TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 5/21
Obvezni sastojci računa, pisama ... Webinari - oporezivanje PDV-om
S V I B A N J 2021.
Najam stana - oslobođeno ili ne? Odgovornost radnika za štetu poslodavca
br. Red. br. FINANCIJE I POREZI 1 21 32 43 4 5 65 76
3
Naziv izdanja
HSFI - Hrvatski standardi financijskog izvještavanja i računovodstveni propisi (ožujak 2021.) NOVO! FINANCIJE I POREZI Popis - inventura - V.izvještavanja izmijenjeno ii prošireno izdanjepropisi (listopad 2019.)2021.) NOVO! HSFI -imovine Hrvatskii obveza standardi financijskog računovodstveni (ožujak Registar stvarnih vlasnika (rujan 2019.) Popis imovine i obveza - inventura - V. izmijenjeno i prošireno izdanje (listopad 2019.)
200,00
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma s podzakonskim aktima i komentarom Registar stvarnih vlasnika (rujan 2019.) - II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje (rujan 2019.) Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma s podzakonskim aktima i komentarom Porez na dodanu vrijednost (rujan 2019.) - II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje (rujan 2019.) Pravo (travanj 2019.) Porezna nagodišnji dodanu odmor vrijednost (rujan 2019.)
200,00 490,00
87 98
Automobili i službena putovanja Pravo na godišnji odmor (travanj(svibanj 2019.) 2019.) Obrazac JOPPD (kolovoz 2018.) (svibanj 2019.) Automobili i službena putovanja Interna organizacijski Obrazacrevizija JOPPD -(kolovoz 2018.)i metodološki aspekti (svibanj 2017.)
109 11 10
Analitički kontni -plan za trgovačka društva (listopad Interna revizija organizacijski i metodološki aspekti2017.) (svibanj 2017.) Kamate u svakodnevnoj praksi (travanj 2015.) Analitički kontni plan za trgovačka društva (listopad 2017.)
12 11
Strateški (veljača 2012.) 2015.) Kamate umenadžment svakodnevnoj praksi (travanj
12 13
Strateški menadžment (veljača 2012.) Vrednovanje poduzeća - II. dopunjeno i prošireno izdanje (ožujak 2012.)
14 13
Uvod u poslovnu analizu-(studeni 2008.)i prošireno izdanje (ožujak 2012.) Vrednovanje poduzeća II. dopunjeno PRAVO Uvod u poslovnu analizu (studeni 2008.)
14 15
Cijena (kn) Cijena (kn)
Naziv izdanja
(popust za studente) (popust za studente)
Ovršni PRAVOzakon - ostali propisi (kolovoz 2017.) Aktualnosti u primjeni novog (kolovoz Zakona o 2017.) općem upravnom postupku (travanj 2010.) Ovršni zakon - ostali propisi
Javna nabava od 1.1.2017. 2017.) 2018.) E-nabava i ugovori o javnoj(siječanj nabavi (ožujak Popunjavanje Upitnika o fiskalnoj Sustav - ZJN s (siječanj pojmovnim kazalom (travanj 2021.) Javna javne nabavanabave od 1.1.2017. 2017.)
(ažurirano s Nar. nov., br. 108/20) *
odgovornosti za proračune, proračunske
RAČUNOVODSTVO 19 PRORAČUNSKO Sustav javne nabave - ZJN s pojmovnim kazalom (travanj 2021.) i izvanproračunske korisnike Urednica: Sastavljanje IzjaveRAČUNOVODSTVO o fiskalnoj odgovornosti - Popunjavanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti za 20 PRORAČUNSKO Nikolina Bičanić proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike (studeni 2019.) Autori: Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti - Popunjavanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti za 20 Izašlo iz tiska:plan listopad 2020. 21 Računski za proračunsko računovodstvo (listopad 2020.) mr.korisnike sc. Ivana Jakir 2019.) Bajo, proračune, proračunske i izvanproračunske (studeni Opseg: 171 str.plan Nikolina Bičanić, Ljubica Đukanović, I SLOBODNA ZANIMANJA 21 OBRTNICI Računski za proračunsko računovodstvo (listopad 2020.)
Davor Kozina, Ana (lipanj Zorić 2019.) 22 Poslovanje slobodnih zanimanja i poljoprivrednika OBRTNICI Iobrtnika, SLOBODNA ZANIMANJA Ovaj Računski plan primjenjuju se u NEPROFITNE ORGANIZACIJE Izašlo iz tiska: studeni i poljoprivrednika (lipanj2019. 22 Poslovanje obrtnika, slobodnih zanimanja 2019.) knjigovodstvenim evidencijama od 23 Poslovanje neprofitnih organizacija (svibanj 2019.) 312 str. NEPROFITNE ORGANIZACIJE Opseg: 1. siječnja 2021. te u proračunskim (REGIONALNA) SAMOUPRAVA 23 LOKALNA Poslovanje neprofitnih organizacija (svibanj 2019.) procesima koji suI PODRUČNA povezani s izradom Zakonom o fiskalnoj odgovornosti propisana je 24 Službenički odnosi, platni i klasifikacijski sustav u lokalnim jedinicama (srpanj 2010.) LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA i donošenjem proračuna i financijskih obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti. planova za 2021. godinu svota: 24 Sveukupna Službenički odnosi,i projekcija platni i klasifikacijski sustav u lokalnim jedinicamai (srpanj Novom Uredbom o sastavljanju predaji2010.) Izjave za 2022. i 2023. godinu i nadalje. o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni Sveukupna svota: fiskalnih pravila propisan je izgled i sadržaj Izjave i prateće dokumentacije, postupak i NARUDŽBENICA rokovi sastavljanja i predaje Izjave te način i rokovi izvještavanja Ministarstva financija NARUDŽBENICA PODACI O NARUČITELJU o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava. Temeljem nove PODACI O NARUČITELJU Društvo / Ime i prezime Uredbe po prvi puta će se davati Izjava za 2019. Društvoulica / Imei broj i prezime U ovome priručniku dane su upute za proračune, Mjesto, proračunske i izvanproračunske korisnike za Mjesto, ulica i broj OIB sastavljanje Izjave, popunjavanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, druge dokumentacije i OIB i prezime naručitelja Ime ostalih obveza vezano za davanje Izjave.
Cijena: 60,00 kn
Ime i prezime Telefon / Fax naručitelja Telefon / Fax E-mail
Kol.
Ukupna vrijednost Ukupna vrijednost
2
220,00 200,00 200,00 220,00
490,00 690,00 225,00 690,00 300,00 225,00 350,00 300,00 400,00 350,00 50,00 400,00
SASTAVLJANJE RAČUNSKI PLAN 16 15 IZJAVE O FISKALNOJ PRORAČUNSKOG NABAVA 16 JAVNA Aktualnosti u primjeni novog Zakona o općem upravnom postupku (travanj 2010.) 17 E-nabava i ugovori o javnoj nabavi (ožujak 2018.) JAVNA NABAVA ODGOVORNOSTI RAČUNOVODSTVA 18 17 19 18
Kol.
175,00 50,00 240,00 175,00 (79,00) 240,00 149,00 (79,00) 210,00 149,00 210,00 75,00
HSFI –49,00 75,00
Hrvatski standardi financijskog 49,00 300,00i računovodstveni izvještavanja propisi 150,00 300,00 NOVO!
310,00 150,00
Urednica: Jasminka Rakijašić 310,00 tiska: ožujak 2021. Izašlo iz250,00 Opseg: 232 str.
NOVO!
250,00 NOVO! 60,00 Priručnik sadrži pročišćeni tekst Hrvatskih NOVO! 60,00 standarda financijskog izvještavanja (HSFI) čiji je580,00 izvorni tekst izmijenjen Odlukom o 580,00 izmjenama i dopunama Odluke o objavljivanju Hrvatskih 500,00 standarda financijskog izvještavanja 500,00 (Nar. nov., br. 105/20 i 9/21-ispr.). Odluka 49,00 je stupila na snagu prvoga dana od dana 49,00 novinama, međutim, objave u Narodnim početak primjene najvećeg dijela izmjena odnosi se na izvještajna razdoblja koja su počela 1. siječnja 2021. godine ili kasnije. Nadalje, priručnik sadrži i pročišćeni tekst Zakona o računovodstvu te pročišćene tekstove pratećih računovodstvenih propisa koji su također, gotovo svi, promijenjeni tijekom protekle godine.
FIP 5/21 FIP 5/21
Cijena: 200,00 kn
Cijena: 250,00 kn
E-mail Datum Datum Potpis i pečat Potpis i pečat
Obvezujemo se dugujuću svotu od ________kn uplatiti u korist TEB-a: IBAN HR56 2340 0091 1001 8078 7 Napomena: zaokružite broj knjige uplatiti koju želite naručiti. Obvezujemomolimo se dugujuću svoturedni od ________kn u korist TEB-a: IBAN HR56 2340 0091 1001 8078 7 Napomena: molimo zaokružite redni broj knjige koju želite naručiti.
179 179
TEB-ov Poslovni | 4/21 TEB-ov Poslovni infoinfo | 4/21
TEB-ova biblioteka TEB-ova biblioteka Red.
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 5/21
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Financije 2O bvezni sastojci pisama, računa, internetske stranice mr. sc. Mladen Štahan Porezi 3O porezivanje PDV-om online seminara (webinara) Domagoj Zaloker, dipl. oec. 4S ezonski rad u poljoprivredi mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 6O porezivanje nekretnina Dinko Lukač, dipl. oec. 8N ajam stana - oslobođen ili oporeziv PDV-om Irena Slovinac, dipl. oec. 9D obici od otuđenja financijske imovine - izuzeća od oporezivanja Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 10 O bračun PDV-a kod prodaje putem Interneta mr. sc. Ida Dojčić Radni odnosi 12 O dgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu Ljubica Ðukanović, mag. iur. 13 O čemu voditi računa prilikom izmjena ili dopuna pravilnika o radu? Vedran Jelinović, dipl. iur. Proračun 14 I zjave o fiskalnoj odgovornosti kod primopredaje dužnosti tijekom godine Nikolina Bičanić, mag. oec. Gospodarstvo 16 Pregled kretanja neto i bruto plaća u RH u posljednih 20 godina mr. sc. Ivan Kelebuh
FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Obvezni sastojci pisama, računa, internetske stranice
Z
akonom o trgovačkim drušuplaćen, a ako nije - s nazna- 1. t vrtka ili skraćena tvrtka i tvima (ZTD), čl. 21., propisakom koji dio toga kapitala nije 2. sjedište. no je da se na poslovnom papiru ZTD se posebno detaljno bavi uplaćen, (pismima, računima i dr.) i in- 5. kod d.d.-a ukupan broj izdanih tvrtkom, pa podsjećamo da se ternetskoj stranici poduzetnika dionica, a izdaje li društvo di- tvrtka odnosi na ime pod kojim obvezno moraju navesti svi proonice s nominalnim iznosom i poduzetnik (trgovačkio društvo) pisani podaci. Također, detaljno posluje. Mora se jasno razlikovati nominalni iznos dionica, je propisano kako se mora i može 6. prezimena i najmanje jedno od ostalih tvrtki sa sjedištem u ime članova uprave društva, a Republici Hrvatskoj, a određuje koristiti tvrtka. Pridržavanje ovih obveza je kod dioničkog društva članova se izjavom o osnivanju društva, važno, jer ako poduzetnik na uprave, odnosno izvršnih di- društvenim ugovorom ili staturektora i predsjednika nadzor- tom društva. Upisuje se u sudski poslovnom papiru, odnosno na nog odnosno upravnog odbora. registar i u tom obliku i sadržaju internetskoj stranici ne navede Izuzetno, osim kada se radi o treba se i koristiti. Na isti način propisane podatke, ili ako u poslovanju ne upotrebljava može se upotrebljavati tvrtku onako kako je upiskraćena tvrtka koja se sana u sudskom registru, također upisuje u sudski može mu se za prekršaj raregistar, a koja mora sadrzrezati novčana kazna do žavati karakteristični dio 50.000,00 kn, a odgovornoj tvrtke i naznaku oblika osobi do 7.000,00 kn. A ako trgovačkoga društva. Tvrtka mora uz naznaku je prekršajem učinjena teža kojom se pobliže obilježapovreda propisa radi stjecanja protupravne imovinva ime društva sadržavati ske koristi novčana kazna naznaku predmeta poslovanja društva i njegov za odgovornu osobu može Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se pravni oblik: d.d., d.o.o., iznositi do 50.000,00 kn. Stoga podsjećamo da se istaknuti ne samo na poslovnom papiru j.do.o. itd., a poduzetnik u na poslovnom papiru i stečaju ili likvidaciji mora i internetu, nego i na poslovnim na internetskoj stranici uz tvrtku dodati i oznaku prostorijama poduzetnika. moraju navesti: “u stečaju” ili “u likvidaciji”, što se također upisuje 1. tvrtka i sjedište, 2. sud kod kojega je upisan u sud- narudžbama koje moraju imati u sudski registar. Svaki dio trgovačkoga društva ski registar i broj pod kojim je sve propisane sastojke, poduzetnik može na dopisima koje mora poslovati pod istom tvrtkom, to učinjeno, 3. tvrtka i sjedište pravnih osoba upućuje osobama s kojima se već s time da joj se može dodati oznaka kod kojih se vode njegovi ra- nalazi u poslovnom odnosu ili koja upućuje na to da se radi o s kojima je započeo prijepisku, dijelu društva, a povezana društva čuni i brojevi tih računa, 4. iznos temeljnoga kapitala druš- upotrebljavati poslovni papir na mogu u svojim tvrtkama upotrebljavati zajedničke sastojke. tva s naznakom je li u cijelosti kojemu su otisnuti samo: 2 svibanj 2021.
POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Oporezivanje PDV-om online seminara (webinara) P
rimjena digitalnih tehnologija u poslovanju i nije neka novost jer smo u današnje vrijeme i poslovno i privatno svi na neki način manje-više „digitalizirani“. Ipak, u zadnjih godinu dana primjetno je povećanje opsega tzv. digitalnih usluga u određenim djelatnostima, što je prvenstveno potaknuto globalnom pandemijom Covid – 19 uzrokovanom virusom SARSCov-2. Najbolji primjer su poduzeća i institucije koje pružaju usluge obrazovanja i stručnih edukacija te njihov prelazak na online održavanje predavanja i edukacija. Radi određenih nedoumica u praksi, prvenstveno oko utvrđivanja mjesta oporezivanja takvih isporuka, u kratkim crtama želimo obrazložiti obračun PDV-a na kotizacije (ulaznice) za pristup online seminarima (u nastavku: webinar), konferencijama, radionicama i ostalim oblicima edukacija (obrazovanja). Odredbama čl. 21. Zakona o PDV-u propisano je da se usluga pristupa (kotizacija) takvim događajima oporezuje prema mjestu gdje se takav događaj i organizira, neovisno zaračunava li se drugom poreznom obvezniku ili osobi koja nije porezni
obveznik. Napominjemo da čl. 21. Zakona nije utvrđena razlika između pristupa događaju uživo na licu mjesta ili putem digitalne platforme koja se koristi za organizaciju webinara. Prema tome, mogli bismo zaključiti da ako se webinar održava u RH, tada se i usluga pristupa takvoj edukaciji oporezuje u RH. Ako je organizator webinara hrvatski porezni obveznik, tada se za kotizaciju ispostavlja račun s obračunanim tuzemnim PDV-om, osim ako su ispunjeni uvjeti za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za usluge obrazovanja prema čl. 39. st. 1. toč. i) Zakona o PDV-u ili posebnog postupka oporezivanja
malih poreznih obveznika iz čl. 90. Zakona o PDV-u. Malu pomutnju uvelo je mišljenje Porezne uprave od 22.12.2020. (Klasa: 410-19/2002/249, Ur. broj: 513-07-21-
01/20-2) prema kojem se online konferencije, seminari i razne radionice smatraju „učenjem na daljinu“ odnosno „elektronički obavljenim uslugama“ iz čl. 26. Zakona o PDV-u. U smislu utvrđivanja mjesta oporezivanja, iz navedenog mišljenja proizlazi da u slučaju zaračunavanja kotizacije za webinar inozemnom poreznom obvezniku (B2B usluga) dolazi do primjene čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u odnosno prijenosa porezne obveze na primatelja usluge. Ako se, pak, kotizacija za webinar zaračunava inozemnoj osobi koja nije porezni obveznik (B2C usluga), dolazi do primjene čl. 26. Zakona o PDV-u odnosno kotizacija se oporezuje u državi u kojoj primatelj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, što dalje pretpostavlja obvezu tuzemnog isporučitelja da se registrira za potrebe PDV-a u toj državi (zanemarimo u ovom trenutku prag isporuke od 77.000,00 kn i primjenu posebnog postupka oporezivanja iz čl. 125.a Zakona o PDV-u). Mišljenja smo da je Porezna uprava zauzela pogrešan stav kada je online konferencije, seminare i razne radionice paušalno definirala kao „elektronički obavljene usluge“ odnosno svibanj 2021. 3
POREZI „usluge učenja na daljinu“. Naime, prema čl. 7. toč. 1. Provedbene Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 (koja se direktno primjenjuje u svim državama članicama EU), elektronički obavljene isporuke uključuju usluge koje su dostavljene putem interneta ili putem elektroničke mreže, a čija priroda omogućava da se u velikoj mjeri obavljaju automatizirano i s minimalnim čovjekovim sudjelovanjem, te u odsutnosti informacijske tehnologije ne bi mogle opstati. Također, prema čl. 7. toč. 3. navedene Provedbene Uredbe, pojam elektronički obavljene isporuke ne obuhvaća, između ostaloga, ni usluge podučavanja u slučaju kad se sadržaj poduke prenosi putem interneta ili elektroničke pošte (posebno putem udaljene poveznice). Nadalje, prema Prilogu I. navedene Provedbene Uredbe, pružanje usluga učenja na daljinu definirano je kao automatizirano podučavanje na daljinu, ovisno o internetu ili sličnoj elektroničkoj mreži, čije funkcioniranje i isporuka iziskuju ograničenu ili nikakvu ljudsku intervenciju, uključujući virtualne učionice, osim kada se internet ili slična elektronička mreža koristi kao alat samo za komunikaciju između učitelja i učenika. Uvažavajući navedene odredbe Provedbene Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011, mišljenja smo da kao elektronički obavljene isporuke odnosno usluge učenja na daljinu ne možemo definirati okolnosti u kojima se webinar organizira na način da predavači svoja predavanja 4 svibanj 2021.
obavljaju u stvarnom vremenu (uživo) odnosno da je takvo sudjelovanje predavača - čovjeka ključna komponenta isporuke te da bez njegove interakcije (predavanja) u stvarnom vremenu isporuka ne bi bila moguća. Ipak, radi ispravne primjene propisa o oporezivanju PDVom, dana 26.3.2021. Porezna uprava dala je dodatno mišljenje (Klasa: 410-19/20-02/249, Ur. broj: 513-07-21-01/21-3) kojim se dopunjuje mišljenje od 22.12.2020. na način da se prilikom određivanja smatraju li se pojedine usluge „učenjem na daljinu“ odnosno „elektronički obavljenim uslugama“ moraju u obzir uzeti i odredbe čl. 7. Provedbene Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011. Uvažavajući sve prethodno navedeno, u smislu utvrđivanja mjesta oporezivanja, mišljenja smo da se usluga pristupa webinarima na kojima se predavanja obavljaju u stvarnom vremenu (u živo), od strane predavača, bez čijeg sudjelovanja webinar ne bi bio moguć, smatra uslugom iz čl. 21. Zakona o PDV-u te se kao takva oporezuje PDVom u državi u kojoj se webinar i organizira. Prema tome, naknada za pristup takvom webinaru koji se organizira u tuzemstvu oporezuje se hrvatskim PDV-om, neovisno o poreznom statusu i mjestu sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta polaznika webinara. Pritom, tuzemni porezni obveznici imaju pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a na usluge obrazovanja uz ispunjenje uvjeta iz čl. 39. st. 1. toč. i) Zakona o PDV-u.
PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Sezonski S
ezonski radnik u poljoprivredi je, prema čl. 7. toč. 56. Zakona o doprinosima (u nastavku: ZDOP), osoba koja na temelju ugovora o sezonskom radu obavlja privremene/povremene poslove u poljoprivredi sukladno propisu kojim se uređuje tržište rada, odnosno Zakonu o tržištu rada (u nastavku: Zakon) kojim su propisana područja (čl. 78.) na kojima se mogu obavljati privremeni/povremeni sezonski poslovi u poljoprivredi.
Ugovor o sezonskom radu Sezonski radnik u poljoprivredi može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu, obavlja privremene/povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Od osoba propisanih čl. 78. st. 6. Zakona s kojima se ne može sklopiti ugovor za obavljanje navedenih poslova1 ističemo osobe koje su u radnom odnosu ili su samozaposlene, uz napomenu da se takav ugovor ne može sklopiti niti s osobom koja koristi rodiljni/roditeljski dopust (čl. 79. Zakona). Osim za obavljanje poslova u poljoprivredi, ovaj se ugovor 1
Ugovor se popunjava na papirnatom Obrascu USP-1 (Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi, Nar. nov., br. 28/19)
POREZI POREZI
rad u poljoprivredi može sklopiti i za obavljanje onih sezonskih poslova u poljoprivredi koji se odnose na prodaju na malo izvan prodavaonica, vlastitog sezonski sakupljenog ili proizvedenog uroda, proizvoda ili kulture odnosno ulovljene ili uzgojene ribe i drugih vodenih organizama. Ugovor za poslove u poljoprivredi se sklapa za svaki radni dan posebno, prije početka rada. Ugovor se sklapa predajom i prihvatom vrijednosnog kupona i njegovim evidentiranjem/lijepljenjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi (čl. 79. st. 1. Zakona). Nakon primitka kupona od poslodavca, sezonski radnik za svaki radni dan lijepi vrijednosne kupone u odgovarajuću rubriku na obrascu ugovora. Radnik je za vrijeme rada obvezan kod sebe imati ugovor. Poslodavac nije obvezan za sezonske radnike u poljoprivredi voditi evidenciju o radnicima, niti im dostavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu. Sezonski radnik može tijekom godine raditi najduže 90 dana s tim da taj rad ne mora biti u neprekinutom trajanju. Ako poslodavac ima potrebu dužeg
rada tada mora sklopiti ugovor o radu. Plaćanje doprinosa kupnjom vrijednosnih kupona Obveznik doprinosa je osiguranik, a obveznik plaćanja doprinosa poslodavac (čl. 187.a ZDOP-a). Poslodavac unaprijed plaća dnevni iznos doprinosa za obvezna osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona kojim se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio propisane doprinose.
Samom kupnjom vrijednosnog kupona poslodavac uplaćuje propisane doprinose od 20,0%. Dnevna osnovica za obračun doprinosa za 2021. propisana je u iznosu od 122,41 kn2 [(9.181,00 x 0,4) : 30]. Temeljem navedene dnevne osnovice, dnevna svota doprinosa/vrijednost kupona iznosi 24,48 kn (122,41 x 20%). Ako navedene poslove obavljaju umirovljenici tada poslodavci i za njih moraju kupiti vrijednosne kupone pri čemu se isplata mirovine tim osobama ne obustavlja (čl. 99. st. 3. toč. 7. Zakona o mirovinskom osiguranju).
Isplata plaće Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku za 2021., nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu, ne može biti niži od 97,93 kn3. Dnevni iznos plaće, kao i svi ostali primici koje poslodavac eventualno isplaćuje sezonObveza plaćanja doprinosa skom radniku, smatraju se propisana je za mirovinsko osi- 2 čl. 16. st. 3. Naredbe o iznosima guranje I. stup (20%/15%) i II. osnovica za obračun doprinosa za stup (5%) na propisanu dnevnu obvezna osiguranja za 2021. godiosnovicu. Na kuponu je naznanu (Nar. nov., br. 141/20) čen iznos plaćenog dnevnog 3 Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljopridoprinosa. vredi za 2021. (Nar. nov., br. 141/20)
svibanj 2021. 5
FINANCIJE POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ
primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pri čemu se, za razliku od drugih oblika drugih dohodaka, porez plaća po stopi od 10% (čl. 76.a i 78.a Zakona o porezu na dohodak) te se smatra konačnim porezom. Budući je poslodavac propisane doprinose platio unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona, poslodavac pri isplati plaće ne obračunava niti ne uplaćuje doprinose. To znači da je poslodavac pri isplati dnevne plaće obvezan obračunati i uplatiti samo porez na dohodak i ev. prirez porezu, kao porez po odbitku, do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata ili davanje. Za isplaćenu plaću te uplaćeni porez i prirez poslodavci su obvezni podnijeti Poreznoj upravi Obrazac JOPPD, do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaćen ili najkasnije sljedeći radni dan (čl. 79. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). U Obrascu JOPPD se ne iskazuju podaci o doprinosima uplaćenim putem vrijednosnih kupona već samo podaci o obračunanom i uplaćenom porezu i prirezu (pod 6.1.: 4001; 6.2.: 4033 Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, ostvareni temeljem sezonskog rada u poljoprivredi prema posebnom propisu kojim se uređuje tržište rada; 10. – 10.0.: 0; 10.1. – 10.2.: 01.01.2021. – 31.12.2021.; 12. – 0,00; iskazuju se podaci uz dohodak: 13.5., 14.1., 14.2. te podaci pod 16.1. i 16.2.) Poslodavac može ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku isplatiti u gotovom novcu (čl. 92. st. 3. toč. 3. Pravilnika). 6 svibanj 2021.
Oporezivanje N
ekretnina (građevina i/ili zemljište) može se oporezivati PDV-om po stopi od 25% ili porezom na promet nekretnina po stopi od 3%. Oporezivanje ovisi o statusu isporučitelja ili primatelja građevine ili zemljišta te statusu građevine (nekorištena ili korištena) ili zemljišta (poljoprivredno ili građevinsko). Odredbama čl. 40. st. 1. toč. j) i k) te čl. 40. st. 4. i čl. 75. st. 3. toč. c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (ZPDV) propisano je: ▶ oslobođenje od PDV-a za isporuke građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se nalaze (čl. 40. st. 1. toč. j) i k) ZPDV) ▶ pravo izbora oporezivanja PDV-om isporuke građevine koja je oslobođena PDV-a od strane prodavatelja uz uvjet da kupac takve građevine ima pravo u cijelosti (tj. 100%) odbiti PDV (čl. 40. st. 4. ZPDV) ▶ plaćanje PDV-a od strane kupca građevine ako se prodavatelj neoporezive građevine odlučio za oporezivanje po čl. 40. st. 4. ZPDV-a (čl. 75. st. 3. toč. c) ZPDV).
Građevine i zemljišta na koje se ne plaća PDV U pravu PDV-a pod pojmom građevina smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji, a građevinskim zemljištem smatra se zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje (npr. građevinska dozvola,
lokacijska dozvola, rješenje za građenje i sl.). Ne plaća se PDV na isporuku građevine ili njenog dijela uključujući zemljište na kojem je: ▶ ako je ista građevina (ili njen dio) bila nastanjena odnosno korištena ▶ ako je od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja građevine do datuma sljedeće isporuke građevine proteklo više od 2 godine. Trenutak stavljanja nekretnine u uporabu smatra se prvim nastanjenjem/korištenjem, a o tome porezni obveznik mora imati odgovarajuću dokumentaciju. Dokaz može biti dokument nadležnog tijela o prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili knjigovodstvena evidencija kojom se građevina ili njezin dio stavlja u uporabu ili bilo koji drugi dokument (npr. ugovor o najmu, ugovor o isporuci vode, električne energije, plina i sl.) kojim se dokazuje korištenje nekretnine. Ako se prvo nastanjenje/korištenje ne može dokazati na naprijed navedeni način, tada se datumom prvog nastanjenja/korištenja smatra datum prve isporuke. Kada se na promet nekretnine ne plaća PDV od strane kupca po stopi od 25% tada kupac treba platiti porez na promet nekretnina po stopi od 3%. Naprijed navedeno ne vrijedi za sve situacije, a to znači da se tada ne mora platiti niti PDV niti porez na promet nekretnina. Primjera radi, ako je isporučitelj gra-
POREZI POREZI
nekretnina đevine upisan u registar obveznika PDV-a te prodaje korištenu građevinu i pripadajuće zemljište nakon 2 godine stjecatelju građevine koji je također upisan u registar obveznika PDV-a, stjecatelj na stečenu građevinu treba platiti porez na promet nekretnina. Međutim, s obzirom da su i isporučitelj i stjecatelj građevine upisani u registar obveznika PDV-a, te da se isporučitelj odlučio za oporezivanje PDV-om neoporezive građevine jer stjecatelj građevine ima pravo na odbitak PDV-a u 100% iznosu po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti, proizlazi da stjecatelj građevine neće platiti porez na promet nekretnina već PDV. Smatra se da je taj iznos PDV-a plaćen ako je u obrascu PDV iskazana obveza temeljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a. Pretporez porezni obveznik može odbiti kada je obvezan platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze. Zbog primjene prijenosa porezne obveze, stjecatelj nekretnine neće platiti niti PDV jer istodobno iskazuje obvezu i pravo na pretporez u obrascu PDV. Načelno, ako je građevina korištena dulje od 2 godine, pa se prodaje osobi koja nije obveznik PDV-a, tada isporuka iste ne podliježe PDV-u već porezu na promet nekretnina, pa isporučitelj takve građevine ima obvezu provesti ispravak odbitka pretporeza ako nije protekao propisani rok od 10 godina za ispravak pretporeza za nekretnine. Ukoliko bi se radilo o isporuci zemljišta (građevinskog, poljo-
privrednog) od strane osobe koja nije upisana u registar obveznika PDV-a, tada isporučitelj zemljišta ne obračunava PDV. Na isporuku predmetnog zemljišta kupac će platiti porez na promet nekretnina.
Građevine i zemljišta na koje se plaća PDV PDV se plaća na: ▶ isporuku građevine (ili njenog dijela) koja nikada nije bila nastanjena odnosno korištena uključujući zemljište na kojem se nalazi ▶ isporuku građevine ili njenog dijela
godine stjecatelju građevine koji je također upisan u registar obveznika PDV-a, on kao isporučitelj građevine u oba slučaja treba na izdanom računu stjecatelju građevine obračunati PDV. PDV-om je oporeziva i isporuka rekonstruirane građevine ili njenog dijela i zemljišta na kojem se ona nalazi ako su troškovi rekonstrukcije nastanjene, odnosno korištene građevine ili njenog dijela i zemljišta na kojem se ona nalazi u prethodne 2 godine prije isporuke veći od 50% prodajne cijene, kao i isporuka nedovršene građevine ili njenog dijela i zemljišta na kojem se ona nalazi kao što je roh-bau. Ukoliko se isporučuje građevinsko zemljište od strane osobe koja je upisana u registar obveznika PDV-a, tada isporučitelj zemljišta obračunava PDV po stopi od 25%. Isporuka poljoprivrednog i šumskog zemljišta oslobođena je plaćanja PDV-a, s tim da stjecatelj zemljišta plaća 3% poreza na promet nekretnina.
Obveza izvješćivanja uključujući zemljište na kojem se nalazi kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od 2 godine ▶ isporuku građevinskog zemljišta. Primjera radi, ako je isporučitelj građevine upisan u registar obveznika PDV-a te prodaje nekorištenu građevinu i pripadajuće zemljište ili pak prodaje korištenu građevinu sa zemljištem unutar 2
Obveza izvješćivanja na obrascu Prijava prometa nekretnina propisana je i za stjecatelja nekretnine ako se ista oporezuje porezom na promet nekretnina te za isporučitelja nekretnine ako se ista oporezuje PDV-om. Obveznik PDV-a koji obavlja isporuke dobara i usluga iz čl. 75. st. 3. ZPDV (tj. tuzemne isporuke s prijenosom porezne obveze) podnosi i obrazac PPO uz obrazac PDV. svibanj 2021. 7
FINANCIJE POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC
Najam stana - oslobođen ili oporeziv PDV-om
N
ajam stana smatra se uslugom koja je, kao i svaka usluga koju u tuzemstvu obavi porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, temeljno oporeziva PDV-om. Međutim, propisima o PDV-u propisani su izuzeci, pa je tako najam stana za potrebe stanovanja oslobođen plaćanja PDV-a.
Najam stana oslobođen PDV-a Najam stambenih prostorija i dijelova stana u svrhu stanovanja oslobođen je plaćanja PDV-a prema čl. 40. st. 1. toč. l) Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13 – 138/20). Pod stanovanjem se smatra trajni boravak – življenje u stambenom prostoru. PDV-a su oslobođene i sve prateće usluge i isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje, koje se uključuju u iznos naknade za najam stana. To znači da je plaćanja PDV-a oslobođena isporuka vode,
8 svibanj 2021.
prenamjene nekretnine a time i uvjeta za oporezivanje, porezni obveznik obvezan je u 2021. godini ispraviti pretporez u visini 1/10 iznosa pretporeza koji je odbio pri nabavi. Ispravak pretporeza se iskazuje u obrascu PDV za 12. mjesec 2021. pod red. br. III.15. Ako stan nastavi iznajmljivati za potrebe stanovanja i u sljedećim Usluga bez prava na godinama, svake godine do isteka odbitak pretporeza razdoblja za ispravak pretporeza Porezni obveznik po ulaznim (2022. - 2028.) obvezan je ispraviti računima za kupljeni ili izgra- pretporez u visini 1/10 pretporeza đeni stan koji će iznajmljivati za odbijenog u godini nabave. potrebe stanovanja ne može odNajam stana oporeziv biti pretporez. Zabrana odbitka pretporeza primjenjuje se i na sve PDV-om Plaćanju PDV-a podliježe troškove nastale u svezi korištenja toga stana (održavanje, struju, iznajmljivanje namještenih ili nenamještenih soba i stambenih vodu i dr.). Ako je porezni obveznik pri prostorija: ravnoj osobi. Naime, najam nabavi/izgradnji stana koristio ▶ p stana pravnoj osobi, neovisno pretporez obvezan je svake godine ispraviti pretporez u visini da li će pravna osoba stan kood 1/10 pretporeza koji je odbio ristiti kao poslovni prostor ili u godini nabave, sve do isteka za potrebe stanovanja radnika, razdoblja za ispravak pretporeza ne smatra se najmom u svrhu od 10 godina uključujući i godistanovanja te nije oslobođen nu nabave. Primjerice, porezni plaćanja PDV-a; obveznik je 2019. godine kupio ▶ r adi povremenog boravka, bez namjere trajnog življenja, stan s namjerom daljnje prodaje u turističke svrhe (povremei pri nabavi je odbio pretporez. nim gostima) i poslovne svrhe. S obzirom da stan Plaćanju PDV-a podliježe i nije uspio prodati, u 2021. godini stan iznajmljivanje parkirnih mjesta prenamjenjuje i po- u zajedničkoj garaži stambene činje iznajmljivati za zgrade i sl. usluge vezane uz iznajpotrebe stanovanja. mljivanje stambenog prostora u Budući je došlo do turističke i poslovne svrhe.
struje, plina, grijanja, odvoza smeća, kada je cijena tih usluga uključena u iznos naknade za najam stana. Međutim, kada uz stan najmodavac iznajmljuje i parkirno mjesto u zajedničkoj garaži stambene zgrade i sl. obvezan je na najam parkirnog/garažnog mjesta obračunati i platiti PDV.
POREZI POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Dobici od otuđenja financijske imovine - izuzeća od oporezivanja O
porezivanju porezom na dohodak podliježu i kapitalni dobici ostvareni od otuđenja financijske imovine odnosno razlika između prodajne cijene financijske imovine i njene nabavne vrijednosti. Kapitalni dobici oporezuju se po stopi od 10%, uvećano za prirez ako je propisan, i to je konačni porez. No, propisana su i određena izuzeća od oporezivanja. Jedno od propisanih izuzeća je da oporezivanju ne podliježu dobici od otuđenja financijske imovine stečene prije 1. siječnja 2016. godine. Stoga, svi dobici od prodaje, primjerice, dionica, poslovnih udjela, udjela u investicijskim fondovima i druge financijske imovine koja je stečena prije 2016. se ne oporezuju. Nadalje, ne oporezuje se ni otuđenje financijske imovine koje je izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji te drugih članova uže obitelji, kao ni između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj vezi s razvodom braka te nasljeđivanjem financijske imovine. Također, oporezivi kapitalni dobici ne utvrđuju se u slučaju financijske imovine koja se otuđuje nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja
te imovine. Dakle, za primjenu tog općeg izuzeća, dovoljno je „držati“ financijsku imovinu dvije godine, odnosno ne otuđiti ju u kraćem roku od dvije godine od dana stjecanja iste. No, kod naknadnog otuđenja financijske imovine za koju je kod stjecanja primijenjeno neko od izuzeća od oporezivanja, potrebno je voditi računa o tome koji
Ne oporezuju se kapitalni dobici od financijske imovine koja se otuđuje nakon dvije godine od dana nabave. dan se smatra danom nabave iste, odnosno od kojeg dana počinje teći rok od dvije godine za primjenu izuzeća po toj osnovi. Naime, kod naknadnog otuđenja financijske imovine koja
je stečena otuđenjem između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji te drugih članova uže obitelji ili otuđenjem koje je u neposrednoj vezi s razvodom braka ili pak nasljeđivanjem, danom stjecanja se smatra dan kada je primijenjeno izuzeće od oporezivanja. Tako, primjerice kod nasljeđivanja poslovnog udjela, danom stjecanja se smatra dan kada je nasljednik stekao odnosno naslijedio poslovni udjel. No, u slučaju naknadnog otuđenja financijske imovine stečene darovanjem, danom nabave smatra se dan kada je darovatelj stekao financijsku imovinu. Stoga, ako je od trenutka nabave te imovine od strane darovatelja pa do dana otuđenja iste od strane daroprimatelja proteklo više od dvije godine, daroprimatelju se neće utvrđivati oporezivi kapitalni dobitak, odnosno daroprimatelj ne mora čekati još dvije godine da bi prodaja iste bila neoporeziva. Dakle, može biti bitna razlika u poreznom tretmanu u slučaju naknadnog otuđenja darovane financijske imovine od one stečene nasljeđivanjem i to ne samo za utvrđivanje roka od dvije godine, nego i nabavne vrijednosti. Naime, kod darovanja, nabavna vrijednost financijske imovine će se utvrđivati prema vrijednostima na dan stjecanja od strane darovatelja, a kod nasljeđivanja prema vrijednosti u trenutku nasljeđivanja. svibanj 2021. 9
FINANCIJE POREZI PIŠE: IDA DOJČIĆ
Obračun PDV-a kod prodaje T
rgovina putem Interneta (Internet trgovina, on-line trgovina ili web trgovina) je oblik elektroničkog poslovanja koji se ostvaruje na način da se različiti proizvodi i usluge nude i naručuju putem Interneta. Obavljanje Internet trgovine odnosno prodaje robe putem interneta smatra se uslugom informacijskog društva. Pod uslugama informacijskog društva smatra se usluga koju davatelj usluga (trgovac/prodavatelj) uz naknadu pruža elektroničkim putem na zahtjev korisnika (kupca/potrošača), a posebno Internet prodaja robe i usluga, nuđenje podataka na internetu, reklamiranje putem interneta, elektronički pretraživači, te mogućnost traženja podataka i usluga koje se prenose elektroničkom mrežom, posreduju u pristupu mreži ili pohranjuju podaci korisnika. Internet trgovina (prodaja robe/usluga putem web shopa) može se obavljati kroz oblik: ▶ I nternet trgovine na veliko ili prodaje robe na daljinu na veliko kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost, ▶ I nternet trgovine na malo ili prodaje robe na daljinu na malo kupnja robe radi 10 svibanj 2021.
daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima.1 U svrhu oporezivanja PDV-om isporuka dobara koja se prodaju putem Interneta, potrebno je odrediti mjesto oporezivanja te isporuke, odnosno radi li se o tuzemnoj isporuci ili se roba isporučuje kupcima u drugu državu
članicu ili se izvozi u treću zemlju. Ako prodavatelj robu koju prodaje putem Internet trgovine na veliko i/ili malo, sa skladišta/prodavaonice u RH isporučuje u drugu državu članicu EU-a potrebno je utvrditi da li se roba prodaje kupcu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici (B2B), ili osobi koja nije porezni obveznik (B2C). U slučaju kada se roba Detaljnije o u FIP-u 6/20 u članku: D. Marečić „Internet trgovina – odgovori na pitanja“
1
prodaje putem Interneta i šalje u drugu državu članicu kupcima koji su krajnji potrošači (B2C), primjenjuju se posebne odredbe o oporezivanju PDV-om.
Isporuke na daljinu – odredbe u primjeni do 30.6.2021. Prodaja na daljinu (“distance selling”) je oblik prodaje u kojem se roba nudi putem kataloga, Interneta, TV prodaja ili putem trgovačkih predstavnika. Kod isporuka dobara na daljinu isporučitelj sam (vlastitim dostavnim vozilima) ili neka osoba po njegovom nalogu (npr. kurirske službe) otprema dobra u drugu državu članicu kupcima koji nisu obveznici PDV-a, odnosno koji se u smislu PDV-a smatraju krajnjim potrošačima (B2C). Isporuke na daljinu su također isporuke dobara koja se otpremaju, ali mjesto isporuke je posebno definirano odredbama Direktive Vijeća 2006/112/ EZ i slijedom toga čl. 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 - 138/20; u nastavku: Zakon o PDV-u). Prema trenutno važećim odredbama, prodaja dobara na daljinu oporezuje se prema načelu države podrijetla, odnosno PDV-om države članice isporučitelja do prelaska praga isporuke. Dakle, isporuka dobara za krajnju potrošnju oporezuje se po načelu države podrijetla te isporučitelj zaračunava PDV države članice u kojoj se dobra nalaze na početku otpreme ili prije-
POREZI POREZI
putem Interneta voza do kupca, pod uvjetom da ukupna vrijednost isporuka (bez PDV-a) koje obavi isporučitelj u prethodnoj, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini nije prešla prag isporuke koji je propisala druga država članica. ▶D ržave članice propisuju prag isporuke u visini od 35.000 EUR do 100.000 EUR-a. ▶U Republici Hrvatskoj primjenjuje se prag isporuke u iznosu od 270.000,00 kn. Navedeno znači da isporučitelj iz RH, koji isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u drugu državu članicu, obračunava hrvatski PDV ako se dobra nalaze u RH na početku otpreme/ prijevoza do kupca, dok ukupna vrijednost dobara ne prijeđe prag isporuke koji je odredila ta druga država članica. Nakon što prijeđe prag isporuke, hrvatski isporučitelj se mora registrirati za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici i na obavljene isporuke obračunati PDV te države. ▶A ko prodavatelj sa sjedištem u RH prodaje putem web-a dobra kupcima – krajnjim potrošačima u nekoj državi članici EU-a, obračunava hrvatski PDV dok ne prijeđe prag isporuke te države. U obrnutom slučaju, kada isporučitelj iz druge države članice, primjerice Austrije, isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u RH, obračunava austrijski PDV ako se dobra nalaze u Austriji na početku otpreme ili prijevoza do kupca, dok ukupna vrijednost
isporučenih dobara ne prijeđe prag isporuke od 270.000,00 kn. Nakon što prijeđe prag isporuke, strani isporučitelj se mora registrirati za potrebe PDV-a u RH, na obavljene isporuke obračunati hrvatski PDV te obvezu iskazati u Obrascu PDV u RH. ▶ Kada hrvatski građani kupuju putem web-a robu od prodavatelja iz neke države članice EU-a, na tu robu bit će obračunat PDV te države, ako EU prodavatelj nije prešao prag isporuke u RH.
Nove odredbe u primjeni od 1. srpnja 2021. Od 1. srpnja 2021. brišu se odredbe o pragu isporuke, te se počinju primjenjivati odredbe Zakona o PDV-u, kojima se propisuje da se mjestom isporuke za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a smatra mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku u kojem otprema ili prijevoz dobara kupcu završava. Navedeno znači da će isporučitelj iz RH, koji isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u drugu državu članicu, obračunavati PDV države članice odredišta dobara. ▶ Od 1.7.2021. primjena posebnog postupka oporezivanja proširuje se na sve usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici i na prodaju dobara na daljinu te se uvodi OSS (eng. One Stop Shop). ▶ Na razini EU-a se od 1.7.2021. počinje primjenjivati jedinstveni prag od 10.000,00 EUR-a,
što preračunato u kune iznosi 77.000,00 kn, a koji obuhvaća: t elekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja te elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici u drugim državama članicama, prodaju dobara na daljinu unutar EU-a. Stoga, ako je porezni obveznik u prethodnoj i tekućoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka koje ulaze u prag manju od 77.000,00 kn, mjesto oporezivanja navedenih isporuka je u državi članici sjedišta isporučitelja. U trenutku prelaska praga, mjesto oporezivanja je mjesto prebivališta primatelja usluga i mjesto gdje završava prijevoz dobara kupcu. Nakon prelaska praga od 77.000,00 kn porezni obveznik se može prijaviti za primjenu OSS-a, a ako ne odabere tu mogućnost, mora se registrirati za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u kojoj se nalazi mjesto oporezivanja njegovih isporuka. Dakle, od 1.7.2021. počinje primjena posebnog postupka oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU-a, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Svrha tog posebnog postupka je omogućiti poreznim obveznicima ispunjavanje obveze PDV-a prema svim državama članicama EU-a u jednoj državi članici podnošenjem prijave PDV-a putem elektroničkog sustava OSS (One Stop Shop). svibanj 2021. 11
FINANCIJE RADNI ODNOSI PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu R
adni odnos je ugovorni odnos između radnika i poslodavca u kojem je poslodavac obvezan radniku dati posao i za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje daje poslodavac u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Obavljanjem ugovorenog posla radnik može poslodavcu počiniti štetu i, ukoliko se to dogodi, radnik je obvezan tu štetu nadoknaditi bez obzira da li je štetu počinio namjerno ili krajnjom nepažnjom.
odnosa nastane šteta, ta šteta se smatra štetom na radu. Isto tako, ako radnik prouzroči štetu koja ne predstavlja redovito obavljanje ugovorenih poslova, ali predstavlja aktivnost iz radnog odnosa, ta se šteta smatra štetom u vezi s radom. Navedenom odredbom su izrijekom uređeni slučajevi odgovornosti za štetu koju prouzroče radnici koji su kod poslodavca u radnom odnosu, ali se ta odgovornost ne odnosi na radnike koji su na radu temeljem ugovora s agencijom za
Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu
propisana je čl. 107. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) prema kojem je radnik, koji na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje poslodavcu štetu, dužan tu štetu naknaditi. Da bi radnik odgovarao za štetu uzrokovanu poslodavcu moraju biti ispunjene pretpostavke iz čl. 107. st. 1. ZR-a, a to su: ▶d a je šteta prouzročena na radu odnosno u vezi s radom, ▶d a je šteta nastala namjerno ili zbog krajnje nepažnje, ▶ da je poslodavcu nastala šteta.
privremeno zapošljavanje. Za štetu koju poslodavcu prouzroče ustupljeni radnici učinjenu na radu i u vezi s radom ne odgovara ustupljeni radnik već agencija za privremeno zapošljavanje u skladu s općim propisima obveznoga prava (čl. 51. st. 2. ZR-a).
Radnik odgovara za štetu
uzrokovanu poslodavcu koju Ako prilikom obavljanja ugopočini na radu odnosno u vezi s vorenih poslova koji predstavlja- radom samo ako je tu štetu poju izvršavanja obveza iz radnog 12 svibanj 2021.
činio namjerno ili s krajnjom nepažnjom. Namjera je najteži oblik krivnje, koja se određuje subjektivno. Namjera, prema pravnoj teoriji, je takva vrsta krivnje kod koje štetnik postupa znajući i hotimice odnosno postupa s voljom i znanjem, svjestan da će svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja počiniti štetu.
Radnik ne odgovara za počinjenu štetu koju prouzroči običnom nepažnjom Prema općim pravilima krivnja štetnika se ne predmnijeva, već samo obična nepažnja, a namjera i krajnja nepažnja se moraju dokazati. U postupku kojega poslodavac pokrene protiv radnika radi naknade štete, koju je radnik prouzročio na radu i/ili u vezi s radom, podrazumijeva se da je radnik štetu prouzročio običnom nepažnjom dok poslodavac ne dokaže namjeru ili krajnju nepažnju radnika. Kada poslodavac dokaže da je radnik postupao namjerno ili s krajnjom nepažnjom, pod uvjetom da je šteta prouzročena na radu odnosno u vezi s radom i da je šteta poslodavcu doista nastala, u tom slučaju poslodavac ima pravo na naknadu štete.
RADNI ODNOSI PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Šteta koju poslodavac pretrpi može biti imovinska i neimovinska Ako štetu prouzroči više radnika, prema čl. 107. st. 2. ZR-a, svaki od njih odgovara za štetu koju je prouzročio, što znači da je ZR-om propisana podijeljena odgovornost radnika za štetu koju prouzroči poslodavcu. Ova odredba je iznimka od općeg pravila obveznog prava prema kojem u slučaju kada više osoba prouzroči štetu one odgovaraju solidarno. Ako nije moguće utvrditi koliko je koji od radnika štete prouzročio, čl. 107. st. 3 ZR-a propisano je da se smatra da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima. Solidarna odgovornost propisana je u slučaju ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom. U tom slučaju poslodavac može naknadu štete potraživati od svih radnika ili od jednog radnika (čl. 107. st. 4. ZR-a). Kada radnik počini štetu poslodavcu, zbog zabrane prijeboja, poslodavac nije ovlašten štetu koju mu je radnik počinio ustegnuti od plaće radnika. Zabrana prijeboja propisana je čl. 96. ZR-a i poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Suglasnost na prijeboj radnik ne može dati prije nastanka potraživanja.
O čemu voditi računa prilikom izmjena ili dopuna pravilnika o radu? P
rema čl. 27. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14 – 98/19; u nastavku: ZR) o donošenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim čl. 150. ZR-a. U pravilniku se mora naznačiti dan stupanja na snagu pri čemu ne može stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana objave. Način objave pravilnika o radu uređen je Pravilnikom o načinu objave pravilnika o radu (Nar. nov., br. 146/14). U slučaju potrebe za izmjenom ili dopunom, pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na isti način koji je propisan ZR-om za njegovo donošenje, a radničko vijeće ovlašteno je od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima. U nastavku prenosimo mišljenje nadležnog ministarstva u odnosu na primjenu čl. 27. ZR-a te slučaj u kojem poslodavac novom sistematizacijom radnih mjesta ne predviđa radnikovo dosadašnje radno mjesto: "Poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o
izmjeni i dopuni pravilnika o radu. Sukladno čl. 150. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19), poslodavac mora prijedlog izmijenjenog i dopunjenog pravilnika o radu dostaviti radničkom vijeću i po potrebi mu omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje. Radničko vijeće je dužno dostaviti svoje očitovanje o prijedlogu takvog pravilnika u roku od osam dana, ako sporazumom poslodavca s radničkim vijećem nije drukčije određeno. Ako se radničko vijeće protivi odluci mora je obrazložiti, a poslodavac nije dužan uvažiti mišljenje radničkog vijeća. Međutim, ako se ne savjetuje na način propisan čl. 150. Zakona o radu, pravilnik će biti ništetan. Doneseni izmijenjeni i dopunjeni pravilnik o radu ne može stupiti na snagu prije nego je objavljen u skladu s odredbama Pravilnika o načinu objave pravilnika o radu (Nar. nov., broj 93/14). To znači da se navedeni pravilnik mora objaviti tako da bude dostupan na uvid svim radnicima na koje se odnosi i izložen na vidljivom mjestu u prostorijama u kojisvibanj 2021. 13
FINANCIJE RADNI ODNOSI ma oni redovito borave tijekom radnog dana. Navedeni pravilnik se može učiniti dostupnim radnicima i njegovom objavom na internim mrežnim stranicama, odnosno na zahtjev radnika, dostavom elektroničkom poštom. Ako to poslodavcu nije moguće, mora odmah po donošenju pravilnika, o tome obavijestiti radnike pisanom objavom na vidljivom mjestu u svojim prostorijama ili putem osobe koja rukovodi pojedinom skupinom radnika, te odrediti osobu ili osobe kod kojih radnici tijekom radnog vremena mogu iste dobiti na uvid, a može se objaviti i preko interne računalne mreže. Radnik ima pravo dobiti presliku izmijenjenog i dopunjenog pravilnika, što mu je poslodavac dužan omogućiti, s time da troškove preslike snosi radnik. Radničko vijeće može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti izmijenjeni i dopunjeni pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima. Isto tako, navodimo da je propisana prekršajna odgovornost poslodavca u slučaju da se o izmjeni i dopuni pravilnika o radu ne savjetuje s radničkim vijećem. Za povrede obveza poslodavca iz radnih odnosa u području prekršajnih odredbi radnog zakonodavstva inspekcijski nadzor ovlašten je poduzimati Državni inspektorat, Inspekcija rada. Nadalje, ukoliko poslodavac novom sistematizacijom radnih mjesta ne predviđa radnikovo dosadašnje radno mjesto, potrebno je uređivanje radnog odnosa obzirom je radno mjesto bitan sastojak sklopljenog ugovora o radu. Međutim, ukoliko bi radnik nastavio obavljati istovjetne poslove, to bi predstav14 svibanj 2021.
ljalo za radnika zadržavanje postojećih uvjeta rada bez obzira na promjenu radnih mjesta. Ukoliko bi se radilo o promjeni radnog mjesta, poslodavac je u mogućnosti donijeti odluku o otkazu s ponudom novog ugovora o radu. Također, skrećemo pažnju kako radnik ima pravo na zaštitu svojih prava temeljem odredbe čl. 133. Zakona o radu. To znači da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom mu je povrijeđeno pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Poslodavac ima petnaest dana da preispita svoju odluku, a ukoliko ne bi udovoljio pisanom zahtjevu ili se uopće ne bi očitovao, radnik ima pravo u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred sudom.
Ujedno, napominjemo kako ovo Ministarstvo, kao središnje tijelo državne uprave nije ovlašteno pružati pravnu pomoć, odnosno tumačiti ugovorne odnose ugovornih strana." Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Klasa: 110-01/21-01/64 Urbroj: 524-03-01-01/4-21-2 9. travnja 2021.
PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Izjave o fi primopred P
red nama su redovni lokalni izbori - izbori članova predstavničkih tijela JLP(R)S-a te izbori općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Ukoliko dođe do promjene čelnika JLP(R)S-a, po prestanku obnašanja dužnosti dosadašnjih čelnika JLP(R)S-a (općinskog načelnika, gradonačelnika i župana), njihova je obveza novoizabranim čelnicima JLP(R)S-a predati Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2021. godinu, za vrijeme u kojem su obnašali dužnost čelnika. U nastavku ukratko o toj obvezi, s napomenom da istu obvezu imaju i čelnici drugih obveznika davanja Izjave, ako se i u institucijama u kojoj su čelnici u toku godine dogodi primopredaja obnašanja dužnosti čelnika.
Obveznici davanja Izjave Zakonom o fiskalnoj odgovornosti1 i Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila2 propisana je obveza predaje Nar. nov., br. 111/18 Nar. nov., br. 95/19 (u nastavku: Uredba)
1
2
PRORAČUN
fiskalnoj odgovornosti kod daje dužnosti tijekom godine godišnje Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u nastavku: Izjava) za čelnike proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačka društva u vlasništvu RH i/ili jedne ili više JLP(R)S te na druge pravne osobe kojima je osnivač RH i/ ili jedna ili više JLP(R)S, a koje su utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija. Izjavom čelnik potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.
Primopredaja dužnosti Prilikom postupka primopredaje dužnosti, čelnik kojemu prestaje obnašanje dužnosti obvezan je sastaviti Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnosti. ▶ Ako je datum primopredaje raniji od 1. rujna uz Izjavu
utvrđenim prethodne gosastavljenu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do dine i datuma prestanka obna- mišljenje unutarnje revizije šanja dužnosti, predaje se o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su i Izvješće o otklonjenim bila revidirana u prethodslabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne noj godini. godine za one slabosti i ne- ▶ Ako je datum primopredaje pravilnosti koje su prema 1. rujna ili kasnije, uz Izjavu se predaju propisani prilozi sastavljeni za razdoblje od 1. siječnja do dana prestanka obnašanja dužnosti čelnika. Znači, sastavlja se novi Upitnik, testiraju se postupci, procedure, poslovne promjene, dokumentacija i ostalo iz tekuće Planu otklanjanja slabosti 2021. godine. i nepravilnosti trebale biti Kome se predaje Izjava otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja čelnika koji prestaje dužnosti ove godine te pri- obnašati dužnost? lozi sastavljeni i predani uz Prema Uredbi, Izjava čelniIzjavu za razdoblje 1. siječnja ka kojemu prestaje obnašanje do 31. prosinca prethodne dužnosti zajedno s navedenim (2020.) godine, znači to su prilozima predaje se čelniku koji preuzima dužnost, i ulaže „prošlogodišnji“: - Upitnik o fiskalnoj odgo- u Predmet o fiskalnoj odgovornosti za određenu godinu. vornosti, Prema dosadašnjim Uputama - planovi otklanjanja slabosti Ministarstva financija (primjerice i nepravilnosti, - izvješće o otklonjenim sla- Uputi za predaju Izjava za 2020. bostima i nepravilnostima godinu, za ministarstva i druga
svibanj 2021. 15
FIGOSPO PRORAČUN državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije i JLP(R)S-e3) kod obveznika predaje Izjava kod kojih se dogodila primopredaja dužnosti tijekom godine, prilikom predaje godišnje Izjave, nadležnim tijelima dostavljaju se: ▶ Izjave svih čelnika koji su obnašali dužnost tijekom godine, ▶ sva Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima za proračunsku godinu (jedno ili više, ukoliko je bilo primopredaja dužnosti tijekom godine), ▶ a ko je primopredaja bila nakon 31. kolovoza, dva (ili više – ovisno o broju primopredaja) Upitnika, s time da se prvi Upitnik sastavlja za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje vlasti i dostavlja kao prilog u PDF formatu, a drugi se Upitnik sastavlja za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca, međutim popunjava se jedan elektronički Upitnik sa stanjem na dan 31. prosinca, ▶ a ko je primopredaja bila nakon 31. kolovoza, dva Mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana tijekom godine 5 (ako obveznik ima uspostavljenu unutarnju reviziju). https://mfin.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/proracun/izjavafiskal//Uputa%20za%20sastavljanje%20i%20predaju%20Izjave%20 o%20fiskalnoj%20odgovornosti%20 za%202020--Razdjeli%20i%20 JLP(R)S.pdf (pristupljeno 5.4.2021.)
3
16 svibanj 2021.
PIŠE: IVAN KELEBUH
Pregled kretanja neto i bruto plaća u RH u posljednih 20 godina
U
promatranom razdoblju (2000. - 2020.), hrvatsko gospodarstvo se nalazi u uvjetima globalne svjetske gospodarske krize od 2009. do 2014. U tim uvjetima ekonomska politika nije pronašla modele razvojne politike koji bi zaustavili pad gospodarske aktivnosti. Pad BDP-a (2010. - 2015.) za 0,7%, industrijske proizvodnje za 1,2%, zaposlenosti za 8,5% i investicija za 7,0%, nepovoljno se odrazio na ukupnu gospodarsku strukturu, a time i na pad standarda i potrošnju stanovništva. U Hrvatskoj kontinuirano sedmu godinu zaredom rastu realno neto plaće, i to u 2014. (+0,5%), 2015. (+3,7%), 2016. (+2,7%), 2017. (+4,2%), 2018. (+2,8%), 2019. (+4,6%) i u godini pandemije bolesti nastavlja se rast od 2,6%. U 2020. godini prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 6.763 kn, što je u odnosu na 2019. za 181 kn više tj. za 2,7%, a realno za 2,6%. Na rast plaća u 2014. utjecala je i fiskalizacija države te onemogućavanje isplate plaća bez isplate doprinosa kao i objava podataka o poslodavcima koji ne isplaćuju plaće, što je u konačnici utjecalo na smanjivanje sive eko-
nomije. S druge strane, razina bruto plaće, koja aproksimira trošak rada, relativno je visoka s obzirom na nisku konkurentnost zemlje i razinu plaća u sličnim zemljama. Na rast plaća posljednjih su godina utjecali pozitivni trendovi poput članstva Hrvatske u EU, kontinuitet poreznih promjena usmjerenih na smanjenje troška rada i povećanje raspoloživog dohotka, povećanja iznosa minimalne plaće, povećanja plaća u državnim i javnim službama te pritiska koji na rast plaća vrši manjak radne snage u turizmu, građevinarstvu i ostalim uslužnim djelatnostima. Za razdoblje od 2016. do 2020. prosječna mjesečna neto plaća povećana je za 1.078,00 kn ili 19,0%. U 2020. devet djelatnosti ima iznadprosječnu neto plaću, a deset područja djelatnosti ima neto plaću ispod prosjeka RH1. Raspon plaća kreće se od 5.188 kn u administrativnim službama (-23,3% ispod prosjeka), do 9.329 kn u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (+38,0% iznad prosjeka 2020.). Detaljne podatke po djelatnostima možete pogledati na www.teb.hr – TEB-ov podsjetnik
1
GOSPODARSTVO POREZI Tablica 1. Pregled prosječnih mjesečnih isplaćenih neto i bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH 2000.-2020. Prosječna mjesečna isplaćena neto i bruto plaća kune neto
Verižni indeksi nominalnih plaća
bruto
realnih plaća
neto
bruto
neto
bruto 101,6
2000.
3 326
4 869
108,9
107,0
103,4
2001.
3 541
5 061
106,5
103,9
101,6
99,2
2002.
3 720
5 366
105,0
106,0
103,1
104,1
2003.
3 940
5 623
105,9
104,8
103,8
102,6
2004.
4 173
5 985
105,9
106,4
103,7
104,2
2005.
4 376
6 248
104,9
104,4
101,5
101,1
2006.
4 603
6 634
105,2
106,2
101,9
102,9
2007.
4 841
7 047
105,2
106,2
102,2
103,2
2008.
5 178
7 544
107,0
107,1
100,8
100,9
2009.
5 311
7 711
102,6
102,2
100,2
99,8
2010.
5 343
7 679
100,6
99,6
99,5
98,5
2011.
5 441
7 796
101,8
101,5
99,6
99,2
2012.
5 478
7 875
100,7
101,0
97,4
97,7
2013.
5 515
7 939
100,7
100,8
98,5
98,6
2014.
5 533
7 953
100,3
100,2
100,5
100,4
2015
5 594
8 055
100,1
101,3
103,7
101,8
2016.
5 685
7 752
101,6
103,0
102,7
103,0
2017.
5 985
8 055
105,3
103,9
104,2
102,8
2018.
6 242
8 469
104,3
105,1
102,8
103,3
2019.
6 582
8 993
105,4
106,2
104,6
105,4
2020.
6 763
9 216
102,7
102,5
102,6
102,4
Izvor: DZS
Tablica 2. Prosječne bruto plaće po zemljama (u eurima) Rang
Zemlje
2018
2019
2020
Indeks 2020./2019.
1.
Slovenija
1682
1754
1856
105,8
2.
Estonija
1310
1407
1448
102,9
3.
Litva
924
1296
1421
109,6
4.
Češka
1250
1329
1346
101,3 103,5
5.
Hrvatska
1139
1182
1223
6.
Poljska
1077
1144
1163
101,7
7.
Mađarska
1035
1131
1149
101,6
8.
Slovačka
1013
1092
1133
103,8
9.
Latvija
1004
1076
1120
104,1
10.
Rumunjska
936
1023
1067
104,3
11.
Crna Gora
766
773
783
101,3 103,9
12.
Bosna i Hercegovina
697
727
755
13.
Bugarska
586
648
709
109,4
14.
Srbija
580
643
706
109,8
15.
Sjeverna Makedonija
579
609
658
108,0
16.
Kosovo
558
600
630
105,0
17.
Rusija
592
660
620
93,9
18.
Turska
494
511
466
91,2
19.
Kazahstan
400
436
454
104,1
20.
Bjelorusija
405
468
449
95,9
21.
Albanija
397
426
435
102,1
22.
Moldavija
316
368
410
111,4
23.
Ukrajina
276
363
376
103,6
IZVOR: Podaci statističkih ureda navedenih zemalja u tablici.
Tijekom cijelog razdoblja (2016. - 2020.), najveće prosječne neto plaće imaju zaposleni u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te financijskim djelatnostima i u osiguranju, potom u informacijama i komunikacijama. Istodobno, najmanje plaće imaju zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. U 2020. najviši rast neto plaće ostvaren je kod popravaka i instaliranja strojeva i opreme (+17,9%), u djelatnosti zdrastvene zaštite (+8,6%), Javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja (+5,1%). Istodobno, razina plaće najviše je smanjena u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanje hrane (-5,2%) te u ostalim uslužnim djelatnostima (-2,3%). U Tablici 2. prezentirane su prosječne bruto plaće po zemljama. U 2020., bruto plaću višu od tisuću eura imalo je 10 zemalja, a 13 zemalja ispod tisuću eura. Najveću bruto plaću imale su: Slovenija (1.856 eura), Estonija (1.448 eura), Litva (1.421 eura), Češka (1.346 eura) i Hrvatska (1.223 eura). Nasuprot tome, tri do četiri puta manju bruto plaću imaju zemlje: Ukrajina (376 eura), Moldavija (410 eura) i Albanija (435 eura). U 2020. godini najveći rast bruto plaće imale su: Moldavija (+11,4%), Srbija (+9,8%), Litva (+9,6%), Bugarska (+9,4%) i Sjeverna Makedonija (+8,0%). Isodobno, pad bruto plaća imale su: Turska (-8,8%), Rusija (-6,1%) i Bjelorusija (-4,1%).
Novi TEB-ov portal! https://porezi.teb.hr
POREZI – sve na jednom mjestu TEB je pokrenuo novi portal – POREZI na kojem BESPLATNO možete pročitati pročišćene tekstove poreznih zakona i njihovih provedbenih propisa. Kako bismo omogućili jednostavnije praćenje i tumačenje poreznih propisa, svim korisnicima TEB-ovog portala POREZI omogućili smo besplatno KORIŠTENJE UNAKRSNIH POVEZNICA između konkretnih odredbi poreznih zakona i njihovih provedbenih propisa. Za korištenje besplatnog sadržaja portala NIJE POTREBNA REGISTRACIJA niti dostava bilo kakvih podataka. TEB-ovom portalu POREZI možete pristupiti putem sljedeće poveznice: https://porezi.teb.hr. Ako se malo detaljnije bavite porezima i poreznim obračunima, uz registraciju i pretplatu, na TEB-ovom portalu POREZI možete proučiti i sva relevantna i aktualna MIŠLJENJA SREDIŠNJEG UREDA POREZNE UPRAVE, te veliki broj TEB-ovih ČLANAKA i ostalih STRUČNIH TEKSTOVA kojima se pojašnjava primjena konkretnih odredbi poreznih zakona i njihovih provedbenih propisa. Sva mišljenja Porezne uprave i svi TEB-ovi članci i ostali stručni tekstovi također su unakrsno POVEZANI S KONKRETNIM ODREDBAMA poreznih zakona i njihovih provedbenih propisa, što korisnicima omogućuje brže i kvalitetnije praćenje i tumačenje poreznih propisa. Na naplatni sadržaj TEB-ovog portala POREZI možete se pretplatiti za: • • • •
7 dana po cijeni od 50,00 kn + PDV, 30 dana po cijeni od 100,00 kn + PDV, 90 dana po cijeni od 200,00 kn + PDV ili 360 dana po cijeni od 500,00 kn + PDV.
Sve pretplatnike TEB-ovog portala POREZI odmah, putem newslettera, obavještavamo o svakoj promjeni sadržaja na portalu.
porezne zakone koji su vam nužni u svakodnevnom poslovanju, s poveznicama na provedbene propise, mišljenja Porezne uprave i stručne članke i tekstove. Nazovite 01 4571 640 za podršku Proučite relevantne
ili pošaljite svoj upit na porezi@teb.hr.