TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 7/20
Obvezna izvješća poduzetnika prema ZTD-u
S R P A N J 2020.
Obročna otplata odgođenih poreznih obveza Radnici zaštićeni od otkaza ugovora o radu
TEB organizira WEBINAR / Praktikum: Razumijevanje i testiranje sustava
internih kontrola u reviziji financijskih izvještaja - bodovi iz revizije za revizore
6. srpnja 2020. (ponedjeljak)
Početak u 10,00 sati Predviđeno trajanje izlaganja: 300 minuta + odgovori na pitanja Završetak oko 15,30 sati Webinar je namijenjen ovlaštenim revizorima, internim revizorima, kontrolerima, računovođama, financijskim djelatnicima i drugim zainteresiranima. OVLAŠTENI REVIZORI: Od Ministarstva financija dobivena je prethodna suglasnost prema kojoj će se prisustvom na ovom webinaru ovlaštenim revizorima priznati 5 bodova stalnog stručnog usavršavanja iz područja revizije.
Predavač: prof. dr. sc. Boris Tušek, Ekonomski fakultet u Zagrebu
WEBINAR / Praktikum: Poslovna spajanja i računovodstvo
goodwilla - bodovi za revizore 7. srpnja 2020. (utorak)
Početak u 9,30 sati Predviđeno trajanje izlaganja: 6 sati + odgovori na pitanja Završetak oko 15,30 sati OVLAŠTENI REVIZORI: Od Ministarstva financija dobivena je prethodna suglasnost prema kojoj će se prisustvom na ovom webinaru - praktikumu revizorima priznati 5 bodova stalnog stručnog usavršavanja iz računovodstvenih područja, oznaka „A“.
Predavači: Irena Slovinac, dipl. oec., Jasminka Rakijašić, dipl. oec. i Domagoj Zaloker, dipl. oec. (Teb-ovi viši savjetnici)
SEMINAR / Aktualnosti za proračune, proračunske i
izvanproračunske korisnike
• Novo od 1.1.2020. - mogućnost klasificiranja dugotrajne nefinancijske imovine male vrijednosti u sitni inventar (drugačija klasifikacija rashoda – planski akti, knjigovodstvo, izvještaji) • Odluke o raspodjeli rezultata ostvarenog u 2019. • Aktualnosti u ovršnim postupcima i postupcima naplate potraživanja • Zdravstvena zaštita na radu - u vrijeme posebnih okolnosti i nakon toga
Split, Zadar, Zagreb, Varaždin, Bjelovar, Osijek, Rijeka (29.06.2020. – 7.7.2020.)
U skladu s preporukama Stožera, na seminarima u svim gradovima bit će osigurani uvjeti i zaštitna sredstva, a broj polaznika je ograničen. Povodom 70. obljetnice TEB-a, svi polaznici dobit će prigodan dar. Više o webinarima, seminaru, prijavi i kotizaciji vidjeti na www.teb.hr
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 7/20
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Fotografija naslovnice: mr. sc. Dražen Mikulčić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Menadžment 2O bvezna izvješća poduzetnika prema ZTD-u mr. sc. Mladen Štahan Porezi 3O bročna otplata odgođenih poreznih obveza mr. sc. Ida Dojčić 4P otpore radnicima zbog posljedica potresa Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 6 Vaučeri za neizvršene ugovore o putovanju Irena Slovinac, dipl. oec. 7 I splata regresa u 2020. Dinko Lukač, dipl. oec. 8O porezivanje ulaganja u tuđu imovinu kod raskida (prestanka) govora o zakupu Domagoj Zaloker, dipl. oec. 10 Članovi uprave i mirovanje obveze doprinosa mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Proračun 11 J esu li sredstva utrošena u skladu s proračunom odnosno financijskim planom? Nikolina Bičanić, mag. oec. Javna nabava 12 K ako dokazati/osporiti tvrdnje o pogodovanju određenom gospodarskom subjektu Vedran Jelinović, dipl. iur. Radni odnosi 14 K ategorije radnika zaštićene od otkaza ugovora o radu Ljubica Ðukanović, mag. iur. Gospodarstvo 16 Z načajan pad prometa trgovine na malo u Hrvatskoj i u zemljama EU-a zbog bolesti COVID-19 mr. sc. Ivan Kelebuh
MENADŽMENT PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Obvezna izvješća poduzetnika prema ZTD-u
U
z ZOR, financijskim izvještavanjem bavi se i Zakon o trgovačkim društvima (dalje: ZTD). Prema ZTD-u, uprava svakog d.d.-a, d.o.o.-a i j.d.o.o.-a dužna je uz godišnje financijske izvještaje sastavljati i posebna financijska i poslovna izvješća i izvješćivati nadzorni odbor i skupštinu o poslovnoj politici i drugim važnim pitanjima. U skladu s time, uprava d.d.-a, d.o.o.-a i j.d.o.o,-a dužna je izvješćivati nadzorni odbor ili skupštinu o: ▶ poslovnoj politici i drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to (pravodobno, a najmanje jednom godišnje, po potrebi i bez odgađanja), ▶ r entabilnosti poslovanja društva, a napose rentabilnosti uporabe vlastitog kapitala (pravodobno, a najmanje jednom godišnje kada se razmatraju GFI), ▶ t ijeku poslova, napose prihoda i stanja društva (pravodobno, a najmanje tromjesečno), i ▶p oslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva (pravodobno). Prema tome, sva ova izvješća treba pripremiti i podnijeti skupštini na kojoj se razmatraju godišnji financijski izvještaji. Izvješća 2 srpanj 2020.
Ako kod poduzetnika nije ustrojen nadzorni odbor, sva ZTD-om propisana izvješća obvezno se podnose skupštini trgovačkog društva.
se moraju sastaviti savjesno i istinito, u pisanom obliku, a kako njihov oblik i sadržaj nije propisan, treba ih oblikovati prema zahtjevima nadzornog odbora i/ ili skupštine. Radi posebnih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusom, godišnji financijski izvještaji prema ZOR-u za 2019. godinu dostavljaju se u Finu u produženim rokovima. Međutim, rokovi za održavanje skupštine, a slijedom toga niti za izradu izvješća prema ZTD-a, nisu se promijenili. Tako se skupština d.d.-a, d.o.o.-a i j.d.o.o-a na kojoj će se odlučivati o financijskim izvještajima za 2019. godinu mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine. Osim navedenih izvješća, uprava d.d.-a, d.o.o.-a i j.d.o.o.-a dužna je
odmah sazvati i izvijestiti glavnu skupštinu ako postoji odnosno ako je nastao gubitak u visini polovine temeljnog kapitala. Nadalje, u slučaju prezaduženosti i nesposobnosti društva za plaćanje, uprava mora bez odgađanja
a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak ili postupak prisilne nagodbe. Izvješće nadzornog/upravnog odbora glavnoj skupštini Na koncu, nadzorni odnosno upravni odbor d.d.-a (ali i d.o.o.-a i j.d.o.o.-a koji su slijedom odredaba ZTD-a morali ili koji su svojevoljno ustrojili nadzorni odbor) dužan je podnijeti glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru u kojem mora navesti: ▶d jeluje li društvo u skladu sa zakonom, aktima i odlukama glavne skupštine, ▶ j esu li godišnja financijska izvješća (i godišnje izvješće) napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje, ▶ s voj stav o prijedlogu uprave glede dobiti odnosno pokrića gubitka. U pojedinim situacijama ZTDom je određeno i sastavljanje izvješća vezano za poduzetničke ugovore, odnose s povezanim poduzećima, priključenje društva, osnivanje podružnica, pripajanja i poslovna spajanja, podjeli društava kapitala, sastavljanje likvidacijskih financijskih izvještaja i dr.
POREZI PIŠE: IDA DOJČIĆ
Obročna otplata odgođenih poreznih obveza S
a 20. lipnja 2020. završilo je 3-mjesečno razdoblje u kojem su porezni obveznici mogli zatražiti odgodu plaćanja dospjelih poreznih obveza, sukladno odredbama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16 – 42/20) i pratećeg Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19 – 70/20). Naime, dospjelom poreznom obvezom, za koju se može tražiti odgoda, smatra se svaka obveza koja dospijeva do isteka roka od 3 mjeseca od stupanja na snagu čl. 107.a OPZ-a, dakle od 20.3.2020. do 20.6.2020. Podnositelju zahtjeva, čiji je zahtjev odobren, omogućena je odgoda plaćanja svih poreznih obveza koje dospijevaju od dana podnošenja zahtjeva, od ožujka 2020. zaključno do 20.6.2020., na rok od 3 mjeseca. Izuzetak je dospjela porezna obveza PDV-a, za koju se rok od 3 mjeseca računa od travnja 2020. Tako je za porezne obveze koje su dospijevale sa 31.3. podmirenje odgođeno do 30.6. (primjerice predujmovi poreza na dobit ili dohodak), za obveze dospjele sa 30.4. odgođeno je dospijeće do 31.7. (primjerice obveza PDV-a pod PDV obrascu za 03/20.), a za obveze čije je dospijeće bilo s 31.5. odgođeno je podmirenje do 31.8.2020. Obzirom da se odgoda plaćanja mogla zatražiti za obveze čije je dospijeće u razdoblju do 20.6.2020., sve obveze – tekuće i
Od 24. lipnja 2020. porezni obveznici, koji koriste mjeru odgode plaćanja poreznih obveza, mogu podnijeti zahtjev za obročnu otplatu odgođenih poreznih obveza na rok od 24 mjeseca.
one odgođene koje dospijevaju u razdoblju nakon 20.6.2020. trebale bi biti podmirene po svom dospijeću (redovnom ili odgođenom). Nakon proteka roka odgode, ukoliko podnositelj zahtjeva nije u mogućnosti platiti odgođenu dospjelu poreznu obvezu po njezinom odgođenom dospijeću, može podnijeti zahtjev za U zahtjevu za obročnu otplatu obročnom otplatom. podnositelj zahtjeva navodi na koje se od odgođenih dospjelih poreznih obveza zahtjev odnosi, pri čemu može odabrati jedan od sljedećih modela: A. obročna otplata samo za dospjelu odgođenu obvezu, pri čemu odobrenje zahtjeva isključuje mogućnost odobravanja obročne otplate za odgođene porezne obveze koje ! Obročna otplata se može dospijevaju kasnije ili odobriti za porezne obveze čije je B. obročna otplata za sve odplaćanje odgođeno radi nastupa gođene porezne obveze, doposebnih okolnosti, a koje neće spjele i nedospjele u trenutku biti otpisane po osnovi mjere podnošenja zahtjeva, u kojem oslobađanja od plaćanja poreslučaju nedospjele odgođene znih obveza. porezne obveze dospijevaju i ! Obročna otplata može se odoodobrava se obročna otplata briti u mjesečnim obrocima, a za njihovo plaćanje, umjesto najduže na 24 mjeseca. daljnje odgode. Ako poduzetnik odabere model Pisani i obrazloženi zahtjev za obročnu otplatu se može A, obročna otplata mu se odobrapodnijeti u roku od 5 dana od va samo za odgođene porezne obdospijeća odgođene porezne ob- veze koje su dospjele, primjerice veze koju porezni obveznik nije sa 31.7. Odobravanjem obročne u mogućnosti platiti (čl. 71.h st. otplate po tom modelu, za odgo3. Pravilnika o provedbi OPZ-a). đene porezne obveze koje još srpanj 2020. 3
POREZI nisu dospjele, koje dospijevaju npr. 31.8., više se ne može odobriti obročna otplata kada one dospiju. U slučaju da porezni obveznik odabere model B, tada će u obročnu otplatu ući obveze koje su već dospjele (npr. sa 31.7.) i one koje će tek dospjeti (npr. sa 31.8.). U ovom modelu za obveze koje u trenutku davanja zahtjeva nisu dospjele prestaje odgoda plaćanja te će one, zajedno s dospjelim odgođenim obvezama, biti obuhvaćene kroz obročnu otplatu na najduže 24 mjesečne rate, bez obračuna kamata.
! Za vrijeme trajanja obročne
otplate se ne obračunava kamata na porezne obveze za koje je odobrena obročna otplata. Prilikom podnošenja zahtjeva za obročnu otplatu potrebno je upisati na koje razdoblje porezni obveznik predlaže da mu se odobri obročna otplata. Nadležna ispostava Porezne uprave će poreznim obveznicima odmah po rješavanju zahtjeva dostaviti obavijest o tome je li obročna otplata odobrena ili nije, na isti način na koji su porezni obveznici obaviješteni o odobrenoj odgodi plaćanja, u pravilu elektroničkim putem.
! Zahtjev za obročnu otplatu ! U slučaju nepoštivanja rokoodgođenih poreznih obveza podnosi se putem sustava e-Porezna, va plaćanja poreznih obveza za počevši od 24. lipnja 2020. koje je odobrena obročna otplaIznimno, porezni obveznici ta, obročna otplata će se ukinuti koji nisu korisnici sustava e- (čl. 71.h Pravilnika o provedbi Porezna, zahtjev mogu pod- OPZ-a). nijeti putem mrežne stranice Porezne uprave, servisa „Pišite nam“, počevši također od 24. lipnja 2020. Po proteku roka od 5 dana od dospijeća odgođene porezne obveze, obročna otplata se više ne može odobriti za tu obvezu. Ta obveza se mora podmiriti, a zahtjev se može podnijeti za preostale odgođene porezne obveze, za koje nije protekao rok od 5 dana od njihova odgođena dospijeća. Treba voditi računa o tome da se na tekuće obveze (obveze koje su dospjele nakon isteka roka za odgodu, odnosno nakon 20.6.), ne odnosi mogućnost obročne otplate, već iste obveze trebaju biti podmirene po njihovu dospijeću.
4 srpanj 2020.
Pravilnik o provedbi OPZ-a također sadrži odredbu (čl. 71.b st. 4.), prema kojoj se u slučaju da posebne okolnosti potraju duže od 3 mjeseca, poreznom obvezniku može odobriti odgoda na dodatni rok od 3 mjeseca za već odgođene porezne obveze te proširiti obuhvat odgođenih poreznih obveza i na porezne obveze koje dospijevaju za vrijeme trajanja dodatna 3 mjeseca, bez obračuna kamata, za što se podnosi novi pisani i obrazloženi zahtjev. Navedeno bi podrazumijevalo da bi se za već jednom odgođene porezne obveze, kao i za tekuće koje dospijevaju u razdoblju do 20.9.2020. mogli odobriti novi rokovi dospijeća za dodatna 3 mjeseca. Hoće li se ova odredba moći primijeniti, očekuje se očitovanje Porezne uprave.
PIŠE:: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Potpore rad N
akon nedavnog potresa koji je zadesio područje Grada Zagreba i druga područja u okolici, postavilo se pitanje i poreznog tretmana pomoći odnosno potpora koje bi poslodavci isplatili svojim radnicima za ublažavanje posljedica tog potresa. Naime, prema odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, pomoći radnicima zbog elementarnih nepogoda neoporezivo se mogu isplatiti samo u slučaju potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske, što ovdje nije bio slučaj. No, s obzirom i na novi Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogodna, Porezna uprava izdala je mišljenje prema kojemu se i ove potpore mogu isplatiti kao neoporezivi primici. Predmetno mišljenje prenosimo u nastavku u cijelosti. „U svezi postavljenog upita poreznog obveznika o poreznom tretmanu primitaka koje poslodavac želi isplatiti svojim djelatnicima zbog posljedica potresa na području Grada Zagreba, a temeljem proglašene prirodne nepogode od strane Grada Zagreba, odgovaramo u nastavku: Člankom 8. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) propisano je da se dohotkom ne smatraju ni primici po
POREZI POREZI
dnicima zbog posljedica potresa posebnim propisima, uz ostalo ni potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, osim ako su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. stavka 2. toga Zakona. Primici koji su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima, smatraju se u skladu s člankom 4. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19 i 1/20; u daljnjem tekstu Pravilnik) oporezivim dohotkom, pa se tako sukladno navedenoj odredbi Pravilnika i primici po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz članka 8. stavka 2. točke 1. podtočke e) Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona, smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 20. Zakona, osim primitaka po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske pod uvjetom da su omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu. Nadalje, Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (Narodne novine
16/19) uređuju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području Republike Hrvatske. Sukladno članku 23. navedenog Zakona odluku o proglašenju prirodne nepogode za jedinice lokalne samouprave na području županije donosi župan na prijedlog općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, na području županije donosi župan, te
za područje Grada Zagreba donosi gradonačelnik Grada Zagreba, u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stavka 4. ovoga Zakona. U skladu s odredbama istoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju prirodne nepogode na području dviju ili više županija, Grada Zagreba ili na cijelom području Republike Hrvatske i to prema vlastitoj prosudbi. Primjenjujući ranije propisanu odredbu članka 4. Pravilnika temeljem koje se primicima od
nesamostalnog rada iznimno ne smatraju primici po osnovi potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada RH pod uvjetom da su primici omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu, a s obzirom na novo propisane odredbe Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda koje propisuju tko i pod kojim uvjetima proglašava prirodne nepogode, između navedenih i Grad Zagreb, mišljenja smo kako se primicima od nesamostalnog rada iznimno ne smatraju primici po osnovi potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasio Grad Zagreb pod uvjetom da su omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu. (MF – PU; Kl.:41001/20-01/776, Ur. br. 513-07-21-01-20-2, od 31.3.2020.) Što se tiče iznosa koji se može neoporezivo isplatiti, visina takve potpore nije ograničena, te ovisi samo o odluci poslodavca. Nadalje, isplata se ne iskazuje u JOPPD obrascu, niti je propisana obveza vođenja neke druge evidencije. No, jasno je da istu treba potkrijepiti odgovarajućom dokumentacijom kao osnovom za isplatu (npr. zamolba radnika za potporu, preslika prijave štete nadležnom tijelu, procjena štete i sl.). srpanj 2020. 5
POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC
Vaučeri za neizvršene ugovore o
Z
bog posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, Zakon o pružanju usluga u turizmu dopunjen je odredbama kojima se uređuje pravo putnika na raskid ugovora i izdavanje vaučera za neizvršena putovanju u paket-aranžmanu nakon 1.3.2020. Prema čl. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 42/20; u nastavku: Zakon), za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu koji su se trebali izvršiti nakon 1. ožujka 2020., putnik ima pravo na raskid ugovora o putovanju u paket-aranžmanu po isteku 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, a turističke agencije i drugi organizatori putovanja koji sukladno odredbama Zakona mogu organizirati putovanja u paketaranžmanu (pravne i fizičke osobe registrirane za pružanje usluga nautičkog turizma, pružatelji usluga zdravstvenog turizma, javne ustanove koje sukladno Zakonu organiziraju putovanje u paketaranžmanima i dr.) za iste putnicima izdaju vaučer. Ako se putnik odluči za povrat sredstava, organizator mora izvršiti povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana po isteku 180 6 srpanj 2020.
dana od prestanka posebnih okolnosti. Vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paketaranžmanu pokriven je već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti. Način korištenja vaučera propisuje se Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paketaranžmanu (Nar. nov., br. 60/20).
Izdavanje vaučera Organizator putovanja mora izdati vaučer u roku od 14 dana od podnošenja zahtjeva putnika za povrat uplaćenih sredstava za neizvršen ugovor o putovanju u paket-aranžmanu, a najkasnije u roku od 90 dana od dana u kojem je putovanje trebalo započeti. Vrijednost vaučera mora
biti najmanje jednakovrijedna uplaćenom iznosu za neizvršeni ugovor o putovanju u paketaranžmanu, a prema evidenciji organizatora putovanja na dan izdavanja vaučera. Ako je cijena paket-aranžmana uplaćena samo djelomično, vaučer se izdaje u vrijednosti uplaćenog dijela cijene. Vaučer se mora izdati na trajnom nosaču podataka te sadržavati: 1. naznaku »Vaučer izdan zbog posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19« 2. broj vaučera 3. datum izdavanja vaučera 4. naznaku vrijednosti vaučera 5. krajnji rok do kojeg vaučer vrijedi 6. podatke o putniku 7. podatke o organizatoru 8. podatke o prodavatelju (ako ima) 9. podatke o neizvršenom ugovoru o putovanju u paket-aranžmanu (broj ugovora, prodavatelj, datum i dr.) 10. podatke o jamčevini iz čl. 50. st. 5. Zakona 11. naznaku »Za izdavanje vaučera ili povrat sredstava organizator nema pravo na naplatu dodatnih troškova ili naknade« 12. naznaku »Ukoliko se vaučer ne zamijeni za zamjensko putovanje u paket aranžmanu, izlet ili drugu uslugu, putnik ima pravo na povrat uplaćenih sredstava u punom iznosu«.
POREZI POREZI
putovanju Vaučer mora vrijediti najmanje godinu dana od dana izdavanja, u kojem roku putnik može dogovoriti zamjensko putovanje, izlet ili drugu uslugu, i može ga koristiti za plaćanje svih novih rezervacija čak i ako se plaćanje ili usluga izvršava nakon datuma isteka valjanosti vaučera, a ugovorena je prije isteka roka valjanosti vaučera. Zamjensko putovanje u paketaranžmanu, izlet ili druga usluga mora se započeti najkasnije do kraja kalendarske godine koja slijedi nakon prestanka posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom COVID-19.
Način korištenja vaučera Organizator se mora pobrinuti da vaučer putniku omogući rezervaciju ugovora o putovanju u paket-aranžmanu s istom vrstom usluga ili jednakovrijedne kvalitete kao otkazani paket-aranžman. Vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete, izlet ili drugu uslugu putovanja, po dogovoru s putnikom. Ako je temeljem vaučera ugovoreno zamjensko putovanje u paketaranžmanu, izlet ili druga usluga putovanja niže kvalitete ili cijene od iznosa vaučera, putnik ima pravo na povrat razlike cijene. Putnik može pravo korištenja vaučera prenijeti na drugu osobu.
PIŠE: DINKO LUKAČ
Isplata regresa u 2020. Z
a vrijeme korištenja godišnjeg odmora u 2020. radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca. Uz naknadu plaće, ako ga na to obvezuje izvor radnog prava (npr. kolektivni ugovor i/ ili pravilnik o radu i/ili ugovor o radu), poslodavac je dužan radniku isplatiti i regres (prigodnu nagradu) kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora za 2020. Međutim, ako niti jednim naprijed navedenim izvorom radnog prava nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac niti ne mora isplatiti radniku. Ukoliko radnik radi
u nepunom radnom vremenu tada se regres istom utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Iznos i isplata regresa Izvorom radnog prava propisuje se iznos regresa, a isti može biti utvrđen ili u neto iznosu ili u bruto iznosu. Bitno je znati da se regres može isplatiti u novcu te dati u naravi. Ukoliko se regres daje u naravi, tada se takav primitak smatra neto iznosom koji se mora uvećati za doprinose za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez ako je uveden. Bitno je znati da se srpanj 2020. 7
FINANCIJE POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
isplaćeni oporezivi regres ne uključuje u osnovicu za izračun naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora. Vrijeme isplate regresa uređuje se izvorom radnog prava koji primjenjuje isplatitelj. Primjera radi, regres se može isplatiti najkasnije do dana početka godišnjeg odmora ili s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30.6.2020. ili najkasnije do kraja lipnja 2020., odnosno za one koji nisu bili na poslu najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Godišnji neoporezivi iznos regresa i drugih prigodnih nagrada Regres i druge prigodne nagrade koje poslodavac isplaćuje radniku neoporezive su do 3.000,00 kn. Kod isplate regresa treba voditi računa i o iznosima isplata drugih prigodnih nagrada tijekom 2020. godine do propisanog neoporezivog iznosa od 3.000,00 kn. Znači, ako se isplaćuje regres i njegov iznos u zbroju sa drugim prigodnim nagradama (npr. uskrsnicom) ne prelazi propisani neoporezivi iznos od 3.000,00 kn, isti se može isplatiti bez obračunavanja poreza na dohodak. Međutim, ako primici po osnovi nagrada prelaze neoporezivi iznos od 3.000,00 kn, isti se smatraju plaćom te se i oporezuju kao plaća. Oporezivi iznos regresa po propisima o doprinosima smatra se ostalim primitkom, pa se zbog toga koristi šifra 0021 u polju 6.2. na B strani Obrasca JOPPD. 8 srpanj 2020.
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja iz čl. 29. Zakona o porezu na dohodak mogu sebi osobno isplatiti regres bez obračunavanja poreza na dohodak do 3.000,00 kn ukoliko nisu tijekom godine sebi isplaćivale druge vrste prigodnih nagrada.
Isplata regresa u Obrascu JOPPD O isplati regresa podnosi se Obrazac JOPPD. Način izvješćivanja u navedenom obrascu ovisit će od činjenice da li se regres isplaćuje prije isplate plaće ili zajedno s plaćom ili poslije isplate plaće. Ukoliko se na isti dan isplaćuje plaća (oporezivi primitak) i regres (neoporezivi primitak) tada se isti mogu iskazati ili u istom retku ili u posebnom retku. Ako se regres iskazuje u istom retku s plaćom na stranici B Obrasca JOPPD tada se u nalogu za plaćanje treba iskazati jedan iznos koji je zbroj plaće i regresa, uz navođenje obveznih elemenata u polju ‘’poziv na broj platitelja’’ te u polju ‘’poziv na broj primatelja’’. Ukoliko se pak regres za 2020. isplaćuje zasebno od plaće kao neoporezivi primitak, Obrazac JOPPD treba podnijeti na dan isplate regresa. Upisom šifre 22 (prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za tekuće porezno razdoblje) u polju 15.1. na B strani Obrasca JOPPD izvješćujemo Poreznu upravu da se radi o isplati regresa za 2020.
Oporezivan kod raskida
P
od uvjetom da je zakupnik obavio ulaganja u poslovni prostor u zakupu koja nije zaračunavao zakupodavcu, u trenutku prestanka ugovora o zakupu dolazi do isporuke predmetnih ulaganja u korist zakupodavca. U pravilu, zakupnik za navedenu isporuku ne zaračunava nikakvu naknadu zakupodavcu te je u takvim situacijama potrebno voditi računa o ispravnom poreznom tretmanu takve isporuke.
Oporezivanje isporuke PDV-om Predmet oporezivanja PDVom je isporuka dobara ili obavljanje usluga uz naknadu u tuzemstvu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav (čl. 4. st. 1. Zakona o PDV-u). Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez (čl. 7. st. 3. Zakona o PDV-u). Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se (čl. 8. st. 3. Zakona o PDV-u): a) korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog
POREZI POREZI
nje ulaganja u tuđu imovinu a (prestanka) govora o zakupu obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez, b) obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti. Bez obzira što u trenutku prestanka ugovora o zakupu zakupodavac dolazi u posjed obavljenih ulaganja odnosno povećane vrijednosti svog poslovnoga prostora bez ikakve naknade, u smislu navedenih odredbi Zakona o PDV-u, a radi činjenice da predmetna isporuka nije povezana s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika - zakupnika, mišljenja smo da se navedene isporuke također smatraju isporukama uz naknadu te da podliježu obračunu PDV-a. U takvim slučajevima osnovica za obračun PDV-a trebala bi biti nabavna cijena (bez PDV-a) koju je zakupnik platio za obavljanje predmetnih radova, odnosno ukupni troškovi (bez PDV-a) koji su nastali prilikom obavljanja predmetnih radova (čl. 33. st. 4. i 5. Zakona o PDV-u i čl. 42. st. 3. Pravilnika o PDV-u). Radi činje-
nice da zakupnik za predmetnu isporuku ne zaračunava naknadu, obračun PDV-a u poreznim knjigama zakupnika obavlja se internim računom (obračunom).
Oporezivanje isporuke porezom na dobit U trenutku prestanka ugovora o zakupu, zakupnik koji je ulaganja u tuđu imovinu u svojim poslovnim knjigama evidentirao kao svoju nematerijalnu imovinu trebao bi tu imovinu „isknjižiti“ iz svojih poslovnih knjiga. Način i efekti isknjiženja ovise o tome je li predmetna nematerijalna imovi-
na u cijelosti amortizirana ili nije. Ako je predmetna nematerijalna imovina u cijelosti amortizirana, tada efekti isknjiženja nemaju utjecaj na račun dobiti i gubitka zakupnika jer ne dolazi do evidentiranja rashoda od otuđenja, nego samo na strukturu njegove bilance u kojoj se „zatvaraju“ konta imovine i njenog ispravka vrijednosti što također nema utjecaja na povećanje niti
smanjenje aktive zakupnika. Ako se radi o nematerijalnoj imovini koja nije u cijelosti amortizirana, što se često događa prilikom prijevremenog raskida ugovora o zakupu, tada dolazi do evidentiranja rashoda u visini neamortizirane vrijednosti imovine, kao i do smanjenja aktive zakupnika u istom iznosu. U slučajevima kada dolazi do prijevremenog raskida ugovora o zakupu, postavlja se pitanje poreznog tretmana rashoda od neotpisane vrijednosti ulaganja u tuđu imovinu. Ako dolazi do prijevremenog raskida ugovora o zakupu poslovnoga prostora, pri čemu zakupodavac dolazi u posjed ulaganja, koja je zakupnik u svojim poslovnim knjigama evidentirao kao nematerijalnu imovinu, bez ikakve naknade, te ako se radi o djelomično amortiziranoj nematerijalnoj imovini, rashodi od neotpisane vrijednosti ne mogu biti porezno priznati. Prema tome, zakupnik je dužan za predmetni iznos uvećati osnovicu u prijavi poreza na dobit (Obrazac PD). O navedenome se svojim mišljenjem (Klasa: 410-01/10-01/1551; Ur. broj: 513-07-21-01/10-2; Zagreb, 29.11.2010.) očitovao i Središnji ured Porezne uprave. srpanj 2020. 9
FINANCIJE POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Članovi uprave i mirovanje doprinosa
Č
lanovi uprave (kojim razu- MO (20%/15% + 5%) te doprinos mijevamo i izvršne direkto- za zdravstveno osiguranje (16,5%). re trgovačkih društava, likvidatoKada se doprinosi ne re i upravitelje zadruga) obvezno su osigurani na mirovinsko osi- plaćaju? guranje ako nisu obvezno osiPostoje određeni slučajevi kada gurani po drugoj osnovi i ako obveza plaćanja doprinosa, za člaposebnim propisom nije druk- na uprave kojem PU utvrđuje gočije određeno (čl. 12. Zakona o dišnju obvezu doprinosa, prestaje mirovinskom osiguranju). Isto sukladno čl. 219. ZDOP-a, i to za tako, smatraju se osiguranicima razdoblje: i prema čl. 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (u nastavku: ZOZO). Za članove uprave koji su ujedno i radnici društva (osigurani su temeljem radnog odnosa, a ne po osnovi člana uprave) propisana je osnovica koja ne može biti niža od Za vrijeme korištenja određenih umnoška iznosa proprava na teret HZZO-a i sječne plaće i koeficidržavnog proračuna obveza jenta 0,65 što za 2020. svih doprinosa miruje. iznosi 5.682,30 kn (čl. 21. st. 2. Zakona o doprinosima; u nastavku: ZDOP). kada je član uprave priNavedenim osobama Porezna vremeno nesposoban za rad, a uprava utvrđuje godišnju obve- naknada se za to vrijeme isplazu koja je propisana kao razlika ćuje na teret sredstava obveznog između doprinosa prema osnovici zdravstvenog osiguranja ili na propisanoj čl. 21. ZDOP-a i do- teret sredstava državnog proraprinosa prema osnovi temeljem čuna. Naknada se isplaćuje od prvog koje su prijavljene kao osigurane dana na teret HZZO-a ako je osobe (čl. 187.c ZDOP-a). Kako i za sve radnike tako se i osoba: izolirana kao kliconoša za ove osobe plaćaju doprinos za ili zbog pojave zaraze u njegovoj 10 srpanj 2020.
okolini/privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe zavoda određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu zavoda izvan mjesta prebivališta/ boravišta osigurane osobe koja se upućuje određen da njeguje oboljelog člana uže obitelji (dijete i supružnika) uz uvjete propisane ZOZO-om privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom privremeno spriječena za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena, sukladno propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama privremeno nesposobna za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i ako je privremeno nesposobna za rad zbog priznate ozljede na radu/profesionalne bolesti (ovu naknadu isplaćuje HZZO ali na teret sredstava državnog proračuna). Obveza doprinosa miruje i u slučaju korištenja bolovanja nakon isteka 42 dana odnosno od 43. dana bolovanja kada se naknada isplaćuje na teret HZZO-a. Naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta isplaćuje se na teret državnog proračuna; u kojem koristi pravo na dopust ili pravo na rad s pola punoga radnog vremena kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju.
PRORAČUN POREZI
obveze Tko utvrđuje mirovanje obveze? Mirovanje obveze svih doprinosa utvrđuje Porezna uprava (čl. 218. ZDOP-a), i to: ▶ temeljem podatka HZZO-a o početku i o prestanku privremene nesposobnosti za rad, ▶ temeljem podatka HZZO-a o tome da je odobreno pravo na dopust zbog njege djeteta ili pravo na rad s pola punoga radnog vremena te na temelju podatka o početku i o prestanku ostvarivanja toga prava. Npr. ako radnica, koja je ujedno i članica uprave, koristi rodiljni dopust od 8.6.2020. nakon čega će koristiti roditeljski dopust, za cijelo razdoblje od 8.6. do 31.12. nema obveze plaćanja doprinosa. Obveza plaćanja doprinosa na propisanu osnovicu biti će samo za razdoblje siječanj – svibanj te od 1. do 7.6. Podsjećamo da zaposleni umirovljenici, ako su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, nemaju pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja (čl. 50. ZOZO-a) iz čega slijedi da se za navedene osobe, ako su ujedno i članovi uprave, ne može koristiti institut mirovanja obveze za vrijeme bolovanja od 43. dana odnosno za njih se moraju i u tom razdoblju plaćati svi propisani doprinosi.
PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Jesu li sredstva utrošena u skladu s proračunom odnosno financijskim planom? Z
akon o proračunu 1 i ski – znači u skladu s planom, Pravilnik o polugodišnjem i tako se u Upitniku o fiskalnoj godišnjem izvještaju o izvršenju odgovornosti provjerava jesu proračuna2 obvezuju proračune li sredstva utrošena u sklai izvanproračunske korisnike du s proračunom odnosno na sastavljanje izvještaja o izvr- financijskim planom. šenju, dok proračunski korisnici Odgovor na to pitanje: roračuni JLP(R)S-a daju na za sada nemaju takvu obvezu ▶ p temelju izvještaja o izvršenju propisanu nekim propisom. Pravilnik o izvršenju propisuje proračuna iz kojeg se treba vida izvještaji o izvršenju moraju djeti je li utrošeno više sredstva prikazivati (između ostaloga) od odobrenih proračunom podatke o prihodima i primi(osim za vlastite i namjenske cima, rashodima i izdacima prihode i primitke, u skladu prema ekonomskoj, organizacijsa Zakonom o proračunu), a roračunski i izvanproračunskoj, programskoj klasifikaciji te ▶ p ski korisnici odgovaraju na klasifikaciji izvora financiranja. temelju usporedbe izvršenja Budući da čelnik svakog proi financijskog plana iz koje računskog subjekta3 mora dati se treba vidjeti je li utrošeno Izjavu o fiskalnoj odgovorviše sredstva od odobrenih finosti (u nastavku ponegdje: nancijskim planom (osim za Izjava), kojom potvrđuje da su vlastite i namjenske prihode i sredstva institucije korištena primitke u skladu sa Zakonom zakonito, svrhovito i namjeno proračunu). Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 – 15/15) (vidjeti čl. 108. – 113.) 2 Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Nar. nov., br. 24/13 - 1/20; u nastavku: Pravilnik o izvršenju) 3 Obveznici sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti definirani su Zakonom o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 111/18). 1
Izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika (?) Dakle iz navedenog proizlazi da i proračunski korisnici izrađuju svojevrstan izvještaj o izvršenju financijskog plana, ali njegov
srpanj 2020. 11
FINANCIJE PRORAČUN PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Kako doka pogodovan subjektu? sadržaj, rok i postupak za donošenje nisu propisani. Kako bi takav izvještaj bio točan i vjerodostojan, bitno je da bude izrađen do dana do kada se mora podnijeti Izjava o fiskalnoj odgovornosti te da podaci koji su u njemu prikazani budu identični podacima iz važećeg financijskog plana te financijskih izvještaja sastavljenih za određenu proračunsku godinu. Minimalni sadržaj tog izvještaja mogu biti podaci o prihodima, primicima, rashodima i izdacima iskazani prema ekonomskoj klasifikaciji. Kod nekih institucija (proračunskih korisnika) obveza izrade takvog izvještaja proizlazi iz statuta odnosno nekog drugog internog akta. Očekuje se uvođenje obveze izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za sve proračunske korisnike.4
mijeniti kod izrade izvještaja o izvršenju proračuna. Kako se u izvještaju o izvršenju proračuna prikazuje podatak „indeks izvršenja za izvještajno razdoblje u odnosu na tekući plan za proračunsku godinu“, jasno je da podatak o izvršenju za izvještajno razdoblje treba biti usporediv s podacima iz planskog akta. Međutim, propisima nije određeno niti prema kojem načelu se izrađuje proračun JLP(R)S-a. Budući da se podaci o izvršenju, primjerice proračuna JLP(R)S-a, temelje na podacima iz poslovnih knjiga JLP(R)S-a (koje se vode primjenom modificiranog načela nastanka događaja koje je propisano Pravilnikom o računovodstvu5) i financijskih izvještaja JLP(R)S-a, koji se sastavljaju prema podacima iz poslovnih knjiga, proizlazi da se izvještaj Načelo blagajne vs. o izvršenju proračuna, kao i sam obračunsko načelo proračun JLP(R)S-a mogu sanastanka događaja stavljati uz primjenu modificiNadalje, Zakon o proračunu, ranog načela nastanka događaja. Državni proračun (planski kao niti Pravilnik o izvršenju ne propisuju koje načelo treba pri- akt) se, jednako kao i izvještaj o izvršenju državnog proračuna, 4 Okončano je e-savjetovanje o Nacrtu izrađuje na novčanoj osnovi. prijedloga zakona o proračunu (vidjeti na: https://esavjetovanja.gov.hr/ ECon/MainScreen?entityId=13802 – 29.5.2020.)
12 srpanj 2020.
Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14 – 126/19)
5
Ž
albeni navodi o pogodovanju određenom gospodarskom subjektu ili proizvođaču prilikom određivanja predmeta nabave i izrade tehničkih specifikacija ubrajaju se u najčešće razloge osporavanja dokumentacije o nabavi. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je stvorila već ustaljenu praksu i shvaćanje o pravilima dokazivanja postojanja odnosno osporavanja ovakvih tvrdnji. O navedenom shvaćanju računa trebaju voditi potencijalni žalitelji, ali i naručitelji i to već prilikom istraživanja tržišta i pripreme postupka kako bi se s uspjehom otklonili žalbene navode u slučaju izjavljene žalbe.
Opis predmeta nabave i tehničke specifikacije Sastavljanje dokumentacije o nabavi, uključujući opis predmeta nabave i tehničke specifikacije, u ovlasti je naručitelja i navedene radnje uvjetovane su prije svega njegovim potrebama. Međutim, Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016) isto tako propisuje da opis predmeta nabave i tehničke specifikacije ne smiju pogodovati određenom gospodarskom
JAVNA NABAVA POREZI
azati/osporiti tvrdnje o nju određenom gospodarskom subjektu, već moraju omogu- tako što će u žalbenom postupku pogledu svojstva i namjene proćavati jednak pristup postupku predočiti dokaze da na tržištu izvoda, a koje zahtjeve je narujavne nabave te ne smiju imati postoje gospodarski subjekt(i), čitelj definirao sukladno svojim učinak stvaranja neopravdanih uključujući i njega, koji mogu u osobnim potrebama. Dakle, prepreka za otvaranje javne na- postupku nabave ponuditi proi- sama činjenica da žalitelj nije u bave tržišnom namogućnosti ponuditi tjecanju, osim ako traženi proizvod, tehto nije opravdano nologiju, dimenzije, i predmetom nabave sl., ne znači automatski u baš tom posebnom da se radi o diskrimislučaju. No, takvo naciji ili ograničavanju ograničavanje onda tržišnog natjecanja. mora biti i dokazivo. To zato što ZJN 2016 Svakom specifiomogućava ravnokacijom predmeta pravno sudjelovanje nabave naručitelji u postupku primjerice zapravo u određekroz institut zajednice noj mjeri sužavaju ponuditelja ili korištetržište, međutim njem podugovaratelja. u slučaju kad gosZato žalitelji o nemopodarski subjekti gućnosti sudjelovanja smatraju da to čine u tom postupku treprekomjerno i probaju priložiti dokaze tivno ZJN 2016 i na ne samo za sebe, već i način da se pogoduza druge gospodarske je određenom gossubjekte koji se nalaze podarskom subjektu, Činjenicu ograničenja tržišnog natjecanja u njihovom položaju. Po mogu žalbom osporapotrebi za čim više njih. dužan je dokazati žalitelj. vati dokumentaciju o Što mora nabavi. Ako žalitelj dostavi dokaze kojima
dokazati Što mora dokazuje ograničenje tržišnog nadmetanja, naručitelj? dokazati žalitelj? na naručitelju leži teret dokaza osporavanja Ukoliko žalitelj dosta-
Prema pravilima o teretu dokazivanja iz čl. 403. ZJN 2016, činjenicu ograničenja tržišnog natjecanja dužan je dokazati žalitelj. Navedenu činjenicu žalitelj može dokazati
navoda žalitelja. zvod, koji, premda, ne udovoljava traženoj tehničkoj specifikaciji u cijelosti, ali udovoljava specifičnim zahtjevima naručitelja u
vi dokaze kojima dokazuje ograničenje tržišnog nadmetanja, na naručitelju leži teret dokaza osporavanja navoda žalitelja, a što pretpostavlja dostavljanje odgovarajućih srpanj 2020. 13
FINANCIJE JAVNA NABAVA dokaza kojima se takav navod osporava (npr. dokazivanjem da tehničke specifikacije ne omogućuju pristup samo jednom gospodarskom subjektu). Na naručitelju je dakle zadatak osporiti tvrdnje žalitelja dostavom dokaza i da drugi gospodarski subjekti mogu udovoljiti traženim zahtjevima iz dokumentacije o nabavi. Prema praksi Državne komisije naručitelj ne mora dostaviti dokaze za više gospodarskih subjekata od onih za koje je dostavio žalitelj. Oportuno je da se raspolaže s još najmanje dva gospodarska subjekta koji mogu udovoljiti navedenom, iako iz većeg broja slučajeva proizlazi da je dovoljno i samo jedan uz onog za kojeg žalitelj tvrdi da mu se pogoduje.
Pregled prakse Budući da svaki postupak javne nabave ipak nosi i svoje posebnosti, nemoguće je sve slučajeve uvijek svrstati pod isti nazivnik. Stoga, u nastavku upućujemo na više rješenja Državne komisije u kojima se ovo pitanje postavilo u žalbenom postupku na dokumentaciju o nabavi: KLASA: UP/11-034-02/20-01/122 od 20.4.2020., (str. 4-5), KLASA: UP/11-034-02/20-01/250 od 14.5.2020. (str. 5), KLASA: UP/11-034-02/20-01/354 od 4.6.2020. (str. 3-4), KLASA: UP/II-034-02/18-01/411 od 11.7.2018. (str. 2-3), KLASA: UP/11-034-02/19-01/727 od 15.10.2019. (str. 4-5), KLASA: UP/11-034-02/19-01/791 od 22.10.2019. (str. 2-3) i dr. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 2/19, V. Jelinović, str. 275 14 srpanj 2020.
PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Kategorije radnika ugovora o radu Z
akon o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR), kao osnovni zakon radnog zakonodavstva, uređuje radne odnose kao ugovorne odnose u kojima imamo dvije stranke i to radnika s jedne i poslodavca s druge strane. Obje ugovorna strana dužne su pridržavati se ZR-a i drugih propisa kojima se uređuju radni odnosi. Otkaz je jedan način prestanka ugovora o radu koga mogu otkazati i radnik i poslodavac redovitim ili izvanrednim otkazom. Poslodavac može otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdan razlog za razliku od radnika koji ne mora navesti razlog otkazivanja. Posebnu zaštitu od otkaza imaju određene kategorije radnika, kojima se u određenim slučajevima ne može otkazati ugovor o radu, a to su trudnice, maloljetne osobe, stariji radnici i osobe s invaliditetom.
Zabrana otkazivanja ugovora o radu može biti apsolutna i relativna. U čl. 34. ZR-a izrijekom je propisano da za vrijeme: ▶ t rudnoće, ▶ k orištenja rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta,
▶ r ada s polovicom punog radnog vremena, ▶ r ada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, ▶d opusta trudnice ili majke koja doji dijete, te ▶d opusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja ovih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja koristi neko od navedenih prava. Otkaz ugovora o radu nije ograničen navedenom odredbom na neke od otkaznih razloga iz čega proizlazi da je riječ o zaštiti od svih načina otkaza ugovora o radu i to redovitog, izvanrednog i otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora. To ujedno znači da se trudnici ugovor o radu ne može otkazati niti zbog kojeg otkaznog razloga iz čl. 115. st. 1. ZR-a poslovno ili osobno uvjetovanog razloga kao niti zbog skrivljenog ponašanja radi kršenja obveza iz radnog odnosa. U ovom slučaju radi se o apsolutnoj zabrani i koja se odnosi na sve otkazne razloge.
RADNI ODNOSI POREZI
zaštićene od otkaza Otkaz ugovora o radu bit će ništetan ukoliko je na dan otkazivanja poslodavcu bilo poznato da je radnica trudna ili ako ona u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o trudnoći i dostavi mu potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela koja potvrđuje tu okolnost. ZR je ukinuo apsolutnu zaštitu trudnica i osoba koje koriste neko od navedenih prava jer je odredbom čl. 34. st. 3. i 4. ZR-a propisano da tim osobama ugovor o radu prestaje ▶ smrću poslodavca fizičke osobe ▶ prestankom obrta po sili zakona ▶ brisanjem trgovca pojedinca iz registra, odnosno da se ugovor o radu može otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim propisom. Ugovor o radu može se otkazati trudnici i u postupku likvidacije radi poslovno uvjetovanih razloga kao i u slučaju stečaja jer u tom slučaju nije propisana posebna zaštita ove kategorije radnika. Ukoliko je ugovor o radu već otkazan a kod radnika naknadno nastupi neki od slučajeva iz čl. 34. ZR-a u tom
Ako radnik tijekom otkaznog roka postane privremeno nesposoban za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti u tom slučaju otkaz ugovora o radu ostaje na snazi ali otkazni rok ne teče dok traje spriječenost za rad po toj osnovi. Iznimka je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme koji uvijek prestaje istekom roka na koji je sklopljen bez obzira da li je radnik privremeno nesposoban za rad i s koga osnova. Zabrana otkaza ne odnosi se na slučaj kada se ugovor o radu otkazuje zbog stečajnog postupka te stečajni upravitelj može otkazati ugovor o radu bez radi zaštite radnika koji su pretr- obzira na zakonske i ugovorne pjeli ozljedu na radu ili su oboljeli zabrane otkazivanja. od profesionalne bolesti kako ta Da bi radnik mogao ostvariti činjenica ne bi štetno utjecala na zaštitu iz čl. 38. ZR-a ozljeda na prava radnika. Ugovor o radu ne radu mora biti priznata odnosno može se otkazati tijekom liječenja profesionalna bolest mora biti ili oporavka od priznate ozljede utvrđena. na radu ili utvrđene profesionalne ZR-om je propisana i zaštita bolesti a nakon isteka tog razdoblja radnik više nema zaštitu od radnika koji su kod poslodavca otkazivanja osnovom ovih razloga. proveli u radnom odnosu nepreZabrana se odnosi i na redoviti kidno dvadeset godina, tako da i na izvanredni otkaz ugovora o im se otkazni tok povećava za dva radu i na sve otkazne razloge- tjedna ako su navršili pedeset goosobno ili poslovno uvjetovani dina života, a za mjesec dana ako otkaz kao i otkaz zbog skrivlje- su navršili pedeset pet godina života. nog ponašanja radnika.
slučaju radniku sve to vrijeme ne teče otkazni rok. Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radnika koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti čl. 32. ZR-a propisana je apsolutna zabrana otkazivanja ugovor o radu. Ova zabrana propisana je
srpanj 2020. 15
FIGOSPO GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH
Značajan pad prometa trgovine na malo u Hrvatskoj i u zemljama EU-a zbog bolesti COVID-19 N
akon kontinuiranog rasta realnog prometa od trgovine na malo u Hrvatskoj na godišnjoj razini od rujna 2014., ukupan realni promet u trgovini na malo u ožujku 2020. u odnosu na veljaču pao je za 11,7% na mjesečnoj i 7,0% na godišnjoj razini. Takav trend kretanja prometa od trgovine na malo u posljednjih šest godina korelirao je s trendom ukupne gospodarske aktivnosti, kako u zemljama EU, tako i u Hrvatskoj. Najveći utjecaj na rast prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj u posljednjim godinama bile su rekordne turističke sezone, realno povećanje neto plaća te niže cijene. Međutim, 19. ožujka 2020., uslijed pandemije bolesti COVID-19 donesene su određene epidemiološke mjere čija se primjena odrazila na pad u trgovini na malo kod većine grupa proizvoda. Od toga je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 26,7%, a promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima za 1,4%. Posebno valja istaknuti da je to najveći pad realnog prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini u 16 srpanj 2020.
posljednjih deset godina, od siječnja 2010. U ožujku 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, porast prometa ostvarile su nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama te ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi na koje otpada 54,7% ukupnog prometa, dok su ostale trgovačke struke, na koje otpada 45,3%, ostvarile pad prometa te je ukupan izvorni promet od trgovine na malo nominalno pao za 6,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Najveći pad nominalnog prometa u ožujku 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine ostvarile su: motorna goriva i maziva, od 20,1% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 3,0%, te audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo, s padom prometa od 28,6%. I u travnju 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, porast prometa zabilježila je samo trgovina na malo internetom ili preko pošte, i to za 19,8%, a u odnosu na ožujak porast je dose-
gao čak 48,9%, dok su sve ostale trgovačke struke zabilježile pad prometa. Ukupan izvorni promet od trgovine na malo nominalno je pao za 26,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Najveći doprinos padu nominalnog prometa u travnju 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, ostvarile su sljedeće trgovačke struke: motorna goriva i maziva, s padom prometa od 39,4% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 5,8%, audio i video oprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo, s padom prometa od 45,0% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 3,0% te računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama, s padom prometa od 38,6% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 2,0%. U prva četiri mjeseca 2020. godine realni promet je pao za 5,3% i nominalno za 4,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je još u prva tri mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje taj promet bio realno veći za 2,6% i nominalno
Tablica 1. Nominalni indeksi prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama Udio u ukupnom prometu, % IV. 2020.
Ukupno Ukupno, osim motornih vozila i motocikala, njihovih dijelova i pribora te motornih goriva i maziva Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi
Utjecaj na ukupan indeks, %1) IV. 2020. IV. 2019.
IV. 2020. III. 2020.
IV. 2020. IV. 2019.
100,0
-
83,8
73,5
95,2
83,4
84,7
77,7
97,7
I. – IV. 2020. I. - IV. 2019.
1,8
-1,1
66,6
41,3
75,9
Motorna goriva i maziva
14,8
-5,8
81,6
60,6
87,5
Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama
48,3
-0,4
92,6
99,1
108,5
Ostale nespecijalizirane prodavaonice
4,5
-1,9
74,0
58,5
89,9
Specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama
5,9
-1,5
82,3
75,0
95,9
Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi
9,9
-0,3
75,7
96,5
112,8
Tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi
1,2
-1,1
33,0
12,2
62,5
Audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo
6,7
-3,0
79,3
55,0
83,0
Računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama
5,1
-2,0
82,3
61,4
85,5
Trgovina na malo internetom ili preko pošte
1,2
0,2
148,9
119,8
110,1
Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica
0,6
-0,3
71,5
51,8
83,1
1) U tjecaj na ukupan indeks pokazuje umnožak udjela trgovačke struke u ukupnom prometu i stope rasta ili pada prometa u mjesecu tekuće godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine podijeljen sa 100. Izvor: DZS
Trend pozitivnog rasta gospodarske aktivnosti, a time i prometa u trgovini na malo na razini EU započeo je krajem 2013. te se nastavlja tijekom cijelog razdoblja sve do veljače 2020. Tijekom ožujka ove godine, zbog bolesti COVID-19. zabilježen je pad prometa u trgovini na malo u zemljama EU-a i zemljama eurozone, na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na ožujak ove godine prema veljači, pad prometa u trgovini na malo u zemljama EU-a manji je za 10,1% i u zemljama euro zone za 11,7%, također i u odnosu na ožujak prošle godine u zemljama EU-a za 7,6% i zemljama euro zone za 8,8%. Trend pada prometa u trgo-
vini na malo u travnju ove godine nastavlja se bilježiti te je ostvaren dvoznamentasti pad u zemljama EU-a i zemljama euro zone. U travnju ove godine u odnosu na ožujak, pad prometa u trgovini na malo u zemljama EU-a iznosi 11,1% i u zemljama eurozone 11,7%. Također i u odnosu na travanj prošle godine u zemljama EU-a za 18,0% i u zemljama Eurozone za 19,6%. Na takav trend utjecali su pad prometa motornih goriva i maziva za 42,6% i neprehrambenih proizvoda za 29,7%. Osim toga, rast prometa imaju samo hrana, piće i duhan za 1,4% u odnosu na travanj prošle godine. U travnju ove godine u odnosu na ožujak, najveći pad prometa u trgovini na malo
imale su: Rumunjska 22,3%, Irska 21,9%, Hrvatska 20,6%, Francuska 20,0%, Španjolska 19,4%. Istodobno, najmanji pad prometa imaju: Njemačka (-5,3%), Nizozemska (-5,7%), Austrija (-6,1%), Poljska (-7,7%) i Slovenija (-8,8%). U travnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji travanj, najveći pad prometa u trgovini na malo imale su: Francuska (-31,1%), Španjolska (-29,8%), Malta (-24,8%), Luksemburg (-24,7%) Hrvatska (-24,0%) i Slovenija (-22,6%). Istodobno, najmanji pad prometa imale su: Finska (-0,5%), Danska (-3,2%), Švedska (-3,4%), Nizozemska (-5,8%) i Njemačka (-6,2%).
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST Autori:
mr. sc. Ida Dojčić, Renata Kalčić, Dinko Lukač, Irena Slovinac, Domagoj Zaloker Izašlo iz tiska: rujan 2019. Opseg: 1140 str. Iz tiska izlazi novi TEB-ov priručnik „Porez na dodanu vrijednost“. Sustav oporezivanja PDV-om u Europskoj uniji, s kojim je hrvatski PDV sustav u potpunosti usklađen, reguliran je brojnim Direktivama i ostalim izvorima prava, što ovaj porez čini izuzetno kompleksnim. U TEB-ovom PDV priručniku je na primjerima iz prakse detaljno pojašnjena primjena svih odredbi Zakona i Pravilnika o PDV-u, te ostalih poreznih i carinskih propisa kojima je regulirano oporezivanje PDV-om u RH. Također, dan je i osvrt na promjene u oporezivanju PDV-om najavljene od 1.1.2020.
Cijena: 690,00 kn
POPIS IMOVINE I ZAKON O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I OBVEZA - INVENTURA FINANCIRANJU TERORIZMA V. izmijenjeno i dopunjeno
s podzakonskim aktima i komentarom izdanje II. d opunjeno i izmijenjeno izdanje Autori: utori: Ivica Maros, Ante Biluš, A
Tomislav Sertić Izašlo iz tiska: rujan 2019. Opseg: 456 str.
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma s komentarom izdan u studenom 2017., imao je za cilj pomoći obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u praktičnoj primjeni. S obzirom na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona, koji je stupio na snagu 25.4.2019., osim pojedinih odredbi koje stupaju na snagu 1.1.2020., autori su odlučili pripremiti i drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje ovoga Komentara s osvrtom na nove odredbe Zakona. Kao dodanu vrijednost i pomoć obveznicima i drugim dionicima u praktičnoj provedbi Zakona autori su u ovom izdanju posebno komentirali i pripadajuće pravilnike o provedbi Zakona: Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije i dr. pravilnike objavljene u Nar. nov., br. 1/19.
Cijena: 490,00 kn
Nikolina Bičanić, Irena Slovinac, Marija Šarić, Krešimir Vranar Izašlo iz tiska: listopad 2019. Opseg: 149 str. Priručnik je namijenjen poduzetnicima, obrtnicima, proračunskim korisnicima, neprofitnim organizacijama i drugim osobama. Iz priručnika izdvajamo: - organizacija inventure - od plana do odluke o inventurnim razlikama - ogledni primjeri odluka, pravilnika, naputka za provedbu popisa, izvještaja i odluka o rezultatima popisa i dr. dokumenata - evidentiranje inventurnih razlika - dopušteni kalo, rastep, kvar i lom, te drugi neoporezivi manjkovi - oporezivanje manjka PDV-om, porezom na dohodak i porezom na dobit
Cijena: 220,00 kn
