TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info R U J A N 2019.
PRILOG ČASOPISU FIP 9/19
Tko mora planirati i zašto? Članovi uprave – mirovanje obveze doprinosa Likvidacija udruge Poništenje postupka javne nabave
TEB organizira SEMINAR / Izmjene poreznih propisa od 1.9.2019. i druge porezne novosti Varaždin, 2.9.2019., Park Boutique Hotel Dubrovnik, 2.9.2019., Hotel Lero Zagreb, 3.9.2019., Sheraton Zagreb Hotel Split, 3.9.2019., Hotel Art Osijek, 4.9.2019., Hotel Osijek Šibenik, 4.9.2019., Hotel Jadran Rijeka, 5.9.2019., Grand Hotel Bonavia Zadar, 5.9.2019., Hotel Kolovare Pula, 6.9.2019., Županijska Komora Pula Bjelovar, 6.9.2019., Ekonomski fakultet Bjelovar IZOBRAZBU / Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave Zagreb, 9.9. – 13.9.2019., Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinske ulice) PRAKTIKUM / Redovito usavršavanje u području javne nabave: Revizija, nepravilnosti i financijske korekcije u postupcima javne nabave EU projekata, Aktualnosti u javnoj nabavi s osvrtom na praksu Državne komisije i Visokog upravnog suda RH Rijeka, 16.9.2019., Grand hotel Bonavia, (ev. broj usavršavanja: 2019-0255) Split, 17.9.2019., Art hotel, (ev. broj usavršavanja: 2019-0256) Zagreb, 19.9.2019., Hotel Central, (ev. broj usavršavanja: 2019-0257) Osijek, 20.9.2019., Hotel Osijek, (ev. broj usavršavanja: 2019-0258) SEMINAR / Aktualnosti za proračune i proračunske korisnike Zagreb, 9.9.2019., Sheraton Zagreb Hotel, Split, 11.9.2019., Županijska komora Split Zadar, 12.9.2019., Hotel Kolovare Varaždin, 16.9.2019., Park Boutique Hotel Rijeka, 17.9.2019., Grand Hotel Bonavia Bjelovar, 18.9.2019., Ekonomski fakultet Bjelovar Osijek, 19.9.2019., Hotel Osijek SEMINAR /Razumijevanje i testiranje sustava internih kontrola u reviziji financijskih izvještaja Prvi termin: Zagreb, 13. rujna 2019., Sheraton Zagreb Hotel Drugi termin: Zagreb, 27. rujna 2019., Sheraton Zagreb Hotel PRAKTIKUM / Automobili i službena putovanja na primjerima iz prakse Zagreb, 18. rujna 2019., Hotel Central, (ulaz iz Petrinjske ul.)
Detaljnije o programima i prijavi vidjeti na www.teb.hr
Prijava na TEB newsletter: www.teb.hr/newsletter/
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 9/19
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Financije 2 Što je plan, tko mora planirati i zašto? mr. sc. Mladen Štahan Porezi 3K ratki vodič za oporezivanje nekretnina Irena Slovinac, dipl. oec. 4O porezivanje dohotka sportaša Dinko Lukač, dipl. oec. 6P retvaranje knjigovodstvenih isprava u elektronički zapis mr. sc. Ida Dojčić 8M jesto stjecanja dobara unutar EU Domagoj Zaloker, dipl. oec. 9M irovanje obveze doprinosa članova uprave Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 10 Isplata nagrade za radne rezultate mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Proračun 11 P roračunsko planiranje - za razdoblje 2020.-2022 Nikolina Bičanić, mag. oec. Neprofitne organizacije 13 H umanitarne pomoći mr. sc. Sanja Živko 14 P restanak postojanja i likvidacija udruge Ljubica Ðukanović mag. iur. Javna nabava 15 P oništenje postupka javne nabave temeljem odluke naručitelja Vedran Jelinović, dipl. iur. Gospodarstvo Rast prometa trgovine na malo u Hrvatskoj i u zemljama EU-a mr. sc. Ivan Kelebuh
FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Što je plan, tko mora planirati B
rojni su razlozi radi kojih je planiranje (i izrada formalnog planskog dokumenta) potrebno, pa i nužno svim poduzetnicima, bez obzira na njihov pravni oblik, veličinu ili djelatnost. Zakon o računovodstvu i Zakon o trgovačkim društvima za veće poduzetnike propisuju obvezu izvještavanja o vjerojatnom budućem razvoju poslovanja. Međutim, izričita zakonska obveza izrade poslovnog plana, osobito za male poduzetnike, nije propisana. U praksi, veći poduzetnici redovito sastavljaju svoje poslovne planove, dok ih mali poduzetnici pripremaju najčešće samo na zahtjev banke, kada nastoje ishoditi kredit. To, doduše, ne znači da i mali poduzetnici ne planiraju. Međutim, njihovi planovi su često neformalni, nisu napisani i
2 rujan 2019.
nedovoljno su razrađeni, a pone- nju, nabavu, računovodstvo i fikad se zasnivaju na necjelovitim nancije. Kod većih poduzetnika pa čak i netočnim elementima i proces planiranja odvijat će se pretpostavkama. preko službe plana i analize ili A kako se stihijskim postupa- kontrolinga, što će menadžerinjem (prema osjećaju, intuiciji...) ma olakšati planiranje, ali ne i ili prema nerealnom planu dobri umanjiti odgovornost. rezultati mogu ostvariti samo sluPostoje brojne različite vrste čajno i uglavnom jednokratno, planova, u ovisnosti o njihovoj dobro je podsjetiti da je planira- namjeni ili drugim kriterijima. nje izuzetno važno za uspješnost Ipak, svaki plan treba jasno odposlovanja i upravljanje kod svih govoriti na pitanja: poduzetnika. 1) Gdje i kada želimo stići? ... ili koji su Što je plan? naši poslovni ciljevi i u kojem vremenu Postoje brojne defiih namjeravamo ostvariti? nicije plana. U osnovi 2) Kojim putem ćemo ići? ... ili na koji – plan je odluka – odnačin namjeravamo ostvariti naše ponosno skup odluka o naslovne ciljeve? mjeravanom postupanju 3) S kime (čime) do cilja? ... ili kojim raspoloživim i potencijalnim resuru budućnosti. sima (novcem i drugom imovinom, U ovoj definiciji dan kadrovima, poslovnim partnerima, je i odgovor na pitanje investitorima, kreditorima, dobav– tko mora planirati? Jer ljačima itd.) planiramo ostvariti naše budući je planiranje odposlovne ciljeve? lučivanje, jasno je da su za planiranje odgovorni menadžeri Zašto planirati? Zašto treba planirati i radi čega (poduzetnici). Da bi plan bio je planiranje jedna od najvažnijih dobro razrađen i za- menadžerskih zadaća, najbolje snovan na realnim pokazuju učinci koji se mogu pretpostavkama, u postići planiranjem: pripremi elemenata ▶ kroz definiranje ulaznih elemenata i izradu planskog potrebnih za planidokumenta, razmatraju se ranje, uz menadžere postojeći i potencijalni resurtrebaju sudjelovati si poduzetnika, utvrđuju svi koji dobro porazni nedostaci i manjkaznaju važne povosti, provjeravaju stvarne slovne segmente: mogućnosti i potrebe, te u prodaju, proizvod-
POREZI
i zašto? konačnici ocjenjuje realnost i uspješnost poslovne ideje/ koncepta; ▶ planiranjem se može smanjiti nesigurnost poslovnog okružja i neizvjesnost poslovanja, te bolje upravljati poslovnim rizicima, jer će postavljanje dobro razrađenih planskih veličina omogućiti rano uočavanje odstupanja nastalih događaja u odnosu na plan. Odstupanja od plana mogu se na poslovanje odražavati pozitivno ili negativno. Njihovo pravovremeno uočavanje i razumijevanje može pomoći kod donošenja najboljih odluka – kako bi se pozitivni trendovi još bolje iskoristili, odnosno kako bi se, u slučaju negativnih odstupanja, na vrijeme odabrale i poduzele najbolje protumjere; ▶ planiranje je važno za nadzor i kontrolu uspješnosti poslovanja. Bez plana se ostvareni rezultati mogu uspoređivati samo s dostupnim podacima drugih poduzetnika, no ne mogu se mjeriti u odnosu na ciljeve (kad nema plana, ciljevi nisu postavljeni). Stoga je sastavljanje dobro razrađenog plana istovremeno vrsta pouzdane i korisne kontrole.
PIŠE: IRENA SLOVINAC
Kratki vodič za oporezivanje nekretnina
N
a promet nekretnina plaća se porez na promet nekretnina (PNP) po stopi 3% ili porez na dodanu vrijednost po stopi 25%. PNP plaća se ako se na nekretnine ne plaća PDV.
Tko i kada plaća PNP? Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj – pravna ili fizička osoba koja kupuje ili darovanjem, zamjenom, nasljeđivanjem ili na drugi način stječe nekretninu. PNP se plaća temeljem rješenja Porezna uprave, a na osnovu ugovora koji je javni bilježnik kod kojeg je ovjeren ugovor o prodaji/ darovanju/zamjeni nekretnina dostavio Poreznoj upravi. Propisana su i oslobođenja od plaćanja PNP-a. U poslovnim transakcija, PNP se ne plaća pri unosu nekretnine u trgovačko društvo, kada se nekretnine stječu u postupku spajanja i pripajanja te podjele trgovačkih društava. PNP ne plaćaju: ▶ jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač RH ili JLP(R)S, zaklade i fundacije, sve pravne osobe čiji je jedini osnivač RH, Crveni križ i neprofitne pravne
osobe registrirane za pružanje humanitarne pomoći sukladno posebnom propisu ▶ diplomatska ili konzularna predstavništva strane države pod uvjetom uzajamnosti i međunarodne organizacije za koje je međunarodnim ugovorom dogovoreno oslobođenje od plaćanja PNP te ▶ druge osobe navedene odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina.
Nekretnine oporezive PDV-om Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je na isporučene nekretnine obračunati PDV po stopi 25%, osim u slučaju propisanih oslobođenja. PDV-a su oslobođene isporuke: ▶ građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine, ▶p oljoprivrednog zemljišta i svakog drugog zemljišta, osim građevinskog zemljišta.
rujan 2019. 3
FINANCIJE POREZI Dakle, porezni obveznik obvezan je obračunati PDV na isporučeno: ▶ građevinsko zemljište, ▶n ove građevine prije prvog nastanjenja odnosno korištenja, njihove dijelove i zemljišta na kojem se one nalaze (u nastavku: građevine), te ▶ g rađevine kod kojih od datuma prvog korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine, ▶ r oh-bau građevine, te ▶ r ekonstruirane građevine ako su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije isporuke veći od 50% prodajne cijene. Napominjemo da se za potrebe oporezivanja građevinskim zemljištem smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje (građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i sl.). Činjenica da se zemljište nalazi u građevinskoj zoni sama po sebi nije dovoljna da bi se zemljište, za potrebe oporezivanja PDV-om, smatralo građevinskim zemljištem.
Može li porezni obveznik birati? Porezni obveznik koji prodaje nekretninu (građevinu i/ili zemljište) oslobođenu PDV-a drugom poreznom obvezniku ima pravo izbora za oporezivanje pod uvjetom da je kupac 4 rujan 2019.
porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Napominjemo da se pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može primijeniti u trenutku isporuke.
Ovo je u svakom slučaju za poreznog obveznika kupca koji kupuje nekretninu oslobođenu PDV povoljnije, jer nema obvezu platiti 3% PNP-a, a PDV će mu biti samo obračunska kategorija (u obrascu PDV istovremeno će iskazati obvezu za PDV i pretporez). Međutim, porezni obveznik koji prodaje nekretninu uz pravo izbora oporezivanja, a pri čijoj nabavi je odbio pretporez, mora voditi računa da ako nekretninu prodaje unutar roka za ispravak pretporeza (10 godina) ima obvezu ispraviti pretporez za preostalo razdoblje do isteka roka za ispravak pretporeza, a što bi za njega moglo imati značajno porezno opterećenje.
PIŠE: DINKO LUKAČ
Oporeziv
S
portašica/sportaš osoba je koja se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima. Ista može biti član pravne osobe (sportskog kluba) koja obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima, a pritom može imati statut profesionalnog sportaša ili amatera. U sportskim natjecanjima ta osoba može sudjelovati i kao osoba koja obavlja samostalnu sportsku djelatnost. Sudjelovanje u sportskim natjecanjima smatra se profesionalnim ako sportaš koji sudjeluje u sportskim natjecanjima ima sklopljen ugovor o profesionalnom igranju ili ugovor o radu sa sportskim klubom ili obavlja samostalnu sportsku djelatnost. Sportaš koji profesionalno sudjeluje u sportskim natjecanjima je osoba kojoj je bavljenje sportom osnovno zanimanje i kojemu se po toj osnovi uplaćuje doprinos za obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima.
Slobodno zanimanje Po poreznim propisima samostalna djelatnost sportaša spada u djelatnost slobodnog zanimanja. Potonjom se smatra profesionalna djelatnost fizičke osobe koja je po toj osnovi obvezno osigurana prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnost fizičke osobe kojoj je to osnovna djelatnost i
POREZI POREZI
vanje dohotka sportaša koja je po toj osnovi upisana doprinosi koje sportaš plaća po isplatitelj u obvezi obračunati i u registar poreznih obveznika. rješenju Porezne uprave. uplatiti i doprinos za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi od 7,5%. Dohodak sportaša Predujam poreza na Primjera radi, ako je sportaš Dohodak sportaša ostvaren dohodak od drugog osiguran temeljem djelatnosti, temeljem obavljanja djelatnosti dohotka ostvareni primitak sportaša se Predujam poreza na dohodak umanjuje za 30% paušalnog izdatmože se utvrđivati i oporezivati ili kao dohodak od samostalne dje- od drugog dohotka plaća se po ka, pa se na tako utvrđeni doholatnosti putem poslovnih knjiga odbitku, po stopi od 24% bez dak primjenjuje porezna stopa od ili kao drugi dohodak. Uvjet za priznavanja osobnog odbitka. 24%, a na utvrđeni iznos poreza naprijed navedeno je da sportaš Navedeni predujam obraču- primjenjuje se stopa prireza ako je ne ostvaruje dohodak po osnovi navaju, obustavljaju i uplaćuju ista propisana odlukom grada ili isplatitelji prilikom svake isplate općine. Doprinosi se ne obračunarada u radnom odnosu. i istodobno s isplatom. Ovisno o vaju u trenutku isplate po odredUtvrđivanje drugog načinu utvrđivanja drugog dohot- bama propisa o doprinosima, a iz dohotka sportaša ka, kao izdaci mogu se priznati razloga što iste sportaš plaća po Drugi dohodak sportaša može ili uplaćeni doprinosi iz primitka rješenju Porezne uprave. Isplatitelj se utvrđivati na dva načina. Prvi (7,5% za mirovinsko osiguranje će utvrđeni neto dohodak isplatiti način utvrđivanja drugog dohotka (MO) I. stup i 2,5% za MO II. sportašu na njegov žiro račun. O je iz primitaka po osnovi djelat- stup) temeljem djelatnosti sporta- obračunu javnih davanja i isplati nosti sportaša koji nije osiguran ša koji nije osiguran po toj osnovi neto iznosa isplatitelj će podnijeti JOPPD obrazac po toj osnovi pa na dan isplate ili mu se kao izdatak najkasnije sljedepriznaju uplaćeni doprinosi za ći dan, s tim da će obvezna osiguna B strani naveranja u trenutku denog obrasca u isplate od strane polju 6.1. upisati isplatitelja. Drugi iz Priloga 2 šifru način utvrđivanja 4001 (osiguranik/ drugog dohotka stjecatelj primitka je iz primitaka po od kojega se utvrđuje drugi dohoosnovi djelatnosti sportaša koji dak, a po osnovi je osiguran po toj kojeg ne postoji osnovi (plaća doobveza doprinoprinose za obvezna osiguranja ili 30% paušalnih izdataka (u koje sa), a u polju 6.2. upisati iz Priloga po rješenju Porezne uprave), pa su uključeni navedeni doprinosi) 3 šifru 4003 (primici po osnovi isplatitelj drugog dohotka u tre- temeljem profesionalne djelatno- naknada profesionalnih djelatnonutku isplate može koristiti 30% sti sportaša koji je osiguran po sti novinara, umjetnika i sportaša paušalnih izdataka pri utvrđivanju toj osnovi. Kada se obračunavaju koji su osigurani po toj osnovi i predujma poreza na dohodak. U doprinosi prilikom isplate dru- doprinose za obvezna osiguranja iznosu 30% paušala uključeni su gog dohotka bitno je znati da je plaćaju prema rješenju). rujan 2019. 5
FINANCIJE POREZI PIŠE: IDA DOJČIĆ
Pretvaranje knjigovodstvenih O
pćim poreznim zakonom je propisano (čl. 66. st. 3.) da se knjigovodstvene isprave, primjerice računi, koje su izrađene na papiru mogu pretvoriti u elektronički zapis, ako se osigura vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost od trenutka pretvorbe do kraja razdoblja propisanog za čuvanje knjigovodstvene isprave. Vjerodostojnost podrijetla osigurava se na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja knjigovodstvene isprave. Cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj knjigovodstvene isprave nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave. Čitljivost knjigovodstvene isprave znači da je knjigovodstvena isprava takva da se može pročitati te mora takva i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu iste. Tretman poslovne dokumentacije reguliran je i Zakonom o računovodstvu (u nastavku: ZOR), pa je tako u čl. 10. st. 5. propisano da poduzetnik može knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvoriti u elektronički zapis, ako to nije protivno drugim propisima i ako se time ne umanjuje njihova vjerodostojnost i dokazna snaga. Postupci pretvorbe knjigovodstvene isprave iz pisanog oblika u elektronički oblik, te obrnuto iz elektroničkog u papirnati oblik pojašnjeni su: ▶P ravilnikom o provedbi Općeg 6 rujan 2019.
poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19) i ▶P ravilnikom o pretvaranju knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis (Nar. nov., br. 76/19), koji je donesen temeljem ZOR-a. Navedeni Pravilnici jednoznačno reguliraju postupak pretvorbe knjigovodstvenih isprava, te je potonjim propisano da se u postupku nadzora računovodstvenih poslova poduzetnika propisanom ZOR-om, na oblik, sadržaj, rok i način dostave poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih podataka koji se čuvaju u elektroničkom obliku primjenjuju odredbe propisa koji uređuju porezni postupak. Elektronička kopija knjigovodstvene isprave koja je pretvorena u drugi oblik smatra se elektroničkim zapisom. Elektronički zapis knjigovodstvene isprave mora biti dostupan na zahtjev poreznog tijela.
Pretvorba knjigovodstvene isprave iz elektroničkog u papirnati oblik Ako se knjigovodstvena isprava, koja je izvorno kreirana na nositelju elektroničkog zapisa, ispisuje na papir, elektronički zapis pretvara se u papirnati oblik u kojem slučaju je potrebno papirnatom obliku knjigovodstvene isprave osigurati vjerodostojnost podrijetla.
Smatrat će se da je osigurana vjerodostojnost podrijetla ako je knjigovodstvena isprava u papirnatom obliku istovjetna ispravi u elektroničkom obliku i ako se može metodom poslovne kontrole takvu ispravu povezati s isporukom dobra ili usluge (čl. 23. Pravilnika o provedbi OPZ-a).
Pretvorba knjigovodstvene isprave iz papirnatog u elektronički oblik Pretvorbu knjigovodstvene isprave izvorno nastale u papirnatom obliku u elektronički oblik obavlja porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige pomoću informacijskog sustava koji omogućuje da se pretvorba iz papirnatog u elektronički oblik obavi na uređen i provjerljiv način. Porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige mora unutarnjim pravilima utvrditi način pretvorbe knjigovodstvene isprave iz papirnatog u elektronički oblik. Informacijski sustav koji se koristi za pretvorbu knjigovodstvene isprave iz papirnatog u elektronički oblik treba generirati i pohraniti informacije o samoj pretvorbi u opsegu, koji omogućuje da se utvrdi: ▶ t ko je i kada obavio pretvorbu isprave, ▶ k ojim softverom je pretvorba obavljena.
POREZI POREZI
isprava u elektronički zapis Podaci trebaju biti jednoznač- bu obavi treća strana - porezni za koje je drugim propisima odreno logički povezani s elektronič- obveznik koji ima potvrdu o đena obveza čuvanja u izvorniku. kim zapisom isprave ili ugrađeni sukladnosti informacijskog Teret dokazivanja istovjetnosti u njega, te zaštićeni od izmjena sustava za pretvorbu dokumen- pretvorene isprave s izvornikom i dostupni radi provjere podri- tacije iz papirnatog u elektro- snosi porezni obveznik. jetla elektroničke kopije isprave. nički oblik, odgađa se do dana Način osiguravanja Iznimno, pretvorba knjigovod- stupanja na snagu provedbenih stvene isprave izvorno kreirane propisa iz čl. 53. st. 1. Zakona o cjelovitosti i čitljivosti Elektronički zapis knjigou papirnatom obliku priznat će arhivskom gradivu i arhivima, se za porezne svrhe i u slučaju kako bi bila u potpunosti funk- vodstvene isprave i pripadajući podaci o pretvorbi pohranjuju ako pretvorbu iz papirnatog u cionalna. se u informacijskom elektronički oblik obavi porezni ob- Poduzetnik može knjigovodstvene isprave koje sustavu koji pruža veznik primjenom čuva u izvornom pisanom obliku pretvoriti u primjerenu razinu infor macijskog zaštite od zloćudelektronički zapis, ako se time ne umanjuje nog softvera, neosustava za koji njihova vjerodostojnost i dokazna snaga. vlaštenog pristupa ima potvrdu o podacima sustavu sukladnosti informacijskog sustava i gubitka podataka za pretvorbu dokute osigurava cjementacije iz papirlovitost sadržaja i natog u elektroniččitljivost do isteka ki oblik ili ako je za roka čuvanja knjigovodstvene isprave poreznog obveznika obavi pravna ili u skladu s posebnim fizička osoba pripropisima. Ako se mjenom informaizvornik knjigocijskog sustava za vodstvene isprave, koji ima potvrdu koja je pretvorena u o sukladnosti inelektronički oblik, formacijskog suuništava prije isteka stava za pretvorbu propisanoga roka dokumentacije iz čuvanja iste, postupak pretvorbe i elektroničkog papirnatog u elektronički oblik, Istovjetnost izvornika i sukladno propisima kojima se pretvorene knjigovodstvene arhiviranja treba biti proveden na način koji osigurava da su uređuju arhivsko gradivo i arhivi isprave elektronički podaci zaštićeni od (čl. 24. st. 4. Pravilnika o provedbi OPZ-a). Knjigovodstvena isprava pretvo- neovlaštenog pristupa, brisanja, Primjena navedene odredbe rena na način propisan čl. 23. i 24. mijenjanja ili gubitka podataka. o mogućnosti da se pretvorba Pravilnika o provedbi OPZ-a sma- Elektronički zapis knjigovodknjigovodstvene isprave izvorno tra se istovjetnom izvorniku i ima stvene isprave mora biti dostukreirane u papirnatom obliku pravnu snagu prema trećim oso- pan na zahtjev poreznog tijela. priznaje i u slučaju da pretvor- bama kao izvornik, osim isprava rujan 2019. 7
FINANCIJE POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Mjesto stjecanja dobara unu P
rilikom stjecanja dobara unutar EU-a jedna od ključnih stvari je određivanje mjesta samog stjecanja dobara kako bi se odredilo mjesto (država) u kojoj je porezni obveznik dužan platiti (obračunati) PDV. Mjestom stjecanja dobara unutar EU-a smatra se mjesto gdje završava otprema ili prijevoz dobara stjecatelju (čl. 27. st. 1. Zakona o PDV-u). Prema tome, ako tuzemni porezni obveznik obavlja isporuku dobara poreznom obvezniku iz neke druge države članice te ako se ta dobra otpremaju u tu drugu državu članicu, mjestom stjecanja dobara smatra se ta druga država članica odnosno država u kojoj završava otprema ili prijevoz predmetnih dobara. U takvim situacijama tuzemni porezni obveznik ima pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a iz čl. 41. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u, dok porezni obveznik primatelj dobara u svojoj državi članici obračunava PDV na stjecanje dobara unutar EU-a. Ista analogija primjenjuje se i u obrnutom slučaju. Ako porezni obveznik iz druge države članice obavlja isporuku dobara tuzemnom poreznom obvezniku, a dobra se prevoze (otpremaju) iz te druge države članice u tuzemstvo, mjestom stjecanja dobara smatra se tuzemstvo odnosno država u kojoj završava otprema ili prijevoz predmetnih 8 rujan 2019.
dobara. U takvim situacijama tuzemni porezni obveznik obavlja oporezivo stjecanje dobara unutar EU-a te je dužan platiti (obračunati) dužni iznos tuzemnog PDV-a, ali ostvaruje i pravo na odbitak pretporeza ako su ispunjeni svi propisani uvjeti. Dva prethodno opisana slučaja su nekako i najčešća u praksi, te ne bi trebala stvarati probleme poreznim obveznicima u svezi ispravnog utvrđivanja mjesta stjecanja dobara unutar EU-a.
▶N o, kako postupiti kada tuzemni porezni obveznik obavlja oporezivo stjecanje dobara na području neke druge države članice? Na primjer, tuzemni porezni obveznik nabavlja robu od
poreznom obvezniku isporučuje u Sloveniju. U takvom slučaju mjestom stjecanja dobara za tuzemnog poreznog obveznika, prema odredbama čl. 27. st. 1. Zakona o PDV-u, smatra se Slovenija u kojoj završava otprema ili prijevoz dobara. Prema tome, tuzemni porezni obveznik trebao bi se registrirati za potrebe PDV-a te obračunati i prijaviti PDV na stjecanje prema lokalnim (slovenskim) pravilima. U ovakvim situacijama, tuzemni porezni obveznici moraju voditi računa i o odredbi čl. 27. st. 2. Zakona o PDV-u. Naime prema odredbama čl. 27. st. 2. Zakona o PDV-u, neovisno o odredbi čl. 27. st. 1. Zakona o PDV-u, mjestom stjecanja
poljskog poreznog obveznika dobara unutar EU-a smatra koji predmetnu robu tuzemnom se područje države članice
POREZI POREZI
utar EU koja je stjecatelju izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je stjecatelj stekao ta dobra, osim ako stjecatelj dokaže da je na stečena dobra PDV bio obračunan u državi članici u kojoj završava otprema ili prijevoz dobara - u našem slučaju u Sloveniji. Prema tome, ako tuzemni porezni obveznik u trenutku stjecanja dobara na području Slovenije ne bi bio registriran za potrebe PDV-a u Sloveniji, mjestom stjecanja dobara smatrala bi se Hrvatska te bi tuzemni porezni obveznik bio dužan predmetno stjecanje dobara prijaviti u tuzemstvu, odnosno podnijeti tuzemne obrasce PDV i PDV-S. Prema odredbama čl. 27. st. 3. Zakona o PDV-u, u trenutku kada tuzemni porezni obveznik hrvatskim poreznim vlastima dokaže da je PDV na stjecanje obračunao u Sloveniji, ima pravo na umanjenje porezne osnovice u tuzemstvu. Vjerujemo da bi poneki tuzemni porezni obveznik u predmetnom slučaju mogao donijeti odluku o izbjegavanju postupka registracije za potrebe PDV-a u Sloveniji i prijavljivanju predmetnog stjecanja isključivo u Hrvatskoj. Navedeno bi se smatralo protuzakonitim postupanjem te bi najvjerojatnije rezultiralo prekršajnom kaznom slovenskih mjerodavnih tijela, kao i ukidanjem hrvatskog PDV identifikacijskog broja.
PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Mirovanje obveze doprinosa članova uprave Č
lanovi uprave koji nisu osigurani po toj osnovi već po nekoj od drugih osnova osiguranja (npr. po osnovi radnog odnosa, obavljanja samostalne djelatnosti i dr.), a nemaju tijekom godine plaćene doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu za zaposlene članove uprave za rad u punom radnom vremenu, koja za 2019. godinu iznosi 5.491,20 kn, biti će obvezni na utvrđenu razliku platiti propisane doprinose. Ako je razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju dana za koje se utvrđuje obveza.
Razliku, odnosno godišnju osnovicu i godišnju obvezu doprinosa, utvrditi će Porezna uprava rješenjem, a ista dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja. Iznimka su članovi uprave umirovljenici koji su i nadalje u radnom odnosu (osim za korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti) za koje se spomenuta razlika neće utvrđivati. Nadalje, Zakonom o doprinosima propisana je i mogućnost mirovanja obveze doprinosa za članove uprave kojima se utvrđuje godišnja obveza doprinosa, u određenim slučajevima. rujan 2019. 9
FINANCIJE POREZI Odnosno, tim osobama miruje obveza doprinosa za razdoblje u kojem koriste prava prema posebnim propisima i to: 1. za razdoblje u kojem je na privremenoj nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna, 2. za razdoblje u kojem koristi pravo na dopust ili pravo na rad s pola punoga radnog vremena kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju. U slučaju kada se koristi pravo na rad s pola punoga radnog vremena, obveza doprinosa miruje u polovici iznosa utvrđene mjesečne obveze. Dakle, za razdoblje dok su primjerice bili na bolovanju na teret HZZO-a, na rodiljnom ili roditeljskom dopustu, članovima uprave se rješenjem neće utvrđivati razlika doprinosa. Odnosno, utvrđivati će se razlika obveze doprinosa samo za preostalo razdoblje za koje im nije mirovala obveza doprinosa, a bili su članovi uprave. Mirovanje obveze doprinosa utvrđuje Porezna uprava a na temelju podataka HZZO-a o početku i prestanku privremene nesposobnosti za rad, odnosno na temelju podataka HZZO-a o tome da je odobreno pravo na dopust zbog njege djeteta ili pravo na rad s pola punog radnog vremena te na temelju podataka o početku i prestanku ostvarivanja tih prava. Sve navedeno odnosi se i na izvršne direktore trgovačkih društava, likvidatore i upravitelje zadruga koji imaju iste obveze kao i članovi uprava trgovačkih društava. 10 rujan 2019.
PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Isplata nagrade za rad
O
d 1. prosinca 2018. godine poslodavcima je omogućeno da svoje radnike nagrade za radne rezultate u obliku novčane nagrade ili kao dodatak uz mjesečnu plaću, dodatnu plaću i sl. a da se pritom ta nagrada smatra neoporezivom. Iznos koji se može isplatiti bez plaćanja poreza na dohodak i doprinosa propisan je u iznosu od 5.000,00 kn godišnje (čl. 7. st. 2. red. br. 32. Pravilnika o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 10/17 – 1/19). Pritom Pravilnikom nisu propisani nikakvi posebni uvjeti za isplatu nagrade, osim da se nagrada mora isplatiti na račun što znači da se ne može isplatiti u gotovini. Isto tako, za isplatu nagrade Pravilnikom nije kao uvjet propisano pozitivno poslovanje poduzetnika iz čega slijedi da poslodavac, ako nije definirao pozitivno poslovanje kao uvjet, može isplatiti nagradu i u slučaju iskazivanja gubitka u poslovanju.
K ojim se radnicima može isplatiti i u kojem iznosu? Budući Pravilnikom nisu propisani nikakvi kriteriji koje bi poslodavci trebali primjenjivati pri isplati navedene nagrade,
proizlazi da se nagrada može isplatiti svim radnicima, odnosno onim radnicima za koje poslodavac donese odgovarajuću odluku. To znači da se nagrada može isplatiti radnicima koji imaju sklopljen ugovor o radu s poslodavcem i: ▶ koji rade, ▶ koji su na godišnjem odmoru, ▶ koji su na bolovanju, ▶ koji koriste pravo na rodiljni/ roditeljski dopust i dr. Dakle, korištenje nekoga od
prava propisanih posebnim propisima (o zdravstvenom, mirovinskom osiguranju ili nekog drugog propisa) od strane radnika nije, prema Pravilniku, prepreka za isplatu nagrade. Međutim, poslodavac može svojom odlukom ograničiti isplatu nagrade samo na radnike koji rade npr. cijelu tekuću godinu, koji su koristili neko od propisanih prava najviše pola kalendarske godine i sl. Pritom, poslodavac može autonomno odlučiti hoće li isplatiti svim radnici-
PRORAČUN POREZI PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
dne rezultate Proračunsko planiranje ma ili samo nekim od njih pri čemu visina isplate nagrade ne mora biti u jednakim iznosima. To znači da se nekim radnicima nagrada može isplatiti u punom neoporezivom iznosu – 5.000,00 kn, a nekim radnicima manje, ovisno o propisanim kriterijima. Propisani iznos od 5.000,00 kn odnosi se na kalendarsku godinu što znači da se neisplaćeni iznos iz jedne godine ne može isplatiti kao neoporezivi iznos u sljedećoj godini za prethodnu godinu (npr. u 2019. se ne može isplatiti neoporezivi iznos od 5.000,00 kn za 2018. i 5.000,00 kn neoporezive nagrade za 2019.). Iskazuje se u JOPPD obrascu pod oznakom 63 (str. B - 15.1.).
Rad kod dva poslodavca Ako radnik radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, prije isplate nagrade radnik je obvezan svakom od poslodavaca podnijeti pisanu izjavu u kojoj treba navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje i u kojem iznosu. Ako je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju tada se neoporezivo može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa od 5.000,00 kn.
- za razdoblje 2020.-2022.
R
ujan i mjeseci koji slijede jesu razdoblje, koje, prema proračunskom kalendaru, obilježavaju priprema i donošenje planskih akata za naredno trogodišnje razdoblje, kod proračuna i proračunskih korisnika. Izrada državnog proračuna temelji se na procjeni gospodarskog razvoja i makroekonomskih pokazatelja određenih propisima i drugim aktima Sabora, Vlade i ministra financija, a navedeno se na odgovarajući način primjenjuje i na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S). Prema zadanom zakonskom okviru1, Vlada RH je u travnju ove godine usvojila i Europskoj komisiji dostavila Nacionalni program reformi RH za 2019., kao i Program konvergencije RH 2019. - 2022., a 1. kolovoza je usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. – 2022.
Smjernice Donesene Smjernice sadržavaju ▶ ciljeve ekonomske politike za 2020. – 2022. ▶ makroekonomski i fiskalni okvir te ▶ visinu financijskog plana (limite) po razdjelima državnog proračuna za sljedeće trogodišnje razdoblje. Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 – 15/15)
1
Ovogodišnje Smjernice daju najave promjena u poreznom sustavu koje bi trebale stupiti na snagu počekom 2020. godine i utjecati na državni proračun i proračune JLP(R)S-a u narednom trogodišnjem razdoblju. Također, u Smjernicama su najavljeni novi izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji su prema statističkoj metodologiji ESA 2010 uključeni u sektor središnje države. Naime, trgovačka društva: Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o. moraju izraditi financijske planove za razdoblje 2020. - 2022., na koje će Hrvatski sabor davati suglasnost pri donošenju Državnog proračuna RH za 2020. i projekcija za 2021. i 2022.
Upute za izradu prijedloga proračuna Na osnovi Smjernica, Ministarstvo financija izradit će upute za izradu prijedloga državnog proračuna i upute za izradu proračuna JLP(R)S-a.
Rokovi Prema Zakonu o proračunu, proračunski korisnici državnog proračuna dužni su rujan 2019. 11
PRORAČUN dostaviti prijedloge financij- ▶ odnosa - prijenosa neutrošeskih planova ministarstvima i nih prihoda u sljedeću fiskalnu drugim državnim tijelima na godinu. razini razdjela organizacijske Izrada proračuna JLP(R)S-a klasifikacije do 15. rujna tekuće Prema Zakonu o proračugodine, a ministarstva i drugi razdjeli usklađene prijedloge fi- nu, upravno tijelo za financije nancijskih planova Ministarstvu JLP(R)S-a, obvezno je izraditi financija do kraja rujna tekuće godine. Proračunski korisnici JLP(R)S-a prema Zakonu o proračunu dužni su dostaviti prijedlog financijskog plana nadležnom upravnom tijelu najkasnije do 15. rujna tekuće godine. Navedeni rokovi mogu biti prolongirani uputama Ministarstva financija koje su dostupne na internetskim stranicaFinancijski plan odnosno ma Ministarstva financija: http://www.mfin.hr/ proračun za 2020. i projekcije hr/priprema-proracuna. za naredne dvije godine treba
Izrada državnog proračuna
donijeti do kraja ove godine, s primjenom od 1.1.2020.
Nadležni razdjeli dužni su uključiti u financijski plan razdjela, odnosno Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. i projekcije za 2021. i 2022., vlastite i namjenske prihode i primitke koje proračunski korisnici iz njihove nadležnosti planiraju ostvariti u razdoblju 2020. - 2022., bez obzira uplaćuju li korisnici navedene prihode na jedinstveni račun državnog proračuna ili ne. Isto tako, kao i prethodne godine, neutrošeni vlastiti i namjenski prihodi i primici iskazuju se u financijskom planu kao kategorije ▶ donosa - prijenosa neutrošenih prihoda iz prethodne fiskalne godine i 12 rujan 2019.
upute za izradu proračuna JLP(R)S-a i dostaviti ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti. Te upute trebaju sadržavati: 1. temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna JLP(R)S-a, 2. opis planiranih politika JLP(R)S-a, 3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna JLP(R)S-a u sljedeće tri godine, 4. visinu financijskog plana (limit) po proračunskim korisnicima koja sadrži visinu financijskog plana za prethodnu, tekuću i sljedeću pro-
računsku godinu te za naredne dvije godine, raspoređen na: › visinu sredstava potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa, i › visinu sredstava potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti; 5. način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S-a. JLP(R)S-i su obvezni u prijedlog proračuna JLP(R)S-a uključiti cjelokupne financijske planove svojih proračunskih korisnika. Dakle, vlastiti i namjenski prihodi i primici korisnika uključuju se u plan proračuna JLP(R)S-a, kao i svi rashodi koji se financiranju iz tih prihoda, i to bez obzira posluje li JLP(R)S preko jedinstvenog računa riznice ili ne. ▶Rokovi: Upravno tijelo za financije obvezno je izraditi nacrt proračuna za proračunsku godinu i projekciju za sljedeće dvije godine i dostaviti ju načelniku, gradonačelniku, županu do 15. listopada. Načelnik, gradonačelnik, župan obvezan je utvrditi prijedlog proračuna i projekcija i podnijetii ih predstavničkom tijelu na donošenje do 15. studenoga.
Sadržaj planskih akata Prilikom izrade planskih akata kod svih proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika obvezna je primjena svih proračunskih klasifikacija. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 9/19, I. Jakir Bajo, str. 79
NEPROFITNE ORGANIZACIJE POREZI PIŠE: SANJA ŽIVKO
Humanitarne pomoći
Z
akon o humanitarnoj pomoći propisuje uvjete prikupljanja i pružanja humanitarne pomoć u Republici Hrvatskoj. Prema Zakonu organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći je fizička ili pravna osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć kao stalni prikupljač humanitarne pomoći ili kao organizator humanitarne akcije. Stalni prikupljač humanitarne pomoći je pravna osoba koja je pribavila rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, dok je organizatoru humanitarne akcije izdano rješenje kojim se odobrava vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu. Humanitarna akcija ne može trajati duže od 90 dana. Rješenje kojim se odobrava prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći izdaje nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreb nadležan prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći. S obzirom na svrhu njihova organiziranja, prepoznatljivost prikupljača i same akcije, humanitarne se akcije razvrstavaju prema vrsti humanitarnih akcija, evidencijskoj oznaci i logotipu. Logotip humanitarne akcije organizator je dužan prilikom provedbe i oglašavanja javno istaknuti. Evidencijska oznaka humani-
tarne akcije je oznaka pod kojom je humanitarna akcija upisana u evidenciju humanitarnih akcija. Sastoji se od nekoliko dijelova iz kojih možemo doznati županiju u koju je donijeto rješenje kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, oznaku vrste humanitarne akcije s obzirom na svrhu organiziranja, oznaku kalendarske godine u kojoj je donijeto rješenje o provođenju humanitarne akcije i redni broj akcije odobrene od strane nadležnog ureda.
korisniku što je prije moguće. Iz prikupljenih sredstava humanitarne akcije organizator može podmiriti i opravdane troškove organizacije humanitarne akcije vezane isključivo uz organizaciju i provedbu humanitarne akcije. Praćenje prihoda i rashoda sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, isplatu novca korisniku i slanje izvješća nadležnom uredu o provedenoj humanitarnoj akciji obveza je organizatora. Korisnik je odgovoran za svrsishodno korištenje financijskih sredstava i drugih oblika pomoći koje mu dodijeli organizator humanitarne akcije. Ako na računu humanitarne akcije ostane neutrošenih sredstava, organizator je dužan prema rješenju nadležnog ureda ista uplatiti na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije s istom oznakom vrste u roku od pet dana od dana izvršnosti rješenja. Humanitarna pomoć Po isplati preostalih sredstava poseban račun otvoren za potrebe može se prikupljati i provođenja humanitarne akcije pružati u obliku stalnog se zatvara. Sredstva dodijeljena fizičkim prikupljanja i pružanja osobama prikupljena temeljem humanitarne pomoći te Zakona o humanitarnoj pomoći nabavljena u svrhu liječenja, organiziranjem nabavki ortopedskih pomagala ili drugih oblika socijalne pomoći humanitarnih akcija. prema odredbama Zakona o porOrganizator humanitarne akcije ezu na dohodak ne smatraju se dužan je prikupljena financijska dohotkom fizičke osobe. sredstva voditi na posebnom bankovnom računu za humani- DETALJNIJE O TEMI: tarnu akciju, a prikupljenu human- FIP br. 7/19, S. Živko, str. 124 itarnu pomoć u naravi dodijeliti FIP br. 9/19, S. Živko, str. 93 rujan 2019. 13
FIGOSPO NEPROFITNE ORGANIZACIJE PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Prestanak postojanja i likvidacija P
restanak postojanja, likvidacija i brisanje udruge iz Registra udruga RH, prema Zakonu o udrugama (Nar. nov., br. 74/14 i 70/17.; u nastavku: Zakon) je jednostavniji postupak u odnosu na stanje prije primjene Zakona. Razlozi za prestanak djelovanja udruge su: ▶o dluka skupštine o prestanku udruge, ▶p ripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem, ▶p rotek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana, ▶p ravomoćna odluka suda o ukidanju udruge, ▶p okretanje stečajnog postupka, ▶ z ahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova. Likvidator je obvezan uredu državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba (u nastavku: nadležni ured) podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u Registar udruga RH u roku od osam dana od dana donošenja odluke o prestanku udruge, odnosno pokretanju stečajnog postupka.
za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana i kada to zahtijeva član udruge, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, udruga prestaje: ▶p o službenoj dužnosti ili na prijedlog osobe ovlaštene za zastupanje udruge, ▶n a prijedlog nadležnog tijela udruge, ▶ č lanova udruge ili ▶d rugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba. U navedenim slučajevima prestanka postojanja udruge, činjenicu prestanka utvrđuje rješenjem nadležni ured, dok na temelju pravomoćne odluke suda o ukidanju udruge nadležni ured donosi rješenje o pokretanju likvidacijskog postupka. Postupak likvidacije udruge provodi se u slučaju ako je: ▶d onesena odluka skupštine o prestanku udruge,
▶p roteklo dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice Ako je proteklo dvostruko više skupštine, a ona nije održana, onesena pravomoćna odluka vremena od vremena predviđenog ▶ d 14 rujan 2019.
suda o ukidanju udruge i ▶p odnijet zahtjev člana, jer je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge. Rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka prestaju postojati i djelovati ovlaštenja tijela i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge, a likvidator provodi likvidacijski postupak u roku od 60 dana od dana primitka rješenja nadležnog ureda o otvaranju likvidacijskog postupka. U postupku likvidacije likvidator je obvezan utvrditi: ▶ s tanje na poslovnom računu udruge, ▶ k njigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja, ▶o stalu imovinu udruge, ▶p ribaviti iz službene evidencije Porezne uprave potvrdu o nepostojanju duga s osnove javnih davanja. Ako udruga ima dugovanja, likvidator je obvezan objaviti poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi u roku od 30 dana od dana objave poziva. Za potraživanja koja ima udruga, likvidator je obvezan pozvati dužnike na plaćanje u roku od 30 dana. Preostalu imovinu likvidator je obvezan raspodijeliti u skladu s čl. 53. Zakona, a nakon raspodjele preostale
JAVNA NABAVA POREZI
udruge imovine, u roku od osam dana od dana okončanja likvidacijskog postupka podnijeti nadležnom uredu završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku. Ukoliko imovina udruge nije dovoljna za namirenje obveza, likvidator je obvezan u roku od osam dana o tome obavijestiti nadležni sud prema sjedištu udruge radi pokretanja stečajnog postupka. Nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz Registra udruga nakon zaprimljenog izvješća likvidatora o provedenom likvidacijskom postupku, osim ako su utvrđeni dugovi udruge. Udrugu prestaje postojati i briše se iz Registra udruga RH na temelju: ▶p ravomoćnog rješenja o brisanju iz Registra temeljem zaprimljenog izvješća likvidatora o provedenom likvidacijskom postupku, ▶ s kraćenog postupka ako je većina svih članova upravnog (izvršnog) tijela udruge dala izjavu pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena, ▶p ravomoćnog sudskog rješenja o zaključenju stečajnog postupka, ▶p rovedenih statusnih promjena. Brisanje udruge iz Registra udruga RH obavlja nadležni ured.
PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Poništenje postupka javne nabave temeljem odluke naručitelja P oništenje postupka jedan je od dva načina završetka postupka javne nabave od strane naručitelja. Prema Zakonu o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016) postupak javne nabave završava danom izvršnosti odluke o odabiru ili odluke o poništenju. Za razliku od odluke o odabiru koja postaje izvršna protekom roka mirovanja (ako žalba nije izjavljena) ili dostavom odluke Državne komisije kojom se žalba odbacuje, odbija ili se žalbeni postupak obustavlja (ako je žalba izjavljena), odluka o poništenju postaje izvršna dostavom odluke ponuditelju ili natjecatelju. Dakle, nastupanje izvršnosti odluke o poništenju uopće ne ovisi o tome je li izjavljena žalba na tu odluku ili nije. Ovdje izvršnost odluke nastupa
prije nego što rok za žalbu uopće počne i teći. Naime, 10-dnevni rok za žalbu počinje teći od dana dostave odluke o poništenju. U roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o poništenju, naručitelj je dužan odluku poslati na objavu u EOJN. Ova objava se vrši putem standardnog obrasca Obavijesti o dodjeli ugovora.
Učinak žalbe na odluku o poništenju Ako je na odluku o poništenju izjavljena žalba, ona ne sprječava naručitelja u provedbi novoga postupka javne nabave, osim ako Državna komisija ne odredi privremenu mjeru. Stoga, da bi postigao suspenzivan učinak žalbe na provedbu novog postupka, žalitelj mora uz žalbu podnijeti prijedlog za određivanje prirujan 2019. 15
JAVNA NABAVA vremene mjere. U prijedlogu 4. nema niti jednog sposobnog Obrazloženje razloga Odluka u svakom slučaju mora mora dokazati ili učiniti vjeronatjecatelja, jatnim postojanje okolnosti na 5. je cijena svih ponuda u po- sadržavati obrazloženje razloga kojima temelji svoj prijedlog.1 stupku javne nabave male za poništenje postupka. Državna Prema tome, iako odluka o vrijednosti jednaka ili veća komisija ovu obvezu shvaća vrlo poništenju postaje izvršna već od pragova za nabavu velike ozbiljno, budući da ne dopušta danom dostave i žalba nema vrijednosti, osim ako su u naručitelju da u odluci navede rasuspenzivan učinak, to ne znači postupku javne nabave pri- zlog, a da ga naknadno obrazlaže da je pametno odmah ići u novi mijenjena pravila koja vrijede (tek u odgovoru na žalbu). U tom puko navođenje sadrpostupak, već bi naručiOdluka o poništenju može se smislu telj u svakom konkretžaja zakonske odredbe koja nom slučaju trebao voditi donijeti prije ili nakon isteka roka je naručitelju bila temelj za računa o tome postoji li postupka nikako za dostavu ponuda. Odluka o poništenje doista opravdan razlog za se ne može smatrati obrazloponištenju donosi se u roku od ženjem razloga za poništenje poništenje, je li pokretanje novog postupka pri- 30 dana od nastanka razloga za postupka javne nabave.2 je isteka žalbenog roka Isto tako, nije dopušteno i možebitnog žalbenog poništenje postupka, osim ako je ni naknadno isticanje nopostupka doista i prijeko vih razloga za poništenje naručitelj u dokumentaciji o potrebno. Naravno, ako o kojima ponuditelj nisu nabavi odredio duži rok. žalitelj podnese i prijedimali saznanja po primitku log za privremenu mjeru koji za nabavu velike vrijednosti, odluke.3 Time se osigurava transpabude usvojen, naručitelj će biti 6. nije dobio unaprijed određen i spriječen u pokretanju novog broj sposobnih gospodarskih rentno postupanje u postupku postupka dok se ne riješi žalba. subjekata ili valjanih ponuda javne nabave kao i primjena za sklapanje okvirnog spora- odredaba Zakona o javnoj Razlozi za poništenje zuma, osim u slučaju čl. 152. nabavi sa svrhom učinkovite Prema ZJN 2016, naručitelj javne nabave te ekonomičnog st. 1. ZJN 2016, je obvezan poništiti postupak 7. nije pristigla nijedna ponuda, i svrhovitog trošenja javnih javne nabave ako: 8. nakon isključenja ponudi- sredstava. 1. p ostanu poznate okolnosti Međutim, prema praksi istog telja ili odbijanja ponuda ne zbog kojih ne bi došlo do popreostane nijedna valjana tijela odluka o poništenju biti kretanja postupka javne naće valjana ako je obrazložena, ponuda ili bave, da su bile poznate prije, 9. je cijena najpovoljnije ponude a naručitelj tek u žalbenom 2. postanu poznate okolnosti veća od procijenjene vrijed- postupku dostavi cjelokupnu zbog kojih bi došlo do sadrnosti nabave, osim ako javni dokumentaciju kojom potkrježajno bitno drukčije obavinaručitelj ima ili će imati osi- pljuje to obrazloženje.4 jesti o nadmetanju ili dokugurana sredstva. Kada postoje razlozi za pomentacije o nabavi, da su bile ništenje, naručitelj poništava 2 DKOM, Klasa: UP/II-034-02/18poznate prije, 3. nije dostavljen nijedan zahtjev postupak javne nabave za cjelo- 3 01/23 od 5.2.2018. DKOM, Klasa: UP/II-034-02/17kupan predmet nabave ili kada za sudjelovanje, 01/324 od 8.6.2017. se ti razlozi odnose na pojedinu 4 DKOM, Klasa: UP/II-034-02/181 Za primjere usvojenih prijedlo- grupu predmeta nabave, ako je 01/900 od 13.11.2018. ga vidi odluke DKOM-a: Klasa: bilo dopušteno takvo podnošeUP/II-034-02/19-01/392 od DETALJNIJE O TEMI: 20.5.2019. i Klasa: UP/II-034- nje ponuda, naručitelj poništava FIP br. 4/18, V. Jelinović, str. 123 postupak za tu grupu. 02/18-01/579 od 23.7.2018.) 16 rujan 2019.
GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH
Rast prometa trgovine na malo u Hrvatskoj i u zemljama EU-a N
astavlja se kontinuirani rast realnog prometa od trgovine na malo u Hrvatskoj na godišnjoj razini već 55. mjesec zaredom, od rujna 2014. Takav trend kretanja prometa od trgovine na malo u posljednjih šest godina korelirao je s trendom ukupne gospodarske aktivnosti,
kako u zemljama EU, tako i u Hrvatskoj. Promet od trgovine na malo bitna je kategorija osobne potrošnje. Najveći utjecaj na rast prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj u posljednjim godinama bile su rekordne turističke sezone, realno povećanje neto plaća te niže cijene.
Grafikon 1. Stope promjena nominalnog i realnog prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj 2009. - I.-III./2019.
Podaci na grafikonu pokazuju da je realni promet u trgovini na malo u Hrvatskoj od 2009. do 2013. godine pao za 17,8%. Najveći pad prometa bio je u 2009. godini za čak 11,6%, što predstavlja početak recesije. Slijedi minimalni oporavak u 2014. koji se nastavlja kontinuirano
po godinama. Tako je i u prvom tromjesečju 2019. godine, realni promet u trgovini na malo veći za 5,1%, nego u istom razdoblju 2018. Na taj je rast djelomično utjecalo realno povećanje neto plaća početkom ove godine (promjene poreza na dohodak) te niže cijene.
Udio u ukupnom prometu, % XII. 2018.
I. – XII. 2016. I. – XII. 2015.
I. – XII. 2017. I. – XII. 2016.
I. – XII. 2018. I. – XII. 2017.
I. – III. 2019. I. – III. 2018.
100,0
102,7
106,6
105,4
105,3
2,7
113,4
104,0
102,2
110,4
Motorna goriva i maziva
15,3
96,2
110,2
112,0
109,5
Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama
37,2
101,3
104,4
103,6
101,2
Ostale nespecijalizirane prodavaonice
6,7
109,0
121,5
112,3
110,0
Specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama
5,6
100,7
100,0
99,6
100,4
Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi
8,4
105,0
107,1
105,0
106,0
Tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi
9,1
108,7
102,8
101,3
106,7
Audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo
8,2
108,1
109,3
106,1
114,3
Računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama
5,7
108,4
109,6
107,6
106,9
Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica
1,1
100,8
114,5
106,2
97,8
Ukupno Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi
Podaci u Tablici 1. pokazuju da je nominalni promet u trgovini na malo od 2016. do 2018. godine prosječno godišnje rastao 4,9%. Tome povećanju najviše su doprinijeli: porast prometa od trgovine na malo imala je prodaja motornih goriva i maziva sa svojim udjelom od 15,3% i povećanjem za 6,1%, potom nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama s udjelom od 37,9% i povećanjem za 3,1%, audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo s udjelom od 8,2% i povećanjem za 7,8% i ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi s udjelom od 8,4% i povećanjem za 5,7%.
U prvom tromjesečju 2019. ostvaren je nominalni rast prometa u trgovini na malo za 5,3%. Najveći porast nominalnog prometa na godišnjoj razini zabilježen je kod audio i video opreme, željezne robe, boje i stakla, električnih aparata za kućanstvo, namještaja i drugih proizvoda za kućanstvo (+14,3%), zatim u ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama (+10,0%), motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila, motocikle i dijelove (+10,4%), motorna goriva i maziva (+9,5%), ljekarnama, medicinskim i ortopedskim proizvodima, kozmetičkim i toaletnim proizvodima (+6,0%) te kod računalne opreme, knjiga i novina, igri i igračaka, cvijeća i sadnica, satova i nakita i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama (+6,9%).