TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 6/19
Prestanak radnog odnosa istekom vremena Vrijednosni kuponi i PDV
L I P A N J 2019.
Naplata u stranoj gotovini Obveza isplate otpremnine
TEB organizira SEMINAR za JLP(R)S-e, proračunske i izvanproračunske korisnike
Praktični primjeri iz proračunskog računovodstva, e-računi, zaštita prijavitelja nepravilnosti i dr. aktualnosti Bjelovar, 17.6.2019. (ponedjeljak) Ekonomski fakultet Bjelovar, A. B. Šimića 1 Osijek, 18.6.2019. (utorak) Hotel Osijek, Šamačka 4 Rijeka, 26.6.2019. (srijeda) Grand Hotel Bonavia, Dolac 4 Varaždin, 27.6.2019. (četvrtak) Park Boutique Hotel, Juraja Habdelića 6 Zagreb, 28.6.2019. (petak) Sheraton Zagreb Hotel, Kneza Borne 2 Split, 2.7.2019. (utorak) HGK - Županijska Komora, Trumbićeva obala 4 Zadar, 3.7.2019. (srijeda) Hotel Kolovare, Bože Peričića 14
SEMINAR / eRačuni od 1.7.2019. Šibenik, 3.6.2019. (ponedjeljak) Hotel Jadran, Obala dr. Franje Tuđmana 52 Dubrovnik, 4.6.2019. (utorak) Hotel Lero, Iva Vojnovića 14 Split, 5.6.2019. (srijeda) Hotel Art, Ulica Slobode 41 Zadar, 6.6.2019. (četvrtak) Hotel Kolovare, Bože Peričića 14 Varaždin, 7.6.2019. (petak) Park Boutique Hotel, Juraja Habdelića 6 Osijek, 10.6.2019. (ponedjeljak) Hotel Osijek, Šamačka 4 Rijeka, 11.6.2019. (utorak) Grand Hotel Bonavia, Dolac 4 Pula, 12.6.2019. (srijeda) Županijska Komora Pula, Carrarina 5 Zagreb, 13.6.2019. (četvrtak) Hotel Sheraton, Kneza Borne 2 Bjelovar, 14.6.2019. (petak) Ekonomski Fakultet, A. B. Šimića 1
PRAKTIKUM / Rad i odgovornost revizijskih odbora Zagreb, 3.6.2019. (ponedjeljak) Sheraton Zagreb Hotel, Ul. kneza Borne 2
TRENING / Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave Zagreb, 1. - 5.7.2019. (35 sati) Hotel Palace, Trg Josipa Jurja Strossmayera 10,
Detaljnije o programima i prijavi vidjeti na www.teb.hr
Prijava na TEB newsletter: www.teb.hr/newsletter/
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 6/19
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Revizija 2P rovjerite ovlaštenje revizora – prije imenovanja! mr. sc. Mladen Štahan Financije 3P laćanja i naplata u devizama u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti Irena Slovinac, dipl. oec. Porezi 4V rijednosni kuponi – kada se plaća PDV? mr. sc. Ida Dojčić 6N astanak obveze PDV-a kod primljenih usluga iz inozemstva Domagoj Zaloker, dipl. oec. 7P oslovno uvjetovani otkaz – obveza isplate otpremnine mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 8O dvojeni život od obitelji i isplata naknade Dinko Lukač, dipl. oec. 10 Neoporezive potpore u slučaju smrti Jasminka Rakijašić, dipl. oec. Radni odnosi 11 P ravo na naknadu plaće Ljubica Ðukanović mag. iur. 12 P restanak radnog odnosa istekom vremena na koji je ugovor sklopljen Vedran Jelinović, dipl. iur. Neprofitne organizacije 14 M ože li postupak financiranja udruga biti jednostavniji? Nikolina Bičanić, mag. oec. 16 N adzor nad radom udruge mr. sc. sanja Živko Gospodarstvo Očekivani prihodi od turizma u 2018. u RH (nastavak iz prošlog broja Poslovnog infa)
mr. sc. Ivan Kelebuh
REVIZIJA PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Provjerite ovlaštenje revizora – prije imenovanja!
P
rema Zakonu o reviziji, obveznici revizije dužni su odabrati i imenovati revizorsko društvo najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi – dakle do 30. rujna 2019. za reviziju godišnjih finacijskih izvještaja za 2019. godinu. A kako u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima revizorsko društvo kod svih poduzetnika (d.d. i d.o.o.) imenuje skupština, u istom tom roku moraju se održati skupštine obveznika revizije, na kojima će se odrediti revizorsko društvo. Pritom nije nužno sazvati izvanrednu skupštinu, već se ova odluka može donijeti i ranije, na redovitoj godišnjoj skupštini koja se treba održati do konca kolovoza 2019. godine. Prijedlog skupštini za imenovanje revizorskog društva podnosi uprava, odnosno upravni ili nadzorni odbor, a kod subjekata od javnog interesa revizijski odbor. Poduzetnici samostalno oblikuju kriterije za odabir revizorskog društva. Obično su to cijena i očekivana kvaliteta revizije, ugled revizorskog društva i dr. Prije konačnog odabira odnosno prije oblikovanja prijedloga skupštini za odabir revizorskog društva, korisno je provjeriti da li revizorsko društvo ima važeće odobrenje za rad i da li ispunjava sve potrebne uvjete za obavljanje zakonske revizije. Ovi se uvjeti razlikuju u ovisnosti o tome da li je obveznik 2 lipanj 2019.
revizije subjekt od javnog interesa ili ne. Tako primjerice, revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekta od javnog interesa mora imati najmanje tri ovlaštena revizora zaposlena u punom radnom vremenu, mora obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji s tim subjektom, a zakonsku reviziju istog subjekta od javnog intere-
Provjeriti ima li revizorsko društvo odobrenje za rad i ispunjava li propisane uvjete. sa može obavljati najviše sedam uzastopnih godina, itd.
Upis u odgovarajući registar Pravne i fizičke osobe kojima je Ministarstvo financija izdalo odobrenje za rad, odnosno kojima je odobrilo registraciju, moraju biti upisane u odgovarajuće registre. To su: 1. registar revizorskih društava, 2. registar samostalnih revizora, 3. registar ovlaštenih revizora,
4. registar revizorskih vježbenika, 5. registar revizorskih društava i registar ovlaštenih revizora iz drugih država članica, 6. registar ovlaštenih revizora iz trećih zemalja, 7. registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji i registar revizora u trećoj zemlji. Sve ove registre vodi Ministarstvo financija po službenoj dužnosti, ažurno, u elektroničkom obliku i na hrvatskom jeziku. Podaci u registrima su javni (osim vezano za zaštitu osobnih podataka) i mogu se koristiti besplatno, a trebaju biti dostupni 24 sata dnevno na internetskoj stranici Ministarstva financija. Uz Zakon o reviziji ove registre uređuje i dodatno pojašnjava poseban, prije nekoliko dana objavljen Pravilnik o vođenju registra, kojim je propisano da Ministarstvo financija uz navedeno vodi i posebne evidencije: 1. o izvršenju obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora i 2. o izvršenju ostalih obveza ovlaštenih revizora i revizorskih društava. Pravilnik detaljno propisuje sadržaj svakog pojedinog registra, postupak upisa, dodjelu registarskog broja i broja odobrene registracije, te postupak promjene podataka u registru. Ovlaštenja revizorskih društava i revizora mogu se provjeriti na internetskoj stranici Ministarstva financija Republike Hrvatske, na adresi: www.mfin.hr.
FINANCIJE POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC
Plaćanja i naplata u devizama u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti P laćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja (strana gotovina, devize, čekovi i dr.) mogući su između rezidenata, te rezidenata i nerezidenata sukladno Zakonu o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 93/03 – 76/13), Odluci o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Nar. nov., br. 111/05 i 16/15), te Odluci o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci (Nar. nov., br. 48/10).
agencijsku uslugu koju će obaviti nerezident (strani prijevoznik, hotelijer, turistička agencija ili sl.). ▶p osrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident prijenosom deviznih sredstava između računa u banci ili drugim sredstvima plaćanja (osim stranom gotovinom). Tako na primjer putnička agencija ili drugi posrednik može: ▶ od drugog rezidenta primiti plaćanje na devizni račun,
Plaćanja između rezidenata Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata Republike Hrvatske dopušteni su pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko agencijskim uslugama, i to između: ▶p osrednika i drugog rezidenta fizičke osobe, za karticom ili drugi uslugu koju je pružio nerebezgotovinski način za uslugu zident u stranoj gotovini, prijevoza, smještaja ili drugu prijenosom deviznih sredstaagencijsku uslugu koju je va između računa u banci te obavio nerezident (strani prijevoznik, hotelijer, turistička drugim sredstvima plaćanja. Primjerice: putnička agenciagencija ili sl.); ja ili drugi posrednik može od ▶ devize koje je primio od nerezidenta za uslugu koju je rezidenta fizičke osobe primiti obavio drugi rezident (iznajplaćanje u stranoj gotovini, karticama ili na devizni račun za uslumljivač, hotel, prijevoznik) gu prijevoza, smještaja ili drugu proslijediti na devizni račun
iznajmljivača/hotela/prijevoznika ili drugog pružatelja usluge.
Naplata u devizama od nerezidenta Rezidenti koji su registrirani ili njihovi posrednici za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza) mogu od nerezidenta primiti naplatu u stranoj gotovini. Osim njih, naplatu u stranoj gotovini od nerezidenta mogu primiti i rezidenti koji su registrirani i njihovi posrednici za: ▶ pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te za opskrbu stranih zrakoplova i brodova gorivom i mazivom i drugom potrošnom robom, i ▶ prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih turističkih agencija, za račun nerezidenata. Rezidenti za predmetne usluge mogu od nerezidenta primiti naplatu i u drugim stranim sredstvima plaćanja. Hoteli, turističke agencije, prijevoznici i drugi rezidenti lipanj 2019. 3
FINANCIJE FINANCIJE koji prime naplatu u stranoj gotovini dužni su primljenu stranu gotovinu položiti na račun u banci u roku 3 dana. Pri polaganju strane gotovine na račun u banci obvezni su dostaviti ugovor, račun ili predračun. Ako se polaganje strane gotovine obavlja na osnovi predračuna, banci se mora u roku u kojem je ugovorena usluga naknadno dostaviti ugovor ili račun. Ako navedeni rezidenti podižu stranu gotovinu za potrebe vraćanja ostatka novca gostu/ putniku dužni su priložiti ugovor, račun ili predračun. Ako je strana gotovina podignuta na temelju predračuna, u roku od 60 dana od dana podizanja strane gotovine banci treba dostaviti dokaze da je gotovina iskorištena za plaćanje ili je vratiti na račun. Prosječno dnevno stanje strane gotovine i čekova u blagajni u jednom tromjesečju može biti u vrijednosti do 3.000,00 eura. Iznimno, na zahtjev rezidenta, Hrvatska narodna banka može izdati odobrenje za držanje strane gotovine i u većem iznosu.
Naplata u restoranima, kafićima i sl. objektima Ugostitelji mogu pruženu uslugu gostu nerezidentu naplatiti u stranoj gotovini samo u slučaju kada se radi o uslugama smještaja. Ugostitelji koji pružaju gostima samo uslugu pripremanja i posluživanja hrane, pića i napitaka (bez smještaja) ne mogu od gosta primi naplatu u stranoj gotovini. Dakle, usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka mogu naplatiti isključivo u kunama ili kreditnim i debitnim karticama. 4 lipanj 2019.
PIŠE: IDA DOJČIĆ
Vrijednosni kuponi O
d 1. siječnja 2019. primjenjuju se odredbe Zakona o PDV-u (čl. 11.a, 11.b i 11.c te čl. 33. st. 11.) koje se odnose na oporezivanje vrijednosnih kupona. „Vrijednosni kupon“ u smislu Zakona o PDV-u je instrument za koji postoji obveza da ga se prihvati kao naknadu ili djelomičnu naknadu za isporuku dobara ili usluga i kada su dobra ili usluge koji se isporučuju ili identitet njihovih potencijalnih isporučitelja naznačeni ili na samom instrumentu ili u povezanoj dokumentaciji, uključujući i uvjete uporabe takvog instrumenta. Dakle, radi se o instrumentu koji se može zamijeniti za dobra ili usluge. Obračun PDV-a kod transakcija povezanih s vrijednosnim kuponima ovisi o specifičnim karakteristikama vrijednosnog kupona, pa se stoga razlikuju dvije vrste vrijednosnih kupona - jednonamjenski vrijednosni kuponi i višenamjenski vrijednosni kuponi. Razlika između jednonamjenskog (iskoristiv za određena dobra ili usluge) i višenamjenskog vrijednosnog kupona (iskoristiv za različita dobra/usluge) je u njihovoj namjeni, ali i u trenutku nastanka obveze PDV-a.
znati u vrijeme izdavanja vrijednosnog kupona. Svaki prijenos jednonamjenskog vrijednosnog kupona koji obavlja porezni obveznik koji djeluje u svoje ime smatra se isporukom dobara ili usluga na koje se odnosi vrijednosni kupon. Stvarna predaja dobara ili stvarno obavljanje usluga u zamjenu za jednonamjenski vrijednosni kupon, koji je isporučitelj prihvatio kao naknadu ili dio naknade, ne smatraju se neovisnom transakcijom. Navedeno znači da porezna obveza nastaje već kod izdavanja, odnosno prijenosa jednonamjenskog vrijednosnog kupona, a stvarna isporuka dobara ili usluga u zamjenu za kupon ne podliježe oporezivanju PDV-om. ▶ Svaki prijenos jednonamjenskog vrijednosnog kupona koji obavlja obveznik PDV-a smatra se isporukom dobara ili usluga na koje se odnosi vrijednosni kupon. ▶O porezivi događaj i obveza PDV-a nastaje u trenutku prodaje kupona kupcu.
Kod jednonamjenskih vrijednosnih kupona PDV se obračunava na naknadu primljenu za jednonaJednonamjenski mjenski vrijednosni kupon i to pri vrijednosni kuponi svakoj prodaji jednonamjenskog Prema Zakonu o PDV-u, vrijednosnog kupona. »jednonamjenski vrijednosni Višenamjenski kupon« je vrijednosni kupon za koji su mjesto isporuke dobara vrijednosni kuponi »Višenamjenski vrijednosni ili usluga na koje se vrijednosni kupon odnosi i PDV koji se mora kupon« je vrijednosni kupon koji platiti na ta dobra ili usluge po- nije jednonamjenski vrijedno-
POREZI
– kada se plaća PDV? U poslovnoj praksi često se koriste različiti oblici vrijednosnih kupona, a najčešće se radi o prepaid telekomunikacijskim karticama, poklon karticama i bonovima za popust pri kupovini dobara ili usluga. Međutim, od 1.1.2019. propisima o PDV-u je propisano što se (ne) smatra vrijednosnim kuponom, te kada nastaje obveza PDV-a kod prodaje takvih instrumenata, ovisno o njihovoj vrsti. sni kupon (čl. 11.a st. 2. toč. b) Zakona o PDV-u). Kao što sam naziv govori, radi se vrijednosnom kuponu kojeg imatelj može koristiti za više namjena, odnosno za različita dobra ili usluge, koje podliježu i različitim stopama PDV-a.
Račun za prodaju jednonamjenskog kupona sadrži PDV. Kod višenamjenskog kupona PDV se obračunava kod stvarne isporuke dobara/usluga. Obzirom da u trenutku izdavanja takvog kupona nije poznato ni mjesto isporuke ni vrsta dobara/ usluga koje se mogu iskoristiti, kod prodaje tih kupona se PDV ne obračunava. Kod višenamjenskih vrijed-
nosnih kupona oporezivanju PDV-om podliježe samo stvarna predaja dobara ili stvarno obavljanje usluga u zamjenu za višenamjenski vrijednosni kupon koji je isporučitelj prihvatio kao naknadu ili dio naknade. Stoga kod višenamjenskog vrijednosnog kupona oporezivi događaj nastaje u trenutku zamjene višenamjenskog vrijednosnog kupona za dobra ili usluge, koji je isporučitelj prihvatio kao naknadu ili dio naknade odnosno u onom trenutku u kojem je kupac predao kupon isporučitelju dobra/usluge. Svaki prethodni prijenos kupona nije predmet oporezivanja PDV-om. Zakonom o PDV-u je navedeno kako se Pravilnikom propisuje oblik vrijednosnih kupona, te što se ne smatra vrijednosnim kuponima. Stoga je Pravilnikom pojašnjeno (čl. 32.a) da vrijednosni kuponi mogu biti u fizičkom ili elektroničkom obliku, te da se istima ne smatraju instrumenti koji imatelju daju pravo na popust pri kupnji dobara ili usluga, a koji ne uključuju pravo na primanje tih dobara ili usluga, te putne karte, ulaznice, poštanske marke i sl. Što se tiče prepaid bonova, u mišljenju Porezne uprave1 je navedeno slje Klasa:410-19/17-02/314 od 18.12.2018.
1
deće: „… sukladno Zakonu, odredbe o vrijednosnim kuponima odnose se samo na instrumente koji se u smislu Zakona smatraju vrijednosnim kuponima i koji se mogu zamijeniti za dobra ili usluge. Stoga, prepaid bonovi načelno mogu biti vrijednosni kuponi ukoliko imaju značajke vrijednosnih kupona propisane odredbama članka 11.a Zakona te ako bi se radilo o instrumentu koji kupcu daje pravo na određena dobra ili usluge. Međutim, obzirom da je potrebno uzeti u obzir vrstu prava povezanog s vrijednosnim kuponom, ako prepaid bonovi ne daju pravo poreznom obvezniku da u zamjenu za isti dobiju određena dobra ili usluge, već kupac zamjenom istoga ostvaruje pravo na niz različitih isporuka plaćanjem odnosno posredstvom platnih usluga teleoperatera, mišljenja smo da se prepaid kartice u tom slučaju ne mogu smatrati vrijednosnim kuponima u smislu Zakona. Treba napomenuti da porezni obveznik, koji će obavljati isporuku vrijednosnih kupona, mora već kod izdavanja kupona sam odrediti radi li se o vrijednosnim kuponima u smislu Zakona o PDV-u, a zatim odrediti o kojoj vrsti vrijednosnog kupona je riječ kako bi se ispravno provelo oporezivanje PDV-om. lipanj 2019. 5
FINANCIJE POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Nastanak obveze PDV-a kod prim usluga iz inozemstva P
rimjenom sustava obrnutog oporezivanja veliki broj isporuka dobara i usluga koje inozemni porezni obveznici obavljaju tuzemnim poreznim obveznicima oporezuje se u tuzemstvu na način da tuzemni porezni obveznik sam obračunava i plaća PDV na primljenu isporuku. Radi navedenoga, prilikom primanja usluga od poreznih obveznika iz inozemstva (države članice i treće zemlje) ključno je utvrditi kada nastaje predmetni oporezivi događaj, odnosno u kojem trenutku nastaje obveza prijavljivanja i obračunavanja tuzemnog PDV-a. Oporezivi događaj definiran je kao događaj na temelju kojeg su ispunjeni pravni uvjeti potrebni za nastanak obveze obračuna PDV-a, a nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene (čl. 29. i čl. 30. st. 1. Zakona o PDV-u). Obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga (čl. 36. st. 2. Pravilnika o PDV-u). U skladu s navedenim, ako inozemni porezni obveznik u mjesecu kolovozu 20X1. tuze6 lipanj 2019.
mnom poreznom obvezniku obavi uslugu, koju je tuzemni porezni obveznik obvezan evidentirati u PDV prijavama i obračunati dužni iznos tuzemnog PDV-a, tada se takva usluga evidentira u prijavi PDV-a za kolovoz 20X1. Ako je oporezivi događaj nastao, a za njega nije ispostavljen račun, oporezivi događaj se prijavljuje u prijavi za ono
obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka (čl. 36. st. 3. Pravilnika o PDV-u). Prema tome, ako inozemni porezni obveznik u mjesecu kolovozu 20X1. tuzemnom poreznom obvezniku obavi uslugu, koju je tuzemni porezni obveznik obvezan evidentirati u PDV prijavama i obračunati dužni iznos tuzemnog PDV-a, a za tu uslugu ne ispostavi račun u kolovozu, tuzemni porezni obveznik dužan je svejedno takvu uslugu evidentirati u prijavi PDV-a za kolovoz 20X1.
Usluge se smatraju obavljenima u trenutku završetka njihovog korištenja (čl. 36. st. 4. Pravilnika o PDV-u). Ako se usluga obavlja stalno kontinuirano kroz više razdoblja oporezivanja, obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog razdoblja oporezivanja, bez obzira je li usluga zaračunana ili nije. Ako inozemni porezni obveznik kontinuirano (lipanj - prosinac 20X1.) obavlja uslugu tuzemnom poreznom obvezniku, koju je tuzemni porezni obveznik obvezan evidentirati u PDV prijavama i obračunati dužni iznos tuzemnog PDV-a, tada se takva usluga prijavljuje u PDV prijavama za lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 20X1. Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave od 1.4.2014. (Klasa: 410-19/1401/51; Ur. broj: 513-07-2101/14-1), kod davanja licenci na razdoblje od godine dana ili više, za što porezni obveznik odmah naplaćuje naknadu za cijelo razdoblje korištenja licence, napominje se da porezna obveza nastaje u obračunskom razdoblju u kojem je izdao račun i to na ukupnu naknadu za danu licencu. Jednako tako porezni
POREZI POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
primljenih obveznik primatelj licence ima pravo odmah odbiti PDV koji mu je zaračunan neovisno o tome što će licencu koristiti tijekom godine dana ili više. U pravilu, kada se radi o uslugama koje imaju element inozemnosti, odnosno obavljaju se inozemnim poreznim obveznicima, tada se cijene ugovaraju u inozemnim valutama. Postavlja se pitanje koji tečaj koristiti prilikom preračunavanja u kune za potrebe prijavljivanja u PDV prijavama? Ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice, osim pri uvozu dobara, utvrđeni u stranoj valuti, za preračun u kune koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a (čl. 36. st. 2. Zakona o PDV-u). Na primjer, ako je usluga ugovorena u stranoj valuti obavljena na dan 14. kolovoza 20X1., tada se za preračun u kune koristi srednji tečaj HNB-a na dan 14. kolovoza 20X1. Ako se pak radi o kontinuiranoj usluzi koja se obavlja u razdoblju lipanj - kolovoz 20X1., tada se za preračun u kune koriste srednji tečajevi HNB-a na dane 30. lipnja 2018., 31. srpnja 2018. i 31. kolovoza 20X1.
Poslovno uvjetovani otkaz – obveza isplate otpremnine
A
ko kao poslodavac otkazujete ugovor o radu, a pritom otkaz nije uvjetovan ponašanjem radnika, obvezni ste radniku isplatiti otpremninu propisanu čl. 126. Zakona o radu (Nar. nov., br. 97/14 i 127/1; u nastavku: ZR). Pritom mora biti zadovoljen još jedan uvjet ▶ neprekidni rad radnika od najmanje dvije godine kod poslodavca.
o radu nije određeno drukčije. To znači da ako je nekim od navedenih izvora drugačije propisano, ukupni iznos otpremnine može iznositi više od šest prosječnih mjesečnih plaća.
Neoporezivi iznos Neoporezivi iznos otpremnine propisan je u iznosu od 6.500,00
Koliko se mora/može isplatiti? Otpremnina se ne može odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Tako utvrđeni ukupan iznos otpremnine ne može iznositi više od šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca, ali samo ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom
kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 7. st. 2. r. br. 15. Pravilnika o porezu na dohodak). Sve što se isplaćuje iznad navedenoga iznosa smatra se dohotkom od nesamostalnog rada na koji se obračunavaju sve propisane obveze kao i pri isplati plaće. lipanj 2019. 7
FINANCIJE POREZI Neoporeziva otpremnina se može isplatiti i radniku kojemu je radni odnos prestao sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca, pod uvjetom da je radnik bio obuhvaćen u višak radnika sukladno čl. 127. ZR-a (čl. 7. st. 6. Pravilnika).
budući je dio porezne osnovice propisan za primjenu stope poreza od 24% iskorišten pri isplati plaće. Da ugovorom o radu nije propisana navedena odredba, radnik bi imao pravo na otpremninu u iznosu od šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka Kako izračunati iznos ugovora o radu, za svaku naotpremnine? vršenu godinu rada, što bi u Uz pretpostavku primjeru iznosilo 68.000,00 kn da je radnik kod Za poslovno i (11.433,33 x 6) poslodavca radio 15 godina i 9 mje- osobno uvjetovani te bi cjelokupni seci, te da je visina otkaz poslodavac iznos bio neoporeziv. plaća u 3 mjeseca Kada radnik u prije prestanka je obvezan isplatiti ugovora o radu otpremninu prema posljednja 3 mjeseca nije primao iznosila: 11.500,00 Zakonu o radu. plaću već naknakn, 12.000,00 kn i du plaće po po10.800,00 kn, izračun bi, budući je ugovorom o sebnom propisu, tada se iznos radu izričito propisano da oso- otpremnine određuje prema ba ima pravo na 1/3 prosječne iznosu plaće koju bi radnik primjesečne plaće u 3 mjeseca prije mio da je radio u razdoblju koje prestanka ugovora o radu za sve služi kao temelj za određivanje godine rada kod tog poslodav- prava na otpremninu. ca, bio sljedeći: Izvješćivanje u Obrascu ▶ (11.500,00 + 12.000,00 + 10.800,00) : 3 = 11.433,33 kn JOPPD ▶ 11.433,33 x 15 (broj navršenih Ako se isplaćuje samo neogodina rada kod poslodavca) poreziva otpremnina, JOPPD se podnosi na dan isplate, = 171.500,00 kn ▶ oporezivi iznos: 171.500,00 a najkasnije do 15-og dana – 97.500,00 (6.500,00 x 15) = sljedećeg mjeseca pri čemu se 74.000,00 kn. na str. B, u polje 15.1. upisuje Iznos od 74.000,00 kn je oznaka 26. Ako se istovremeno isplaćuje osnovica za obračun doprinosa za MO, a budući je osobni i neoporeziva i oporeziva otpreodbitak u pravilu iskorišten pri mnina, JOPPD se podnosi na isplati plaće, pri utvrđivanju dan isplate odnosno najkasnije predujma poreza na dohodak sljedeći radni dan. Pritom se u poslodavac neće moći koristiti polje 6.1. upisuje oznaka 0001, osobni odbitak. Isto tako, po- u 6.2. – 0025, a kao razdoblje trebno je voditi računa i o ku- kalendarska godina. mulativnom obračunu poreza 8 lipanj 2019.
PIŠE: DINKO LUKAČ
Odvojeni živ U
govor o radu ili pravilnik o radu ili kolektivni ugovor ili odluka izvor je radnog prava kojim poslodavac uređuje ostvarivanje prava iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom. Ako u bilo kojem od navedenih akata nije uređeno pravo radnika na naknadu za odvojeni život od obitelji, onda radnik ne može ostvariti to svoje pravo bez obzira što poslove svog radnog mjesta obavlja u mjestu rada koje je različito od njegova mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta. Po poreznim propisima, za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice poslodavac može isplatiti radniku naknadu za odvojeni život od obitelji. To mjesto rada radnika treba biti različito od njegova mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta. Radnik mora imati i obitelj, a istom se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik (porezni obveznik).
Uvjeti za neoporezivu isplatu Da bi poslodavac mogao radniku neoporezivo isplatiti naknadu za odvojeni život od obitelji trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: ▶ da radnik radi (i boravi) u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne
POREZI POREZI
život od obitelji i isplata naknade jedinice ▶ da je mjesto rada radnika različito od njegova mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta ▶ da radnik ima obitelj čiji su članovi prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik. Uz ispunjenje propisanih uvjeta, a zbog povećanih osobnih troškova radnika, poslodavac može isplatiti radniku neoporezivi iznos naknade za odvojeni život od obitelji na ime pokrića troškova prehrane, smještaja, lokalnog prijevoza i drugih troškova života koje radnik ima u mjestu u kojem radi.
Neoporezivi iznos naknade Poslodavac može radniku isplatiti do 1.750,00 kn mjesečno naknade za odvojeni život od obitelji bez obračunavanja poreza na dohodak. Pravo na naknadu se utvrđuje za dan. Iznos dnevne naknade za odvojeni život od obitelji zapravo je neoporezivi mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana za mjesec za koji se naknada isplaćuje. Primjera radi, ako se naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje za lipanj 2019. tada je dnevni iznos iste 58,33
kn (1.750,00 : 30). Ako bi se naknada isplaćivala za mjesec koji ima 31 dan (npr. srpanj, kolovoz) tada bi iznos iste bio 56,45 kn (1.750,00 : 31).
Koji neoporezivi primici se međusobno isključuju? Naknada za odvojeni život od obitelji, dnevnice za službeni put/rad na terenu (u zemlji i u inozemstvu) i pomorski dodatak jesu naknade koje se međusobno isključuju. Pojednostavljeno rečeno, radniku se za isti dan (ili dane) može samo neoporezivo isplatiti ili naknada za odvojeni život od obitelji ili dnevnica ili pomorski dodatak, a nikako npr. i naknada za odvojeni život od obitelji i dnevnica. Primjera radi, ako se tijekom mjeseca lipnja 2019. radniku isplaćuje naknada za odvojeni život od obitelji, a radnik zbog potreba posla bude upućen na službeni put u trajanju od 3
dana, onda se za te dane službenog puta radniku ne može isplatiti dnevna naknada za odvojeni život od obitelji već mu se isplaćuje dnevnica. Iznos isplaćene naknade za odvojeni život od obitelji za lipanj 2019. bio bi 1.575,01 kn (1.750,00 – 174,99), a iznos isplaćenih dnevnica u zemlji za 3 dana službenog puta bio bi 510,00 kn (170,00 x 3). Iznos od 174,99 kn je zbroj 3 dnevne naknade za odvojeni život od obitelji (58,33 + 58,33 + 58,33) za lipanj 2019.
Izvješćivanje u Obrascu JOPPD O isplaćenoj naknadi za odvojeni život od obitelji izvješćuje se na Obrascu JOPPD najkasnije do 15-tog u tekućem mjesecu za isplatu u prethodnom mjesecu. Kako se radi o neoporezivom primitku, potrebno je popuniti i stranicu A i stranicu B navedenog obrasca. Kod popunjavanja polja na stranici B, između ostalog, bitno je navesti u poljima 6.1. i 6.2. da se radi o stjecatelju neoporezivog primitka (upisuje se 0000) te u polju 15.1. šifru 25 – naknade za odvojeni život od obitelji, do propisanog iznosa. lipanj 2019. 9
FINANCIJE POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Neoporezive potpore u slučaju smrti P
ravilnikom o porezu na dohodak propisani su neoporezivi iznosi potpora za slučaj smrti članova uže obitelji te u slučaju smrti samog radnika.
čaj smrti brata ili sestre. Nadalje, neoporezivi iznos potpore do 3.000,00 kn nije propisan kao godišnji neoporezivi iznos nego se odnosi na svaki pojedinačni slučaj smrti. Potpora u slučaju smrti O isplati neoporezive potpore člana uže obitelji izvješćuje se na obrascu JOPPD Za slučaj smrti nekog od s oznakom 20, a isti se, kao i za člana uže obitelji navedenim sve druge neoporezive isplate, Pravilnikom propisana je mogućnost neoporezive isplate potpore radnicimai to u iznosu do 3.000,00 kn. Pritom, Pravilnikom su izričito navedene osobe koje se za taj slučaj smatraju članovima uže obitelji , te se neoporezivi iznos potpore može isplatiti samo za smrt sljedostavlja u Poreznu upravu do dećih osoba: ▶ bračnog druga, 15. idućeg mjeseca od mjeseca ▶ roditelja, isplate. ▶ roditelja bračnog druga, Ako se potpora isplaćuje rad▶ djece, niku u iznosu iznad 3.000,00 kn, ▶d rugih predaka i potomaka u razlika se smatra (neto) plaćom izravnoj liniji, i podliježe svim davanjima kao ▶p osvojene i udomljene djece i i redovna plaća, te se i JOPPD djece na skrbi, te podnosi na dan isplate/sljedeći ▶ punoljetne osobe kojoj je po- radni dan. rezni obveznik imenovan skrbPotpora u slučaju smrti nikom po posebnom zakonu. Iz navedenog proizlazi da se radnika Za slučaj smrti radnika, neoporezivi iznos potpore ne može isplatiti primjerice za slu- propisani neoporezivi iznos 10 lipanj 2019.
iznosi do 7.500,00 kn, osim jednokratnih potpora iz čl. 8. st. 2. toč. 8. Zakona o porezu na dohodak koje se isplaćuju djecu radnika i koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu. Takva potpora isplaćuje se u pravilu nekom od članova obitelji preminulog radnika, te se i primitak odnosi na osobu kojoj je potpora isplaćena. Stoga se i na obrascu JOPPD navode podaci za tu osobu (npr. za suprugu), a ne za preminulog radnika. O isplati neoporezivog iznosa i te potpore, također se koristi oznaka 20. Ako se potpora isplaćuje u iznosu višem od neoporezivog, razlika iznad neoporezivog smatra se isplatom drugog dohotka jer se u pravilu isplaćuje osobama koje nisu zaposlenici isplatitelja. Međutim, potrebno je obračunati samo porez i prirez, jer je za doprinose propisano izuzeće od obveze doprinosa. Za izuzeće se mora osigurati dokaz kojim se smatraju podaci isplatitelja iz kojih je vidljivo da se radi o potpori isplaćenoj članu obitelji umrlog radnika.
RADNI ODNOSI POREZI PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Pravo na naknadu plaće Z
akonom o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17; u nastavku: ZR), kao osnovnim zakonom radnog zakonodavstva, propisano je da radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako nekim od navedenih akata nije drukčije određeno, prema čl. 95 ZR-a radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Naknada plaće, ovisno o zakonskoj regulativi, u određenim slučajevima tereti sredstva poslodavca, u nekima je poslodavac obvezan istu obračunati i isplatiti, s tim da istu može refundirati od subjekata na čiji teret se naknada plaće isplaćuje za nastali slučaj, ili nadoknadu plaće radniku obračunava i isplaćuje izravno onaj subjekt na teret čijih sredstava se ona isplaćuje. Odredbom čl. 95. st. 5. ZR-a je propisano da se naknada plaće određuje od plaće koja je isplaćena u navedenom razdoblju ako ZR-om ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu
ili ugovorom o radu nije drukčije rio niti plaću, pa mu se nema što određeno. nadoknaditi. Visina naknade plaće za vriKod određivanja naknade jeme plaćenog dopusta nije plaće treba polaziti od temeljposebno propisana ZR-a, pa ako nog pravila da naknada plakolektivnim ugovorom, pravilniće slijedi sudbinu plaće, a to kom o radu ili ugovorom o radu znači da se nadoknađuje samo nije utvrđena visina, visina naono vrijeme koje je radnik bio knade određuje se primjenom obvezan raditi, a ne radi zbog čl. 95. ZR-a. određenog opravdanog razloga Naknada plaće pripada radradi koga mu pripada pravo na niku i za slučaj prekida rada do tu naknadu. kojega je došlo krivnjom posloZa dane blagdana i neradne davca ili uslijed drugih okolnosti dane naknada plaće ostvaruje za koje radnik nije odgovoran. se samo za one dane kada je po Ako radnik odbije raditi jer nisu redovnom rasporedu rada rad- provedene propisane mjere zaštinik trebao raditi, a ne radi zbog te na radu, radnik isto tako ima pravo na naknadu plaće i to u visini kao da je radio. Naknadu plaće u navedenom slučaju radnik ima za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove. Naknadu plaće blagdana i neradnih dana odre- za vrijeme godišnjeg odmora đenih Zakonom o blagdanima, propisana je čl. 81. ZR-a, s tim da spomendanima i neradnim da- ona ne može biti niža od prosječnima u Republici Hrvatskoj (Nar. ne plaće (ostvarene) u prethodna nov., br. 33/96 – 130/11). Stoga, tri mjeseca, uračunavajući sva ako blagdan pada u nedjelju ili primanja u novcu i naravi koja drugi dan koji je određen kao dan predstavljaju naknadu za rad. tjednog odmora radnika, radnik Zakonom o obveznom zdravne ostvaruje pravo na naknadu stvenom osiguranju (Nar. nov., plaće jer za taj dan ne bi ostva- br. 80/13 i 137/13) određeno lipanj 2019. 11
RADNI ODNOSI je pod kojim uvjetima se određuje privremena spriječenost za rad i pod kojim uvjetima radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, a u kojim slučajevima i u kojem najnižem iznosu na teret poslodavca. Radnik kojem je povrijeđeno dostojanstvo, prema čl. 134. st. 6. ZR-a, ima pravo prekinuti rad do okončanja propisanog postupka i za to vrijeme ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio. Osim toga, poslodavac i radnik mogu, sukladno čl. 102. ZRa, ugovoriti da se najduže do dvije godine nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem, te da ne smije za svoj ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem. Ugovorna zabrana utakmice obvezuje radnika samo ako je poslodavac ugovorom preuzeo obvezu da će za vrijeme trajanja zabrane radniku isplaćivati naknadu i to najmanje u iznosu polovice mjesečne plaće, isplaćene u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. U kojim slučajevima i u kojoj visini radniku pripada pravo na naknadu plaće ovisi o izvorima prava kojima je ona propisana, a u slučaju kada ona nije propisana zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu u tom slučaju naknada plaće se određuje primjenom čl. 95. ZR-a i to u visini prosječne plaće koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca. 12 lipanj 2019.
PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Prestanak radnog na koji je ugovor I
ako je moguće da radni odnos na određeno vrijeme prestane i na drugi način (npr. izvanrednim otkazom, redovitim otkazom ako je ugovorena takva mogućnost ili dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad), u pravilu bi trebao prestati istekom vremena, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Utjecaj bolovanja ili korištenja prava iz ZRiRP-a na istek ugovora Na prestanak ugovora o radu istekom vremena ne utječe ni otvoreno bolovanje ni trudnoća ili korištenje nekog od prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (npr. rodiljnog ili roditeljskog dopusta). Dakle, kad istekne vrijeme na koje je ugovor sklopljen, isti prestaje po sili zakona, bez obzira na to koristi li se radnik nekim od navedenih prava i bez obzira kada se s njima počeo koristiti.
Radnje poslodavca prije isteka ugovora Često pitanje u praksi je mora li poslodavac radnika obavijestiti o prestanku ugovora o radu tj. mora li mu dostaviti odluku s takvom namjerom ili ga obavi-
jestiti o tome da mu neće produžiti ugovor. Odgovor na ovo pitanje je ne, a iz razloga što je radnik u pravilu upoznat s činjenicom dokad mu traje ugovor i da prestaje istekom vremena. „Obavijest radniku o isteku ugovora o radu može biti dana i u usmenom obliku.“ (VSRH, Revr-694/04 od 17.1.2007.) „Sama pak obavijest tuženika od 1. listopada 2012. o prestanku ugovora o radu niti sadržajno, a niti formalno ne predstavlja odluku poslodavca o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa. Tom obaviješću tuženik je tužitelja samo obavijestio o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme, jer je isteklo vrijeme za koje je taj ugovor sklopljen. Tu obavijest tuženik tužitelju nije niti bio dužan davati, jer ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje po samom zakonu i to istekom vremena na koje je sklopljen (čl. 104. toč. 2. ZR). Dakle, ta obavijest niti u sadržajnom, a niti u formalnom smislu ne predstavlja otkaz ugovora o radu, stoga dakle, pravilno su nižestupanjski sudovi postupili kada su odbili tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da netom navedena obavijest predstavlja otkaz ugovora o radu te da utvrđenje da bi taj otkaz ugovora o radu bio nedopušten i da ne proizvodi nikakve pravne
RADNI ODNOSI POREZI
odnosa istekom vremena sklopljen učinke.“ (VSRH, 1417/13 od 23.9.2014.) Pa ipak, smatramo dobrom praksom pravovremeno obavijestiti radnika, makar i usmeno od neposredno nadređenog voditelja da mu ugovor neće biti produžen i da prestaje istekom vremena.
Zamjena privremeno nenazočnog radnika Ugovor o radu na određeno vrijeme zbog zamjene privremeno ne nazočnog radnika može trajati duže od 3 godine, a traje do povratka privremeno nenazočnog radnika na rad. U ovom slučaju prestanak ugovora je vezan uz nastup određenog događaja, a to je povratak privremeno nenazočnog radnika na rad pa bi s tim danom trebao i prestati ugovor radniku koji ga mijenja. Ukoliko privremeno nenazočan radnik postane trajno nenazočan (npr. smrt, otkaz, trajna nesposobnost) takva okolnost bi isto morala biti razlogom za prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme radniku koji je mijenjao nenazočnog radnika.
Prava radnika kojem je istekao ugovor o radu Radnik kojem je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme u pravilu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za nezaposlene pod uvjetom da je u trenutku
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
prestanka radnog odnosa imao najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca (čl. 46. st. 1. Zakona o tržištu rada, u nastavku ZTR). Zavodu se mora prijaviti u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Iznimno, radnik ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu ako je taj radni odnos trajao kraće od 3 mjeseca, a prethodni radni odnos odnosno služba su prestali na jedan od načina za koji mu ne pripada pravo naknadu (npr. sporazumom ili je skrivio ili dao otkaz osim u slučaju izvanrednog otkaza uzrokovanim ponašanjem poslodavca, nije zadovoljio na probnom radu ili pripravničkom stažu) odnosno ako prethodna samostalna djelatnost koju je obavljao nije prestala zbog neopravdanih razloga. Ukoliko radnik nije iskoristio sve dane godišnjeg odmora, pripada mu i pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. S druge strane i neovisno od trajanja radnog odnosa, radnik kojemu je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme ne ostvaruje pravo na otpremninu, bar ne zakonsku, već samo ako je ugovoreno, a takva otpremnina u cijelosti je oporeziva. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 12/18, V. Jelinović, str. 225
lipanj 2019. 13
FIGOSPO NEPROFITNE ORGANIZACIJE PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Može li postupak financiranja U
drugama se godišnje dodijeli više od 1,7 mlrd. kn iz javnih izvora1. To su značajna sredstva, i još od 2015., dodjeljivanje sredstava udrugama iz javnih izvora (doniranje u novcu, pravima, pokretninama i nekretninama, kao i sponzoriranje) moguće je samo na temelju provedenog javnog poziva odnosno natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba. Zakonom o udrugama2 (u čl. 32. i 33.) propisano je da se programi i projekti od interesa za opće dobro koje provode udruge mogu financirati iz javnih izvora isključivo na navedeni način. Pod javnim izvorima podrazumijevaju se sredstva ▶ državnog proračuna (uključuju i namjenska sredstva od igara na sreću) ▶ proračuna županija, gradova i općina ▶ javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija ▶ fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora. Uredbom3 Vlade RH uređeni su kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a obuhvaćaju aktivnosti davatelja sredstava:
▶u određivanju prioriteta za financiranje, ▶p ripremi dokumentacije za financiranje, ▶o dabiru programa i projekata, ▶u govaranju, ▶p raćenju i vrednovanju provedbe financiranih programa i projekata, ▶ k orištenje informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava programima i projektima i dr. Uredba pretpostavlja da svaka dodjela financijskih sredstava treba biti utemeljena na procjeni postojećeg stanja u pojedinom području društvenog djelovanja te osmišljena tako da odgovara na razvojne potrebe područja ili zajednice kojoj su sredstva usmjerena.4 Godišnji plan raspisivanja javnih natječaja objavljuje se na internetskim stranicama davatelja financijskih sredstava i evidentira u objedinjenom godišnjem planu javnih natječaja, koji je također dostupan na internetskim stranicama Ureda za udruge5.
Financiranje „manjih“ projekata/aktivnosti udruga
Iako je na godišnjoj razini, ukupan iznos dodijeljenih sredstava 1 Prema podacima Vladinog Ureda za udrugama iz javnih izvora velik, udruge u 2016. dodijeljeno je 1.7 mlrd. kn, a u 2015. 1.6 mlrd. kn. 2 Zakon o udrugama (Nar. nov., br. 74/14 i 70/17) 3 Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Nar. nov., br. 26/15; u nastavku: Uredba)
14 lipanj 2019.
Lendić Kasalo V., Osnovni standardi financiranja programa i projekata udruga, FIP 5/2016 5 https://udruge.gov.hr/istaknute-teme/financiranje-programa-i-projekata-udruga-iz-javnih-izvora/natjecaji-129/129 4
što opravdava sustavno razrađen normativni okvir dodjeljivanja tih sredstava, koji treba primijeniti prilikom dodjeljivanja svake donacije, činjenica je, da s druge strane, postoji veliki broj projekata kojima se dodjeljuju, pojedinačno, manji iznosi sredstava. Također, veliki je broj davatelja sredstva (jedinice lokalne samouprave, proračunski korisnici i dr.), koji s relativno malim iznosima sredstava financiraju programe i projekte udruga koje djeluju na njihovom području. Neki od njih smatraju kako bi trebalo pojednostaviti postupak odobravanja sredstava iz javnih izvora, međutim Ured za udruge smatra da ne postoji potreba za izmjenama i dopunama Uredbe.
Kreiranje natječaja Svaki davatelj sredstava udrugama sam za sebe kreira kriterije za dodjelu sredstava, sadržaj i obim natječajne dokumentacije, a detaljno postupanje mora urediti svojim internim aktima. Davatelji sredstava dužni su pritom primijeniti kriterij proporcionalnosti, što se odnosi na propisani sadržaj i obim natječajne dokumentacije u odnosu na vrijednost natječaja i najviši iznos financijskih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom programu ili projektu. Kod natječaja i projekata manje vrijednosti davatelj financijskih sredstava smanjuje obim i količinu obrazaca i priloga koje propisuje kao obveznu natječajnu dokumentaciju. Što se tiče prikupljanja
a
NEPROFITNE ORGANIZACIJE POREZI
udruga biti jednostavniji? dokaza je li udruga „podobna“ za financiranje ili nije, također treba voditi računa da određene dokaze davatelj sredstava ne zahtijeva od udruge, nego sam utvrđuje (provjerava) uvidom u javno dostupne registre i evidencije. Primjerice, podatak da je udruga upisana u Registar udruga, da predaje godišnji financijski izvještaj, da je udruga opredijeljena za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet financiranja, davatelj sredstava provjerava samostalno, uvidom u podatke iz Registra udruga.
Upute za primjenu Uredbe Na internetskim stranicama Ureda za udruge dostupan je Priručnik za postupanje u primjeni Uredbe6, a izrađeni su i objavljeni pripadajući obrasci za različite skupine davatelja sredstava, koje je moguće koristiti prilikom kreiranja i provedbe natječaja. Također, službenici Ureda za udruge za tehničku pomoć na raspolaganju su za kontakt svim osobama koje rade na poslovima dodjele financijskih sredstava udrugama putem telefona i elektroničke/pisane pošte, a Ured za udruge u suradnji s Državnom školom za javnu upravu redovito održava dvodnevne radionice na temu primjene Uredbe, koje su namijenjene svim državnim i lokalnim 6
https://udruge.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/ PRIRU%C4%8CNIK%20za%20 primjenu%20Uredbe_v.%202.0.pdf
DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 6/19, V. Lendić Kasalo, str. 131 lipanj 2019. 15
NEPROFITNE ORGANIZACIJE PIŠE: SANJA ŽIVKO
Nadzor nad radom udruge Z
akonom o udrugama (u nastavku: Zakon)1 propisuje se između ostalog i nadzor nad radom i poslovanjem udruge. Nadzor može biti unutarnji, inspekcijski, financijski i upravni.
Zakona obavlja nadležni ured. Inspekcijskim se nadzorom nad radom udruge smatra nadzor koji se odnosi na to prijavljuju li udruge, promjene statuta, naziva, adrese sjedišta, izbor osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanak rada, rabe li u pravnom prometu podatke o promjenama, odnosno postupaju li po promjenama prije nego što su upisane u registar udruga, rabe li naziv pod kojim su upisane u registar udruga, održavaju li sjednice skupštine i dostavljaju li zapisnike s redovnih sjednica, vode li popis
grada Zagreba. Ako državni službenik ovlašten za provedbu inspekcijskog nadzora nad radom udruge utvrdi nepravilnosti u radu udruge ovlašten je poduzeti sljedeće mjere: Unutarnji nadzor ▶n arediti otklanjanje utvrđenih Zakonom je propisano da unnedostataka i nepravilnosti u utarnji nadzor udruge provode određenom roku, ▶ izdati obvezni prekršajni nalog. sami članovi udruge. Ukoliko O poduzetim mjerama u član udruge utvrdi nepravilnost provedbi inspekcijskog nadu provedbi statuta ili nekog drugog zora nad radom udruge državni općeg akta udruge, dužan je o službenik nadležnog ureda dužan tome izvijestiti određeno tijelo je odmah obavijestiti središnje udruge definirano statutom ili tijelo državne uprave u skupštinu udruge ukoliko čiji djelokrug spadaju nije definirano nadležno ciljevi radi kojih je tijelo te zahtijevati da se udruga osnovana i nepravilnost i/ili povreda središnje tijelo državne statuta ili drugog općeg uprave u čiji djelokrug akta udruge otkloni. Upozorenje člana treba spadaju gospodarske razmotriti u roku od 30 djelatnosti koje udruga dana od dana dostave obavlja. Nadzor nad obavpisanog zahtjeva i ako se ljanjem djelatnosti kopo zahtjevu ne postupi, jima se ostvaruju ciljevi odnosno ako se u tom osnivanja udruge i nad roku ne sazove nadležno Nepravilnosti u radu udruga gospodartijelo ili skupština i nenadziru članovi ili druga državna tijela, obavljanjem skih djelatnosti udruge pravilnosti ne otklone u obavljaju nadležne inspedaljnjem roku od 30 dana, nadležni uredi, Ministarstva. kcije i ovlašteni državni član može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom pre- članova udruge na način propisan službenici ovisno o djelokrugu ma sjedištu udruge radi zaštite Zakonom te jesu li prestale djelo- udruge, sukladno posebnim svojih prava propisanih statutom vati sukladno odredbama Zakona. propisima. Nepravilnosti iz Prijave nepravilnosti u radu ovog područja mogu se prijaviti udruge. udruge prijavljuju se nadležnim nadležnim inspekcijama i to za Inspekcijski nadzor uredima državne uprave u područje: Inspekcijski nadzor nad radom županiji gdje je sjedište udruge ▶ prijave nepravilnosti iz radnih odnosa i zaštite na radu, udruge sukladno odredbama ili ukoliko je sjedište udruge Inspektoratu rada - Ministarstvu na području grada Zagreba, 1 Zakon o udrugama (Nar. nov., br. rada i mirovinskog sustava, 74/14 i 70/17; u nastavku: Zakon) Gradskom uredu za opću upravu 16 lipanj 2019.
GOSPODARSTVO (nastavak iz prošlog broja)
▶p rijave nepravilnosti iz područja pružanja ugostiteljske djelatnosti i usluga u turizmu, Turističkoj inspekciji Ministarstvu turizma, ▶ prijave vezane uz kršenje poreznih propisa obveza fiskalizacije te narušavanja tržišnog natjecanja Poreznoj upravi Ministarstvu financija.
Financijski i upravni nadzor
Nadzor nad financijskim poslovanjem udruge i podnošenjem propisanih financijskih izvješća provodi Ministarstvo financija, sukladno posebnim propisima kao što su Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija2 i drugi Pravilnici3. Nadzor nad upravljanjem financijskim sredstvima iz javnih izvora obavljaju nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije koje odobravaju ta sredstva. Upravni nadzor nad provođenjem Zakona obavlja Ministarstvo uprave. 1
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14) 3 Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., 1/15, 25/17, 96/18 i 103/18), Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 31/15, 67/17 i 115/18), te Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 119/15) 2
PIŠE: IVAN KELEBUH
Očekivani prihodi od turizma u 2018. u RH
B
roj ostvarenih noćenja stranih turista u Tablici 2. pokazuje da grupa od petnaest zemalja u 2017. (od Njemačke do Švicarske), izravno određuje ukupan broj noćenja stranih turista, jer na njih otpada čak 75,0%, dok sve preostale zemlje sudjeluju s 25,0% udjela. Unutar tih zemalja, na prvih pet zemalja otpada 56,0% ili 44,80 mil. noćenja. a to su: Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska i Češka. Pri tome treba naglasiti da udio njemačkih gostiju iznosi 24,0% te da je u 2018. porastao za 2,3% u odnosu na 2017. Raspon noćenja koja su ostvarili gosti iz ovih petnaest zemalja je od 1,1 mil. (Švicarska) do 20,0 mil. noćenja (Njemačka). Prosječan boravak stranih turista po dolasku u 2018. iznosi 5,0 dana. Najdulje borave gosti iz Njemačke (7,2 dana), potom iz Češke 6,8 dana, Slovačke i Poljske 6,5 dana i
Rusije i Danske (6,4 dana). Od stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (24,0%), Slovenije (8,8%), Austrije (8,5%), Poljske (7,3%), Češke (6,2%), Italije (6,0%) i Ujedinjene Kraljevine (5,0%), Prema smještajnim kapacitetima u 2018. najviše noćenja, 45 mil. (što je 50% ukupno ostvarenih noćenja) ostvareno je u odmaralištima i sličnim objektima za kraći odmor, u kojoj su najviše noćenja ostvarili turisti iz Njemačke (23%), Poljske (11%), Češke (8%), Slovenije (7,0%) i Hrvatske 8%. U hotelima i sličnim objektima ostvareno je 25,3 mil. noćenja, što je 28,3% od ukupno ostvarenih noćenja. Ova skupina ostvarila je porast dolazaka za 6,5% i porast noćenja turista za 3,3% u 2018. u odnosu na 2017. U kampovima i prostorima za kampiranje ostvareno je 19,3 mil.
Grafikon 1. Struktura noćenja turista prema smještajnim kapacitetima u 2018.
Grafikon 2. Noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta u 2017. i 2018.
noćenja, što je 21,5% od ukupno ostvarenih noćenja. U skupinama kampovi i prostori za kampiranje ostvaren je porast dolazaka za 3,5% i porast noćenja turista za 1,0% u 2018. u odnosu na 2017. U 2018. najviše dolazaka (4,3 mil.) i 26,2 mil. noćenja ostvarila je Istarska županija. U odnosu na 2017. u Istarskoj županiji ostvareno je 5,6% više dolazaka i 3,0% više noćenja, a u Splitskodalmatinskoj županiji (3,5 mil. dolazaka), 9,9% više i 17,6 mil. noćenja za 5,8% više. U 2018., najviše turističkih noćenja ostvareno je u gradu Dubrovniku (4,1 mil. noćenja, od toga 4% noćenja ostvarili su domaći, a 96,0% strani turisti) za 7,7% više, potom u Rovinju (3,9 mil. noćenja) za 5,8% više, u Poreču (3,1 mil. noćenja) za 0,7% manje, Medulinu (2,6 mil. noćenja) za 0,6% više, Gradu Zagrebu (2,5 mil. noćenja) za 11,0% više, Splitu (2,5 mil. noćenja) za 17,2% više, Umagu (2,4 mil. noćenja) za 1,7% više nego u 2017. Najviše noćenja turista u kontinentalnoj Hrvatskoj ostvario je Grad Zagreb (2,5 mil. noćenja), Rakovica (301 tis. noćenja), Sveti Martin na Muri (143 tis. noćenja),
Tuhelj (137 tis. noćenja) te Slunj (124 tis. noćenja). Domaći turisti najviše noćenja ostvarili su u Gradu Zagrebu, Crikvenici, Šibeniku, Malom Lošinju, Zadru, Opatiji, Dubrovniku te Vodicama, što iznosi 27,4% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista. Strani turisti najviše su noćenja ostvarili u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Medulinu, Umagu, Malom Lošinju, Gradu Zagrebu te Splitu, što je 25,5% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista.
Grafikon 3. Broj noćenja turista po gradovima u 2017. i 2018.