TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 10/18
L I S T O P A D 2018.
Zabrana obračunskih plaćanja Stjecatelj
03
Zašto se ponekad skriva dobit? Najavljene izmjene zakona o dohotku, doprinosima i fiskalizaciji
TEB organizira
PRAKTIKUM / Računovodstvo proizvodnje i trgovačke robe Zagreb, 2. - 3. listopada 2018. (utorak/srijeda), Hotel Central, Branimirova 3
PRAKTIKUM / Obračun poreza na dohodak pri isplati plaća i konačni obračun u 2018. Zagreb, 10. listopada 2018. (srijeda), Hotel Central, Branimirova 3
SEMINAR / Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine Zagreb, 11. listopada 2018. (četvrtak), Hotel Central, Branimirova 3
PRAKTIKUM / Oporezivanje PDV-om u transakcijama s inozemstvom na primjerima iz prakse Zagreb, 12. listopada 2018. (petak), Hotel Central, Branimirova 3
Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave Zagreb, 15. - 19. listopada 2018. (50 sati), Hotel Central, Branimirova 3
PRAKTIKUM / Stručno usavršavanje iz proračunskog računovodstva i financija Zagreb, 22. - 26. listopada 2018. (35 sati), Hotel Central, Branimirova 3
Detaljnije o programima i prijavi vidjeti na www.teb.hr
Prijava na TEB newsletter: www.teb.hr/newsletter/
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 10/18
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Aktualnosti 2N ajavljene izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1.1.2019. Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 3 I zmjene Zakona o doprinosima - prijedlog mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 4U vjeti zabrane obračunskih plaćanja od 4.8.2018. Vedran Jelinović, dipl. iur. 6 I zmjene Zakona o fiskalizaciji - prijedlog Irena Slovinac, dipl. oec. Financije 7Z ašto se (i kako) ponekad skriva dobit? mr. sc. Mladen Štahan 8 Obračun amortizacije Domagoj Zaloker, dipl. oec. Porezi 10 I splata zaostale plaće i zatezne kamate Dinko Lukač, dipl. oec. 11 P romjena poreznog razdoblja mr. sc. Ida Dojčić Proračun 13 O bjavljeni su podaci o financiranju organizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2016. godini Nikolina Bičanić, mag. oec. Radno pravo 15 P ostupak izbora radničkog vijeća Ljubica Ðukanović, mag. iur. Gospodarstvo 16 N astavlja se rast prometa trgovine na malo u Hrvatskoj od 2015. mr. sc. Ivan Kelebuh
AKTUALNOSTI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Najavljene izmjene Zakona na dohodak od 1.1.2019.
S
1.1.2019. planirana je primjena trećeg kruga porezne reforme, čiji je sastavni dio i izmjena važećeg Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16; u nastavku: Zakon) koji je u primjeni od 1.1.2017. godine. Kao osnovni cilj izmjena tog Zakona navodi se namjera dodatnog smanjenja poreznog opterećenja rada i poduzetništva te daljnje pojednostavljenje poreznog sustava. Prema prijedlogu izmjena tog Zakona, objavljenog na web stranicama Vlade RH, navodimo sažeti pregled najavljenih novina.
Plaće Najavljenim izmjenama Zakona u dijelu plaća predlaže se proširenje prvog poreznog razreda s dosadašnjih 17.500,00 kn na 30.000,00 kn. Porezne stope se ne bi mijenjale, što bi značilo da bi mjesečna porezna osnovica do 30.000,00 kn podlijegala oporezivanju po stopi od 24%, a preko tog iznosa oporezivanje je po stopi od 36%.
nim mladim radnicima i spriječiti njihov odljev iz zemlje. Na godišnjem nivou, porez na dohodak po stopi od 24% plaćao bi se na poreznu osnovicu do 360.000,00 kn, a 36% na iznos koji prelazi 360.000,00 kn. Nadalje, proširuju se odredbe o uzdržavanim osobama, te se predlaže „vraćanje“ mogućnosti korištenja dijela osobnog odbitka
očuha koje punoljetno pastorče uzdržava. Također, u cenzus od 15.000,00 kn, kao iznosa godišnjih primitaka do kojih osoba može imati status uzdržavane osobe, više ne bi ulazile stipendije i još neki drugi primici.
Dohodak od kapitala
Predviđena je promjena načina oporezivanja primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske Visina porezne osnovice kupnje vlastitih dionica radniciStopa ma po povoljnijim uvjetima , koji Važeći Zakon Izmjene od 1.1.2019. se više ne bi smatrali dohotkom 24% do 17.500,00 do 30.000,00 od nesamostalnog rada nego do36% iznad 17.500,00 iznad 30.000,00 hotkom od kapitala. Međutim, mijenja se i stopa Namjera zakonodavca je po- i za djecu (pastorčad) koju uz- oporezivanja takvih primitaka, reznim rasterećenjem omogućiti državaju poočimi i pomajke, te bi se umjesto dosadašnje stope povećanje plaća visokoobrazova- te po osnovi maćehe odnosno od 24%, dohodak od kapitala 2 listopad 2018.
AKTUALNOSTI POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
o porezu Izmjene Zakona o doprinosima prijedlog po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica oporezivao po stopi od 36%. Prema sada dostupnim informacijama, dohodak od kapitala utvrđivao bi se i u slučaju dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica povezanog društva u tuzemstvu ili inozemstvu.
Iznajmljivači u turizmu Određivanje visine paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu prepustilo bi se jedinicama lokalne samouprave. Iste će trebati donijeti odluke u kojima će paušalni porez moći utvrditi u rasponu od 150,00 kn do 1.500,00 kn po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu. Namjera propisivanja takvih odredbi je omogućiti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima svog gospodarskog razvoja. U dijelu Zakona koji uređuje drugi dohodak, posebno bi se propisalo oporezivanje drugog dohotka po osnovi obavljanja povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi. Porez na takav drugi dohodak plaćao bi se po stopi od 12%, umjesto po općoj stopi od 24%, i smatrao bi se konačno plaćenim porezom.
J
edan od zakona čiji je prijedlog izmjena bio na sjednici Vlade RH je i Zakon o doprinosima. Od predloženih izmjena, čije se stupanje na snagu očekuje 1. siječnja 2019., ističemo sljedeće: ▶u kidanje dva doprinosa – doprinosa za zaštitu zdravlja na radu (0,5%) i doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,7%) što ukupno iznosi 2,2%, ▶ i stovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%, ▶d odatno reguliranje osnovice za plaćanje doprinosa za članove uprave koji su ujedno i zaposlenici toga društva, ▶p ropisivanje doprinosa za sezonske radnike u poljoprivredi. Ukidanjem navedenih doprinosa, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, smanjit će se iznos doprinosa na plaću s 17,2% na 16,5%.
Osnovica doprinosa za članove uprave Za razliku od većine obveznika doprinosa kojima je osnovica za plaćanje doprinosa bila propisana Zakonom,
članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruge su do nedavno bili izostavljeni od toga propisivanja. Prvi su se puta doprinosi na propisanu osnovicu za navedene osobe počeli obračunavati od 1. siječnja 2017., i to u visini istoj kao i za obrtnike – prosječna plaća x koeficijent 0,65, za puno radno vrijeme. Međutim, propisivanje navedene osnovice za obračun doprinosa ne znači da
je to i plaća koju su si navedene osobe trebale isplatiti. S obzirom na uočenu praksu da se neke od navedenih osoba prijavljuju na jedan sat tjedno (što je legitimno), uslijed čega su znatno smanjene osnovice za plaćanje doprinosa, naravno i za zdravstveno osiguranje, te osobe uplaćuju znatno manje sredstava za zdravstveno osiguranje u odnosu na osobe koje rade u punom radnom listopad 2018. 3
AKTUALNOSTI PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
vremenu, a koriste isti obujam zdravstvene zaštite. Predloženim izmjenama Zakona se propisuje da je član uprave, koji nije po toj osnovi osiguran, obveznik doprinosa u visini razlike između doprinosa prema propisanoj osnovici osiguranja iz čl. 21. st. 2. Zakona i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. Nadalje, izmjenama Zakona se predlaže propisivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa koja se utvrđuje kao razlika između osnovice na koju su doprinosi utvrđeni prema osnovi osiguranja temeljem koje je prijavljen kao obvezni osiguranik i najniže osnovice za člana uprave iz čl. 21. st. 2. Zakona. Ako je razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice je razmjeran broju dana za koje se utvrđuje obveza. To znači da će se tek temeljem godišnjeg obračuna moći utvrditi iznos ev. razlike za uplatu doprinosa, i to temeljem rješenja Porezne uprave.
Sezonski radnici u poljoprivredi Predloženim se izmjenama dopunjuje Zakon i odredbama vezanima uz sezonske radnike u poljoprivredi. Sve odredbe uz obvezu plaćanja doprinosa za sezonske radnike u poljoprivredi koje su bile sadržane u Zakonu o poticanju zapošljavanja prebačene su u Prijedlog zakona. Zbog ukidanja dva doprinosa mijenja se i vrijednost kupona (vaučera) iz kojega se isključuju doprinosi u iznosu od 2,2%. 4 listopad 2018.
Uvjeti zabrane od 4.8.2018. P
rema čl. 14. Zakona o Zabrana obračunskih provedbi ovrhe na nov- plaćanja prema novom čanim sredstvima koji se ZPONS-u primjenjivao do 4.8.2018. Novi ZPONS u čl. 15. na (Nar. nov., br. 91/10 i 112/12; u nastavku: raniji ZPONS), nešto drugačiji način uređuje poslovni subjekti nisu smjeli postupanje poslovnog subjekobavljati obračunska plaća- ta u uvjetima blokade računa. nja ako im je poslovni račun Prvo, ne navodi se kompenu „blokadi“. Pod obračun- zacija kao vrsta obračunskog skim plaćanjem plaćanja koja bi Od 4.8.2018. podrazumijevala izrijekom bila se kompenzacija, obračunska plaćanja z a b r a n j e n a . cesija, asignaci- u uvjetima blokade Naime, prema ja, preuzimanje 15. st. 1. nosu zabranjena ako čl. duga te drugi vog ZPONS-a oblici namire je ispunjen i dodatni obračunsko plameđusobnih ćanje je namiuvjet, da se novčanih obvemeđusobnih sklapanjem takvog ra za i potraživanja. novčanih obvePrema obrazlo- ugovora u svojstvu za i potraživanja ženju Prijedloga između sudionivjerovnika novog Zakona o ka obračunskog onemogućuje ili provedbi ovrplaćanja bez izbjegava primitak uporabe novčahe na novčanim sredstvima (Nar. ispunjenja obveze u nih sredstava, nov., br. 68/18; a provodi se novcu. u nastavku: novi ustupom potraZPONS) odredba ranijeg zako- živanja, asignacijom te drugim na nije bila u potpunosti jasna, oblicima namire međusobnih posebice vezano uz postojanje novčanih obveza i potraživanja. prekršajne odgovornosti koja Drugo, obračunsko plaćanje u slijedi nepoštivanje ove odred- uvjetima blokade zabranjeno be, te je stoga ovaj institut bilo je samo ako poslovni subjekt potrebno revidirati kako bi se tim obračunskim plaćanjem jasno i nedvojbeno definiralo kao vjerovnik tražbine onešto je to obračunsko plaćanje i mogućuje ili izbjegava primitak u kojem slučaju nije dozvoljeno. ispunjenja obveze u novcu
AKTUALNOSTI POREZI
obračunskih plaćanja
(čl. 15. st. 2. novog ZPONS-a). Time se, dakle, osim činjenice blokade računa dodaje i uvjet „namjere“, a koji se u praksi dugo i teško dokazuje.
Posljedice nepridržavanja zabrane Za razliku od ranijeg ZPONS-a koji je propisivao prekršajnu odgovornost za ovršenika – poslovnog subjekta koji obavi obračunsko plaćanje u uvjetima blokade računa, novi ZPONS predviđa prekršajnu odgovornost za poslovni subjekt ako u uvjetima blokade računa sklopi ugovor radi obračunskog plaćanja i ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje
ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu (čl. 30.). Visina novčane kazne kreće se u rasponu od 50.000 do 500.000 kuna za pravnu osobu, te 10.000 do 50.000 kuna za odgovornu osobu u poslovnom subjektu pravnoj osobi. Za fizičke osobe koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost ili se bave slobodnim zanimanjem propisana je novčana kazna u iznosu od 10.000 do 200.000 kuna.
Što je s kompenzacijom? Iako se izrijekom ne navodi kao vrsta obračunskog plaćanja koja bi bila zabranjena u uvjetima blokade, kompenzacija (prijeboj)
u svojoj biti i nadalje predstavlja način prestanka obveznopravnog odnosa, do kojeg dolazi kroz međusobno obračunavanje. Stoga bi je u smislu čl. 15. novog ZPONS-a trebalo smatrati drugim oblikom namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja, koji će biti zabranjen onda ako u uvjetima blokade računa poslovni subjekt sklopi ugovor o kompenzaciji pod uvjetom da time kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu. Iz navedenog slijedi da bi zabrana bila primjenjiva samo na ugovornu kompenzaciju pod određenim uvjetima, a ne i na zakonsku kompenzaciju koja nastaje izjavom o prijeboju nakon što su se susrele pretpostavke za tu kompenzaciju. Te pretpostavke su da obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i da su obje dospjele.
listopad 2018. 5
AKTUALNOSTI PIŠE: IRENA SLOVINAC
Izmjene Zakona o fiskalizaciji - prijedlog U
cilju osiguravanja evidentiranja svakog prometa ostvarenog u gotovini, sprječavanja poreznih utaja, unapređenja postupka poreznog nadzora, predložene su nove izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (u nastavku: Zakon o fiskalizaciji). Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o fiskalizaciji u sustavu fiskalizacije predlažu se sljedeće izmjene: ▶ u definiciji obveznika fiskalizacije briše se dodatni uvjet koji moraju ispuniti fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti te pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit. Naime, iz definicije obveznika fiskalizacije brisan je uvjet, da se ove osobe smatraju obveznicima fiskalizacije za sve djelatnosti za koje su obvezne prema posebnim propisima izdati račun; ▶u kida se izuzeće od obveze fiskalizacije za porezne obveznike koji ostvaruju promet prodajom robe i usluga putem prodajnih automata, te propisuje postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja; ▶ produljenje roka za uspostavu rada naplatnog uređaja prilagođenog za provedbu fiskalizacije u slučaju potpunog prestanka njegovog rada 6 listopad 2018.
i dostave izdanih računa s dva na pet dana; ▶ u slučaju ako obveznik fiskalizacije prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, na tom dokumentu mora napisati „ovo nije fiskalizirani račun“; ▶ proširenje prekršajnih i kaznenih odredbi. Osim toga, izmjenama i dopunama Zakona jasnije se propisuju pojedine odredbe te mjere koje moraju provoditi obveznici fiskalizacije. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2019., osim odredbi koje propisuju fiskalizaciju prodaje putem samoposlužnih aparata čije stupanje na snagu se odgađa do 1. siječnja 2021. a kako bi se obveznicima fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu.
Fiskalizacija prodaje putem samoposlužnih uređaja S obzirom da je uočeno da pojedini porezni obveznici neistinito prikazuju podatke o prometu ostvarenom putem samoposlužnih uređaja, a što im omogućuje utaju prihoda te posljedično manja porezna davanja, izmjenama Zakona ukida se izuzeće od obveze fiskalizacije u djelatnosti prodaje robe i usluga putem pro-
dajnih automata. Slijedom ove promjene, a u svrhu praćenja svakog ostvarenog prometa gotovinom putem samoposlužnih uređaja uvodi se obveza fiskalizacije svake prodaje roba i usluga putem samoposlužnih uređaja u trenutku prodaje, neovisno što je za ostvarene promete putem samoposlužnih uređaja Općim poreznim zakonom propisano izuzeće od obveze izdavanja računa. Za potrebe fiskalizacije prometa ostvarenog prodajom putem samoposlužnih uređaja, samoposlužni uređaji morat će imati ugrađenu softversku i hardversku podršku za razmjenu/dostavu podataka Poreznoj upravi. Prije početka prodaje putem samoposlužnih uređaja obveznici fiskalizacije morat će Poreznoj upravi dostaviti podatak o svakom samoposlužnom uređaju u kojem će se ostvariti promet gotovinom te izvršiti sve radnje za provedbu postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja. Na svakom samoposlužnom uređaju morat će biti istaknuta obavijest o fiskalizaciji prodaje. Napominjemo da je ovaj tekst pisan temeljem Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji, te da tijekom procedure donošenja Zakona može doći do izmjena.
FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Zašto se (i kako) ponekad skriva dobit? U
prethodnim brojevima Infa pisali smo zašto i kako poduzetnici prikrivaju gubitke, te kakve mogu biti posljedice takvog postupanja. Međutim, ponekad se događa i obrnuto, da se želi prikazati lošije financijsko stanje od stvarnog. Prijevare koje se odnose na skrivanje dobiti (dijela dobiti) najčešće imaju za cilj poreznu utaju, a ponekad mogu biti usmjerene na štetu dioničara tj. članova društva.
naredno obračunsko razdoblje. Ova načela zahtijevaju oprezno postupanje, kako se ne bi u poNeiskazivanje prihoda slovne knjige unijele precijenjeZa razliku od odgađanja po- ne i fiktivne vrijednosti neke rezne obveze, prihodi se pone- imovine, odnosno podcijenjekad uopće ne iskazuju, već se ne vrijednosti obveza. To znači naplaćuju u gotovini – na ruke, da se svi prihodi čija je naplata ili se krivotvori dokumentaci- neizvjesna trebaju odgoditi, a ja i u poslovne knjige se unose svi rashodi za koje se očekuje ulazni računi za troškove koji da će nastati trebaju se odmah se nisu i koji se neće dogodi- unijeti u poslovne knjige, reti. Takve isplate se provode u zervirati ili priznati i iskazati.
Odgađanje porezne obveze U ovakve prijevare su uz menadžere često uključeni i računovođe, jer da bi se smanjila dobit odnosno sakrio dio dobiti, knjiženja se provode suprotno zahtjevima računovodstvenih propisa i pravila. Prihodi se odgađaju (fakturiraju se s kašnjenjem i prenose u naredno obračunsko razdoblje, iako su isporuke obavljene), a rashodi se nepropisno bildaju. Tako se uz redovite, stvarno nastale rashode, iskazuju i troškovi koji će tek nastati i koji se odnose na buduće, a ne na tekuće obračunsko razdoblje. Iskazivanjem rashoda unaprijed i odgađanjem prihoda porezna obveza ne izbjegava se zauvjek, već se samo (nepropisno) odgađa i prenosi u
novcu, robi ili uslugama putem provizija od lažnih i stvarnih poslovnih partnera, lažnim gotovinskim računima i sl., pa u tim prijevarama ne moraju sudjelovati računovođe. Na ovaj se način porezna osnovica smanjuje zauvijek, ili točnije – do trenutka u kojem porezni nadzor ne uoči i sankcionira prijevaru. Napominjemo da prijevare kroz prikaz niže dobiti ne treba brkati s primjenom načela opreznosti i nižeg vrednovanja aktive, čiju primjenu potiču računovodstveni standardi.
Međutim, standardi, kao ustalom niti porezni i drugi propisi, ne dozvoljavaju prekomjernu (pretjeranu) primjenu ovih načela, niti da se na taj način oblikuju skrivene pričuve i odgađa plaćanje poreznih obveza.
Utaja poreza O računovodstvenim pravilima pisali smo više puta, pa ćemo se ovdje ukratko osvrnuti na poreznu utaju, koju će skrivanje dobiti u pravilu uzrokovati. Jer nepropisnim odgađanjem i ne iskazivanjem prihoda umanjuje se osnovica za obračun listopad 2018. 7
FINANCIJE PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
PDV-a, a ranijim iskazivanjem troškova i rashoda, kao i knjiženjem krivotvorenih ulaznih računa, iskazuje se pretporez koji u stvari nije nastao i kojim se protuzakonito umanjuje obveza za PDV. Nadalje, prikazivanjem manje dobiti, nepropisno se umanjuje osnovica za obračun poreza na dobit i obveza za taj porez, te utvrđuju manje akontacije poreza na dobit za naredno obračunsko razdoblje. Za opisana i slična nezakonita postupanja prekršajnim odredbama Općeg poreznog zakona, Zakona o PDV-u i Zakona o porezu na dobit propisane su veoma visoke novčane kazne. Osim toga, Kazneni zakon utaju poreza tretira kao kazneno djelo (izbjegavanje plaćanja poreza i carine), pa su za krivo utvrđenu poreznu osnovicu, uz novčane, zapriječene i zatvorske kazne. Ipak, svaki pogrešan porezni obračun, pogreška ili propust nije kazneno djelo, jer je - kao i kod ostalih kaznenih djela - i u ovom slučaju kažnjivo samo ono postupanje kod kojeg se dokaže namjera da se počini porezna utaja. Skrivanjem dobiti može se nastojati dovesti u zabludu članove trgovačkog društva, što uz Kaznani zakon sankcionira i Zakon o trgovačkim društvima. Prikazom lošijeg stanja od stvarnog i niže vrijednosti imovine i kapitala, može se pokušati utjecati na odluke dioničara i ulagača, na cijenu dionica i poslovnih udjela i sl. U takvom slučaju će se, uz prijevaru dio8 listopad 2018.
ničara i ulagača, počiniti i porezna utaja. Prijevare dioničara i ulagača skrivanjem dobiti nisu česte, jer postoje jednostavniji i efikasni postupci kojima se osobne koristi i izuzimanja mogu prikazati kao poslovni rashodi trgovačkog društva. Na taj način se kroz povećane troškove smanjuje dobit i osnovica za obračun poreza na dobit. Također, proračun može biti zakinut za porez na dohodak i doprinose, jer izuzimanja u poreznom smislu predstavljaju plaću u naravi. Na kraju napominjemo da se naplatom provizija za npr. brže plaćanje, investicije, nabavu proizvoda, roba i usluga, pa čak i prema lažnim računima za nepostojeće isporuke, nanosi šteta svim sudionicima u tim transakcijama, uključujući i proračun. Ovakve provizije u pravilu se isplaćuju na ruke u gotovini, ne evidentiralju se u poslovnim knjigama i teško ih je dokazati. Provizije i/ ili nepotrebni troškovi smanjuju dobit, a mogu utjecati i na PDV i porez na dohodak. Međutim, u ovakvim slučajevima ne radi se o skrivanju dobiti, nego o pronevjeri, krađi, iznudi ili mitu, za koje Kazneni zakon propisuje oštre sankcije, što nije tema ovog članka. O tome gdje se u računovodstvenim evidencijama može sakriti dobit, kao i o utjecaju tog skrivanja na godišnje financijske izvještaje, nastavit ćemo pisati u narednom broju TEBovog Poslovnog infa.
Obračun A
mortizacija je trošak poslovanja koji nastaje uporabom dugotrajne imovine koja ima ograničeni vijek trajanja i raspoređuje (obračunava) se sustavno tijekom procijenjenog vijeka uporabe dugotrajne imovine. Računovodstveni i porezni aspekti obračuna amortizacije u Republici Hrvatskoj određeni su računovodstvenim standardima i Zakonom o porezu na dobit. Detaljno o obračunu amortizacije za 2018. pisat ćemo u „Financije, pravo i porezi“ br. 12/18.
Metoda amortizacije Poduzetnici mogu koristiti nekoliko metoda amortizacije: linearnu metodu (metodu pravocrtnog/ ravnomjernog obračuna), funkcionalnu metodu (metodu po jedinici proizvoda), degresivnu metodu (metodu padajućeg salda) i progresivnu metodu. Na izbor metode amortizacije uvelike utječe i odredba Zakona o porezu na dobit (čl. 12. st. 1.) prema kojoj se porezno priznaje samo linearna metoda.
Stopa amortizacije Stopa amortizacije trebala bi se odrediti prema očekivanom vijeku uporabe imovine, odnosno razdoblju u kojem se očekuje da će imovina ostvarivati direktne ili indirektne ekonomske koristi za poduzetnika. Na primjer, ako poduzetnik očekuje da će novonabavljeni predmet imovine koristiti u razdoblju od šest (6) godina, tada bi se taj predmet imovine trebao i amortizirati u tom razdoblju. Takvim načinom obračuna
POR FINANCIJE EZI
amortizacije amortizacije poduzetnici postupaju sukladno jednom od temeljnih računovodstvenih načela - načelom sučeljavanja prihoda i rashoda.
Porezno dopuštene stope amortizacije Visina porezno dopuštenih stopa amortizacije propisana je Zakonom o porezu na dobit (čl. 12. st. 5.), dok je odredbama čl. 12. st. 6. Zakona o porezu na dobit dozvoljena i primjena log pri statusnim promjenama, podvostručenih stopa amorti- privremeno porezno nepriznati zacije. rashodi postati porezno priznati. ▶ 5 0% amortizacije osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz ako se po osnovi njihovog korištenja ne Podvostručena Redovna stopa obračunava plaća, stopa Red. Opis Vijek Vijek ▶ a mortizacija osobnih automobr. Stopa Stopa uporabe uporabe bila i drugih sredstava za osob(%) (%) (god.) (god.) ni prijevoz nabavne vrijednosti Građevinski objekti i brodovi veći 1. 20 5 10 10 od 1000 BRT preko 400.000,00 kn i 2. Osnovno stado i osobni automobili 5 20 2,5 40 ▶ a mortizacija revalorizirane Nematerijalna imovina, oprema, imovine (samo onaj dio koji se 3. vozila, osim za osobne automobile, 4 25 2 50 odnosi na povećanu vrijednost te za mehanizaciju imovine). Računala, računalna oprema i 4. programi, mobilni telefoni i 2 50 1 100 Svi pretplatnici TEB-ovog oprema za računalne mreže priručnika o porezima (TPP) za 5. Za ostalu nespomenutu imovinu 10 10 5 20 2018. pročišćene tekstove Zakona Rashodi amortizacije obračuna- Porezno nepriznati o porezu na dobit i Pravilnika o ni po nižim stopama od maksimal- rashodi amortizacije porezu na dobit mogu pročitati no porezno dopuštenih smatraju u tiskanom ili on-line obliku u Prema odredbama Zakona o okviru poglavlja 5. Porez na dobit, se porezno priznatima. Rashodi amortizacije obračunani po višim porezu na dobit, slijedeći rashodi dok svi ostali čitatelji predmetne stopama od maksimalno porezno amortizacije se trajno porezno pročišćene tekstove mogu pročitati na internet stranicama Porezne dopuštenih smatraju se privreme- ne priznaju: no porezno nepriznatima u godi- ▶ a mortizacija već otpisane uprave putem slijedeće poveznice: ni za koju se odnose. Treba voditi https://www.porezna-upra(amortizirane) imovine, računa o tome da će u nekom od ▶ a mortizacija imovine kojom se va.hr/hr_propisi/_layouts/in2. ne obavlja djelatnost, slijedećih razdoblja kada se za to vuk.sp.propisi.intranet/propisi. ostvare propisani uvjeti predmetni ▶ a mortizacija goodwilla nasta- aspx. listopad 2018. 9
POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ
Isplata zaostale plaće i zatezn P
laća se isplaćuje nakon obavljenog rada, a datum isplate iste može biti ili na zadnji radni dan u mjesecu za rad u tekućem mjesecu ili najkasnije do 15-og dana u tekućem mjesecu za rad u prethodnom mjesecu. Ako poslodavac na dan dospjelosti plaće ne isplati istu radniku, dužan je radniku do kraja mjeseca dostaviti obračun plaće (koji je ovršna isprava) koju mu je bio dužan isplatiti. U slučaju da poslodavac plaću ne isplati redovnim putem ili putem ovrhe, radnik može zaštiti svoja prava iz radnog odnosa podnošenjem tužbe sudu nadležnom za radne sporove. Kako se plaća utvrđuje u bruto iznosu, to znači da će radnik svoja potraživanja za plaće utužiti u bruto iznosu.
Obračun poreza na dohodak pri isplati plaće za 2018.
na dohodak. Obračunati porez na dohodak i prirez zadužuje se putem Obrasca JOPPD, a ako se isti ne uplati u propisanom roku, Porezna uprava će obračunati zatezne kamate sve dok se navedeni iznos ne uplati.
Obračun doprinosa pri isplati plaće za 2018. Obveza obračuna doprinosa postoji unatoč činjenici da se plaća ne isplaćuje. Za plaću koja se ne isplati do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec doprinosi se moraju obračunati i isti dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako se zaduženi doprinosi putem Obrasca JOPPD ne uplate u propisanom roku Porezna uprava će obračunati zatezne kamate do uplate iznosa.
ma, porez na dohodak se obračunava prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, uz primjenu godišnjeg obračuna poreza i uz korištenje podataka o iskorištenom osobnom odbitku od Porezne uprave i primijenjenim poreznim stopama na godišnjoj razini, uz uvjet da je utužena bruto plaća (uz neto iznos sadrži doprinose ‘’iz osnovice’’, porez i prirez ako je uveden). Obveza plaćanja doprinosa vezana je uz razdoblje provedeno u osiguranju (staž osiguranja), a isto može biti do 31.12.2002. te od 1.1.2003. pa do današnjeg dana. Pojednostavljeno rečeno, i doprinosi i porez na dohodak obračunavaju se po stopama i na osnovicu sukladno propisima koji su bili na snazi u vrijeme kada su utužene plaće trebale biti isplaćene.
Obračun poreza na doho- Obračun zateznih Za plaću konkretnog mjeseca dak pri isplati plaća za pret- kamata U trenutku isplate neto plaće po 2018. koja nije isplaćena na dan hodna porezna razdoblja
dospjelosti u 2018., a za koju je poslodavac obvezan dostaviti obračun radniku, obveza za porez na dohodak nastaje s datumom dostave obračuna neisplaćene plaće radniku, tj. obveza za porez nastaje do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće. Proizlazi da obveza obračuna i uplata poreza na dohodak nastaje iako plaća nije isplaćena. Obračun poreza na dohodak obavlja se prema propisima koji važe na dan isplate plaće. Prilikom naknadne isplate te neto plaće ne treba obračunavati porez 10 listopad 2018.
Za plaće koje se isplaćuju za protekle kalendarske godine temeljem sudske presude, nagodbe u tijeku sudskog postupka, nagodbe sklopljene s državnim odvjetništvom ili u postupcima mirenja te pred službeničkim sudovi-
sudskoj presudi na naplatu dospijevaju porez na dohodak i prirez. Kako uplaćeni porez na dohodak i prirez pripadaju godini u kojoj
POREZI POREZI PIŠE: IDA DOJČIĆ
ne kamate Promjena poreznog su uplaćeni, to znači da se ne obračunava zatezna kamata na iste prilikom isplate neto plaće. Također, trebaju biti obračunate zatezne kamate za sve doprinose. Početak obračuna zateznih kamata je zadnji dan u mjesecu kad su doprinosi dospjeli, a zadnji dan obračuna zateznih kamata je do dana plaćanja doprinosa. Samo se zatezne kamate za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (MO II. stup) trebaju iskazati na Obrascu JOPPD (oznaka 5721 u polju 6.2. na B strani navedenog obrasca). Od 1.1.2017. vrijedi pravilo da kada poslodavac isplaćuje radniku plaću ▶ po sudskoj presudi ▶ sudskoj nagodbi ili izvansudskoj nagodbi ▶ na temelju arbitražnih odluka u skladu s posebnim propisom ▶ prema rješenju službeničkih sudova ▶ na temelju nagodbi sklopljenih u postupcima za mirno rješenje spora, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju do visine zakonske zatezne kamate. Poslodavac o isplati neoporezivih zateznih kamata radniku izvješćuje putem Obrasca JOPPD, uz napomenu da uz ostale podatke na B strani upisuje 0000 u poljima 6.1. i 6.2., a oznaku 16 (zatezne kamate isplaćene temeljem plaće ili mirovine po sudskoj presudi) u polju 15.1.
razdoblja
Porezno razdoblje za utvrđivanje poreza na dobit je kalendarska godina, osim ako Porezna uprava na zahtjev poreznog obveznika odobri da se poslovna i kalendarska godina razlikuju. Pri tome porezno razdoblje ne smije prelaziti 12 mjeseci, a izabrano porezno razdoblje ne može se mijenjati tri godine.
P
orez na dobit utvrđuje se za porezno razdoblje, koje je u pravilu kalendarska godina. Porezna uprava može na zahtjev poreznog obveznika odobriti da se porezno razdoblje i kalendarska godina razlikuju, pri čemu porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mijenjati tri godine (čl. 29. st. 2. Zakona o porezu na dobit). Porezni obveznik koji je dobio rješenje nadležne ispostave Porezne uprave kojim mu je odobreno obračunsko razdoblje različito od kalendarske godine, obvezan je sastaviti poreznu prijavu i podnijeti je u roku od četiri mjeseca po isteku poreznog razdoblja.
Dostavljanje poreznih prijava U slučaju da je poreznom obvezniku tijekom 2018. odobreno novo porezno razdoblje,
primjerice od 1.4. do 31.3., obvezan je sastaviti Prijavu poreza na dobit (PD obrazac) za razdoblje: ▶o d 1.1.2018. do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, dakle do 31.3.2018. i podnijeti je u roku od četiri mjeseca po isteku razdoblja (do kraja srpnja 2018.), ▶o d dana početka novog poreznog razdoblja, dakle od 1.4.2018. do konca novog poreznog razdoblja, u ovom slučaju 31.3.2019., s rokom podnošenja prijave četiri mjeseca po isteku razdoblja (do kraja srpnja 2019.). ▶A ko je porezni obveznik dobio rješenje Porezne uprave kojim mu je odobreno obračunsko razdoblje različito od kalendarske godine, obvezan je podnijeti poreznu prijavu u skladu s rješenjem. listopad 2018. 11
FINANCIJE POREZI ▶P orezni obveznik kojem je promijenjeno porezno razdoblje, obvezan je za razdoblje od 1. siječnja do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, sastaviti poreznu prijavu i podnijeti je u roku od 4 mjeseca po isteku razdoblja. Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit može biti i dio poslovne godine ako je: ▶p oduzetnik registriran tijekom godine – tada je razdoblje utvrđivanja poreza od početka poslovanja do kraja poslovne godine, ▶p oduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo ili iz tuzemstva u inozemstvo, ▶ t ijekom poslovne godine otvoren ili okončan postupak stečaja ili likvidacije, ▶ t ijekom godine došlo do statusnih promjena – spajanja, pripajanja ili podjele društva (razdvajanje i odvajanje). Kod statusnih promjena spajanja, pripajanja i podjele, porezno razdoblje je ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja, pripajanja i podjele, odnosno ako je statusna promjena bila tijekom 2018., porezno razdoblje je od 1.1.2018. do dana koji prethodi danu upisa spajanja, pripajanja i podjele u trgovački registar. Prava i obveze podijeljenih poreznih obveznika iz porezno-pravnog odnosa preuzima pravni slijednik. Zakon o porezu na dobit propisuje da su trgovačka društva nad kojima se provodi postupak 12 listopad 2018.
stečaja obveznici poreza na dobit. Kod društava kod kojih je tijekom 2018. pokrenut postupak stečaja, porezno razdoblje je od početka poslovne 2018. do otvaranja stečaja. Novo porezno razdoblje nastavlja se od otvaranja stečaja do kraja 2018. godine. Obzirom da su društva u stečaju obveznici poreza na dobit, istu obvezu zadržava i stečajna masa koja je upisana u sudski registar. Za trgovačka društva kod kojih je tijekom 2018. pokrenut postupak likvidacije razdoblje oporezivanja je od 1.1.2018. do dana koji prethodi datumu otvaranja likvidacijskog postupka. Novo
porezno razdoblje nastavlja se od dana otvaranja likvidacijskog do okončanja postupka i traje sve do okončanja postupka likvidacije. Dakle, cjelokupno razdoblje likvidacije jest jedno porezno razdoblje, što znači da ono može obuhvaćati nekoliko poslovnih, odnosno kalendarskih godina. Ako je likvidacija završena u 2018., podnosi PD obrazac za cjelokupno razdoblje likvidacije. ▶O bveznici poreza na dobit, kojima je porezno razdoblje započelo tijekom 2017. godine, a završava u 2018. godini, primjerice od 1.4.2017.
do 31.3.2018., kod porezno (ne)priznatih troškova automobila za cijelokupno porezno razdoblje primjenjuju odredbe koje su bile na snazi u razdoblju kada im je porezna godina započela.
Dostavljanje godišnjih financijskih izvještaja Kod poduzetnika koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske ima određenih specifičnosti kod sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja (GFI-a). ▶ GFI za statističke i druge potrebe (bilanca, račun dobit i gubitka i dodatni podaci) sastavlja se i predaje Fini u roku 4 mjeseca po proteku kalendarske godine, dakle za 2018. do 30. travnja 2019., a podatke poduzetnik prilagođava kalendarskoj godini, odnosno od 1.1. do 31.12.2018.; ▶ p ojedinačni GFI i ostalu dokumentaciju radi javne objave sastavlja se i predaje Fini u roku 6 mjeseci po proteku poslovne godine, primjerice, ako poduzetnik ima poslovnu godinu koja traje od 1.4.2018. do 31.3.2019. pojedinačni GFI predaje u roku 6 mjeseci po proteku poslovne godine odnosno do 30. rujna 2019.; ▶ konsolidirani GFI i ostalu dokumentaciju radi javne objave poduzetnik sastavlja i predaja Fini u roku 9 mjeseci po proteku poslovne godine.
PRORAČUN POREZI PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Objavljeni su podaci o financiranju organizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2016. godini
T
ijela državne uprave, Vladini postupcima i dodijeljenim finanuredi i tijela, druge javne in- cijskim sredstvima iz javnih izvostitucije, jedinice lokalne i po- ra u 2016. te je, u okviru svojih dručne (regionalne) samouprave nadležnosti, Ured za udruge već (u nastavku: JLP(R)S), trgovačka desetu godinu zaredom prikupio društva u vlasništvu U RH s danom 31.12.2016. bilo RH, odnosno jedne ili više JLP(R)S-a te druje registrirano ukupno 52.231 ge pravne osobe koje udruga, od čega je njih 25.109 dodjeljuju sredstva iz uskladilo svoj statut sukladno javnih izvora za projekte i programe udruga, Zakonu o udrugama, a time su prilikom financiranja i predstavljale potencijalno ugovaranja programa i/ prihvatljive prijavitelje na ili projekata od interesa za opće dobro koje pronatječajima i javnim pozivima za vode udruge obvezni financiranje projekata i programa su poštivati odredbe udruga iz javnih izvora u 2016. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima Broj udruga s podnesenim financiranja i ugovarazahtjevom za upis promjene nja programa i projekastatuta koji je bio u postupku ta od interesa za opće dobro koje provode rješavanja bio je 4.637, broj udruge1 (u nastavku: „pasivnih“ udruga (koje više od 8 Uredba). Svi obveznici primje- godina nisu održale Skupštinu) bio ne Uredbe bili su dužni je 24.537, dok je Uredu za udruge Vlade broj udruga u postupku RH dostaviti godišnji prestanka djelovanja bio 934. izvještaj o provedenim Nar. nov., br. 26/15
1
i obradio podatke o financiranju projekata i programa organizacija civilnoga društva iz javnih izvora, a Vlada RH je krajem kolovoza ove godine usvojila Izvješće o financiranju projekata i programa organizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2016. godini2.
Dodijeljena sredstva iz javnih izvora U 2016. godini za programe i projekte organizacija civilnoga društva ukupno je iz svih javnih izvora na nacionalnoj i na lokalnim razinama dodijeljeno 1,7 mlrd. kn (u 2015.: 1,6 mlrd. kn): ▶Ž upanije, Grad Zagreb, gradovi i općine dodijelili su 963,6 mil. kn ili 41,6% sredstava iz svih javnih izvora (u 2015.: 849 mil. kn ili 50,78% sredstava iz svih javnih izvora), dok su ▶ t ijela državne uprave, uredi Vlade RH i druge javne Izvješće je raspoloživo na: https:// udruge.gov.hr/vijesti/vlada-usvojila-izvjesce-o-financiranju-organizacija-civilnoga-drustva-iz-javnih-izvora-u-2016-godini/4823 (u nastavku: Izvješće Ureda za udruge)
2
listopad 2018. 13
PRORAČUN Dodijeljeni iznos sredstava organizacijama civilnoga društva iz javnih izvora u 2016. prema izvorima sredstava
Izvor: Izvješće Ureda za udruge
institucije dodijelili 724,7 mil. kn ili 55,3% sredstava iz svih javnih izvora (u 2015.: 775 mil. ili 46,3%). Od ukupno 1,7 mlrd. kn dodijeljenih sredstava u 2016. godina, temeljem posebnih zakona o financiranju javnih potreba redistribuirano je 322,5 mil. kn (u 2015. 277,3 mil. kn), dok je ostatak dodijeljen izravno organizacijama civilnoga društva. Sredstva u iznosu od 322,5 mil. kn redistribuirana su preko Hrvatskog olimpijskog odbora, športskih saveza i zajednica3, Hrvatske vatrogasne zajednice i vatrogasnih zajednica na razini JLP(R)S-a4 te Hrvatske zajednice tehničke kulture i zajed temeljem čl. 75. Zakona o sportu (Nar. nov., br. 71/06 – 19/16) 4 temeljem čl. 43. Zakona o vatrogastvu (Nar. nov., br. 106/99 – 80/10) 3
14 listopad 2018.
nica tehničke kulture na razini državnog i lokalnih proračuna, JLP(R)S-a5. više od 20% od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, a Usporedba s podacima 15% (više od 300 mil. kn) bili su iz Registra neprofitnih prihodi od trgovačkih društva i organizacija (RNO) ostalih pravnih osoba. Prema podacima iz financijMože se zaključiti kako se poskih izvještaja neprofitnih orga- daci o iznosima primljenih/dodinizacija koji su javno dostupni u jeljenih donacija iz Izvješća Ureda RNO-u6 ukupni prihodi udruga za udruge razlikuju od podataka koje vode dvojno knjigovodstvo iz RNO-a. Navedeno je posljeu 2016. godini iznosili su gotovo dica toga što čak 50% davatelja 5,7 mlrd. kn, a ukupni rashodi sredstava iz javnih izvora (naj5,4 mlrd. kn, dok su ukupni pri- više javnih trgovačkih društava i mici udruga koje vode jednostav- JLP(R)S-a) nije dostavilo izvješće, no knjigovodstvo bili 412 mil. a vjerojatno je i značajan dio fikn, a ukupni izdaci 401 mil. kn. nancijskih sredstava dodijeljen od Udruge u RH su u 2016. pri- privatnih trgovačkih društava koji mile 2,2 mlrd. kn iz donacija, nisu obveznici primjene Uredbe (i od čega preko 50% sredstava iz izvještavanja Ureda o doniranim sredstvima udrugama). temeljem čl. 24. Zakona o tehničkoj kulturi (Nar. nov., br. 76/93 - 38/09) 6 Poveznica za ulazak i pretraživanje RNO-a: http://www.mfin.hr/hr/ registar-npf 5
DETALJNIJE O TEMI: U sljedećem broju FIP-a piše: V. Lendić Kasalo
RADNO PRAVO PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Postupak izbora radničkog vijeća P
ostupak izbora radničkog vijeća, temeljem ovlasti čl. 146. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17; u nastavku: ZR), propisan je Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća (Nar. nov., br. 3/16; u nastavku: Pravilnik). Kada se provode izbori za radničko vijeće (u nastavku: RV) glasuje se za liste kandidata, a ne za pojedinačne kandidate. Liste kandidata za RV mogu predložiti: ▶ s indikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca ili ▶ s kupina radnika koju podržava najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca (čl. 146. st.1. ZR-a). Na listu kandidata mora se predložiti onoliko kandidata koliko članova ima RV. Ukoliko predlagač predloži manji broj kandidata nego što se bira, predsjednik izbornog odbora (u nastavku: IO) pisano će pozvati predlagatelja liste da u propisanom roku od tri dana nadopuni predloženu listi kandidata. Ako se predlagač ogluši i ne nadopuni listu kandidata u navedenom roku smatra se kao da prijedlog nije niti podnesen. Naime, čl. 6. Pravilnika propisano je da odluku o provođenju izbora (u nastavku: Odluka) za RV donosi IO u roku od pet radnih dana od dana dostave akta da su ime-
novani u to tijelo. Odlukom se određuje zakonom predviđeni broj članova RV (čl. 142. ZR-a), vrijeme i mjesto održavanja glasovanja, odnosno mjesta glasovanja (dan, sat, adresa, naziv prostorije i slično), rok od pet radnih dana za podnošenje liste kandidata, broj biračkih mjesta, pozivaju se podnositelji liste kandidata da u roku od pet radnih dana predlože po jednog svog člana i njegovog zamjenika za svaki od biračkih odbora, obavještava se o mogućnosti glasovanja putem pošte ili na drugom biračkom mjestu. Odluka se objavljuje na svim oglasnim mjestima i dostavlja se poslodavcu idućeg radnog dana po donošenju. Iako čl. 8. Pravilnika nije pred-
vidio što učiniti s listom na kojoj je predloženo više od broja kandidata koji se bira u RV, mišljenja smo da IO nema obvezu pozvati predlagatelja na ispravak liste već bi predloženu listu trebao smatrati valjanom do onog broja kandidata koji odgovara broju članova RV.
Radi osiguranja nesmetanog rada RV pored kandidata za članove RV mora predložiti i zamjenike članova RV u onolikom broju koliki je broj članova. Kada jednom od članova prestane članstvo, zamjenik se imenuje članom. Da bi određeni radnik bio stavljen na listu kandidata za člana ili zamjenika člana RV potreban je njegov prethodni pisani pristanak, s tim da svoju izjavu o pristanku može opozvati, a isto tako radnik koji je izabran za člana ili za zamjenika člana RV može dati ostavku na tu dužnost. Ukoliko predsjednik IO dobije izjavu o povlačenju kandidature člana ili zamjenika člana RV, dužan je pisano izvijestiti predlagatelja da u roku od tri dana dostavi novu listu kandidata s drugim kandidatom i pisanu izjavu o pristanku novog kandidata. Izjava o pristanku prilaže se listi kandidata prilikom podnošenja, a ukoliko Izjavo o pristanku nije priložena listi IO je dužan pozvati predlagatelja da u roku 3 dana dostavi predmetnu izjavu (čl. 8. st. 6. Pravilnika). Prilikom sastavljanja liste kandidata potrebno je voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina radnika i to po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično (čl. 8. st. 4. Pravilnika). Nositeljem liste smatra se prvoimenovani radnik na listi kandidata. listopad 2018. 15
GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH
Nastavlja se rast prometa trgovine na malo u Hrvatskoj od 2015. R ast gospodarstva Hrvatske determinira i rast osobne potrošnje, a to pokazuju i podaci prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj u posljednjih pet godina. Rast gospodarske aktivnosti početkom 2015. na razini EU-a pozitivno se odrazio na velika europska gospodarstva i samim time na povećanje prometa u trgovini na malo. Osobna potrošnja u Hrvatskoj čini 60,0% BDP-a u 2017. i u velikoj mjeri određuje trend kretanja BDP-a. Rast osobne potrošnje je pod utjecajem rekordnih rezultata u turističkom prometu zapošljavanja koja pozitivno utječu na realan raspoloživi dohodak kao i nastavak rasta osobnih dohodaka. Na pozitivan su trend potrošačkog optimizma i realnog prometa u trgovini na malo u posljednjim godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a imale su utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva.
Podaci na grafikonu pokazuju da je realni promet u trgovini na malo u Hrvatskoj od 2011. do 2014. godine pao za 3,5% i nominalno za 4,3%. Najveći pad realnog prometa bio je u 2012. za 4,2%. Realni promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, zaredom, bilježi rast. Tako je u srpnju 2018. realno za 2,2% i nominalno za 4,2% veći u odnosu na isti mjesec 2016. Na taj rast značajno je utjecala rekordna turistička sezona i realno povećanje neto plaća, koje traje od početka 2015 godine.
Ukupno
Struktura, % VII. 2018.
VII. 2018. VI. 2018.
VII. 2018. VII. 2017.
I. – VII. 2018. I. - VII. 2017.
100,0
113,1
104,2
105,1
Ukupno, osim motornih vozila i motocikala, njihovih dijelova i pribora te motornih goriva i maziva
77,1
111,5
101,5
104,1
Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi
2,7
106,4
108,6
102,4
Motorna goriva i maziva
20,3
120,5
115,3
110,3
Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama
40,3
120,7
102,0
103,6 115,4
Ostale nespecijalizirane prodavaonice
4,7
99,0
105,8
Specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama
5,8
118,2
99,4
99,8
Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi
6,7
105,0
104,4
104,7
16 listopad 2018.
GOSPODARSTVO Struktura, % VII. 2018.
VII. 2018. VI. 2018.
Tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi
6,3
96,4
97,6
100,2
Audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo
7,2
94,4
102,6
105,9
Računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama
4,9
107,8
97,1
103,1
Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica
1,1
118,1
102,3
109,0
Podaci u Tablici 1. pokazuju da je nominalni promet u trgovini na malo u srpnju prema lipnju 2018. veći za 13,1% i prema srpnju 2016. povećan je za 4,2%. Tako je u prvih sedam mjeseci 2018. godine ostvaren nominalni rast prometa u trgovini na malo veći za 5,1%. Najveći porast nominalnog prometa u prvih sedam mjeseci 2018. prema istom razdoblju 2017. godine, zabilježen je kod motornih vozila i maziva
2011 2012 2013 2014 2015
EU-28
-0,8
-1,1
Euro zona (19 zemalja)
-0,2
1,9
3,4
2016
2017
VII.2018. VII.2017.
2,6
2,4
2,0
-0,7
-1,5
-0,8
1,3
2,9
1,6
2,3
1,1
0,5
1,0
-0,4
1,7
2,3
-0,3
-0,2
0,3
Bugarska
0,7
5,2
3,7
10,5
11,6
6,0
3,8
4,9
Češka
0,3
-0,9
0,1
2,9
5,7
4,8
5,9
-
Danska
-2,8
-3,2
-1,3
1,3
1,0
1,3
0,8
1,1
Njemačka
1,0
0,1
0,4
1,2
3,8
2,0
2,9
0,7
Estonija
4,7
5,7
1,6
7,2
4,7
4,0
1,7
1,2
-2,8
-0,6
1,5
5,7
7,0
3,2
4,4
6,6
-10,2 -12,1
-8,1
-0,4
-1,5
-0,6
1,3
-
-8,2
-5,1
1,2
4,2
3,9
0,8
0,8
Grčka Španjolska Francuska
-6,1 3,3
1,9
1,8
1,8
3,6
2,9
3,6
2,7
Hrvatska
-0,5
-3,8
0,4
-0,5
3,3
1,3
3,6
2,4
Italija
-1,8
-3,4
-2,4
0,4
1,7
-0,1
0,2
-
Cipar
-4,6
-4,6
-7,0
1,9
5,0
4,8
6,3
-
2,2
7,4
4,0
3,6
4,9
2,1
4,3
4,3
5,3
5,4
6,5
4,6
7,2
8,2 -27,6
-55,7
-23,0
0,3
Latvija Litva Luxembourg Mađarska
5,9
3,4
4,8
21,0
19,1
12,7
0,1
-2,0
1,9
5,2
5,6
4,5
5,6
5,3 -2,6
Malta
-2,1
0,7
-0,7
0,0
7,1
2,9
5,2
Nizozemska
-1,3
-3,0
-3,5
1,3
2,4
1,5
3,2
-
Austrija
-1,3
-0,4
-0,2
0,4
1,5
0,8
1,1
-1,6
Poljska
-0,8
-1,4
4,4
1,0
6,4
5,5
6,4
7,7
Portugal
-8,2
-5,8
-1,6
0,6
2,5
2,8
4,1
2,2
Rumunjska
-1,1
4,3
0,6
6,5
9,4
12,3
11,2
4,5
Slovenija
1,5
-2,2
-3,2
-0,3
0,8
4,1
8,2
2,1
Slovačka
-2,3
-1,0
0,2
3,6
1,7
2,1
6,1
4,3
2,6
1,3
-0,8
-1,2
0,4
1,4
3,1
0,4
0,7
1,9
2,2
2,5
7,1
2,5
1,9
-1,1
-1,3
0,1
0,9
3,9
3,6
4,8
1,5
3,9
Finska Švedska Ujedinjeno kraljevstvo Izvor: Eurostat
I. – VII. 2018. I. - VII. 2017.
(+10,4%) te u ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama (+15,4%), potom kod audio i videoopreme, željezne robe, boje i stakla, električnih aparata za kućanstvo, namještaja i drugih proizvoda za kućanstvo (+5,9%), i u ostalim trgovinama izvan prodavaonica (+9,0%). Istodobno, minimalni pad prometa zabilježen je samo u specijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama (-0,2%).
Belgija
Irska
VII. 2018. VII. 2017.
Rast gospodarske aktivnosti u zemljama EU od 2014. povoljno se odrazio i na rast prometa u trgovini na malo. Trend rasta prometa u trgovini na malo na razini EU započeo je početkom 2014. te se nastavlja i u srpnju 2018. a kretao se između 2,1% do 2,8%. U razdoblju od 2014. do 2018. najbrži rast imale su Rumunjska (+6,1%), Bugarska (+5,9) i Estonija (4,1%). Prema podacima statističkog ureda Eurostat, realan maloprodajni promet na razini EU u srpnju 2018. bio je, prema kalendarski prilagođenim podacima za 2,0% veći u odnosu na srpanj 2017. Godišnji rast srpanjskog prometa na razini EU strukturalno je rezultat povećanja u većini zemalja EU-a. Najveći rast u srpnju 2018. u odnosu na isti mjesec 2017. prema raspoloživim podacima zabilježen je u Poljskoj (+7,7%), Litvi (+7,2%), Irskoj (+6,6%), Mađarskoj (+5,3%), Bugarskoj (+4,9%), Rumunjskoj (+4,5%) i Hrvatskoj (+2,4%). Istodobno, pad prometa imaju: Malta (-2,6%), Švedska (-1,1%), Austrija (-1,0%) i Španjolska (-0,8%).