Poslovni info br. 11/18 by Domagoj Zaloker

TEB-ov

Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima

POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 11/18

S T U D E N I 2018.

Spajaju se prekršajni i općinski sudovi

Zabrana obračunskih plaćanja Stjecatelj

Posljedice skrivanja dobiti

Promjena načina oporezivanja kod obrtnika

Zašto se ponekad skriva dobit? Najavljene izmjene zakona o dohotku, doprinosima i fiskalizaciji

TEB organizira PRAKTIKUM / Popis imovine i obveza - inventura Zagreb, 6. studenoga 2018. (utorak), Hotel Central, Branimirova 3 PRAKTIKUM / Ugovor o radu i drugi oblici obavljanja poslova Zagreb, 7. studenoga 2018. (srijeda), Hotel International, Miramarska 24 PRAKTIKUM / Blagajničko poslovanje i gotovinska plaćanja Zagreb, 13. studenoga 2018. (utorak), Hotel Central, Branimirova 3 PRAKTIKUM / Izaslani radnici, prekogranični rad i inozemne mirovine sa prikazom u obrascima JOPPD i INO-DOH Zagreb, 14. studenoga 2018. (srijeda), Hotel Central, Branimirova 3 SEMINAR / E-računi u javnoj nabavi Zagreb, 15. studenoga 2018. (četvrtak), Hotel International, Miramarska 24 TRENING / Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave Zagreb, 19. - 23. studenoga 2018. (50 sati), Hotel Central, Branimirova 3 SEMINAR / Aktualnosti i pripreme za proračune i proračunske korisnike 19. - 29. studenoga 2018., Bjelovar, Osijek, Varaždin, Opatija, Split, Zadar, Zagreb Opatija, 22. i 23. studenoga 2018. (četvrtak i petak), Grand Hotel 4 opatijska cvijeta SEMINAR / Tradicionalno dvodnevno savjetovanje u Opatiji: Porezna reforma, aktualnosti i pripreme za kraj 2018. godine Opatija, 22. i 23. studenoga 2018. (četvrtak i petak), Grand Hotel 4 opatijska cvijeta PRAKTIKUM / Strateška javna nabava, planiranje, objedinjena nabava, gospodarski subjekti, e-računi Zagreb, 6. prosinca 2018. (četvrtak), Hotel Central, Branimirova 3 PRAKTIKUM / Revizija postupaka javne nabave EU projekata; Pregled i ocjena ponuda Zagreb, 7. prosinca 2018. (petak), Hotel Central, Branimirova 3 PRAKTIKUM / PDV kod proračuna i proračunskih korisnika Zagreb, prosinac 2018., Hotel Central Zagreb, Ul. Kneza Branimira 3 SEMINAR / Aktualnosti i pripreme za neprofitne organizacije Zagreb, 12. prosinca 2018., Hotel Dubrovnik Zagreb, Gajeva ul. 1

Detaljnije o programima i prijavi vidjeti na www.teb.hr

Prijava na TEB newsletter: www.teb.hr/newsletter/

POSLOVNI info

SADRŽAJ

PRILOG ČASOPISU FIP 11/18

TEB savjetovanje poslovno

Aktualnosti 2O d 1.1.2019. spajaju se prekršajni i općinski sudovi Vedran Jelinović, dipl. iur.

Impresum

Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr

Financije 3P osljedice skrivanja dobiti mr. sc. Mladen Štahan 5C assa sconto vs. nepoštene trgovačke prakse Irena Slovinac, dipl. oec. 6P oslovni najmovi prema MSFI 16 Jasminka Rakijašić, dipl. oec.

Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina

TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”

Porezi 8K ako se plaćaju doprinosi ako ste zaposleni i istovremeno obavljate obrt? mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 9 Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja Domagoj Zaloker, dipl. oec. 10 P romjena načina oporezivanja kod obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti mr. sc. Ida Dojčić Gospodarstvo 12 I spunjenje zamjenske kvote Dinko Lukač, dipl. oec. Radno pravo 14 Z akonska zabrana natjecanja Ljubica Ðukanović, mag. iur. Proračun 15 D onosi se novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti Nikolina Bičanić, mag. oec.

Gospodarstvo Pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i stagnacija u zemljama EU-a u 2018. godini mr. sc. Ivan Kelebuh

AKTUALNOSTI - ostala pravna područja PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ

Od 1.1.2019. spajaju se pre i općinski sudovi N

ovim Zakonom o područ- sudaca prekršajnih sudova. Usporedo s tome, izvršeno je Spajanje općinskih i prekršajnih i odgovarajuće usklađenje tekjima i sjedištima sudova (Nar. nov., br. 67/18), koji stupa sudova provest će se na način da sta Zakona o sudovima (Nar. na snagu 1. siječnja 2019., bit će prekršajni sudovi kao posebna nov., br. 67/18), a trebalo bi provedeno spajanje općinskih i vrsta više neće postojati, već će uslijediti i usklađenje teksta prekršajnih sudova u Republici postati odjeli unutar općinskih Prekršajnog zakona (prvo čitanje Hrvatskoj (spajaju se sudovi sudova (u Zagrebu i Splitu će u Hrvatskom saboru je završeno sa sjedištem u istom gradu). djelovati kao općinski prekršaj- 19. rujna 2018.). Pritom, uz postojeNadležnost Umjesto dosadašnje podjele ustrojstva ća 24, ustanovljuje Visokog se ukupno 10 novih sudova na županijske, općinske, prekršajne, prekršajnog općinskih sudova (u suda RH trgovačke i upravne, od 1.1.2019. Crikvenici, Đakovu, Kutini, Makarskoj, ustanovljuju se županijski, općinski, Visoki prekršajMetkoviću, Pazinu, trgovački i upravni sudovi. ni sud RH i nadaSesvetama, Splitu, lje ostaje djelovati Vi n k o v c i m a i kao specijalizirani Zagrebu), pri čemu sud, koji odlučuje o bi svi novoustanovredovnim pravnim ljeni općinski sudolijekovima protiv vi imali od najmanje odluka općinskih 10 do najviše 100 sudova u prekršajsudaca. nim predmetima i Predmetno spaodluka javnopravjanje općinskih i nih tijela koja vode prekršajnih sudova prvostupanjski prepolazi od činjenice kršajni postupak da je zadnjih godina kada je to propisaznačajno smanjen no posebnim zakopriljev prekršajnih nom, rješava sukob predmeta (broj nenadležnosti između riješenih prekršajopćinskih sudova u nih predmeta na prekršajnim predkraju 2015. godine iznosio je 69.547, na kraju 2016. ni sudovi). Time se višak sudaca metima, te odlučuje o izvanredgodine 56.519, a na kraju 2017. može s prekršajnih predmeta pre- nim pravnim lijekovima protiv godine iznosio je 40.737) pa je usmjeriti u druge grane sudovanja pravomoćnih odluka o prekršaju time posljedično došlo i do zna- u kojima postoji deficit kadrova i kada je to propisano posebnim čajnog smanjenja opterećenosti gdje je opterećenje znatno veće. zakonom. Uz to, odlučuje o

2 studeni 2018.

FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN

ekršajni Posljedice skrivanja dobiti žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti, provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima i obavlja druge poslove određene zakonom (čl. 26. Zakona o sudovima).

Izmjene i u mreži trgovačkih sudova Uz gore navedenu promjenu, u mreži trgovačkih sudova ustanovljuje se Trgovački sud u Dubrovniku kao novi trgovački sud, dok Trgovački sud u Bjelovaru postaje nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije umjesto dosadašnjeg Trgovačkog suda u Varaždinu. Postupke u predmetima općinskih, trgovačkih i prekršajnih sudova koji nisu dovršeni 1. siječnja 2019. provest će i dovršiti suci kojima su dodijeljeni u rad. Ako nakon 1. siječnja 2019. viši sud povodom pravnog lijeka predmet vrati na ponovni postupak, dostavit će ga sudu mjesno nadležnom sukladno novom Zakonu o područjima i sjedištima sudova.

a razliku od skrivanja gubitbudućeg razdoblja kao tekućih ka, kada se uz bolji financijski troškova (aktivna vremenska rezultat prikazuju veće porezne razgraničenja), obveze od stvarno nastalih, kod 7. prekomjerne rezervacije za skrivanja dobiti u pravilu su skririzike, vene i porezne obveze, radi čega 8. iskazivanje obveza unaprijed i se iskazuje niža porezna osnovica više vrednovanje obveza (zaod stvarno nastale. Izbjegavanje starjele ili nepostojeće obveze), plaćanja poreza može se prema 9. lažne ulazne račune (za neisKaznenom zakonu tretirati kao poručene proizvode, robu ili kazneno djelo porezne utaje. usluge) i precijenjene ulazne račune (za isporučeno, ali npr. Načini skrivanja dobiti uz dodanu proviziju kupcu), Pri skrivanju rezultata mogu 10. neizdavanje računa i naplatu se koristiti brojna konta koja prihoda na crno itd. se odražavaju na razne pozicije Kako otkriti skrivene financijskih izvještaja. Tako se dobit obično skriva na jedan ili prihode? Prihode skrivene pogrešnim uz kombiniranje više različitih knjiženjem (npr. u korist obvenačina, kroz: 1. odgođene sadašnje prihode pri- za, razgraničenja i dr., umjesto u kazane kao prihode budućeg korist prihoda) nije uvijek jedrazdoblja (pasivna vremenska nostavno otkriti, osobito ako se radi o većem broju malih svota. Da razgraničenja), 2. iskazivanje predujmova (obve- bi se utvrdilo da li je neki prihod skriven, podcijenjen ili odgođen, za) umjesto prihoda, 3. niže vrednovanje dugotrajne potrebno je uz računovodstvene imovine, te ubrzanu amortiza- evidencije (glavnu knjigu, dnevnik ciju i vrijednosna usklađenja i pomoćne knjige) pregledati i svu na nižu vrijednost od tržišne, prateću dokumentaciju: izlazne 4. prerestriktivne otpise kratko- račune, cjenike, praksu popusta i trajne imovine (potraživanja, rabata, ugovore, izdatnice, izvještaj o inventuri i odluke o postuzalihe i dr.), 5. neiskazivanje aktivnih kama- panju s viškovima i manjkovima ta, te obračunavanje i knjiženje itd. Isto vrijedi i u slučaju precipasivnih kamata (koje se neće jenjenih troškova – uz evidencije valja pregledati i usporediti: ulatrebati platiti), 6. prikazivanje plaćenih troškova zne račune, primke, ugovore,

studeni 2018. 3

FINANCIJE cjenike, politike popusta, rabata i superrabata dobavljača, naručene količine i rokove plaćanja, ocijeniti stvarne potrebe za naručenim itd. Na nepotrebne narudžbe, koje se nažalost uglavnom događaju da bi netko dobio proviziju od dobavljača, ukazuje gomilanje zaliha koje se ne troše ili koje se troše usporeno (nekurentne zalihe). Posljedica toga obično su veliki otpisi zaliha. U traženju ovakvih pokazatelja, dodatno mogu pomoći usporedbe uvjeta i cijena koje nude razni dobavljači istih proizvoda, robe ili usluga, kako bi se uočilo da li se nešto naručuje po cijenama višim od uobičajenih. Nadalje, neuobičajene količine rastepa, kvara ili loma, neispravnih proizvoda, škarta, otpada, pokvarene robe i sl. također mogu ukazivati da se naručuje radi provizije a ne radi potreba posla, ali i na izuzimanja ili otuđenje (krađu) neke imovine. Naplata za isporučeno i naplaćeno u gotovini bez izdavanja računa, može se još teže utvrditi. Ipak, ako se nešto naplati bez izdavanja računa, prodana imovina mora se prije ili poslije isknjižiti iz evidencija. A kako se u prijevare nastoji uključiti što manji broj radnika, izuzeta 4 studeni 2018.

imovina se obično isknjižava temeljnicom, ili lažnim izdatnicama - prije inventure ili kao inventurni manjak. Pregled utemeljenosti podloga za temeljnicu, te povezivanje izdatnica

i izlaznih računa, pokazati će da li je sve izdano i fakturirano. Osim toga, ovakve prijevare treba istražiti kod poduzetnika kod kojeg su se dogodile, ali i povezati a poslovnim partnerima koji su u njima sudjelovali. Jer kod poduzetnika koji su isporuku platili na crno, često će se pojaviti višak neke imovine. A ako se taj višak ne evidentira u poslovnim knjigama, proizvodnja će imati ulaz i potrošnju nižu od normativa. Međutim, ako se ta imovina nastavi prodavati na crno, moći će se uočiti tek kod poduzetnika koji će je uključiti u svoje poslovne knjige ili poslovni proces. Također, valja pogledati kako je poduzetnik došao do gotovine za plaćanje na crno. Zahvaljujući internetu i web

portalima na kojima poduzetnici objavljuju svoje podatke i poslovne znakove (logo), danas se uz dobar pisač ulazni računi mogu krivotvoriti prilično jednostavno. I takve je prijevare moguće utvrditi samo paralelnom provjerom kod poslovnih partnera – dobavljača koji krivotvorene račune nemaju evidentiranje jer ih niti nisu izdali. Skrivanjem dobiti u bilanci se prikazuju podcijenjene vrijednosti imovine i vlastitog kapitala, te precijenjene obveze, a u računu dobiti i gubitka podcijenjeni prihodi, precijenjeni rashodi i podcijenjen rezultat poslovanja. Također, prikazuju se i niže porezne obveze od propisanih. Kada se skrivena dobit nagomila, sve ju je teže skrivati i može doći do nenadanog značajnog povećanja poslovnog rezultata i poreznih obveza, koje se ne može objasniti poslovanjem. Svi ovakvi i slični pogrešni prikazi, a osobito krivotvorenje ulaznih računa i drugih knjigovodstvenih isprava te naplata u gotovini bez izdavanja računa, zabranjeni su poreznim propisima, Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim standardima, Zakonom o trgovačkim društvima, Kaznenim zakonom i drugim propisima.

FINANCIJE POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC

Cassa sconto vs. nepoštene trgovačke prakse O

d stupanja na snagu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, krajem 2017. godine, jedno od čestih pitanja je: je li dopušteno ugovaranje cassa sconta za prijevremeno plaćanje te mora li cassa sconto biti iskazan na računu ili dobavljač i nadalje može po ispunjenju uvjeta izdati odobrenje? Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Nar. nov., br. 177/17; u nastavku: Zakon/ZNTP) utvrđuje nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača i/ ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače, te utvrđuje pravila i sustav mjera za njihovo sprječavanje. Zakon se odnosi na poljoprivredne i prehrambene proizvode i obvezan ga je primjenjivati svaki trgovac koji zajedno sa svojim povezanim društvima u Republici Hrvatskoj ostvaruje ukupni godišnji prihod veći od 100.000.000,00 kn i otkupljivač/prerađivač koji zajedno sa svojim povezanim društvima ostvaruje ukupni godišnji prihod veći od 50.000.000,00 kn.

koje se nameću dobavljačima, poljoprivrednog ili prehrambeizmeđu ostalog, su: nog proizvoda koji je predmet ▶p isani ugovor između otkuisporuke, odnosno ne može biti pljivača i/ili prerađivača ili dulji od 30 dana od dana pritrgovca i njihovih dobavljača mitka svježeg proizvoda koji koji nije sastavljen u skladu s je predmet isporuke, vjetima i rokovima isporuke odredbama Zakona ili obveze ▶ u poljoprivrednog ili prehrambenametnute dobavljaču koje nih proizvoda koji su predmet nisu predviđene u pisanom ugovora, ugovoru, te ▶ mjestu isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i ▶ trajanju ugovora. Ugovor koji nije sklopljen u pisanom obliku i koji ne sadržava sve navedene odredbe je ništetan.

▶ plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu ili otkupnom bloku. Ugovor između dobavljača i trgovca (odnosno dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača) mora biti sklopljen u pisanom obliku i mora sadržavati odredbe o: ▶ c ijeni proizvoda i/ili načinu određivanja, odnosno izračuna cijene, ▶ k valiteti i vrsti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje, ▶u vjetima i rokovima plaćanja Obveza sklapanja isporučenog poljoprivrednog ugovora ili prehrambenog proizvoda, a Prema odredbama Zakona (čl. rok plaćanja ne može biti dulji 4.), nepoštene trgovačke prakse od 60 dana od dana primitka

Izdavanje računa ZNTP, u čl. 7., propisuje pravila izdavanja računa: ▶ z a svaku isporuku poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda u skladu s ugovorom sklopljenim između dobavljača i trgovca ili dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, odnosno za svaku uslugu povezanu s isporukom ovih proizvoda mora biti izdan račun ili otkupni blok, u skladu s poreznim propisima, ▶ račun koji izdaje dobavljač mora sadržavati jasno navedeni iznos ugovorenih popusta ili rabata i točnu specifikaciju na što se iznosi odnose, ▶n aknade za usluge trgovca studeni 2018. 5

FINANCIJE prema dobavljaču čije ostvarenje ovisi o stvarnom i mjerljivom učinku trgovca, odnosno otkupljivača i/ili prerađivača, a ne smatraju se nametanjem nepoštene trgovačke prakse, ne smiju biti izražene na računu. U stavku 4. istog članka propisano je da ove odredbe ne utječu na porezne propise o obliku i sadržaju računa.

Može li se ugovoriti cassa sconto? Ugovaranje casa sconta za prijevremeno plaćanje nije zabranjeno niti jednom odredbom Zakona, niti ima karakter nametanja dodatnog plaćanja ili naknade koje bi teretila dobavljača. Ugovaranje cassa sconta stvar je obvezno pravnih odnosa i uobičajeno je u dužničko vjerovničkim odnosima. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, u odgovorima na pitanja adresata, objavljenim na svojoj Internet stranici, izrazila je stav da se cassa sconto ne smatra stvarnim i mjerljivim učinkom trgovca u smislu ZNTP, te da ugovaranje/odobravanje istog nije zabranjeno. No, s obzirom da je ZNTP propisano da ugovor između trgovca ili otkupljivača/prerađivača i dobavljača mora (pored ostalog) sadržavati i uvjete i rokove plaćanja, odobravanje casa sconta svakako treba odrediti u ugovoru. Također, preporuka je da se i na računu za isporučene poljoprivredne i prehrambene proizvode svakako naznači odobravanje casa sconta u slučaju prijevremenog plaćanja (npr. u slučaju plaćanja __ dana prije 6 studeni 2018.

dospijeća odobravamo ____% casa sconta).

Izdavanje odobrenja ZNTP propisuje da se za svaku isporuku poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda mora izdati račun ali ne i njegov sadržaj, kao ni izdavanje isprave u slučaju naknadnog popusta na prijevremeno plaćanje. Glede oblika i sadržaja računa i sličnih isprava ZNTP upućuje na porezne propise. Izdavanje i sadržaj računa temeljno je propisano čl. 78. i 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 -115/16). U čl. 33. Zakona o PDV-u, propisano je što se smatra poreznom osnovicom pri isporuci dobara, te postupanje ako se porezna osnovica naknadno promjeni zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate. U praksi je uobičajeno da dobavljač, u trenutku ispunjenja ugovorenih uvjeta u vezi prijevremenog plaćanja od strane kupca, kupcu izdaje odobrenje za cassa sconto. Ovo postupanje u skladu je s navedenim odredbama poreznih propisa i nema zapreke da se primjeni i u slučaju prijevremenog plaćanja od strane trgovca (otkupljivača/ prerađivača) obveznika primjene ZNTP. Napominjemo da dobavljač može ispraviti PDV (umanjiti poreznu osnovicu) temeljem naknadno odobrenog cassa sconta pod uvjetom da trgovac (otkupljivač/prerađivač) kome su isporučeni proizvodi ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti dobavljača.

PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ

Poslovni P

očetak primjene MSFI-a 16 – Najmovi, od 1. siječnja 2019. godine, uvodi značajne promjene u evidentiranju poslovnih (operativnih) najmova u poslovnim knjigama najmoprimaca. Naime, prema novim zahtjevima tog standarda, najmoprimci će i po osnovi operativnih najmova evidentirati imovinu i obveze u svojim poslovnim knjigama, te stoga i bilanci.

Jedinstveni model za najmove S 1. siječnjem 2019. počinje primjena novog standarda, MSFI-a 16 – Najmovi koji će zamijeniti sadašnji MRS 17 - Najmovi. Kao glavni razlog uvođenja novog standarda navodi se nedostatak informacija o operativnim najmovima u financijskim izvještajima najmoprimaca, te se prema novim zahtjevima MSFI-a 16 uvodi jedinstveni računovodstveni model za najmove kod najmoprimaca i za poslovne i za financijske najmove. Prema tom modelu, najmoprimac je na datum početka najma dužan priznati imovinu s pravom upotrebe te obveze po najmu. Imovina s pravom upotrebe, odnosno imovina iz ugovora o najmu, početno se mjeri po trošku, a obveze po najmu mjere se po sadašnjoj vrijednosti plaćanja najma

FINANCIJE POREZI

najmovi prema MSFI 16 koja nisu plaćena do tog datuma. Imovina u najmu i naknadno se mjeri primjenom modela troška, što znači da se obračunava amortizacija i ev. gubici od umanjenja vrijednosti. No, ako se imovina u najmu odnosi na skupinu imovine na koju najmoprimac inače primjenjuje revalorizacijski model, i imovinu u najmu može mjeriti po istom modelu. Također, ako svoja ulaganja u nekretnine mjeri po fer vrijednosti, taj model dužan je primjenjivati i na imovinu u najmu koja tretira kao ulaganje u nekretnine. Naknadno mjere obveze po najmu treba obuhvatiti povećanje knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala kamate na obveze po najmu te smanjenje vrijednosti koje odražava izvršena plaćanja najma.

Kratkoročni najmovi i najmovi male vrijednosti Kratkoročni najmovi (do 12 mjeseci) i najmovi male vrijednosti po posebnim odredbama standarda mogu se po odluci najmoprimca izuzeti od prizna-

vanja imovine i obveza. U tom slučaju će se plaćanja najma i nadalje iskazivati kao troškovi odnosno rashodi razdoblja. Najmovi male vrijednosti procjenjuju se na apsolutnoj osnovi. Odnosno, na procjenu ne utječe najmoprimčeva veličina, vrsta ili okolnosti u kojima se nalazi,

sku vrijednost. Nadalje, ako se imovina daje ili očekuje dati u podnajam, glavni najam se ne smatra najmom niske vrijednosti.

Poslovni najmovi u tijeku Prema prijelaznim odredbama MSFI-a 16, i po osnovi poslovnih najmova u tijeku, odnosno najmova započetih prije 1.1.2019., biti će potrebno iskazati imovinu s pravom upotrebe te obveze po najmu. Za navedeno je moguće koristiti puni retroaktivni pristup ili mo dif icirani retroaktivni pristup prema kojemu se ne prepravljaju usporedni podaci, nego se kumulativni učinak prve primjene standarda iskazuje kao prilagodba početnog stanja zadržane dobiti (ili po potrebi, druge komponente vlasničkog kapitala) na datum prve primjene. Za najmove niske vrijednosti koji će se i nadalje iskazivati troškovi razdoblja, te za najmove koji su obračunavani kao ulaganja u nekretnine primjenom modela fer vrijednosti, nema obveze prijelaznog usklađivanja.

te se u skladu s tim očekuje da bi različiti najmoprimci trebali doći do istih zaključaka o tome ima li određena imovina nisku vrijednost. Primjerice, tabletna ili osobna računa, komadi malog uredskog namještaja i telefoni neki su od primjera imovine niske vrijednosti. Najam imovine ne smatra se najmom imovine niske vrijednosti ako je imovina takve vrste da, kada je nova, obično nije niske vrijednosti. Primjerice, najmovi automobila ne bi se smatrali najmovima niske vrijednosti jer DETALJNIJE O TEMI: novi automobil obično nema ni- FIP br. 7/18, S. Pretnar Abičić, str. 23

studeni 2018. 7

POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ

Kako se plaćaju doprinosi ako zaposleni i istovremeno obavlj U

svakodnevnom su životu česti slučajevi obavljanja samostalne djelatnosti uz radni odnos, pri čemu za plaćanje doprinosa i poreza na dohodak nije bitno radi li osoba u punom ili nepunom radnom vremenu. Bez obzira na činjenicu da je osoba osigurana temeljem jednog osnova – radnog odnosa, ne postoji oslobođenje od plaćanja doprinosa temeljem obavljanja samostalne djelatnosti. Ali, postoje određena pravila na koje ukazujemo u nastavku. Obavljanje samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva uz radni odnos definirano je Zakonom o doprinosima pojmom – druga djelatnost.

Vrste i iznosi oprinosa Kako bi se utvrdila obveza doprinosa, potrebno je prvenstveno znati broj mjeseci obavljanja djelatnosti. Naime, razdoblje druge djelatnosti je samo ono razdoblje u kojem se samostalna djelatnost obavljala istovremeno uz osiguranje temeljem radnoga odnosa ili neke druge osnove. To znači da ako osoba ne obavlja samostalnu djelatnost istovremeno uz radni odnos cijelu godinu, tada se razdoblje druge djelat8 studeni 2018.

nosti smatra samo ono razdoblje odnosno razdoblja kada se poklapaju radni odnos i obavljanje samostalne djelatnosti. Ta su razdoblja temelj za utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa. Za navedene je obve-

će se doprinosi obračunati od propisane osnovice (62.556,00 kn) i to mirovinsko osiguranje u iznosu od 6.255,60 kn (10% odnosno 7,5% + 2,5%) te zdravstveno osiguranje u iznosu od 4.691,70 kn (7,5%),

znike propisana najviša godišnja odnosno ukupno 10.947,30 kn. osnovica za obračun doprinosa, Doprinosi se ne plaćaju tokom a koja ne može iznositi više od godine već ukupna godišnja umnoška iznosa prosječne plaće obveza doprinosa dospijeva (za razdoblje I. – na naplatu daVIII. prethodne Osiguranje temeljem nom podnošenja godine, na razini radnoga odnosa ne Obrasca DOH se podnosi RH), koeficijenisključuje obvezu koji do kraja veljače ta 0,65 i brojke 12 što za 2018. izno- osiguranja temeljem tekuće za prethodnu godinu. si 62.556,00 kn. obrta. Ako će npr. Ako je razdoosoba, koja cijelu 2018. godinu blje obavljanja druge djelatnouz radni odnos obavlja samo- sti kraće, tada se najviša osnostalnu djelatnost, ostvariti od vica utvrđuje razmjerno broju djelatnosti 84.000,00 kn, tada mjeseci obavljanja druge

POREZI POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER

Vrijednosno ste jate obrt? usklađenje i otpis potraživanja djelatnosti u odnosu na broj 12. U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti se računa svaki puni mjesec uvećan za posljednji mjesec (bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mjesecu) i bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je obveznik koristio pravo na bolovanje. Godišnja osnovica za obračun doprinosa, za obveznike koji od druge djelatnosti utvrđuju dohodak, je dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, prije umanjenja za preneseni gubitak i ostalih propisanih umanjenja. Npr. ako je ostvareni dohodak 20.000,00 kn, a osoba obavlja djelatnost 4 mjeseca, onda je osnovica za obračun doprinosa 4/12 od 20.000,00 kn što iznosi 6.666,67 kn. Za doprinose temeljem druge djelatnosti obveznik ne podnosi Obrazac JOPPD već se podatak o utvrđenoj obvezi podnosi na Obrascu DOH, u dijelu 4.3.8. Obračun doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti. Doprinosi za ozljedu na radu te za zapošljavanje se ne plaćaju.

Procjena umanjenja vrijednosti potraživanja Na kraju svake poslovne godine, poduzetnik je dužan procijeniti postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti potraživanja. Ako postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraživanja koji nastaje nakon njihovog početnog priznavanja, vrijednost potraživanja se umanjuje i u računu dobiti i gubitka priznaju se odnosni rashodi. Objektivni dokazi o umanjenju potraživanja uključuju: značajne financijske teškoće dužnika; nepoštivanje ugovora, poput nepodmirenja obveza ili zakašnjenja plaćanja; mogućnost da će dužnik pokrenuti stečajni postupak ili postupak druge financijske reorganizacije.

godini u kojoj se evidentiraju, četiri uvjeta moraju biti ispunjena: potraživanja su u poslovnim knjigama evidentirana kao prihod; za potraživanja nije nastupila zastara; od dospijeća potraživanja pa do kraja poreznog razdoblja prošlo je više

od 60 dana; potraživanja nisu naplaćena do 15-og dana prije podnošenja prijave poreza na dobit. Ako poduzetnik nije poduzeo Uvjeti za porezno sve radnje za osiguranje naplate priznavanje u duga pažnjom dobrog gospodartekućoj godini stvenika, a za predmetno potraKako bi rashodi od umanje- živanje je nastupila zastara, tada nja vrijednosti potraživanja od se prethodno priznati rashod od kupaca bili porezno priznati u umanjenja potraživanja smatra

studeni 2018. 9

FINANCIJE POREZI PIŠE: IDA DOJČIĆ

porezno nepriznatim rashodom i poduzetnik je dužan u onom razdoblju u kojem je nastupila zastara uvećati osnovicu za oporezivanje porezom na dobit i to za iznos prethodno priznatog rashoda od umanjenja potraživanja.

Postupanje pažnjom dobrog gospodarstvenika Smatra se da su obavljene radnje za osiguranje naplate potraživanja pažnjom dobrog gospodarstvenika, ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom, obveznikom poreza na dobit koji nije povezana osoba, prema posebnom propisu u slučaju stečaja, arbitraže ili mirenja. Poreznim obveznicima dopušteno je trajno porezno priznavanje rashoda od otpisa nezastarjelih potraživanja od nepovezanih osoba, čak i bez obavljanja svih radnji za osiguranje naplate potraživanja postupanjem pažnjom dobrog gospodarstvenika ako porezni obveznik: ▶d okaže da troškovi pokretanja određenih postupaka za osiguranje naplate potraživanja pažnjom dobrog gospodarstvenika premašuju iznos potraživanja ili ▶d okaže da je pažnjom dobrog gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potraživanja pri čemu je utvrdio konačnu nemoguć10 studeni 2018.

nost naplate otpisanog iznosa potraživanja.

Otpis zastarjelih potraživanja do 5.000,00 kn Porezni obveznik može porezno priznati rashod od otpisa potraživanja od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kn po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit, bez obzira je li porezni obveznik pokrenuo bilo kakve radnje za naplatu potraživanja. Navedeno se primjenjuje na sva zastarjela potraživanja i u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa) ne glasi na iznos veći od 5.000,00 kn. Ako su potraživanja zastarjela na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kn po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kn. U ovakvim slučajevima poduzetnici ne mogu koristiti djelomičan otpis računa, temeljem kojeg je potraživanje stupilo u zastaru, kako bi ostvarili dopušteni cenzus od 5.000,00 kn. Mogućnost porezno priznatog otpisa zastarjelih potraživanja do 5.000,00 kn ne može se koristiti za potraživanja prema povezanim osobama i potraživanja prema osobama koje nisu obveznici poreza na dobit.

Promjena n obrtnika i F

izička osoba, koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti odnosno drugu samostalnu djelatnost, može biti obveznik poreza na dobit, ako izjavi da želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak i/ ili „po sili zakona”, uz ispunjenje propisanih uvjeta. Sukladno odredbama čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit, fizička osoba postaje obveznikom poreza na dobit „po sili zakona“ ako ostvari određene uvjete, odnosno ako: ▶o stvari ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kn ili ▶ i spunjava dva od sljedeća tri uvjeta: a) dohodak veći od 400.000,00 kn, ili b) ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kn, ili c) u kalendarskoj godini prosječno zapošljava više od 15 radnika. Fizička osoba koja je ispunila prvi uvjet ili dva od sljedeća tri uvjeta, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja tekuće godine u kojoj su ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije 15 dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelat-

POREZI POREZI

načina oporezivanja kod drugih samostalnih djelatnosti nosti (čl. 3. st. 2. Pravilnika o Pri promjeni načina opore- Općim poreznim zakonom, rjeporezu na dobit). zivanja fizičkim osobama se ne šenjem utvrditi obvezu plaćanja Obveza plaćanja poreza na izdaje rješenje, međutim, duž- poreza na dobit pri čemu žalba ne dobit i vođenja poslovnih knji- nost je poreznih obveznika prija- odgađa izvršenje. Obveza plaćaga prema propisima o računo- viti ispunjenje navedenih uvjeta. nja poreza na dobit i vođenja povodstvu za poduzetnike - fizičke Ukoliko fizička osoba ne prijavi slovnih knjiga prema propisima osobe koje su postale „dobitaši“ ispunjenje uvjeta za prijelaz u o računovodstvu, poduzetnike počinje od početka po- fizičke osobe obvezureznog razdoblja koje je sljedeće 3 godine (u Obrtnici i druge fizičke osobe, slijedi nakon razdoblja opravdanim slučajevima u kojemu su ispunjeni koje utvrđuju dohodak od samostalnih taj rok može biti i kraći). propisani uvjeti (čl. 29.  Utvrđivanje djelatnosti na temelju poslovnih st. 4. Zakona o porezu primitaka kod knjiga prema Zakonu o porezu na na dobit). samostalnih djelatnosti dohodak, mogu postati obveznici Slijedom navedenog, Primici po osnovi ako obrtnik tijekom poreza na dobit, ukoliko im ostvareni samostalnih djelatnosti 2018. godine : (poslovni primici) jesu: primici ili drugi kriteriji premaše  o stvari ukupni ▶ s va dobra (novac, stvaprimitak veći od propisane limite. ri, materijalna prava, 3.000.000,00 kn, ili usluge i dr.) koja su  i spuni dva od tri poreznom obvezniku kriterija  ima duu okviru njegove sagotrajnu imovinu mostalne djelatnosti u vrijednosti preko pritekla u poreznom 2.000.000,00 kn  razdoblju, prosječno zapošlja▶p rimici ostvareni od va više od 15 radprodaje i izuzimanja nika  ostvaruje stvari i prava koja sludohodak veći od že za obavljanje samo400.000,00 kn; stalne djelatnosti i koja o tome mora pisase vode ili su se trebala no izvijestiti nadležvoditi u popisu dugonu ispostavu Porezne trajne imovine, uprave do kraja 2018., a ▶p rimici ostvareni od najkasnije do 15. siječotuđenja ili likvidacije sustav poreza na dobit, Porezna nja 2019. Na isti način postupa djelatnosti, uprava može na temelju raspoi nositelj zajedničke samostalne loživih podataka o poslovanju ▶ i zuzimanja, osim izuzimanja djelatnosti. financijske imovine, poreznog obveznika, u skladu s studeni 2018. 11

FINANCIJE POREZI ▶m anjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđene odlukom HOK-a te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak, ▶p rimici po osnovi kamata, ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika. Ukupni iznos primitaka ostvarenih po osnovi samostalne djelatnosti čini zbroj navedenih primitaka. Kod promjene načina oporezivanja – sa dohotka na dobit, na kraju prvog razdoblja nakon prelaska utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za određene pozicije iz početne bilance, sukladno čl. 41. Pravilnika o porezu na dobit. Također, pri prijelazu s utvrđivanja dobiti natrag na dohodak, porezni obveznik je obvezan u knjigovodstvu napraviti određene korekcije, prema čl. 42. Pravilnika o porezu na dohodak. Međutim, poslovni primici i poslovni izdaci iskazani kao korektivna stavka u Knjizi primitaka i izdataka (KPI obrascu), ne ulaze u izračun kriterija propisanih za promjenu oporezivanja.

! Korektivne stavke (po-

slovni primici), iskazane u KPI ne uzimaju se u izračun pri utvrđivanju ukupnog iznosa primitka, kao prvog uvjeta za obveznu promjenu načina oporezivanja kod obrtnika.

12 studeni 2018.

PIŠE: DINKO LUKAČ

Ispunjenje zamjens S

vaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru. Broj osoba s invaliditetom koje treba zaposliti (kvota) ovisi o ukupnom broju zaposlenih radnika (na neodređeno i određeno vrijeme). Neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja, kvota se određuje u visini 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca. U slučaju da izračun kvote ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5% zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5% uključujući i 0,5% zaokružuju se na veći broj. Bitno je napomenuti da se u ukupan broj zaposlenih ubraja i osnivač/član u trgovačkom društvu i ustanovi u Republici Hrvatskoj (RH) koji je u radnom odnosu s poslodavcem, te obrtnik i druga osoba koja na području RH obavlja djelatnost slobodnog zanimanja ili drugu dozvoljenu djelatnost i po toj je osnovi obvezno osigurana.

Ispunjenje kvote za zapošljavanje Obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac može ispuniti tako da zaposli propisani broj osoba s invaliditetom. To su osobe koje su evidentirane u očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom pri HZMO-u. Znači, u kvotu se ubrajaju osobe s invaliditetom koje se smatraju osiguranicima s invalidi-

tetom te su iste sklopile ugovor o radu s poslodavcem za najmanje 20 sati tjedno. Napomena, osobe s invaliditetom koje nisu evidentirane u očevidniku o zaposlenim osobama s invaliditetom pri HZMO-u poslodavac ne može ubrojiti u kvotu niti je na taj način može prekoračiti.

Zamjensko ispunjenje kvote za zapošljavanje Ako poslodavac ne zaposli propisani broj osoba s invaliditetom tada obvezu kvotnog zapošljavanja može ispuniti tako da: ▶ z aključi jedan ili viš0e ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, čija je ukupna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapanja ugovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je prosječna mjesečna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće (tj. 1.031,94 kn = 30% x 3.439,80 kn) svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, ▶ zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili

GOSPODARSTVO POREZI

ske kvote udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, čija je ukupna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapanja ugovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je prosječna mjesečna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, ▶p rimi na obavljanje prakse, utvrđene nastavnim planom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom s tim da se jedna osoba primljena na obavljanje prakse priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom, ▶p rimi na obavljanje prakse rehabilitante u sklopu profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju s tim da se jedna osoba primljena na obavljanje prakse priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom, ▶ s klopi jedan ili više ugovora o djelu sa studentom s invaliditetom koji ima status redovitog studenta prema kojima su ukupni priznati troškovi rada jednaki najmanje 30% mini-

malne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, ▶p rimi na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom s tim da se jedna osoba primljena na stručno osposobljavanje priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom, ▶d aje jednu ili više stipendija za redovito obrazovanje osobama s invaliditetom čija je ukupna visina jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote. Poslodavac može ispuniti zamjensku kvotu pod uvjetom da su međusobno ispunjena prava i obveze iz sklopljenih naprijed navedenih ugovora (npr. o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, o obavljanju prakse, o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ili o stipendiranju). Poslodavac može ispuniti zamjensku kvotu naprijed navedenim ugovorima o poslovnoj suradnji samo pod uvjetom da fizička ili pravna osoba s kojom je sklopljen takav ugovor, izvršenje obveza iz ugovora nije prepustila podizvoditeljima, osim ako se radi o rezerviranim ugovorima sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

Nadalje, obveznik koji namjerava ispuniti zamjensku kvotu dužan je navedeni ugovor dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (Zavod) u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. Ako obveznik ne dostavi ugovor u propisanom roku, isti se neće priznati u najavu ispunjenja zamjenske kvote. Zamjenska kvota može se najaviti najviše za 12 mjeseci unaprijed, a po isteku tog razdoblja potrebna je ponovna najava. Najava ispunjenja zamjenske kvote dostavlja se na Obrascu N-IZK uz naprijed navedene ugovore.

Plaćanje novčane naknade Obveznik koji u 2018. ne ispuni mjesečnu kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili zamjenskom kvotom, prilikom obračuna plaće dužan je svaki mjesec obračunati i uplatiti na račun Državnog proračuna novčanu naknadu u iznosu 30% od minimalne plaće, tj. 1.031,94 kn (30% x 3.439,80 kn). Naknada se plaća do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a za tu obračunanu naknadu obveznik ne podnosi Obrazac JOPPD. Ako obveznik nije sam obračunao novčanu naknadu kako je navedeno, tada će istu zajedno s kamatama utvrditi Zavod svojim rješenjem.

studeni 2018. 13

RADNO PRAVO PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ

Zakonska zabrana natjecanja Z

akonska zabrana natjecanja nije obvezni sadržaj ugovora o radu i odnosi se na svaki radni odnos bez potrebe posebnog ugovaranja a vrijedi samo za vrijeme trajanja radnog odnosa. Ova zabrana je obveza radnika i ona postoji neovisno o sadržaju ugovora o radu i ne mora se posebno ugovarati. Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17; u nastavku: ZR), uređujući odnos između radnika i poslodavca, čl. 101. ZR-a je izrijekom propisao zakonsku zabranu natjecanja radnika s poslodavce i to na način da, zabranjuje radniku da bez odobrenja poslodavca za vrijeme trajanja radnog odnos, za svoj ili tuđi račun, sklapa poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Pri tome nije o utjecaja niti intenzitet, niti obujam, niti trajanje sklopljenih poslova iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Ovom odredbom izrijekom je propisana zabrana natjecanja između radnika i poslodavca tako da je ex lege radniku zabranjeno obavljanje/sklapanje poslove iz iste djelatnosti koju obavlja poslodavac. Svrha uređivanja odnosa između radnika i poslodavca u ovom područje je zaštita interesa poslodavca i prvenstveno čuvanje poslovne tajne koju je radnik saznao radeći kod poslodavca s kojim ima sklopljen ugovor o radu. Radeći kod poslodavca radnik dolazi do informacija koje mu mogu olakšati posao iz djelatnosti poslodavca u nekom drugom ugovornom od14 studeni 2018.

nosu koji nije radni odnos, stoga ZR ovom odredbom štiti interese poslodavca. Naime, u ostvarivanju svojih poslovnih interesa poslodavac želi da podaci o njegovim poslovnim partnerima, tehnologijama, tržišnim uvjetima i drugo ostanu njegova poslovna tajna jer otkrivanje tih podataka trećim osobama mogu oslabiti njegovu tržišnu poziciju. Ako bi radnik postupio protivno zakonskoj zabrani natjecanja i bez odobrenja poslodavca sklopio posao iz djelatnosti poslodavca, u tom slučaju, prema zakonskoj odredbi, poslodavac može tražiti: ▶d a mu radnik naknadi pretrpljenu štetu ili ▶d a se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, ▶d a mu radnik preda zaradu ostvarenu iz sklopljenog posla ili ▶d a radnik na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla. Zakonska zabrana utakmice ne znači da radnik ni u kojem slučaju ne smije obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac, tako da je ZR propisao rokove u kojima poslodavac mora koristiti svoje pravo ukoliko to pravo ne želi izgubiti. ZR je poslodavcu propisao rok u kojem može ostvariti svoja prava i to: ▶ s ubjektivni rok od 3 mjeseca od dana saznanja za sklapanje posla i

▶o bjektivni rok u trajanju od 5 godina od dana sklapanja posla. Smatra se da je poslodavac radniku dao odobrenje za sklapanje posla iz svoje djelatnosti ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa znao da radnik obavlja poslove iz određene djelatnosti koja je i djelatnost poslodavca, a nije zahtijevao da radnik prestanak obavljanja tih poslova za vlastiti račun. Ukoliko poslodavac dade radniku odobrenje za obavljanje poslova iz svoje djelatnosti, poslodavac dano odobrenje može opozvati. Pri opozivu danog odobrenja poslodavac mora voditi računa i poštivati rokove propisane za

slučajeve otkaza ugovora o radu. Ugovorom o radu je dopušteno isključiti primjenu zakonske zabrane natjecanja,

PRORAČUN PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ

odnosno poslodavac i radnik mogu izričito ugovoriti da je radniku dopušteno sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Ukoliko je ugovorom isključena zabrana natjecanja u tom slučaju ugovor se ne može mijenjati bez suglasnosti obiju ugovornih strana. Zakonska zabrana utakmice odnosi se na obavljanje istih poslova koje radnik obavlja na svom radnom mjestu za vrijeme dok je u radnom odnosu na neodređeno ili na određeno vrijeme. O kršenju zakonske zabrane utakmice radnika s poslodavcem radi se ako radnik za vrijeme trajanja ugovora o radu sklopi posao iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Radnik se svoje obveze može osloboditi na način da od poslodavca zatraži i dobije (pisano ili usmeno) odobrenje za obavljanje istih poslova koje za njega obavlja koje može biti opće (za obavljanje više poslova) ili pojedinačno (samo za određeni posao). Ako je dano odobrenje za obavljanje samo konkretnog posla dobro ga je dati u pisanoj formi, iako ZRom forma nije propisana, kako naknadno ne bi bilo možebitnih prijepora o kakvom odobrenju se radi. Ukoliko poslodavac dade radniku odobrenje za obavljanje poslova iz svoje djelatnosti, poslodavac dano odobrenje može opozvati. Pri opozivu danog odobrenja poslodavac mora voditi računa i poštivati rokove propisane za slučajeve otkaza ugovora o radu.

Donosi se novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti

ažeći Zakon o fiskalnoj odgovornosti1 u primjeni je od 2011. godine. Njime su određena pravila kojima se ograničava državna potrošnja, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti. Prve i jedine izmjene i dopune toga Zakona bile su početkom 2014. Tada je RH, s obzirom na ulazak u punopravno članstvo EU-a (u srpnju 2013.), bila obvezna do kraja 2013. u nacionalno zakonodavstvo prenijeti odredbe Direktive Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama (kao dijela „Six packa“). Tako je od 2014. promijenjeno fiskalno pravilo, no u cilju potpune prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, te dobivenim Preporukama Vijeća EU-a u okviru Europskog semestra, ove godine se pristupilo izradi novog zakona o fiskalnoj odgovornosti. Prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti2 (u nastavku: novi Zakon) prihvaćen je

na 9. sjednici Hrvatskoga sabora i upućen na donošenje Konačnoga prijedloga zakona. Očekuje se donošenje novog zakona do kraja godine, a stupanje na snagu 1. siječnja 2019.

Što se mijenja?

Novi Zakon propisuje numerička fiskalna pravila:  pravilo strukturnog salda – prema kojem se strukturni saldo izražen udjelom u BDP-u mora ostvarivati prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja definiranog sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a,  pravilo rashoda - prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-u koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a te p ravilo javnog duga - kojim se utvrđuje da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60%; Ako udio javnog duga prelazi navedenu vrijednost, razlika između udjela javnog duga u 1 Nar. nov., br. 139/10 i 19/14 BDP-u i referentne vrijednosti 2 Raspoloživo na: http://www.sabor. od 60% mora se smanjivati po hr/prijedlog-zakona-o-fiskalnojdinamici koja je u skladu s odgovornosti-prvo-cit studeni 2018. 15

PRORAČUN pravno obvezujućim aktima Pravila koja su propisana EU-a. važećom Uredbom u Propisane su okolnosti za privremeno odgađanje primjene smislu načina predaje, fiskalnih pravila, obveza pridrsadržaja samih Izjava, žavanja Preporuka Vijeća EU-a za vrijeme trajanja procedure rokova i načina predaje prekomjernog proračunskog Izjava nisu mijenjana od manjka te procedure u slučaju da Vlada ili Povjerenstvo za fi- 2015. i prema najavama skalnu politiku utvrde značajna neće ni biti (u pogledu odstupanja od fiskalnih pravila sastavljanja Izjava za definiranih samim Zakonom. Novim Zakonom Povjerenstvo 2018. godinu). za fiskalnu politiku definirano je kao stalno, neovisno i samola organizacijske klasifikacije stalno tijelo, kako bi se ojačala državnog proračuna, pćinski načelnici, gradonanjegova neovisnost i proširile ▶ o čelnici odnosno župani, njegove ovlasti. ▶ č elnici proračunskih i izvaŠto se ne mijenja? nproračunskih korisnika Novim Zakonom zadržavadržavnog proračuna i proju se odredbe o obvezi davanja računa JLP(R)S-a, redsjednici uprava trgoIzjave o fiskalnoj odgovorno- ▶ p vačkih društava u vlasništvu sti za sve dosadašnje obveznike, RH, nekog državnog tijela ili koji su, podsjetimo: ▶m inistri i čelnici drugih drJLP(R)S-a te žavnih tijela na razini razdječelnici drugih pravnih osoba ▶ k ojima je osnivač RH, državno tijelo ili JLP(R)S. Novost je da su sada samim Zakonom propisani rokovi i dostava Izjave, za pojedine obveznike, što je do sada bilo uređeno Uredbom3. Uredba ostaje na snazi do stupanja na snagu pro Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15; u nastavku: Uredba)

vedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz novoga Zakona. Napominjemo, Uredbom je propisan izgled i sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornosti, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava. Izjave o fiskalnoj odgovornosti za tekuću - 2018. godinu, sastavljat će se i predočavati prema spomenutoj Uredbi. Isto tako, i u novom Zakonu zadržana su pravila za jačanje fiskalne odgovornosti odnosno odredbe prema kojima tijekom izvršavanja državnog proračuna Ministarstvo financija, druga ministarstva i druga tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije mogu obavljati financijsku kontrolu zakonitog i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika državnog proračuna i krajnjih korisnika, a jednako tako i kontrole učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti ili projekata financiranih iz proračuna/financijskog plana proračunskih korisnika državnog proračuna. Kontrolu obavljaju osobe ovlaštene od ministra financija i dugih ministara, odnosno čelnika na razini razdjela organizacijske klasifikacije državnog proračuna i te su osobe dužne o uočenoj sumnji na nepravilnost obavijestiti ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija koja obavlja proračunski nadzor sukladno odredbama Zakona o proračunu4. Nar. nov., br. 87/08 – 15/15

16 studeni 2018.

GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH

Pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i stagnacija u zemljama EU-a u 2018. godini T

rend rasta industrijske proizvodnje u Hrvatskoj počeo je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju odnosno od veljače 2015. bilježi kontinuirani rast do 2017. Takav rast pozitivno se odrazio i na rast izvoza te smanjenje vanjskotrgovinskog deficita Hrvatske. Spomenuti rast uvelike je ovisan o rastu gospo-

darstava zemalja EU (Njemačke, Italije i Austrije) te domaće i inozemne potražnje. Tako industrijska proizvodnja od siječnja 2018. na razini zemalja EU-a pokazuje stagnaciju, a posebno u Njemačkoj i Italiji, što se nepovoljno odrazilo na Hrvatsku koja tijekom 2018. na godišnjoj razini bilježi pad industrijske proizvodnje u odnosu na 2017.

Tablica 1. Verižni indeksi industrijske proizvodnje prema GIG-u 2009. i NKD-u od 2015. do 2018.

Ukupno industrijaPrema GIG-u 2009.

Struktura u%

2015. 2014.

2016. 2015.

2017 2016

I.–VIII. 2018. I.–VIII. 2017.

100,00

102,7

105,3

101,4

100,2

Intermedijarni proizvodi

29,80

102,4

105,8

105,4

102,9

Energija

20,53

99,2

106,2

99,8

100,7

Kapitalni proizvodi

17,10

106,0

104,1

97,8

90,6

Trajni proizvodi za široku potrošnju

3,35

99,5

103,9

98,3

102,3

Netrajni proizvodi za široku potrošnju

29,22

103,6

100,9

103,2

97,5

90,7 91,1

Prema područjima i odjeljcima NKD-a 2007.

98,2

B Rudarstvo i vađenje

5,88

105,0

100,0

2017 06 Vađenje sirove nafte i prirodnogplina

4,43

106,4

97,5

95,7

Ostalo rudarstvo i vađenje

1,02

103,8

91,3

108,7

86,9

Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu

0,43

96,6

105,6

89,5

101,5

Prerađivačka industrija

80,28

103,8

103,6

102,0

100,2

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

14,39

104,1

100,0

105,0

102,2

Proizvodnja pića

4,30

103,8

101,4

101,7

98,9

Proizvodnja duhanskih proizvoda

0,67

96,7

109,0

110,2

137,4

Proizvodnja tekstila

1,06

100,2

89,0

104,3

102,1

Proizvodnja odjeće

1,87

92,7

102,8

97,0

100,1

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

1,19

126,6

103,5

99,2

96,2

3,98

114,7

106,7

111,4

103,4

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osimnamještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

2,21

104,5

102,3

106,4

103,8

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

1,56

98,3

109,6

95,2

108,6

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda

2,26

111,5

112,9

108,2

97,6

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

2,89

111,7

111,2

85,8

88,2

4,85

100,3

110,1

99,5

111,0

21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proiz. i farmaceutskih pripravaka

Struktura u%

2015. 2014.

2016. 2015.

2017 2016

I.–VIII. 2018. I.–VIII. 2017.

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

2,93

111,4

101,7

105,7

115,5

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

5,81

98,7

86,3

106,5

101,0

0,99

86,8

114,6

107,1

116,6

8,64

105,7

108,0

87,9

91,6

Proizvodnja metala

25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 26

roizvodnja računala te električnih i P optičkihproizvoda

1,37

97,2

122,2

102,5

86,5

Proizvodnja električne opreme

4,63

91,6

108,6

100,0

93,3

Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.

4,50

98,3

109,2

104,5

89,1

29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica ipoluprikolica

0,69

117,8

87,7

100,0

115,9

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

1,37

139,4

105,5

124,4

63,1

Proizvodnja namještaja

3,14

99,5

88,2

97,1

101,3

Ostala prerađivačka industrija

0,74

95,9

99,5

103,7

107,1

4,24

107,9

107,0

109,7

104,2

13,84

94,3

106,9

33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme D

pskrba električnom energijom, plinom, parom i O klimatizacija

99,8

103,7

IZVOR: DZS

Prema izvornim podacima prezentiranih u Tablici 1. vidljivo je da trend industrijske proizvodnje u Hrvatskoj od 2015. do 2017. pokazuje prosječni godišnji rast industrijske proizvodnje od 3,1%. Unutar ukupne industrije, prerađivačka industrija determinira ukupni trend kretanja industrije sa svojim udjelom od 80,3% i prosječnim godišnjem rastom u promatranom razdoblju od 3,1%. Tijekom 2018. industrijska proizvodnja pokazuje negativna kretanja. Prema zadnjim podacima u kolovozu 2018. ostvaren je pad industrijske proizvodnje koja je, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,0% manja u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, a također i prema izvornim podacima za 2,4%. Godišnji pad industrijske proizvodnje u kolovozu 2018. rezultat je pada prerađivačke industrije za 3,2% i rudarstva i vađenja za 15,7%. U ukupnoj industriji najveći udio zauzima prerađivačka industrija od 80,3% čiji je pad najviše utjecao na pad cjelokupne industrijske proizvodnje. Pad industrijske pro-

izvodnje u kolovozu odrazio se i na prvih osam mjeseci 2018. te je industrijska proizvodnja bila veća za 0,2% u odnosu na isto razdoblje 2017. Unutar prerađivačke industrije povećanje proizvodnje imaju: proizvodnja prehrambenih proizvoda (+2,2%), potom proizvodnja gume i plastike (+15,5%), farmaceutskih proizvoda (+11,0%), proizvodnja metala (+16,6%) i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+15,9%). Istodobno, pad proizvodnje imaju: proizvodnja kemijskih proizvoda (-11,8%), potom naftnih proizvoda (-2,4%), električne opreme (-6,7%), strojeva i uređaja (-10,9%) i ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) (-36,9%).