Poslovni info br. 8-9/2020

TEB-ov

Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima

POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 8-9/20

KOLOVOZ / RUJAN 2020.

MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA POREZNE UPRAVE POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

FISKALIZACIJA

POREZ NA DOHODAK

TEB organizira webinare ▶ TEB organizira webinare ▶ Računovodstvo potpora TEB organizira webinare ▶ Predavačica: TEB-ova savjetnica Irena SlovinacRačunovodstvo potpora Računovodstvo potpora Predavačica: TEB-ova savjetnica Irena Slovinac Reprezentacija - PDV, porez na dohodak, porez na dobit Predavačica: TEB-ova savjetnica Irena Slovinac - PDV, porez na dohodak, porez na dobit Predavačica: TEB-ova Reprezentacija savjetnica mr. sc. Ida Dojčić Reprezentacija PDV, porez na dohodak, porez na dobit Predavačica: TEB-ova savjetnica mr. sc. Ida Dojčić Blagajničko poslovanje i gotovinska plaćanja kod poduzetnika Predavačica: TEB-ova savjetnica mr. sc. Ida Dojčić Blagajničko poslovanje i gotovinska plaćanja kod poduzetnika Predavačice: TEB-ove savjetnice Jasminka Rakijašić i Irena Slovinac Blagajničko poslovanje plaćanja kod poduzetnika Predavačice: TEB-ove savjetnice Jasminka Rakijašić ii gotovinska Irena Slovinac Naknada za neiskorišteni odmor i prigodne nagrade Predavačice: TEB-ove savjetnice Jasminka Rakijašić igodišnji Irena Slovinac Naknada za neiskorišteni godišnji odmor i prigodne nagrade – (ne)oporezivi primici, obračun i iskazivanje u JOPPD Naknada za neiskorišteni i prigodne nagrade – (ne)oporezivi primici,godišnji obračunodmor i iskazivanje u JOPPD Predavačica: TEB-ova savjetnica mr. sc. Mirjana Paić Ćirić – (ne)oporezivi primici, obračun i iskazivanje u JOPPD Predavačica: TEB-ova savjetnica mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Isplata plaća sudskim presudama Predavačica: TEB-ova savjetnica mr. sc. Mirjana Paićpo Ćirić Isplata plaća po sudskim presudama Predavač: TEB-ov savjetnik Dinko Lukač plaća po sudskim presudama Predavač: TEB-ov savjetnik Dinko Isplata Lukač Predavač: Dinko Lukač (smanjenje predujmova, oslobođenje od plaćanja) Porez naTEB-ov dobitsavjetnik – aktualnosti Porez na dobit – aktualnosti (smanjenje predujmova, oslobođenje od plaćanja) Predavačica: TEB-ova savjetnica mr. sc. Ida Dojčić Porez naTEB-ova dobitsavjetnica – aktualnosti (smanjenje predujmova, oslobođenje od plaćanja) Predavačica: mr. sc. Ida Dojčić Predavačica: TEB-ova savjetnicaOtpremine mr. sc. Ida Dojčić- pravni i porezni aspekt Otpremnine - pravni i porezni aspekt Predavači: TEB-ovi savjetnici Dinko Lukač i Vedran Jelinović Otpremnine - pravni i porezni aspekt Predavači: TEB-ovi savjetnici Dinko Lukač i Vedran Jelinović Evidentiranje šteta uzrokovanih potresom i/ili poplavom kod poračuna, Predavači: TEB-ovi savjetnici Dinko Lukač i Vedran Jelinović Evidentiranje šteta uzrokovanih potresom i/ili poplavom kod poračuna, proračunskih korisnika i JLP(R)S-a Evidentiranje šteta uzrokovanihkorisnika potresom poplavom kod poračuna, proračunskih i i/ili JLP(R)S-a Predavačica: TEB-ova savjetnica mr. sc. Sanja Živko korisnika i JLP(R)S-a Predavačica: TEB-ova savjetnica mr.proračunskih sc. Sanja Živko Predavačica: Prava TEB-ova savjetnica mr. sc.

Sanja Živko i obveze poslodavaca i radnika za vrijeme Covida 19 Prava i obveze poslodavaca i radnika za vrijeme Covida 19

Predavačica: TEB-ova savjetnica Ljubica Đukanović Prava i obveze poslodavaca i radnika za vrijeme Covida 19 Predavačica: TEB-ova savjetnica Ljubica Đukanović Predavačica: reakcije TEB-ova savjetnica Ljubica Đukanović rizike u procesu revizije financijskih izvještaja Revizorove na procijenjene 

Revizorove reakcije na procijenjene rizike u procesu revizije financijskih izvještaja

Predavač: prof. dr. sc.

Boris Tušek, fakultet Zagreb  Revizorove reakcije naEkonomski procijenjene Predavač: prof. dr. sc. Boris Tušek, Ekonomski fakultetrizike Zagreb u procesu revizije financijskih izvještaja  OVLAŠTENI REVIZORI: Od Ministarstva financija dobili smo prethodnu suglasnost prema kojoj će se prisustvom na ovom  Predavač: dr. sc. Boris Tušek, Ekonomski Zagreb OVLAŠTENIprof.

REVIZORI: Od Ministarstva financijafakultet dobili smo prethodnu suglasnost prema kojoj će se prisustvom na ovom webinaru ovlaštenim revizorima priznati 5 bodova stalnog stručnog usavršavanja iz područja revizije – OZNAKA „A“.  webinaru ovlaštenim revizorima priznati financija 5 bodovadobili stalnog usavršavanja područja revizije OZNAKA „A“.

OVLAŠTENI REVIZORI: Od Ministarstva smostručnog prethodnu suglasnostizprema kojoj će se –prisustvom na ovom webinaru ovlaštenim revizorima priznati 5 bodovaprivremene stalnog stručnog usavršavanja iz područja za revizije Naknada plaće za vrijeme nesposobnosti rad– OZNAKA zbog „A“.

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede radu i privremene profesionalnog oboljenja Naknada plaće zana vrijeme nesposobnosti ozljede na radu i profesionalnog oboljenja za rad zbog Predavačica: TEB-ova savjetnica Ljubica Đukanović ozljede na radu i profesionalnog oboljenja Predavačica: TEB-ova savjetnica Ljubica Đukanović Predavačica: TEB-ova savjetnica Ljubica Đukanovićo sprječavanju pranja novca Primjena propisa Primjena propisa o sprječavanju pranja novca Predavači: stalni suradnici iz Primjena Ureda za za sprječavanje pranja propisa o novca sprječavanju pranja novca Predavači: stalni suradnici iz Ureda sprječavanje pranja novca 





Polaznici će dobiti potvrdu da iz suUreda za za 2020. godinu obavili stručnu propisanu Zakonom Predavači: suradnici za sprječavanje pranja novcaizobrazbu Polaznici ćestalni dobiti potvrdu da su 2020. godinu obavili stručnu izobrazbu propisanu Zakonomo osprječavanju sprječavanjupranja pranjanovca novca i financiranja terorizma. iPolaznici financiranja terorizma. će dobiti potvrdu da su za 2020. godinu obavili stručnu izobrazbu propisanu Zakonom o sprječavanju pranja novca  OVLAŠTENI REVIZORI: Od Od Ministarstva financija dobili smo prethodnu suglasnost prema kojoj  i OVLAŠTENI financiranja terorizma.

REVIZORI: Ministarstva financija dobili smo prethodnu suglasnost prema kojojćećeseseprisustvom prisustvomnanaovoj ovoj izobrazbi ovlaštenim revizorima priznati 5 bodova stalnog stručnog usavršavanja iz ostalih područja – OZNAKA  izobrazbi ovlaštenim revizorima priznati financija 5 bodovadobili stalnog usavršavanja ostalihkojoj područja OZNAKA„A“. „A“.

OVLAŠTENI REVIZORI: Od Ministarstva smostručnog prethodnu suglasnostizprema će se–prisustvom na ovoj izobrazbi ovlaštenim revizorima 5 bodova stalnog stručnog usavršavanja iz ostalih područja – OZNAKA „A“.

Drugi priznati dohodak: obračunavanje i izvještavanje

Drugi dohodak: obračunavanje i izvještavanje i izvještavanje Nekretnine Nekretnine Predavačice: TEB-ove savjetnice mr.mr. sc. sc.

IdaIda Dojčić i Irena Slovinac Nekretnine Predavačice: TEB-ove savjetnice Dojčić i Irena Slovinac Predavačica: TEB-ova savjetnica Jasminka Rakijašić Drugi dohodak: Predavačica: TEB-ova savjetnica Jasminka Rakijašić obračunavanje Predavačica: TEB-ova savjetnica Jasminka Rakijašić  



 BODOVI ZA ZA REVIZORE BODOVI REVIZORE Predavačice: TEB-ove savjetnice mr. sc. Ida Dojčić i Irena Slovinac  BODOVI ZA REVIZORE Prestanak zastoja

Prestanak zastojaovrhe ovrhe

Predavač: TEB-ov savjetnik Vedran Jelinović Prestanak zastoja ovrhe Predavač: TEB-ov savjetnik Vedran Jelinović Predavač: TEB-ov savjetnik Vedran Jelinović Informacije o ostalim webinarima i seminarima u rujnu, te te snimkama webinara pogledajte Informacije o ostalim webinarima i seminarima u rujnu, snimkama webinara pogledajtenanawww.teb.hr. www.teb.hr.

Informacije o ostalim webinarima i seminarima u rujnu, te snimkama webinara pogledajte na www.teb.hr.

POSLOVNI info

SADRŽAJ

PRILOG ČASOPISU FIP 8-9/20

TEB

poslovno savjetovanje

Impresum Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.

Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina

TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

2 T retman potpora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kod izračuna podjele pretporeza 3P rimjena stope PDV-a na isporuku dezinficijensa 3P rolazne stavke i izračun praga za obvezni upis u registar obveznika PDV-a 4 Oporezivanje prodaje zaštitne opreme u svrhu donacije s ciljem borbe protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 5O slobođenje od plaćanja PDV-a pri nabavi medicinskih uređaja 6D okazivanje oslobođenja od PDV-a za isporuke dobara unutar Europske unije 8 Plaćanje PDV-a pri uvozu za vrijeme trajanja „posebnih okolnosti“ 9S nižena stopa PDV-a od 13% u ugostiteljstvu i izračun podjele pretporeza

10 Porezni tretman usluga dentalnog turizma 13 P rimjena stope PDV-a u ugostiteljstvu unaprijed dogovorena cijena prigodnog ručka ili večere 13 Oporezivanje „estetskih“ usluga u zdravstvu 15 O slobođenje od plaćanja PDV-a na djelatnost dadilja POREZ NA DOHODAK

16 O porezivanje primitaka člana uprave koji nije u radnom odnosu 19 N ačin isplate plaće radnika na kunski račun 20 P orezni tretman isplate naknade štete u radnom sporu izvansudskom nagodbom 20 P orezni tretman naknade darovane radi sudjelovanja u znanstvenom istraživanju 21 P orezni tretman isplata pozajmica iz kase uzajamne pomoći članovima sindikata 22 T winning projekti i TAIEX projekti – isplata i oporezivanje naknada FISKALIZACIJA

23 Izdavanje računa

Porez na dodanu vrijednost

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST Tretman potpora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kod izračuna podjele pretporeza ​​Porezni obveznik je postavio upit o tretmanu potpora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje u tekstu: HZZ) kod izračuna podjele pretporeza. U upitu se navodi da je primljena potpora za očuvanje radnih mjesta od HZZ-a potpora koju dodjeljuje Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i služi za pokriće troškova radnika (plaća) budući joj je cilj očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom narušena gospodarska aktivnost. Nadalje, navodi se da je u uputi za sastavljanje prijave za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, KLASA: 41019/15-01/415, URBROJ: 513-07-21-01/15-1 od 18. prosinca 2015. navedeno da: „Porezni obveznik za izračun razmjernog dijela odnosno postotka prava na odbitak pretporeza u brojniku treba navesti vrijednost isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza (npr. najam poslovnog prostora), a u nazivniku vrijednost isporuka navedenih u brojniku i vrijednost isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, u što je uključen i iznos obračuna ukupno mjesečno doznačenih sredstava iz državnog proračuna (npr. školarine, iznosi za pokriće troškova, redovni prihodi od nadležnog ministarstva)“. S tim u vezi postavljeno je pitanje smatraju li se potpore koje isplaćuje HZZ subvencijama koje je porezni obveznik sukladno članku 62. stavku 2. točki b) Zakona o PDV-u obvezan unijeti u nazivnik formule za izračun iznosa razmjernog odbitka pretporeza.

Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.

Prema odredbama članka 58. stavka 1. Zakona porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 2

kolovoz/rujan 2020.

115/16, 106/18 i 121/19, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) porezni obveznik ima pravo od PDV-a koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.

Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za oporezive isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza i za obavljanje oslobođenih isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada sukladno odredbama članka 62. stavka 1. Zakona o PDVu može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.

Prema odredbama članka 62. stavka 2. Zakona o PDV-u iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način: a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza, b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka.

Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja. Odbitak pretporeza tijekom tekuće kalendarske godine na temelju privremenog izračuna porezni obveznik je sukladno odredbama članka 62. stavka 6. Zakona o PDV-u obvezan uskladiti u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, pri čemu utvrđuje konačni dio pretporeza koji može odbiti.

Potpore za očuvanje radnih mjesta dodjeljuju se poslodavcima kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost, iz čega proizlazi da će njihovo dodjeljivanje biti vremenski

Porez na dodanu vrijednost

ograničeno, odnosno vezano uz vrijeme trajanja posebnih okolnosti te da su usmjerene na pomoć poslodavcima koji bi u protivnom bili primorani otpuštati zaposlenike. Slijedom navedenog, te uzimajući u obzir prirodu i svrhu potpora za očuvanje radnih mjesta, mišljenja smo da se iste ne uključuju u nazivnik formule za izračun podjele pretporeza iz članka 62. stavka 2. Zakona o PDV-u.

Prema tome, porezni obveznik koji odbija pretporez tijekom tekuće godine na temelju privremenog izračuna i koji prima potpore za očuvanje radnih mjesta, prilikom sastavljanja prijave za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine utvrđuje konačni dio pretporeza koji može odbiti, na način da u nazivnik formule za izračun ne uključi iznos potpora za očuvanje radnih mjesta.

Broj klase: 410-19/20-02/187 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-20-2 Zagreb, 24.07.2020.

Primjena stope PDV-a na isporuku dezinficijensa ​Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je pitanje primjenjuje li se na proizvod Ladesta hand gel stopa PDV-a od 13% ili 25%.

U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.

Odredbama članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19) i članka 47. stavka 2. točke k) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19 i 1/20) propisano je da se stopom PDV-a od 13% oporezuju gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi te da se pesticidima i drugim agrokemijskim proizvodima smatraju insekticidi, rodenticidi, fungicidi, herbicidi, sredstva protiv klijanja, sredstva za reguliranje rasta biljaka, dezinficijensi i slični proizvodi, pripremljeni u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju ili kao pripravci ili proizvodi (na

primjer, posumporene vrpce, fitilji, svijeće i papiri za muhe) iz KN oznake 3808.

Slijedom navedenog, snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje se na dezinficijense obuhvaćene KN oznakom 3808, dok se isporuka dezinficijensa koji nisu obuhvaćeni KN oznakom 3808 oporezuje stopom PDV-a od 25%.

Obzirom da je za razvrstavanja proizvoda u pojedine KN oznake nadležna Carinska uprava, informaciju o tome u koju je KN oznaku razvrstan konkretan proizvod potrebno je zatražiti od Carinske uprave.

Broj klase: 410-19/20-02/194 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-20-2 Zagreb, 13.07.2020.

Prolazne stavke i izračun praga za obvezni upis u registar obveznika PDV-a Elektroničkom poštom dostavljen je upit u kojem porezni obveznik “X” navodi da je zaprimio poziv za podnošenje Zahtjeva za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) zbog kako je navedeno potražnog prometa na žiro računu. U upitu je navedeno da je porezni obveznik “X” turistička agencija koja posluje u tuđe ime i za tuđi račun pri čemu djeluje kao posrednik, te su stoga kako navode na žiro računu i sredstva koja nisu sredstva predmetne turističke agencije, već sredstva iznajmljivača, kojima se i prosljeđuju. Nadalje navode da obzirom da nisu upisani u registar obveznika PDV-a na ostvarenu agencijsku proviziju ne obračunavaju PDV. S tim u vezi postavljeno je pitanje ima li predmetna turistička agencija u navedenom slučaju obvezu upisa u registar obveznika PDV-a, obzirom da nije kako se navodi u 2019. ostvarila prihode od agencijske provizije u iznosu iznad 300.000,00 kuna.

Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.

Prema odredbama članka 33. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, kolovoz/rujan 2020.

3

Porez na dodanu vrijednost

115/16, 106/18 i 121/19, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) u poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre u trenutku isporuke, kao ni iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan.

Sve što porezni obveznik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe ne predstavlja naknadu te sukladno tome ne ulazi u poreznu osnovicu.

Malim poreznim obveznikom prema odredbama članka 90. stavka 1. Zakona o PDV-u smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini nije bila veća od 300.000,00 kuna.

Prema tome, prag za upis u registar obveznika PDV-a čini vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga koje obavljaju porezni obveznici.

Napominjemo da se u vezi oporezivanja putničkih agencija Središnji ured Porezne uprave očitovao uputom KLASA: 410-19/14-01/2990, URBROJ: 513-07-21-01/15-5 od 5. siječnja 2015. koja je objavljena na internetskim stranicama Porezne uprave i dostupna na: https:// www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/ mislenje33/Display.aspx?id=19183​.

U toj uputi je, među ostalim, navedeno da putnička agencija može obavljati usluge u tuđe ime i za tuđi račun, odnosno u ime i za račun osobe koja može biti pravna ili fizička osoba koja obavlja uslugu smještaja. U tom slučaju putnička agencija djeluje u svojstvu posrednika. Porezni obveznik koji nastupa u tuđe ime i za tuđi račun – posrednik i zastupnik, obračunava i plaća PDV na pripadajuću mu proviziju i to po stopi od 25% i ne primjenjuje posebni postupak. Porezni obveznik koji obavlja uslugu 4

kolovoz/rujan 2020.

posredovanja u računu mora navesti naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) ili PDV identifikacijski broj osobe za koju posreduje.

Slijedom navedenog, kada putnička agencija koja posluje kao posrednik u ime i za račun iznajmljivača naplaćuje uslugu smještaja, tada sredstva koja primatelj usluge smještaja doznači na njen žiro račun, a koja putnička agencija prosljeđuje iznajmljivačima (davateljima usluge smještaja), predstavljaju prolazne stavke koje se ne uključuju u izračun praga za upis u registar obveznika PDV-a.

Prema tome, putnička agencija koja djeluje u ime i za račun iznajmljivača kao posrednik, te zaračunava pripadajuću joj proviziju, u vrijednost isporuka koje ulaze u prag za upis u registar obveznika PDV-a ne uračunava naprijed navedene prolazne stavke.

Broj klase: 410-19/20-02/188 Urudžbeni broj: 513-07-21-01/20-3 Zagreb, 10.07.2020.

Oporezivanje prodaje zaštitne opreme u svrhu donacije s ciljem borbe protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 Udruga iz dostavnog popisa obratila se ​ upitom u vezi oporezivanja nabavke zaštitne opreme u svrhu donacije s ciljem borbe protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19. U upitu navode da će udruzi zaštitnu opremu koju će donirati zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj prodati porezni obveznik iz Republike Hrvatske. S tim u vezi postavljeno je pitanje je li isporuka predmetne zaštitne opreme koju hrvatski porezni obveznik upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obavi predmetnoj udruzi oslobođena plaćanja PDV-a.

Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.

Sukladno odredbama članka 4. stavaka 1. i

Porez na dodanu vrijednost

3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.

Donacija novčanih sredstava bez protučinidbe koje fizičke i pravne osobe izravno doniraju na žiro račun na koji se novčana pomoć prikuplja ne podliježu plaćanju PDV-a u smislu odredbi Zakona o PDV-u. Ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a donira dobra ili usluge, načelno je obvezan na takvu donaciju obračunati PDV. Odredbama članka 107.a stavka 5. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20, u daljnjem tekstu: OPZ) propisano je da se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti mogu na drugačiji način propisati rokovi, plaćanje PDV-a pri uvozu te kod donacija, provedba mjera prisilne naplate, visina kamata te postupovne odredbe nego što je propisano OPZ-om ili posebnim poreznim propisima.

Pandemija bolesti COVID-19 predstavlja posebnu okolnost iz članka 107.a OPZ-a te je s tim u vezi člankom 71.t Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 45/19, 35/20 i 43/20, u daljnjem tekstu: Pravilnik o provedbi OPZ-a) propisano da su porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a prema posebnom propisu, oslobođeni plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga, obavljene bez naknade ili protučinidbe, potrebnih za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19, do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu članka 107.a OPZ-a. Navedeno oslobođenje primjenjuje se počevši od obveze koja dopijeva u mjesecu koji slijedi nakon stupanja na snagu članka 107.a OPZ-a.

Navedeno znači da su isporuke dobara i usluga potrebnih za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 koje obavi porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a bez naknade ili

protučinidbe, oslobođene plaćanja PDV-a. Oslobođenje se primjenjuje za takve isporuke obavljene u ožujku 2020. čija obveza dospijeva do 30. travnja 2020. te isporuke obavljene do 20. lipnja 2020. Porezni obveznici koji doniraju dobra i usluge potrebne za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 imaju pravo odbiti pretporez za donirana dobra, odnosno obavljene usluge bez naknade ili protučinidbe.

Slijedom navedenog, obzirom da u konkretnom slučaju tuzemni porezni obveznik obavlja isporuku predmetne zaštitne opreme uz naknadu ne može primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a propisano odredbama članka 71.t Pravilnika o provedbi OPZ-a, te je obvezan pri isporuci zaštitne opreme udruzi u računu obračunati i iskazati PDV. Broj klase: 410-19/20-02/128 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-20-2 Zagreb, 15.04.2020.

Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri nabavi medicinskih uređaja ​Udruga „A“ obratila se zamolbom za oslobođenjem od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) pri nabavi medicinskih uređaja koje će donirati bolnici „B“. U upitu navode da je potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. oštetio prostor bolnice „B“. Nadalje navode da su u sklopu akcije „C“ dogovorili nabavu medicinskih uređaja.

U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.

Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno odredbama članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.

Donacija novčanih sredstava bez protučinidbe koje fizičke i pravne osobe izravno doniraju na žiro račun na koji se novčana pomoć prikolovoz/rujan 2020.

5

Porez na dodanu vrijednost

kuplja ne podliježu plaćanju PDV-a u smislu odredbi Zakona o PDV-u, međutim isporuke dobara i usluga koje kupci plaćaju iz tako primljenih novčanih sredstava nisu oslobođene plaćanja PDV-a.

U konkretnom slučaju isporučitelj predmetnih medicinskih uređaja obvezan je pri isporuci istih u računu obračunati i iskazati PDV. Kupac navedenih medicinskih uređaja koji su namijenjeni doniranju bolnici „B“ nije oslobođen plaćanja PDV-a koji je isporučitelj obračunao i iskazao u računu.

Broj klase: 410-19/20-02/108 Urudžbeni broj: 513-07-21-01/20-2 Zagreb, 10.04.2020.

Dokazivanje oslobođenja od PDV-a za isporuke dobara unutar Europske unije ​Člankom 1. Provedbene uredbe Vijeća (EU) 2018/1912 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u pogledu određenih izuzeća za transakcije unutar Zajednice koja se od 1. siječnja 2020. izravno primjenjuje u svim državama članicama dodan je članak 45.a kojim su propisani dokazi potrebni kako bi porezni obveznik mogao primijeniti oslobođenje od PDV-a na isporuku dobara unutar Europske unije. Stoga su Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br.

1/20) brisane odredbe članka 170. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/1 i 1/19) kojima je bilo propisano na koji način porezni obveznik koji primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara unutar EU dokazuje da je dobro otpremljeno ili prevezeno u drugu državu članicu.

S tim u vezi člankom 45.a stavkom 1. Provedbene uredbe Vijeća (EU) 282/2011 (u daljnjem tekstu: Uredba 282/2011) propisano 6

kolovoz/rujan 2020.

je da za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara u druge države članice EU:  isporučitelj mora o otpremi ili prijevozu dobara u drugu državu članicu posjedovati barem dva neproturječna dokaza od dvije različite strane koje su međusobno neovisne te neovisne i o isporučitelju i o stjecatelju, kao što su primjerice potpisani CMR, teretnica ili račun za prijevoz dobara, ili  isporučitelj mora posjedovati pojedinačni dokaz, poput potpisanog CMR-a, teretnice, računa za prijevoz, zajedno s pojedinačnim neproturječnim dokazom poput police osiguranja u vezi s prijevozom dobara ili bankovnog dokumenta kojim se potvrđuje plaćanje otpreme, službenog dokumenta koje je izdalo tijelo javne vlasti, javni bilježnik, kojim se potvrđuje dolazak dobara u državu članicu odredišta, ili potvrde koju je u državi članici odredišta izdao posjednik skladišta kojom se potvrđuje skladištenje dobara u toj državi članici.

U slučaju ako stjecatelj (ili netko za njegov račun) prevozi dobra tada isporučitelj uz prethodno navedene dokumente mora posjedovati i pisanu izjavu stjecatelja koju stjecatelj mora dostaviti isporučitelju do desetog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka. U pisanoj izjavi stjecatelj prema članku 45.a stavku 1. točki (b) podtočki (i) Uredbe 282/2011 navodi:  datum izdavanja  ime i adresu stjecatelja  količinu i prirodu dobara  datum i mjesto dolaska dobara  u slučaju isporuke prijevoznih sredstava, identifikacijski broj prijevoznog sredstva i  identifikaciju pojedinca koji preuzima dobra za račun stjecatelja (bilo koja osoba koja preuzima dobra za račun stjecatelja).

Radi jasnoće u nastavku se navodi tablica s dokumentima te daju pojašnjenja u vezi dokaza koje isporučitelj mora posjedovati.

Porez na dodanu vrijednost Dokumenti koji se odnose na otpremu ili prijevoz dobara

Ostali dokumenti

1. Potpisani CMR teretni list

1. Polica osiguranja u vezi s otpremom ili prijevozom dobara

2. Teretnica

2. Bankovni dokument kojim se potvrđuje plaćanje otpreme ili prijevoza dobara

3. Račun prijevoznika dobara

3. Službeni dokument koji je izdalo tijelo javne vlasti, javni bilježnik, kojim se potvrđuje dolazak dobara u državu članicu odredišta

4. Račun za zračni prijevoz

4. Potvrda koju je u državi članici odredišta izdao posjednik skladišta kojom se potvrđuje skladištenje dobara u toj državi članici

Prema tome, kada dobra otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu porezni obveznik isporučitelj ili druga osoba za njegov račun, isporučitelj kao dokaz da je obavljena otprema ili prijevoz mora posjedovati:  dva dokaza iz prvog stupca tablice (dva neproturječna dokaza koji se odnose na otpremu ili prijevoz dobara), ili  jedan dokaz iz prvog stupca i jedan dokaz iz drugog stupca tablice.

U slučaju kada dobra otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu stjecatelj odnosno osoba koja stječe dobro ili druga osoba za njen račun, porezni obveznik isporučitelj dobara mora posjedovati:  pisanu izjavu stjecatelja iz članka 45.a stavka 1. točke (b) podtočke (i) Uredbe 282/2011, i  dva dokaza iz prvog stupca tablice (dva neproturječna dokaza koji se odnose na otpremu ili prijevoz dobara), ili  jedan dokaz iz prvog stupca i jedan dokaz iz drugog stupca tablice.

Pisana izjava stjecatelja nema propisani oblik, što znači da može biti u elektroničkom ili papirnatom obliku, međutim mora sadržavati sve elemente propisane člankom 45.a stavkom 1. toč-

kom (b) podtočkom (i) Uredbe 282/2011. Napominje se da pečat nije propisan kao element koji treba sadržavati pisana izjava stjecatelja.

Ako stjecatelj pisanu izjavu ne dostavi isporučitelju do desetog dana u mjesecu koji slijedi nakon isporuke, već nakon tog roka, isporučitelj može primijeniti pretpostavku da su dobra otpremljena ili prevezena u drugu državu članicu, samo ako su ispunjeni ostali uvjeti, odnosno da posjeduje dva neproturječna dokaza iz članka 45.a stavka 1. točke a) i b) podtočke ii) Uredbe 282/2011.

U slučaju ako Porezna uprava utvrdi da jedan od dokaza nije vjerodostojan, isporučitelj može nekim drugim dokumentom iz članka 45.a Uredbe 282/2011 dokazati pretpostavku da su dobra otpremljena ili prevezena u drugu državu članicu te da su ispunjeni uvjeti za oslobođenje iz članka 41. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u).

Naime, za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara unutar Europske unije, osim uvjeta iz članka 45.a Uredbe 282/2011, trebaju biti ispunjeni i uvjeti propisani člankom 41. Zakona o PDV-u.

Ako isporučitelj ili stjecatelj dobra otpreme ili prevezu vlastitim prijevoznim sredstvom pretpostavku da je prijevoz obavljen nije moguće dokazati neproturječnim dokazima iz članka 45.a stavka 1. točke a) i b) podtočke ii) Uredbe 282/2011.

Stoga, kada isporučitelj otpremu ili prijevoz u drugu državu članici obavi vlastitim prijevoznim sredstvom, isporučitelj kao dokaz treba posjedovati račun i druge raspoložive dokumentima kao što su primjerice dokazi iz članka 45.a Uredbe 282/2011, dokaz o plaćanju, narudžbenica, otpremnica, i slično.

Ako stjecatelj otpremu ili prijevoz dobara u drugu državu članicu obavi vlastitim prijevoznim sredstvom, isporučitelj kao dokaz treba posjedovati račun i druge raspoložive dokumente kao što su primjerice dokazi iz članka kolovoz/rujan 2020.

7

Porez na dodanu vrijednost

45.a Uredbe 282/2011, dokaz o plaćanju, narudžbenica, otpremnica, i slično te pisanu izjavu stjecatelja.

Broj klase: 410-19/20-02/38 Urudžbeni broj: 513-07-21-01/20-2 Zagreb, 24.02.2020.

Plaćanje PDV-a pri uvozu za vrijeme trajanja „posebnih okolnosti“ ​Obratili ste nam se zamolbom za rješavanje problema plaćanja PDV-a pri uvozu s kojim se susreću otpremnici i trgovci, a koji je posebno naglašen u aktualnim okolnostima izvazvnim pojavom bolesti COVID-19. U dopisu navodite da su sukladno mjerama Stožera civilne zaštite trgovine odjećom i obućom zatvorene te trgovci ne ostvaruju prihode, a istovremeno im pristiže roba iz trećih zemalja te su zaduženi za PDV pri uvozu. Na primjeru ste pojasnili da porezni obveznik prema prijavi PDV-a ima značajnu preplatu i istovremeno ima obvezu platiti PDV pri uvozu te predlažete da Porezna i Carinska uprava razmijene obrazac temeljem kojega bi se preplata s računa PDV-a preknjižavala na račun PDV-a pri uvozu, kako bi se poduzetnicima olakšalo poslovanje u ovim teškim uvjetima.

Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.

Odredbama članka 58. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.

Pretporez je iznos PDV-a koji porezni obveznik treba platiti ili je plaćen u Republici Hrvatskoj pri uvozu.

Prema odredbama članka 75. stavka 1. točke 2. Zakona o PDV-u, PDV mora plaćati svaka osoba koja se smatra uvoznikom, odnosno ca8

kolovoz/rujan 2020.

rinskim dužnikom ili primateljem dobara prema carinskim propisima.

PDV pri uvozu plaća se u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima sukladno odredbama članka 76. stavka 7.

Zakona o PDV-u.

Iznimno, prema odredbama članka 76. stavka 8. Zakona o PDV-u smatra se da je PDV pri uvozu strojeva i opreme iz Dodatka IV. Zakona o PDV-u vrijednosti veće od 1.000.000,00 kuna, koji se uvoze kao dugotrajna materijalna imovina, plaćen ako ga porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, a za takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a poreznom obvezniku prethodno je Carinska uprava izdala rješenje.

Odredbama članka 107.a stavka 5. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20, u daljnjem tekstu: OPZ) propisano je da se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti mogu na drugačiji način propisati rokovi, plaćanje poreza na dodanu vrijednost pri uvozu te kod donacija, provedba mjera prisilne naplate, visina kamata te postupovne odredbe nego što je propisano OPZ-om ili posebnim poreznim propisima.

S tim u vezi, prema odredbama članka 71.v Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 43/20) koji je stupio na snagu 9. travnja 2020., za uvoz dobara obavljen do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu članka 107.a OPZ-a smatra se da je porez na dodanu vrijednost pri uvozu plaćen, ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost prema posebnom propisu iskaže kao obvezu u prijavi poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV).

Navedeno znači da porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a može za uvoz dobara obavljen od 9. travnja 2020. do 20. lipnja 2020., obračunani PDV pri uvozu iskazati kao obvezu pod točkom II.15. Obrasca PDV te ako ima pravo na odbitak pretporeza prema član-

Porez na dodanu vrijednost

ku 58. i 60. Zakona o PDV-u, u istom Obrascu PDV po točkom III.14. iskazuje pravo na odbitak tako obračunanog PDV-a.

Broj klase: 410-19/20-02/107 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-20-3 Zagreb, 10.04.2020.

Napomena uredništva: Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 70/20), rok za obračunski način plaćanja PDV-a pri uvozu iz čl. 71.v. Pravilnika produljen je do 20. rujna 2020.

Snižena stopa PDV-a od 13% u ugostiteljstvu i izračun podjele pretporeza Sveučilište u Zagrebu, Studentski centar ​ “A”, postavio je sljedeća pitanja: 1. Primjenjuje li se snižena stopa PDV-a od 13% na uslugu pripreme i isporuke toplih obroka za potrebe prehrane radnika pojedinih poslodavaca. Pripremljena hrana se dostavlja na lokaciju kupca u velikim termo posudama kapaciteta 50 – 100 i više obroka, a kupac sam obavlja raspodjelu toplih obroka radnicima i koristi vlastiti pribor za jelo?

2. Primjenjuje li se snižena stopa PDV-a od 13% u slučaju kada se u ugostiteljskom objektu na zahtjeve pojedinih kupaca, hrana pakira za van u plastične posude ili papirnate kutije, najčešće bez dodatnog pribora za jelo, a kupac je u papirnatim vrećicama iznosi iz restorana i konzumira izvan ugostiteljskog objekta?

3. Koja stopa PDV-a se primjenjuje prilikom prodaje sladoleda u kornetu ili na štapiću (npr. Ledo) prilikom prodaje u restoranu?

4. Da li je za primjenu snižene stope PDV-a od 13% presudno da je obrok isporučen s dodatkom pribora za jelo ili ne?

5. Da li se prilikom izračuna iznosa pretporeza u smislu članka 62. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost u obzir uzimaju isporuke koje se odnose

na korištenje vlastitih usluga smještaja i prehrane za potrebe reprezentacije i manjak dobara iznad visine utvrđene Odlukom Hrvatske gospodarske komore za koji se ne tereti odgovorna osoba, već je donesena odluka da manjak ide na teret društva zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti?

U vezi navedenog odgovaramo u nastavku. Člankom 38. stavkom 3. točkom za) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) te člankom 47. stavkom 2. točkom za) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19 i 1/20, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da se PDV po stopi 13% obračunava i plaća na pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu o ugostiteljskoj djelatnosti.

Pripremanjem i usluživanjem jela i slastica smatra se i isporuka pripremljenog jela i slastica s ili bez prijevoza uz dodatne usluge koje omogućuju njihovu trenutnu konzumaciju. Dodatnim uslugama osobito se smatra posluživanje pripremljenog jela i slastica u primjerenoj ambalaži, posudi ili na podlošku uz dodatak pribora za jelo i slično.

U skladu s navedenim, PDV po stopi 13% se obračunava i plaća na pripremanje i usluživanje jela i slastica uključivo i sladoled u i izvan ugostiteljskog objekta te na isporuku pripremljenog jela i slastica s ili bez prijevoza uz dodatne usluge koje omogućuju njihovu trenutnu konzumaciju.

1. U slučaju isporuke toplih obroka u velikim termo posudama za potrebe prehrane radnika koji se dostavljaju na određenu lokaciju snižena stopa PDV-a od 13% se primjenjuje samo ako se pružaju i dodatne usluge iz članka 47. stavka 2. točke za) Pravilnika o PDV-u koje omogućuju trenutnu konzumaciju. kolovoz/rujan 2020.

9

Porez na dodanu vrijednost

2. i 4. Na isporuku pripremljenog jela i slastica uz dodatne usluge koje omogućuju trenutnu konzumaciju kao što je primjerice posluživanje u primjerenoj ambalaži, posudi ili na podlošku, koje kupac sam iznosi i konzumira izvan ugostiteljskog objekta primjenjuje se snižena stopa PDV-a od 13%. Za primjenu snižene stope PDV-a od 13% za isporuku pripremljenog jela i slastica nužno je da ugostiteljski objekt koji obavlja takvu isporuku pruža dodatne usluge iz članka 47. stavka 2. točke za) Pravilnika o PDV-u koje omogućuju trenutnu konzumaciju. Postojanje pribora za jelo kao uvjeta za primjenu snižene stope PDV-a presudno je samo ako bez njega nije moguća trenutna konzumacija.

3. Ako su prilikom isporuke sladoleda u kornetu ili na štapiću (npr. Ledo) u ugostiteljskom objektu pružene dodatne usluge propisane člankom 47. stavkom 2. točkom za) Pravilnika o PDV-u koje omogućuju trenutnu konzumaciju primjenjuje se snižena stopa PDV-a od 13%.

5. Člankom 62. stavkom 3. Zakona o PDV-u propisano je da se kod izračuna iz stavka 2. toga članka ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi: a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina, c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama b) do g) ovoga Zakona.

Isporuke koje se odnose na korištenje vlastitih usluga smještaja i prehrane za potrebe reprezentacije smatraju se obavljanjem usluga uz naknadu prema članku 8. stavku 3. Zakona o PDV-u. Manjak dobara iznad visine utvrđene Odlukom Hrvatske gospodarske komore za koji 10

kolovoz/rujan 2020.

se ne tereti odgovorna osoba, već je donesena odluka da manjak ide na teret društva zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti smatra se prema članku 26. stavku 2. Pravilnika o PDV-u izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježe oporezivanju.

Prema tome, isporuke koje se odnose na korištenje vlastitih usluga smještaja i prehrane za potrebe reprezentacije i manjak dobara iznad visine utvrđene Odlukom Hrvatske gospodarske komore za koji se ne tereti odgovorna osoba, već je donesena odluka da manjak ide na teret društva nisu obuhvaćeni iznosima prometa iz članka 62. stavka 3. Zakona o PDV-u te se uzimaju u obzir prilikom izračuna iznosa pretporeza na način propisan člankom 62. stavkom 2. Zakona o PDV-u.

Broj klase: 410-19/20-02/21 Urudžbeni broj: 513-07-21-01/20-2 Zagreb, 05.02.2020.

Porezni tretman usluga dentalnog turizma ​Komora iz dostavnog popisa postavila je upit o poreznom tretmanu usluga dentalnog turizma koje pružaju dentalna trgovačka društva.

U upitu se navodi da su pojedina dentalna trgovačka društva uz zdravstvenu djelatnost registrirana i za zdravstveni turizam što je regulirano Zakonom o zdravstvenoj djelatnosti te da s tim u vezi snose visoke troškove za usluge marketinga, organizaciju smještaja, prijevoza zdravstvenih turista i slično. Nadalje, navodi se da se radi o nezdravstvenim uslugama koje se posebno iskazuju ali se ne naplaćuju te da bi dentalna trgovačka društva registrirana za dentalno zdravstveni turizam trebala za nezdravstvenu djelatnost voditi odvojeno knjigovodstvo kako bi po ulaznim računima iz nezdravstvene djelatnosti mogla odbiti pretporez. U upitu se navodi da se radi o uslugama bez naknade koje su neophodne i izvršene u okviru obavljanja glavne djelatnosti a koje se ne trebaju posebno oporezovati, što proizlazi iz članka 8. stavka 3.

Porez na dodanu vrijednost

točke b) Zakona o PDV-u, gdje se navodi da se obavljene usluge bez naknade za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika smatraju obavljenim uslugama uz naknadu.

Nadalje, navodi se da se u poslovnoj praksi dentalnih trgovačkih društava registriranih za potrebe dentalno zdravstvenog turizma postupa na način da dentalno trgovačko društvo i dentalno zdravstveni turist (pacijent) zaključuju ugovor o pružanju dentalne skrbi. U ugovoru se navodi da će pacijentu uz zdravstvene usluge biti osigurane i nezdravstvene usluge kao što su usluge smještaja, prijevoza, marketinga, najma i slično. Navodi se da će dentalno trgovačko društvo pacijentu na nezdravstvene usluge dati 100% popusta uz uvjet da se usluge dentalne skrbi koriste u ugovornom dentalnom trgovačkom društvu. Navedene nezdravstvene usluge vezane su uz pružanje dentalnih usluga kao glavna djelatnost. U skladu s Ugovorom dentalno trgovačko društvo pacijentu će izdati dva računa i to: 1. račun za zdravstvene usluge prema ugovorenom iznosu iz Ugovora i 2. račun za ostale usluge dentalno zdravstvenog turizma koje omogućavaju i poboljšavaju dentalu uslugu na kojem će biti iskazani iznosi prema internoj kalkulaciji poreznog obveznika ali i popust od 100% ili „gratis usluga za pacijenta korisnika zdravstvene usluge“.

U upitu se nadalje navodi da dentalna trgovačka društva registrirana za dentalno zdravstveni turizam ispostavljene račune za ostale usluge dentalno zdravstvenog turizma porezno tretiraju sukladno članku 8. stavku 3. točki b) Zakona o PDV-u, kao da su usluge obavljene uz naknadu te da će u skladu s tim iskazani iznosi na računu za ostale usluge dentalno zdravstvenog turizma biti proknjiženi u knjigovodstvu poreznog obveznika na prihode od nezdravstvenih usluga. Navodi se da članak 62. stavak 7. Zakona o PDV-u poreznom obvezniku omogućava utvrđivanje odbitaka pretporeza odvojeno za svaki dio poslovanja uz uvjet da za svaki dio poslovanja vodi odvojeno knjigovodstvo te suklad-

no članku 62. stavku 9. Zakona o PDV-u izvijesti Poreznu upravu da će za djelatnost zdravstvenog turizma kao i neke druge oporezive djelatnosti kao što je najam poslovnih prostora voditi odvojeno knjigovodstvo kako bi po ulaznim računima iz djelatnosti dentalnog turizma i najma poslovnih prostora (a koji se odnose na oporezivu djelatnost) mogao priznati pretporez.

U vezi navedenog u upitu je opisan porezni tretman situacija koje su moguće za dentalno trgovačko društvo registrirano za dentalno zdravstveni turizam te je zatražena potvrda istog kako bi se ujednačilo postupanje: „1. Sukladno članku 58. stavku 1. Zakona, porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija iz nezdravstvene djelatnosti za koju vodi odvojeno knjigovodstvo, uz uvjet da su zadovoljeni uvjeti za odbitak pretporeza prema čl. 60. Zakona, 2. Sukladno članku 58. stavku 4. točki 1. Zakona, porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga oslobođenih plaćanja PDV-a prema članku 39. Zakona i 3. Po ulaznim računima koji se ne mogu izravno pripisati određenim isporukama a koji su zajednički oporezivoj i oslobođenoj djelatnosti, može se odbiti samo dio pretporeza za koji je dopušten odbitak, odnosno koji se odnosi na oporezivu djelatnost, izračunan sukladno čl. 62.st.2. Zakona. Postotak pretporeza koji se može priznati, dobije se kao razmjerni dio na način da se stave u odnos ukupna vrijednost godišnjih oporezivih isporuka bez PDV-a i ukupna vrijednost godišnjih oporezivih isporuka bez PDV-a uvećano za oslobođene isporuke.“.

Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.

Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i kolovoz/rujan 2020.

11

Porez na dodanu vrijednost

121/19, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara.

Iz navoda u upitu proizlazi da porezni obveznik - dentalno trgovačko društvo registrirano za dentalno zdravstveni turizam obavlja usluge smještaja i prijevoza kupcima - pacijentima u svoje ime, a sredstvima drugih poreznih obveznika na što se primjenjuje posebni postupak oporezivanja putničkih agencija sukladno odredbama članka 91. do 94. Zakona o PDVu i članka 187. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19 i 1/20), pri čemu ne postoji pravo na odbitak pretporeza.

Posebni postupak oporezivanja putničkih agencije primjenjuje se ako porezni obveznik u svoje ime obavlja uslugu organizacije putovanja.

Organizator putovanja je osoba koja pribavlja usluge kupcu koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga. Za primjenu posebnog postupka oporezivanja bitno je da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje kao što su smještaj ili prijevoz.

Kod primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencije porezna osnovica je razlika u cijeni, odnosno razlika između ukupne naknade, bez PDV-a, koju plaća kupac i stvarnih troškova za isporuke dobara ili usluga koje su organizatoru putovanja obavili drugi porezni obveznici. Obzirom da se u upitu navodi da će dentalno trgovačko društvo pacijentu na usluge kao što su smještaj ili prijevoz, odobriti 100% popusta, nabavna cijena će biti veća od prodajne cijene te se smatra da je porezna osnovica nula.

Sukladno članku 94. Zakona o PDV-u, PDV koji organizatoru putovanja obračunaju drugi porezni obveznici na isporuke koje se obavljaju izravno kupcima ne može biti odbijen ili vraćen. Što se tiče drugih oporezivih djelatnosti kao 12

kolovoz/rujan 2020.

što je najam poslovnih prostora, porezni obveznik sukladno odredbama članka 58. stavka 1.

Zakona o PDV-u ima pravo odbitka pretporeza, pri čemu pretporez po ulaznim računima koji se mogu izravno pripisati oporezivoj djelatnosti odbija u cijelosti ako su ispunjeni uvjeti iz članka 60. Zakona o PDV-u.

Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za oporezive isporuke kao što je najam poslovnih prostora za koje je dopušten odbitak pretporeza i za obavljanje oslobođenih isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada sukladno odredbama članka 62. Zakona o PDV-u može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.

Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način: a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza, b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka.

Kod izračuna ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi: a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina, c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama b) do g) Zakona o PDV-u.

Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja. Dio pretporeza koji se može privremeno odbiti tijekom

Porez na dodanu vrijednost

tekuće godine, izračunava se na temelju transakcija iz prethodne godine. Ako u prethodnoj godini takvih transakcija nije bilo ili su njihovi iznosi bili zanemarivi, porezni obveznik privremeno utvrđuje dio pretporeza koji može odbiti o čemu mora obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave.

Odbitak pretporeza tijekom tekuće kalendarske godine na temelju privremenog izračuna porezni obveznik je sukladno odredbama članka 62. stavka 6. Zakona o PDV-u obvezan uskladiti u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, pri čemu utvrđuje konačni dio pretporeza koji može odbiti.

Prema odredbama članka 58. stavka 4. točke 1. Zakona o PDV-u porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga oslobođenih plaćanja PDV-a prema članku 39. Zakona o PDV-u.

Broj klase: 410-19/19-02/355 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-20-4 Zagreb, 04.02.2020.

Primjena stope PDV-a u ugostiteljstvu - unaprijed dogovorena cijena prigodnog ručka ili večere ​Navedenim dopisom dostavili ste upit o tome koju stopu PDV-a treba primijeniti ugostiteljski objekt na uslugu pripremanja i usluživanja jela i slastica, te bezalkoholnih pića, toplih i hladnih napitaka kao i alkoholnih pića u slučaju kada s primateljem usluge cijenu usluge (u koju su uključena jela, slastice, napitci i pića bez ograničenja) dogovara unaprijed u fiksnom iznosu po sudioniku prigodnog ručka ili večere.

Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku. Člankom 38. stavkom 3. točkom za) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narod-

ne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19) te člankom 47. stavkom 2. točkom za) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br.

79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19 i 1/20) propisano je da se PDV po stopi 13% obračunava i plaća na pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu o ugostiteljskoj djelatnosti. Pripremanjem i usluživanjem jela i slastica smatra se i isporuka pripremljenog jela i slastica s ili bez prijevoza uz dodatne usluge koje omogućuju njihovu trenutnu konzumaciju. Dodatnim uslugama osobito se smatra posluživanje pripremljenog jela i slastica u primjerenoj ambalaži, posudi ili na podlošku uz dodatak pribora za jelo i slično.

U skladu s navedenim PDV po stopi od 13% se obračunava i plaća na pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta.

Stoga, porezni obveznik koji dogovara fiksnu cijenu usluge u koju su uključena jela, slastice, napitci i pića bez ograničenja, za primjenu snižene stope PDV-a od 13% mora izdvojiti jela i slastice od pića i napitaka, obzirom da se PDV po stopi od 25% obračunava i plaća na pripremanje i usluživanje te isporuku pripremljenih bezalkoholnih pića, toplih i hladnih napitaka kao i alkoholnih pića.

Broj klase: 410-19/20-02/30 Urudžbeni broj: 513-07-21-01/20-2 Zagreb, 03.02.2020.

Oporezivanje „estetskih“ usluga u zdravstvu ​Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit primjenjuje li trgovačko društvo od 1. siječnja 2020. oslobođenja od plaćanja PDV-a na usluge koje se smatraju estetskim, a nisu čista estetika, nego imaju i medicinsku svrhu kao primjerice:  izbjeljivanje zubi koje trebaju stručno izvoditi isključivo doktori, kolovoz/rujan 2020.

13

Porez na dodanu vrijednost

 tretmani medicinskim botoxom kod „gummy smilea“ gdje se spušta usna da ne dolazi do upala zubnog mesa koje je previše izloženo tj. u svrhu liječenja,  tretman botoxom u svrhu prevencije starenja i zatezanja bora koji je u svrhu estetike, ali je medicinski tretman kojeg izvodi liječnik te ponekad utječe na psihičko stanje pacijenta,  apliciranje hijaluronskog filera u svrhu medicinske nadoknade izgubljenog mekog i tvrdog tkiva,  apliciranje hijaluronskog filera u svrhu popunjavanja usana i bora što se može smatrati estetikom, ali je medicinska usluga koja psihički utječe na stanje pacijenta.

Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.

Odredbama članka 39. stavka 1. točke b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) i članka 50. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19 i 1/20, dalje u tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge bolničke i medicinske njege i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene ustanove: domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući oslobođene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode na temelju javnih ovlasti.

Sukladno odredbama članka 50. stavka 3. Pravilnika o PDV-u uslugama bolničke i medicinske njege ne smatraju se usluge koje nisu povezane s liječenjem i zdravstvenom njegom te usluge koje 14

kolovoz/rujan 2020.

se ne obavljaju u svrhu zdravstvene zaštite.

Prema tome, ako su usluge estetskih zahvata koje obavlja trgovačko društvo u vezi s liječenjem bolesti i zaštitom zdravlja, tada se od 1. siječnja 2020. navedene odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u o oslobođenju od plaćanja PDV-a mogu primijeniti. Ako usluge estetskih zahvata nisu u vezi s liječenjem bolesti i zaštitom zdravlja, već su rezultat želja pacijenata da promijene ili poboljšaju svoj fizički izgled tada se oporezuju PDV-om.

Navedeno je u skladu s presudom Suda Europske unije u slučaju C-91/12 Skatteverket PFC Clinic AB od 21. ožujka 2013. U zaključku navedene presude Sud Europske unije prema neslužbenom prijevodu, između ostalog, navodi da se članak 132(1)(b) i (c) Direktive Vijeća 2006/112/EZ mora tumačiti u smislu da isporuke usluga kao što su one o kojima se radi u glavnim postupcima, koje se sastoje od plastičnih operacija i drugih kozmetičkih tretmana (PFC je obavljao postupke kao što je povećanje i smanjenje grudi, podizanje grudi, abdominalna plastika, liposukcija, podizanje kože lica, podizanje obrva, očiju, operacije uha i nosa i ostale plastične operacije. To je trgovačko društvo također nudilo tretmane kao što su trajno uklanjanje dlaka i pomlađivanje kože pulsnim svjetlom, anti-celulitne tretmane te injekcije botoxa i restalyna. Prema uputi, svrha provedenih intervencija je, u određenim slučajevima, liječenje pacijenata koji, kao posljedicu bolesti, ozljede ili prirođenog fizičkog oštećenja trebaju plastičnu operaciju. U drugim slučajevima, izvedene intervencije više su rezultat isključivo želja pacijenata da promijene ili poboljšaju svoj fizički izgled.), spadaju pod koncepte „medicinske skrbi“ i „pružanja medicinske skrbi“ prema smislu članka 132(1) (b) i (c) ako su te usluge namijenjene za dijagnosticiranje, liječenje ili izlječenje bolesti ili zdravstvenih tegoba ili za zaštitu, održavanje ili vraćanje ljudskog zdravlja.

Broj klase: 410-19/20-02/32 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-20-2 Zagreb, 03.02.2020.

Porez na dodanu vrijednost

Oslobođenje od plaćanja PDV-a na djelatnost dadilja Udruga iz dostavnog popisa postavila je upit o primjeni oslobođenja od plaćanja PDV-a na djelatnost dadilja koja se sukladno Zakonu o dadiljama obavlja u okviru obrta. U upitu se navodi da je djelatnost dadilja u nadležnosti Centa za socijalnu skrb tj. Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Nadalje, navodi se da trenutno na području Republike Hrvatske djeluje više od 110 obrta dadilja od kojih su neki upisani u registar obveznika PDV-a jer ostvaruju isporuke u vrijednosti većoj od 300.000,00 kuna.

U vezi navedenog, postavljeno je pitanje što brisanje članka 39. stavka 3. Zakona o PDV-u znači za dadilje koje su upisane u registar obveznika PDV-a te jesu li od 1. siječnja 2020. dadilje obrtnice oslobođene plaćanja PDV-a bez obzira prelaze li prag od 300.00,00 kuna.

Na postavljeni upit očitujemo se u nastavku.

Sukladno odredbama članka 39. stavka 1. točki g) i h) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge osobe slične prirode te usluge i isporuke dobara povezane sa zaštitom djece i mladeži što ih obavljaju ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge osobe slične prirode.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 121/19) brisane su odredbe članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16 i 106/18) kojima je bio propisan uvjet da ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona o PDV-u mogu primijeniti ako ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga.

Prema tome, dadilje koje obavljaju djelatnost u okviru obrta nisu ispunjavale uvjete iz članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te su bile obvezne upisati se u registar obveznika PDV-a, ako su obavile isporuke u vrijednosti većoj od 300.000,00 kuna, i na obavljene isporuke obračunavati PDV. Međutim, od 1. siječnja 2020. na usluge skrbi o djeci koje dadilje obavljaju u okviru obrta sukladno posebnim propisima na području socijalne skrbi primjenjuje se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točki g) i h) Zakona o PDV-u neovisno o vrijednosti isporuka koje su obavljene.

Vezano uz prava i obveze poreznih obveznika koji nisu ispunjavali uvjete iz članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te su na obavljene isporuke obračunavali PDV, a od 1. siječnja 2020. primjenjuju oslobođenje od plaćanja PDV-a, Središnji ured porezne uprave očitovao se mišljenjem, KLASA: 410-19/1902/341, URBROJ: 513-07-21-01/19-1 od 13. prosinca 2019. koje je objavljeno na internetskim stranicama Porezne uprave.

Broj klase: 410-19/20-02/15 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-20-2 Zagreb, 22.01.2020.

 Autori:

Nikolina Bičanić, Irena Slovinac, Marija Šarić, Krešimir Vranar  I zašlo iz tiska: listopad 2019.  Opseg: 149 str.

220,00 kn

kolovoz/rujan 2020.

15

Porez na dohodak

POREZ NA DOHODAK Oporezivanje primitaka člana uprave koji nije u radnom odnosu Postavljen je upit o poreznom tretmanu primitka koje ostvaruju članovi uprave koji nisu u radnom odnosu u društvu u kojem obavljaju djelatnost člana uprave već tu djelatnost obavljaju kao samostalnu djelatnost odnosno smatra li se dohodak navedenih članova uprave dohotkom od nesamostalnog rada. U istom se kao primjer navodi kako je fizička osoba član Uprave trgovačkog društva temeljem ugovora sklopljenog sa Nadzornim odborom trgovačkog društva prema kojemu ne postoji ugovorna odredba koja bi ograničavala fizičku osobu da bude član uprave i u drugim trgovačkim društvima, a u skladu s kojim za fizičku osobu nije predviđeno radno vrijeme niti bilo kakav oblik subordinacije prema poslodavcu (nema uputa prema fizičkoj osobi i nadzora od strane trgovačkog društva niti išta sl.) te da fizička osoba sa trgovačkim društvom nije sklopila ugovor o nesamostalnom radu. Slijedom navedenog, odgovaramo u nastavku: Temeljno je pojam radnika i poslodavca utvrđen Zakonom o radu (Narodne novine, 93/14, 127/17 i 98/19). Prema članku 4. stavcima 1., 2. i 3. Zakona o radu, radnik (zaposlenik, uposlenik, djelatnik, namještenik, službenik i slično – u daljnjem tekstu; radnik) je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Poslodavac je, u smislu Zakona o radu, fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.

16

kolovoz/rujan 2020.

Člankom 21. i člankom 27.a Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) definirani su primici po osnovi nesamostalnog rada.

Prema članku 21. Zakona o porezu na dohodak, primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se, svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos. Člankom 27.a stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada. Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi Zakona određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

Stavkom 3. istoga članka Zakona o porezu na dohodak propisana su obilježja kriterija i to: •k ontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva • fi nancijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada te •o dnos stranaka obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama.

Naime, člankom 12.a stavkom 1. točkom 1.

Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br.

115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20) propisano je da porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim

Porez na dohodak

obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama. Člankom 32.a Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20 i 74/20; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da u skladu s člankom 12.a stavkom 1. točkom 1. Općeg poreznog zakona i člankom 27.a Zakona o porezu na dohodak za potrebe pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada.

Ako Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da posao ima obilježja nesamostalnog rada, provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno od sljedećih činjenica: 1. načina kako je ugovoren posao, 2. je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao, 3. bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka.

Dakle, člankom 27.a Zakona o porezu na dohodak propisana su obilježja nesamostalnog rada, a odredbama članka 32.a do 32.k Pravilnika elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada koje je potrebno ispuniti da bi se ostvareni primitak smatrao primitkom od nesamostalnog rada i oporezivao na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada.

Za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledava se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32.i Pravilnika.

U utvrđenju obilježja nesamostalnog rada, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni. Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontro-

le ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla neovisno o činjenicama navedenim u članku 32.a stavku 2.

Pravilnika. Za potrebe preispitivanja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada prema člancima od 32.d do 32.i Pravilnika isplatitelj primitka smatra se poslodavcem, a porezni obveznik izvršitelj posla posloprimcem.

Prema Zakonu o radu član uprave može i ne mora biti radnik u radnom odnosu, dok Zakon o porezu na dohodak temeljno propisuje što se smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Stoga, porezni tretman određenog primitka može biti oporezovan kao dohodak od nesamostalnog rada iako nije riječ o radnom odnosu prema Zakonu o radu i neovisno o tome je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta.

Osnivanje i ustroj trgovačkih društava uređen je Zakonom o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11 – počišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19: dalje u tekstu: ZTD). Prema članku 4. ZTD-u trgovačko svojstvo pravne osobe stječe se upisom u sudski registar, a prema članku 5. ZTD-a, trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima. ZTD također propisuje i organe trgovačkog društva te među njima navodi upravu i nadzorni ili upravni odbor. Uprava trgovačkog društva je posebno uređena člancima 239. do 253. ZTD-a.

Prema ZTD-u uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom čiji je temeljni zadatak vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Također, uprava zastupa društva, u tome je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim organima vlasti.

Nadalje, prema ZTD-u ovlast uprave da zastupa društvo ne može se ograničiti. Međutim, kolovoz/rujan 2020.

17

Porez na dohodak

članovi uprave moraju se u odnosu na društvo u vođenju poslova držati ograničenja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne skupštine te poslovnikom o radu uprave.

Jedan od važnih zadataka utvrđenih ZTDom uprave društava odnosno njenih članova je izvješćivati nadzorni odbor o: 1. poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to, 2. rentabilnosti poslovanja društva a napose rentabilnosti upotrebe vlastitoga kapitala, 3. tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva, 4. poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva.

prirode fizičke osobe, pojedinaca, može se dogoditi situacija da se nesamostalni rad protivno cilju i svrsi postojanja posebnog poreznog tretmana za institut samostalne djelatnosti ili djelatnosti obrta kako je to utvrđeno Zakonom o porezu na dohodak, prikaže kao samostalna poduzetnička aktivnost i to kao samostalna djelatnost ili djelatnost obrta. Kako bi se to izbjeglo propisane su odredbe članka 27.a Zakona o porezu na dohodak.

Kada se uzmu u obzir ZTD-om utvrđene obveze člana uprave društva, a to je u prvom redu vođenje poslova, zastupanje društva uz preuzimanje odgovornosti, može se zaključiti kako samo u izuzetnim slučajevima neće biti riječ o primitku koji se ne oporezuje kao primitak po osnovi nesamostalnog rada. Da bi porezni tretman primitaka člana uprave bio oporezivan na način koji se ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada već dohotkom od samostalne Nadalje, u slučaju prema članku 272.a ZTD-a djelatnosti (ili obrta), potrebno je utvrditi da se statutom se može odrediti i da društvo umjesto član uprave u društvu pojavljuje i ponaša kao uprave i nadzornog odbora ima upravni odbor. neovisni samostalni poduzetnik odnosno kao U tom slučaju u skladu s člankom 272.h ZTD-a poslovni partner toga društva. upravni odbor vodi društvo, postavlja osnove za Fizička osoba poduzetnik u smislu članaka obavljanje predmeta poslovanja, nadzire vođenje 44. Općeg porezanog zakona jest svaka fizička poslova društva i zastupa društvo prema izvršnim koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, direktorima društva. Dakle, da bi društvo moglo trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, doposlovati prema ZTD-u potrebno je postojanje biti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. organa društava, a među njima uprave ili upravMeđutim, član uprave društva je fizička osoba nog odbora. koja temeljno vodi poslove društva za njegovo doSlijedom navedenoga, može se zaključiti bro, za dobro društva, a činjenica da uprava ima kako Zakon o radu, ZTD ne propisuju način na vlastitu odgovornost za vođenje poslova društva koji će članovi uprave (ili upravnog odbora) biti ne daje članu uprave status samostalnog podunagrađeni za svoj rad. Također, niti Zakon o po- zetnika odnosno poslovnog partnera društava rezu na dohodak ne propisuje način na koji će što inače daje osnovu za utvrđivanje primitaka od član uprave biti nagrađen za svoj rad nego pro- samostalne djelatnosti. Vođenje poslova društva pisuje kako će se oporezivati ta nagrada odno- na vlastitu odgovornost daje članu uprave slobosno primitak člana uprave fizičke osobe. Prema du kreiranja načina vođenja poslova, donošenja Zakonu o porezu na dohodak, primici fizičkih određenih odluka vezanih uz poslovanje društva, osoba kojima je izvor rad ili pružanje određenih ali uvijek uz odgovornost vođenja poslova za dousluga rada neke fizičke osobe oporezuju se kao bro društva. Također, članovi uprave moraju se u dohodak od nesamostalnog rada, samostalne odnosu na društvo u vođenju poslova držati ogradjelatnosti ili drugi dohodak. ničenja koja su im u okviru propisa postavljena Međutim, kad je riječ o radu odnosno pru- statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne žanju usluga određene fizičke osobe zbog same skupštine te poslovnikom o radu uprave. Članovi 18

kolovoz/rujan 2020.

Porez na dohodak

uprave preuzimaju i određene obveze izvješćivanja prema nadzornom odboru ili skupštini.

Slijedom svega navedenoga, kada je riječ o primicima koje članovi uprave društava ostvare po osnovi vođenja poslova društava i drugih obveza utvrđenih ZTD-om može se uočiti da u radu članova uprave postoji ispunjenost određenih elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada propisanih odredbama članka 32.a do 32.k Pravilnika. Naime, prema ZTD-u član uprave mora na određeni način uvijek biti prisutan (fizički ili na drugi način), informiran o poslovima društva i mora voditi poslove društva na trajnoj osnovi. Neovisno o tome što priroda posla člana uprave ne zahtjeva uobičajeno prisustvo na radnom mjestu ili nema potrebe za svakodnevnim obavljanjem poslovanja društva (ovisno o opsegu preuzetim obvezama ili segmentu poslova za koji je zadužen pojedini član uprave), ipak postoji obilježja nesamostalnog rada te se član uprave smatra izvršiteljem posla obzirom da je uprava zadužena za vođenje poslova društva. Obilježaja nesamostalnog rada člana uprave kao izvršitelja posla posebice se ističe u kontroli ponašanja člana uprave i odnosu između člana uprave i nadzornog odbora koja odgovara krajnjim poslodavcima.

Međutim, obzirom na različite situacije i na mogućnost da član uprave ne obavlja poslove na način kako je to temeljno utvrđeno ZTD-om, smatramo da više kao iznimka postoji mogućnost da se u praksi pojavi situacija prema kojoj određeni način ili opseg obavljanja poslova (pružanja usluga) neće imati obilježja nesamostalnog rada. Stoga je potrebno u svakom konkretnom slučaju, za osobu koja je navedena kao član uprave, utvrditi jesu li ispunjeni elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada (jedan ili više) odnosno preispitati postoji li presudan utjecaj nekih od propisanih kriterija iz Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika, obzirom da slijedom obveza člana uprave iz ZTD-a ti presudni utjecaji postoje. ​ Broj klase: 410-01/20-01/1475 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-20-2 Zagreb, 08.07.2020.

Način isplate plaće radnika na kunski račun ​Temeljem dostavljenog upita o mogućnosti isplate plaće radnika na kunski račun digitalne institucije za elektronički novac, odgovaramo u nastavku: Člankom 86. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16 i 106/18), propisano je da tijela državne uprave i pravosudna tijela i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na njihov žiroračun kod banke, a iznimno na njihov tekući račun sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu na propisan način. Člankom 92. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17. 128/17, 106/18, 1/19 i 80/19), propisano je da u skladu s člankom 86. Zakona tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov žiroračun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun.

U skladu sa stavkom 2. toga članka Zakona, a iznimno od stavka 1. toga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatiti na njihov tekući račun kod banke između ostalih i primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona Slijedom navedenog, isplatu primitaka od nesamostalnog rada moguće je u skladu s navedenim odredbama Zakona i Pravilnika isplatiti osim na žiro račun i na tekući račun kod banke.

Napominje se da su odredbom članka 7.

Zakona o platnom prometu (Narodne novine, broj 66/2018) uređeni mogući pružatelji platnih usluga, pa to, između ostalog, mogu biti kreditkolovoz/rujan 2020.

19

Porez na dohodak

ne institucije (primjerice banke) i institucije za elektronički novac. Institucije za elektronički novac su posebna vrsta pružatelja platnih usluga čije je osnivanje i poslovanje uređeno Zakonom o elektroničkom novcu (NN, broj 64/2018).

kom se ne smatraju odštete ukoliko nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću. Primici iz članka 8. stavka 2. Zakona smatraju se oporezivim ukoliko su u svezi sa ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. Zakona.

Obzirom da se prema očitovanju Hrvatske narodne banke, Pravne osobe koje su postavile upit, smatraju digitalnim institucijama za elektronički novac odnosno posebnom vrstom pružatelja platnih usluga čije je osnivanje i poslovanje uređeno Zakonom o elektroničkom novcu (Narodne novine, broj 64/2018), mišljenja smo da se isplata plaće radnika na kunski račun digitalne institucije za elektronički novac ne smatra isplatom na račun kod banke sukladno navedenim odredbama Zakona i Pravilnika.

Propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju svi primici koji se radniku u novcu ili u naravi isplaćuju u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe – umirovljenik ili neki drugi status, i to ako je riječ o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa, neovisno o tome kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućem radu po osnovi sadašnjeg radnog odnosa.

Broj klase: 410-01/19-01/2216 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-19-2 Zagreb, 30.11.2019.

Porezni tretman isplate naknade štete u radnom sporu izvansudskom nagodbom Vezano uz upit za isplatu naknade štete u radnom sporu po zaključenoj izvansudskoj nagodbi u nastavku se dostavlja mišljenje. Člankom 125. stavkom 1. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14 i 127/17) propisano je ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Člankom 92. stavkom 4. Zakona o radu plaća i naknada plaće u smislu ovog Zakona su plaća i naknada plaće u bruto iznosu.

Sukladno članku 8. stavku 2. točki 2.5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16 i 106/18 – dalje u tekstu Zakon) dohot20

kolovoz/rujan 2020.

Dakle, kada bivši poslodavac i bivši zaposlenik sklope izvansudsku nagodbu u kojoj se bivši poslodavac obvezuje na temelju sklopljene izvansudske nagodbe platiti određeni novčani iznos zbog odustajanja bivšeg radnika od tužbenog zahtjeva može se zaključiti da je riječ o isplati koja je u svezi s gospodarskom djelatnošću te se taj primitak smatra dohotkom, prema članku 21. stavku 1. točki 1. podtočki a. Zakona.

Sukladno navedenom, naknada štete dogovorena izvansudskom nagodbom podliježe oporezivanju na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 24. stavaka 1., 2. i 3.

Zakona.

Broj klase: 410-01/19-01/1558 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-19-2 Zagreb, 26.11.2019.

Porezni tretman naknade darovane radi sudjelovanja u znanstvenom istraživanju ​Zaprimili smo upit od Poreznog obveznika vezan za oporezivanje iznosa od 40,00 kuna koji bi se poslao poštom građanima Republike Hrvatske izabranim slučajnim odabirom radi provođenja međunarodne ankete u sklopu su-

Porez na dohodak

djelovanja znanstvenog istraživanja iz područja demografije, na koji odgovaramo s osnove poreznih propisa.

Prema članku 8. stavku 2. točki 6. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16), propisano je da se primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanima pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i dozvoljenim igrama na sreću prema posebnom zakonu, ne smatraju dohotkom.

Dakle, ako se novčani iznos dostavlja na nagradnom natječaju raspisanom pod jednakim uvjetima svima, odnosno, određenom broju građana kao uzorku populacije, radi poticanja sudjelovanja te kao znak zahvalnosti onim sudionicima koji su se odazvali međunarodnoj anketi u sklopu sudjelovanja znanstvenog istraživanja, navedeni iznos se smatra neoporezivim u smislu Zakona o porezu na dohodak.

Nadalje, prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broj 73/13 do 115/16), porez na dodanu vrijednost se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.

U konkretnom slučaju, agencija koja je zadužena za prikupljanje podataka ne obavlja oporezivu uslugu u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost te stoga nije niti obvezna obračunati porez na dodanu vrijednost na novčane iznose koje šalje građanima (ispitanicima) koji su izabrani slučajnim odabirom radi provođenja međunarodne ankete.

Broj klase: 410-01/18-01/1216 Urudžbeni broj: 513-07-21-01/18-02 Zagreb, 05.06.2018.

Porezni tretman isplata pozajmica iz kase uzajamne pomoći članovima sindikata ​Iz Sindikata dostavili su nam upit o poreznom tretmanu isplate pozajmice uz kamatu od 1% članovima sindikata iz kase uzajamne pomoći. U nastavku odgovaramo:

Člankom 8. stavkom 2. točkom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu Zakon) propisano je da se dohotkom ne smatraju pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju svim svojim članovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija, uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba odnosno da se ne radi o primicima iz članka 5. Zakona. Međutim, ako su ti primici u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.

Prema članku 39. stavku 3. točki 5. Zakona primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima i druge pogodnosti prema članku 21. stavku 3. Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje1, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave. Prema članku 21. stavku 3. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17 i 128/17) ako uslijed primjene zakonom utvrđenih promjenjivih parametara iznos obračunate kamate koja je ugovorena iznad stope od 3% godišnje u određenom trenutku padne ispod stope od 3% godišnje, tako novoutvrđena kamata ne smatra se povoljnijom kamatom iz članka 21. stavka 3. Zakona.

Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 40. Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom i to po odbitku, po stopi od 24% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 14. Zakona.

1

Čl. 21. st. 3. važećeg Zakona o porezu na dohodak propisana je stopa od 2%. kolovoz/rujan 2020.

21

Porez na dohodak

Prema članku 22. stavku 1. Pravilnika vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost). Prema članku 55. stavku 2. Pravilnika predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka u naravi utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) uvećana za možebitne doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima i uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na način iz stavka 1. toga članka, odnosno u skladu s člankom 25. stavkom 3. Zakona.

Slijedom navedenog, ako sindikat daje pozajmice svojim članovima uz kamatu nižu od 3%, razlika između te niže kamate i kamate od 3% može se smatrati pomoći, odnosno potporom iz članka 8. stavka 2. točke 9. Zakona, odnosno neoporezivim primitkom, pod uvjetom da se pozajmica pod tim istim uvjetima može isplatiti svim članovima tog sindikata i da se eventualni troškovi koje sindikat ima zbog te povoljnije kamate nadoknađuju iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela sindikata te uz uvjet da se za tu povoljniju kamatu (odnosno razliku između odobrene kamate i kamate od 3%) ne traži niti ne daje protučinidba odnosno da se ne radi o primicima iz članka 5. Zakona. U protivnom, ako navedeni uvjeti nisu zadovoljeni razlika kamate do 3% smatra se drugim dohotkom.

Broj klase: 410-01/18-01/359 Urudžbeni broj: 513-07-21-01/18-2 Zagreb, 20.03.2018.

Twinning projekti i TAIEX projekti – isplata i oporezivanje naknada ​Dopisom od 19. veljače 2018. postavljate upit u kojem navodite da, kao nadležno tijelo, obavljate administrativnu ulogu u provedbi Twinning instrumenata te da ste sukladno tome obvezni 22

kolovoz/rujan 2020.

isplaćivati propisane naknade vanjskim suradnicima koji sudjeluju kao stručnjaci (eksperti) u provođenju projekata u drugim državama.

Nadalje, navodite odredbu članka 5. stavka 14. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17 i 128/17) kojom je propisano: „Porez na dohodak ne plaća se na naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima tijela Europske unije, koje se isplaćuju dugoročnim i kratkoročnim stručnjacima u skladu s međunarodnim ugovorom za vrijeme rada na projektu financiranom od strane Europske unije za provedbu programa tehničke pomoći Europske unije i to najviše u visini propisanoj pravilima i propisima tijela Europske unije prema kojima se projekti provode pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave (ugovor, izvješće, obračun i dr.) sukladno navedenim pravilima i propisima te pod uvjetom da se isplaćene naknade ne smatraju izvorom dohotka iz članka 5. Zakona.“ Na kraju postavljate sljedeća pitanja: 1. Obuhvaćaju li programi tehničke pomoći Europske unije, navedeni u citiranom članku, twinning projekte, odnosno plaća li se porez na dohodak na dnevne paušalne naknade (flat daily allowance) i per diem (daily subsistence) koji se obračunavaju kao naknade za kratkoročne stručnjake sukladno Priručniku za twinning 2017 na temelju sklopljenog međunarodnog twinning ugovora?

2. Odnosi li se citirani članak na naknadu za rad (fee) i per diem koji se obračunavaju kao naknade za kratkoročne stručnjake sukladno Priručniku za twinning 2012 temeljem sklopljenog međunarodnog twinning ugovora?

3. Obuhvaćaju li programi tehničke pomoći Europske unije i TAIEX projekte, odnosno plaća li se porez na dohodak na naknade koje se obračunavaju TAIEX stručnjacima?

Nastavno dajemo odgovor na postavljena pitanja:

Fiskalizacija

1. Programi tehničke pomoći Europske unije obuhvaćaju twinning projekte. Dnevne paušalne naknade, per diem i slične naknade propisane propisima tijela Europske unije obuhvaćene su izuzetkom od plaćanja poreza, sukladno članku 5. stavku 14. Pravilnika o porezu na dohodak, ukoliko se iste odnose na naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima tijela Europske unije, i to najviše u visini propisanoj pravilima i propisima tijela Europske unije prema kojima se projekti provode pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave.

2. Na naknadu za rad (fee) ne odnosi se navedeno izuzeće od plaćanja poreza na dohodak propisano člankom 5. stavkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak kada se odnosna naknada ne odnosi na pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima tijela Europske unije.

3. Programi tehničke pomoći Europske unije obuhvaćaju i TAIEX projekte te se naknade TAIEX stručnjacima ne oporezuju ukoliko se iste odnose na naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima tijela Europske unije, i to najviše u visini propisanoj pravilima i propisima tijela Europske unije prema kojima se projekti provode pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave.

Broj klase: 410-01/18-01/482 Urudžbeni broj: 513-07-21-01/18-2 Zagreb, 07.03.2018.

Na Vaša pitanja odgovaramo na tel. 01/46 11 211 svakim radnim danom od 800 do 1400 sati.

FISKALIZACIJA Izdavanje računa Pojašnjenja kod obveze fiskalizacije pratećih dokumenata ​Zaprimili smo vaš dopis u kojem tražite dodatna pojašnjenja vezana za obvezu fiskalizacije pratećih dokumenata kako slijedi: 1. primjer: Kupac je dostavio e-mailom odgovor s narudžbom na ponudu sastavljenu u e-mailu koja u trenutku dostave nije oblikovana u formi pratećeg dokumenta. Postavlja se pitanje obveze fiskalizacije pratećih dokumenata kada obveznik fiskalizacije postupa na jedan od sljedećih načina: a. dostavlja kupcu prihvat narudžbe u odgovoru putem e-maila u slobodnoj formi s podacima o plaćanju, b. prihvat narudžbe obavlja na sastanku s kupcem potpisom ugovora o prodaji dobara/ usluga (sadrži podatak o plaćanju), c. kao prodavatelj ovjerava ugovor o prodaji s elementima “podataka o plaćanju” kod javnog bilježnika (kupac nije prisutan).

2. primjer: Obveznik fiskalizacije (prodavatelj) prodaje svoje proizvode putem web shopa kojim upravlja drugi porezni obveznik (posrednik) pri čemu se za kupca kreira košarica proizvoda te se isti plaćaju kreditnom karticom. prodavatelj dobiva obavijest o zaprimanju narudžbe od posrednika, nakon čega prodavatelj priprema narudžbu te isporučuje proizvode i ispostavlja račun za proizvode. Posrednik dostavlja proizvode kupcu pri čemu obavlja naplatu za prodavatelja, a prodavatelj izdaje račun za isporuku. Postavljaju se sljedeća pitanja: a. Je li prodavatelj dužan fiskalizirati račun za prodaju s obzirom da će mu sredstva koja je naplatio od kupca posrednik uplatiti na transakcijski račun (umanjeno za trošak provizije i dostave)? b. Smatra li se potvrda narudžbe pratećim dokumentom koji je potrebno fiskalizirati te tko je dužan fiskalizirati takav dokument u ovom slučaju? kolovoz/rujan 2020.

23

Fiskalizacija

c. S obzirom da posrednik (web shop) pored usluge naplate proizvoda za prodavatelja vrši i uslugu dostave, smatra li se on kurirskom službom odnosno odnosi li se izuzeće za prodaju u poštanskom prometu iz članka 5. stavka 7. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom i na naplatu putem web shopa?

3. primjer: Obveznik fiskalizacije A izdaje prateće dokumente (npr. otpremnicu za gorivo) svojem kupcu pravnoj osobi B s kojim ima isključivo ugocoreno transakcijsko plaćanje tih računa. Međutim, povremeno radnici kupca B kupuju u poslovnicama obveznika fiskalizacije A i putem gotovine. Postavljaju se pitanja: a. Da li zbog povremenog dualnog plaćanja (transakcijskog i gotovinskog) obveznik fiskalizacije A ima obvezu fiskalizacije svih pratećih dokumenata iako će 99% prometa isljučivo naplaćivati transakcijskim putem od kupca B? b. DA li obveznik fiskalizacije A mora dostaviti podatak o poslovnom prostoru i oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta? c. Ako obveznik fiskalizacije A mora dostaviti te podatke, za koje poslovnice je to obvezan učiniti (za sve poslovnice ili za one u kojoj ispostavlja otpremnice)?

U nastavku dostavljamo odgovor.

Sukladno odredbi članka 27.a Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, br. 133/12, 115/16, 106/18, 121/19; dalje u tekstu: Zakon) propisano je da ako obveznik fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju na njemu mora vidno pisati “OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN”. Člankom 27.b Zakona propisane su odredbe koje se odnose na uvođenje obveze fiskalizacije izdavanja računa za prateći dokument (dalje u tekstu: fiskalizacija pratećeg dokumenta). Tako je navedenim člankom Zakona propisano da je obveznik fiskalizacije dužan provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta (ponuda, narudžba i slično) na kojem navodi podatke o plaćanju iz članka 27.a Zakona, a koji se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći.

24

kolovoz/rujan 2020.

Obveza fiskalizacije za prateće dokumente postoji kada su ispunjeni sljedeći zakonom propisani uvjeti: 1. prateći dokument sadrži podatke o plaćanju (primjerice izraženu cijenu usluge ili proizvoda) i napomenu “OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN” i 2. isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći.

Vezano za 1. primjer odgovaramo kako obveznik fiskalizacije koji izdaje prateći dokument na kojem su navedeni podaci o plaćanju i napomena “OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN” pri čemu isporuka proizvoda ili obavljanje usluga nije započelo ili nije sasvim izvjesno da će do toga doći, nije dužan provesti fiskalizaciju pratećeg dokumenta. U suprotnom, ako su ispunjeni prethodno navedeni zakonom propisani uvjeti, obveznik fiskalizacije dužan je provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta.

Nadalje, sukladno članku 27.b stavku 2. Zakona propisano je kako je obveznik fiskalizacije, radi provedbe postupka fiskalizacije pratećeg dokumenta, dužan omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o pratećem dokumentu iz članka 27.b stavka 1. Zakona te omogućiti vezu (internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom.

Nadalje,člankom 41.a stavkom 2. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, br. 146/12, 46/17, 70/20; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je kako se na korištenje programske podrške te razmjenu podataka iz članka 41.a stavka 1. Pravilnika odgovarajuće primjenjuju odredbe članaka 8. do 13. i 15. do 18. Pravilnika. Navedeno znači da obveznik fiskalizacije prilikom izdavanja pratećeg dokumenta iz članka 27. b Zakona elektronički potpisuje elemente pratećeg dokumenta te ih dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljanja elektroničke veze.

Ministarstvo financija, Porezna uprava provjerava jesu li dostavljeni svi propisani elementi pratećeg dokumenta te provjerava jesu li potpisani ispravnim digitalnim certifikatom.

Fiskalizacija

Ako je sve navedeno ispunjeno, Ministarstvo financija, Porezna uprava elementima pratećeg dokumenta određuje Jedinstveni identifikator računa te isti vraća obvezniku fiskalizacije putem uspostavljene elektroničke veze.

Nadalje, istim člankom Pravilnika propisano je kako prateći dokument iz članka 27.b Zakona osim napomene “OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN” mora sadržavati sljedeće podatke: 1. OIB obveznika fiskalizacije 2. broj pratećeg dokumenta 3. datum i vrijeme izdavanja 4. JIR 5. zaštitni kod obveznika fiskalizacije i 6. ukupan iznos iskazan na pratećem dokumentu.

Isto tako, propisano je da se broj pratećeg dokumenta iskazuje u tri dijela: 1. numerički broj pratećeg dokumenta 2. oznaka poslovnog prostora 3. oznaka naplatnog uređaja.

Postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta propisan je člankom 41.c Pravilnika gdje je, među ostalim, propisano da se za isto na odgovarajući način prmjenjuju odredbe članka 23. do 30. Pravilnika. Nadalje, propisano je da se sukladno članku 26. Pravilnika razmjena podataka između Centralnog informacijskog sustava i pristupne točke obveznika fiskalizacije odvija putem web servisa korištenjem XML poruka pri čemu je format poruke podatkovnog skupa zahtjeva i odgovara za fiskalizaciju pratećeg dokumenta specificiran kroz XML shemu iskazanu u Privitku 4. Pravilnika.

Dakle, bitno je napomenuti kako Zakonom i Pravilnikom nije propisano na koji način obveznik fiskalizacije može, u predmetnom slučaju, dostaviti /obaviti prihvat narudžbe kupcu (putem e-pošte i slično), već je propisano da obveznik fiskalizacije za prateći dokument kod kojeg su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za fiskalizaciju pratećeg dokumenta, mora provesti postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta primjenjujući prethodno navedene odredbe Zakona i Pravilnika.

Vezano za 2. primjer odgovaramo kako je člankom 62. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20; dalje u tekstu OPZ) propisano da su porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Nadalje, stavkom 2. istog članka OPZ-a propisano je da se računom za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez obzira na to u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana. Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati potpuno, točno, pravodobno i uredno putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način. Nadalje, Zakonom je propisano kako su obveznici fiskalizacije koji račune naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu obvezni provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa. U ovom slučaju, ako obveznik fiskalizacije (prodavatelj) izdaje račun kupcu koji se naplaćuje sredstvima koja se smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu u obvezi je provoditi prethodno navedeni postupak. Što se tiče obveze fiskalizacije narudžbe, obveznik fiskalizacije (prodavatelj) koji, prije izdavanja računa, izdaje prateći dokument na kojem su navedeni podaci o plaćanju i napomena “OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN” pri čemu isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započela ili je sasvim izvjesno da će do toga doći, dužan je provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta.

Nadalje, u predmetnom slučaju, ako naplatu za isporuku proizvoda ili usluga obavlja posrednik prije same dostave proizvoda, takav promet podliježe obvezi fiskalizacije te će pri dostavi biti isporučen fiskaliziran račun ako je naplaćen sredstvima koja se smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu. U ovom slučaju, obveznik fiskalizacije (prodavatelj) koji će račun izdati i fiskalizirati u svom poslovnom prostoru prije same dostave, manjak u blagajni će pravdati knjigovodstvenom dokumentacijom koju će priložiti u blagajni, dok će posrednik zaprimljena sredstva od kupca uplatiti na transakcijski račun obveznika fiskalizacije (prodavatelja). kolovoz/rujan 2020.

25

Fiskalizacija

Nadalje, u dijelu pitanja koje se odnosi na izuzeće od obveze fiskalizacije odgovaramo kako su izuzeća od obveze fiskalizacije propisana člankom 5. Zakona. Tako je propisano da se obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik za ostvarene promete, među ostalim, u djelatnosti prodaje proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu. Navedeno izuzeće se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga u poštanskom prometu, putem pošte ili drugih sudionika registriranih za usluge dostave-kurirske tvrtke prema posebnim zakonskim odredbama koje propisuju načine obavljanja poštanskih usluga.

Prodajom proizvoda ili usluga u poštanskom prometu odnosno poštanskim uslugama smatraju se one usluge propisane Zakonom o poštanskim uslugama (Narodne novine, br. 144/12, 153/13, 78/15, 110/19). Dakle, posrednik (web shop) koji za prodavatelja obavlja uslugu dostave proizvoda, ako je registriran po posebnom propisu o poštanskim uslugama, u tom slučaju radi se o prodaji u poštanskom prometu, i takav promet ne podliježe obvezi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa uz uvjet da se radi isključivo o dostavi po definiciji poštanskih usluga propisanih prethodno navedenim Zakonom. Međutim, bitno je napomenuti da se izuzeće od obveze fiskalizacije odnosi na račune za usluge dostave i na račune za proizvode koji se prodaju putem pošte i naplaćuju po pouzeću.

Glede fiskalizacije pratećih dokumenata, u ovom slučaju posrednik je u obvezi provesti postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta uz uvjete iz članka 27.a i 27.b Zakona.

Vezano za 3. primjer odgovaramo kako, sukladno prethodno navedenom, obveznik fiskalizacije provodi fiskalizaciju pratećih dokumenata kada su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za fiskalizaciju pratećeg dokumenta neovisno o načinu plaćanja računa koji se izdaje na temelju pratećeg dokumenta, primjerice kada obveznik fiskalizacije u svom poslovanju izdaje i naplaćuje račune i gotovinskim i transakcijskim putem. Međutim, napominjemo kako obveznici fiskalizacije koji su izuzeti od obveze fiskalizacije pratećih dokumenata sukladno članku 27.c Zakona su oni obveznici fiskalizacije, koji do trenutka izdavanja pratećih dokumenata,

za isporučene proizvode ili obavljene usluge isključivo izdaju račune koji se naplaćuju transakcijskim putem. Isto tako, napominjemo kako je člankom 41.d Pravilnika propisano da se na izdavanje pratećeg dokumenta između poreznih obveznika koji su u sustavu poreza na dodanu vrijednost odnosno obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznika poreza na dobit prema posebnom propisu, koji račune naplaćuju sredstvima koja se ne smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu, ako se na pratećem dokumentu navode podaci o plaćanju iz članka 27.a Zakona, ne provodi postupak fiskalizacije pratećih dokumenata sukladno članku 27.b Zakona.

Nadalje, obveznik fiskalizacije koji odluči ili koji ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata iz članka 27.b Zakona dužan je, za poslovni prostor u kojem bez propisane zakonske obveze koristi takav način poslovanja, dostaviti oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, a sukladno članku 19. Zakona. Iz navedenog proizlazi da obveznik fiskalizacije dostavlja podatak o oznaci o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona za onaj poslovni prostor u kojem, bez propisane zakonske obveze, koristi mogućnost izdavanja pratećeg dokumenta za koji postoji obveza fiskalizacije pratećeg dokumenta.

Broj klase: 10-01/20-01/1199 Urudžbeni broj: 513-07-21-01-20-2 Zagreb, 30.07.2020

 Autori:

690,00 kn

mr. sc. Ida Dojčić, Renata Kalčić, Dinko Lukač, Irena Slovinac, Domagoj Zaloker  Izašlo iz tiska: rujan 2019.  Opseg: 1140 str.