2-1-1
Uvod u ZJN 2016
Uvod u ZJN 2016 Ivan Palčić, dipl. iur. Osnovni razlog donošenja novog Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16, u nastavku: ZJN 2016) je prije svega usklađivanje s pravnom stečevinom EU iz područja javne nabave tj. s Direktivom 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014.) te s Direktivom 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014.). Usklađenost zakonodavnog okvira u području javne nabave u Republici Hrvatskoj s pravnom stečevinom EU od izuzetnog je značenja ne samo zbog potrebe da postupci javne nabave, koji predstavljaju vrlo stručne i složene postupke, budu zakoniti, sukladni načelima javne nabave, te u tom smislu transparentni, učinkoviti, da omogućavaju učinkovito tržišno natjecanje među gospodarskim subjektima, da omogućavaju jednak tretman svih gospodarskih subjekata, bez ikakve diskriminacije, osobito malih i srednjih poduzetnika, već dodatno i zbog činjenice da se ista pravila javne nabave primjenjuju u slučaju provedbe projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Takvi postupci javne nabave, koji su u vezi s projektima financiranima iz ESI fondova, podliježu tzv. ex post kontroli, odnosno reviziji od strane institucija EU, u kojim slučajevima revizori nakon dovršetka projekata ponovno kontroliraju pravilnost prethodno provedenih postupaka javne nabave, i to sukladno odredbama pravne stečevine EU (što obuhvaća načela iz osnivačkih ugovora, te sekundarne izvore prava u području javne nabave, direktive, provedbene uredbe Europske komisije i praksu Suda EU), a ne samo na temelju nacionalnog prava pojedine države članice. ZJN 2016 predstavlja opće normativni okvir kojim se uređuje sustav javne nabave u RH od 1. siječnja 2017. godine. Njime se utvrđuju pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj, ili drugi subjekt u propisanim slučajevima, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja. Također, ZJN 2016 sadrži odredbe o pravnoj zaštiti u vezi s tim postupcima te propisuje nadležnosti središnjeg tijela državne uprave za politiku javne nabave. Dakle, primarno predmet ZJN 2016 je procedura dodjele, odnosno sklapanja ugovora i okvirnih sporazuma, u postupcima javne nabave koje provode javni naručitelji (državna tijela; županije, gradovi i općine; pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj pod određenim uvjetima u vezi s financiranjem, nadzorom nad njihovim poslovanjem, te imenovanjem članova njihovih upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela; i zajednice tih tijela i/ili pravnih osoba) ili sektorski naručitelji za potrebe obavljanja sektorskih djelatnosti (u području plina i toplinske energije; električne energije; vodnog gospodarstva; usluga prijevoza; zračnih, morskih i riječnih luka, te poštanskih usluga). Određena normativna rješenja iz direktiva o javnoj nabavi iz 2014. već su bila sadržana u ranijim direktivama o javnoj nabavi iz 2004. ili pak predstavljaju kodifikaciju sudske prakse Suda EU, te su već bila implementirana u hrvatski pravni sustav. No, u nacionalno zakonodavstvo bilo je potrebno prenijeti nova rješenja koja prethodne direktive nisu sadrOsnovno izdanje, ožujak 2017.
1
2-1-1
Uvod u ZJN 2016
žavale. S obzirom na ciljeve rješenja sadržanih u novim EU direktivama, njihovo prenošenje u hrvatski pravni poredak rezultirat će značajnim smanjenjem i pojednostavljivanjem procedura u području javne nabave, smanjenjem administrativnog opterećenja i na strani naručitelja i na strani ponuditelja, te osobito smanjenjem troškova sudjelovanja u postupcima javne nabave malim i srednjim poduzetnicima, koji možda ne raspolažu s odgovarajućim administrativnim i stručnim kapacitetima.
1. Nomotehnika ZJN 2016 i podzakonski propisi ZJN 2016 je izrađen u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor1. Sastoji se od ukupno 452 zakonska članka raspoređena u sedam dijelova (osnovne odredbe; sklapanje ugovora o javnoj nabavi za javne naručitelje; sklapanje ugovora o javnoj nabavi za sektorske naručitelje; pravna zaštita; politika javne nabave; prekršajne odredbe; prijelazne i završne odredbe). Zakon sadrži i 12 priloga (popis tijela središnje države; popis djelatnosti u graditeljstvu; popis vojne opreme (A) i popis proizvoda koje nabavljaju javni naručitelji u području obrane (B); zahtjevi vezani uz alate i uređaje za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i projekata u projektnim natječajima; sadržaj obavijesti javne nabave; sadržaj dokumentacije o nabavi u vezi s elektroničkom dražbom; tehničke specifikacije; obilježja objava; sadržaj poziva na dostavu ponude, na sudjelovanje u dijalogu ili na potvrdu interesa sposobnim natjecateljima; društvene i druge posebne usluge; popis međunarodnih društvenih konvencija i konvencija o zaštiti okoliša; registri). Na prvi pogled, čini se da je prema broju članaka ZJN 2016 dvostruko opsežniji od dosad važećeg Zakona o javnoj nabavi2. No, ako se pristupi malo detaljnijoj analizi, lako se može uočiti da tome nije baš tako. Uspoređujući zakonske tekstove, čitatelj će odmah uočiti da je ZJN 2016 pisan puno preglednije. Uz neke manje iznimke, to je postignuto na način da jedna rečenica tvori jedan stavak, a jedan ili nekoliko stavaka čine jedan članak. Zbog toga, logički, broj članaka se udvostručio. No, normativnog teksta ima tek neznatno više u odnosu na raniji ZJN. Pri tome treba imati na umu da su nove EU direktive iz 2014. tekstualno puno opsežnije od onih iz 2004. godine. Poredak odredbi u ZJN 2016 izrađen je na način da se postigne najbolja moguća sinergija između poretka odredbi u novim direktivama i poretka odredbi u ranijem ZJN-u. To se najbolje može uočiti iz činjenice da je ZJN 2016 podijeljen na iste dijelove kao i dosadašnji ZJN, tj. da prvi dio prenosi zajedničke odredbe iz Direktive 2014/24/EU i Direktive 2014/25/EU, drugi dio prenosi odredbe iz Direktive 2014/24/EU, treći dio prenosi odredbe Direktive 2014/25/EU, a četvrti dio prenosi odredbe Direktive 89/665/EEZ i Direktive 92/13/EEZ o pravnoj zaštiti. Peti dio posvećen je politici javne nabave te utvrđuje nadležnosti središnjeg tijela države uprave za politiku javne nabave, šesti dio sadrži prekršajne odredbe, a sedmi dio prijelazne i završne odredbe. Što se tiče korištenja pojmova, treba naglasiti da ZJN 2016 preuzima terminologiju novih direktiva odnosno njihovog prijevoda na hrvatski jezik. Razlog tomu je činjenica da će hrvatski prijevodi delegiranih i provedbenih uredbi koje Europska komisija usvaja na temelju tih direktiva slijediti istu terminologiju iz hrvatskog prijevoda direktiva o javnoj nabavi. Također, ista terminologija će se koristiti u hrvatskim prijevodima sudske prakse Suda EU. Nakon početnog upoznavanja s novom terminologijom, korisnicima će biti bitno jednostavnije čitanje i razumijevanje pravne stečevine EU, pogotovo kada se radi o pravnim shvaćanjima Suda EU.
Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Nar. nov., br. 74/15) Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11, 81/11, 143/13 i 13/14; u nastavku: raniji ZJN)
2
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
1
2
2-1-2
Nova izuzeća od primjene pravila o javnoj nabavi
o javnim uslugama autobusnog ili tramvajskog prijevoza putnika primjenjuju pravila o javnoj nabavi, dok se Uredba (EZ) br. 1370/2007 primjenjuje na koncesije za usluge javnog autobusnog ili tramvajskog prijevoza putnika.
1.5. Usluge središnjeg tijela za nabavu ZJN 2016 ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi za usluge središnjeg tijela za nabavu u vezi s obavljanjem aktivnosti središnje nabave, uključujući i obavljanje pomoćnih aktivnosti nabave (čl. 30. st. 1. toč. 16.). Nove direktive uzimaju u obzir činjenicu da se tehnike središnje nabave sve više koriste u državama članicama. S obzirom na velike količine koje se nabavljaju, te tehnike pridonose povećanju tržišnog natjecanja i trebale bi pomoći profesionalizirati javnu nabavu. Slijedom navedenog, nove direktive pa shodno tome i ZJN 2016 puno jasnije ustanovljuju pravila te međusobne odnose između naručitelja. Prije svega, ZJN 2016 definira središnje tijelo za nabavu, aktivnosti središnje nabave i pomoćne aktivnosti (čl. 3. toč. 1., 18. i 29.), te izrijekom propisuje izuzeće za pružanje usluga središnjeg tijela za nabavu u vezi s tim aktivnostima. Osim toga, ZJN 2016 definira povremenu zajedničku nabavu, te uređuje odgovornosti kod zajedničke provedbe postupka nabave, a uvodi i nova pravila o zajedničkoj prekograničnoj nabavi kao što je primjerice uređeno pitanje primjene materijalnog prava u tim slučajevima (čl. 186. – 196.). ZJN 2016 sadrži i posebnosti u pogledu aktivnosti središnje nabave i središnjih tijela za sektorske naručitelje (čl. 366. i 367.). Slijedom navedenog, ukoliko određeni naručitelj ima operativne mogućnosti i financijski interes za naplaćivanje svojih usluga središnjeg tijela za nabavu za druge naručitelje, može to činiti neovisno od vrijednosti ugovora za te usluge.
1.6. Istraživanje i razvoj Prethodni ZJN propisivao je da su usluge istraživanja i razvoja izuzete od njegove primjene, ali da su se njegove odredbe primjenjivale na one usluge istraživanja i razvoja od kojih korist ima isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova i za koje on plaća punu naknadu. Sukladno ZJN 2016 od njegove primjene izuzete su usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama 73000000-2 do 73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5, također pod uvjetom ako korist od njih nema isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelosti ne plaća pružanje tih usluga (čl. 30. st. 1. toč. 17.). Prema obrazloženju iz direktiva trebalo bi poticati sufinanciranje programa istraživanja i razvoja industrijskih subjekata. Stoga se pravila javne nabave primjenjuju samo ako ne postoji sufinanciranje i ako su rezultati aktivnosti istraživanja i razvoja namijenjeni određenom naručitelju. Svrha ovog izuzeća je isključiti istraživanja koja su financirana i potpomognuta od strane javnih vlasti radi javnog (općeg) interesa i kod kojih su troškovi i korist podijeljeni s industrijskim subjektima više nego da ih ima sam naručitelj. Razlog je da se ohrabri industriju da bude uključena u istraživanje i razvoj u suradnji s naručiteljima. Dakle, na istraživanje i razvoj pravila javne nabave se primjenjuju ako su oba uvjeta zadovoljena; tj. ako korist ima isključivo naručitelj za svoju upotrebu te ako on u cijelosti plaća naknadu za istraživanje i razvoj. Iz recitala Direktive 2014/24/EU može se iščitati da ako naručitelj ne zadrži sva prava intelektualnog vlasništva prvi uvjet nije ispunjen pa se pravila ne primjenjuju. S druge strane, 4
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
Nova izuzeća od primjene pravila o javnoj nabavi
2-1-2
fiktivno širenje rezultata istraživanja i razvoja ili bilo kakvo simbolično sudjelovanje u naknadi troškova pružatelju usluga ne bi trebalo spriječiti primjenu pravila o javnoj nabave.
1.7. Termini pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji se sklapaju s pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga Prethodni ZJN je ovo izuzeće predviđao za ugovore za termine radiotelevizijskog emitiranja. ZJN 2016 propisuje da se njegove odredbe ne primjenjuju na ugovore o javnoj nabavi za termine pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji se sklapaju s pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga (čl. 30. st. 1. toč. 3.). Iz navedenog bi se moglo postaviti pitanje može li se takav ugovor sklopiti samo s televizijskom kućom ili s bilo kojim pružateljem audiovizualnih medijskih usluga. Prema obrazloženju iz Direktive 2014/24 pri dodjeli javnih ugovora za određene audiovizualne i radijske usluge u okviru djelatnosti pružatelja medijskih usluga trebalo bi biti moguće uzeti u obzir aspekte od kulturnog ili društvenog značaja koji čine primjenu pravila o nabavama neprikladnom. Ta iznimka primjenjiva je i na medijske usluge emitiranja i usluge na zahtjev (nelinearne usluge). Međutim, ta se iznimka ne bi trebala primjenjivati na opskrbu tehničkom opremom nužnom za produkciju, koprodukciju i emitiranje takvih programa. ZJN ne definira ni audiovizualnu ili radijsku medijsku uslugu ni pružatelja takvih usluga pa bi u tu svrhu trebalo krenuti od Zakona o elektroničkim medijima (Nar. nov., br. 153/09 – 136/13) koji je usklađen s Direktivom 2010/13/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o usklađivanju određenih odredbi propisanih zakonima i drugim propisima u državama članicama glede pružanja audio-vizualnih medijskih usluga (SL L 95, 15. 4. 2010.). Naime, i Direktiva 2014/24 i Direktiva 2014/25 upućuju na tumačenje tih pojmova u skladu s Direktivom 2010/13. U smislu te Direktive i čl. 2. Zakona o elektroničkim medijima: � Audiovizualna medijska usluga je usluga definirana čl. 56. i 57. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, za koju uredničku odgovornost ima pružatelj medijskih usluga te čija je osnovna namjena emitiranje programa za informiranje, zabavu ili obrazovanje opće javnosti putem elektroničkih komunikacijskih mreža u smislu odredaba Zakona o elektroničkim komunikacijama. Takva audiovizualna medijska usluga je televizijsko emitiranje ili audiovizualna medijska usluga na zahtjev i/ ili audiovizualna komercijalna komunikacija, kako su definirani ovim Zakonom. � Pružatelj medijskih usluga je fizička ili pravna osoba koja ima uredničku odgovornost za odabir audio i audiovizualnog sadržaja audio i audiovizualne medijske usluge te koja određuje način na koji je ona organizirana. � Urednička odgovornost je primjena učinkovite kontrole nad odabirom programa i njihovom organizacijom u kronološki raspored programa, kada se radi o televizijskom odnosno radijskom programu, ili u katalog programa, kada je riječ o audio i audiovizualnim medijskim uslugama na zahtjev. Urednička odgovornost ne uključuje nužno pravnu odgovornost za sadržaj ili pružene usluge, osim ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drugačije određeno.
2. Posebna izuzeća za javne naručitelje Direktiva 2014/24 pa tako i ZJN 2016 uvode novo posebno izuzeće za javne naručitelje u području poštanskih usluga, a na drugačiji način uređuju uvjete u primjeni dosad Osnovno izdanje, ožujak 2017.
5
2-2-3
Okvirni sporazum - s hodogramom
13. Obavijest o dodjeli ugovora Naručitelj je obvezan za svaki sklopljeni okvirni sporazum poslati na objavljivanje obavijest o dodjeli ugovora (standardni obrazac br. 3, za javne naručitelje odnosno standardni obrazac br. 6 za sektorske naručitelje) na objavu, u roku od 30 dana od sklapanja okvirnog sporazuma. Novinu predstavlja odredba prema kojoj je naručitelj obvezan na tromjesečnoj osnovi poslati na objavu grupirane obavijesti o dodjeli ugovora za sklopljene ugovore na temelju pojedinog okvirnog sporazuma u roku od 30 dana od dana završetka svakog tromjesečja. Takva obveza za naručitelje nije bila propisana ranijim Zakonom, prema kojem je naručitelj mogao ali nije bio obvezan objavljivati obavijesti o ugovorima sklopljenim na temelju okvirnog sporazuma. Člankom 443. st. 2. toč. 4. ZJN 2016 („Prekršajne odredbe“) propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja je naručitelj, ako u zakonskom roku ne pošalje na objavu obavijest o dodjeli ugovora, (čl. 248. st. 1. i čl. 381. st. 1.). U st. 4. istoga članka propisano je da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi ili odgovorna osoba u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za isti prekršaj.
14. Rokovi za žalbu u slučaju sklapanja ugovora na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma Rok za žalbu u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma iz čl. 153. st. 4. ZJN-a, (dakle ugovora na temelju okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata) iznosi 30 dana od primitka odluke o odabiru, u odnosu na postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma i ugovor. U ostalim slučajevima primjenjuju se rokovi za pojedini postupak javne nabave u kojem se koristi tehnika okvirnog sporazuma (npr. rokovi za izjavljivanje žalbe u otvorenom postupku propisani su u čl. 406., u ograničenom u čl. 407. i dr.).
8
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
2-2-3
Okvirni sporazum - s hodogramom
Okvirni sporazum - dijagram POSTUPCI JAVNE NABAVE KOJI PRETHODE SKLAPANJU OKVIRNOG SPORAZUMA
Ograničeni postupak
Otvoreni postupak
Do 8. g. (s više g.s.), čl. 362., a do 4 g. s jednim g.s. (čl. 147.)
Natjecateljski uz pregovore/Pregovarački sa i bez preth.objave
OKVIRNI SPORAZUM (O.S.)
Natjecateljski dijalog i Partnerstvo za inovac.
OBAVIJEST O DODJELI UGOVORA (OS) U EOJN (čl. 248.)
SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI TEMELJEM O.S.
O.S. S
O.S. S
JEDNIM GS
VIŠE GS
1) Obvezuje stranke na izvršenje ako je tako
naručitelj odredio u DoN – Ugovori se dodjeljuju prema uvjetima utvrđenim u okvirnom sporazumu (čl. 153.st.2.)
2) Naručitelj može u pisanom obliku zatražiti od
GS-a koji je stranka okvirnog sporazuma da dopuni svoju ponudu, ako je to nužno (čl. 153. st. 3.)
1) Bez ponovne provedbe nadmetanja, prema uvjetima utvrđenima u OS-u, ako su u OS-u utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te objektivni uvjeti za odabir GS-a iz OS-a koji će izvršavati ugovor, a koji uvjeti su bili navedeni u DoN za OS. (čl.153.st.4.toč.1.) 2) Djelomično bez ponovne provedbe nadmetanja a djelomično s ponovnom provedbom nadmetanja (“mini nadmetanje”), ako su u OS-u utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te ako je naručitelj u DoN za OS predvidio korištenje ovakve mogućnosti, odredio objektivne kriterije za izbor hoće li se provoditi ponovno nadmetanje ili će se ugovor dodijeliti bez ponovne provedbe nadmetanja te naveo koji uvjeti mogu biti predmet ponovne provedbe nadmetanja (čl.153.st.4.toč.2.) 3.) Ponovnom provedbom nadmetanja („mini nadmetanje“) između GS, stranaka OS, ako u OS-u nisu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe (čl.153.st.4.toč.3.)
Naručitelji su obvezni objaviti Obavijest o dodjeli ugovora na temelju o.s. (čl. 248.)
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
9
Izrada dokumentacije o nabavi prema ZJN 2016 – s primjerom nabave ...
2-3-1
DOKUMENTACIJA O NABAVI
Predmet nabave: NABAVA RAČUNALA PO GRUPAMA: GRUPA 1. – STOLNA RAČUNALA; GRUPA 2 – PRIJENOSNA RAČUNALA
Dokumentacija o nabavi Upute ponuditeljima za izradu ponude i obrasci
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
5
2-3-1
Izrada dokumentacije o nabavi prema ZJN 2016 – s primjerom nabave ...
Sadržaj DOKUMENTACIJA O NABAVI 2 Dokumentacija o nabavi 2 1. Opći podaci 5 1.1. Općenito 5 1.2. Podaci o javnom Naručitelju 5 1.3. Osoba koja je zadužena za pružanje informacija u vezi s dokumentacijom o nabavi i način komunikacije 5 1.4. Evidencijski broj nabave 6 1.5. Gospodarski subjekti s kojima je Naručitelj u sukobu interesa 6 1.6. Vrsta postupka javne nabave 7 1.7. Jezik postupka 7 1.8. Nuđenje po grupama ili dijelovima predmeta nabave 7 1.9. Procijenjena vrijednost nabave 8 1.10. Vrsta ugovora o javnoj nabavi 8 1.11. Navod sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum 8 1.12. Način sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma 8 1.13. Navod provodi li se elektronička dražba 8 1.14. CPV 8 2. Podaci o predmetu nabave 9 2.1. Opis predmeta nabave 9 2.2. Opseg i količine predmeta nabave 9 2.3. Tehničke specifikacije 9 2.4. Troškovnik 9 2.5. Mjesto isporuke robe 10 2.6. Rok isporuke robe 10 3. Kriteriji za kvalitativni odabir ponuditelja 10 3.1. Osnove za isključenje ponuditelja - obvezne 10 3.2. Način dokazivanja nepostojanja osnova za isključenje gospodarskog subjekta 14 3.3. Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta (uvjeti sposobnosti ponuditelja) 16 3.3.1. Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti 16 3.3.2. Ekonomska i Financijska sposobnost 16 3.3.3. Tehnička i stručna sposobnost 18 4. Način dokazivanja kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta 19 4.1. Uvodne napomene 19 4.2. Provjera podataka u ESPD-u priloženom u ponudi 20 4.3. Dostava ažuriranih popratnih dokumenata 20 4.4. Način dokazivanja kriterija za kvalitativni odabir članova Zajednice ponuditelja i podugovaratelja 21 5. Kriteriji za odabir ponude 22 6. Podaci o ponudi 22 6.1. Način izrade i dostave 22 6.2. Način određivanja cijene ponude 25 6.3. Rok valjanosti ponude 26 6
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
Izrada dokumentacije o nabavi prema ZJN 2016 – s primjerom nabave ...
2-3-1
6.4. Tajnost podataka 7. Ostale odredbe 7.1. Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata 7.1.1. Odredbe o zajednici ponuditelja (zajednici gospodarskih subjekata) 7.1.2. Odredbe o podugovarateljima 7.2. Datum, vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda 7.3. Izuzetno niske ponude 7.4. Rok za donošenje odluke o odabiru 7.5. Pravna zaštita 7.6. Vrsta, sredstvo i uvjeti jamstva 7.6.1. Jamstvo za ozbiljnost ponude 7.6.2. Jamstvo za uredno ispunjenje Okvirnog sporazuma budući da Okvirni sporazum obvezuje na izvršenje za slučaj povrede ugovornih obveza
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
26 26 26 27 28 29 29 29 29 30 30 31
7
2-3-1
Izrada dokumentacije o nabavi prema ZJN 2016 – s primjerom nabave ...
1. Opći podaci 1.1. Općenito Ova Dokumentacija o nabavi je podloga za izradu ponuda u postupku javne nabave robe: NABAVA RAČUNALA PO GRUPAMA: GRUPA 1. STOLNA RAČUNAKA; GRUPA 2. – PRIJENOSNA RAČUNALA
1.2. Podaci o Naručitelju Tvrtka: JAVNI NARUČITELJ d.o.o. Adresa: Trgovačka 75, Zagreb Odgovorna osoba Naručitelja: Petra Petrović OIB: 11111111111 IBAN: HR2222222222222222222 Naručitelj je upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Telefon: +385 (0)1 1111111 Broj telefaksa: +385 (0) 1 22222222 Adresa elektroničke pošte: javni.narucitelj@yahoo.com Osoba koja je zadužena za pružanje informacija u vezi s dokumentacijom o nabavi i način komunikacije
1.3. Osobe koje su zadužene za komunikaciju: Ivan Ivić, tel.: 01 2222 221, telefaks: 01 2222 224, e-mail: javni.narucitelj@yahoo. com za pravni dio dokumentacije, Mara Marić, tel.: 01 2222 225, telefaks: 01 2222 226, e-mail: javni.narucitelj@yahoo. com za tehnički dio dokumentacije. Naručitelj i gospodarski subjekti, u ovom postupku javne nabave komuniciraju i razmjenjuju podatke elektroničkim sredstvima komunikacije. Iznimno u skladu s člankom 63. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine 120/2016) – skraćeni naziv zakona: ZJN 2016., naručitelj i gospodarski subjekti mogu komunicirati usmenim putem ako se ta komunikacija ne odnosi na ključne elemente postupka javne nabave, pod uvjetom da je njezin sadržaj u zadovoljavajućoj mjeri dokumentiran. Ključni elementi postupka javne nabave uključuju dokumentaciju o nabavi i ponude. Usmena komunikacija s ponuditeljima koja bi mogla znatno utjecati na sadržaj i ocjenu ponuda mora biti u zadovoljavajućoj mjeri i na prikladan način dokumentirana, primjerice sastavljanjem pisanih bilješki ili zapisnika, audiosnimki ili sažetaka glavnih elemenata komunikacije i slično. Zainteresirani gospodarski subjekti zahtjeve za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi, Naručitelju dostavljaju elektroničkim sredstvima komunikacije, odnosno: –– putem Elektroničkog oglasnika javne nabave ili –– elektroničkom poštom. Upute za dostavljanje navedenih zahtjeva za dodatnim informacijama, objašnjenjem ili izmjenom u vezi s dokumentacijom o nabavi nalaze se na stranicama www.eojn.nn.hr.
8
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
2-7-1
Vodič kroz javnu nabavu inovativnih rješenja – 10 elemenata dobre prakse
9. Razviti plan implementacije Kada je ugovor potpisan, sam proces još nije završio. Potrebni su vrijeme i resursi za upravljanje izvršavanjem ugovora. Upravljanje ugovora uključuje kontrolu nad isporukom i evaluaciju, a rezultati iz svega toga mogu poslužiti za buduće postupke javne nabave, ugovorene projekte i politike. Upravljanje ugovorom je od ogromne važnosti kada se nabavlja nešto inovativno. Stoga je itekako korisno imati opsežan ugovorni režim isplaniran što je ranije moguće u procesu javne nabave, a kako bi obje ugovorne strane razumjele svoje obveze. Poželjno bi bilo da se ugovorom uspostave mehanizmi za „glatko“ izvršenje ugovorenog i da se uključe klauzule kojima će se regulirati rješavanje sporova. Održavanje dijaloga s dobavljačem je važno za osiguranje konstantnog razvitka inovacije tijekom trajanja ugovora pa bi i to trebalo na neki način uglaviti u ugovor. To bi se moglo kroz ugovaranje redovitih sastanaka i evaluacije kojima bi se osiguralo dovoljno podataka za poduzimanje daljnjih koraka. Uz to, interakcija naručitelj-dobavljač može se promatrati kao proces učenja za buduće ugovore. Nadzor nad izvršavanjem ugovora i evaluacija mogu biti podrška za buduće inovacije. Idealno, to bi trebalo ići izvan ciljeva ugovora, kako bi se uputilo na posljedice za razvoj tržišta, utjecaj na tehnološki razvoj, kao i učinak na javnu politiku. Jasni, precizni i značajni indikatori izvedbe trebali bi biti jako dobro opisani u ugovoru, zajedno s instrumentima nadzora. Npr., moglo bi se uključiti vrijeme odaziva za popravak, isporuke na vrijeme, razina usluge i troškovi. Poželjno bi bilo da ti ugovorni mehanizmi omoguće i učenje. Što učiniti? • Osigurati implementacijsku strukturu i resurse. • Nadzor i učenje iz implementacije. Primjer – mjerenje izvedbe ugovora Jedan nizozemski naručitelj nabavljao je usluge javnog prijevoza za određenu općinu. Nekoliko postavljenih ciljeva je bilo teško mjeriti, poput povećane pokrivenosti za stanovnike, poboljšane dostupnosti, osiguranja kvalitete i dostupnosti materijala. Stoga su bili potrebni opsežni instrumenti nadzora. Ponuditelj, s kojim je potpisan ugovor, bio je obvezan pružati podatke o usklađenosti s postavljenim ciljevima. U slučaju neispunjenja obveza, čekale su ga značajne ugovorne kazne. Naručitelj je pregledavao materijale koje mu je odabrani ponuditelj redovito slao, ali je i ovlastio treću stranu da revidira i provjeri dostavljene materijale. Odabrani ponuditelj je također bio obvezan pred kraj izvršenja ugovora dostaviti znatnu količinu podataka o prijevozu u okolici, a koji se koristio kao input za sljedeće nadmetanje.
10. Učiti za budućnost Važno je iz postupka nabave naučiti lekcije za ubuduće. Konačni cilj ocjenjivanja jest asisitirati onima koji donose odluke u poboljšanju njihovih aktivnosti i u promicanju inovacija. Poželjno bi bilo da se naučeno zabilježi (dokumentira) i podijeli s ostalim stručnjacima iz područja javne nabave i rukovoditeljima. Kako bi se naučilo iz iskustva potreban je svjestan trud. Važno je ocijeniti mjere određene za podršku istraživanju i razvoju inovacija kroz javnu nabavu. Samo se na ovaj način može promovirati politika učenja. Poželjno bi bilo da politika i praksa javne nabave inovacija budu pažljivo ocijenjene, uzimajući u obzir cijeli spektar troškova i koristi, te da se rezultat tog ocjenjivanja koristi ubuduće kroz poboljšani pristup. Uključivanje dionika u cjelokupan proces je krucijalan. Ocjenjivanje pruža forum u kojem 8
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
Vodič kroz javnu nabavu inovativnih rješenja – 10 elemenata dobre prakse
2-7-1
stručnjaci javne nabave i dobavljači mogu ispitati učinkovitost mjera za promicanje inovacija. Što učiniti? • Postanite organizacija koja uči na inovaciji. • Uspostavite procedure ocjenjivanja i kontrola kako bi se poboljšalo znanje o inovacijama u postupcima javne nabave. Primjer – podruška za zajedničko učenje Nizozemsko središnje tijelo javne nabave PIANOo je uspostavilo elektroničku platformu za diskusiju i izmjenu informacija – tzv. PIANOo-desk (www.PIANOo.nl). Cilj je bio profitirati iz zajedničkog razumijevanja javne nabave. Trenutno je registrirano 2.000 javnih naručitelja. Sve informacije unutar mreže dostupne su svima koji se bave javnom nabavom, čak i najmanjim općinama i sve to on-line. Dijeljenje iskustva predstavlja jaku stimulaciju za inovacijama u javnoj nabavi. Engleski Office of Government Commerce je uspostavio „Gateway Review“ kako bi osigurao da projekti nabave budu uspješni. Review, npr., kontrolira je li program sposoban realizirati predložene ciljeve i daje incijalnu procjenu vjerojatnih troškova i potencijalnog uspjeha. Review timovi su sastavljeni od neovisnih iskusnih praktičara, koji svoje znanje i vještine koriste kako bi postigli određene promjene, a kako bi se otkrili ključni elementi kojima se treba pozabaviti kako bi određeni projekt bio uspješan. Kriteriji su uspostavljeni i javno dostupni na www.ogc.gov.uk/what_is_ogc_gateway_review.asp.
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
9
Izbor iz rješenja državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
3-1
IZBOR IZ RJEŠENJA DRŽAVNE KOMISIJE ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva. Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o zakonitosti postupaka, radnji, propuštanja radnji i odluka kao pojedinačnih akata donesenih u navedenim postupcima. U nadležnosti ovog tijela je i odlučivanje o drugim zahtjevima koje su u postupku pravne zaštite ovlaštene postaviti stranke postupka, te podnošenje optužnih prijedloga za prekršaje propisane Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, 18/13, 127/13 i 74/14) i drugim propisima koji uređuju područje javne nabave. Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika, koje na prijedlog Vlade RH imenuje Hrvatski sabor. Državna komisija u žalbenim postupcima donosi odluke na sjednicama vijeća. U Državnoj komisiji ustrojavaju se tri vijeća. Vijeća se sastoje od tri člana Državne komisije. Predsjednik Državne komisije može po potrebi odlučiti da se odluke u složenijim žalbenim predmetima donose na sjednicama ad hoc vijeća s većim brojem članova. Broj članova u ad hoc vijeću mora biti neparan. Kada predsjednik Državne komisije uoči u radu vijeća nejednako postupanje, postupanje protivno propisima te odredbama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije ili odstupanje od ustaljene prakse, sazvat će sjednicu Državne komisije na kojoj će se razmotriti sporna pitanja s ciljem ujednačavanja postupanja i prakse. Kada član Državne komisije uoči navedene okolnosti, o tome će obavijestiti predsjednika Državne komisije. Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici Državne komisije većinom glasova svih članova Državne komisije obvezno je za sva vijeća i članove Državne komisije. U odlukama u kojima Državna komisija odstupa od pravnog shvaćanja ili ustaljene prakse potrebno je dodatno obrazložiti razloge za takve odluke Odluke na sjednicama vijeća donose se većinom glasova članova vijeća, a članovi ne mogu biti suzdržani od glasovanja. Sve odluke donesene u žalbenim postupcima pred Državnom komisijom javno se objavljuju na internetskoj stranici ovog tijela: www.dkom.hr. Državna komisija obvezna je jednom godišnje, a najkasnije do 30. lipnja za prethodnu kalendarsku godinu, podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o svom radu. Sastavni dio godišnjeg izvješća su podaci i analize o pravnoj zaštiti u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
1
3-1
Izbor iz rješenja državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
PLAĆANJE NAKNADE ZA POKRETANJE ŽALBENOG POSTUPKA Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka, sukladno odredbi čl. 430. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16). Iznimno je bitno da naknada bude uplaćena u žalbenom roku i dokaz o uplati priložen uz žalbu, jer će Državna komisija u suprotnom odbaciti žalbu kao neurednu bez pozivanja žalitelja na dopunu ili ispravak (čl. 421. st. 1. Zakona o javnoj nabavi). Sukladno odredbi čl. 430. st. 8. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16) žalitelj je oslobođen plaćanja upravne pristojbe. Napomena: ove odredbe su primjenjive samo na žalbe koje se podnose sukladno Zakonu o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16). Prema točki II. I. Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2017. godini (Nar. nov., br. 11/17) prihodi državnog proračuna uplaćuju se na račun: HR1210010051863000160, Državnog proračuna Republike Hrvatske, model za uplatu za pravne i fizičke osobe je 68, poziv na broj 5037 i OIB uplatioca. Naznačiti opis plaćanja: broj objave u Elektroničkom oglasniku javne nabave, naknada za pokretanje žalbenog postupka u javnoj nabavi.
2
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
3-1-4
Dokumentacija o nabavi
baždarenje velikih vodomjera, budući su uvjeti za obavljanje djelatnosti regulirani zakonskim i podzakonskim propisima, kako je to prednje navedeno, a ujedno upućuje i na pogodovanje samo jednom proizvođaču/zastupniku. Naručitelj je bio dužan dostavu predmetne izjave propisati na način kojim omogućava tržišno natjecanje i sudjelovanje većeg broja gospodarskih subjekata (primjerice izjava ovlaštenog uvoznika ili distributera i sl.) ili pak na način da traži izjavu ponuditelja kojom jamči za navedeno. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/16-01/733 Urbroj: 354-01/16-8 od 6. listopada 2016. 14. N ezakonito određivanje uvjeta tehničke i stručne sposobnosti kao kriterija za odabir ponude Uvjeti tehničke i stručne sposobnosti jesu uvjeti koje naručitelj može propisati dokumentacijom za nadmetanje, kao parametre prema kojima će utvrđivati sposobnost gospodarskog subjekta, odnosno ponuditelja, za izvršenje predmeta javne nabave, a koji parametri predstavljaju apstraktni kriterij sposobnosti ponuditelja. S druge strane, kriteriji za odabir ponude kod ekonomski najpovoljnije ponude, ne služe za ocjenu sposobnosti ponuditelja, već ocjenjuju kvalitetu ponuđenih sredstava za izvršenje ugovora predmeta nabave, a u odnosu na već utvrđeno sposobnog ponuditelja. Dakle, a sukladno utvrđenom činjeničnom stanju, naručitelj je za uvjete tehničke i stručne sposobnosti (podtočke 19.3.1. i 19.3.2. dokumentacije za nadmetanje) propisao obvezu dostave popisa ugovora o uredno izvršenim uslugama i popisa stručnjaka koje ima na raspolaganju, s obrazovnim i stručnim kvalifikacijama, a koji dokazi su i člankom 72. Zakona o javnoj nabavi predviđeni kao dokazi tehničke i stručne sposobnosti. Ujedno je tako određene uvjete iskoristio i kao kriterije ekonomski najpovoljnije ponude (točka 25. dokumentacije za nadmetanje). U odnosu na kriterij ekonomski najpovoljnije ponude pod brojem 1. (reference ponuditelja odnosno broj poslova iste ili slične vrste prema 19.3.1.) t˝reba reći da to ne može predstavljati kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, jer se radi o ocjeni referenci ponuditelja kao nedvojbeno apstraktne sposobnosti ponuditelja, a ne o ocjeni kvalitete ponuđenih sredstva za izvršenje ugovora. U odnosu na kriterij ekonomski najpovoljnije ponude pod brojem 2. (reference ponuditelja odnosno broj osoba kojima raspolaže, a koje posjeduju strukovnu sposobnost, stručno znanje i iskustvo potrebno za izvršavanje usluga, a vezane su za predmet nabave prema 19.3.2.) treba istaknuti da je naručitelj dodjelu bodova propisao na način da boduje broj osoba kojima ponuditelj raspolaže, a ne kvalitetu stručnog osoblja kao ponuđenog sredstva za izvršenje ugovora (što je bio slučaj u gore citiranom rješenju ovog tijela na koje se žalitelj u žalbi poziva). Način na koji je naručitelj odredio dodjelu bodova u spornom kriteriju, ne odudara od načina vrednovanja tog dokaza u smislu ocjene sposobnosti ponuditelja, a slijedom čega je naručitelj dva puta odredio isti kriterij, jednom kao uvjet tehničke i stručne sposobnosti te jednom kao kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, što u konkretnom slučaju nije u skladu sa zakonskim odredbama. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/16-01/740 Urbroj: 354-01/16-6 od 6. listopada 2016. 15. Traženje opreme točno određenih dimenzija Nabava opreme određenih dimenzija zbog ograničenog smještajnog prostora sama po sebi ne bi bila suprotna odredbama Zakona o javnoj nabavi ukoliko bi naručitelj u žal6
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
Dokumentacija o nabavi
3-1-4
benom postupku priložio konkretne dokaze i opravdao svoje traženje (primjerice tlocrt prostorije sa ucrtanim dimenzijama postojeće opreme). U odgovoru na žalbu naručitelj uopće niti ne osporava navode žalitelja da sklopne blokove spornih dimenzije u TS Banski Kovačevac i TS Tina Ujevića 1 može isporučiti samo proizvođač K-E. Stoga ukoliko je takvo nešto točno, nije jasno zašto naručitelj robu za navedene trafostanice nije nabavio izvan ovog otvorenog postupka javne nabave koji po svojoj definiciji iz članka 2. stavka 15. Zakona o javnoj nabavi treba omogućiti svim zainteresiranim gospodarskim subjektima podnošenje ponude. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/16-01/761 Urbroj: 354-01/16-10 od 27. listopada 2016. 16. Nejasna DZN u pogledu određivanja roka za uvođenje u posao Ovdje je potrebno istaknuti da je naručitelj navedenim propisivanje roka i na sebe preuzeo obvezu da odabranog ponuditelja uvede u posao u roku od 15 dana od izvršnosti odluke o odabiru, stoga odredba “sukladno pozivu naručitelja” ne daje pravo naručitelju da manipulira sa definiranim rokom početka radova kako to žalitelj zaključuje. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/16-01/925 Urbroj: 354-01/16-6 od 7. prosinca 2016. 17. Diskriminacija stranih ponuditelja u pogledu uvjeta zapošljivosti više od 50% osoba s invaliditetom Predmetne tvrdnje žalitelja o tome da su propisivanjem dostave potvrde iz očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, a koji kao nadležno tijelo vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, diskriminirani strani ponuditelji iz razloga jer njihovi djelatnici ne mogu biti upisani u očevidnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ocijenjene su osnovnima. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/17-01/38 Urbroj: 354-01/17-7 od 15. veljače 2017. 18. Postroženi uvjeti dokazivanja jednakovrijednosti Dakle, Zakon o javnoj nabavi omogućuje ponuditeljima da prikladnim dokaznim sredstvom dokažu naručitelju da nude proizvod jednakovrijedan proizvodu traženom u troškovniku, odnosno opisanom u tehničkim specifikacijama. Točkom 6.2.4. dokumentacije za nadmetanje naručitelj je propisao obvezu ponuditeljima koji nude jednakovrijedne proizvode da u ponudi prilože dokaz iz kojeg će biti vidljiva usporedna tablica za jednakovrijedne i originalne proizvode. Dakle, naručitelj je propisao da ispitna izvješća proizvođača jednakovrijednih tonera moraju sadržavati kapacitet ispisa tonera drugog proizvođača čime je naručitelj neosnovano postrožio uvjete dokazivanja jednakovrijednosti propisujući dodatnu obvezu ponuditeljima, slijedom čega je žalbeni navod ocijenjen osnovanim. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/17-01/10 Urbroj: 354-01/17-6 od 23. veljače 2017. Primjena ZJN 2016 19. Ograničavanje tržišnog natjecanja Prema tome, traženje iskustva u prodaji kompanije koja obavlja djelatnost distribucije, opskrbe i/ili trgovine plina i to na području Republike Hrvatske, predstavlja dodanu vrijednost koja bi mogla doprinijeti kvaliteti predmetne usluge, a ne minimalnu razinu sposobnosti koja osigurava da će gospodarski subjekt biti sposoban izvršiti ugovor o javnoj Osnovno izdanje, ožujak 2017.
7
3-1-10
Jamstva
članove zajednice ponuditelja koji u jamstvu nisu navedeni kao nalogodavci, žalbeni navod je ocijenjen neosnovanim." Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/16-01/161 Urbroj: 354-01/16-10 od 5. travnja 2016. 3. U jamstvu za ozbiljnost ponude zajednice ponuditelja nisu navedeni svi članovi zajednice i naručitelj je od banke zatražio provjeru mogućnosti naplate (2) "U žalbenom postupku odabrana zajednica ponuditelja SGPP d.d., Murska Sobota, Republika Slovenija te T.G. d.o.o., Mursko Središće je dostavila izvornik Izjave banke PBS Poštna banka Slovenije d.d., Maribor s datumom izdavanja 18. travnja 2016. godine. S obzirom na navedenu izjavu banke kojom ista potvrđuje da je predmetno jamstvo za ozbiljnost ponude naplativo i u slučaju povrede jamstvenih uvjeta od člana zajednice ponuditelja T.G. d.o.o., Mursko Središće iako isti gospodarski subjekt kao član zajednice ponuditelja u jamstvu nije naveden, a što nije ni bilo propisano dokumentacijom za nadmetanje kao obvezni sadržaj jamstva, u žalbenom postupku je nedvojbeno otklonjen prigovor, izražena sumnja žalitelja, da predmetno jamstvo za ozbiljnost ponude neće biti moguće naplatiti u odnosu na člana zajednice ponuditelja T.G. d.o.o., Mursko Središće. U žalbenom postupku je utvrđena valjanost jamstva za ozbiljnost ponude s obzirom na postavljene uvjete u dokumentaciji za nadmetanje kao i osnovanost ocjene naručitelja u ponudi odabrane zajednice ponuditelja priloženog jamstva za ozbiljnost ponude, te je otklonjena sumnja žalitelja u mogućnost naplate predmetnog jamstva za ozbiljnost ponude slijedom čega se žalbeni navod utvrđuje neosnovanim." Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/16-01/201 Urbroj: 354-01/16-10 od 26. travnja 2016. Slično rješenje, Klasa: UP/II-034-02/16-01/348 Urbroj: 354-01/16-12 od 23. svibnja 2016. (str. 4.) 4. U ponudi nije dostavljena tražena preslika jamstva za ozbiljnost ponude Među strankama nije sporno da odabrani ponuditelj nije dostavio presliku jamstva za ozbiljnost ponude, što je bio zahtjev dokumentacije za nadmetanje, već je sporno utječe li takav nedostatak na valjanost ponude. Prema odredbi članka 76. točke 1. Zakona o javnoj nabavi, javni naručitelj može od gospodarskih subjekata tražiti jamstvo za ozbiljnost ponude za slučaj odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, dostavljanja neistinitih podataka u smislu članka 67. stavka 1. točke 3. toga Zakona, nedostavljanja izvornika ili ovjerenih preslika sukladno članku 95. stavku 4. toga Zakona, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma odnosno nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora. Svrha jamstva za ozbiljnost ponude je osiguranje naručitelja od navedenih rizika, a koja svrha je postignuta dostavljanjem izvornika jamstva za ozbiljnost ponude, koji izvornik je odabrani ponuditelj nedvojbeno dostavio, stoga nedostavljanje preslike jamstva u elektronički dostavljenoj ponudi ne utječe na valjanost ponude odabranog ponuditelja. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/16-01/509 Urbroj: 354-01/16-7 od 2. kolovoza 2016. 5. Drugi član zajednice ponuditelja u jamstvu se nigdje ne navodi Iz navedenog je razvidna da dostavljeno jamstvo odabranog ponuditelja, zajednice ponuditelja ZZF d.o.o. i XY d.o.o. glasi na člana zajednice ponuditelja ZZF d.d. Zagreb (nalogodavac), dok se drugi član zajednice ponuditelja u jamstvu nigdje ne navodi. S obzirom na to da je nalogodavac u predmetnom jamstvu član zajednice ponuditelja, a da jamstvo u 2
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
Jamstva
3-1-10
svom opisu ne sadrži jasan i nedvosmislen navod o tome tko je ponuditelj u predmetnom postupku javne nabave, utvrđeno je da jamstvo u ponudi odabranog ponuditelja nije sukladno dokumentaciji za nadmetanje s obzirom da je naručitelj tražio naplativost jamstva u osiguranim slučajevima ukoliko ponuditelj odustane, što je u konkretnom slučaju zajednica ponuditelja, a na istu se ne odnosi definicija nalogodavca iz dostavljenog jamstva u ponudi. Slijedom navedenog, žalbeni navod je osnovan. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/16-01/554 Urbroj: 354-01/16-8 od 2. kolovoza 2016. Slično rješenje, Klasa: UP/II-034-02/16-01/857 Urbroj: 354-01/16-9 od 17. studenoga 2016. Slično rješenje, Klasa: UP/II-034-02/16-01/853 Urbroj: 354-01/16-8 od 8. studenoga 2016. 6. Pojašnjenje banke u pogledu izdanog jamstva za ozbiljnost ponude Žalitelj u žalbi u bitnom navodi da je njegova ponuda odbijena s obrazloženjem da se u dostavljenom jamstvu za ozbiljnost ponude ne navodi slučaj odbijanja potpisivanja okvirnog sporazuma za koji se izdaje jamstvo, već se navodi slučaj odbijanja potpisivanja ugovora. Međutim, žalitelj navodi da je naručitelju u otvorenom roku dostavio pojašnjenje banke u kojem banka potvrđuje da je navedeno jamstvo ispravno i naplativo ukoliko nalogodavac (H d.o.o. Pitomača) odbije potpisati okvirni sporazum, iako je u tekstu garancije umjesto okvirnog sporazuma naveden ugovor. S obzirom na to da se u ovom postupku javne nabave, sukladno dokumentaciji za nadmetanje, sklapa okvirni sporazum, da je u garanciji banke za ozbiljnost ponude navedeno da će banka isplatiti iznos i u slučaju da nalogodavac (žalitelj) propusti ili odbije potpisati ugovor u skladu s natječajnom dokumentacijom te da je banka kao izdavatelj garancije potvrdila da je predmetna garancija ispravna i naplativa ukoliko nalogodavac odbije ili propusti potpisati okvirni sporazum, iako je u tekstu garancije umjesto okvirnog sporazuma naveden ugovor, u konkretnom slučaju dostavljena garancija je u skladu sa svrhom jamstva za ozbiljnost ponude pa je žalbeni navod osnovan. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/16-01/596 Urbroj: 354-01/16-9 od 1. rujna 2016. 7. Bankarska garancija ne sadrži riječ „bezuvjetno” Iz dikcije predmetne bankarske garancije proizlazi da u istoj nedostaje riječ „bezuvjetno”. S tim u vezi ovo državno tijelo ukazuje da je člankom 1039. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (,,Narodne novine”, broj 35/05., 41/08., 125/11.-Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza i 78/15.) propisano da je bankarska garancija samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana. Navedenu samostalnost bankarske garancije propisanu Zakonom o obveznim odnosima poslovna praksa u samoj ispravi označava izrazima kao što je „bez prigovora”, „na prvi poziv” ili riječima istog značenja kao što je „bezuvjetno” i „neopozivo”, a što potvrđuje i praksa hrvatskih sudova odlukama PS Pž3239/90 od 5. ožujka 1991. godine, VTSRH Pž-3266/94 od 8. travnja 1997. godine, VSRH Rev- 93/1997 i VTSRH Pž-1682/93 od 23. studenog 1993. godine. Dakle, činjenica da bankarska garancija odabranog ponuditelja ne sadrži riječ „bezuvjetna” istu ne čini nesamostalnom, odnosno obvezu iz bankarske garancije ovisnom o osnovnom poslu, s obzirom da je njena neovisnost propisana navedenom odredbom Zakona o obveznim odnosima, pa je dakle ex lege bezuvjetna. Iz sadržaja bankarske garancije nedvojbeno proizlazi da su navedeni svi uvjeti naplaOsnovno izdanje, ožujak 2017.
3
3-1-14
Pravna zaštita
odobrenjem nastavka postupka javne nabave ukazao na činjenice kojima čini vjerojatnim postojanje okolnosti na kojima zahtjev temelji, temeljem odredbe članka 162. stavka 4. i 5. te odredbe članka 164. stavka 1. točke 8. Zakona o javnoj nabavi, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/17-01/109 Urbroj: 354-01/17-5 od 22. veljače 2017. 24. Odobren zahtjev za odobrenjem nastavka postupka U konkretnom zahtjevu za nastavak postupka naručitelj upozorava da se cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože, da bi kao mjera bilo učinkovito, mora provoditi kontinuirano te se mora postići visoka procijepljenost cijele populacije goveda kako bi se izbjeglo obolijevanje koje nanosi značajne ekonomske štete i ima velik potencijal daljnjeg širenja, a da na zalihama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane više nije dostupno cjepivo koje je bilo osigurano za 2016. godinu slijedom čega se može očekivati pojava problema u uobičajenom prometu goveda. S obzirom na činjenicu da naručitelj svoj zahtjev temelj i na zaštiti javnog interesa i zdravlja te da je u zahtjevu za nastavak postupka ukazao na činjenice kojima čini vjerojatnim postojanje okolnosti na kojima temelji zahtjev, odnosno učinio je vjerojatnim okolnosti zbog kojih smatra da je opravdano u žalbenom postupku isključiti suspenzivnost žalbe na odluku o odabiru kako bi se izbjegle štetne posljedice nastale neizvršavanjem predmeta nabave u predviđenim rokovima… Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/17-01/134 Urbroj: 354-01/17-5 od 8. ožujka 2017. 25. Pravni interes na dokumentaciju za nadmetanje S obzirom da žalitelj ponudu ne mora nužno podnijeti samostalno već može u svojoj ponudi imenovati podizvoditelje ili ponudu podnijeti kao član zajednice ponuditelja, to prema navedenoj odredbi dokumentacije ne mora sam žalitelj dokazati sposobnost pod rednim brojevima 1.2. do 1.5. iz točke 15. dokumentacije za nadmetanje. Također, ovo tijelo ističe da udovoljenje uvjetima pravne i poslovne sposobnosti ponuditelji dokazuju u svojim ponudama, a naručitelj utvrđuje u postupku pregleda i ocjena ponuda. Kako je žalitelj žalbu izjavio u odnosu na sadržaj dokumentacije za nadmetanje, on u toj fazi postupka javne nabave nije dužan dokazati da udovoljava uvjetima pravne i poslovne sposobnosti kako su propisane točkom 15. predmetne dokumentacije. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/17-01/44 Urbroj: 354-01/17-6 od 21. veljače 2017. 26. Postupanje s poslovnom tajnom Međutim, iz zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda proizlazi da naručitelj dostavljeno pojašnjenje nije sadržajno ocjenjivao, odnosno nije ocjenjivao radi li se u konkretnom slučaju doista o podacima zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske i ekonomske interese Društva. S obzirom na to da je pozivom i dostavom pojašnjenja odabrane zajednice ponuditelja u svezi s podacima označenim poslovnom tajnom naručitelj utvrdio samo da pravna osnova za označavanje podataka u ponudi poslovnom tajnom postoji, dok osnovanost samih činjenica iz dostavljenog pojašnjenja sadržajno uopće nije preispitivao, ostaje nejasno na temelju čega je donio odluku o osnovanosti označavanja poslovne tajne i odlučio da žalitelj nema pravo na uvid podataka označenih poslovnom tajnom. Ocjenjeno je, stoga, da je naručitelj prihvatio pojašnjenje u kojem se navodi pravna 8
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
Pravna zaštita
3-1-14
osnova na temelju koje je odabrana zajednica ponuditelja pojedine podatke u svojoj ponudi označila poslovnom tajnom, a bez da je sadržajno utvrdio je li se ista valjana. Opisanim postupanjem naručitelj nije osigurao dosljednu primjenu pravnog shvaćanja Državne komisije, pa je žalbeni navod ocijenjen osnovanim. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/17-01/64 Urbroj: 354-01/17-7 od 8. ožujka 2017. Primjena ZJN 2016 Troškovi žalbenog postupka Slijedom navedenog, budući da je žalitelj djelomično uspio sa žalbom jer je uspio samo dijelu svog žalbenog zahtjeva (nisu poništeni svi žalitelju sporni dijelovi dokumentacije o nabavi), sukladno razmjeru u uspjehu dodijeljen je trošak žalitelju u ukupnom iznosu od 3.559,37 kn, dok se u preostalom dijelu u iznosu od 2.473,13 kn zahtjev žalitelja odbija. Državna komisija, Klasa: UP/II-034-02/17-01/63 Urbroj: 354-01/17-6 od 13. ožujka 2017.
Osnovno izdanje, ožujak 2017.
9
Pregled sudske prakse u primjeni propisa važećih do 1.1.2017.
3-2-1
Pregled sudske prakse u primjeni propisa važećih do 1.1.2017. 1. Opravdan razlog za poništenje postupka javne nabave Imajući na umu naprijed navedene odredbe Zakona o sudovima, Sud zaključuje kako Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske ima ovlaštenje najvišeg tijela za organizaciju i provođenje materijalnog poslovanja Sudova. Iz ovog razloga Ministarstvo zakonito može predlagati sudovima, postupanje u smislu materijalnog poslovanja, a što je predmetnim dopisom u konkretnom slučaju i učinjeno. Stoga Sud zaključuje kako je naprijed navedenim dopisom, javnom naručitelju zakonito dana mogućnost da sa Hrvatskom poštom d.d. sklopi ugovor o javnoj nabavi, a koja mogućnost dovodi do novonastale okolnosti zbog koje ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da je ona bila poznata ranije. Ovim su u cijelosti ispunjeni uvjeti iz članka 100. stavak 1. točka 4. Zakona, iz kojeg razloga Sud osporeno rješenje ocjenjuje na Zakonu osnovanim. U odnosu na tužbene prigovore, Sud smatra kako je irelevantno da li, temeljem naprijed citiranog dopisa Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, postoji obveza pristupanju okvirnom sporazumu, budući je za poništenje postupka javne nabave, sukladno Zakonu, dostatna i druga okolnost, a koja bi rezultirala izostankom pokretanja postupka javne nabave. Sud ovakav stav smatra i životno logičnim, imajući na umu kako bi besmisleno bilo postupanje u kojem se javni naručitelj prisiljava na provođenje natječaja, za realizaciju kojeg, sukladno naknadno nastalim činjenicama, nema nikakav gospodarski interes. Kako je mogućnost pristupanja ugovoru, bez provođenja posebnog postupka javne nabave, stvarna okolnost koja olakšava poslovanje javnog naručitelja, Sud takvu okolnost ocjenjuje okolnošću zbog koje ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave, da je ona bila poznata ranije. Upravni sud u Zagrebu, Posl. broj: Usl-3342/13 od 14.10.2015. 2. Naručitelj je ovlašten u DZN propisati starost dokaza financijske sposobnosti Iščitavajući sadržaj sporne odredbe članka 71. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi te tumačeći sadržaj iste, kako u usporedbi sa drugim odredbama toga Zakona, tako i u skladu sa zakonom kao cjelinom, prvostupanjski upravni sud smatra da je tuženik, zaključivši da time što sporna odredba ne propisuje starost pojedinih dokaza financijske sposobnosti znači da ista takvo postupanje naručiteljima zabranjuje, pogrešno primijenio spornu odredbu. Naprotiv, sud smatra da je zakonodavac citiranom odredbom dao javnim naručiteljima široke ovlasti u propisivanju kako vrste dokaza financijske sposobnosti koje će tražiti od ponuditelja, tako i u pogledu njihove starosti. Naime, zakonodavac je navedene dokaze odredio samo primjerima, a ne i taksativno (numerus clausus), čime je dopustio da javni naručitelji kao dokaz ispunjavanja traženih uvjeta financijske sposobnosti propišu i neki dokument naveden u citiranoj odredbi Zakona o javnoj nabavi. Slijedom navedenog budući da javni naručitelj može slobodno odrediti koji će dokument smatrati adekvatnim dokazom ispunjavanja uvjeOsnovno izdanje, ožujak 2017.
1
3-2-1
Pregled sudske prakse u primjeni propisa važećih do 1.1.2017.
ta financijske sposobnosti pojedinog gospodarskog subjekta, javni naručitelj stoga isto tako može odrediti i starost navedenog dokaza, budući da zakonodavac navedeno ne zabranjuje. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je ocijenio da propisivanjem starosti dokaza financijske sposobnosti tužitelj nije povrijedio odredbe Zakona o javnoj nabavi a takvo tumačenje prihvaća i ovaj žalbeni sud. Visoki upravni sud u Zagrebu, Posl. broj: Usž-378/15 od 12.11.2015. 3. U roku za žalbu u odnosu na sadržaj izmjene DZN ne može se osporavati neizmijenjeni dio DZN Prema ocjeni suda, tužitelj ne osporava da je podnio žalbu u roku za žalbu u odnosu na izmijenjenu dokumentaciju, a iz prethodno citiranog članka 146. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona o javnoj nabavi nesporno proizlazi da je Zakonom odvojen rok za žalbu u odnosu na poziv za nadmetanje i dokumentaciju za nadmetanje i rok za žalbu u odnosu na izmjenu dokumentacije za nadmetanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije. Tužitelj ne osporava da je žalbu podnio na cjelokupnu dokumentaciju za nadmetanje, a ne u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije, pa je iz navedenog razloga tuženica imala osnove odbaciti žalbu tužitelja kao nepravodobno podnesenu pozivom na odredbu članka 164. stavka 1. točke 2. Zakona o javnoj nabavi. Upravni sud u Zagrebu, Posl. broj: Usl-2725/14 od 23.12.2015. 4. Troškovi postupka kod djelomično usvojenog žalbenog zahtjeva na DZN Ocjenjujući zakonitost točke 2. izreke osporenog rješenja sud nalazi da je tuženik pravilno postupio kada je odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan, budući je tužitelj u žalbi tražio poništenje dijela poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje u dijelu u kojem je zahvaćena nezakonitošću, a tuženik je samo poništio dokumentaciju za nadmetanje u dijelu u kojem je zahvaćena nezakonitošću. Upravni sud u Osijeku, Posl. broj: Usl-550/15 od 20.8.2015. (stav potvrđen presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu, Posl. broj: Usž-1828/15 od 26.11.2015.) 5. Uvjet valjanosti punomoći za podnošenje žalbe zajednice ponuditelja Zastupanje trgovačkih društava i osobe ovlaštene za zastupanje istih, uređeno je Zakonom o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12. i 68/13.). Navedeni zakon u odredbi članka 42. u odnosu na formu, postupak i opseg punomoći upućuje na odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05., 41/08. i 125/11.). Sud u cijelosti prihvaća navode tuženika kako se na punomoći kao ovlaštenju za zastupanje mora naznačiti ime i prezime osobe koja daje (potpisuje) punomoć, odnosno iz punomoći bilo njenog sadržaja ili potpisa mora biti vidljivo ime i prezime osobe koja je dala punomoć, odnosno u predmetnom slučaju ime i prezime osobe koja je ovlaštena zastupati trgovačko društvo u okviru svojih zakonom ili na zakonu predviđen način danih ovlasti. Stoga prema ocjeni suda punomoć mora sadržavati identitet kako osobe koja prima punomoć tako i osobe koja daje punomoć. Napominje se tužiteijima kako je zajednica ponuditelja osnovana s ciljem dostavljanja zajedničke ponude pa stoga za sve ponuditelje moraju biti valjane punomoći, jer u suprotnom ne prihvaćanjem punomoći jednog člana ponuditelja i njegovim iskijučenjem iz postupka javne 2
Osnovno izdanje, ožujak 2017.