tip Travel magazine Hrvatska 004 (hrvatsko izdanje) 02-03/2014

ISSN: 1849-059X

www.tipTravelMagazine.com

HRVATSKA

Magazin o turizmu i putovanjima

Broj 4 • Godina II • veljača - ožujak 2014.

INFORMACIJE • PREPORUKE • DOŽIVLJAJI

Opatija Tema broja

Wellness&spa

Skijanje

Drvene ljepotice

Turopolja

Vikend izlet

Lonjsko polje Ostale teme:

Valentinovo Zagreb • UNESCO Starogradsko polje

Skandinavija veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

1

www.tipTravelMagazine.com

HRVATSKA

Magazin o turizmu i putovanjima

Magazin o turizmu i putovanjima ISSN: 1849-059X Izdavač: Tip Kreativa d.o.o.

Jordanovac 119, 10000 Zagreb tel: +385 1 2348 488 mob: +385 91 7958 016

Foto: Robert Kunštek

info@tiptravelmagazine.com www.tiptravelmagazine.com www.facebook.com/tiptravelmagazine MB: 4055845 OIB: 21136573248 Erste&Steiermärkische Bank d.d.

IBAN: HR4524020061100663844 Glavna urednica: Željka Kunštek zeljka@tiptravelmagazine.com Grafički urednik: Robert Kunštek robert@tiptravelmagazine.com Suradnici u ovom izdanju: Vlatka Vužić Sanja Plješa Marketing: Tip Kreativa d.o.o. marketing@tiptravelmagazine.com Izvori fotografija: tipTravel magazine arhiva, arhive turističkih zajednica, fotolia Naslovna stranica: Villa Madonna, Opatija foto: Petar Trinajstić arhiva: TZ grada Opatije / PHOTOnet.hr

ISSN: 1849-059X

www.tipTravelMagazine.com

HRVATSKA

Magazin o turizmu i putovanjima

Broj 4 • Godina II • veljača - ožujak 2014.

INFORMACIJE • PREPORUKE • DOŽIVLJAJI

Opatija Tema broja

Wellness&spa

Skijanje

Drvene ljepotice

Turopolja

Vikend izlet

Lonjsko polje Ostale teme:

Valentinovo Zagreb • UNESCO Starogradsko polje

Skandinavija

Prenošenje tekstova, djelomično ili u cijelosti, dozvoljeno je samo uz pismeno odobrenje uredništva ili autora. Zabranjena je svaka vrsta mehaničkog, optičkog ili elektronskog umnožavanja. Sva prava zadržana. Tekstovi i fotografije se šalju u elektronskom obliku.

Stav autora teksta ne mora biti uvijek i stav uredništva. Uredništvo ne može garantirati za trajnost objavljenih informacija i ne odgovara za sadržaj oglasnih stranica.

2

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Riječ urednice

Nova godina i neke nove rubrike

T

očno 170 svjećica je upaljeno ove godine na rođendanskoj torti Opatije, ali i cijelog hrvatskog turizma, čiji su počeci vezani upravo uz ovaj grad u Kvarnerskom zaljevu. Priznat ćete, lijepa obljetnica.

Stoga nije slučajnost što smo vam u prvom ovogodišnjem broju odlučili predstaviti Opatiju, grad duge turističke tradicije, koji će tijekom cijele godine nizom raznih događanja slaviti ovaj važan rođendan na kojeg ste, naravno, svi pozvani. No, to je tek jedan od razloga zbog kojeg biste ove godine trebali posjetiti Opatiju. Ostale saznajte u reportaži koju vam donosimo.

Tražite li ideju za neki od sljedećih vikenda, predlažemo odmor u Parku prirode Lonjsko polje. Pogotovo ako ste zaljubljenik u prirodu i životinje, a pomisao na vožnju čamcem, fotosafari, promatranje ptica ili istraživanje bespuća ovog močvarnog područja u vama budi znatiželju. Za cjelokupni doživljaj, prespavajte u autohtonoj posavskoj kući i svakako kušajte neke od lokalnih specijaliteta. Niz lokacija za zanimljive izlete skriva i Zagrebačka županija, a selo Donja Kupčina s vrijednom etno zbirkom na otvorenom, samo je jedna od njih.

Avanturisti među vama neka sjednu u automobil i upute se u obilazak drvenih turopoljskih kapela, razasutih po okolici

Zagreba. Otkrijte zašto su jedinstvene u svijetu. Od ovog smo broja za vas uveli i dvije nove rubrike, za koje vjerujemo da će vas zanimati. Jedna je "Kulturna scena", u kojoj ćemo donositi najave raznih kulturno-glazbenih poslastica po Hrvatskoj: koncerata hrvatskih, ali i svjetskih izvođača, predstava, izložbi i još mnogo toga što će, vjerujemo, biti zanimljivo i vama koji već jeste u Hrvatskoj, ali i vama koji tek planirate doći.

Možda vas upravo neko od tih događanja potakne na što skoriji dolazak. A možda baš vi budete najbrži i osvojite ulaznice na neko od njih :-) (više na str. 90). Podsjećam da i dalje nastavljamo knjigama i vodičima darivati autore najboljih fotografija među vama (više na str. 88).

Novost od ovog broja je i rubrika "Putopisci" kroz koju će vas svjetski putnici i ljudi s velikim iskustvom u putovanjima upoznavati s brojnim doživljajima sa svojih putovanja svijetom, dijeliti s vama korisne savjete, preporuke, ideje...

U ovom broju saznajte 'iz prve ruke' i kako je putovati najvećim zrakoplovom na svijetu, donosimo i foto-reportažu o avanturi po Skandinaviji, a skijanje i wellness, užitci kao stvoreni za veljaču i ožujak, samo su još neke od tema...

Uživajte u čitanju! Željka Kunštek

www.tipTravelMagazine.com

HRVATSKA

Magazin o turizmu i putovanjima

Preuzmite tipTravel magazine iOS Newsstand aplikaciju na App Store-u za još kvalitetniji doživljaj čitanja, na hrvatskom i/ili engleskom jeziku bez naknade.

Preuzmite ovdje:

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

3

Sadržaj

www.tipTravelMagazine.com

HRVATSKA

Magazin o turizmu i putovanjima

02-03/2014.

Važnost i kvalitetu tipTravel magazina u online promociji hrvatskog turizma su prepoznali te ga preporučuju čitateljima, turistima:

tipTravel magazine je prvi hrvatski online magazin o turizmu i putovanjima koji je isključivo u digitalnom obliku i dostupan svim čitateljima bez naknade.

Izlazi u hrvatskom i engleskom izdanju, a namijenjen je domaćim i stranim turistima, zaljubljenicima u putovanja.

U svakom broju čitatelje, kroz autorske reportaže i fotografije, upoznaje s hrvatskim primorskim i kontinentalnim odredištima te njihovom raznolikom i bogatom turističkom ponudom, otkriva i one manje poznate zanimljivosti, donosi vijesti iz turizma, najave događanja i manifestacija koje ne biste smjeli propustiti te savjete i preporuke 'iz prve ruke'. Zadnji dio magazina posvećen je temama iz svijeta.

Sve informacije o magazinu nalaze se na www.tiptravelmagazine.com, kao i izravan link na sva izdanja. Magazin je moguće čitati na svim računalima, tablet i smartphone uređajima putem programskog rješenja kojeg nudi Issuu.com. Za Android uređaje je razvijena nova verzija aplikacije 'Issuu'. Na iOS uređajima (iPad, iPhone i iPod touch) osim putem Issuu-a, magazin je moguće i besplatno preuzeti ('downloadati') u AppStore-u gdje je na aplikaciji, uz dodatne interaktivnosti, omogućen još kvalitetniji doživljaj čitanja. Kako biste ga pronašli, u AppStore je dovoljno upisati "tiptravel".

4

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

10-21

32-41

24-29

42-43

8-9 VIJESTI HRVATSKA 10-21 PLAVA HRVATSKA Opatija: Turistička dama Kvarnera 22-23 TIPS4YOU 24-29 VIKEND IZLET - Lonjsko polje: Vikend u 'parku bioraznolikosti' 32-41 ARHITEK. BAŠTINA Zagrebačka županija: Drvene ljepotice Turopolja 42-43 LJEPOTE HRVATSKE Svetvinčenat

44-48 INTERVJU Kristian Šustar, član Uprave HUP-a Zagreb i predsjednik UPUHH-a: Cilj je predstaviti Hrvatsku svijetu kao 'zelenu destinaciju' 50-53 TURISTIČKI PROIZVOD Photo&tours: Odmor s pogledom kroz objektiv 54-57 IZLET - Zavičajni muzej Donja Kupčina: Etno zbirka pod zvijezdama 58-59 TURISTIČKA ATRAKCIJA

prijatelj okoliša

opcija prikaza fotografije preko cijelog zaslona omogućena je korisnicima aplikacije na iPad, iPhone i iPod touch uređajima.

za izdavanje ovog magazina nije uništeno niti jedno stablo

50-53

78-79

98-99

54-57

84-87

104-121

60-63 VALENTINOVO Ljubavne priče koje su 'osvojile' Zagreb 64-65 TRAGOVIMA POVIJESTI

76 HRVATSKA KROZ FILATELIJU - Svjetionici: Stončica

90-93 KULTURNA SCENA Glazbeno-kulturne poslastice Hrvatske

78-79 GOURMET HRVATSKA Zagreb: Gastronomija ne poznaje granice

94-95 UNICEF

98-99 ATRAKCIJE SVIJETA

68-69 ZDRAVSTVENI TURIZAM Wellness ili zdravo življenje

80-82 IZ 'PRVE RUKE' Antonov 225: Putovanje najvećim zrakoplovom na svijetu

70-73 SPORTSKI TURIZAM Skijanje: Odmor na snježnim padinama

84-87 PUTOPISCI - Dvina Meler: "Volim okus pustolovine"

74-75 HRVATSKA ONLINE

88-89 POŠALJI I... OSVOJI

66-67 UNESCO - Starogradsko polje: Remek djelo grčke kulture

96-97 VIJESTI SVIJET

100-103 ZIMSKI TURIZAM Maribor: Wellness užitci u zagrljaju Pohorja 104-121 VODIMO VAS U...

Skandinaviju: Naša avantura po sjeveru Europe veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

5

KARTA HRVATSKE

Odredišta

u ovom izdanju Mjerilo 1 : 1 000 000

Zagreb TUROPOLJE Donja Kupčina

LONJSKO POLJE

OPATIJA Svetvinčenat

Legenda:

Rt Stončica (otok Vis)

6

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

autocesta s priključkom brza cesta s priključkom glavna cesta (regionalne i lokalne ceste nisu ucrtane)

Starogradsko polje

(otok Hvar)

INFO

Opći podaci o Hrvatskoj  Zemljopisni položaj:

 Klima:

 Putne isprave

Hrvatska se prostire od krajnjih istočnih rubova Alpa na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku.

Središnji joj dio prekriva planinski masiv Dinare, a južni završava na obali Jadranskog mora.

 Površina:

Kopneni dio 56.594 km2, a površina teritorijalnog mora 31.479 km2.

 Naseljenost:

Hrvatska ima 4,29 milijuna stanovnika (2011.).

 Nacionalni sastav:

Većinu stanovništva čine Hrvati (90,42%), a najbrojnije su manjine Srbi, Bošnjaci, Slovenci, Mađari, Česi, Talijani i Albanci.

 Državno uređenje:

Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

 Novac:

 Glavni grad:

Zagreb je, sa svojih 792.875 stanovnika (2011.), gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte Hrvatske.

 Dužina morske obale:

6.278 km, od toga 4.398 km otoka, hridi i grebena.

 Broj otoka, hridi i grebena:

1.244. Najveći su otoci Krk i Cres. Nastanjeno je 50 otoka.

 Najviši vrh:

Dinara 1.831 m/nm.

U Hrvatskoj postoje tri klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, na visinama iznad 1200 m planinska klima, a uzduž jadranske obale ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana, gdje su ljeta suha i vruća, a zime blage i vlažne.

Prosječna temperatura zraka u unutrašnjosti u siječnju je od -2 do 0°C i nešto niža u gorju, dok u srpnju prosječne temperature zraka iznose od 20 do 22°C u nizinama unutrašnjosti te oko 13°C u gorju. Prosječna temperatura zraka u primorju: siječanj od 5 do 9°C, srpanj od 23 do 26°C. Temperatura mora zimi je oko 12°C, a ljeti oko 25°C.

Službena valuta je kuna (7,5 kuna ≈ 1 euro).

Strana valuta mijenja se u bankama, mjenjačnicama, poštanskim uredima i u većini turističkih agencija, hotela i kampova.

Kreditne kartice (Eurocard/ Mastercard, Visa, American Express i Diners) primaju se u gotovo svim hotelima, marinama, restoranima i trgovinama te na bankomatima.

 Blagdani i neradni dani 1. siječnja - Nova godina 6. siječnja - Sveta tri kralja Uskrs i Uskrsni ponedjeljak 1. svibnja - Praznik rada Tijelovo 22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 15. kolovoza - Velika Gospa 8. listopada - Dan neovisnosti 1. studenoga - Svi sveti 25. i 26. prosinca - Božić i blagdan sv. Stjepana

220 V; frekvencija 50 Hz

 Pitka voda

Voda iz slavine je pitka u svim dijelovima Hrvatske.

Ako opazite prirodnu ili tehničko-tehnološku prijetnju ili nesreću koja

Tijekom turističke sezone većina trgovina radnim je danom otvorena od 8 do 20 sati, a mnoge od njih rade i vikendom. Javne službe i poslovni uredi uglavnom rade od 8 do 16 sati, od ponedjeljka do petka.

 Broj 112

 Ostali važni brojevi Međunarodni pozivni broj za Hrvatsku: 385; informacije o međunarodnim telefonskim brojevima: 11802; vremenska prognoza: 060 520 520; stanje na cestama: 062 777 777; pomoć na cestama (HAK): 1987

 Ograničenja brzine kretanja vozila

 Radno vrijeme trgovina i javnih službi

 Električni napon gradske mreže

ugrožava život i zdravlje ljudi, imovinu ili okoliš, nazovite 112, broj kojeg je moguće besplatno nazvati 24 sata dnevno s bilo kojeg telefonskog uređaja u Republici Hrvatskoj. Pozivom na broj 112 moguće je dobiti hitnu medicinsku pomoć, pomoć vatrogasaca, policije, gorske službe spašavanja, zatim pomoć pri traganju i spašavanju na moru te pomoć drugih hitnih službi. Poziv na ovaj broj moguće je ostvariti i na engleskom, njemačkom, talijanskom, mađarskom, slovačkom i češkom jeziku.

Od 1. travnja 2013. vizni sustav Republike Hrvatske potpuno je usklađen s viznom politikom Europske unije. U 2013. godini svim strancima, nositeljima valjanih schengenskih isprava, za ulazak u Hrvatsku i kratkotrajni boravak nije potrebna dodatna (hrvatska) viza.

Više na: www.mvep.hr

U naselju 50 km/h; izvan naseljenih mjesta 90 km/h; na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i na brzim cestama 110 km/h; na autocestama 130 km/h; za motorna vozila koja vuku priključno vozilo bez kočnica 80 km/h. Obvezna je vožnja s upaljenim dnevnim ili kratkim svjetlima u razdoblju zimskog računanja vremena.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

7

Vijesti

HRVATSKA Odlični rezultati turističke 2013.

Foto arhiva: Ministarstvo turizma RH

Foto arhiva: TZ grada Šibenika

Hrvatskom projektu prva nagrada UNWTO-a

Stara bakarska vodica - vrhunsko vino Poljoprivrednoj zadrugi Dolčina, koja brine o održavanju bakarskih prezida iz 18. stoljeća, i koja je prije desetak godina započela proizvodnju Stare bakarske vodice, početkom ove godine je iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi javljeno kako je njihova bakarska vodica prošla sva potrebna stručna testiranja i dobila status vrhunskog pjenušavog vina. Kada im ta potvrda stigne i u papirnatom obliku, bakarski će se pjenušac prodavati pod brendom "Stara bakarska vodica", kako bi ga se razlikovalo od "Bakarske vodice" koju proizvodi drugi proizvođač i koju je moguće nabaviti po pristupačnoj cijeni u brojnim trgovinama.

8

Foto: Željka Kunštek

Foto: Miljenko Šegulja, arhiva: TZ grada Bakra

Hrvatsku je u 2013. godini posjetilo 12,4 milijuna turista, odnosno njih 5,5 posto više u odnosu na prošlu godinu, a ostvarili su 72,1 milijun noćenja ili 4 posto više. Zadovoljstvo ostvarenim rezultatima nisu krili ni hrvatski ministar turizma, Darko Lorencin, ni direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Meri Matešić. "Posebice vesele rezultati pred i posezone koji ukazuju na činjenicu da je turistička sezona u Hrvatskoj sve dulja te da turisti kod nas ostaju sve dulje", rekao je ministar te dodao kako očekuje da će ukupni prihodi od putovanja u 2013. godini premašiti 7 milijardi eura. Direktorica Matešić je istaknula kako će naglasak u radu HTZ-a ove godine, između ostalog, biti stavljen na izgradnju nove brending strategije te na unaprjeđenje odnosa s javnošću i online komunikacije.

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

U sklopu međunarodnog sajma turističke industrije FITUR, koji se krajem siječnja 2014. održavao u Madridu, održana je dodjela nagrada Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za doprinos razvitku turizma u 2013. godini (2013 UNWTO Awards Ceremony and Gala Dinner). Prvu nagradu u kategoriji inovacija u istraživanju i tehnologiji osvojio je projekt "3D AR Virtual Portal", DSP Studija & Momentum Studija iz Zagreba. Nagrađeni hrvatski projekt predstavlja primjenu najsuvremenije tehnologije proširene stvarnosti (AR) u turizmu, a realiziran je u Šibeniku na tri lokacije: Meštrovićev spomenik Jurju Dalmatincu, katedrala Sv. Jakova i UNESCO-ova spomen ploča kulturne baštine.

Drugu je nagradu osvojio projekt iz Južne Koreje, a treću projekt iz Italije.

U ADAC-ovom vodiču 109 hrvatskih kampova U ADAC Kamping vodiču za 2014., najvažnijem međunarodnom kamping vodiču, među više od pet tisuća kampova nalazi se i 109 hrvatskih kampova, odnosno dva više nego prošle godine. Od toga je pet vrhunskih, a 17 označeno simbolom povećanja kvalitete sadržaja i ponude u odnosu na prošlu godinu. Govoreći o podacima o hrvatskim kampovima iz ovogodišnjeg ADAC-ovog vodiča, iz Kamping udruženja Hrvatske (KUH) su istaknuli važnost njemačkog tržišta za hrvatski kamping, u kojemu su prošle godine najviše noćenja, 5,4 milijuna ili 33 posto od ukupnog broja, ostvarili upravo njemački turisti, koji pažljivo prate objave ADAC-a. Uz Njemačku, važna tržišta za hrvatski kamping su i Slovenija i Nizozemska.

Tri hrvatska hotela u prestižnom udruženju Relais&Chateaux

Foto: Marko Vrdoljak, arhiva: TZ grada Zagreba

Foto: Željka Kunštek

Palača Lešić Dimitri, Korčula, foto: Željka Kunštek

Palača Lešić Dimitri u Korčuli, Hotel Bastion u Zadru i Stancija Meneghetti u Istri prva su tri obiteljska hotela iz Hrvatske koja ove godine postaju članicama prestižnog udruženja Relais&Chateaux, pod čijim brendom u svijetu već posluje 520 vila i malih obiteljskih hotela. Udruženje je prije 60 godina u Francuskoj osnovalo osam poduzetnika entuzijasta, hotelijera i vrhunskih chefova koji su ujedinili svoje hotele i restorane na putu od Pariza do Nice pod sloganom "Put do sreće". Postavili su jedinstven standard izvrsnosti u gostoprimstvu pa se objekti ovog udruženja odlikuju autentičnošću te vrhunskim smještajem i gastro ponudom. Hrvatsko Ministarstvo turizma je podržalo suradnju s Udruženjem, na inicijativu Udruge malih obiteljskih hotela Hrvatske.

Foto: PHOTOnet

Hrvatska najpoželjnija za luksuzna putovanja

Uskoro prvi hostel na Opatijskoj rivijeri

Prema rezultatima istraživanja rezervacijskog portala Luxury Link, Hrvatska je najpoželjnija destinacija za luksuzna putovanja u 2014. godini. Prilikom odabira destinacije koja je u trendu, čak 27 posto ispitanika odabralo je Hrvatsku, a slijedi je Portugal kojeg je odabralo 18 posto putnika. Putnike "dubljeg džepa", pokazalo je istraživanje, najviše zanimaju gastronomija i enologija te avanturistička putovanja. Njih gotovo trećina planira putovanje u Europu, nakon koje slijede Karibi i SAD. Na listi najpopularnijih europskih odredišta ispitanici su najviše zanimanja pokazali za velike gradove (60 posto), dok kupališne destinacije traži 26 posto gostiju. Istraživanje je provedeno u prosincu 2013., a u njemu je sudjelovalo 1.667 ispitanika s godišnjim prihodom kućanstva višim od 100 tisuća dolara.

U veljači će u Lovranu svoja vrata otvoriti prvi hostel na Opatijskoj rivijeri, "Hostel Link", koji će toj rivijeri dovesti nove, mlade urbane putnike. Hostel, koji se nalazi u blizini glavne lovranske plaže i nekoliko minuta pješice od stare lovranske jezgre, će imati 111 kvalitetno uređenih soba, od kojih će svaka imati svoju kupaonicu. U sklopu hostela će biti i kuhinja, self-service praonica, recepcija s blagovaonicom, bar s vanjskom terasom, parkiralište i garderoba. Uređenje unutarnjeg i vanjskog prostora je povjereno talijanskim dizajnerima, a svaki kat će imati svoju priču, boje i posebnu rasvjetu. U ponudi će biti i različiti programi: urbani festivali, radionice i događanja koja će okupljati mlađu populaciju iz Europe i svijeta. Ulagač je hotelska tvrtka Milenij hoteli, a vrijednost ulaganja je 5 milijuna eura.

Zagreb nominiran za najbolju europsku destinaciju 2014.

Portal "European Best Destinations" (EBD) nominirao je Zagreb za izbor najbolje europske destinacije 2014., u konkurenciji 20 kandidata.

Glasovanje je otvoreno na stranici www.europeanbestdestinations.org do 12. veljače, a konkurenti Zagrebu su Amsterdam, Barcelona, Beč, Bergen, Berlin, Budimpešta, Cannes, Ženeva, Glasgow, Cipar, London, Madeira, Madrid, Milano, Pariz, Porto, Prag, Rim i Stockholm. Ovim natjecanjem potiče se izvrsnost, a pobjednika očekuje bolji imidž i veći broj gostiju. EBD od 2009. godine surađuje s turističkim zajednicama diljem Europe s ciljem nagrađivanja i promoviranja 20 najposjećenijih destinacija putem svoje web stranice i društvenih mreža, a prestižni naslov najbolje europske destinacije postao je sinonim za europsku izvrsnost.

Prošlogodišnji pobjednik je Istanbul, kojeg su slijedili Lisabon i Beč.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

9

Plava Hrvatska

OPATIJA

Fotografija: Festival vatrometa, 28. lipnja

10

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

OPATIJA HRVATSKA

Turistička dama Kvarnera Napisala: Željka Kunštek ◆ Fotografije: arhiva TZG Opatija / PHOTOnet.hr

Ono što su Nica i Cannes za Francusku, to je nesumnjivo Opatija za Hrvatsku. Ikona stila, ljepote, duge turističke tradicije, šarma, glamura... grad koji na turističkoj karti Hrvatske živi svih 365 dana u godini. Ako već niste, krajnje je vrijeme da upoznate Opatiju...

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

11

Plava Hrvatska

OPATIJA

Fotografije: Kvarner Festival, komorni orkestar na Mandraču (lijevo); od svojih je turističkih početaka Opatija bila omiljeno odredište aristokracije (desno i gore).

K

ada na rođendanskoj torti zasvijetli 170 svjećica, priznat ćete, radi se o uistinu važnoj obljetnici, koju bi mnogi poželjeli. Slavljenici su ove godine Opatija, ali i cijeli hrvatski turizam, čiji su počeci vezani upravo uz ovaj grad u Kvarnerskom zaljevu, na istočnoj obali Jadranskog mora.

Utočište aristokracije Sezona u Opatiji traje svih 365 dana u godini zahvaljujući, između ostaloga, i brojnim događanjima tijekom cijele godine. Dok je veljača, primjerice, u znaku petog godišnjeg doba - karnevala, ožujak je posvećen zdravlju i wellness doživljajima.

12

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Njezin snažniji razvoj je krenuo sredinom 19. stoljeća, kada je priobalnom cestom povezana s lučkim gradom Rijekom te kada vijest o Opatiji kao "ljekovitom lovorovom gaju na Jadranskom moru" počinje stizati i do bečkih salona. Zbog ugodne klime, bujne vegetacije i blizine zemljama srednje Europe, odmor, inspiraciju i avanturu u njoj su sve više počeli pronalaziti znameniti gosti: njemački, austrijski i meksički carevi,

zatim kraljevi i prinčevi Grčke, Italije, Švedske i Norveške, hrvatski banovi, nobelovci, skladatelji, književnici i umjetnici. Tako je od svojih početaka ova "kraljica hrvatskog turizma", kako joj najčešće tepaju, stasala kao elitno odredište. A takva je ostala i do danas.

Raznolikost ponude Iako je u svojim počecima bila zanimljivija za boravak od rane jeseni do kasnog proljeća, s vremenom je Opatija postala i sve posjećenije ljetno odredište te je sezonu produžila na cijelu godinu. Tom je dinamikom nastavila sve do danas pa u ovom gradu nećete čuti izraze poput "glavne sezone, sezone ili posezone", o kojima se nerijetko zna pričati u nekim drugim turističkim destinacijama. Sezona ovdje traje svih 365 dana u godini i oko toga nema dvojbe.

Fotografije: Balinjerada, spuštanje najčudnijih vozila na kugličnim ležajevima (gore lijevo); djevojka s galebom simbol je Opatije (gore desno); ples pod maskama u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner (dolje).

U paleti opatijske turističke ponude pronaći ćete veliku raznolikost: i plaže uz kristalno čisto more i planine s vidicima na koje se grijeh uspeti bez fotoaparata, aristokratske vile i luksuzne hotele, bučne klubove i tihe, šarmantne kavane. Poznata je i po egzotičnim parkovima i šetnicama, a tu su i drugi sadržaji: bazeni, wellness oaze, casina, kongresni kapaciteti, biciklističke staze te niz manifestacija i festivala koji vode računa o tome da u Opatiji tijekom cijele godine bude 'živo'. Zbog svog povoljnog geoprometnog položaja te blizine brojnih prirodnih i kulturnih atrakcija iz Opatije nije daleko napraviti izlet do nacionalnih parkova Plitvička jezera, Brijuni i Risnjak, Parka prirode Učka ili do susjedne Venecije.

Peto godišnje doba No, Opatija nije zanimljiva samo u četiri godišnja doba, već i u 'petom' - karnevalskom. Vrijeme je to kada gradom zagospodare najrazličitije maske i kada se po gradskim ulicama i pozornicama izmjenjuju razni programi: od tradicionalne Dječje međunarodne maškarane povorke, Maškaranog klapskog maratona i Plesa pod maskama pa sve do jedinstvene opatijske Balinjerade, kada se glavnom gradskom ulicom spuštaju neobična vozila - od romobila do alegorijskih kola. Što još čekate?

Kliknite ovdje kako biste pogledali raspored karnevalskih događanja

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

13

Plava Hrvatska

OPATIJA

Priuštite si tijekom ožujka neku od masaža, kupki i/ili tretmana u nekom od opatijskih wellness centara te obnovite energiju prije dolaska proljeća.

Opatija - oaza wellness-a A kada prođe vrijeme ludovanja i slavlja pod maskama, u Opatiji nastupa vrijeme opuštanja, obnove tijela i duha. Iako u blagodatima wellness i spa programa ovdje možete uživati tijekom cijele godine, ožujak je "mjesec otvorenih wellness vrata". Opatijski wellness centri i hoteli, koji su do zavidnih standarda razvili ovu vrstu ponude, tada kreiraju različite tretmane i programe, koje nude po posebnim cijenama. Preporučamo jedinstvenu masažu "Opatijska kamelija" koja 'budi' senzualnost i izvornu ljepotu svake žene. U ponudi su i masaže aromatičnim prirodnim uljima, orijentalna, tajlandska ili masaža toplom čokoladom, ona s toplim vulkanskim kamenjem ili antistresna masaža, anti 14

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

age tretmani tijela, jacuzzi i mineralne kupke, finske saune i turske kupelji...

Stvar je osobnog izbora.

Europsko mondeno lječilište Kažu da ništa u životu nije slučajno pa tako ni ožujak nije slučajnim odabirom izabran za 'mjesec wellness-a'. Naime, u upravo je u ožujku davne 1889. godine carskim ukazom Opatija i službeno proglašena lječilištem zahvaljujući, prije svega, blagoj i zdravoj klimi, odnosno kombinaciji morskog i svježeg planinskog zraka. U tom, nekadašnjem selu ribara, pomoraca i tkalja, tada polako počinju 'nicati' ordinacije i kupališta, uređuju se parkovi i šetnice, od kojih je najpopularnija ona uz more, duga 12 km, tzv. 'Lungomare'. I danas je

PROMO

Thalasso Wellness Centar Opatija

P

od okriljem Thalassotherapie Opatija, elitne medicinske i zdravstvene ustanove otvorene 1957. godine u Opatiji, posljednjih devet godina djeluje i vrhunski spa wellness centar, koji se prostire na 2.500 četvornih metara. Moderno uređen wellness centar prepoznatljiv je po bazenu s grijanom morskom vodom i podvodnim masažama te po spa relax zoni s četiri vrste sauna: finskom, turskom, bio saunom i Lakoniumom.

Posebno omiljena među posjetiteljima je i relax zona za opuštanje s grijaćim ležajevima i vodenim krevetima.

U ponudi centra je i velik izbor masaža i beauty tretmana lica i tijela te vrhunski kozmetički uređaji za uljepšavanje i mršavljenje, kao i nutricionističko savjetovalište. Ovdje se provodi i niz medicinskih programa za bolna leđa, reumu i osteoporozu koji objedinjuju vrhunsku fizikalnu terapiju i wellness doživljaje. Također, u centru se provode i estetski tretmani hijaluronskim filerima i kemijskim pilingom, a ljubitelje fitness programa sigurno će razveseliti i moderno opremljen fitness centar.

Zbog svega navedenoga, ne čudi što je centar postao omiljeno mjesto brojnih

posjetitelja za bijeg od užurbane svakodnevice, oaza mira, zadovoljstva, energije i optimizma, toliko potrebnih modernom čovjeku.

Ovdje je moguć i boravak u secesijskoj Villi Dubrava, koji je toplim hodnikom povezana s modernim Thalasso Wellness Centrom Opatija.

Sa svojom dugogodišnjom tradicijom zdravstvenog turizma Thalassotherapia Opatija je nadaleko poznata i kao prestižni dijagnostički kardiološki centar te kao respektabilna ustanova za rehabilitaciju kardioloških i reumatskofizijatrijskih bolesnika. 

Thalassotherapia Opatija, Thalasso Wellness Centar Opatija, Maršala Tita 188, 51410 Opatija, Hrvatska, tel: +385 51 202855, www.thalasso-wellness.hr veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

15

Plava Hrvatska

OPATIJA

Fotografije: Ljetna pozornica ugošćuje svake godine vrhunske umjetnike: otvaranje "Ljeta na Ljetnoj 2013.", 2Cellos (gore); torta Opatijska kamelija (sredina lijevo); opatijske su terase kao stvorene za ispijanje kave i uživanje u pogledu na more (sredina desno); Festival čokolade svake godine privlači sve više posjetitelja (dolje lijevo i desno).

tip: Popis najboljih ugostiteljskih objekata na Kvarneru koji nude izvorna primorsko-goranska jela možete pronaći i na aplikaciji za mobilne uređaje 'Kvarner Gourmet&Food'.

16

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

to omiljena šetnica Opatijaca i njihovih gostiju. U Opatiju počinju stizati i liječnici iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Italije i drugih europskih zemalja. Nije trebalo dugo da se Opatija, uz Nicu, Cannes, Karlove Vare i Biarritz, pozicionira kao jedno od vodećih europskih mondenih lječilišta 19. i početka 20. stoljeća.

Omiljeno vikend odredište I danas je to jedan od razloga zbog kojeg je posjećuju brojni turisti iz Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Mađarske...

Osim toga, srednjoeuropskim je zemljama ona najbliži izlaz na toplo more, uzme li se u obzir činjenica da je, primjerice, od Milana, Beča i Münchena udaljena oko 500 km. Zbog svega navedenoga, postala je i jedno od omiljenih vikend odredišta turistima s navedenih tržišta.

Neki je posjećuju iz zdravstvenih razloga te, primjerice, ciljano dolaze u Thalassotherapiju, specijaliziranu kliniku za liječenje, rehabilitaciju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila.

Drugi pak dolaze zbog čistog uživanja u njezinoj bogatoj wellness i spa ponudi, dok mnogi motiv dolaska pronalaze i u manifestacijama koje se u ovom gradu nižu iz mjeseca u mjesec.

Uz već spomenuti karneval te mjesec wellness-a, u Opatiji ćete nerijetko naići i na razna gourmet događanja.

Neka od najposjećenijih među njima su Festival čokolade, Festival kave, Opatijska gourmet priča i Opatijski uskršnji doručak. Ljetna pozornica turistički je 'magnet' za sebe. U ovom kazalištu na otvorenom tijekom cijelog se ljeta izmjenjuju glazbene poslastice: festivali, opere, mjuzikli, koncerti klasične glazbe...

Fotografije: barkajol u "brončanom" izdanju u opatijskom Portiću (gore lijevo); blagodatima raznih masaža se možete prepustiti i u Wellness & Spa centru Remisens Premium Hotela Ambasador (gore desno).

tip: Svakako navratite u Opatiju i tijekom vikenda, bilo zbog wellness sadržaja, gourmet događanja, glazbenih poslastica...

Wellness Time Out

Remisens Premium Hotel Ambasador ***** Odmorite se uz wellness u Opatiji i uživajte u svim blagodatima čuvenog Five Elements Wellness & Spa centra u Remisens Premium Hotelu Ambasador!

Rezervirajte svoj boravak putem našeg weba ili rezervacijskog centra i ostvarite nevjerojatnih 30% popusta na sve wellness tretmane! (vrijedi za boravke do 31.03.2014.)

INFO I REZERVACIJE: T +385 51 710 444 E reservations@remisens.com W www.remisens.com

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

17

Plava Hrvatska

OPATIJA

tip: Ako ste među ljubiteljima morskih delicija, kvarnerski škamp obavezno morate kušati. Ne prati ga bez razloga epitet najukusnijeg na svijetu.

Fotografije: jedan od motiva dolaska brojnih turista u Opatiju je i njezina bogata i raznolika gourmet ponuda (gore lijevo i desno).

Nekoliko je tradicionalnih načina pripreme kvarnerskog škampa.

Kao predjelo ih često poslužuju sirove i marinirane u nekoliko kapi limunovog soka i maslinovog ulja s tostom. U toplim predjelima se škampi često nađu u rižotu i domaćoj tjestenini, dok se kao glavno jelo uglavnom pripremaju "na buzaru".

Najukusniji škamp na svijetu A titulom 'destinacije izvrsnosti' Opatija se uistinu može pohvaliti i kada je riječ o gastronomskoj ponudi. Na opatijskom će vas tanjuru dočekati kreativan spoj primorske i kontinentalne kuhinje, temeljene na svježim lokalnim namirnicama. Ribe, rakovi i školjke u kombinaciji s tjesteninom, voćem i povrćem, maslinama i maslinovim uljem, kestenima i vinom te aromatičnim začinskim biljem najčešći su sastojci ove kuhinje. Ipak, 'kralj' među njima je kvarnerski škamp, za kojeg će i svjetski gurmani potvrditi da je najukusniji na svijetu. Štoviše, neće im biti žao zbog uživanja u ovoj deliciji posegnuti 'dublje u džep'. Čak je i talijanski pjesnik Gabrielle d'Annunzzio početkom prošlog stoljeća izjavio kako je "najukusniji škamp na svijetu onaj 18

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

iz plavog mulja kvarnerskog zaljeva".

Prepoznatljivi su po blijedocrvenoj boji i tankom oklopu, a stručnjaci kažu da im je posebnost u tome što ovdje žive u plitkom moru, s puno izvora pitke vode, zbog čega su izuzetno mekani i slatki. Važnu ulogu u gastro priči ovog dijela Kvarnera imaju i divlje samonikle šparoge, lovranski kesteni (maruni) i trešnje te istarski tartufi.

Kvarner Gourmet Velika koncentracija vrhunskih restorana, temeljenih na izvornoj kuhinji i korištenju domaćih namirnica, nalazi se upravo na području Kvarnera. Stoga su prije dvije godine pokrenuti projekti "Kvarner Gourmet" i "Kvarner Food", novi turistički brendovi ove regije. Kroz projekt su objedinjeni ugostiteljski objekti na području Kvarnera koji

su zadovoljili stroge kriterije te dobili oznaku kvalitete za ponudu, opremljenost objekta i osoblje te za uređenje ugostiteljskog objekta i ponudu autohtonih jela.

Egzotični parkovi A nakon uživanja u kvarnerskim gastro doživljajima, uputite se u laganu šetnju opatijskim parkovima i doživite 'iz prve ruke' puls grada. Jedan od najpoznatijih je park Angiolina, s domaćim, ali i egzotičnim biljem. Stanovnici parka su i stabla iz Kavkaza i Kalifornije, magnolije, banane te kamelije, cvijeće s Filipina, koje su postale simbol grada.

Romantiku parka dodatno naglašavaju Glazbeni paviljon i Švicarska kuća. Po biljnim vrstama sličan Angiolini je i park Margarita, premda je površinski veći. Jedan od gradskih simbola, neobaroknu fontanu, koja je i čest motiv opatijskih razglednica, ćete vidjeti u parku sv. Jakova. Fontana je posebna po skulpturama boga Sunca i božice Mjeseca te predstavlja alegoriju dana i noći. Među stanovnicima ovog, jednog od najljepših hrvatskih parkova, su lovori i pitospore, palme i visoke pinije, te velik atlaski cedar.

Fotografije: u Opatiju rado dolaze i parovi zbog njezinog romantičnog ugođaja (gore lijevo); Park sv. Jakova (gore desno); secesijske vile u Opatiji ćete vidjeti na svakom koraku (sredina lijevo); Villa Madonna (sredina desno); opatijski Lungomare (dolje).

Uvale i secesijske vile Već spomenuti Lungomare, obalno šetalište Franje Josipa I., dugo 12 km, koje se proteže od mjesta Volosko do gradića Lovrana na opatijskoj rivijeri, prije tri godine je obilježilo svoju stotu godišnjicu. Šetnja njime je poseban doživljaj, pomalo i povijestan. Kako budete šetali, s jedne će vam se strane nizati brojne uvale i plaže, a s veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

19

Plava Hrvatska

OPATIJA

Cvijet kamelija koji, između ostalog, krasi i park Angiolina, zaštitni je znak Opatije i Opatijske rivijere.

Fotografije: Villa Angiolina, mjesto početka opatijske turističke priče (gore lijevo); kip violinista Jana Kubelika (gore desno); Zid slavnih (dolje lijevo); hotel Kvarner najstariji je hotel na istočnoj obali Jadrana (dolje desno).

U Opatiji je i Hrvatska ulica slavnih, u kojoj svoje zvijezde dobivaju osobe koje su svojim sportskim, znanstvenim, kulturnim ili umjetničkim radom dale svoj doprinos promociji Hrvatske u svijetu.

20

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

druge raskošne secesijske vile, zatim spomenici povijesnim osobama te skulpture poput Djevojke s galebom, koja je danas glavni simbol Opatije. Šetalište Carmen Sylve priča je za sebe.

Uz njega se veže niz zanimljivih priča, a u sklopu šetališta je i "mala fortica", vidikovac izgrađen na Stijeni kraljice Elizabete.

I ljubitelji umjetnosti u Opatiji će 'doći na svoje', a opatijske skulpture će im 'ispričati' svoju životnu priču. Svratite do opatijskog barkajola, zastanite kod slavne balerine i svjetske putnice Isadore Duncan, fotografirajte se uz violinista Jana Kubelika...

Sve je krenulo od Angioline Priču o Opatiji, elitnoj destinaciji, ću završiti s dvije znamenitosti koje je nemoguće ne spomenuti kada se govori

o Opatiji i njezinoj 170 godina dugoj turističkoj tradiciji. Većina bi možda s njima započela reportažu, no ja sam 'šećer' odlučila ostaviti za kraj.

Prva je hotel Kvarner, najstariji hotel na istočnoj obali Jadrana, izgrađen 1884. godine kao prvi luksuzni objekt u ovom gradu. Poznat je i po svojoj Kristalnoj dvorani, ukrašenoj kristalnim lusterima.

Ovo gradsko okupljalište bilo je i ostalo mjesto održavanja raznih svečanosti i kulturno-zabavnih događanja.

Druga je Villa Angiolina, ljepotica od koje je davne 1844. godine krenula opatijska turistička priča. U njoj su se odmarali carevi, banovi i plemići, na njezinim su se terasama održavale ljetne zabave imućnijih građana, u njezinim je akustičnim dvoranama u koncertima uživala 'krema' društva. A u njoj se danas, sasvim logično, smjestio Hrvatski muzej turizma. 

Kliknite ovdje kako biste vidjeli: kalendar događanja Hrvatski muzej turizma Festival Opatija

Turistička zajednica grada Opatije Vladimira Nazora 3 51410 Opatija tel. +385 51 271 710 fax. +385 51 271 699 e-mail: info@opatija-tourism.hr www.opatija-tourism.hr

Turističko informativni centar M. Tita 128 51410 Opatija tel. +385 51 271 310 fax. +385 51 712 290 e-mail: tic@opatija-tourism.hr

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

21

ujku 2014. ž o i i č a lj e Uv tite... ne propus

županije Foto arhiva: TZ Krapinsko-zagorske

u o y 4 s tip

Seljačka buna - Bitka kod Stubice U subotu, 8. veljače, u 11 sati ne propustite Seljačku bunu u Donjoj Stubici.

Kako bi se, već tradicionalno, obilježilo sjećanje na ovaj važan povijesni događaj i njegovog vođu, Matiju Gupca, iz središta Donje Stubice će u 13 sati krenuti povorka 'pobunjenih' seljaka do seoskog imanja Majsecov mlin.

Spektakularna bitka kod Stubice počet će oko 13.30 sati, a istog će dana biti organiziran i planinarski pohod "Stazama Gupčevih puntara". www.tzdonjastubica.hr  www.druzba-vitezova.hr

Foto arhiva: TZ grada Dubrovnika

Zadar će na Valentinovo, 14. veljače 2014., zaželjeti ljubav svjetlosnim spektaklom koji će se s početkom u 20.30 sati održati na Forumu (Poljana pape Ivana Pavla II.). Zadrani će zapaliti lampione i poslati njih tisuće prema nebu te pritom zaželjeti ljubav svima. Pridružite im se i vi!

Festa sv. Vlaha

www.tzdubrovnik.hr

22

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

www.tzzadar.hr

Foto: Marin Gospić, arhiva: TZ grada Zadra

Festa sv. Vlaha, ujedno i Dan grada Dubrovnika, bit će svečano obilježeni 3. veljače 2014. godine. Već više od tisuću godina Dubrovčani slave blagdan svoga zaštitnika, sv. Vlaha, i tog dana širom otvaraju vrata svoga grada.

Njemu u čast se održavaju brojna kulturna, zabavna, glazbena i sportska događanja.

Grad je posebno osvijetljen i ukrašen, a taj ga dan pohode stanovnici okolice, privlačeći pozornost bogatstvom svojih originalnih narodnih nošnji.

Foto arhiva: TZ Istra

Zaželi ljubav u Zadru

Choco & wine fest Festival čokolade i vina, Choco & wine fest, bit će održan 15. veljače 2014. godine u Brtonigli u Istri.

Ova manifestacija raznovrsnih enogastronomskih okusa: od visokokvalitetnih vina i maslinovih ulja, do sira, meda i lavande, po prvi će puta u Istri biti sljubljeni s adutom ovog festivala - čokoladom.

Festival će okupiti brojne domaće i inozemne proizvođače čokolade, a u sklopu događanja će biti održan i niz radionica: od crtanja s čokoladom i vinom te raznih degustacija do predavanja o utjecaju čokolade u prehrani i njezinoj primjeni u wellness programima. www.istra.hr

Foto arhiva: TZ grada Županje

Foto: Jelena Malinar, arhiva: TZ Zagrebačke županije

Bitka kod Samobora Vugrinščak podno Starog grada Samobora se 3. ožujka 2014. godine pretvara u viteški vojni tabor s konjanicima, oklopljenim vitezovima, mačevaocima, streličarima, kuburašima, bojnim spravama, katapultima, kolskim taborom, fortifikacijama... Nakon bitke Samoborci, veseli što su izbjegli opasnost, priređuju gozbu i veselicu na sajmu.

Budite i vi dio ovog povijesnog događanja.

Šokačko sijelo Od 22. veljače do 4. ožujka 2014. godine u Županji će biti održana manifestacija 47. Šokačko sijelo, u sklopu koje će biti prikazani bogatstvo kulturne baštine ovog kraja te običaji i život vezani uz rijeku Savu. Kroz višednevni program, bit će tu i tematskih izložbi, predstava, prikaza običaja, nastupa folklornih grupa pa čak i izbor najljepše djevojke u narodnoj nošnji. Također, od 28. veljače do 2. ožujka bit će održan i IV. Sajam zlatne niti, u okviru kojeg će biti izloženi i ponuđeni posjetiteljima izvorni suveniri, rukotvorine, zlatovezi, narodne nošnje i dr.

www.tz-samobor.hr

Zagreb Indoors 2014 Veliki teniski spektakl, PBZ Zagreb Indoors, bit će održan u Domu sportova u Zagrebu u razdoblju od 1. do 9. veljače 2014. godine. Deveto izdanje ovog teniskog događanja ponovno će ugostiti sve najbolje hrvatske tenisače te neke od najboljih na svijetu. Uz Marina Čilića, Ivana Dodiga i Ivu Karlovića, u Zagrebu će zaigrati i pobjednik iz 2012. godine, Rus Mihail Južnji, a dolazak u Dom sportova najavila je i gotovo kompletna njemačka Davis Cup reprezentacija. Stižu Philipp Kohlschreiber i Florian Mayer, a svakako najveće ime je ono prekaljenog teniskog borca Tommyja Haasa.

Foto arhiva: PBZ Zagreb Indoors

www.zagrebindoors.com

Foto arhiva: Place2go

www.tz-zupanja.hr

Place2go Treći po redu međunarodni sajam turizma "Place2go", namijenjen putnicima i ljubiteljima putovanja, ove će godine biti održan od 14. do 16. ožujka u Boćarskom domu u Zagrebu. Tijekom trodnevnog sajma svoje će atrakcije i turističku ponudu posjetiteljima predstaviti, između ostalih, i Indija, Tunis, Tajland, Indonezija, Mađarska, Slovenija i Hrvatska te brojne turističke agencije i aviokompanije, hoteli, wellness centri i dr. I ove će godine biti organizirana nagradna igra "Place2go putovnica" pa će se za atraktivna putovanja prvo morati proputovati sajmom i prikupiti pečate u svojoj putovnici, koja je ujedno i katalog sajma.

U sklopu sajma će se nalaziti i Gastro ulica s ponudom specijaliteta različitih svjetskih kuhinja, a na Place2go marketu će biti moguće nabaviti i raznolike autohtone proizvode. Tijekom trajanja sajma poznati putopisci održat će predavanja i prezentacije o svojim putovanjima i avanturama.

Sajam će biti otvoren od 10 do 19 sati, a ulaz će biti slobodan. www.place2go.org

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

23

Vikend izlet

LONJSKO POLJE

Foto: Roman Martin

Vožnja čamcem, fotosafari, promatranje ptica, jahanje, lov, ribolov ili samo šetnja bespućima Lonjskog polja bit će dovoljni da obnovite energiju tijekom vikenda, "napunite baterije" i u punoj snazi dočekate novi radni tjedan. Predstavljamo vam Lonjsko polje, u čijem se srcu nalazi Ekoetno selo Strug, sve popularnije vikend izletište hrvatskih, ali i turista iz okolnih zemalja.

24

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

LONJSKO POLJE HRVATSKA

Vikend u 'parku bioraznolikosti'

Foto: Roman Martin

Napisala: Željka Kunštek ◆ Fotografije: Roman Martin (www.photoandtours.com), arhiva Ekoetno sela Strug (www.ekoetno-selo-strug.hr) i Robert Kunštek

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

25

Vikend izlet

LONJSKO POLJE

tip: Lonjsko polje, u kojem se isprepliću močvara, riječni rukavci, tradicijske drvene kuće i brojne vrste ptica, odlična je lokacija za fotosafari.

Fotografije: velik dio Lonjskog polja prekrivaju nizinske poplavne šume (gore lijevo); u parku se gnijezdi oko 250 vrsta ptica (gore desno); u razgledavanje Lonjskog polja možete i čamcima (dolje lijevo); u mnogim drvenim posavskim kućama ljudi i danas žive te ih čuvaju od zaborava (dolje desno).

26

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

D

ok su za većinu poplave negativan pojam, za neke su one prava blagodat. Primjerice, kada u proljeće i ljeto Lonjsko polje zahvate poplave, one mu istovremeno osiguravaju veliku vrijednost - bogatstvo bioraznolikosti, po kojoj je nadaleko poznato. Upoznajte Park prirode Lonjsko polje, najveće zaštićeno močvarno područje u Hrvatskoj, ali i u cijelom dunavskom porječju.

Dom ptica Vjerovali ili ne, u parku živi više od 550 vrsta biljaka vlažnih i močvarnih staništa te se u njemu gnijezdi oko 250 vrsta ptica, ponajviše močvarica, što park čini idealnim mjestom za njihovo promatranje. Ovdje ćete tako vidjeti i bijele rode, žličarke, čaplje, orlove štekavce, kliktaše te brojne ptice selice koje na prostranim pašnjacima parka

pronalaze hranu. Dva su područja unutar parka (Krapje đol i Rakita) proglašena i posebnim ornitološkim rezervatima.

No, krenete li u šetnju bespućima Lonjskog polja naići ćete i na autohtone domaće životinje poput posavskih konja, svinja, pasa goniča, gusaka. Ovdje se, naime, kao još rijetko gdje, stoka izvodi na pašu, baš kao nekad, te se veći dio godine nalazi na pašnjacima.

Oko dvije trećine površine parka pokrivaju nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka, poljskog jasena, graba i johe, u čijim se sjenama skrivaju srne, jeleni, zečevi, divlje svinje i ostale životinje, što lovci itekako dobro znaju.

Europsko selo roda Uz bogatstvo i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, Lonjsko polje je zanimljivo još po mnogočemu. Primjerice, u njegovim se razasutim selima uglavnom

nalaze tradicijske drvene posavske kuće, od kojih su mnoge proslavile i 200.-ti rođendan. U mnogima ljudi još uvijek žive, obnavljaju ih i čuvaju od zaborava, dok su neke prenamijenjene u turističke svrhe. Posjećuju ih najčešće ljubitelji prirode, mira i neopisive tišine, zatim lovci, ribolovci i avanturisti. Jedno od najpoznatijih je selo Čigoč, koje je zbog velikog broja gnijezda roda, proglašeno i prvim "europskim selom roda". Među izletnicima i tzv. vikend-turistima sve popularnije je i Ekoetno selo Strug u selu Plesmo, koje se smjestilo u samom srcu Posavine, uz rječicu-kanal Strug.

Udaljeno je svega kilometar od sela Krapje, europskog spomenika kulturne baštine A-kategorije, na južnom ulazu u Lonjsko polje.

Ekoetno selo Strug Na ovom brižno uređenom obiteljskom imanju je nekoliko autohtonih posavskih hrastovih kuća za smještaj turista, a već se sami boravak u njima, čak i da ništa drugo ne radite, pretvara u doživljaj. Uređene su u etno stilu, baš kao i dva restorana u sklopu imanja u kojima se, u različitim kombinacijama, izvrsno sljubljuju domaća, posavska hrana i moslavačka vina. To je, naime, još jedan od razloga zbog kojeg posjetiteljima, čak i iz susjednih zemalja, nije teško 'potegnuti' automobilom do ovdje. U sklopu imanja je i mala pekarnica za proizvodnju kruha i slastica, ribnjak te dvije staje s domaćim životinjama: posavskim konjima, guskama, patkama, zečevima i kokošima, što je posebno zanimljivo djeci. U tijeku je i izgradnja lovačke i ribičke kuće, biker kuće, kuće za ljubitelje ptica, hostela te malog wellness centra s bazenom.

Fotografije: posavski konji autohtone su domaće životinje, a vidjet ćete ih i u Ekoetno selu Strug (gore), u kojem je i nekoliko hrastovih kuća uređenih za boravak turista (sredina); mala pekarnica kruha i slastica (dolje lijevo); stanovnici Ekoetno sela Strug (dolje desno).

Poučne i biciklističke staze Ovisno o vašim željama i ambicijama, niz je aktivnosti za provesti dan ovdje.

Pješačka staza "Staza graničara" povest će vas iz sela Krapje, poznatog po drvenoj graditeljskoj baštini, do pašnjaka slavonsko-podolskog goveda te dalje prema ornitološkom rezervatu Krapje đol, u kojem se gnijezde žličarke. Staza ima i povijesnu važnost budući da je ovdje nekad bila granica Austro-ugarskog i Osmanlijskog

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

27

Vikend izlet

LONJSKO POLJE

tip: U Ekoetno selu Strug možete unajmiti bicikle, čamce, štapove za ribolov, lopte za nogomet i odbojku te rekete za badminton. Više na: www.ekoetno-selostrug.hr

Fotografije: jedna od soba u hrastovim kućicama (gore lijevo); posavski su konji idealni za početnike i djecu te za terapijsko jahanje (gore desno); u selu možete unajmiti i čamac (dolje lijevo); u selo, blizu kojeg je šest biciklističkih staza, rado dolaze i biciklisti (dolje desno).

28

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

carstva. Poučna šumska staza "Tenina staza" vodit će vas šumama i usput (poučnim pločama) podučavati o biološkoj raznolikosti ovog područja.

Oni malo aktivniji se mogu odlučiti i za vožnju biciklima po nekim/a od šest biciklističkih ruta, laganih i ugodnih za vožnju. Ljubitelji promatranja ptica nikako ne bi smjeli zaobići sljedeće lokacije: već spomenuto "selo roda" Čigoč te ornitološke rezervate Krapje đol i Rakita, rukavac Tišina-Mužilovčica, Osekovsko i Poganovo polje te ribnjake Lipovljani.

Posavski fotosafari Domaćini će vam rado organizirati i vožnju edukativnom turističkom skelom "Vodomar" po rijeci Savi, uz koju će se nizati atraktivni pejzaži: vrbe i topole, drvene tradicijske kuće

i pješčani sprudovi, a društvo će vam praviti i brojne ptice. Voziti se možete i tradicijskim posavskim čamcima i kanuima kanalom Strug. Sve su to prilike i za fotosafari na kojeg, ukoliko želite, možete i u pratnji stručnjaka.

I rekreativni ribolovci ovdje će pronaći utočište za sebe. Udicu mogu baciti u Strug ili Savu, čiji su stanovnici štuke, šarani, somovi, amuri, deverike, linjaci i mnogi drugi. Lovci će također 'doći na svoje' jer su lovište Opeke, na kojem se nalazi selo, te lovišta Trstika i Puska, koja graniče s njim, dom jelena, srna, divljih svinja, zečeva, fazana, lisica, jazavaca, lasica... S druge strane, u Ekoetno selu Strug će vas dočekati i Vilma, Liza, Frida i Had, četiri posavska konja, te vam ponuditi svoje društvo u razgledavanju ljepota ovog kraja. Ni njima, kao ni ovom kraju, uvjereni smo, nećete moći odoljeti. 

Sisačko-moslavačka županija

zeleno-plava zipka Hrvatske

Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije Turistički ured Stjepana i Antuna Radića 28/II 44000 Sisak, Hrvatska tel: +385 44 540163 fax: +385 44 540164 e-mail: tzsmz@email.t-com.hr www.turizam-smz.hr

www.turizam-smz.hr

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

29

ujku 2014. ž o i i č a lj e Uv tite... ne propus

Foto: Rino Gropuzzo, arhiva: TZ grada Rijeke

u o y 4 s tip

Maškare u Crikvenici Maškarano ludilo u Crikvenici traje sve do 5. ožujka 2014., a veliki maškarani šator u samom središtu Crikvenice domaćin je svima željnima lude zabave, smijeha, plesa i dobre glazbe tijekom cijele veljače. Dječja maškarana povorka gradskim ulicama i s prigodnim programom u šatoru na rasporedu je 9. veljače, a u sklopu maškaranih zabava subotom, 15. veljače posjetitelje će zabavljati Jole, a 22. veljače Jelena Rozga.

Krštenje mesopusta predviđeno je u subotu, 1. ožujka, a istog dana o veselom ugođaju će brinuti i glazbeni sastav Gustafi.

Posljednjeg dana, 5. ožujka, je spaljivanje mesopusta.

Foto arhiva: PHOTOnet.hr

www.rivieracrikvenica.com

30

Primopredaja gradskih ključeva maškarama obavljena je i u Rijeci, gdje traje karnevalsko ludilo i zajamčeno zahvaća sve koji se u tom gradu zateknu do 5. ožujka. U sklopu karnevala će 15. veljače u 10.30 sati Rijekom proći maškarani auto rally Pariz-Bakar, a istog će dana u Dvorani Neboder, s početkom u 21 sat, započeti Oktanski bal. Dječja karnevalska povorka će središtem grada proći 22. veljače u 13 sati, a Humanitarna karnevalska maneštra na rasporedu je 1. ožujka u 11 sati u Bazarigovom prolazu. Istog će dana Rijeka zaplesati pod maskama u sklopu Karmelino party-ja koji će na Korzu, glavnoj gradskoj ulici, trajati od 19 do 3 sata ujutro. Također, istog je dana i Humanitarni karnevalski bal u 21 sat.

Sljedećeg dana, 2. ožujka, središtem grada će točno u podne proći Međunarodna karnevalska povorka, a u 20 sati je Paljenje pusta... www.rijecki-karneval.hr

Karneval Opatija 2014.

Sve do 5. ožujka u Opatiji vlada 'peto' godišnje doba karnevalsko, tijekom kojeg se izmjenjuje niz događanja poput karnevalskih zabava, radionica izrade maski i plesnih glazbenih večeri.

U nedjelju, 16. veljače, u 13 sati gradom će proći međunarodna dječja maškarana povorka, dok će 21. veljače u 20 sati biti održan 5. Maškarani klapski maraton. Dan kasnije, 22. veljače, rezerviran je za kazališno-plesni spektakl "Ples pod maskama", a u nedjelju, 23. veljače, bit će održana 31. Balinjerada, neobična utrka čudnovatih vozila na balinjerama (kugličnim ležajevima). www.opatija-tourism.hr

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Foto arhiva: TZ Zagrebačke županije

Foto arhiva: TZ grada Crikvenice

Riječki Karneval

Samoborski fašnik "Bedaki noriju s'aki dan, a pametni samo na Fašnik!", poručuju Samoborci u čijoj se Fašničkoj Republici tradicionalno 'nori' svake godine, i tako već punih 188 godina. Posjetite i ove godine ovu najveću turističkozabavnu manifestaciju Samobora, koja će trajati od 21. veljače do 4. ožujka. www.fasnik.com

iOS APLIKACIJA

CROATIA POI KARAKTERISTIKE: • Preko 40 različitih klijenata • Svaki objekt, odnosno točka interesa sadrži dodatne informacije kao što su: adresa, telefon, radno vrijeme, web adresa, e-mail, sliku i druge specifičnosti • Trenutno aplikacija sadrži više od 20 000 opisanih objekata u lokalnoj bazi • Mogućnost slanja točke interesa putem SMSa, e-maila • Dijeljenje putem društvenih mreža (Facebook, Twitter, Google...)

• Mogućnost navigacije do odabrane točke interesa • 3 vrste mape

Aplitap d.o.o. www.aplitap.hr contact@aplitap.hr

STATISTIKA: • Broj 1 u RH Apple Store, čak četiri mjeseca • Više od 20 000 unique korisnika

Svoje podatke potrebne za POI možete nam dostaviti u slijedećim formatima: CSV, XML, JSON, DOC, XLSX.

• Broj ukupnog korištenja aplikacije >130 000 Apple Store:

Budite i Vi dio CROATIA POIa, dodajte lokacije svojih poslovnica i budite vidljivi svim našim korisnicima! tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

31

Arhitektonska baština

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Sačuvano ih je svega jedanaest i jedinstvene su u svijetu.

Razasute su po pitomom krajoliku Turopolja u Zagrebačkoj županiji, nedaleko Zagreba, hrvatske metropole, a dio ih se nalazi i u Pokuplju. Većina ih je iz 17. stoljeća, izgrađene su od hrasta, a 'potpisuju' ih domaći majstori - tesari.

Upoznajte drvene kapele, odnosno 'turopoljske ljepotice', kako ih najčešće nazivaju...

Fotografija: kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki

32

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

ŽUPANIJA

ZAGREBAČKA HRVATSKA

Drvene ljepotice Turopolja Pripremila: Željka Kunštek ◆ Fotografije: Robert Kunštek, Stipo Bilić i arhiva TZ Zagrebačke županije

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

33

Arhitektonska baština

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

tip: Ako ćete imati prilike, svakako zavirite u kapelu sv. Barbare, čija je unutrašnjost svojevrsna galerija domaćeg slikarstva.

34

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

35

Arhitektonska baština

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

T

uropolje je oduvijek bilo vezano uz hrast. Guste šume hrasta lužnjaka prekrivale su u prošlosti cijeli taj kraj, a stara turopoljska šuma u nekim se izvorima spominje još sredinom 13. stoljeća. Stoga je sasvim logično što su kuće, čardaci, kurije i kapelice bile podizane upravo - od hrasta. To je drvo 'sraslo' s Turopoljcima, uvuklo se u njihove živote i za sobom ostavilo vrijednu baštinu.

Skrivene u zelenilu

Jedan od zanimljivijih detalja kapele sv. Barbare je slika bradate svetice sv.

Kümmernisse, zaštitnice od različitih nevolja.

Naime, ova se svetica vrlo rijetko pojavljuje u hrvatskim crkvama, a u raznim je narodima nazivaju različitim imenima. U Belgiji je, primjerice, zovu Liberata, u Francuskoj Sainte Livrade, u Njemačkoj Kümmerniss itd.

Fotografije: slika bradate svetice sv. Kümmernisse (gore); kapela sv. Barbare u zimskom ruhu (sredina); detalj kapele sv. Barbare (dolje).

Krov drvenih kapela se pokrivao šindrom, odnosno hrastovim daščicama, a krovišta su bila strma kako bi se kiša i snijeg brže ocijedili i tako spriječili brzo propadanje šindre. Na tornjiću kapele se, uz križ, često nalazio i željezni pjetlić.

36

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Svaka od jedanaest sačuvanih kapela, dragocjenih primjeraka pučkog sakralnog graditeljstva, priča je za sebe i ima svoje posebnosti. Gradilo ih je lokalno stanovništvo, koje je stoljetnu tradiciju gradnje u drvu prenosilo generacijama, 's koljena na koljeno'.

Neke su opremom skromnije, a neke, pogotovo one nastale u vrijeme baroka (18. stoljeća), raskošnije. Zavirite li u koju takvu, primijetit ćete bogatu unutrašnju oslikanost, za što su zaslužni putujući slikari, uglavnom priučeni.

Kapele se većinom nalaze podalje od gradskih prometnica, pomalo skrivene u zelenilu i tišini Turopolja. Njihova je izgradnja počela još u ranom srednjem vijeku i trajala je do 20. stoljeća, a ovih jedanaest sačuvanih većinom je iz 17. stoljeća. Iako su bile obnavljane i nadograđivane, kroz stoljeća su uspjele sačuvati svoj izvorni oblik gradnje, a djelomično i inventar. U mnogima ćete primijetiti prikaze sv. Florijana (zaštitnika od požara) i sv. Jurja (borca protiv zla), omiljenih svetaca, ujedno i zaštitnika Turopolja.

Galerija domaće umjetnosti Najreprezentativnija i najveća među njima je nesumnjivo kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki. U toj svojevrsnoj galeriji domaće umjetnosti dogodio se, kako kažu, najljepši spoj graditeljstva, kiparstva, slikarstva, rezbarstva i narodnog veza. Kapela već četiri stoljeća odolijeva vremenu, u više je navrata dograđivana, obnavljana i ukrašavana, a njezinu unutrašnjost krasi 150 oslikanih ploha s prikazima svetaca koje se tada štovalo, raznih biljnih motiva i sl. Uz kapelu je i čardak s trijemom od rezbarenog drva, star više od stotinu godina, koji je u funkciji župnog dvora.

Tipični primjer drvenog graditeljstva je i kapela sv. Ivana Krstitelja, u Buševcu, koja je u početku nosila ime sv. Apostola. Osim što je zanimljiva izvana, vrijedna je i kao unutrašnji prostor. Kapela je trenutno u fazi obnove, po čijem će završetku u nju biti vraćen barokni oltar s kraja 17. stoljeća, koji je trenutno premješten u istoimenu zidanu kapelu u Buševcu. Na svodu i zidovima ove drvene ljepotice još uvijek se naziru slike, primjerci rustičnog slikarstva. Kapelu su sagradile, opremile te se o njoj brinule plemenitaške turopoljske obitelji iz ovog mjesta.

Fotografija: kapela sv. Ivana Krstitelja u Buševcu.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

37

Arhitektonska baština

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Fotografija: kapela Ranjenog Isusa u Pleškom polju.

Na pročelju kapele u Pleškom polju i danas ćete vidjeti bojom ispisanu 1896., godinu kada je podignuta današnja kapela. Novac za njezinu izgradnju dala je Rozalija Plepelić, udovica plemića Ladislava Plepelića, zapovjednika banske krajine.

38

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

U obliku kišnih kapi Nedaleko zagrebačke zračne luke, uz brzu prometnicu (što nije tipična lokacija za ove kapele) na Pleškom polju, nalazi se drvena kapela Ranjenog Isusa. Iako je u svom izvornom obliku propala, na njezinom je mjestu 1896. godine, od hrastovih greda, podignuta nova kapela. Njezin najzanimljiviji detalj je pročelje, s blago isturenim tornjem - zvonikom. Stupovi trijema i grede su bogato ukrašene geometrijskim rezbarijama, dok su krajevi dasaka ispiljeni u obliku kišnih kapi.

Zanimljiva je i kapela sv. Marka Evanđelista u Jakuševcu, ujedno i prva postbarokna crkva podignuta izvan područja Plemenite općine Turopolja.

Preseljavana je nekoliko puta, zbog čega je došlo do njezinog propadanja

i urušavanja. Njezina posebnost je glavni oltar, bogato ukrašen pozlaćenim akantusovim lišćem te kipovima svetaca i anđela.

Jednostavne u svojoj ljepoti Uz nabrojene četiri kapele, koje ćete relativno lako pronaći, u ovom je kraju još njih sedam. Kapela sv. Ivana Krstitelja na Lukinić brdu zanimljiva je po podu od hrastovih kocaka. I u njoj ćete vidjeti bogato rezbarenu unutrašnjost i pročelje. Kapela Duha svetoga u Lučelnici jednostavnog je stila, baš kao i kapela sv. Roka na Cvetković brdu te kapela sv. Petra i Pavla u Cerju Pokupskom. Jedna od najstarijih i najvrjednijih je kapela sv. Jurja u Lijevim Štefankima s oslikanim daskama s cvjetnim motivima te s ornamentalnim ukrasima na kasetama.

Većina je kapela uglavnom zaključana te se otvaraju povodom određenih blagdana i svetkovina, a ključeve čuvaju lokalne obitelji i zvonari, koji brinu i o uređenju kapela.

Izuzetak su kapela sv.

Marka Evanđelista u Jakuševcu i kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, koje su u funkciji župnih crkava pa se u njima redovito održavaju bogoslužja.

Fotografije: kapela sv. Marka Evanđelista u Jakuševcu (gore lijevo); kapela sv. Ivana Krstitelja na Lukinić brdu (gore desno); kapela Duha Svetoga u Lučelnici (sredina desno); kapela sv.

Jurja u Lijevim Štefankima (dolje lijevo); kapela sv. Petra i Pavla u Cerju Pokupskom (dolje desno).

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

39

Arhitektonska baština

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Fotografije: kapela sv. Roka na Cvetković brdu (gore lijevo); kapela Presvetog Trojstva u Gladovcu Pokupskom (dolje lijevo); kapela sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici (desno).

Postojala su dva načina povezivanja drvenih zidova kapela: tzv. horvatski i nemški vuglec (hrvatski i njemački ugao).

40

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Zanimljiva je i kapela sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici, koja je obnavljana prema nacrtu Hermana Bolléa, poznatog austrijskog arhitekta, pa se pomalo razlikuje od domaćeg tradicionalnog načina gradnje. Domaći kažu kako je građena 'na žale'. Kapela Presvetog Trojstva u mjestu Gladovec Pokupski jedna je od rijetkih koja je u svom izvornom stanju ostala sačuvana do danas. Krasi je barokni oltar i vrijedne umjetničke slike, a uz nju se pruža i lijepi vidikovac.

Neke ćete kapele lako pronaći, dok će se do nekih 'probiti' samo oni uporniji budući da do nekolicine njih vodi nepristupačan put. Ako ste u ovoj drugoj grupi, ne brinite. Svaka minuta i trud će se uistinu isplatiti. 

Pročelje kapele u Gustelnici krase četiri izrezbarena stupa koja se pri vrhu rašljasto granaju.

tip: Prije odlaska u obilazak kapela opremite se fotoaparatom jer, iako su najčešće zaključane, njihova posebnost i ljepota su uvelike i u vanjskom izgledu.

Istražite Zagrebačku županiju ZAGREBOVA NAJLJEPŠA OGRLICA

Turistička zajednica Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, 10000 Zagreb tel.: + 385 1 4873665, fax: +385 1 4873670, e-mail: info@tzzz.hr, www.tzzz.hr veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

41

SVETVINČENAT

Ro

Ljepote Hrvatske

be :

nš

to

Ku

Fo

rt

te k

Kaštel Grimani - Morosini Kameni kaštel Grimani najsačuvaniji je na Istarskom poluotoku te ujedno najveća svetvinčenska građevina i već stoljećima simbol ovog mjesta. Nekad su njime prolazili vojnici, gosti vlastele, putopisaci i trgovaci, a danas je odredište znatiželjnih prolaznika i turista.

Tijekom povijesti je mijenjao izgled i vlasnike, a za njegov današnji izgled je zaslužan Marino Grimani koji ga je u 16. stoljeću obnovio prema nacrtu venecijanskih arhitekata.

42

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

43

KRISTIAN ŠUSTAR Foto arhiva: UPUHH

Intervju

KRISTIAN ŠUSTAR, član Uprave HUP-a Zagreb i predsjednik UPUHH-a S članom Uprave HUP-a Zagreb i predsjednikom Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Kristianom Šustarom, analizirali smo proteklu 2013. godinu, razgovarali o planovima za turističku 2014. te o projektima koji će povećati konkurentnost hrvatskog turizma u nadolazećem razdoblju.

Osnovni cilj je kroz zeleno poslovanje ostvariti sinergiju ekonomske dobiti, socijalne dobrobiti te dobrobiti za okoliš.

Cilj je predstaviti Hrvatsku

svijetu kao 'zelenu destinaciju' Razgovarala: Željka Kunštek Fotografije: arhiva UPUHH-a, arhiva Hrvatske turističke zajednice (Damir Fabijanić, Sergio Gobbo, Stipe Surać, Ivo Pervan, Juraj Kopač, Boris Kragić, Hrvoje Serdar), Robert Kunštek.

44

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

T

uristička 2013. godina je iza nas. Kakva je ona bila za hotelijere u Hrvatskoj?

Jesu li ispunjena očekivanja, realizirani zacrtani planovi?

Iza nas je kompleksna godina čiji će rezultati u konačnici biti pozitivni.

Očekujemo da će većina društava iz sektora turizma godinu završiti s rastom, a isti će biti značajno viši u društvima

koja imaju heterogene portfelje te bitan udio kampova i turističkih naselja.

Nastavlja se trend nekoliko uspješnih godina u nizu, međutim, i dalje nismo dovoljno konkurentni i nedostaju nam ulaganja. Ključno pitanje je mjerimo li uspjeh u odnosu na prethodna razdoblja ili u odnosu na potencijale koje imamo. U ovom drugom su naši rezultati vrlo skromni.

Foto: Sergio Gobbo (arhiva: Hrvatska turistička zajednica)

Foto: Damir Fabijanić (arhiva: Hrvatska turistička zajednica)

Gacka

Foto: Stipe Surać (arhiva: Hrvatska turistička zajednica)

Biokovo

Fotografije: Biokovo, planina koja izranja iz mora, a s čijih se vrhova pruža panoramski pogled na makarsku rivijeru (gore lijevo); rijeka Gacka i mlinice na Majerovom vrilu (gore desno); Nacionalni park Plitvička jezera (dolje).

tip: Potrebno je upoznati i kontinentalni dio Hrvatske, koji sve više postaje prepoznatljiv turistički brend.

Plitvička jezera

I ove smo godine dokazali kako još uvijek nismo spremni na sve izazove, još uvijek na odgovarajući način ne kontroliramo kretanja u turizmu, niti dovoljno razumijemo tržište. Također, ponovno smo otvarali rasprave o vremenskim prilikama ili rasporedu praznika kao razlozima za loše rezultate, a na sve se nadogradila cjenovna politika konkurencije kao značajan problem.

Međutim, sve su to unaprijed poznate činjenice pa je začuđujuće kako ovakva retorika još uvijek nalazi svoje mjesto u medijima, ali i u osvrtu "ozbiljnih" stručnjaka na rezultate turističke sezone.

U 2013. smo ušli s očekivanjem da će se na kontinuitet "pozitivnih" rezultata iz prošlih godina nadograditi nekoliko novih činjenica. Prije svega, ulazak Hrvatske u EU koji nam je trebao dati pozitivnu vizibilnost u europskim medijima, na našim ključnim tržištima.

Bila je to i godina u kojoj je sektor poslovao sa sniženom stopom PDV-a te godina u kojoj smo usvojili strategiju razvoja turizma, što je trebalo poslati nedvosmislene poruke ulagačima.

Pozitivni utjecaji su bili kratkoročni i istodobno smo se suočili s izazovima na koje nismo najoptimalnije odreagirali.

Uvođenje viza za određena tržišta je dovelo do poremećaja koji su iznad očekivanja i prakse ostalih zemalja. Krajem godine smo ponovno promijenili stopu PDV-a na usluge u turizmu i u cijelosti promijenili gospodarski okvir. S jedne strane smo zasigurno ponovno na neodređeno vrijeme zaustavili investicije koje stvaraju novonastalu vrijednost, dok smo istodobno kreirali i kratkoročne probleme. Nažalost, ne uspijevamo napraviti značajniji iskorak. S jedne strane imamo stabilno poslovanje

tijekom turističke sezone, dok s druge još uvijek nismo napravili jasan gospodarski i pravni okvir za konkretniji iskorak u vremenima ispred nas.

Nadamo se da će se promjene dogoditi uskoro.

S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju su otvorene mogućnosti za korištenje sredstava iz fondova EU i za hotelsku industriju. Jesu li hrvatski hotelijeri spremni za ovu priliku i s kakvim će projektima aplicirati na fondove EU? U UPUHH-u smo još tijekom 2012. godine pokrenuli aktivnosti u ovom smjeru. Između ostalog, predstavili smo studiju "Mogućnosti financiranja hotelske i turističke djelatnosti u kontekstu ulaska RH u EU i korištenje sredstava iz EU fondova", koja je izrađena u suradnji s Ministarstvom turizma i Centrom za razvoj i marketing. veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

45

KRISTIAN ŠUSTAR

Foto: Ivo Pervan (arhiva: Hrvatska turistička zajednica)

Foto: Juraj Kopač (arhiva: Hrvatska turistička zajednica)

Intervju

Foto: Robert Kunštek

Bol, Brač

Nin

Fotografije: plaža "Zlatni rat" u Bolu na otoku Braču jedna je od najpoznatijih hrvatskih plaža (gore lijevo); Hrvatska je omiljena destinacija nautičara (desno); Nin, najstariji hrvatski kraljevski grad (dolje lijevo).

Hrvatska je prelijepa i gdje god krenuli naći ćete nešto čudesno, prekrasno, jedinstveno.

46

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Studija sadrži presjek postojećih programa financiranja, primjere pojedinih ulaganja i financiranja u karakterističnim zemljama EU, vezano za povlačenje sredstava iz strukturalnih i kohezijskih fondova, ali i drugih izvora namijenjenih ulaganjima u hotelsku i turističku djelatnost. Studija je kroz e-forum hotelijera dostupna članicama već više od godinu dana.

Kontinuirano izvještavamo članice o mogućnostima financiranja, slijedom čega smo uspostavili i bliske kontakte s institucijama EU preko HOTREC-a, europskog udruženja hotelijera čiji smo punopravni član. Prepoznajući važnost fondova, i na nedavno održanom kongresu hotelijera smo predstavili mogućnosti sufinanciranja projekata u turizmu. Vjerujemo da smo uspjeli povećati razinu znanja i razumijevanja te da će naši hotelijeri maksimalno

iskoristiti mogućnosti koje se pružaju.

Moram napomenuti i kako je UPUHH prijavio nekoliko projekata vezanih uz edukaciju i obrazovanje kadrova.

UPUHH je nositelj ICT projekta Europske unije "TOURISMlink" za Hrvatsku. O kakvom se projektu radi i koji su mu ciljevi?

TOURISMlink je projekt Europske unije usmjeren na poboljšanje konkurentnosti u sektoru turizma kroz bolje umrežavanje turističkih djelatnosti. Projekt će se realizirati kroz korištenje svih mogućnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) trenutno prisutnih na tržištu. Cilj projekta je brza i lagana integracija, za razvoj turizma esencijalnih, rezervacijskih i statističkih sustava u jedinstvenu bazu. Projekt će stvoriti online platformu koja će olakšati protok informacija između

Od 2014. godine ste najavili dodjelu certifikata UPUHH-a "Green Hotel" onim hotelima koji se oslanjaju na projekt "Zeleno poslovanje u hotelijerstvu". Koje će kriterije morati ispuniti hoteli za dobivanje ovog certifikata?

Tijekom 2013. godine u UPUHH-u smo razvili ideju te pokrenuli pilot projekt "Zeleno poslovanje u hotelijerstvu" s ciljem osmišljavanja i definiranja kriterija za tzv. zelene hotele te uvođenja zelenog poslovanja u 21 hotel koji se pridružio projektu.

S obzirom da izravno utječe na povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, projekt se realizira pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma.

Osnovni cilj je kroz zeleno poslovanje ostvariti sinergiju ekonomske dobiti, socijalne dobrobiti te dobrobiti za okoliš prema definiranim kriterijima.

Nakon odrađenih radionica za hotele unutar projekta planiramo do ožujka 2014. godine dodijeliti certifikat "Green hotel". Nakon dovršetka pilot projekta, pokrenut ćemo širu inicijativu kako bi

Foto: Boris Kragić (arhiva: Hrvatska turistička zajednica)

turističkih usluga dobavljača i odredišta turističkih poduzeća. TOURISMlink će se primjenjivati diljem Europe i time omogućiti bolju povezanost među različitim zemljama i njihovim turističkim uslugama. Također, ova povezanost će stvoriti kvalitetnu i veliku bazu podataka o klijentima, proizvođačima i ponudi unutar Europe.

Izvodi se uz sudjelovanje turističkih zajednica i drugih organizacija u turizmu radi bolje prilagodbe programa praktičnim potrebama industrije.

Projekt je posebno namijenjen malim i srednjim poduzećima kako bi osigurao potpunu iskoristivost svih mogućnosti digitalnog tržišta.

Ovakva inicijativa bi trebala poboljšati konkurentnost tih poduzeća i omogućiti im bolju integraciju u globalni sustav, bez potrebe uključivanja u veće organizacije. Projekt je financiran od strane EU i u ovim je početnim fazama potpuno besplatan, a od 2014. godine nadalje će biti naplaćivani minimalni troškovi održavanja platforme. Hrvatska je, uz Finsku i Češku, uključena već u pilot fazi, dok se u drugoj fazi uključuju Portugal, Španjolska, Švedska i Norveška pa Njemačka, Italija, Grčka i Belgija.

Hvar

se u program uključilo što više hotela.

Budući da nam je cilj na globalnom tržištu predstaviti se kao "zelena destinacija", planiramo u program, prema sličnom modelu, do kraja 2015. godine uključiti i ostale strukovne udruge iz turizma.

Niz je kriterija koje hoteli moraju zadovoljiti, a grupirani su u nekoliko skupina: način upravljanja u hotelu (ljudski resursi) s osvrtom na zeleno poslovanje, energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, zelena nabava, prodaja, komunikacija, marketing i odnosi s javnošću, gospodarenje okolišem, što uključuje i zbrinjavanje otpada. Hoteli koji su uključeni u projekt će dobiti certifikat ukoliko zadovolje postavljene kriterije, a certifikati će biti dodjeljivani u tri kategorije: osnovnoj, dodatnoj i naprednoj kategoriji zelenog hotela. Sve je detaljno pojašnjeno u kriterijima koji će biti javno dostupni krajem siječnja.

Koji će još projekti i aktivnosti biti u fokusu rada UPUHH-a u ovoj godini?

I kakva su očekivanja hotelijera za 2014.?

Temeljna svrha rada UPUHH-a je proaktivan pristup u stvaranju što pogodnije gospodarske klime i okupljanje managera, stručnjaka i poduzetnika radi zaštite i promicanja zajedničkih, ponajprije strukovnih interesa svih svojih članica. Polazeći od potrebe podizanja konkurentnosti hrvatskog hotelijerstva u međunarodnom okruženju, glavni ciljevi UPUHH-a u 2014. godini će, između

Fotografija: otok Hvar poznato je hrvatsko turističko odredište (gore).

Niz je kriterija koje hoteli moraju zadovoljiti za dobivanje certifikata "Green hotel".

ostalog, biti povećanje konkurentske sposobnosti kroz: podizanje poslovnih performansi hotelijerstva i osiguranje stimulativne stope povrata na sredstva uložena u sektor; stvaranje tržišno prepoznatljivog proizvoda; očuvanje prostora kao temeljnog resursa za dugoročno tržišno održivo poslovanje hotelskih poduzeća i kvalitetan razvoj destinacija te kreiranje hotelijerske politike sektora s ostalim interesnim skupinama.

Jedan od ključnih projekata u 2014. godini će biti i predstavljanje UPUHH akademije u sklopu koje ćemo, uz već veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

47

KRISTIAN ŠUSTAR

Foto: Hrvoje Serdar (arhiva: Hrvatska turistička zajednica)

Intervju

Foto: Sergio Gobbo (arhiva: Hrvatska turistička zajednica)

će sudionicima klastera lakši proboj na međunarodnom tržištu. Nadalje, osnivanje klastera omogućuje sudionicima klastera apliciranje na međunarodne projekte, povlačenje sredstava iz fondova EU te lakšu komunikaciju s Ministarstvom turizma, Ministarstvom gospodarstva i poduzetništva te Ministarstvom zdravlja u reguliranju zakonskih procedura u poslovanju. Osnovni ciljevi inicijative su međusobna razmjena iskustava sa svrhom unapređenja vještina i stručnosti, zatim organiziranje treninga i prezentacija, kao i raznih oblika teoretske i praktične izobrazbe.

Ciljevi su i interesno udruživanje s ostalim pružateljima istih/sličnih usluga u zemlji i regiji, povezivanje i suradnja sa sličnim asocijacijama u inozemstvu zbog razmjene iskustava, vještina i znanja u struci itd.

Murter i Kornati

Fotografije: brod usidren u skrivenoj uvali čest je prizor na Jadranu, pogotovo u ljetnim mjesecima (gore); pogled na otok Murter i Kornatsko otočje (dolje).

Stručnost je temelj modernog turističkog proizvoda te je na nacionalnoj razini potrebno dodatno ulagati u visoko profesionalan kadar.

48

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

tradicionalne programe, predstaviti inovativne edukacijske programe.

UPUHH ih osmišljava u suradnji s vodećim domaćim i inozemnim školama i fakultetima za turizam.

Programi UPUHH-a će nastaviti pratiti svjetske trendove u hotelijerstvu i realizirat će se kroz iskusan tim predavača profesora i vanjskih suradnika. Stručnost je, naime, temelj modernog turističkog proizvoda te je na nacionalnoj razini potrebno dodatno ulagati u visoko profesionalan kadar.

Upravo je povećanje razine znanja i razumijevanja ključni resurs koji će nam omogućiti stvaranje preduvjeta za rast i razvoj.

Nedavno je u okviru UPUHH-a osnovan klaster hrvatskih toplica i lječilišta. Koji su ciljevi ove inicijative?

Cilj je udruživanje hrvatskih toplica u klaster kroz nacionalnu udrugu hotelijera. Naime, unificirana ponuda hrvatskih toplica i lječilišta omogućit

Kao dugogodišnjeg stručnjaka u turizmu, moramo Vas pitati koje destinacije najradije birate kada putujete u slobodno vrijeme?

S jedne strane, zbog ograničenog slobodnog vremena biram kraća putovanja (uglavnom vikendima) koja su vezana prvenstveno uz interes osmogodišnjeg sina. Ukratko, obiteljski biramo destinacije i atrakcije koje su prilagođene djetetu te smo, primjerice, posjetili niz zabavnih parkova u Europi, neke i u više navrata. Naravno, smatram vrlo bitnim elementom odrastanja upoznati i svoju zemlju te kroz kratke izlete upoznajemo sve krajeve lijepe naše.

Koja su 'must visit' odredišta u Hrvatskoj, koja naši čitatelji nikako ne bi smjeli zaobići?

Hrvatska je prelijepa i gdje god krenuli naći ćete nešto čudesno, prekrasno, jedinstveno. Smatram nepravednim izdvajati bilo koju destinaciju.

Međutim, s obzirom da je iz razgovora s kolegama razvidno da, s jedne strane, jako dobro poznajemo obalne destinacije, što je razumljivo upravo zbog razvijene turističke ponude, toliko smo malo usmjereni na kontinentalni dio Hrvatske. U ovom kontekstu bih savjetovao upravo upoznavanje kontinentalnog dijela lijepe naše koji sve više postaje prepoznatljiv turistički brend. 

14. - 16. 3. 2014.

Zagreb - HRVATSKA - Boćarski dom

w w w. p l a c e 2 go . h r

WIDEN YOUR WORLD

Bogata nagradna E RN LYDO Uigra R Place2go W O R L D putovnica W I D E N Y O U Gastro R WWI DOStreet - prezentacija svjetskih kuhinja

WIDE

Place2go Market - prodaja egzotičnih i autohtonih proizvoda Promocije i prezentacije svjetskih destinacija

WIDEN YOUR WORLD REZERVACIJE IZLOŽBENIH PROSTORA SU U TIJEKU WIDEN YOUR WORLD GEnERALnI SPOnzOR

POKROVITELJI SAJMA

MEDIJSKI POKROVITELJI

WIDEN YOUR WORLD

InfORMAcIJE I PRIJAVE zA SuDJELOVAnJE:

telefoni: +385 1 4618 190, +385 1 4618 898 | e-mail: info@place2go.org veljača / ožujak 2014. tipTravelMagazine

49

Turistički proizvod

PHOTO & TOURS

Fotografija: prizor sa slikovitih rovinjskih ulica.

Odmor s pogledom kroz objektiv Napisala: Sonja Mihajlović www.icroatiatravel.com Fotografije: Roman Martin www.photoandtours.com

50

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Volite izazove, nešto novo i drugačije? U nastavku vam donosimo prijedlog za drugačiji, aktivan godišnji odmor, koji spaja povijest, umjetnost, arhitekturu, gastronomiju i fotografiju te odmor pretvara u sasvim drugačiji doživljaj...

tip: S obzirom da je Hrvatska izuzetno fotogenična zemlja u sva godišnja doba ovaj, ali i slične izlete na druge lokacije po Hrvatskoj, preporučamo tijekom cijele godine.

P

hoto & tours (P&T) je inovativan turistički proizvod, odnosno niz od nekoliko tura koje spajaju opuštanje i aktivno provođenje godišnjeg odmora, gastronomiju, povijest i umjetnost te, ono najvažnije, fotografiju. P&T spaja odmor s laganom foto radionicom, na kojoj i najiskusniji fotografi mogu naučiti nešto novo.

Male tajne fotografije Cilj ovih tura je putovanje, upoznavanje povijesti i osnova fotografije, a sve kroz 'lagane' foto radionice. Prilika je to za naučiti kako koristiti kameru, što je 'svjetlo' i kako ga najbolje 'uhvatiti' te sve ono za što vam je inače, ako se odlučite za samostalno učenje, potrebno mnogo literature, puno slobodnog vremena

i volje. Polaznici ovih tura nisu samo početnici, već i napredni amateri pa čak i profesionaci, a s obzirom da se ture održavaju u malim grupama, za svakog se pronađe ponešto.

Male tajne fotografije tako postaju najjednostavnije stvari u životu. Sve se održava u kombinaciji s pomno odabranim izletima, restoranima, upoznavanjem povijesti i umjetnosti te arhitekture.

Fotografije: na rovinjskim ćete ulicama često vidjeti ovakve prizore (gore lijevo); detalj s ulica Motovuna (gore desno); pogled na pitoreskni Motovun (dolje lijevo); jedan od najčešćih motiva s rovinjskih razglednica (dolje desno).

Putovanje Istrom Primjerice, šestodnevni P&T itinerer Istrom izgleda ovako. Prvo odredište, u kojem je osiguran i smještaj, je u istarskom biseru, Rovinju, smještenom na samoj morskoj obali. Šarm i fotogeničnost ovom gradiću ponajprije daje stara gradska jezgra s uskim kamenim ulicama, živopisnim

Jeste li znali da je Hum, prema Guinessovoj knjizi rekorda, najmanji grad na svijetu?

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

51

Turistički proizvod

PHOTO & TOURS

Fotografija: starinska kolica snimljena su u Grožnjanu (gore).

tip: Odlučite li se za ovu turu, ne zaboravite ponijeti svoju foto opremu. Za izradu noćnih fotografija dobro će doći i lagani stativ.

kućama starinske gradnje, ukrašenih neobičnim dimnjacima. Rovinj je doslovno prepun jedinstvenih lokacija za fotografiranje. Večer je rezervirana za odlazak u konobu, kušanje istarskih specijaliteta i vrhunskih kapljica s obližnjih brežuljaka. Vremena ostaje dovoljno i za šetnju rovinjskim 'lungomare-om', odnosno šetnicom uz more.

Drugi dan je predviđen za odlazak u unutrašnjost Istre, do Huma i Motovuna, srednjovjekovnih gradića s mnoštvom zanimljivih motiva za fotografiranje. Ovdje ćete otkriti i ponešto o povijesti i kulturi, te upoznati glagoljicu - staroslavensko pismo.

Stvoren za fotografiranje Rimski amfiteatar u Puli i Nacionalni park Brijuni odredišta su trećeg

52

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

dana, dok je četvrti dan na rasporedu "Grad umjetnika", Grožnjan. Ovdje je predviđena šetnja njegovim popločanim ulicama, obilazak srednjovjekovnih zidina te posjet ostacima rimske utvrde. Petog dana - povratak na more, ovog puta u grad Poreč, smješten na poluotoku.

Stara gradska jezgra, s pravilnim geometrijskim rasporedom ulica očuvanim još iz rimskih vremena, kao stvorena je za fotografiranje. Ovdje ćete, između ostalog, obići Kuću dva sveca, Romaničku kuću te Rimski forum.

Nezaobilazan je i posjet Eufrazijevoj bazilici, spomeniku svjetske kulturne baštine, koji se nalazi na listi UNESCO-a.

Ovo je odlična prilika za fotografiranje poznatih mozaika i ciborija. Za izradu sjajnih fotografija s motivima Poreča i okolice, predviđeno je uspinjanje na zvonik bazilike. 

Fotografije: kolorističan motiv iz srednjovjekovnog gradića Motovuna (gore); panorama u blizini Motovuna turiste, ali i slučajne prolaznike, redovito ostavlja 'bez daha' (sredina); Grožnjan je poznat kao 'grad umjetnika' (dolje lijevo); šetnja ulicama Motovuna vratit će vas u prošlost, ovdje ćete uistinu imati osjećaj kao da je vrijeme stalo (dolje desno).

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

53

Izlet

ZAVIČAJNI MUZEJ DONJA KUPČINA

Fotografije: U sklopu muzeja je nekoliko drvenih kuća (gore lijevo); zdenac u dvorištu muzeja (gore desno); tkalački stan (dolje lijevo); motiv iz muzeja (dolje desno).

Etno zbirka pod zvijezdama Napisala: Željka Kunštek ◆ Fotografije: Robert Kunštek i arhiva TZ općine Pisarovina

U dolini rijeke Kupe, svega tridesetak kilometara južno od gradske vreve hrvatske metropole, dočekat će vas sasvim drugačija priča. Livade, oranice i šume, među kojima se u selu Donja Kupčina 'skriva' drugi po veličini u Hrvatskoj muzej na otvorenom, koji će vas vratiti u neka prošla, ali ne i zaboravljena vremena...

54

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Kupčinci su bili i poznati inovatori pa ćete u jednom od čardaka, primjerice, vidjeti i hodalicu za bebe.

Fotografije: Prostrana soba na katu bila je središte obiteljskog života (gore lijevo); hodalica za bebe (gore desno); Kupčinci su bili vješti u izradi opanaka (dolje lijevo); nekadašnja kuhinja (dolje desno).

S

vega pola sata vožnje od Zagreba udaljeno je selo Donja Kupčina u Zagrebačkoj županiji, popularno zvanoj 'zeleni zagrebački prsten'. Selo je okruženo gorjem s tri strane i oduvijek je bilo pogodno za stanovanje, a poznato je bilo po brojnim zanatima i obrtnicima tradicijskih zanata. Ovdje su se, između ostalog, izrađivali i mogli nabaviti opanci, cipele, odjeća, namještaj i razni drveni predmeti, a osim što su bili majstori u obradi drva (kojeg su nabavljali u gustim hrastovim šumama ovog kraja), Kupčinci su bili i vješti košaraši. Vrsni su bili i u gradnji stambenih i gospodarskih zgrada, a zanimljivo je da su ih na vješt i spretan način, uz poseban alat i bez rastavljanja, mogli i premještati s jednog mjesta na drugo. Pitate se kako? Saznajte u Zavičajnom muzeju Donja Kupčina...

Spas od zaborava Oko 1.400 predmeta kojima su se Kupčinci služili u svakodnevnom životu tijekom 20. stoljeća, kao i one koje su proizvodili, danas možete razgledati u ovom muzeju na otvorenom, čija je ideja o osnivanju rođena odmah nakon II. svjetskog rata.

Bogata zbirka kontinuirano se nadopunjava predmetima, koje stari Kupčinci i danas nerijetko pronalaze i izvlače iz svojih zaboravljenih tavana i podruma kako bi sadašnjim i budućim naraštajima prenijeli baštinu svojih predaka te je spasili od zaborava.

Muzej se sastoji od nekoliko seoskih kuća: 'iža', prizemnih drvenih kuća, 'čardaka', drvenih katnica iz druge polovice 19. i početka 20. stoljeća, u

tip: Muzej je u zimskom razdoblju (od 1. listopada do 31. ožujka) otvoren svakog dana od utorka do petka između 9 i 16 sati, a u ljetnom razdoblju (od 1. travnja do 30. rujna) istim danima od 9 do 17 sati te subotom od 10 do 14 sati. Također, grupne je posjete moguće i prethodno najaviti te dogovoriti u posebnim terminima.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

55

Izlet

ZAVIČAJNI MUZEJ DONJA KUPČINA U Pokuplju je i danas zadržan običaj izrade različitih cvjetova od krep papira na tradicionalan način. Iako se taj običaj njeguje i u drugim dijelovima Hrvatske, prema nekim je etnografskim istraživanjima upravo u ovom kraju pronađeno najviše različitih vrsta cvjetova koji se izrađuju od papira.

U posljednjih trideset godina selo je poznato i po velikom broju roda, koje su u selu izgradile svoja trajna gnijezda, te se svakog ljeta ovdje gnijezde.

Fotografije: Kupčinci su bili poznati po obradi drva (gore lijevo); mlin na kamen također se nalazio u čardaku (gore sredina); cvijeće od krep papira (gore desno); rode se rado gnijezde u selu (dolje sredina); u muzeju je tijekom godine organiziran niz događanja (dolje desno).

Muzej redovito posjećuju i školska djeca, koja ovdje sudjeluju i u raznim radionicama: od izrade tradicionalnih ukrasa do ukrašavanja pisanica na tradicionalan način (prije Uskrsa) i radionica dijalekata. Za njih su ovdje organizirane i starinske dječje i pastirske igre ovog kraja, od kojih je najpoznatija "Žabe Labe".

56

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

kojima su nekad živjele obiteljske zadruge, te nekoliko gospodarskih objekata i niza etnografskih predmeta.

U kućama možete vidjeti točan raspored prostorija, s različitim namjenama, baš kako je to nekad bilo. Prizemne prostorije su uglavnom služile kao spremišta za žito, alat i kola, dok se na katu uvijek nalazila velika prostrana soba, središte obiteljskog života. U njoj se spavalo, jelo, družilo, slavilo i plakalo, a zimi se u nju unašao i tkalački stan. Kupčinci su, naime, bili poznati po uzgoju lana, njegovoj obradi i izradi narodnih nošnji. Na ovom se katu nalazila i kuhinja sa zidanom peći koja je grijala cijeli kat te mlin na kamen. U dvorištu je bio i zdenac, sastavljen od dugačke drvene poluge s utegom na jednom kraju i konopcem za vađenje vode na drugom kraju.

Radionice za sve uzraste U jednoj od drvenih kuća je izložena i opančarska radionica, a vidjet ćete ovdje i kočiju, tradicijski kućni namještaj, zatim razne drvene, keramičke, željezne, tekstilne i ukrasne predmete, alate za obradu lana, svjetiljke, kalupe za izradu košara, alat za dizanje i vuču drvenih kuća, i sl. Sve su te predmete mještani donosili i darovali muzeju tijekom četiri desetljeća, uglavnom nakon što bi izašli iz uporabe u domaćinstvu. U upravnoj zgradi muzeja (jedinoj zidanoj) su knjižnica te prostorije za razne tematske i umjetničke izložbe te kreativne radionice. Muzej je tijekom godine i mjesto održavanja raznih koncerata tradicijske, folklorne i etno-glazbe te raznih predavanja. Ne znate li kuda na izlet sljedeći puta, eto ideje! 

Istražite Zagrebačku županiju ZAGREBOVA NAJLJEPŠA OGRLICA

Turistička zajednica Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, 10000 Zagreb tel.: + 385 1 4873665, fax: +385 1 4873670, e-mail: info@tzzz.hr, www.tzzz.hr veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

57

Turistička atrakcija

ZAGREB

Lu (a

rh

iv

a:

Ka

tv o Fo M to La pu eki : m lic ć pi a& on i)

Lampioni snova pušteni u nebo iznad Zagreba

58

Oko deset tisuća ljudi okupilo se 23. prosinca 2013. godine ispred Doma hrvatskih likovnih umjetnika, odnosno Meštrovićevog paviljona u Zagrebu, kako bi pustilo oko 1.500 lampiona. Cilj ovog spektakularnog događanja "Kapulica&Lampioni", o kojem je vijest prenio i niz svjetskih medija, je potaknuti ljude diljem svijeta da vjeruju u sebe i svoje snove te se bore za ostvarenje svojih želja. Za puštanje jednog lampiona potrebne su dvije osobe, čime je naglašen duh zajedništva ove svjetlosne proslave. Događaj se održao u sklopu sajma nekonvencionalnih umjetnosti "Artomat", već četvrtu godinu zaredom, a autor projekta je umjetnik Krešimir Tadija Kapulica.

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

59

Valentinovo

ZAGREB

Osim što je mjesec karnevala i maškara, veljača je i mjesec zaljubljenih. Na dan sv. Valentina ili, popularnije, Valentinovo, koje se obilježava 14. veljače, Zagrepčani neće doći kući bez buketa cvijeća ili bar jedne crvene ruže, a tog će se dana rado prisjetiti i poznatih ljubavnih priča starog Zagreba. U nastavku otkrivamo neke od njih...

60

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Ljubavne priče koje su 'osvojile' Zagreb Pripremila: Željka Kunštek ◆ Fotografije: arhiva Turističke zajednice grada Zagreba

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

61

Valentinovo

ZAGREB

tip: Na Valentinovo, 14. veljače 2014., uputite se u pješački razgled Zagreba pod nazivom "Zaljubljeni Zagreb" i otkrijte najljepše zagrebačke ljubavne priče.

62

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

N

azivali su je "najljepšom Zagrepčankom" i "najljepšom pucom" (djevojkom), a kažu da je svojom pojavom osvajala cijeli muški dio Zagreba. U glumicu Ljerku Šram, češće nazivanu "Lady Šram", zagledao se čak i car Franjo Josip prigodom svečanog otvaranja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta 1895. godine u Zagrebu. Ipak, najviše je osvojila srce uglednog zagrebačkog liječnika i utjecajnog novinara, Milivoja Dežmana...

Neuzvraćena ljubav U svojoj 25 godina dugoj glumačkoj karijeri Ljerka Šram je odigrala brojne uloge kako klasičnog, tako i suvremenog repertoara te se upisala u povijest hrvatskog glumišta. No, osim kao glumica, u sjećanju starih Zagrepčana je ostala zapamćena po još jednoj ulozi - velike i neuzvraćene ljubavi Milivoja Dežmana.

Ljerka i Milivoj poznavali su se još od djetinjstva, roditelji su im bili prijatelji,

Kada je Ljerka Šram oboljela, Milivoj Dežman je pokrenuo inicijativu za gradnju bolnice za plućne bolesti na Brestovcu te je, zahvaljujući njegovoj velikoj ljubavi prema njoj, Zagreb dobio prvu specijaliziranu bolnicu te vrste.

Dora i Pavao U Kamenitoj ulici na broju 5 živjela je sa svojim ocem, zagrebačkim zlatarom Petrom Krupićem, Dora Krupićeva, dobra, vrijedna i lijepa djevojka. Na prvi je pogled osvojila plemića Pavla Gregorijanca te se i sama u njega zaljubila. Njihove su obitelji bile različitog društvenog položaja te, unatoč velikoj ljubavi koja se rodila između njih, na zajedničku budućnost nisu niti smjeli pomišljati. Nesretna ljubavna priča završava time što je Dora otrovana.

Kamenita vrata i Doru Krupićevu ovjekovječio je August Šenoa, poznati hrvatski romanopisac i pjesnik, u svom romanu "Zlatarovo zlato" iz 1871. godine. Radnja se događa u Zagrebu u 16. stoljeću, a glavna tema romana je ljubav ovo dvoje mladih.

tip: Kip Dore Krupićeve možete vidjeti na zapadnoj strani Kamenitih vrata u Zagrebu.

Usponi i padovi

a Milivoj se družio i s Ljerkinim bratom Vladimirom. Razdvojili su se kada je Milivoj krenuo u plemićki konvikt gdje, zbog strogog režima, dodiri s vanjskim svijetom nisu bili dozvoljeni. Dok je Milivoj stjecao znanje u konviktu i pripremao se za studij medicine, Ljerka je izrasla u atraktivnu djevojku, za kojom su mnogi Zagrepčani okretali glavu. Nakon susreta u jednoj plemićkoj gornjogradskoj kući, gdje je Ljerka nastupala u predstavi, Milivoju je postalo jasno - ona ili niti jedna druga.

Uslijedilo je razdoblje njihovog intenzivnijeg druženja te brojnih susreta na plesnjacima i priredbama. No, stigao je i dan Milivojevog odlaska u Graz na studij. Iako mu je tada obećala da će ga čekati uskoro, umjesto njezinih pisama, do njega počinju stizati glasine kako mu više nije vjerna. Od majke dobiva i plakat s najavom predstave na kojem je Ljerka prvi puta u javnost izašla kao 'gđa.'. Milivoj stiže na tu predstavu i, na veliko razočarenje, saznaje da je srce njegove drage osvojio Aleksandar Isaković, bankovni činovnik.

No, njihova ljubav, kako je Milivoj i pretpostavio, nije bila dugog vijeka.

Zbog pronevjere u Prvoj hrvatskoj štedionici, gdje je bio zaposlen, Isaković nestaje iz Zagreba i Ljerkinog života,

ostavljajući joj za sobom sina Sašu.

Milivoj je cijelu situaciju vidio kao priliku da je ponovno vrati u svoj život. Nije se osvrtao na ogovaranja i izrugivanja, a nije mu smetalo ni što Ljerka ima dijete s drugim. Učinio je sve kako bi ponovno zadobio njezinu naklonost. I uspio je.

Kada su počeli zajedno živjeti, Milivoj je preuzeo brigu o Saši kao o vlastitom sinu. Iako ga nikada nisu okrunili brakom, on je u zajednički život uložio svu svoju ljubav i pažnju, a ona poštovanje, zahvalnost i odanost.

Nažalost, Ljerka je oboljela od tuberkuloze te mu, unatoč velikoj skrbi koju joj je pružao, umrla na rukama.  veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

63

Tragovima povijesti...

i

ZAGREB

Antun Gustav Matoš

Google maps street view lokacija: http://goo.gl/maps/ZZUhx Adresa: Strossmayerovo šetalište 10000 Zagreb, Hrvatska

64

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

tip: U razgledavanju Zagreba i njegovih ulica,ne propustite šetnju Strossmayerovim šetalištem, kao ni fotografiranje na klupi uz Antuna Gustava Matoša.

Pripremila: Željka Kunštek Foto: Robert Kunštek

A. G. Matoš

O

d 1978. godine zagrebačko Strossmayerovo šetalište, za kojeg bismo mogli reći i da je 'šetalište s pogledom', bogatije je za još jednu atrakciju - spomenik pjesnika, književnika i putopisca Antuna Gustava Matoša. Bio je to prvi spomenik u Zagrebu s otklonom od tradicije jer prikazuje pjesnika kako bezbrižno sjedi na klupi i promatra Zagreb. Kada je ovaj, jedan od najzanimljivijih spomenika bio postavljen, mediji su prenosili kako "to nije spomenik, već poticaj na angažirani pogled prema gradu". Njegov autor, Ivan Kožarić, očito nije želio da to bude još jedna skulptura koju gledamo iz 'žablje' perspektive, već je Matoša želio približiti u svakodnevnici u čemu je, čini se, i uspio. Naime, Matoša na njegovoj klupi svakodnevno posjećuju prolaznici i turisti, ali i školarci, budući da se nalazi iza najstarije zagrebačke gimnazije, koju su još 1607. godine osnovali isusovci. Gimnazija je nekad bila klasična, a danas je općeg smjera. Zagrepčani je najčešće nazivaju "Gornjogradska gimnazija" s obzirom da se nalazi na Gornjem gradu. 

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

65

STAROGRADSKO POLJE

Foto: Pawel Jaroszewski (arhiva: TZG Stari Grad)

UNESCO

Remek djelo grčke kulture Fotografija: pogled na Starogradsko polje iz ptičje perspektive (gore).

Pripremila: Željka Kunštek Fotografije: Pawel Jaroszewski (arhiva: TZG Stari Grad), Petar Botteri i Darko Alfirević (arhiva: Agencija za upravljanje Starogradskim poljem)

66

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

U

samom srcu otoka Hvara, jednog od najatraktivnijih hrvatskih otoka, veliko je polje. Kako su se kroz povijest mijenjali njegovi gospodari, tako je polje mijenjalo i ime. Grci su ga nazivali Khora Pharu, Rimljani Ager Pharensis, u srednjem je vijeku nosio naziv Campus Sancti Stephani (Polje sv. Stjepana), a danas je Starogradsko polje.

Trbuh otoka Za Hvarane je polje oduvijek bilo "trbuh otoka" budući da je omogućavalo život tijekom tisućljeća. Zanimljivo je da se ovdje u kontinuitetu, već više od 2400 godina, uzgajaju iste kulture: vinova loza i masline. U antici i srednjem vijeku sijalo se i žito, dok su na rubovima parcela i u škrtijim dijelovima rasle

Zbog najbolje očuvane katastarske podjele na Sredozemlju Starogradsko je polje 2008. godine uvršteno na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. Zbog svoje parcelacije ujedno predstavlja i jedno od remek djela grčke kulture na Sredozemlju.

Starogradsko polje krije oko 120 arheoloških lokaliteta te je 1993. godine zaštićeno kao arheološka zona.

Fotografije: Polje se nalazi na sredini otoka Hvara (gore); u polju su brojni spremnici za sakupljanje i čuvanje kišnice (dolje).

smokve. Bademi su uvijek rasli bliže naseljima, dok se maslinici penju uz niske obronke polja. Pronaći ćete ovdje i stabla rogača, a donedavno se ovdje u terasastim nasadima sadila i mirisna lavanda, po kojoj je otok Hvar nadaleko poznat. Naime, Starogradsko je polje najveće i najplodnije polje od svih koji se nalaze na jadranskim otocima.

Posebnost u parcelaciji Posebnost polja je u njegovoj parcelaciji, zbog koje predstavlja jedno od remek djela grčke kulture na Sredozemlju. Upravo je zbog svoje katastarske podjele, najbolje očuvane na Sredozemlju, Starogradsko polje 2008. godine uvršteno na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. Od tada poljem upravlja "Agencija za upravljanje Starogradskim poljem". Također, polje je, kao kulturni krajolik, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Naime, polje je zapravo kulturni krajolik oblikovan tisućljećima, a osnovnu arhitekturu su mu prije 2400 godina zadali grčki kolonisti. Podijeljeno je na pravokutne parcele 1 x 5 stadija

(oko 180 x 900 m) omeđene kamenim suhozidima, a sve su kasnije podjele zemlje bile unutar prvotno zadanih grčkih čestica. I fizički su se obilježavale na istovjetan način - podizanjem manjih ili većih kamenih zidića, odnosno suhozida. Poljem prolaze i glavni putovi koji ga pravilno presijecaju uzduž i poprijeko.

Kultovi božanstava plodnosti Okolno je stanovništvo, još od najstarijih vremena, svoja vjerovanja vezalo uz ovo plodno polje. Uz antičke kultove, posebno kult bogu Zeusu-Jupiteru, štovali su se i kultovi božanstava plodnosti: Dioniza i Perzefona, izravno vezanih uz rodnost zemlje, a u nekim je natpisima pronađeno i ime Afrodite.

U srednjem su vijeku, kada je polje bilo pod zaštitom patrona hvarske biskupije, sv. Stjepana, u polju i njegovoj okolici izgrađene brojne manje crkve i kapelice.

U to su vrijeme nastale i razvijale se velike procesije vezane uz misterij Velikog Petka i Kristova uskrsnuća, koje su u naseljima oko polja zadržane sve do danas. Ako ćete boraviti na ovom srednjodalmatinskom otoku, ne propustite pogledati ovaj jedinstven krajolik. 

Foto: Darko Alfirević (arhiva: Agencija za upravljanje Starogradskim poljem)

Foto: Petar Botteri (arhiva: Agencija za upravljanje Starogradskim poljem)

U polju je i niz kažuna, kružnih poljskih kućica, koje su služile za čuvanje alata i kao zaklon od nevremena, te brojni spremnici za sakupljanje i čuvanje kišnice.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

67

Zdravstveni turizam

WELLNESS&SPA

Wellness

ili zdravo življenje

Napisala: Andreja Milas www.relaxino.com Fotografija: fotolia

tip: Brojne wellness ponude u nekoliko zemalja možete pronaći na jednom mjestu na portalu Relaxino.com

68

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Pojmovi "wellness" i "spa" posljednjih su se godina, u skladu s trendovima i potrebama, udomaćili i u hrvatskom turizmu. Sve je više hotela svoju ponudu upotpunilo wellness i spa sadržajima, a sve je više i turista koji u Hrvatskoj traže upravo takvu vrstu ponude i doživljaja...

R

iječ "wellness" je u Hrvatsku stigla prije nešto više od deset godina. Tada je još malo ljudi znalo njezino značenje, a u današnje je vrijeme postala sinonim za odmor.

Pretpostavlja se da je izvedenica riječi "wellness" nastala kao spoj riječi "well-being" i "fitness", a prvi ju je puta koristio liječnik Halbert L. Dunn šezdestih godina 20. stoljeća.

Opisao ju je kao "blaženo" stanje tijela i duha, nevezano uz religiju, odnosno kao mentalnu opuštenost bez fizičkog naprezanja, koje se ponekad smatra preduvjetom za postizanje kvalitetnog stanja tijela, uma i duha.

Životna filozofija Sam pojam "wellness" prvi se puta spominje davne 1654. godine u monografiji Sir A. Johnsona u obliku "wealnesse" ili "dobro zdravlje". Od sredine prošlog stoljeća pa do danas taj se pojam zadržao u engleskom obliku i koristi se nepromijenjen u brojnim jezicima te označava stav prema zdravom načinu života. Taj je stav s vremenom nadrastao početni smisao te postao i životna filozofija.

Wellness ujedno podrazumijeva i discipliniranost nad samim sobom, potragu za uzvišenim stanjem cijelog tijela te uspostavlja osjećaj unutarnjeg mira.

Kako se pojam sve više udomaćio u brojnim zemljama i u svakodnevnom

životu, tako su se i ostali subjekti počeli koristiti tim imenom kako bi naglasili svoju pripadnost zdravom pokretu.

Saune i masaže Najveći iskorak ka tome su napravili hoteli i wellness centri koji su svojim imenima dodali pojam "wellness&spa", kako bi odmah naglasili svoju namjenu i usmjerenost prema opuštajućem boravku te ponudi brojnih masaža i kupki, ali i dodatno poslali poruku kako vode računa o uravnoteženoj i zdravoj prehrani.

Današnji moderni hoteli nude spa oaze za opuštajući boravak, uz bogatu ponudu sauna: finskih, parnih, infracrvenih, kromoterapijskih, rimskih i drugih.

Neizostavan dio ponude su i masaže: ajurvedske, akupresurne, aromaterapijske, shiatsu i brojne druge koje jamče opuštanje i najnapetijim osobama.

Wellness i spa Velika je razlika između pojmova 'wellness' i 'spa'. Naime, pojam 'spa' znači "salus per aquam", odnosno "vodom do zdravlja" ili liječenje termalnim vodama. U Hrvatskoj bi to bio pojam toplica, što ponekad nije praktično vezati uz hotelske usluge, pa hoteli dodaju naziv 'spa'.

Pojam 'spa' veže se i uz istoimeno

mjesto u Belgiji, poznato po bogatim izvorima termalnih voda. S druge strane, kod pojma 'wellness' riječ je o cijelom pokretu ka zdravom životu, premda wellness ne isključuje iz svoje filozofije i spa, kao važnu usmjerenost prema zdravom duhu i tijelu.

Poput dobre čokolade U današnjem modernom životu svakodnevno se susrećemo s riječju 'wellness'. 'Napada' nas putem reklama i raznih promidžbenih spotova, a s polica trgovina nas mame wellness čajevi i napitci, žitarice, wellness kupke, šamponi i kreme. Također, postoji i niz drugih proizvoda kao što su svijeće, sportska oprema i oprema za dom, koji svojim nazivima pozivaju na wellness.

Ponovit ću riječi jednog mog starog prijatelja i ljubitelja wellnessa, kojemu je kultura wellnessa poput dobre čokolade ili deserta, slad koji ne stvara ovisnost, već samo ugodu i potrebu ponavljanja dobrog, korisnog i zdravog prema samom sebi. Upravo to je wellness - voljeti prirodu i zdravlje, željeti ono što imamo i ono što najviše trebamo poštivati - život!

Riječ "wellness" dolazi od riječi "well-being" i "fitness", dok "spa" (lat. sanus per aquam), u prijevodu znači "zdravlje kroz vodu".

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

69

Sportski turizam

SKIJANJE

Odmor na snježnim padinama Zimski, ali i rani proljetni mjeseci kao stvoreni su za skijanje. U veljači i ožujku gužve na stazama su već manje, snijega je i dalje puno, a sunce jače grije nego prethodnih mjeseci, što skijaški znalci dobro znaju. Ako i niste skijaš, a snježni prekrivač vam je oduvijek mamio osmijeh na lice, baš kao i druge zimske aktivnosti, možda je vrijeme da se okušate u skijanju. U nastavku donosimo iskustva i savjete 'iz prve ruke'...

Napisala: Vlatka Vužić Fotografije: fotolia

tip: Za odlazak na snijeg se opremite odgovarajućom opremom, a za skijaše početnike je najbolje rješenje unajmiti je. Ako ipak odlučite kupiti nešto od opreme, neka to budu pancerice!

70

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

S

kijanje se brzo uči, ko je blesav da sjedi kući - poznati su stihovi jedne "hit pjesme" nekad popularne rock grupe "Bijelo dugme". Nakon što sam prošle godine u roku od nekoliko dana, uz pomoć učitelja skijanja, svladala osnove ovog najpopularnijeg zimskog sporta, i sama bih te stihove mogla 'potpisati'.

Što su skije duže, to su brže. Sukladno tome, iskusniji skijaši u pravilu odabiru skije 15 do 20 cm dulje od svoje visine, dok su za prosječne skijaše dovoljne skije u njihovoj visini ili do 10 cm dulje.

(šarena vesta, kapa s cofom, topli napitak) izmami osmijeh na lice, onda je skijanje sport u kojem se trebate barem okušati. A vrlo brzo, nakon što pokušate, znati ćete je li to sport za vas.

Skijanje je neupitno divan oblik rekreiranja u prirodi, ali nije za svakoga.

Ako vam je sama pomisao na dolazak zime mrska, ako ne uživate u pogledu kroz prozor kada padaju snježne pahulje, ako nikad u snijegu niste ostavili "anđeoski trag" (bacili se na leđa u dubok snijeg), onda vjerojatno nećete uživati niti spuštajući se skijama po snijegom prekrivenim bijelim padinama.

Ako vam, s druge strane, pogled na ljepotu snježnog prekrivača oduzima dah, ako poput mene "kukate" ako baš za Božić nema snijega pa ne možete raditi snjegovića, ako vam već sama vizualizacija sebe u "zimskoj razglednici"

Alpsko i nordijsko skijanje Današnje, 'moderno' skijanje dijeli se na dva osnovna tipa: alpsko (spuštanje niz padinu) i nordijsko (cross - country, uključuje skijaško trčanje i skokove), iz kojeg se razvilo alpsko skijanje.

Naučiti skijati možda možete i sami, gledajući druge, ali najučinkovitije rješenje je upisati se u školu skijanja (jeftinija varijanta) ili unajmiti privatnog učitelja skijanja (skuplja varijanta). U svakom slučaju, učitelj će vam skratiti muke i vrijeme koje biste utrošili na samostalno istraživanje skijaških tehnika.

Uz pomoć učitelja skijanja ćete, već nakon nekoliko sati poduke, svladati osnovne vještine i biti spremni za spuštanje, prema vašim sposobnostima, prilagođenoj stazi. Najprije ćete naučiti kako kliziti po snijegu naprijed, kako se okrenuti i (možda i najvažnije) kako 'pametno' pasti i ustati se nakon pada, bez da ozlijedite sebe ili druge na stazi.

Dva najvažnija savjeta koja skijaški početnik može čuti su: "nemaj straha, tj. naoružaj se hrabrošću", i "na stazi budi odgovoran i oprezan zbog sebe, ali i zbog drugih".

Pravila na skijalištu Skijanje može i treba biti zabavno i ugodno za sve ljubitelje kretanja u prirodi, ali samo pod uvjetom da svi na stazi (i izvan nje) poštuju određena pravila. Dobar skijaš skija sigurno i pametno, a najveća opasnost na skijalištu je skijaš koji izgubi kontrolu.

To je najčešće onaj skijaš koji skija prebrzo na stazi koja je za njega preteška. Kako ne biste ušli u tu kategoriju, važno je naučiti čitati mapu skijališta (uvijek je nosite sa sobom) te paziti na oznake na stazi, kako ne biste završili na onoj koja je preteška za vašu razinu skijaškog znanja.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

71

Sportski turizam

SKIJANJE

tip: Na skijaškoj stazi se od skijaša očekuje odgovornost i opreznost, kako zbog sebe, tako i zbog drugih.

Jeste li znali da je prosječna brzina skijaša rekreativaca oko 45 km/h?

72

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Jedno od pravila je i da prednost imaju skijaši ispod i ispred vas. Oni vas ne mogu vidjeti pa je vaša dužnost izbjeći ih. Također je važno biti svjestan skijaša iza sebe, čak i ako imate prednost jer, nažalost, na stazama se sve češće susreću i "kamikaze", skijaši kojima nije važna ni vlastita, niti sigurnost drugoga.

Pazili vi ili ne, jedna je stvar u skijanju sigurna - a to je da ćete padati. Snijeg je relativno mekana podloga za padanje pa će u početničkoj fazi, kada još skijate sporo i nesigurno, pad vjerojatno više boljeti vaš ego, nego dijelove tijela na koje ste pali. Učitelj skijanja će vas naučiti načinima padanja koji će smanjiti rizik od ozljeda. Uvijek treba pokušati pasti okrenut prema gornjem dijelu padine i na vanjski dio noge ili stražnjicu. Iz tog je položaja lakše i

ustati te nastaviti sa skijanjem. Također, iznimno je važno, nakon pada, nastojati se što prije skloniti sa staze kako ne biste zatvorili prolaz drugima. Naravno, pod uvjetom da niste teže ozlijeđeni pa vam pomoć drugih nije potrebna.

Opremite se...

Bili profesionalac ili amater, na snijeg ne možete bez opreme. Za početnike je najbolje rješenje unajmiti opremu: skijaške cipele (pancerice), skije i vezove, štapove, naočale i kacige, jer tek s vremenom, kako ćete napredovati kao skijaš, moći ćete prepoznati koji su modeli najbolji za vas. S druge strane, nema smisla kupovati skupu opremu pa možda nakon početničkog ushita zaključiti da to ipak nije sport za vas.

Skijaško odijelo ili kombinezon također možete unajmiti, ali tu niti s kupnjom ne možete pogriješiti, jer zasigurno će vam koristiti i van skijaških staza. Isto vrijedi

i za tople rukavice i kapu, a još jedan izuzetno važan skijaški dio opreme je i krema za lice sa zaštitnim faktorom, koju obavezno nanosite prije uspona na planinu!

Uz kvalitetnu opremu, važna je i dobra tjelesna kondicija i odgovarajuća prehrana. Skijanje iziskuje velik tjelesni napor kojeg će puno lakše podnijeti oni koji se i izvan skijaške sezone bave nekom vrstom tjelesne aktivnosti. Na skijanju ste stalno u pokretu, tijelo radi prekovremeno, intenzivnije sagorijeva kalorije i zato je prehrana od velike važnosti kako biste u tom hladnom visinskom okolišu zadržali toplinu i energiju.

Važnost prehrane Prije odlaska na stazu poželjno je pojesti što više namirnica bogatih ugljikohidratima. Može se uzeti i nešto više šećera i masnoća od količine

na koju ste inače navikli. Poželjno je konzumirati i bjelančevinama bogatu hranu s masnoćama kao što su, među skijašima izuzetno popularne delicije: kobasice, slanina i sarma. Preporuča se piti i puno vode te se kloniti kofeina jer se zbog njega brže gubi tjelesna tekućina.

Na stazi, ako skijate, bi se svakako trebalo kloniti i mirisne, tople čašice kuhanog vina jer ako piješ - ne vozi! Za zdravice se nađe vremena u večernjim satima, nakon fine večere, a prije odlaska u wellness što je, prema mom mišljenju, idealan završetak svakog skijaškog dana.

Nakon što ste se naoružali dobrom voljom i hrabrošću, te dobro opremili i spremili (iznutra i izvana), preostaje vam još jedino pozvati veselu ekipu koja će vam praviti društvo na stazi. 

tip: Dobro čuvajte svoj ski pass, a prije odlaska na stazu, zapišite podatke koji se na njemu nalaze. To je jedini način da zatražite novi, ukoliko prvi izgubite.

U protivnom bi vam ovaj skup sport mogao postati preskup!

Simboli kojima se označava težina staze različiti su u Europi i Americi. U Europi se staze, od najjednostavnije do vrlo teške, označavaju sljedećim bojama: zeleno, plavo, crveno i crno. U Americi su za isti redoslijed oznake: zeleno, plavo, crni dijamant i dvostruki crni dijamant.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

73

Hrvatska

ONLINE

A

Internet stranice i mobilne aplikacije

Raznolikost turističke ponude U nastavku saznajte gdje pronaći zanimljive ideje za putovanja po Hrvatskoj, recepte hrvatskih delicija, preporuke za wellness odmor, savjete o zdravlju i prehrani, ponudu privatnih smještajnih kapaciteta u Zagrebu te niz korisnih informacija o hrvatskoj metropoli...

WEB& Pripremila: Željka Kunštek

Wish.hr

Drugačiji, informativan i zanimljiv... Takav je, između ostalog, portal za kulturu življenja, Wish.hr ili "portal životnih zadovoljstava". Podijeljen je u šest rubrika: Mozaik, Dobar život, Bonton, Top 7, Putovanja i Gastro, u kojima možete pronaći niz raznovrsnih tema: od najava događanja i preporuka, savjeta za uređenje doma i vrta te bontona vjenčanja i kulture ponašanja do informacija vezanih uz putovanja po Hrvatskoj i svijetu, neobičnih svjetskih hotela te ukusnih recepata. Ovdje, primjerice, možete pročitati i zanimljive članke o top 7 najneobičnijih sportova svijeta, najrjeđih poštanskih marki svijeta, drevnih građevina, a volite li čitati intervjue, naići ćete na zanimljive ljude iz zemlje i svijeta u rubrici "Wish stars". www.wish.hr

74

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Menu Menu je časopis za gastronomiju i turizam koji, osim u tiskanom izdanju, možete pročitati i na portalu www.menu.hr.

Na njegovim će vas stranicama dočekati reportaže o hrvatskim i svjetskim odredištima, intervjui s predstavnicima turističkog sektora, recepti, ideje za vikend izlete, savjeti vezani uz zdravlje i gastronomiju te niz zanimljivosti. Čitajući časopis naići ćete i na enološke teme, predstavljanje restorana, kuharica i kuhinja poznatih osoba iz Hrvatske i svijeta. www.menu.hr

APLIKACIJ Rent Zagreb

Rent Zagreb korisna je web stranica koju svakako posjetite ukoliko planirate dolazak i boravak u Zagrebu, hrvatskoj metropoli. Ovdje ćete, na jednom mjestu, pronaći ponudu privatnih smještajnih kapaciteta u Zagrebu: apartmana, soba i studio apartmana. Na stranicama su istaknuti i kapaciteti smještajnih jedinica, cijene, galerija fotografija i druge korisne informacije, a putem stranica smještaj možete i rezervirati. Ovdje ćete pronaći i osnovne informacije o Zagrebu te pretraživač koji olakšava odabir, a stranice su prevedene na jedanaest svjetskih jezika. www.rent-zagreb.com

iZagreb Wellbis Sve o novim tretmanima, aparatima, preparatima i kozmetici, odnosno o opremi za kozmetičke i frizerske salone te wellness centre možete pročitati u magazinu Wellbis, koji od listopada 2010. godine izlazi u tiskanom i digitalnom obliku. Ovdje ćete pronaći i članke o ljepoti, zdravlju i prehrani te teme o lifestyleu.

Na www.wellbis.hr, osim aktualnog broja, u arhivi možete pročitati i sve dosadašnje brojeve magazina te se informirati o pretplati.

Iako je Wellbis namijenjen prvenstveno profesionalcima iz svijeta kozmetike i wellness-a, a odnedavno i frizerima (tipa je b2b), svojim je sadržajem istovremeno vrlo zanimljiv i široj populaciji.

Evo i jedne korisne aplikacije za sve koji posjete hrvatsku metropolu. Turistički vodič iZagreb povest će vas ovim gradom kroz niz fotografija, kratkih i zanimljivih tekstova te brojnih interaktivnosti. Podijeljen je u osam poglavlja u kojima je predstavljena povijest Zagreba, glavne turističke atrakcije, gastronomija, kultura i umjetnost te mogućnosti zabave i noćnog provoda. Ovdje ćete pronaći i informacije o smještajnim kapacitetima u Zagrebu, kao i niz servisnih informacija. Aplikacija je na engleskom jeziku, a možete je pronaći u AppStore-u, kao i na Google Play-u.

www.wellbis.hr

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

75

Hrvatska kroz filateliju

SVJETIONICI Predstavljamo poštanske marke

a c i č n o St

Akvatorij potopljenih brodova

Pripremila: Željka Kunštek

Ribari i nautičari rado navraćaju u posjet svjetioničaru Stončice, unatoč tome što u ovom akvatoriju svakodnevno pušu snažni vjetrovi. No, okolni akvatorij rta Stončica, po kojem je svjetionik dobio ime, ima i drugih zanimljivosti. Primjerice, jeste li znali da skriva niz potopljenih brodova iz povijesnih bitaka?

S tip: Marke su izdane 2013. godine, a filatelisti u Hrvatskoj ih imaju mogućnost nabaviti u poštanskim uredima Hrvatske pošte. Čitatelji i filatelisti iz inozemstva marke mogu naručiti putem e-maila: filatelija@posta.hr

76

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

tončica, svjetionik na istoimenom rtu na sjeveroistočnoj strani otoka Visa, zanimljiv je po mnogočemu.

Jedna je od najviših jadranskih kula i među najvažnijim je svjetlokazima u okolnom akvatoriju. Izgrađen je 1865. godine na izbočenom rtu koji je, prije izgradnje svjetionika, predstavljao velik rizik u noćnoj plovidbi. S obzirom da se nalazi na važnom plovnom putu kroz neugodan Viški kanal, Stončica ima dužinu svjetlosnog snopa od čak 17 nautičkih milja. I danas je svjetionik izuzetno važan zbog gustog nautičkog prometa u ovom dijelu Jadrana, a u uvalama i privjetrinama otoka Visa brojni nautičari često nalaze svoja zakloništa na plovidbenim rutama iz smjera otoka Hvara, Korčule i Lastova.

Svjetionik je smješten uz veliku svjetioničarsku zgradu, površine 250 četvornih metara. Izgrađena je u vrijeme Austro-Ugarske, u stilu austrijskih vojarni, a uz nju se nalaze pomoćni objekti u kojima se nekad čuvalo streljivo i granate. Danas su ti prostori prenamijenjeni te se u njima nalazi autohtona dalmatinska konoba.

I okolni akvatorij ima svoju priču.

Naime, u njemu je niz potopljenih brodova iz raznih povijesnih bitaka, od kojih je jedna od većih bila 1866. godine, svega godinu dana nakon izgradnje svjetionika. U sukobu talijanske i austro-ugarske mornarice život su izgubili mnogi mornari, čije su kosti i danas razasute u morskim dubinama ispod Stončice. Bila je to prva pomorska bitka u povijesti gdje su se sukobili oklopni brodovi. To će vam rado ispričati i svjetioničar koji ovdje živi još od 1998. godine, a kojemu u posjet nerijetko svraćaju brojni nautičari i ribari, unatoč snažnim vjetrovima koji ovdje svakodnevno pušu. Noću je čest sjeveroistočnjak, dok oko podneva jačaju vjetrovi sa zapada.

Ljeti, kada u poslijepodnevnim satima zapuše maestral, istočno od Stončice su privjetrine i sigurna sidrišta. Dobro je znati, pogotovo ako ste nautičar koji ljetne mjesece voli provoditi u plovidbi Jadranom i otkrivanju ljepota južnodalmatinskih otoka.

U izdanju Hrvatske pošte su prigodne poštanske marke pod nazivom "Svjetionici", s motivima svjetionika Pločica, Stončica i Sućuraj, izašle 26. rujna 2013. godine. Izašle su u nakladi od sto tisuća primjeraka po motivu te veličini 48,28 mm x 29,82 mm, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana (FDC). Autor je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba, a autor fotografija Andrija Carli, fotograf iz Splita. 

TOP

ponude Fo t

oa

rhi

Fo t va:

HU

PZ

agr

oa

Panorama Zagreb Hotel, najviši hotel u Hrvatskoj, raspolaže s 228 soba i 51 apartmanom, funkcionalnog je dizajna, s modernim detaljima, a jedna od njegovih posebnosti je panoramski pogled na Zagreb te na zagrebačku planinu Medvednicu. Prepustite se jedinstvenom panoramskom pogledu na hrvatsku metropolu, koji se pruža sa svih 19 katova hotela. U sklopu posebne promotivne akcije za rezervaciju noćenja s doručkom su osigurani posebni popusti. Naime, za rezervaciju dva noćenja popust je 20 posto, a za tri noćenja čak 30 posto!

Više na: www.panorama-zagreb.com

Fo t

oa

: HU

PZ

a

va:

Esp

eb

Posebne ponude u Panorami Zagreb Hotelu

va rhi

rhi

b gre

lan

ade

Zag

reb

Ho

tel

Valentinovo u Esplanade Zagreb Hotelu Fo t

oa

rhi

va:

TW

Romantična večera, kokteli, paket s noćenjem... provedite Valentinovo s voljenom osobom u zagrebačkom Hotelu Esplanade koji je povodom Dana zaljubljenih kreirao posebne ponude. Jedna od njih je 'Valentinovski paket' koji uključuje dva koktela na baru, romantičnu večeru za dvoje u restoranu Zinfandel's, čašu pjenušca za dobrodošlicu na recepciji hotela, jedno noćenje u raskošnoj Superior sobi, doručak poslužen u sobi, korištenje fitness-a i saune te pristup bežičnom Internetu.

CO

Mjesec ljubavi u Thalasso Wellness Centru Opatija Za veljaču, mjesec ljubavi, Thalasso Wellness Centar Opatija je pripremio posebne pakete za svoje posjetitelje. "Valentinovo dnevna karta" uključuje korištenje bazena, jacuzzija, fitnessa i spa relax zone za 190 kuna + 1 gratis.

"Valentinovo fit" mjesečna je karta za korištenje bazena, jacuzzija i fitnessa (500 kn + 1 gratis), a "Valentinovo relax" mjesečna karta za korištenje bazena, jacuzzija, fitnessa i spa relax zone (900 kn + 1 gratis). Povodom mjeseca zaljubljenih osmišljen je i paket "Valentinovo u dvoje", dvosatni program u luksuznoj sobi s posebnim ugođajem uz svijeće i prigodnu glazbu. Paket uključuje relaksirajuću masažu cijelog tijela po osobi te kupku za dvoje uz voće i pjenušac. Cijena paketa za dvoje je 790 kuna. Kreiran je i poseban poklon bon s 30 posto popusta za one koji se žele prepustiti uživanju u čokoladnim tretmanima za lice i tijelo.

Više na: www.esplanade.hr

Fo t

oa

va rhi

: Es

pla

nad

ag eZ

reb

Ho

tel

Više na: www.thalasso-wellness.hr

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

77

Gourmet Hrvatska

ZAGREB

Fotografije: jelen u črnoj juhi i teletina u limunovom soku specijaliteti su zagrebačke kuhinje, premda ih je moguće pronaći i na stolovima zemalja u okruženju (lijevo i desno).

Gastronomija ne poznaje granice

S Napisala: Sanja Plješa Fotografije: Robert Kunštek Fotografije su snimljene u restoranu "Stari Puntijar" u Zagrebu.

mješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, glavni grad Zagreb oduvijek je bio križište puteva sjevera i juga, istoka i zapada. Na njegovu povijest, kulturu, tradiciju, ali i gastronomiju utjecala su četiri naroda: Mađari, Nijemci, Talijani i sami Hrvati.

Svi su oni, zbog različitih političkih ili gospodarskih razloga, prolazili kroz Zagreb, a svaki od njih je sa sobom 'nosio' recepte iz svoga kraja i zemlje, određene namirnice i začine koji su

Na stvaranje autohtonih, zagrebačkih jela utjecala su mnoga jela iz zemalja iz okruženja. Tijekom proteklih stoljeća neke namirnice i začini u jelima su se mijenjali kako bi se svako jelo prilagodilo okusima pojedinog novog doba.

78

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

utjecali na zagrebačku gastronomiju.

Sastojci iz recepata su se miješali, nešto se dodavalo, nešto oduzimalo, ali uvijek se prilagođavalo okusima zagrebačkog i okolnog stanovništva.

Miješanje recepata Danas je poprilično teško ustanoviti koja su prava zagrebačka jela. Mnoga od tih jela, nastala miješanjem raznih recepata, postala su hrvatska, odnosno autohtona zagrebačka jela.

Vrsni poznavatelj povijesti gastronomije u našem podneblju, kolekcionar i ugostitelj sa 175 godina dugom obiteljskom tradicijom, Zagrepčanin Zlatko Puntijar, pojašnjava kako niti jedna kuhinja nekog inozemnog grada ne odražava samo gastronomiju tog podneblja. Naime, bečka kuhinja nije samo kuhinja Beča i Austrije, već cijele Austro-Ugarske monarhije koja je u povijesti utjecala na stvaranje određenih vrsta jela. Slično je i sa zagrebačkom kuhinjom.

Fotografije: bavarski odrezak odlično se slaže s prilogom od špinata (gore); štruklova juha specijalitet je Zagreba, Prigorja i Hrvatskog zagorja (dolje lijevo); knedle od jabuka slastica su koja se topi u ustima (dolje desno).

Za Zagreb i Zagrepčane vegetarijanstvo nije pojam iz modernog doba, što dokazuje vegetarijanska kuharica, izdana 1936. godine. Ipak, Zagreb je malo zakasnio jer je Prag svoju vegetarijansku kuharicu imao još u 19. stoljeću.

tip: U Zagrebu svakako kušajte zapečene štrukle, štruklovu juhu i paprenjake.

"O davnim počecima hrvatske, ali i zagrebačke gastronomije pisalo je već u prvoj kuharici tiskanoj 1813. godine. Napisao ju je Ivan Birling, kanonik kaptolski. Ta kuharica, osim gastronomskog, ima i kulturološku važnost", objasnio je Puntijar. Na stvaranje zagrebačkih jela su utjecali i recepti iz kuharice grofa Nikole Zrinskog te iz kuharice Maxa Rumpelta, glavnog kuhara kneza od Mainza, tiskane u 16. stoljeću. Uz mnogobrojna jela, u kuharici su navedeni i savjeti za pripremu što ukusnijeg jela. Primjerice, želite li što ukusniju juhu od peršina, potrebno je izvaditi "srčiku", tzv. "kocen" iz korijena, čime će se izbjeći tvrdi dijelovi povrća u jelu.

pripremale zapečene štrukle. Ta se juha generacijski priprema u obitelji Puntijar, a poznata je i u Prigorju i Hrvatskom zagorju. U zagrebačkoj gastronomiji posebno mjesto imaju i paprenjaci, uz čiju se pripremu veže i zanimljiva pričica. Naime, nekada su se muškarci natjecali u tome tko će izrezbariti ljepši kalup za pečenje paprenjaka, dok su se žene natjecale u pripremanju što ukusnije smjese za njih. Paprenjaci se spominju i u kultnom djelu "Zlatarevo zlato", književnika Augusta Šenoe.

Nakon Birlinga i Zrinskog, na razvitak zagrebačke gastronomije utjecali su i recepti iz kuharica Đure Deželića iz 1868. godine te Nove zagrebačke kuharice, autorice Marije Kumičić.

Štrukli i paprenjaci

Riba i začini

No, po kojim se jelima zagrebačka kuhinja izdvaja iz svih ostalih hrvatskih kuhinja?

Prije svega, štruklova juha, za koju je recept nastao prije nego su kuharice

U zagrebačkoj je kuhinji niz specijaliteta koje je moguće pronaći i u ostalim zemljama u okruženju: teletina u limunovom soku, bavarski odrezak,

knedle od jabuka ili jelen u črnoj juhi.

Od slastica svakako treba izdvojiti "jabuke u šlafroku", razne štrudle, bučnicu, zlevanku, tenku gibanicu, makovnjaču, orehnjaču, buhtle, salenjake i, u ovo pokladno vrijeme, krafne. Uz uobičajenu perad, svinjetinu i teletinu, od mesa se koristila i janjetina, bravetina i kozetina, a zanimljivo je kako je još u 17. stoljeću na stolovima zagrebačkog plemstva i građanstva bila i morska riba s Jadrana. Važno mjesto su imali i začini koji se koriste i danas: cimet, muškatni oraščić, džumbir, papar i maslinovo ulje. Uz zagrebačka se jela dobro slažu i kvalitetna hrvatska kontinentalna vina.

Zagrebačka gastronomija je visokosofisticirana, a jela se tradicionalno pripremaju od kvalitetnih namirnica.

Nekadašnja jela pripremana za plemstvo i građanstvo, danas su modernizirana kako bi se prilagodila okusu modernog kušača. Zato, dobrodošli u zagrebačke restorane!  veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

79

Iz 'prve' ruke...

ANTONOV 225

Putovanje najvećim zrakoplovom na svijetu

Napisala: Martina Dragojević Trcol Fotografije Antonov 225: Miljenko Trcol Fotografije Filipini: Branka Čekolj

Krajem 2013. godine, slijetanje najvećeg zrakoplova na svijetu - Antonova 225 u Zračnu luku Zagreb 'diglo je veliku prašinu', kako na samoj pisti zračne luke, tako i u medijima i među stanovnicima cijele Hrvatske. Ovaj senzacionalan događaj dogodio se samo mjesec dana prije 25. obljetnice prvoga leta tog jedinstvenog zrakoplova...

80

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

A

ntonov An-225, teretni zrakoplov iznimnih performansi (dužina: 84 m; visina: 18,1 m; raspon krila: 88,4 m; broj motora: 6), specijaliziran za zračni prijevoz iznimno teških i velikih tereta, u Zagreb je stigao "poslovno" - po jednu specijalnu pošiljku. Naime, težak transformator, kojeg je tvrtka "Končar Energetski Transformatori" proizvela za naručitelja na Filipinima, poletio je 10. studenog 2013. godine u Antonovu 225 iz Zagreba za Filipine, dok su neki dijelovi transformatora na odredište poslani morskim putem.

Mnogima je teško zamisliti kako tako težak i velik teret može biti prevezen zrakom, a podjednako je teško i predočiti si kako izgleda putovanje ovim teretnim zrakoplovom. Ovisno o

Fotografije: Antonov 225

'dubini džepa', velik broj ljudi si danas može kupiti kartu za let putničkim zrakoplovom, oni bogatiji si mogu platiti let vojnim lovcem ili čak put u svemir, ako to požele, no neke je letove ipak nemoguće kupiti. Bar zasad. Među njima je let najvećim zrakoplovom na svijetu - Antonovim 225. Malom se broju sretnika pruži ova životna prilika. U pravilu, putovati u Antonovu kao putnik možete samo poslovno - ako putujete u pratnji tereta koji se njime prevozi ili ako, primjerice, pripremate reportažu o njemu.

Antonove stjuardese Standardna postava osoblja u Antonovu uključuje šest članova letačkog osoblja,

koji su organizirani u dvije smjene kako bi se mogli odmoriti za vrijeme dugih letova, kao i pomoćno osoblje.

Uz kapetane, kopilote, navigatore, telegrafistu, glavnog elektroinženjera i inženjera za hidrauliku, s Antonovom 225 uvijek putuje i desetak radnika specijaliziranih za utovar, istovar i učvršćivanje tereta. Oni su tzv.

"Antonove stjuardese". S obzirom da rade samo dok je zrakoplov na

zemlji, vrijeme putovanja krate kartanjem, odmjeravanjem snage "na ruku" i igranjem društvenih igara.

Uz navedene, Antonovom može putovati još i nekolicina putnika u pratnji tereta koji se prevozi. Tako je ovaj transformator pratilo pet osoba koje su dobile priliku putovati ovim zrakoplovom. Među njima je bio i Miljenko Trcol koji je nakon putovanja bio spreman podijeliti svoje iskustvo s nama i vama.

Neugledna unutrašnjost Budući da je osnovna namjena ovog zrakoplova prijevoz robe, a ne putnika, njegova je unutrašnjost zapravo jedan golemi isprazan teretni prostor,

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

81

Iz 'prve' ruke...

ANTONOV 225

Fotografije: iskrcaj tereta iz Antonova 225 na Filipinima (lijevo); motivi s Filipina, krajnjeg odredišta ovog leta (desno gore i dolje).

Zanimljivo je i da Antonovim putnicima na rendgenskom pregledu ručne prtljage u zračnoj luci nije oduzeta domaća hrana koju su ponijeli sa sobom, s obzirom da nisu putovali putničkim zrakoplovom pa za njih nisu vrijedila pravila kao za ostale, "obične" putnike u putničkim zrakoplovima.

82

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

s tek manjim dijelom namijenjenim prijevozu osoba, priča nam putnik Miljenko. I dok kroz okomito uzdignuti 'nos' zrakoplov doslovno 'guta' svoj teret, ljudi se za ukrcaj koriste vratima, nimalo drugačijima od onih na putničkim zrakoplovima. No, zato je putnička kabina drugačija od onih u putničkim zrakoplovima što je čini vrlo zanimljivom, čak i unatoč tome što je prilično neugledna i oronula s obzirom da nije uređivana od izgradnje ovog zrakoplova. Naime, 2009. godine redizajniran je samo izvana. Putnički odjeljak smješten je na katu kao i cockpit, a do njega se dolazi uskim stepenicama kojima može proći čovjek, ali ne i veliki putnički kovčeg. Stoga se sa sobom u taj odjeljak unosi samo najvažnije, dok se prtljaga ostavlja u posebnom prostoru. Pritom se mora paziti da se u prtljazi ne ostave uređaji poput prijenosnih računala, tableta, mobitela i ostalih elektroničkih uređaja kako se ne bi smrznuli zbog izrazito niskih temperatura.

Putnički odjeljak nema prozora pa putnik nema predodžbu je li dan ili noć.

S obzirom da sjedala nisu opremljena sigurnosnim pojasevima, nema vezanja prilikom polijetanja i slijetanja, tako da u ovom zrakoplovu možete poletjeti i, primjerice, kartajući za velikim stolom

koji se nalazi između dva reda sjedala.

Srećom, zrakoplov uzlijeće i slijeće s minimalno mogućim nagibom kako se teret ne bi pomicao, unatoč tome što je učvršćen debelim lancima. U odjeljku za spavanje kreveti su postavljeni u oblik križa, a u upotrebi je i 'primitivan' zahod.

Više od 30 sati Odjeljak za putnike je bio klimatiziran tijekom cijelog leta do temperature od čak 20°C, a vreće za spavanje, rekao nam je putnik Miljenko, nisu koristili jer su spavali svatko na svom putničkom trosjedu. Hrana se preuzimala u svakoj zračnoj luci u koju su sletjeli, a svoje su obroke mogli jesti kad god su željeli.

Na raspolaganju im je bila i kuhinja s električnom pećnicom za grijanje hrane.

Ovo nezaboravno putovanje, iako možda nije bilo toliko atraktivno, koliko jedinstveno, trajalo je više od 30 sati, letjelo se prosječnom brzinom od oko 800 km/h, a na putu je potrošeno ukupno 350 tona goriva. Prvo slijetanje zbog nadopune goriva bilo je u Gruziji, drugo u Kazahstanu, zatim u Kini, gdje su mijenjali dva od ukupno 32 kotača koliko ih broji stajni trap, a tek su onda sletjeli na krajnje odredište - filipinski otok Cebu, gdje je transformator istovaren. 

Zan

iml

Englez izdao knjigu o životu na Hvaru Nakon desetljeća koje je proveo živeći u Jelsi na otoku Hvaru britanski pisac i bloger, Paul Bradbury, izdao je knjigu o životu, sebe kao stranca, na ovom hrvatskom otoku.

Knjigu je nazvao "Levonda, pusi i tovor imena Mercedes", a namijenjena je i domaćim čitateljima i turistima. "Hvar je odličan otok i smatrao sam kako bi bilo zanimljivo da ljudi pročitaju malo više o realnom životu ovdje, kako sam ga ja iskusio. Primjerice, moj odnos prema povrću se sasvim promijenio otkad sam se doselio na Hvar, naučio sam i više nego što sam trebao o maslinama", rekao je Bradbury. Knjiga je prvo izdanje dobila na engleskom jeziku pod naslovom "Lavender, Dormice and a Donkey Named Mercedes" u elektronskom obliku za čitač e-knjiga Kindle. www.croatiaweek.com

Foto: Robert Kunštek

Hvar - foto: fotolia

Foto: Robert Kunštek

jivo sti

Hrvatska među 10 top destinacija za 'medeni mjesec' Mediteranska prehrana na listi svjetske baštine Početkom prosinca 2013. godine u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana, održan je sastanak UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu.

Tom je prigodom potvrđeno kako je multinacionalna kandidatura Španjolske, Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Hrvatske pod nazivom "Mediteranska prehrana" upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Time je Hrvatska dodala još jedno nematerijalno kulturno dobro na svoje liste te postala druga u Europi i peta u svijetu po broju upisanih elemenata na UNESCO-ovim popisima nematerijalne kulturne baštine.

Prema pretragama na tražilici Google, Hrvatska se svrstala među deset svjetskih top destinacija za medeni mjesec u proteklih godinu dana. Tu je vijest prenio, između ostalih, jedan od najvećih svjetskih news portala, američki Huffington Post, navodeći kako ta 'lista' može pomoći svima onima koji za svoj 'medeni mjesec' žele pronaći posebnu lokaciju. Hrvatska je opisana kao "mediteranska zemlja s prekrasnim plažama" te kao zemlja u kojoj ima puno toga za istraživati, od drevnih gradova, tajnih vrtova i ljupkih gradića u Istri, poput Rovinja i Motovuna, do glamuroznog i prelijepog Dubrovnika. Prva tri mjesta u ovoj grupaciji zauzeli su Novi Zeland, Cancun te Maldivi, zatim slijede Karibi, Tahiti, St. Lucia (Karibi), Belize, Tajland, Bali i Hrvatska.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

83

Putopisci

DVINA MELER

"Volim okus pustolovine" Fotografija: na svojim mnogobrojnim putovanjima Dvina se susrela i upoznala s brojnim plemenima, njihovom kulturom i običajima (gore).

tip: Putovnica je neizostavna stvar i bez nje nikad ne krećite na put. Bez svega ostaloga se može, pa čak i bez novaca.

84

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Pripremila: Vlatka Vužić ◆ Foto arhiva: Dvina Meler

Putovanja su njihova najveća strast i baš svi će istaknuti kako su ih ona obogatila na najrazličitije moguće načine. Kako bi i druge potaknuli da se upute u potragu za tom vrstom bogatstva, odlučili su dojmove sa svojih putovanja prenijeti na papir i ukoričiti ih u obliku putopisnih knjiga.

Oni su putopisci, od kojih možete puno saznati o iskustvima i doživljajima s njihovih brojnih putovanja po svijetu. A vjerujemo i kako će vas potaknuti da se i sami upustite u avanturu i - krenete na put!

Za početak upoznajte Dvinu Meler.

N

eizvjesnost, sloboda, otkrivanje... Bože, kako volim okus pustolovine - rečenica je izvučena iz novoobjavljene knjige poznate putnice, Dvine Meler, i ona najbolje opisuje motivaciju ove mlade žene, avanturistice i pustolovke koju, kako sama ističe, na putovanjima najviše privlači upoznati "mistično, intrigantno i zabranjeno". Dosad je proputovala 136 zemalja i objavila dvije putopisne knjige: "Za sve je kriv Tom Sawyer" (u izdanju Profila, 2006. godine) i "Nepodnošljiva lakoća putovanja 100 stvari na putu koje život znače" (u izdanju V.B.Z.-a 2013. godine). Očekuje se i objava drugog dijela te knjige, dok u međuvremenu Dvina i dalje putuje nepodnošljivom lakoćom...

"Za sve je kriv Tom Sawyer" Vaša je prva putopisna knjiga, a putovanje na Madagaskar odabrali ste za ono kojim ćete uvesti čitatelje u Vaš avanturistički stil života. Koje je Vaše prvo daleko putovanje, koje zadnje, a koje sljedeće putovanje koje planirate?

S obzirom da sam se 18 godina bavila sportom, moje prvo putovanje dogodilo se 1994. godine kada sam, kao član karate reprezentacije, otputovala u Amsterdam na natjecanje. Nije to bilo putovanje o kakvom sam cijeli život sanjala, ali radilo se o mom prvom odlasku u inozemstvo pa mi je, stoga, ostalo u vrlo lijepoj uspomeni. Sjećam se da cijelu noć nisam mogla spavati od uzbuđenja što idem na put. Desetak godina kasnije počela sam se povlačiti iz sporta i sve više razvijati avanturistički stil života pa je uslijedilo i prvo putovanje takve vrste - u Peru i Boliviju.

Prošle godine sam bila u Armeniji, Iranu, Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kirgistanu i Kazakstanu, a trenutno se nalazim na pariškom aerodromu i tipkam ove odgovore čekajući let za Karibe.

Fotografije: Dvina je dosad bila u 136 zemalja, a voljela bi, kaže, proputovati sve zemlje svijeta, a onda se vraćati u one u kojima joj je bilo najljepše.

U novoj knjizi "Nepodnošljiva lakoća putovanja", s podnaslovom "100 stvari na putu koje život znače", naveli ste njih 50 (preostalih 50 slijedi u drugom nastavku knjige). Ako biste morali izdvojiti samo pet stvari bez kojih se baš nikako ne može krenuti na avanturističko putovanje poput Vašeg, što biste izdvojili?

Teško je izdvojiti pet najvažnijih stvari jer nekako uvijek ispadne da je u određenom trenutku putniku najpotrebnije upravo ono što je zaboravio ponijeti sa sobom. No, šalu na stranu, smatram da je putovnica jedina zaista neizostavna stvar bez koje se ne može putovati. Bez svega ostaloga se može. Čak i bez novaca...

Do sada ste posjetili 136 zemalja. Koja Vam je ostala u najljepšem sjećanju, tj. kamo biste se svakako željeli vratiti?

Ne mogu izdvojiti samo jednu zemlju.

U Bangladešu sam upoznala najdivnije ljude, Ruanda me očarala pejzažom, Haiti impresionirao ponosom i dostojanstvom svojih stanovnika, Galapagos (Ekvador) nevjerojatnom florom i faunom, Bahami rajskim otocima, Benin vudu religijom, Butan načinom života, Peru poviješću, Gvatemala kulturom i koloritom, Kambodža arhitekturom... Tu su još Honduras, Moldova, Čad, Gvineja Bisau, Vijetnam, Kolumbija, Niger, Meksiko, Indonezija... Voljela bih proputovati sve zemlje svijeta, a onda se vraćati tamo gdje mi je bilo najljepše. veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

85

Putopisci

DVINA MELER

Zajedno s partnerom Darkom Dovedanom i prijateljem Borisom Vrhovcem, Dvina je 2006. godine osnovala udrugu "Kairos" za promicanje kulture, kulturnih programa i prijateljstava među zemljama: http://www.facebook. com/pages/Kairos-DvinaMeler/163750213733291

Fotografije: u Beninu, Togu i Gani ćete često naići na vudu tržnice, na kojima se prodaju razni 'ljekoviti' preparati. Na njima je moguće nabaviti glave i lubanje različitih životinja, pa čak i napitke spravljene od životinja (gore).

86

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Na putovanjima ste imali priliku kušati delicije raznih egzotičnih kuhinja. Što Vam je od lokalnih specijaliteta bilo najukusnije, a što više nikada ne biste željeli kušati?

Najfinije su mi bile tarantule u Kambodži, iako sam se dosta nećkala hoću li ih uopće kušati jer mi je svaki pogled na te pržene dlakave gorostase okretao želudac. Kasnije mi je bilo drago što sam uspjela svladati gađenje jer su tarantule imale okus rakovice pa sam pojela nekoliko komada. Nije bilo loše ni blato s krumpirom u Peruu, kajman iz Amazone... S druge strane, nikad više ne bih jela štakora (delicija u Vijetnamu) ili dlakave gusjenice koje se poput prženog pomfrita prodaju na tržnicama u Kongu. Jednom je bilo i više nego dovoljno.

Na putovanjima koja opisujete u prvoj knjizi, jedini Vam je suputnik bio vaš partner D. U drugoj knjizi putujete u grupi s partnerom i raznim muškim prijateljima, ali i sama s prijateljicom. Koje su bile najteže situacije u kojima su se našle dvije žene na putu kroz razne "nepitome" krajeve? Je li osjećaj sigurnosti veći kada se putuje u većoj grupi?

Možda će zvučati neobično, ali smatram da je ženama puno lakše putovati po 'zeznutim' patrijarhalnim sredinama zemalja trećeg svijeta, gdje vlada velika korupcija i gdje naoružana vojska i policija doslovno financijski 'gule' putnike koji prolaze njihovim teritorijem. O tom sam fenomenu puno pisala u "Nepodnošljivoj lakoći putovanja". Radi se o psihološkoj igri i

Fotografije: svoja iskustva i dojmove s putovanja po svijetu Dvina je objavila u dvije putopisne knjige, a uskoro se očekuje i objava drugog nastavka knjige "Nepodnošljiva lakoća putovanja - 100 stvari na putu koje život znače".

okretanju svih teoretskih nedostataka u praktičnu prednost na terenu. Nadalje, veća grupa ne mora uvijek značiti i veću sigurnost. Katkada ona samo omogućava da budete lakše primijećeni tamo gdje to ne biste željeli ili trebali biti.

Neovisno o suputnicima, koje Vam je najljepše, a koje najružnije iskustvo koje ste doživjeli na nekom od putovanja?

Na putovanjima je teško nešto klasificirati kao najbolje ili najgore jer je puno čimbenika u pitanju i stvari su relativne. Navest ću vam dva primjera. U selu plemena Korowai, koji su poznati po kanibalizmu (džungla Irian Jaye na otoku Nova Gvineja, Indonezija) spavala sam u krošnji drveta dvadesetak metara iznad tla. Kućica izgrađena od grančica lagano se ljuljala, u zraku je bila skoro sto postotna vlaga, komarci su pomahnitalo napadali, a ja to noćenje stavljam na prvo mjesto ljestvice najboljih noćenja ikad.

Drugi primjer je noćenje u nigerskoj Sahari, gdje smo se zbog hladnoće (temperatura se navečer spustila oko nule, a neobičnim spletom okolnosti nismo imali ni deku niti vreću za spavanje) morali ukopati u pijesak i priljubljeni poput sardina grijati temperaturom tijela (bilo nas je troje).

Bez obzira na sve, to noćenje ipak ubrajam u lijepe uspomene jer se ne sjećam kada sam se posljednji puta radovala jutru i sunčevim zrakama kao nakon te neprospavane noći.

U knjigama opisujete Vaša daleka putovanja, ali putujete i po Europi i Hrvatskoj. Koje su Vas se europske destinacije najviše dojmile, a kamo biste u Hrvatskoj uvijek rado "pobjegli" na produženi vikend?

Neobično su mi drage Moldova i Bugarska zbog vrhunskih, jeftinih vina i odlične hrane te toplih ljudi. A što se tiče Hrvatske... Volim je cijelu, ali srce nekako najviše vuče u Istru... :)  veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

87

Pošalji i...

OSVOJI

S knjigom...

Akcija "Pošalji i... osvoji" se nastavlja i dalje!

Dragi svi, naša akcija "Pošalji i... osvoji" se nastavlja i dalje! Pregledali smo sve fotografije koje ste nam slali sa svojih putovanja svijetom (i hvala vam na tome!) te u nastavku izdvojili i odlučili objaviti nekoliko najboljih, prema izboru uredništva. Autori, za koje smo ocijenili da su imali 'najbolje fotografsko oko', na poklon dobivaju jednu od knjiga u izdanju Profila, objavljenih u dosadašnjim izdanjima tipTravel magazina. Dobro zvuči, zar ne?

Do 1. ožujka 2014.

Mladi budistički redovnici u mjestu Xiahe u kineskoj pokrajini Gansu, na obroncima tibetanskog platoa. (autor: Lucija Čurić, Zagreb)

Zanimljive i lijepe fotografije (veličine min. 5 mpx.), novijeg datuma, s vaših putovanja po svijetu i svega atraktivnog što ste doživjeli i vidjeli tijekom puta nam možete slati do 1. ožujka 2014. godine. Autorima triju najboljih pristiglih fotografija ćemo na poklon poslati jednu od knjiga/vodiča u Profilovom izdanju. I, naravno, najbolje fotografije ćemo objaviti u idućem broju magazina, kako bi u njima i drugi mogli uživati :-) Fotografije nam šaljite na: info@tiptravelmagazine.com Uvjet je da budete autori fotografije te prilikom slanja napišite: svoje ime i prezime, zemlju i grad iz kojeg dolazite, e-mail adresu na koju vas možemo kontaktirati te kratki opis fotografije.

I ne zaboravite: akcija vrijedi isključivo za čitatelje prijavljene na newsletter tipTravel magazina pa, ako se još niste prijavili, što još čekate?!

Vrh Col dei Bos u Dolomitima, Itali (autor: Irena Stanko, Zagreb)

88

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

ja.

Prijaviti se možete na: www.tiptravelmagazine.com (podsjećamo, newsletter šaljemo samo jednom mjesečno te vam nećemo zatrpavati inbox :-))

...na putovanje Gradski toranj na Korzu, Rijeka. (autor: Robert Pilepić, Rijeka)

Madrid, Rim, Berlin, Barcelona i Katalonija Madrid, Rim, Berlin, Barcelona i Katalonija samo su neka od poznatih odredišta predstavljena u seriji svjetski poznatih vodiča Eyewitness Travel Guides, u izdanju Dorling Kindersleyja. U njima su sakupljene informacije o mnogobrojnim znamenitostima, trgovinama, restoranima, hotelima i mjestima za zabavu. Vodiči donose i niz savjeta i preporuka poput: kako se snaći, gdje jesti, gdje odsjesti, kamo prošetati i koji tematski obilazak odabrati. Također, tu je i niz atraktivnih fotografija i ilustracija, ali i karata koje će vam pomoći u snalaženju u ovim odredištima. www.profil-mozaik.hr

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

89

KULTURNA SCENA

Glazbeno-kulturne poslastice Hrvatske

S Pripremila: Vlatka Vužić

KULTURNA SCENA

tip: Napišite zašto biste baš vi trebali osvojiti ulaznice za jedan od navedenih koncerata / predstava (po vašem izboru). Odgovor pošaljite na info@tiptravelmagazine.com, a osmero najbržih sretnika među vama će na poklon dobiti svaki po 2 ulaznice za željeni koncert ili predstavu!

90

*Jedna osoba može dobiti na poklon najviše dvije ulaznice za jedan od navedenih koncerata / predstava pa obavezno navedite za koji ste koncert ili predstavu zainteresirani, odgovorite na navedeno pitanje te u e-mailu pošaljite vaše kontakte (ime i prezime, broj mobitela, e-mail) na koje vas možemo kontaktirati.

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

novom smo godinom u tipTravel magazinu odlučili krenuti i s jednom novom rubrikom Kulturna scena, za koju smo ocijenili da bi mogla biti zanimljiva i vama koji već jeste u Hrvatskoj, ali i vama koji još niste - kako bismo vas potaknuli da što prije dođete :-) Ovdje ćemo vam donositi najave raznih kulturnih događanja u Hrvatskoj, voditi vas kroz koncertne dvorane, kazališta i

muzejske hodnike hrvatskih gradova, a u suradnji s partnerima ćemo omogućiti da ta "šetnja", za najsretnije među vama, ne bude samo virtualna. Naime, u svakom ćemo vas broju darivati ulaznicama za razne kulturne poslastice u Hrvatskoj!

Na ovim ćete stranicama pronaći i kratke intervjue s nekim od poznatih osoba s hrvatske kulturne i umjetničke scene, koja će nam otkriti svoju "kulturističku" stranu. Za prvog smo gosta odabrali poznatog glazbenog umjetnika Massima.

Massimo u Zagrebu i Splitu Dan zaljubljenih, 14. veljače 2014., velikim će koncertom u Domu sportova u Zagrebu obilježiti Massimo. Čarobnu glazbenu večer, ispunjenu najljepšim pjesmama iz svoje 30-godišnje karijere, najnagrađivaniji hrvatski muški vokal, ali i jedan od najboljih hrvatskih gitarista, donijet će i publici u Splitu već 22. veljače. * Aquarius Records vam daruje 1x2 ulaznice za koncert u Zagrebu 14. veljače i 1x2 ulaznice za koncert u Splitu 22. veljače!

Bajaga u Zagrebu

* Tvornica kulture vam daruje 1x2 ulaznice za koncert u Zagrebu 6. ožujka!

Zagrebačka Tvornica kulture će koncertima koji će se održavati od 6. do 8. ožujka 2014. upriličiti proslavu 30 godina karijere Bajage i njegovih "Instruktora".

Na ovom trodnevnom glazbenom događanju Bajaga će predstaviti presjek pjesama iz svoje bogate karijere, ali i promovirati aktualni album "Daljina, dim i prašina".

Teatar EXIT u Splitu

"Seviljski brijač" u Zagrebu "Ljubavnik" u Dubrovniku U Dubrovačkom kazalištu Marina Držića za Valentinovo će reprizno biti prikazana predstava "Ljubavnik", redatelja Lawrencea Kiirua. Predstava donosi priču o stvarnosti jednog sredovječnog bračnog para koji na osebujan način traži izlaz iz ljubavne i životne rutine te monotonije. * Kazalište Marina Držića vam daruje 1x2 ulaznice za predstavu 14. veljače!

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 4. i 7. veljače 2014. godine bit će izvedena najpopularnija Rossinijeva opera "Seviljski brijač".

Napisana u samo tri tjedna, osvojila je srca publike i kritike diljem svijeta.

Iako je premijera bila potpuni fijasko, ovu operu se danas smatra jednom od najboljih komičnih opera ikad napisanih te jednim od najizvođenijih opernih naslova u povijesti.

U petak, 7. veljače 2014., u Dom HV-a Lora u Splitu u goste dolazi Teatar Exit s predstavom "Njuške". Nova intrigantna predstava popularnog zagrebačkog kazališta adaptirana je prema tekstu The Dog Logs, autora CJ Johnsona. Režiser i scenarist je Matko Raguž. Dan nakon, publika će u istoj dvorani moći uživati u Exitovoj izuzetno popularnoj predstavi "Kako misliš mene nema?!".

* HNK Zagreb vam daruje 1x2 ulaznice za operu 4. veljače!

* Teatar Exit vam daruje 1x2 ulaznice za predstavu "Njuške" u Splitu 7. veljače!

Neno Belan & Fiumens

* Dallas Records i Mars Music vam daruju 1x2 ulaznice za koncert u Zagrebu 6. veljače i 1x2 ulaznice za koncert u Varaždinu 8. veljače!

Simple Minds u Zagrebu Legendarni škotski sastav "Simple Minds" nastupit će u zagrebačkom Domu sportova 4. ožujka 2014. u sklopu velike "Greatest Hits" turneje. Bit će to njihov prvi koncert u Hrvatskoj nakon četiri godine, kada su pred više od šest tisuća ljudi nastupali u Spaladium Areni u Splitu. Na aktualnoj "Greatest Hits" turneji ovaj poznati bend podsjetit će publiku na svoj bogat katalog hitova iz karijere duge impresivnih 36 godina.

veljača / ožujak 2014.

KULTURNA SCENA

Popularni kantautor Neno Belan obilježit će Dan zaljubljenih koncertom u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu 6. veljače 2014., u pratnji svog, za ovu prigodu proširenog benda, "Fiumens Mediteran Orchestra". Dva dana kasnije, 8. veljače, svoje će ljubavne balade pjevati i u Areni u Varaždinu na koncertu kojeg će održati s popularnom klapom "Kampanel".

tipTravelMagazine

91

KULTURNA SCENA

Massimo Savić Razgovarala: Vlatka Vužić

ww w

KULTURNA SCENA

Obožavam Zagreb Uoči velikih koncerata u Zagrebu i Splitu, razgovarali smo s hrvatskim pjevačem Massimom Savićem, provjerili gdje se voli odmarati, kuda bi volio otputovati i gdje se osjeća 'kod kuće'...

Nije mi odgovarao stil života u Švedskoj, osim u proljeće. Tamo zimi temperature znaju biti jako niske dok su, s druge strane, proljeće i ljeto u Stockholmu uistinu nezaboravni doživljaji.

Rođeni ste u Puli, a u Istri ste i živjeli nekoliko godina. Gdje se u Istri volite vratiti?

Volim se vratiti u jedno malo mjesto koje se zove Trget. To je mjesto koje ne znam kako sada izgleda, ali 80-tih je izgledalo tako da, ako biste izradili crno-bijelu fotografiju i lagali da se radi o 30-tim godinama, ljudi bi vam u to povjerovali. Tamo nije bilo ničega što bi podsjećalo na novije vrijeme. Sve su to bili stari jedrenjaci...

Danas živite u Zagrebu. Koje mjesto u Zagrebu posebno volite?

Trenutno nisam u situaciji odlaziti na mjesta masovnog okupljanja, tako da ono u čemu u Zagrebu najviše uživam su njegovo zelenilo, šetnje na Sljemenu i predivne duge šetnje s psom i prijateljima na nasipu.

Dio života ste proveli i u Italiji. Koje talijanske destinacije poznajete, a koje biste tek željeli posjetiti?

Vrlo dobro poznajem Milano i okolicu, ali bih svakako volio otići u Palermo. Kažu da je Palermo jedan od najljepših gradova na svijetu.

Osim života u Italiji neko ste vrijeme proveli i u Švedskoj. Koji Vam stil života bolje odgovara?

92

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Postoji li neki od gradova u Hrvatskoj koji Vas posebno oduševljava i privlači na način da mu se uvijek rado vraćate?

Taj grad je Zagreb. Zagreb je moj jedini grad. Obožavam ga. Pravi sam lokal patriota. Nisam rođen u Zagrebu, ali ja i cijela moja obitelj gledamo na Zagreb gotovo kao na nešto živo. Nešto toplo i nešto prilagođeno čovjeku. Mislim da Zagreb zadovoljava i sve one koji žele osjetiti metropolu, a i sve one koji žele uživati u jednom predivnom gradu punom zelenila.

Gdje se volite odmarati?

Dvije su destinacije. Jedna je nesumnjivo Zadar, u kojem je obiteljska kuća moje supruge i njezinih roditelja, a budući da su me prihvatili kao svoga, mogu nesmetano uživati u svim darovima koje ta kuća daje. I to u jednom od najljepših dijelova Zadra. Druga destinacija je pored Poreča, kod mog prijatelja Darka Rauscha, Castello Rausch.

Koncertnu promociju albuma "Dodirni me slučajno" ste održali diljem Hrvatske i regije. Je li Vam koncert u nekom od gradova ostao u sjećanju po posebnoj, drugačijoj energiji?

Niz koncerata u Bosni, na kojima sam jedva išta zaradio, bili su zaista posebni. Bila je to neka posebna energija s publikom, a koncert u Zenici bih izdvojio najboljim u tom nizu. Nije isključivo zarada ta koja određuje kako će koji koncert izgledati i zvučati na kraju.

Slijede i veliki koncerti u Zagrebu i Splitu. Planirate li nakon njih uzeti kratki predah ili nastavljate istim tempom?

Imam koncipiranu radnu strukturu sa svojim bendom tako da si neke velike pauze među koncertima niti ne mogu priuštiti. Radim s profesionalcima i ne mogu se sada sjetiti i reći: "idem sad negdje na tri, četiri mjeseca". Želim vjernost, ali moram vjernost i dati. 

tip: Rezervirajte si u planerima datum 31. siječanj 2014. za besplatan obilazak hrvatskih muzeja.

Noć muzeja u Hrvatskoj Zadnji petak u mjesecu siječnju (31.01.) rezerviran je i ove, kao i proteklih sedam godina, za "Noć muzeja". Manifestaciji, koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo, svake se godine priključuje sve veći broj gradova i institucija. Prošle se godine uključilo sto gradova s 226 muzejskih, galerijskih i ostalih kulturnih ustanova, a broj posjetitelja koji su mogli besplatno razgledati zbirke, sudjelovati na radionicama, ili slušati predavanja, bio je veći od 324 tisuće. Ove se godine, sukladno trendu rasta interesa, očekuje još veći broj posjeta.

Milka Trnina - svjetska operna diva

U Muzeju grada Zagreba do 28. veljače 2014. možete pogledati izložbu "Milka Trnina svjetska operna diva".

Monografskom izložbom muzej obilježava 150 godina od rođenja ove slavne sopranistice. Svojevrsna najava ove velike izložbe bila je izložba u Londonu, postavljena 2006. godine u Kraljevskoj operi pod nazivom "Milka Trnina and The Royal Opera House", u čast stote obljetnice njezinog posljednjega nastupa u kući u kojoj je nastupila čak 56 puta.

Muzej djetinjstva Muzej djetinjstva, otvoren u Rijeci u listopadu 2013. godine, carstvo je šarenila i pozitivne energije. Ulazak u njega će vas, baš kao da ste ušli u vremeplov, vratiti u neka dobra, stara vremena. U muzeju je na 240 četvornih metara, na dvije etaže, izloženo više od 600 izložaka, a zbirka, zahvaljujući donacijama, stalno raste.

Povećanju možete pridonijeti i sami donacijom (ili samo davanjem na posudbu) neke svoje drage, stare igračke.

Muzej prekinutih veza

Muzej turizma

KULTURNA SCENA

Muzej prekinutih veza je nastao iz putujuće izložbe s konceptom propalih veza i doniranim osobnim predmetima ("ljubavnih ostavština") onih koji na taj način zatvaraju poglavlja svog ljubavnog života. Koncept su osmislili bivši partneri Olinka Vištica i Dražen Grubišić, koji su sa svojim "putujućim eksponatima" obišli svijet te posvuda prikupili nove. Onima koji ne vole Valentinovo, predlažemo posjetiti ovaj neobičan muzej baš 14. veljače.

U Opatiji je 2007. godine otvoren Hrvatski muzej turizma, koji priča o povijesti turizma u Hrvatskoj, ali i o tome kako turizam danas utječe na sve nas - kako se gradovi mijenjaju te kako se mi mijenjamo putujući i dočekujući putnike. U Vili Angiolini je sjedište muzeja i prostor za muzejske izložbe, dok je stalna izložba "Pozdrav iz Opatije" postavljena u "Švicarskoj kući". U Umjetničkom paviljonu "Juraj Šporer" postavljaju se likovne izložbe.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

93

UNICEF

SVIJET

Milijuni djece širom svijeta

trebaju našu pomoć Prirodne katastrofe i ratni sukobi milijunima djece su oduzeli pravo na bezbrižno odrastanje. Djeci Sirije, Filipina, Južnog Sudana i Srednjoafričke Republike je potrebna pomoć - VEĆ DANAS.

UNICEF / Jeoffrey Maitem

UNICEF / UKLA2012-00867 / Karin Schermbrucker

Tekst: UNICEF Hrvatska Foto arhiva: UNICEF

Fotografije: djeca ispred UNICEF-ovog kampa na Filipinima (lijevo); djeca u Siriji (desno).

Pogledajte što je UNICEF napravio u 2013. godini: http://uni.cf/1bu8mCh, ali i što je još potrebno napraviti kako bi spasili dječje živote u aktualnim humanitarnim krizama.

94

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

U

takvim situacijama najteže stradavaju djeca. Nevažno jesu li izazvane prirodnim katastrofama, poput one na Filipinima, ili ratnim sukobima koji su pogodili Siriju i Južni Sudan, djeca trpe najveće posljedice jer su ostala bez bližnjih, doma, škole. Njihove traume su ogromne, a nakon svega što su proživjela prijeti im i neizvjesna budućnost prepuna rizika od obolijevanja, zlostavljanja, zanemarivanja i gubitka identiteta. Kako bi se svoj djeci koja diljem planeta trpe posljedice prirodnih ili ratnih razaranja pružila potrebna pomoć u preživljavanju, ali i nada u izvjesnu budućnost, UNICEF sa svojim partnerima na terenu osigurava pomoć u pitkoj vodi, hrani, lijekovima i krovu nad glavom te brine o nastavku obrazovanja i psihosocijalnoj podršci djeci u izbjeglištvu.

Pravo na djetinjstvo Razmjere katastrofa koje nam se ponekad čine nestvarnima najbolje oslikavaju stvarne brojke. Međutim, iza svake od njih krije se dijete koje ima pravo na djetinjstvo koje žive njegovi vršnjaci u sretnijim dijelovima svijeta.

Milijunima djece to je pravo trenutno oduzeto i UNICEF poručuje kako se to može i mora promijeniti. Djeca kojima su izbjeglički kampovi postali novi dom pronalaze utočište u nastavku obrazovanja, novim prijateljstvima i igri.

Njihovi snovi o boljoj budućnosti su živi, kao i oni sami, a svijet se mora udružiti kako bi se i ostvarili.

Procjenjuje se da je zbog sukoba u Južnom Sudanu do sada 81 tisuća ljudi bila prisiljena napustiti svoje domove, a među njima je najviše žena i djece.

Izvješća upozoravaju da su djeca u

UNICEF / Dhiraj Singh

izbjeglištvu danju izložena suncu i vrućini, a noćima hladnoći jer nemaju skloništa. Nedostaje im hrane i vode, a prijete i zaraze jer su ljudi prisiljeni obavljati nuždu na otvorenom. U suradnji s partnerima na terenu, UNICEF užurbano podiže kampove za izbjegle i pribavlja pitku vodu i hranu, a pokušava i objediniti obitelji razdvojene u jeku sukoba.

Izgradnja novog života Sukobi u Srednjoafričkoj Republici preokrenuli su živote 2,3 milijuna djece.

Uz brigu za izbjeglice kojima je potrebno sve: hrana, voda, lijekovi i sklonište, u velikoj opasnosti su djeca koja u toj zemlji pate od akutne neuhranjenosti.

Naime, sve više nutritivnih centara zatvara svoja vrata zbog velike nesigurnosti i djeca ostaju bez potrebne skrbi. Strahuje se da bi se broj djece koja pate od neuhranjenosti mogao jako brzo povećati. Istovremeno, djeca su postala

UNICEF Africa

UNICEF / PFPG2013P-0445 / Duvillier

živo oružje i izvješća govore o novačenju sve većeg broja dječaka i djevojčica koje je potrebno hitno zaustaviti.

Nakon razornog tajfuna Haiyan, milijuni Filipinaca trebaju izgraditi novi život iz temelja. Njihove kuće, škole i bolnice sravnjene su sa zemljom. I u ovoj prirodnoj katastrofi najviše stradavaju djeca. Procjenjuje se da je 4 milijuna djece zahvaćeno posljedicama tajfuna te je njima i njihovim obiteljima neophodna pomoć međunarodne zajednice kako bi preživjeli i izgradili novi život.

Sukobi u Siriji, koji već godinama uništavaju tu zemlju, cijeloj generaciji djece uskratili su školovanje, zdravstvenu skrb i socijalnu zaštitu.

Više od tri milijuna djece zahvaćeno sirijskom krizom i dalje treba pomoć međunarodne zajednice jer se njihova prava neprestano krše. Nakon što su bila izložena oružanim sukobima, svjedočimo potresnim pričama o ubijanju, mučenju i iskorištavanju djece. A pred njima je i još jedna hladna zima. 

UNICEF / Salam Abdulmenem

Fotografije: djeca u Africi i Siriji najviše ispaštaju zbog sukoba u svojim zemljama.

tip: UNICEF dostavlja pomoć tamo gdje je ona najpotrebnija, no potrebe kontinuirano rastu. I vi možete pomoći donirajući za djecu, a više saznajte na: http://unicef.hr/show. jsp?page=156647

UNICEF / Haidar

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

95

VIJESTI

SVIJET Svjetski turizam u 2013. premašio očekivanja

Prag, foto: Robert Kunštek

Paris, foto: Željka Kunštek

London, Pariz i Toronto omiljena odredišta Amerikanaca Najbolja kongresna odredišta JI Europe U izboru stručnog regionalnog časopisa "Kongres" Dubrovnik je, uz Prag i Budimpeštu, proglašen jednom od tri najbolje kongresne destinacije u jugoistočnoj Europi i to između 34 središta jugoistočne Europe. Isti je magazin na listu 30 najutjecajnijih ljudi u toj regiji u kongresnoj industriji za prošlu godinu uvrstio i direktoricu Turističke zajednice grada Dubrovnika, Romanu Vlašić.

Magazin "Kongres" jedan je od vodećih komunikacijskih medija u području kongresne industrije jugoistočne Europe. www.poslovniturizam.com

96

London, foto: Luka Šmalcelj

Budimpešta, foto: Luka Šmalcelj

Svjetski turizam u prošloj je godini premašio i najoptimističnija očekivanja, s gotovo 1,1 milijardom međunarodnih turističkih dolazaka, što je pet posto više u odnosu na 2012. godinu. Podaci su to Svjetske turističke organizacije (UNWTO) koja nastavak rasta turističkih dolazaka, i to za 4,5 posto, predviđa i za ovu godinu. Europa je prošle godine zadržala poziciju najposjećenije svjetske regije, a od europskih su podregija najbolje rezultate prošle godine ostvarile srednja i istočna Europa te njezin južni mediteranski dio. I ove godine, po prognozama UNWTO-a, Europa se može nadati porastima od 3 do 4 posto, slično kao i obje Amerike. Najveće poraste za ovu godinu, do 6 posto, UNWTO predviđa regijama Azije i Pacifika te Afrike, koje su i prošle godine imale takve stope rasta.

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Dok London i Pariz i dalje drže vodeća dva mjesta na listi omiljenih inozemnih odredišta Amerikanaca, nekoliko je gradova pokazalo znatan porast u američkom turizmu prošle godine. Toronto je prestigao Rim, koji je od 2010. godine čvrsto držao treće mjesto, dok je Mexico City ušao u Top 20 destinacija američkih turista. Turistička zajednica tog grada ulaže velike napore u promociju novom kampanjom "Live it to Believe it", kao što i svojim kulinarskim i kulturnim turističkim proizvodima nastoji privući sve više turista u svoj grad. Na drugom kraju svijeta, Dubai sa svojih novih 16 vrhunskih hotela i novootvorenim zračnim linijama, nastavlja privlačiti sve više Amerikanaca.

Shakespeare-ova tura Povodom 450. godišnjice od rođenja slavnog pisca Williama Shakespearea Britanci su osmislili posebnu petodnevnu turu, nadahnutu putovanjem kojeg bi Shakespeare napravio između londonskog kazališta "Globe Theatre" i svog doma u Stratford-upon-Avon-u.

Ruta prolazi engleskim gradićima i selima, između ostalog, kroz Oxford i Woodstock, te otkriva njegova nadahnuća i niz činjenica o njegovom životu. Za razliku od Shakespearea, turiste će prevoziti luksuzni autobus i odsjedat će u vrhunskim hotelima, a tijekom putovanja će imati priliku i uživati u prvoklasnim izvedbama Shakespeare-ovih djela u kazalištima "Globe Theatre" i "Stratford's Royal Shakespeare Theatre". Turu će voditi profesionalan šekspirijanski glumac James Howard, a prva tura će biti od 16. do 21. svibnja 2014. godine.

Natura 2000 za zaštitu prirode u Europi

Meksiko zemlja partner sajma ITB Berlin 2014.

Najveći turistički sajam na svijetu, Međunarodna turistička burza ITB Berlin, na kojoj se tradicionalno okupljaju predstavnici turističke industrije iz cijelog svijeta, bit će održana od 5. do 9. ožujka, a zemlja partner će biti Meksiko. U sklopu sajma će biti održan niz događanja, prezentacija i sastanaka, a neke od tema će biti i mogućnosti društvenih medija u osiguravanju novih kupaca te pravila tržišta za plasiranje luksuznih proizvoda. Na ovom se sajmu godišnje predstavi oko 11 tisuća izlagača iz 180 zemalja, a privlači oko 170 tisuća posjetitelja.

Sajam je ujedno i odlična B2B platforma.

Foto: Luka Šmalcelj

Foto arhiva: ITB

Foto: Željka Kunštek

Foto: Luka Šmalcelj

"Natura 2000" naziv je nagrade koju pokreće Europska komisija kako bi odala priznanje za najbolju praksu zaštite prirode u Europi. Nagrada će biti dodjeljivana za izvrsnost u upravljanju i promicanju mreže "Natura 2000" i njezinih ciljeva, a njezina namjena je prikazati sve aktivnosti vezane uz spomenutu mrežu, koje su dale svoj doprinos lokalnom gospodarstvu. Za nagradu se mogu prijaviti svi koji su izravno uključeni u mrežu: javna tijela i lokalne vlasti, poduzetnici, vlasnici zemljišta, obrazovne institucije i pojedinci. Prvi dobitnici nagrade bit će proglašeni u svibnju 2014. godine na svečanosti u Bruxellesu. Svake godine će biti dodijeljeno pet nagrada za različita područja koja uključuju komunikaciju, mjere očuvanja, društvenogospodarsku korist, pomirenje različitih interesa i shvaćanja, te umrežavanje i prekograničnu suradnju.

Održana konferencija o turizmu i medijima Utjecaj tehnoloških inovacija i razvojnih medijskih kanala u turističkoj komunikaciji bile su glavne teme treće UNWTO međunarodne konferencije o turizmu i medijima, održane u prosincu 2013. godine u Estorilu u Portugalu. Na konferenciji se razgovaralo o zastupljenosti turističkih tema u medijima, novom medijskom okruženju, pojavi blogera kao utjecajnih izvora vijesti te o utjecaju tehnologije na sve komunikacijske formate. Konferencija je okupila 200 sudionika iz 30 zemalja, uključujući predstavnike javnog i privatnog turističkog sektora, medijske djelatnike i akademsku zajednicu.

UNWTO i UNESCO: zajednička promocija održivog turizma Svjetska turistička organizacija (UNWTO) i UNESCO potpisali su krajem studenog 2013. godine sporazum o suradnji na području održivog turizma te zaštiti prirodne i kulturne baštine. Dvije će organizacije zajedno raditi, između ostalog, na implementaciji UNESCO-ovog programa svjetske baštine i održivog turizma, zatim na identifikaciji, razvoju i povezivanju inicijativa održivog turizma te na razvoju transnacionalnih turističkih inicijativa za promicanje i zaštitu zajedničkog nasljeđa na Putu svile.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine

97

Atrakcije svijeta...

98

AUSTRALIJA

tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Lučki most Sydney

to

:

fo

to

lia

veljača / ožujak 2014.

Fo

Lučki most u Sydney-ju, od milja zvan "vješalica", jedan je od glavnih simbola australskog kontinenta te, uz zgradu Sydneyske opere, najvažnija turistička atrakcija Sydney-ja. Nakon šest godina izgradnje, ovaj najduži jednolučni most na svijetu otvoren je 1932. godine. Dug je 1149 metara, a raspon luka mu je 503 metra. Izgrađen je od čelika i sastoji se od šest milijuna ručno izrađenih zakovica. Preko njegovih osam traka dnevno prođe više od 200 tisuća vozila, a preko mosta vode i dvije linije vlaka, biciklistička staza te trake za pješake. Za prelazak s jedne strane mosta na drugu pješacima će trebati 20-ak minuta. Ovdje je i muzej posvećen povijesti mosta te vidikovac s kojeg se pruža veličanstven pogled na grad i okolicu.

tipTravelMagazine

99

Zimski turizam

MARIBOR

Wellness užitci

u zagrljaju Pohorja

100 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Fotografije: hotel Habakuk u ponudi ima niz wellness usluga (lijevo); pogled na skijalište na Pohorju (gore); Terme Maribor su poznato wellness i gastro odredište (desno i dolje).

Napisala: Željka Kunštek Fotografije: arhiva hotela Habakuk i Bellevue, arhiva TZ Maribor Pohorje, Robert Kunštek

Jeste li znali da u Mariboru, gradu u srcu Štajerske, raste najstarija loza na svijetu, koja je upisana čak i u Guinnessovu knjigu rekorda? A znate li i da je ovaj grad poznata skijaška i wellness destinacija?

S

kijanje i wellness u današnje su vrijeme postali nerazdvojni pojmovi. I dok nam je još prije desetak godina bilo nezamislivo (doduše, nije niti bilo tako često u ponudi) da se nakon dana provedenog na skijanju u večernjim satima opuštamo u bazenu i sauni ili prepustimo masaži i, primjerice, tretmanu za tijelo na bazi čokolade, danas se ove dvije ponude savršeno i često nadopunjuju. Što je i logično. Tijelo je potrebno opustiti i smiriti nakon intenzivne tjelesne aktivnosti tijekom dana, a tek se potom prepustiti večeri uz autohtone gastro specijalitete, pucketanje vatre u kaminu, pjesmu i gitaru... veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 101

Zimski turizam

MARIBOR

Foto: Karmen Razlag (arhiva: TZ Maribor Pohorje)

tip: U Mariboru svakako prošećite Lentom, najstarijim dijelom grada, sa znamenitim kulama i ostacima zidina.

Fotografije: Lent, stari dio Maribora (gore lijevo); Hiša Stare trte s najstarijom lozom na svijetu (gore desno); pogled na Maribor (dolje).

Maribor je i poznati sveučilišni grad pa ćete na njegovim ulicama primijetiti i puno studenata. Grad je 2012. godine bio proglašen i Europskom prijestolnicom kulture.

102 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Najstarija loza na svijetu Primjer destinacije koja dobro spaja ove dvije ponude, a dodatno je obogaćuje i kulturnim, gastronomskim, enološkim i ostalim adutima, je Maribor. Drugi je po veličini grad u Sloveniji i središte pokrajine Štajerske, a smjestio se podno Pohorja, jednog od najvećih slovenskih skijališta. Dok tijekom zime ponajviše privlači skijaše i ljubitelje zimskih sportova, Maribor i tijekom cijele godine 'osvaja' turiste različitih interesa - ljubitelje prirode i avanturiste koji ovdje istražuju pohorsku prašumu te uživaju u šetnjama i vožnji biciklom uz brojna jezera i slapove. Neki ciljano dolaze i zbog enoloških doživljaja budući da je ovaj kraj poznat po vinorodnim brežuljcima i kvalitetnim vinskim kapljicama. Upravo se ovdje

nalazi i najstarija loza na svijetu, stara više od 400 godina, koja je upisana i u Guinnessovu knjigu rekorda. Vidjet ćete je ispred turističko-informativnog centra "Hiša Stare trte" (Kuća stare loze), u kojoj je uređena i vinoteka u kojoj možete razgledati, kušati, ali i kupiti vina proizvedena na ovom području. U ovoj je zgradi, uz rijeku Dravu, ujedno i središte tzv. vinskih, ali i raznih drugih događanja.

Otkriće hipotermomineralne vode Ipak, skijanje i wellness prve su asocijacije današnjih turista na spomen Maribora, dok su Terme Maribor postale sinonim za medicinski i wellness turizam. Štoviše, ove se terme, predvođene mladim ambicioznim

Foto: Karmen Razlag (arhiva: TZ Maribor Pohorje)

Foto arhiva: TZ Maribor Pohorje

timom, sve više nastoje pozicionirati kao jedan od vodećih centara ovog tipa u regiji. Jedna od prekretnica u njihovom razvoju bilo je otkriće hipotermomineralne vode u Stražunskoj šumi 1990. godine. Voda, naime, dolazi iz dubine od 800 do 1400 metara, a bogata je mineralima i mineralnim tvarima kojima u hotelu Habakuk, jednom od pet hotela ove grupacije, svakog jutra pune bazene. Uz unutarnje i vanjske bazene s ljekovitom vodom ovaj hotel, smješten na obroncima Mariborskog Pohorja (zbog čega je popularan i među skijašima), raspolaže i s nekoliko tipova sauna, nizom wellness usluga, fitness centrom i kongresnim centrom koji može primiti do 830 sudionika. Često ga posjećuju i sportaši zbog blizine terena za nogomet, hokej, košarku, rukomet i odbojku.

U sklopu termi je i Medicinsko-termalni centar Fontana s, između ostalog, centrima za dijagnostiku, fizioterapiju i rekreaciju.

Na 1050 metara Nekoliko metara od hotela Habakuk nalazi se stanica gondole koja će vas za svega desetak minuta dovesti u jednu drugačiju priču. Prvo što ćete primijetiti po dolasku na Pohorje, na nadmorsku visinu od 1050 metara, je svjež, planinski zrak, a potom i lijepu panoramu na Maribor. Okrijepiti se ovdje možete u hotelu Bellevue, u kojem zimi rado odsjedaju oni skijaši koji na skijašku stazu vole izaći na skijama izravno iz hotela. Ako ste u toj grupaciji, požurite s rezervacijom sobe ili apartmana. 

Fotografije: zimska idila Maribora u predvečerje (gore); hotel Habakuk (dolje lijevo); gondola koja povezuje Maribor s Pohorjem (dolje desno).

tip: Tipičnim gastro specijalitetima mariborskog kraja se prepustite u ugodnom ambijentu restorana "Pri treh ribnikih", a kušati ih možete i u hotelima Habakuk i Bellevue.

Ljubiteljima vina preporučamo vinski podrum Hafner, pogotovo njegov stari dio, u kojem će kušanje vina biti još veći doživljaj.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 103

Vodimo vas u...

SKANDINAVIJU

Fotografija: Pogled na pitoreskno ribarsko selo Reine na otočju Lofoten, koje je čak bilo proglašeno najljepšim mjestom u Norveškoj.

Napisala: Andrea Drmić Fotografije: Andrea Drmić, Bastian i Julian Arnold

Punih šest tjedana trajala je naša avantura po Skandinaviji, u sklopu koje smo obišli Švedsku, prošli kroz Finsku te proputovali cijelu Norvešku, od sjevera do juga. Uistinu putovanje za sjećanje. S obzirom da za pisanje svih dojmova ne bi bila dovoljna cijela knjiga, fotografijama ću vam pokušati približiti čaroliju ovih sjevernih zemalja.

Na put smo krenuli iz Bonna prema Lübecku, odakle smo trajektom stigli u Trelleborg u Švedskoj...

104 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

SKANDINAVIJA ŠVEDSKA, FINSKA I NORVEŠKA

Naša avantura po sjeveru Europe

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 105

Vodimo vas u...

SKANDINAVIJU

106 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Mjesto Smögen na istoimenom otoku, na obali Bohuslän u Švedskoj, sjeverozapadno od Göteborga, poznato je po glatkim granitnim stijenama, ribarstvu, ribarskim selima i, posebno, po škampima.

Ovaj lanac otoka jedno je od omiljenih ljetnih odredišta imućnijih Šveđana, od kojih mnogi ovdje imaju i svoje vikendice. Mjesto je popularno i među nautičarima, a poznato je i po brojnim crkvama, uglavnom bijele boje i jednostavne arhitekture.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 107

Vodimo vas u...

SKANDINAVIJU

Krenete li na put po Švedskoj, ovaj ćete prizor tamo često vidjeti. Tipične crvene drvene kućice u zelenilu, okružene samoniklim biljem, naziva Lupinus. U vrijeme cvatnje biljka naraste i više od jednog metra u visinu.

Kao i u cijeloj zemlji, i u Strandsjonu blizu Färgelanda domaćini farbaju svoje drvene kuće i vikendice crvenom bojom, koju ovdje nazivaju "Falu rödfärg". Boja potječe iz rudnika bakra u švedskom mjestu Falun, po kojem je ova vrsta crvene boje dobila i ime. Ova tradicionalna boja je u Švedskoj popularna i danas, ponajviše zbog svoje učinkovitosti u očuvanju drva.

108 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Stižemo i u Finsku, zemlju šuma i jezera, na kojima ćete nerijetko vidjeti i ovakav prizor.

Na putu između gradića Saariselkä i Ivalo svraćamo na kavu u tradicionalnu kuću Laponaca, tzv. jurtu, kod obitelji koja živi u šumi, na velikom imanju, i bavi se uzgojem sobova.

Kava koja se pije iz tradicionalnih, ručno izrađenih zdjela, tzv. guksi, u Finskoj.

Izrađuju ih Laponci, iz sjevernog dijela Skandinavije, od drveta breze koje raste na pomalo deformiran način. Kavu smo popili u tradicionalnoj kući Laponaca.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 109

Vodimo vas u...

SKANDINAVIJU

Put nastavljamo po Norveškoj. Malo norveško selo Grense Jakobselv, uz granicu s Rusijom, s poznatom kamenom kapelicom Oskar II's kapell, koja je dobila ime po švedskom i norveškom kralju Oscaru II. U blizini je i plaža Lille Sandbukta, odlično mjesto za promatranje kitova.

Norveški poluotok Varanger, na najistočnijoj točki grada Vardo, jedini je dio Europe u Arktici.

Svakidašnji prizor ovdje su poznati norveški Hurtigrutenbrodovi. Zanimljivo je kako dio mještana Varda svakog dana čeka dolazak ovog broda kako bi na njemu popili kavu te saznali novosti s broda.

110 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Poluotok Varanger ima i druge zanimljivosti kao što je Ekkeroy, lokacija poznata po koloniji ptica.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 111

Vodimo vas u...

SKANDINAVIJU

Kula gradića Vardo jedina je, uz onu u Oslu, iz čijih se topova puca za kraljev rođendan ili neki drugi važan događaj. Budući da je Vardo u Arktici, zbog velikih hladnoća u gradiću nema drveća. Doduše, osim jednog, kojeg domaćini dobro čuvaju te ga prije svake zime zamotaju i zaštite sa svih strana. Djeca ga u proljeće tradicionalno, uz slavlje, raspakiraju.

Na sjeveru poluotoka Varanger je staro napušteno ribarsko mjesto Hamningberg, poznato po zanimljivim formacijama kamena, a tu je i jedan fotogeničan svjetionik. S ovog je mjesta na proljeće vrlo dobra prilika za vidjeti kitove ubojice (orke).

U ovom dijelu Norveške, koji nosi naziv Finnmark, moguće je vidjeti i brojne tragove Nijemaca iz II. Svjetskog rata.

Svjedoci toga su stare urušene zgrade, ostaci oružja, čak i konzervi. Budući da su Nijemci po odlasku iz Norveške sve za sobom zapalili, rijetko gdje je ovdje moguće vidjeti zgradu stariju od 1945. godine.

112 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Čest prizor u cijelom sjevernom dijelu Norveške su bakalari koje mještani vješaju za motke kako bi se osušili. Ipak, po bakalaru je najpoznatije otočje Lofoten, dok je danas najveći uvoznik bakalara Italija. Zanimljiva je priča o vezi ovog otočja i Italije.

Naime, trgovački brod kapetana Pietra Querinija iz Venecije u 15. stoljeću se našao u strašnoj oluji na zapadnoj obali Francuske. Oluja je opustošila brod, a mornari su bili prisiljeni ukrcati se u čamce za spašavanje. Tjednima su se borili s olujom i hladnoćom, a mnogi od njih su se, uslijed umora i gladi, utopili. One preživjele u čamcima snažne golfske struje su odnijele daleko preko Sjevernog mora, sve do otočja Lofoten. Od ukupno 68 članova posade, svega ih je jedanaest uspjelo preživjeti.

Nakon gotovo mjesec dana pronašli su ih lokalni ribari, nakon čega su talijanski mornari još oko tri mjeseca proveli s njima i stanovnicima otočja.

Smatra se da je upravo ovaj dramatičan događaj bio začetak trgovine između sjeverne Norveške i Italije čime su se, između ostalog, povezali norveški bakalar i talijanska kuhinja. A ta snažna ljubav traje još i danas.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 113

Vodimo vas u...

SKANDINAVIJU

Na putu od Hamningberga prema gradiću Vardo, u Sandfjordu, je plaža koju rado posjećuju sobovi.

114 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 115

Vodimo vas u...

SKANDINAVIJU

Avanturu nastavljamo po sjevernoj Norveškoj. Slijedio je vidikovac u Kvaenangsfjellu, pa grad Tromso, gdje uspinjačom stižemo na brdo, odakle se pruža prekrasan pogled na grad i fjordove.

116 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Plaža na otoku Sommaroy, zapadno od grada Tromsoa, gdje građani Tromsoa imaju svoje vikendice. Otok je popularno turističko odredište zahvaljujući bijelim pješčanim plažama i ljepoti krajolika.

Uspinjačom smo krenuli do vidikovca s pogledom na Tromso, popularni studentski grad. Tijekom vožnje primjećujemo puno obitelji s malom djecom kako se po izuzetno strmoj uzbrdici pješice uspinju do vidikovca te usput saznajemo da je u Norveškoj uobičajeno djecu 'od malih nogu' navikavati na izlete u prirodu, pa tako i na strme uspone. Zanimljivo je i da je nakon II. svjetskog rata pod gradom izgrađen podzemni sustav tunela, u novije vrijeme i parkirališta pa čak i kružnih tokova.

Tako da se pod gradom, usporedno s onim na površini, kontinuirano odvija i 'podzemni' život.

Pogled na otok Senja, drugi najveći norveški otok, na kojem se nalazi najveći vilenjak na svijetu, Senja, koji je od 1997. godine u Guinnessovoj knjizi rekorda. Ovdje je i doživljajni, zabavni park posvećen vilenjaku Senja, koji se bazira na legendama iz bajke o ovom otoku.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 117

Vodimo vas u...

SKANDINAVIJU

Stigli smo i do atraktivnog otočja Lofoten, na sjeveru Norveške, smještenog visoko iznad Arktičkog kruga. Ljeti ovdje dan traje 24 sata, isto kao i noć zimi. Polarna svjetlost je ovdje vidljiva od rujna do travnja, a raznolikost životinjskog svijeta svakodnevno.

Fotografija prikazuje prekrasnu plažu "Haukland Beach", koja nas je izgledom podsjetila na karipske plaže. S obzirom da je bilo i sunčano vrijeme, uistinu je teško bilo povjerovati da se nalazimo sjeverno od Polarnog kruga...

118 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Poput Norvežana, kojima je to uobičajeno, i mi smo se uspeli na strmo brdo između dviju plaža: "Haukland Beach" i "Utakleiv Beach". Jednostavno nismo mogli odoljeti ovim neopisivim vidicima. Na plaži upoznajemo jednu obitelj koja nam je ispričala kako se njihova četverogodišnja kćer sama jednom prilikom uspela na ovo brdo.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 119

Vodimo vas u...

SKANDINAVIJU

Ove tradicionalne ribarske kućice, "rorbu", kako ih ovdje nazivaju, uglavnom služe kao vikendice ribara te se nalaze u ribarskim selima. Izgrađene su na tlu, a jednim dijelom stoje na stupovima u vodi te osiguravaju jednostavan pristup barkama. Premda ih ima po sjevernom i zapadnom dijelu Norveške, najviše ih je na otočju Lofoten. Budući da ih se sve manje koristi za ribolov, rorbu su danas često u turističkoj funkciji te se iznajmljuju turistima.

Tipičan prizor sjevernog dijela Norveške.

120 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Nacionalni park "Dovrefjell - Sunndalsfjella" nalazi se u sklopu istoimenog planinskog lanca u središnjem dijelu Norveške. Njegovi stanovnici su, između ostalog, muskoxi, arktički sisavci iz obitelji Bovidae, poznati po svom debelom 'kaputu' i jakom mirisu, kojeg ispuštaju mužjaci kako bi privukli ženke tijekom sezone parenja. Uglavnom žive u kanadskom Arktiku i Grenlandu, a u nešto manjem broju u Norveškoj, Švedskoj, Sibiru te na Aljasci.

"Moltebeere" ili "Nordic Berry" (Rubus chamaemorus) bobice su koje nalikuju malinama ili kupinama. Kada su zrele poprimaju zlatno-žutu boju, mekane su i sočne te pune C-vitamina. Od ovih se bobica najčešće izrađuju sokovi, džemovi, pite i likeri. Voće je tipično za Norvešku i raste gotovo svugdje pa ćete često vidjeti Norvežane kako ih beru.

Putovanje ovom fascinantnom zemljom završavamo u regiji Fjell & Fjord, poznatoj po kombinaciji fjordova, planina, slapova i ledenjaka.

Ovdje se nalazi i Nærøyfjord, koji se od 2005. godine nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine i kojega je magazin National Geographic nazvao 'najočuvanijom svjetskom turističkom destinacijom'.

veljača / ožujak 2014.

tipTravelMagazine 121

www.tipTravelMagazine.com

HRVATSKA

Magazin o turizmu i putovanjima

www.tipTravelMagazine.com Magazin izlazi na hrvatskom i engleskom jeziku jednom u dva mjeseca te je dostupan bez naknade. Osim putem računala, moguće ga je čitati i putem smartphone i tablet uređaja.

122 tipTravelMagazine veljača / ožujak 2014.

Prijatelj okoliša

za izdavanje ovog magazina nije uništeno niti jedno stablo

Preuzmite ovdje: