Ekohercegovina 6 copy

EKO Hercegovina ČASOPIS O EKOLOGIJI, PRIRODI, OKOLIŠU, TURIZMU I ODRŽIVOM RAZVOJU

BESPLATAN PRIMJERAK - BROJ 6 - PROSINAC 2012. - Mostar - Čapljina - BiH

Parkovi

DINARSKOG LUKA HERCEGOVINA Dinarska eko regija

EUROPSKO SRCE ŽIVOTA NEKE NOVE PTICE U DELTI NERETVE POVRATAK OTPISANIH ILI SLUČAJNI PROLAZNICI

flora i fauna

BJELOGLAVI SUP RIS ORHIDEJA

PTICE I VJETROELEKTRANE

ZAŠTITA KAO PRIORITET U RACIONALNOM KORIŠTENJU PRIRODNIH RESURSA

Hotel Park Karaotok PARK PRIRODE HUTOVO BLATO

Makart Hoteli d.o.o.

Karaotok bb, Hutovo blato 88300 ฤ apljina, Bosna i Hercegovina Telefon: +387 36 814 990 ยง Mobitel: +387 63 999 706 www.makarthoteli.com ยง park@makarthoteli.com

Riječ urednika Glavni i odgovorni urednik

Marinko Dalmatin, dipl. biolog

O

bveze koje Europska unija postavlja pred institucije Bosne i Hercegovine u sferi zaštite okoliša predstavlja velili izazov ali i priliku da se uredi i osigura uravnoteženi razvo bosanskohercegovačkog gospodarstva na principima održivog razvoja.

Ratifikacijom mnogobrojnih konvencija, protokola, direktiva, sporazuma i drugih dokumenta, Bosna i Hercegovina se obvezala na dosljednost i poštivanje preuzetih obveza, a Europska unija je bila jasna - želi vidjeti praktične, a ne deklarativne pomake. Sektor zaštita prirode i okoliša traži angažman svih sudionika, počevši od lokalnih zajednica preko županijskih sve do državnih institucija koje jedino zajednički mogu ostvariti pomake u ovom području te dostići postavljene ciljeve.

Federalne institucije, svjesne svoje uloge i zadaće, u suradnji s nižim razinama vlasti, znanstvenim i stručnim institucijama te nevladinim organizacijama pokrenule su aktivnosti oko usklađivanja zakonske regulative iz ovog područja (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša) stvarajući tako okvir za primjenu preuzetih obveza iz EU direktiva i konvencija. Uvođenje novog pristupa prikupljanja i postupanja s otpadom, smanjenje emisije štetnih plinova u zrak, borba protiv klimatskih promjena, veća uporaba alternativnih izvora energije, uspostava novih zaštićenih područja, zaštita pojedinih vrsta i njihovih staništa, razvoj ekoturizma i jačanje turističke ponude samo su neke sastavnice na kojima se gradi buduća vizija razvoja Bosne i Hercegovine.

Sudjelovanje nevladinih organizacija u kreiranju zajedničke politike razvoja Bosne i Hercegovine jedan je od značajnijih elementa razvoja svakog civilnog društva, a informiranje i pravo na informaciju jedan od ključnih čimbenika svake zrele demokracije. Stoga držimo da je svaki pojedinac ujedno i suodgovoran za stanje u društvu, zbog čega osobni stav treba mijenjati iz pasivnog u proaktivno stanje duha i stvaralaštva.

Sudjelovanje

Na tragu ovih promjena, želja nam je blagovremenim informiranjem javnosti o aktualnostima iz zaštite prirode i okoliša u našem časopisu Eko Hercegovina damo doprinos općim nastojanjima društva da se prevlada ne samo moralna nego i gospodarska kriza.

nevladinih organizacija

U ovom broju donosimo niz zanimljivosti iz područja EU regulative i standarda turizma, organske poljoprivrede, upravljanja slivom Neretve i Trebišnjice pa do inicijativa i aktivnosti nevladinih organizacija na promicanju i zaštiti visokovrijednih prirodnih područja ove regije pa i šire.

i Hercegovine jedan

Sve Vas koji imate slične ideje i promišljanja pozivamo da nam se javite a mi ćemo biti na korist svima, jer zaštita prirode i okoliša nema granica.

u kreiranju zajedničke politike razvoja Bosne je od značajnijih elementa razvoja svakog civilnog društva.

GLAVNE TEME

10-17

IMPRESSUM

Parkovi dinarskog luka Konferencija

EKO Hercegovina Nakladnik Ekološka udruga “Lijepa naša” - Čapljina Ante Starčevića 43c 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina tel./fax: ++387 36 810 320 www.eulijepanasa.ba info@eulijepanasa.ba

Glavni i odgovorni urednik Marinko Dalmatin, dipl. biolog

Uredništvo Mate Grbavac, prof.

Mladen Leko, prof.

Dragan Krvavac, prof.

Zoran Mateljak, dipl. ing. građ.

Ana Musa, dipl. oec. mr. sc. Nebojša Jerković Marica Tolić, dipl. novinar

Znanstveni odbor dr. sc. Božo Vukoja mr. sc. Mario Marković Marlena Ćukteraš, prof. dr. sc. Branko Glamuzina Tomislav Lukić, dipl. biolog Ivan Buntić, dipl. biolog

Lektura Karmela Mabić, dipl. ing. agr.

Marica Tolić, dipl. novinar

Grafički urednik Toni-Tomislav Dalmatin, dipl. oec.

Urednik fotografija Marinko Dalmatin, dipl. biolog Andrija Vrdoljak Mato Gotovac, dr. vet. med.

Davorka Kitonić, dipl. arh.

Dreamtimes.com

Tekst § WWF Tim

18-19 Dinarska eko regija

HERCEGOVINA Tekst § Marinko Dalmatin

25-29 Zaštita kao prioritet u racionalnom korištenju prirodnih resursa Tekst § Marlena Ćukteraš

32-35 Neke nove ptice u delti Neretve Tekst § Nebojša Jerković

Tisak Suton d.o.o. Široki Brijeg

Naklada 2.000 komada

Tiskanje ovog časopisa omogućili su Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH i Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH

40-45 Ptice i vjetroelektrane

Tekst § Mario Zovko

7

Standardi i označavanje Tekst § Sanja Jedvaj

9

Konferencija o kvaliteti Tekst § Milenko Raguž

20-21

Park prirode Blidinje

Tekst § Božo Vukoja

22 30

46-48

Organizacija za prevenciju od poplava

Reciklažni centar u Čapljini

Europsko srce života

Tekst § Nusret Drešković

Ornitološka istraživanja na području Mostarskog blata i Dobrog sela Tekst § Damir Brljević

Tekst § LINK Tim

36-37

Povratak otpisanih ili slučajni prolaznici Tekst § Bariša Ilić

38-39

Lov na glinene golubove kao odgovor na lov na ptice močvarice Tekst § Josip Vekić

49

Ekološka akcija za spas Bune i Bunice

Tekst § Damir Brljević

52-53

50

Unutarnji sat koji otkucava

Tekst § LINK Team

Tekst § Nada Decovski

54-59

64-65 knjige / nagrade

fotomonografija

Eko oznaka Federacije Bosne i Hercegovine

Tekst § Misijana Brkić-Milinković

Tekst § Tomislav Lukić

Toksikologija gljiva

Smanjenje korištenja plastičnih vrećica u Bosni i Hercegovini

ČAPLJINA - Cvijet Hercegovine

Tekst § Milka Maksimović

Čudesni svijet svjetiljke In Memoriam Dr. Martin Schneider-Jacoby prof. dr. sc. Pero Marijanović

PRIJATELJ OKOLIŠA

Tekst § Tim Centra Civilnih Inicijativa

60-64

flora i fauna

BJELOGLAVI SUP OBIČNI RIS ORHIDEJA Na naslovnici Mlado divlje guske (lat. Anser anser), Greylag Goose Nastanjuje močvare i jezera, a zimi se može naći i na livadama. Ima jedno gniježđenje u drugoj ili trećoj godini. Gnijezdo je malo i na tlu, a u njega polaže 4-6 kremastih jaja veličine do 85 mm. Inkubira ih ženka 27-28 dana, a nakon toga ih vode oba roditelja još 50-60 dana. Životni vijek im je 15-20 godina, a zimi se mogu naći u jatu s ostalim guskama na području Hutova blata.

PROTEKO d.o.o.

Ruđera Boškovića 6 88300 Čapljina, Bosna i Hecegovina tel.fax: +387 36 807 469 § milenko.raguz1@tel.net.ba

EKO HERCEGOVINA

Približavanje Europskoj uniji

prosinac 2012.

7

STANDARDI I OZNAČAVANJE Što znači CE oznaka postavljena na neki proizvod?

Tekst § Sanja Jedvaj

znak predstavlja oznaku proizvođača da je njegov proizvod usklađen sa smjernicama EU i odgovarajućim europskim normama na koje se smjernice pozivaju. Budući da neke direktive mogu nametnuti i specifične obveze koje ne moraju biti dio osnovnih zahtjeva, takva usklađenost nije ograničena samo na osnovne zahtjeve koji se odnose na sigurnost, opće zdravlje, zaštitu potrošača i sl.

CE označavanje je jedino označavanje kojim se potvrđuje da su proizvodi usklađeni s direktivama koje se zasnivaju na globalnom pristupu. U ovom pogledu države članice Europske unije svojim se nacionalnim regulativama moraju suzdržavati od bilo kakvog pozivanja na usklađenost osim na CE označavanje. CE označavanje također simbolizira da je kvalificirana fizička ili pravna osoba koja je postavila ili bila odgovorna za postavljanje navedenog označavanja, provjerila da je proizvod usklađen sa svim odredbama smjernica Europske unije o harmonizaciji a koje se odnose na taj proizvod, te da je proizvod bio podvrgnut odgovarajućim procedurama ocjenjivanja usklađenosti.

Što je CE oznaka?

CE oznaka je putovnica proizvoda, obvezna je za sve proizvode koji zahtijevaju takvo označavanje prije nego što se stave na tržište ili u uporabu.

CE oznaka je izjava pravne ili fizičke osobe (proizvođača) koja je proizvod označila, te uvjerenje za slobodan protok roba unutar tržišta svih država članica EU i država Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn).

U prilog slobodnom kretanju roba govori presuda Europskog suda pravde u slučaju Cassis de Dijon u

kojoj je sud rekao da se proizvod, koji se može legalno kretati na tržištu jedne države članice, može slobodno kretati i na tržištima ostalih država članica.

Akronim CE za oznaku sukladnosti izveden je iz francuskog izraza Conformité européenne (eng. European Conformity, hrv. europska sukladnost). CE oznaka prvenstveno pokazuje da proizvod udovoljava bitnim zahtjevima sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, zaštite imovine, zaštite okoliša te zaštite javnog interesa, propisanim EU direktivama tzv. „novog pristupa”.

Tko odgovara za sigurnost proizvoda?

Z

a sigurnost proizvoda odgovara proizvođač sa sjedištem u Europskoj uniji. Ukoliko proizvođač nema sjedište u Europskoj uniji, tada će biti odgovoran njegov ovlašteni zastupnik iz EU. Ukoliko nema ovlaštenog zastupnika iz Europske unije, tada odgovara bilo koja osoba iz EU koja je proizvod isporučila na njeno tržište. Za nepoštivanje tih pravila predviđene su velike novčane kazne, a neizbježan je pad ugleda tvrtke.

Proizvođače iz trećih država mogu zastupati ovlašteni predstavnici, uvoznici i distributeri. Odgovornost proizvođača izvan Europske unije jednaka je kao i proizvođača iz država članica.

CE znak NIJE REGISTRIRANI TRGOVAČKI ZNAK niti je znak podrijetla. Mogu ga također koristiti proizvođači izvan područja Europske unije.

Ovo se normalno događa kada proizvođač izvan Europske unije želi plasirati svoj proizvod na područje država članica.

EKO HERCEGOVINA

8

prosinac 2012.

Približavanje Europskoj uniji

Što proizvođač treba znati kako bi stavio CE oznaku na svoj proizvod?

Što su PRIJAVLJENA TIJELA?

Proizvođač bi morao znati: 1. direktive i postupke za utvrđivanje sukladnosti, 2. usklađene (harmonizirane) norme, 3. kada uključiti Prijavljeno tijelo (Notified Body), 4. sastaviti tehničku dokumentaciju (mapu, spis), izraditi analizu opasnosti, ocjenu rizika, izvršiti sva ispitivanja, napraviti priručnik za uporabu, 5. sastaviti i potpisati izjavu o sukladnosti, 6. pravilno postaviti CE oznaku.

O

Dakle, za proizvode visokog rizika direktiva može odrediti obvezu pribavljanja certifikata za dizajn/izradu, kontrolu kvalitete dijela ili čitavog proizvodnog procesa ili svakog pojedinačnog proizvoda od strane neovisnog tijela za testiranje i davanje certifikata (tzv. Notified Body). Prateći pravilnu proceduru, proizvođač mora ishoditi Potvrdu o usklađenosti (Declaration of Conformity) i u pravilu staviti CE oznaku na proizvod ili na etiketu koja je uz njega čvrsto pričvršćena. Sva dokumentacija povezana s certifikatom mora biti skupljena u tehničku mapu i dostupna za uvid mjerodavnim tijelima deset godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda.

Stavljanjem CE oznake na proizvod proizvođač jamči da je prošao sve propisane postupke dokazivanja sukladnosti u za to ovlaštenim tijelima.

Direktive propisuju moguće načine ocjenjivanja sukladnosti proizvoda i od osam mogućih načina dokazivanja sukladnosti proizvođač sam može birati njemu najprikladniji. Moduli, odnosno načini dokazivanja, razlikuju se po složenosti ovisno o složenosti proizvoda i mogućoj opasnosti za korisnika.

Koji proizvodi moraju imati CE oznaku?

Proizvodi koji zahtijevaju oznaku CE su: niskonaponska oprema, igračke, građevni proizvodi, strojevi, dizala, osobna zaštitna oprema, neautomatske vage, medicinski uređaji, plinski uređaji, toplovodni kotlovi, eksplozivi za civilnu uporabu, potencijalno eksplozivne atmosfere, rekreacijska plovila, uređaji za hlađenje, oprema pod tlakom, te telekomunikacijska oprema.

Popis direktiva kojima određeni proizvodi moraju udovoljiti kako bi dobili CE oznaku te popis proizvoda koji podliježu CE označavanju možete pronaći na Internet stranici http://ec.europa.eu/enterprise/policies/ european-standards/harmonised-standards/#na_directives.

Direktive novog pristupa detaljno određuju obujam primjene, a vrijede za nove proizvode koji su stavljeni na tržište ili uporabu, za sve proizvode uvezene iz trećih država te za rabljene proizvode ako je promijenjena karakteristika proizvoda (npr. jakost motora).

sam modula ocjene sukladnosti u rasponu su od jednostavnih, koji proizvođaču omogućavaju da obavi unutarnje provjere i sam izjavi sukladnost, do veoma složenih provjera svakog elementa proizvoda od strane odobrene organizacije (Prijavljenog tijela). Po prirodi rizika kod svakog se proizvoda određuje odgovarajući model ocjene sukladnosti tj. igračke su nisko rizične dok bi neke vrste strojeva mogle biti visoko rizične i kao takve zahtijevaju neovisno ispitivanje od strane prijavljenog tijela.

Za informaciju o popisu prijavljenih tijela pogledajte na Internet stranici http://ec.europa.eu/enterprise/index_en.htm

oznaka (fr.

Conformité Européenne) obvezna je oznaka na mnogim proizvodima unutar jedinstvenog tržišta u EUROPSKOM GOSPODARSKOM PROSTORU (eng. EEA - European Economic Area). Oznaka potvrđuje da proizvod ispunjava bitne zahtjeve sigurnosti potrošača, zdravlja ili zaštite okoliša kao što je određeno smjernicama ili propisima Europske unije.

Približavanje Europskoj uniji

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012.

9

KONFERENCIJA O KVALITETI Tekst § Milenko Raguž

Više informacija na Internet stranici: www.aqbih.ba

E

uropski tjedan kvalitete i Svjetski dan kvalitete i ove su godine u Bosni i Hercegovini obilježeni organiziranjem konferencije o kvaliteti koja je pod motom „Kvalitet kao ključni faktor poslovanja” održana od 7. do 9. studenog u hotelu Mogorjelo u Čapljini. Organizatori sedme po redu konferencije bili su Asocijacija za kvalitetu u Bosni i Hercegovini i Privredna štampa d.o.o. Sarajevo, dok su pokroviteljstvo nad konferencijom prihvatili Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.

Bez kvalitetnog proizvoda sve je teže opstati na bosanskohercegovačkom tržištu, a da i ne govorimo o europskim i svjetskim standardima, rekao je dr.

Smiljan Vidić, načelnik Općine Čapljina, otvarajući VII. konferenciju o kvaliteti u Bosni i Hercegovini. „U konačnici kvalitetan proizvod ovisi i o čovjeku. Zato je važna Asocijacija za kvalitetu u Bosni i Hercegovini jer promiče priču o kvaliteti i standardizaciji. To je jedan od načina da bosanskohercegovačko gospodarstvo krene naprijed”, poručio je Vidić. „Nema kvalitete bez kvalitetne okoline. Lanac kvalitete povezuje sve ekonomske i društvene igrače. Kvaliteta je briga svakoga i zahtjeva da svatko bude uključen u taj lanac“.

Europska Povelja o kvaliteti, Pariz, 23.10.1998.

Milenko Raguž, predsjednik Asocijacije za kvalitetu u Bosni i Hercegovini istaknuo je kako je cilj konferencije da se Bosna i Hercegovina kvalitetom proizvoda i usluga brže uključi na zahtjevno europsko tržište.

Adnan Mujagić, rukovoditelj Centra za kvalitetu BH Telecoma naglasio je da su čelni ljudi ove kompanije svjesni činjenice kako biti kvalitetan u nekvalitetnom ambijentu ne znači baš mnogo.

Tijekom dvodnevnog druženja svoje je radove prezentiralo dvadesetak sudionika po tematskim područjima: »» sustav kvalitete u prehrambenoj industriji; »» sustav kvalitete u proizvodnji i distribuciji hrane i pića; »» certifikacija proizvoda i akreditacija prema standardu ISO 17025; »» upravljanje znanjem i ljudskim resursima; »» sigurnost informacijskih sustava prema seriji standarda ISO 27000; »» poticaji malim i srednjim tvrtkama za certificiranje proizvoda i sustava upravljanja kvalitetom.

Sudionici konferencije imali su priliku upoznati se s radom vinarije „Podrumi Andrija“ u kojoj su uz prikladnu prezentaciju uživali u vrhunskim vinima domaćina.

Nacionalni park Sutjeska - strogi prirodni rezervat Perućica Nacionalni park Sutjeska prostire se na područjima općtina Foča i Gacko, na ukupnoj površini od 17.350 ha i obuhvaća zaštićeno područje Sutjeske, strogi prirodni rezervat Perućica, dijelove planina Maglić, Volujak i Zelengora.

Tekst § WWF Tim

PARKOVI DINARSKOG LUKA © Leo Burnett

inarski luk je područje jugoistočne Europe s površinom oko 100.000 km2 i više od 6.000 km obalne linije, a obuhvaća cijelo područje okrenuto prema Jadranskom moru, od Trsta (Italija) do Tirane (Albanija).

WWF je početkom 2012. započeo projekt „Parkovi Dinarskog luka” kojim želi stvoriti savez parkova prirode i nacionalnih parkova na području Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije. Projekt u trajanju tri godine financiraju Ministarstvo vanjskih poslova Norveške i MAVA fondacija.

* Imenovanje je bez predrasuda na poziciju ili status te u skladu s UNSCR 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.

EKO HERCEGOVINA

12 prosinac 2012.

Nacionalni park Paklenica, Republika Hrvatska „... s punim pravom možemo reći, da je Paklenica isto tako, ako ne i ljepša podzemno, kao što je i lijepa i divlja nadzemnom svojom šumom i svojim strmim liticama.“ Josip Poljak 1929.

CILJ

Održavanje i jačanje političke volje za dijalogom i suradnjom među državama Dinarskog luka

TERITORIJ

Parkovi Dinarskog luka obuhvaćaju teritorij Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije

75 PARKOVA

Parkovi Dinarskog luka povezat će 75 nacionalnih i parkova prirode iz ukupno osam država

200

sudionika biti će obuhvaćeno projektnim aktivnostima

Regionalna platforma zaštićenih područja Prvi i glavni cilj ovog projekta je stvaranje platforme zaštićenih područja kroz povezanost svih parkova u regiji Dinarskog luka. Predviđene petodnevne konferencije parkova koje će se održavati potkraj svake projektne godine pomoći će upraviteljima i višim službenicima pojedinih parkova da se upoznaju s kolegama u regiji, razmijene planove upravljanja i primjere dobre prakse, te da potencijalno planiraju suradnju.

U planu su i studijska putovanja po regiji, čime će zaposlenici parkova dobiti bolji uvid u stanje u drugim parkovima u regiji. Projektni će tim pružiti tehničku podršku onim parkovima koji se odluče na zajednički projekt s nekim drugim parkom iz regije, a tajništvo projekta služit će kao poveznica svih parkova u Mreži. Najznačajnije vrijednosti parkova i zaštićenih područja unutar Mreže bit će istaknute na web stranici i promotivnim materijalima pripremljenima za bolju promociju Parkova Dinarskog luka.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 13

Nacionalni park Una - vodopad na rijeci Uni, Kulen Vakuf, Bosna i Hercegovina Una, Unac i Krka kao tri bisera prirodne baštine Nacionalnog parka Una, čine spoj vrijednih prirodnih osobitosti raznolikog i očuvanog prirodnog krajobraza iznimne ljepote te bogate kulturno-povijesne baštine.

Izgradnja kapaciteta

Izgradnja kapaciteta za mrežu parkova

© 1986 Panda symbol WWF-World Wide Fund For Nature (formerly known as World Wildlife Fund) ® “WWF” is WWF Registered Trademark.

Za više informacija posjetite Internet stranicu: www.croatia.panda.org

Nacionalni i parkovi prirode u svim državama Dinarskog luka većinom ili čak u cijelosti ovise o državnim financijama. Zbog toga će unutar ovog projekta biti održan niz radionica i treninga.

Kako su sve države koje sudjeluju u Projektu, ako ne članice onda su na pragu članstva u Europskoj uniji (EU), organizirat će se niz radionica i studijskih putovanja o koordiniranoj mreži Natura 2000 te ulozi i načinu poslovanja u zaštićenim područjima EU. Svojom ljepotom, kulturom, geografskim položajem i biološkom raznolikošću države Dinarskog luka već sada predstavljaju turističke atrakcije. Ipak, očekuje se da Parkovi Dinarskog luka postanu dodatni magnet za turističke agencije. Djelatnicima zaštićenih područja omogućit će se upoznavanje s Poveljom za održivi turizam EUROPARC Federacije, kao i s njezinom praktičnom primjenom u našoj regiji. Priredit će se radionice za djelatnike turističkih agencija, te organizirati nekoliko studijskih putovanja na kojima će ne samo turistički djelatnici nego i novinari iz regije, doznati više o ljepotama parkova i njihovoj biološkoj raznolikosti.

Kroz projektne aktivnosti, zaposlenici u zaštićenim područjima imat će prilike upoznati se s radom EUROPARC Federacije, iskustvom i stručnošću djelatnika zaštićenih područja u Europi, kao i s najnovijim pristupima i saznanjima iz područja upravljanja zaštićenim područjima.

Za daljnje informacije: www.discoverdinarides.com WWF Mediteranski program: Direktor projekta Dr. sc. Deni Porej dporej@wwfmedpo.org Projektni menadžer Leon Kebe lkebe@wwfmedpo.org

Izgradnja kapaciteta Andrea Štefan astefan@wwfmedpo.org Komunikacije Petra Boić Petrač ppetrac@wwfmedpo.org Projektna asistentica Ivana Korn Varga ikorn@wwfmedpo.org

»» uloga zaštićenih područja u Europskoj uniji »» lokalni razvoj i suradnja s privatnim sektorom »» održivi turizam u zaštićenim područjima »» klimatske promjene

Brend »» »» »» »» »»

web stranica medijska kampanja publikacije reklamna kampanja suradnja s turističkim agencijama

Brend Parkovi Dinaridi Svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima Dinarski luk ne zaostaje za Karpatima, Alpama ili bilo kojom drugom poznatom svjetskom eko-regijom. Kada već stvaramo Mrežu parkova Dinarskog luka, zašto ne stvoriti brend koji bi pritom našu regiju stavio uz bok najpoznatijim svjetskim turističkim odredištima?

Uz pomoć web stranice, brošura i raznih komunikacijskih pomagala te, u konačnici, velike reklamne kampanje, nastojat će se od Parkova Dinarskog luka napraviti brend koji će do 2015. godine biti prepoznat u regiji i šire. Razviti će se suradnja s ministarstvima turizma i turističkim agencijama te pronaći način kako zajednički promovirati brend Parkovi Dinaridi.

EKO HERCEGOVINA

14 prosinac 2012.

Tekst § WWF Tim

© Leo Burnett

Parkovi Dinarskog luka

KONFERENCIJA

Konferencija u Nacionalnom parku Kozara

S

totinjak sudionika konferencije „Parkovi Dinarskog luka“ pozdravila je Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Tijekom konferencije koja je od 19. do 23. studenog 2012. održana u Banja Luci sudionici su spoznali vrijednosti i dobrobiti zaštićenih područja u kontekstu Europske unije, razmijenili iskustva o održivom turizmu i klimatskim promjenama.

„Sigurna sam kako će realizacija ovog projekta učvrstiti povezanost regije, dovesti do kvalitetne razmjene ideja i iskustava koja će doprinijeti da nacionalni i parkovi prirode na području Dinarskog luka postanu mjesta ili mjesto koje će posjećivati brojni turisti iz cijelog svijeta. Ovo je prilika da se kroz ovaj projekt uspostavi čvrsta prekogranična suradnja i kreiraju brojni drugi zajednički projekti koji će doprinijeti boljem povezivanju, učvršćivanju postojećih veza i ekonomskom prosperitetu svih država Dinarskog luka”, istaknula je ministrica Golić na konferenciji za novinare uoči otvaranja konferencije u Banja Luci.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 15

WWF već šest godina uspješno surađuje s ministarstvima odgovornim za zaštitu prirode u cijeloj regiji Dinarskog luka i kao produkt te suradnje izašao je projekt „Parkovi Dinarskog luka”. „Prirodne vrijednosti ove regije moramo ekonomski valorizirati i od toga napraviti komparativnu prednost za regiju i za ostatak Europe”, komentirao je dr. Deni Porej izvršni direktor WWF-og Mediteranskog programa. „Ova je konferencija prvi korak prema ostvarivanju ugleda Dinarskog luka u Europi i svijetu. Da bismo to postigli osmislili smo brend Parkovi Dinaridi i započinjemo suradnju sa sektorom turizma u državama Dinarskog luka kako bi zajedno predstavili prirodno blago koje krasi našu regiju”, riječi su voditelja projekta Parkovi Dinarskog luka Leona Kebea iz WWF-og Mediteranskog programa.

Među glavnim govornicima na konferenciji bila je Lučka Kajfež Bogataj, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2007. godine koja je održala prezentaciju o klimatskim promjenama i utjecajima koje one imaju na zaštićena područja, prirodu i okoliš. Prezentaciju o dobrobitima i vrijednostima zaštićenih područja u regiji održala je Nigel Dudley, dok je gospođa Erica Stanciu sa sudionicima konferencije podijelila svoje znanje o zaštićenim područjima u EU kontekstu.

Predavanje i trening o održivom turizmu održao je Wilf Fenten iz Europarc Consultinga.

Tijekom petodnevnog druženja sudionici konferencije imali su priliku predstaviti svoja zaštićena područja te razmijeniti promotivni i promidžbeni materijal. Kroz tematske radionice sudionici konferencije definirali su zajedničke teme rada u sljedećem razdoblju.

Nakon napornog rada za sve sudionike organiziran je jednodnevni izlet u Nacionalni park Kozara.

Predstavnici zaštićenih područja i institucija za zaštitu prirode iz regije Dinarskog luka, od Slovenije do Albanije, okupili su se u Banja Luci na međunarodnoj konferenciji koju je organizirala svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF u sklopu projekta „Parkovi Dinarskog luka”. Tijekom petodnevnog druženja sudionici konferencije imali su priliku između ostaloga upoznati se s dostignućima zaštite prirode u nacionalnim parkovima EU, utjecajem klimatskih promjena, vrjednovanjem zaštićenih područja, koordiniranom mrežom očuvanja prirode NATURA 2000. Kroz tematske radionice sudionici konferencije promovirali su svoja područja te definirali zajedničke teme rada u sljedećem razdoblju. Nakon napornog rada za sve sudionike organiziran je jednodnevni izlet u Nacionalni park Kozara, uz srdačnu dobrodošlicu domaćina.

Nacionalni Park Kozara nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, tj. sjevernom dijelu Dinarida i zauzima središnji dio istoimene planine Kozare. Kozara je 1967. godine proglašena Nacionalnim parkom. Površina parka je 3.494,5 ha. Nacionalni park Kozara je član EUROPARC-a, krovne europske Federacije nacionalnih parkova. „Drago mi je da smo domaćini ove važne konferencije koja nam omogućava da se bolje upoznamo s kolegama koji rade na sličnim poslovima u svojim zaštićenim područjima.

Razmijeniti ćemo iskustva i jedni drugima predstaviti svoje parkove kako bi lakše i uspješnije funkcionirali u okviru jedne velike Mreže parkova Dinarskog luka”, rekao je Dragan Romčević ravnatelj NP Kozara.

Prva konferencija „Parkovi Dinarskog luka” završena je na opće zadovoljstvo svih sudionika sa željom da se opet dogodine nađu u nekom drugom zaštićenom području u regiji, te dalje razvijaju brend Dinarskog luka kao jedinstvene eko zone.

Predstavnici zaštićenih područja i institucija za zaštitu prirode iz regije Dinarskog luka, od Slovenije do Albanije, okupili su se u Banja Luci na međunarodnoj konferenciji koju je organizirala svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF u sklopu projekta „Parkovi Dinarskog luka”.

Tijekom petodnevnog druženja sudionici konferencije imali su priliku između ostaloga upoznati se s dostignućima zaštite prirode u nacionalnim parkovima EU, utjecajem klimatskih promjena, vrednovanjem zaštićenih područja, koordiniranom mrežom očuvanja prirode NATURA 2000. Kroz tematske radionice sudionici konferencije promovirali su svoja područja te definirali zajedničke teme rada u sljedećem razdoblju.

Nakon napornog rada za sve sudionike organiziran je jednodnevni izlet u Nacionalni park Kozara, uz srdačnu dobrodošlicu domaćina.

Spomenik na Mrakovici, nacionalni park Kozara Mrakovica je središnji vrh planine Kozare, visok 804 metara, na kome je 1972. godine podignut Memorijalni kompleks Mrakovica (Spomenik, Memorijalni zid i Muzej). Ogromni spomenik na Mrakovici rad je akademskog umetnika Dušana Džamonje.

Nacionalni park Plitvička jezera, Republika Hrvatska Prva zakonska zaštita Plitvičkih jezera, istina kratkotrajna, realizirana je za 1928./1929. godinu kroz tadašnji Financijski zakon. Na temelju Uredbe o upravljanju Nacionalnim parkovima donesene godine 1948. godine Sabor Narodne Republike Hrvatske na svom redovitom zasjedanju u travnju 1949. godine donosi ZAKON o proglašenju Plitvičkih jezera Nacionalnim parkom - kao predjela naročite prirodne ljepote. Tijekom proteklih 48 godina Zakonu su dodavana pojedina dodatna rješenja i dopune, do zadnje izmjene u 1997. godini, kada je ozakonjeno proširenje granica Parka prema pripadajućem slivnom području s površinom od 294,82 km2. Uočavajući izuzetnu prirodnu neponovljivost ovog našeg Nacionalnog parka Organizacija Ujedinjenih naroda, odnosno njezin ured UNESCO, na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine 1979. godine stavlja i Plitvička jezera kao posebnu vrijednost ne samo za nas, već i za čitavo čovječanstvo. Nacionalni park Plitvička jezera član je Federacije nacionalnih parkova i parkova prirode Europe.

EKO HERCEGOVINA

18 prosinac 2012.

Ljepota koja nadahnjuje - vodopad KRAVICE Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat. Visina slapa kreće se od 26 od 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara.

HERCEGOVINA R

egionalizacija na principu ekonomske povezanosti model je kojeg zagovara i potiče Europska unija kroz razne projekte. Jedan od projekta je EU RED II putem kojega je Europska komisija u suradnji s lokalnim zajednicama/općinama inicirala uspostavu pet (5) regionalnih regija (agencija): regija Hercegovina/REDAH, regija Srednjobosanska, Sarajevska/SERDA, Tuzlanska i Banjalučka regija.

Hercegovina kao ekonomska regija obuhvaća 23 općine i preko 450.000 stanovnika.

Sukladno programskim ciljevima donesena je i usvojena „Ekonomska strategija razvoja regije Hercegovina“ u kojoj je kao četvrti strateški cilj definiran sektor okoliša.

Prostor Hercegovine u pogledu njegove raznolikosti i očuvanosti ima sve preduvjete za razvoj gospodarstva, prvenstveno turizma i njegovih sastavnica s naglaskom na ruralni turizam.

Prirodne vrijednosti regije Hercegovina izražene kroz orografske i klimatske posebnosti, uz očuvanu prirodu, čist zrak, nezagađene rijeke i jezera, bogatu floru i faunu svrstavaju Hercegovinu u pogodnu i poželjnu regiju.

DINARSKA EKO REGIJA

Tekst § Marinko Dalmatin, dipl. biolog

Inicijative međunarodnih organizacija WWF-a, IUCN-a, UNESCO-BRESCE-a, UNDP-a i Vijeća Europe (Council of Europe) na valorizaciji Dinarskog luka kao jedinstvenog ekološkog prostora, rezultirale su usuglašavanjem zajedničkih elementa i interesa na kojima će se bazirati daljnja suradnja država u Dinarskom luku (Dinaric Arc Initiative - DAI) zasnovana na četiri glavna elementa: » sačuvati dobra i integritet Dinarske eko-regije uspostavom mreže zaštićenih područja i podrškom inicijativama za očuvanje njezine biološke raznolikosti, te održivo upravljanje njezinim dobrima, » promicanje međukulturalnog dijaloga, prekogranične suradnje i znanstvene razmjene u državama Dinarske eko-regije, » jačanje lokalnih društava u poticanju razvoja lokalnih zajednica, » integriranje okolišnih politika u sve relevantne sektorske inicijative.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 19

U prilog ovim inicijativama bila je i redovita konferencija država potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti, održana u svibnju 2008. godine u Njemačkom gradu Bonnu. Na IX. konferenciji stranaka potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) potpisan je „Big Win“ sporazum kojim su se vlade država jugoistočne Europe pridružile viziji očuvanja biološke raznolikosti i uspostavi velike prekogranične mreže zaštićenih područja u Dinarskom luku, kroz učinkovito upravljanje jedinstvenim ekosustavima koji karakteriziraju ovu eko-regiju.

Države članice Konferencije o biološkoj raznolikosti, njih 191 (BiH je potpisnica Konvencije) obvezale su se ostvariti dva glavna cilja: »» uspostaviti reprezentativne nacionalne mreže zaštićenih područja, »» razviti i primijeniti mehanizme za održivo financiranje zaštićenih područja.

Na temelju preuzetih obveza iz sporazuma „Big Win“ kao i na pretpostavkama inicijative država Dinarskog luka (DAI), nevladine organizacije udružile su napore u pravcu uspostavljanja projekta „Okoliš za stanovnike Dinarskog luka“, odnosno „Održavanje ruralnih zajednica i njihovih tradicionalnih krajolika kroz jačanje upravljanja okolišem na prekograničnim zaštićenim područjima Dinarskog luka“ koji je do 2012. godine pružio pomoć državama za uspostavu prekogranične suradnje na očuvanju ključnih prirodnih i kulturnih znamenitosti u regiji. Svaka od država (Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija) predložila je jedno prekogranično područje (NP Una NP Plitvička jezera, NP Durmitor - NP Sutjeska, NP Tara - Drina, delta Neretva, planina Dinara i Prokletije) koje je valorizirano te nominirano za uključivanje u mrežu zaštićenih područja.

Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve sa 44 vrste riba kojih su 9 endemske. Budući da se nalazi na jadranskom preletnom putu, ujedno je i jedno od najvažnijih europskih utočišta za migratorne ptice u kojem je zabilježeno 235 vrsta ptica Projektne aktivnosti provedene na različitim razinama uključivale su: »» uspostavljanje lokalnih privatno-javnih partnerstva s ciljem očuvanja prirodne baštine, te njezine uporabe; »» identificiranje aktivnosti na području turizma, šumarstva, poljoprivrede i očuvanja vrijednih područja; »» povećanje kapaciteta za prepoznavanje i vrjednovanje lokalne biološke raznolikosti i kulturnih vrijednosti; »» usklađivanje prioriteta za poduzimanje zajedničkih prekograničnih aktivnosti; »» procjenu potencijala za uspostavljanje prekograničnih zaštićenih područja; »» integriranje aktivnosti za očuvanje prirode u šire europske okvire, i »» stvaranje polaznih točaka za ključne donositelje odluka iz različitih država za potrebe interakcije i koordinacije aktivnosti.

Federacija BiH i regija Hercegovina imaju svoje mjesto u projektu kroz pilot područja NP Una, planine Dinare i delte Neretve, što im daje priliku i poziciju za implementaciju prekograničnih projekta te aktivnije uključivanje u IPA projekte prekogranične suradnje.

Park prirode Hutovo blato Park prirode Hutovo blato osnovan je 1995. godine. Nalazi se u jugoistočnoj Hercegovini, s lijeve strane rijeke Neretve na teritoriju općina Čapljina i Stolac. Zauzima površinu od 7411 ha.

Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998.

Hutovo blato u listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. Park prirode Hutovo blato upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologij Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vu Direktoratu u Parizu.

EKO HERCEGOVINA

20 prosinac 2012.

BLIDINJE

park prirode

Tekst § Božo Vukoja

POVRŠINA

385 km2 PLANINE

Čvrsnica, Čabulja, Vran

U

ovom dijelu Hercegovine, daleko od gradske vreve, smoga i buke caruje čista i mirisna, iskonska priroda. Ekolozima, planinarima, botaničarima i izletnicima ona pruža jedinstven doživljaj. U središnjem dijelu visoravni, na nadmorskoj visini od 1.184 metra nalazi se Blidinjsko jezero koje je 1995. godine zajedno s okolnim područjem proglašeno zaštićenim područjem u kategoriji Park prirode.

Od tada pa do danas Park prirode “Blidinje” prolazio je kroz različite razvojne faze u kojima je bilo padova i uspona, a danas na opće zadovoljstvo funkcionira u punom kapacitetu.

Područje Parka prirode „Blidinje“ karakterizira velika biološka i krajobrazna raznolikost iskazana kroz iznimno bogatstvo vodnog, šumskog i životinjskog svijeta.

Blidinje obuhvaća prostor omeđen planinama Vran, Čvrsnica i Ljubuša u čijem se središnjem dijelu nalazi Blidinjsko jezero - krško jezero na visini 1.184 metra.

Vrhovi Čvrsnice inače dosežu i do 2.000 metara nadmorske visine. To je jedinstven prostor gdje čovjek u svako doba godine može doživjeti istinski užitak; bilo da sluša huk planinskog potoka ili pak zavijanje vjetra koji, posebno zimi, dostiže velike brzine noseći sve pred sobom, često stvarajući smetove snijega.

Blidinjsko jezero biser je Parka i ako se tijekom ljeta zateknete u tom prostoru doživjeti ćete jedinstvenu ljepotu praćenu osjećajem da Sunce umiva vlastito lice. Zimi kada se Blidinjsko jezero zaledi, a bijele pahuljice ovjenčaju cijeli krajolik oblačeći ga u prekrasno bijelo odijelo nevinosti i čistoće stvarajući idiličan zimski ugođaj, obuzima vas osjećaj beskrajne ljepote.

Povijest je na Blidinju ostavljala svoje tragove koji sežu unatrag četiri-pet tisućljeća, a kameni tragovi u obliku stećaka razasutih po planinskim pašnjacima uz stare građevine svjedočanstva su drevne civilizacije. Ovdje prošlost i budućnost jednostavno žive zajedno u skladu i bogatstvu kulturno-povijesne baštine, nadahnjujući ovdašnje stanovnike i posjetitelje Parka.

KANJON

Kanjoni promatranog područja ubrajaju se među najveće u Dinaridima. Najduži među njima je kanjon srednje i gornje Neretve (76 km), ali se danas većim dijelom nalazi pod hidroakumulacijama. Najveće dubine, preko 1 km, imaju kanjoni Drežnice (18 km) i Doljanke (16 km), dok su kanjoni Dive Grabovice i Glogošnice niži od 1 km i kraći od 10 km.

NAJVEĆI VRH

Pločno 2.228 m n.m.

FLORA I FAUNA

235 biljnih zajednica. 24 vrste riba iz 7 porodica. 6 vrsta vodozemaca svrstanih u dva reda i tri porodice. 9 vrsta gmazova svrstanih u pet porodica. 127 vrsta ptica svrstanih u 34 porodice. Od sisavaca posebno se ističu divokoza, srna, zec, kuna bjelica, vjeverica i medvjed, te vuk, lisica, divlja svinja, divlja mačka i lasica.

Područje Parka od davnina je bilo strateško putno sjecište za mnoge vojske, trgovce i putnike namjernike iz pravca Bosne prema Hercegovini, Dalmaciji i obratno.

Nakon proglašenja područja parkom prirode, Blidinje ne samo da je postalo sjecište putova nego je preraslo u mjesto dolaska, susreta, boravka i stanovanja ljudi ne samo s područja Bosne i Hercegovine nego i iz Dalmacije i drugih dijelova Hrvatske. Ovdje, u netaknutoj prirodi Blidinjskog jezera, planinskih vrhova Čvrsnice i Vrana i kanjona Dive Grabovice, učenici i studenti pronađoše otvorenu prirodnu učionicu gdje se kao na pozornici smjenjuju ljubavni pjev tetrijeba i let leptira i pčela koje privukoše opojni mirisi borovine i smilja.

Park prirode Blidinje - Blidinjsko jezero pod snijegom Blidinjsko jezero biser je Parka i ako se zateknete u tom prostoru doživjet ćete jedinstvenu ljepotu praćenu osjećajem da Sunce umiva vlastito lice.

Onaj tko je barem jedanput kročio u ove prelijepe krajeve poželjet će ponovno se vratiti te iznova doživjeti taj sklad prirode.

Da je to dar od Boga kazuje područje Masne Luke poseban šumski rezervat munike (Pinusheldreichii var. leucodermis), ali i duhovni rezervat u kojem župnik fra Petar Krasić štujući Boga privlači sve više hodočasnika koji traže mir i okrjepu za svoju dušu.

Za sve one koji su spremni okusiti čari prirode Uprava Parka prirode Blidinje stoji na raspolaganju i poziva sve putnike i namjernike da dođu i poklone se ovom simbolu planinske ljepote.

Park prirode Blidinje - nekropola stećaka Nekropola u Dugom polju na Blidinju proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 150 stećaka.

EUROPSKO

SRCE

ŽIVOTA Tekst § dr. sc. Nusret Drešković

T

rogodišnji projekt „EUROPSKO SRCE ŽIVOTA” ambiciozan je projekt kojeg je 2007. godine započeo WWF MedPO uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške. Pružanjem podrške implementaciji europske ekološke mreže NATURA 2000 u Bosni i Hercegovini, državnim institucijama i bosanskohercegovačkim tijelima vlasti odgovornim za zaštitu prirode i očuvanje bioraznolikosti prenesena su relevantna znanja o procesu pripreme Bosne i Hercegovine za nominaciju područja za MREŽU NATURA 2000.

Nacionalni park Una - Štrbački buk

Projekt Europsko srce života Najznačajniji rezultat projekta su geografski informacijski sustav (GIS), publikacija i interaktivna mapa Natura 2000 u Bosni i Hercegovini, koje nude pregled i detaljne informacije o vrstama i staništima iz Direktive o staništima, koja su prisutna u Bosni i Hercegovini.

Tri su godine trajale aktivnosti na pripremi i skupljanju relevantne pisane građe; rađena su terenska istraživanja i obuke ekspertnih timova na pilot područjima NP Sutjeska i Livanjsko polje; izvršena je sistematizacija i obrada prikupljenih podataka i tiskana prigodna informativna publikacija NATURA 2000 koja je samo jedan od početnih koraka dugog procesa, ali procesa punog nade!

Dosadašnji rad pokazao je kako postoji veliki interes tijela vlasti i zainteresiranih strana (nevladinih udruga) u pružanju podrške za proces uspostave NATURA 2000 u Bosni i Hercegovini. Prijenos znanja i iskustva iz država članica EU pokazao se vrijednim i uspješnim za proces pripreme Bosne i Hercegovine za nominaciju područja za NATURA 2000, što je rezultiralo i izdavanjem knjige NATURA 2000 Bosne i Hercegovine.

Projekt je otvorio cijeli niz pitanja i aktivnosti koje trebaju ići u pravcu osiguranja kontinuiranog procesa prikupljanja podataka s terena uz uključivanje velikog broja zainteresiranih strana (znanstvenih i državnih institucija, škola, nevladinih organizacija i pojedinaca).

U suradnji s relevantnim subjektima u prostoru moguće je dostići postavljene ciljeve koji bi se očitovali kroz uspostavu cjelovite baze podataka za vrste i staništa, na temelju koje bi se izvršio odabir područja NATURA 2000, izradili planovi upravljanja NATURA područjima, povećala okolišna svijest lokalnog stanovništva te uspostavila komunikacija s relevantnim sektorima, institucijama i nevladinim organizacijama koje mogu dati veliki doprinos uspostavi NATURA 2000 u Bosni i Hercegovini.

Ovo je samo dio poslova koji kao imperativ stoje ispred nas jer NATURA 2000 obvezni je dokument koji države pristupnice moraju donijeti, usvojiti i provoditi ukoliko žele biti dio europske stečevine.

ECO-SELO GRABOVICA - BUŠKO JEZERO Grabovica bb, 80245 Prisoje, Bosna i Hercegovina Telefon: +387 34 336 851 Fax: +387 34 366 839 www.ecoselograbovica.com § info@ecoselograbovica.com

ɨɨSMJEŠTAJ ɨɨGASTRONOMSKI SPECIJALITETI ɨɨKONJIČKI KLUB ɨɨMINI ZOOLOŠKI VRT ɨɨBICIKLIZAM

ɨɨPLANINARENJE ɨɨREKREACIJA NA VODI ɨɨRAZLIČITI ORGANIZIRANI IZLETI I AKTIVNOSTI

Nacionalni park Paklenica, Republika Hrvatska Nacionalni park Paklenica najznačajniji je hrvatski penjalački centar, poznat i izvan granica Hrvatske. Posebnu draž ovom penjalištu daje i blizina morske obale, pa je Paklenička rivijera idealno mjesto za kombinaciju penjanja i športova na vodi

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 25

Zaštita kao PRIORITET u racionalnom korištenju prirodnih resursa

Nacionalni park Plitvička jezera, Republika Hrvatska Nacionalni park Plitvička jezera pokriva područje od 29.685,15 hektara. Iako svaki kutak Parka nije dostupan posjetitelju, na raspolaganju su Vam kilometri pješačkih staza i drvenih mostića za istraživanje i šetnju u prirodnom okruženju koje se neprestano mijenja i zadivljuje svojom ljepotom.

Tekst § Marlena Ćukteraš

“... s punim pravom možemo reći, da je Paklenica isto tako, ako ne i ljepša podzemno, kao što je i lijepa i divlja nadzemnom svojom šumom i svojim strmim liticama.”

(Josip Poljak 1929.)

G

ovoriti o zaštiti prirode, a ne dotaknuti se zaštićenih područja bilo bi neozbiljno. Često zaboravljamo da razumijevanje same ideje zaštićenih područja nije oduvijek bilo jednako. Ideja o zaštićenim područjima počela se razvijati 1933. kada se Londonskom konvencijom prvi put definira pojam nacionalnog parka. Nakon toga uslijedila su dodatna usuglašavanja oko definicije samog pojma nacionalnog parka, počevši od 1962. godine kada je organizirana i Prva svjetska konferencija o nacionalnim parkovima, održana u Seattlu (SAD).

Odmor za srce i dušu!

Nacionalni park „Sutjeska” obuhvaća prostrano planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, oivičeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, te planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore. Površina Parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66% pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma. Pored toga, Nacionalni park „Sutjeska” upravlja lovištem „Zelengora”, koje zahvaća površinu od oko 53.240 ha.

Fauna Parka je veoma bogata i raznovrsna, počevši od velikog broja beskičmenjaka, posebno iz reda leptira (Lepidoptera), vodozemaca, gmazova i riba, 36 vrsta i 18 porodica sisavaca, te mnogobrojnih vrsta ptica.

1969. godine je na X. zasjedanju Skupštine IUCN-a u New Delhiu donesena nova međunarodna definicija za nacionalni park prema kojoj je nacionalni park „relativno veliko područje koje osniva najviše državno tijelo vlasti; u kojemu su poduzete sve mjere za sprječavanje i ograničavanje naseljavanja na cijelom području u bilo koje svrhe, kako bi se održale karakteristike koje su potakle zaštitu; koje čini jedan ili više ekoloških sustava, potpuno izvornih ili neznatno izmijenjenih iskorištavanjem i naseljima; gdje su biljne i životinjske vrste i geomorfološke rijetkosti od naročitog interesa u znanstvenom, odgojnom i rekreacijskom smislu; ili gdje se nalaze predjeli izvanredne ljepote čije se posjećivanje mora dopustiti pod odgovarajućim uvjetima u rekreativne, odgojne i kulturne svrhe“.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 27

Međutim, ni ovo nije bila konačna definicija. Ona se kasnije dopunjavala da bi na XI. zasjedanju IUCN-a u Banffu (Kanada, 1972.), u skladu s ondašnjim potrebama i poimanjem zaštite, konačno bila usuglašena postojeća definicija kojom je omogućeno zoniranje nacionalnog parka unutar kojeg se mogu uključiti: »» područja u kojima se prirodni procesi odvijaju bez ikakvog ljudskog utjecaja sa svrhom zaštite izvorne prirode; »» usmjeravana (uređivana) područja u kojima se ljudskom intervencijom pomaže održavanje ili opstanak određenih staništa, biljnih i životinjskih vrsta; »» područja divljine; »» područja mješovite namjene koja nemaju naglašenu funkciju zaštite prirode i u kojima se mogu graditi svi turistički sadržaji za rekreaciju i administrativne poslove; ova područja moraju biti smještena tako da onemoguće svaki konflikt sa zaštićenim područjem nacionalnog parka.

Kao jedan od kriterija za uključenje pojedinog nacionalnog parka (NP) na popis IUCN-a, dogovoreno je da područje mora imati najmanje 1.000 ha potpuno zaštićene površine. Naknado je još dogovoreno da se u NP mogu uključiti ruralna naselja, povijesna i arheološka područja koja trebaju biti pristupačna javnosti.

Prvi oblici zaštite na području BiH datiraju iz 1950ih godina, kada su Zakonom o prirodnom i kulturnopovijesnom naslijeđu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine uspostavljene sljedeće kategorije zaštite: strogi rezervat prirode, upravljani prirodni rezervat, nacionalni park, specijalni rezervati (podskupina: geološki, botanički, ornitološki), zaštićeni prirodni krajobrazi, pojedine biljne, životinjske vrste te spomenici prirode (geološki, geomorfološki, paleontološki). Prvi uspostavljeni nacionalni parkovi u SR BiH su NP Sutjeska (1966.) i NP Kozara (1967.), a u Federaciji BiH 2008. godine uspostavljen je prvi nacionalni park - NP Una. U kontekstu uspostave trajne zaštite na području BiH prekategorizaciju i usuglašavanje s postojećim Zakonom o zaštiti prirode čekaju još mnoge prirodne vrijednosti. Među njima posebno mjesto zauzima špilja Vjetrenica, s dijelom Popova polja u općini Ravno, koja ima ne samo lokalnu nego i međunarodnu vrijednost. Vjetrenica uživa zaštitu još iz 1954. godine kad je proglašena spomenikom prirode (Rješenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH, broj 979/52 od 25. prosinca 1952).

Zakonskom regulativom iz 2003. godine, Zakonom o zaštiti prirode u F BiH (“Službene novine F BiH”, broj 33/03) sukladno klasifikaciji IUCN-a predviđeno je VI kategorija zaštite. »» Ia- Strogi rezervat, Ib – Zona divljine; »» II – Nacionalni park; »» III - Spomenik prirode, »» IV Zona upravljanja staništima i vrstama; »» V – Zaštićeni krajobraz/park prirode; »» VI- Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima.

Danas u Bosni i Hercegovini ima 13 zaštićenih područja koja zauzimaju površinu od oko 2,0% teritorija, što je još nedovoljno u odnosu na europski prosjek od 10 do 15% teritorija.

EKO HERCEGOVINA

28 prosinac 2012.

Mistični svijet dostupan svima - VJETRENICA Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine.

Prema Zakonu o zaštiti prirode iz 2003. godine, koji je dijelom (oko 15%) usklađen s EU direktivama, špilja Vjetrenica kao spomenik prirode svrstava se u kategoriju III zaštićenih dijelova prirode, te je stavljena u mjerodavnost regionalne uprave odnosno Županije/Kantona. Za službeni proces svrstavanja u ovu kategoriju potrebno je ustvrditi status špilje Vjetrenica kao zaštićenog područja.

Usprkos nedostatnoj dokumentaciji, koja je neophodna za sva dobra koja se žele upisati na Listu svjetske baštine, 22. studenog 2004. špilja Vjetrenica uvrštena je na privremenu UNESCO-ovu Listu prirodne baštine kao spomenik prirode, a tri godine kasnije (11. prosinca 2007.) isto je učinjeno za špilju Vjetrenicu s arhitektonskim ansamblom sela Zavala.

Slijedeći sve navedene elemente zaštite, Federalno ministarstvo okoliša i turizma iniciralo je 2010. godine izradu „Studije izvodljivosti zaštite za zaštićenu prirodnu vrijednost špilje Vjetrenica i dijela Popova polja u općini Ravno“ s ciljem njezinog stavljanja u jednu od kategorija zaštite sukladno klasifikaciji IUCN-a i važećem Zakonu o zaštiti prirode („Službene novine F BiH“, broj 33/03). Studija je pokazala kako širi prostor špilje Vjetrenica s dijelom Popova polja u obuhvatu od 4.758 ha ima sve prirodne, kulturne i krajobrazne vrijednosti da se stavi u kategoriju V park prirode.

Na temelju Studije izvodljivosti prišlo se i izradi Plana upravljanja za zaštićeno područje špilje Vjetrenica. Plan upravljanja po svojoj definiciji predstavlja razvojnoorganizacijski i ekonomski dokument koji donosi uprava zaštićenog područja za razdoblje od deset godina. Temeljni cilj Plana upravljanja je utvrđivanje uvjeta, rješenja, načina i postupaka za uspostavu dugoročnog sustava zaštite biološke raznolikosti, vrijednosti krajobraza i sustava upravljanja zaštićenim područjem na načelima održivog korištenja prirodnih, kulturnih i drugih dobara.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 29

Funkcija plana upravljanja nije samo u tome da uputi „na najrazumniji i najefikasniji put ka budućnosti“ (IUCN), već i da razvije „strategije i specifične aktivnosti osmišljene u skladu s (tim) ugrožavajućim čimbenicima“ (CFA). Plan upravljanja je „fleksibilan“ dokument koji omogućava prilagođavanje upravljačkih mogućnosti neplaniranim promjenama u budućnosti, odnosno posjeduje obilježje „dinamičnog plana u koji je neophodno unositi izmjene u redovitim vremenskim intervalima, sukladno promjenama“(CFA).

Sukladno odredbama članka 31. federalnog Zakona o zaštiti prirode („Službene novine F BiH“, broj 33/03) i članka 61. županijskog Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine HNŽ“, broj: 7/04) propisuju se uvjeti i način donošenja Plana upravljanja za zaštićeno područje.

Za kategorije III i V na prijedlog ministarstva Vlada donosi plan upravljanja za razdoblje od 10 godina.

Imajući u vidu vrijednost prostora špilje Vjetrenica s dijelom Popova polja za općinu Ravno, Županiju i Federaciju BiH, u suradnji s općinom Ravno i

izrađivačima Plana, Javno poduzeće „Vjetrenica Popovo polje“ organiziralo je završnu (treću) javnu raspravu o konačnom nacrtu Plana upravljanja zaštićenim područjem Vjetrenica te se uskoro očekuje prihvaćanje istog od strane mjerodavnog županijskog ministarstva. U nadi da će Županija zaštitu špilje Vjetrenica s dijelom Popova polja što skorije staviti na dnevni red, općinske strukture i JP „Vjetrenica Popovo polje“ nastavljaju predano raditi na njezinoj daljnjoj zaštiti i turističkoj valorizaciji.

GOSTIONICA ZAVALA Kontak osoba: MARIO BURUM Ravno bb, 88370 Ravno, Bosna i Hercegovina Mobitel: +387 63 350 218 gostionica.zavala@gmail.com

Ponudom gostionice “ZAVALA”, koja se nalazi u neposrednoj blizini špilje Vjetrenica, se posebno ponosimo zbog pomno biranih delicija iz domaće kuhinje. Naša bogata ponuda dovesti će Vas u iskušenja, zato dozvolite osoblju da pomogne u odabiru...

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 31

Ornitološka istraživanja na području MOSTARSKOG BLATA i DOBROG SELA Tekst § Damir Brljević

Za vrijeme zimske seobe utvrđena je najveća brojnost pojedinačnih jedinki pataka i liski.

Rezultati projekta kazuju o značajnoj zastupljenosti ptica iz porodica: čaplji (Ardeidae), pataka (Anatidae), galebova (Laridae), ćurlina (Scolopacidae), kulika (Charadriidae) itd. Zahvaljujući ovim spoznajama, Mostarsko blato predstavlja značajan lokalitet za promatranje ptica koji se tek treba razviti u značajnu i stalnu ornitološku postaju.

Patka kržulja (Anas crecca)

Na području Mostarskog blata i Dobrog sela do sada su registrirane 163 ptičje vrste.

Registrirana je značajna zastupljenost ptica iz porodice: čaplji (Ardeidae), patake (Anatidae), galebova (Laridae), ćurlina(Scolopacidae), kulica (Charadriidae).

S

tvarajući uvjete za uspostavu sustavnog praćenja migracije ptica na području slivnog područja Neretve, Hrvatska ekološka udruga „BUNA” Buna Mostar pokrenula je projekt praćenja stanja ptičjih populacija na području Mostarskog blata i Dobrog sela. Projekt je podržan kroz male darovnice iz GEF-ova projekta „Upravljanje Neretvom i Trebišnjicom”.

Lokacije na kojima su se provodile projektne aktivnosti su Mostarsko blato i Dobro selo. Budući da je u vrijeme zimske seobe veliki dio blata pod vodom (1.500 ha), ovaj lokalitet je interesantan sa stajališta ornitofaune. Upravo zbog periodičnog plavljena polja, područje poplavnih livada postalo je omiljeno stanište za mnoge ptičje vrste koje ovdje nalaze pogodne uvjete za hranu i sklonište.

Do sada su tijekom sezonskog praćenja stanja prisutnosti (zastupljenosti) ptičjih vrsta na području Mostarskog blata registrirane 163 ptičje vrste. Na temelju dostupnih podatka utvrđeno je da brojnost ptičjih vrsta i populacija varira tijekom pojedinih sezonskih razdoblja. Praćenjem je utvrđeno da je najveća brojnost vrsta za vrijeme proljetne seobe kada je registrirano oko 65 vrsta ptica.

Siva čaplja (Ardea cinerea)

KITESURFERI

ZMAJEVI NAD NERETVOM

Kitesurfing u delti Neretve Kitesurfing (kite surfing) je relativno novi ekstremni vodeni šport u kojem vozač (kajter) upravlja zmajem (kajtom) koji mu služi kao jedro kako bi uz pomoć snage vjetra glisirao na dasci.

EKO HERCEGOVINA

34 prosinac 2012.

Neke NOVE u delti NERETVE PTICE Tekst § Nebojša Jerković

P

rva asocijacija koja Vam pada na pamet na spomen delte Neretve je močvarno i meliorirano poljoprivredno područje, prepoznatljivi uzgoj mandarina, lubenica i povrća, područje ispresijecano tršćacima i kanalima koje naseljava mnoštvo ptica močvarica te raznolike endemske vrste riba i vodozemaca. Ono što deltu Neretve izdvaja kao zasebnu cjelinu/brend, drugačiju od ostalih turističkih destinacija jeste geografsko podrijetlo i odlike posebnosti pa se govori o neretvanskim mandarinama, neretvanskom brudetu, neretvanskom maratonu, neretvanskim pticama, neretvanskim ljudima...

Kao nova prepoznatljivost delte Neretve unazad nekoliko godina na ušću Neretve pojavili su se zmajevi.

Iznad morskih plićaka, većih od onih na Copacabani u Riju koja je dugačke 4 kilometra, u popodnevnim satima pušu vjetrovi. O snazi i intenzitetu tih ljetnih vjetrova ovise nove generacije adrenalinskih posjetitelja ušća. Turisti iz Europe željni adrenalina oduševljeni su deltom Neretve i mogućnošću da svoje zmajeve puste nebom pod oblake. To su neki novi sljedbenici Dedala, legendarnog letača iz grčke mitologije koji je sina Ikara naučio letjeti upozorivši ga da ne leti previsoko jer će Sunce otopiti vosak pa će se krila razdvojiti, a letač skončati u moru. I na ušću Neretve vrijedi upozorenje da se ne leti visoko kako letač ne bi poput mitskog Ikara nesretno skončao u moru zbog čega je Dedal kao žrtvu bogu objesio svoja krila u hramu Apolonu. Priroda i vjetar uvjetovali su nastanak idealne lokacije na kojoj se ovaj atraktivan šport može nesmetano razvijati. Upravo zbog svog prirodnog i geografskog određenja deltu Neretve otkrili su i svijetu približili moderni Ikari - kitesurferi.

U popodnevnim satima ljeti na ušću Neretve puše maestral ili tramontana. To se događa zbog uzdizanja toplih zračnih masa iznad kopna tijekom prvog dijela dana, a u drugom dijelu dana na ušće Neretve struji zrak s mora. Upravo taj popodnevni maestral i kupanje razlogom su velike posjećenosti ušća tijekom ljetnih mjeseci.

U hladovini borove šume, mnogobrojni razapeti šatori i suncobrani, kamp kućice, improvizirane kućice i nadstrešnice od zelene mreže i pruća stvaraju posjetiteljima potrebnu hladovinu u vrijeme letačkog odmora. Ikarski privid pripreme za let pod oblake stvaraju različite boje jedara i kajteri odjeveni u svoja šarena odjela/kostime. Kako se maestral pojačava u zraku je više od stotinjak kitsurfera koji dižući se u zrak hvataju zračne struje pa se strmoglavce spuštaju na vodu u plićak. Upravo ovo dizanje i spuštanje podsjeća na ptice, koje ovdje nad pješčanim sprudovima u delti Neretve lete u zraku te se vrebajući svoj plijen strmoglavce spuštaju u vodu.

Danas neke nove ptice letačice, točnije rečeno zmajevi, lete nad ušćem rijeke Neretve, nad pješčanim plažama koje se s pravom mogu uspoređivati s onim razvikanim brazilskim ili nekim drugim s karipskih mora. Oduševljenje kitsurfera viđenim i doživljenim na ušću Neretve graniči s opčinjenošću koja uvjetuje njihov povratak. Možemo se samo zapitati: jesu li ove neke nove ptice delte Neretve nešto što je prirodno i nije inverzivno, a ekološki je prihvatljivo i nadasve puno adrenalina i uživanja za sve poklonike mitskog Ikara i njegovog leta.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 35

Snaga vjetra daje im krila Iako su se zmajevi koristili za vuču brodova i tereta još od XII. st., povijest kitesurfinga započela je krajem XX. st.

Izum danas najčešće korištenog tipa zmaja za kitesurfing (tzv. tuba) pripisuje se dvojici francuza, braći Legaignoux iz Francuske.

EKO HERCEGOVINA

36 prosinac 2012.

Plamenac u delti Neretve, Republika Hrvatska

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 37

Povratak otpisanih ILI SLUČAJNI PROLAZNICI Tekst § Bariša Ilić

S

vojom prisutnošću u delti Neretve ornitologe svake godine iznenadi neka nova ptica. Prošlogodišnje je iznenađenje pojavljivanje kudravog nesita, poznatijeg pod imenom dalmatinski pelikan (Pelecanus crispus) koji je u delti Neretve ponovno viđen nakon pedeset godina. Ovogodišnje iznenađenje priredio je plamenac (Phoenicopterus) koji se 28. listopada 2012. pojavio na lagunama ušća Neretve. Nešto kasnije, 6. prosinca pridružuju mu se još dvije ptice koje su i prvi mladi plamenci. Novo pridošli plamenci zadržali su se na ušću četiri dana, da bi nakon toga napustili deltu.

Otkuda su plamenci stigli u lagune neretvanskog ušća teško je sa sigurnošću kazati jer nisu prstenovani. Pretpostavlja se da su došli iz Italije gdje se posljednjih godina njihov broj povećao. Inače, plamenac obitava na području Mediterana pa ga ima u Turskoj, Grčkoj, Sjevernoj Africi, Španjolskoj i Francuskoj, a zadnjih godina uočen je i u Italiji.

U Hrvatskoj je postojanje plame­ nca do sada zabilježeno jedino u Istri. Smatralo se da je pelikan izumro na čitavom području Republike Hrvatske još pedesetih godina XX. st. i to zbog nekontroliranog lova i ribolova te melioracija močvara čime su narušena njegova staništa, pripovijeda nam ornitolog Bariša Ilić.

Hrvatski ornitolozi smatraju da je povećanje broja ptičjeg svijeta u dolini Neretve rezultat polici­ jskih kontrola na terenu, koje već nekoliko godina nastoje spriječiti i kazniti lovce u nekontroliranom lovu.

Možda su iznenadne posjete kudravog nesita i plamenca nagrada za pokazani trud u sprječavanju krivolova na ptice močvarice u de­ lti Neretve, a ove pojedinačne primjerke shvatimo kao izviđače pred obilniji dolazak nama zaboravljenih/izgubljenih ptica močvarica koje su nekad posjećivale područje delte Neretve.

Na ušću Neretve ornitolozi su prije nekoliko dana uočili kudravog nesita ili dalmatinskog pelikana u gnijezdećem ruhu, što smatraju značajnim događajem ne samo za neretvanski kraj nego i za Hrvatsku jer se vraća ta naša najveća ptica močvarica i vrsta koja je u Hrvatskoj izumrla prije gotovo stotinu godina.

Državni zavod za zaštitu prirode izvijestio je kako je pet vrsta ptica gnjezdarica potpuno izumrlo i u Hrvatskoj se više ne vide ni kao preletnice ni zimovalice - ćelavi ibis koji se nekad gnijezdio u okolici Pule (u XVI. i XVII. st.); kudravi nesit koji se gnijezdio u neretvanskoj dolini (do početka XX. st.); crkavica (vrsta strvinara) čije je zadnje zabilježeno gnijezdilište bilo u NP Paklenica (potkraj XX. st.); sup starješina (vrsta strvinara) koji je izumro početkom XX. st., a gnijezdio se u Slavoniji, na Kvarneru i u srednjoj Dalmaciji te tetrijeb ruševac koji se gnijezdio na Ravnoj gori i u zapadnoj Slavoniji u drugoj polovici XIX. st.

EKO HERCEGOVINA

38 prosinac 2012.

Lov na GLINENE GOLUBOVE kao odgovor na

LOV NA PTICE MOČVARICE

Tekst § Josip Vekić

L

ov na ptice močvarice (liske i patke) na području delte Neretve ima dugu tradiciju, a nezaobilazni zimski ritual koji se održao i do današnjih dana postao je lov trupicom. Međutim, ovaj tradicionalni lov sve više zamjenjuje intenzivniji i visoko sofisticiraniji način lova. Lov automatskim oružjem (petometka) uz tehniku vabljenja (magnetofonom), uporabu motornih čamaca itd. postao je lovni ritual lovaca/krivolovaca. Stoga je i razumljivo da u ovoj neravnopravnoj utakmici stradaju ptice čija se brojnost iz dana u dan smanjuje, a močvarna područja poput delte Neretve (ušće Neretve u RH i Hutovo blato) postaju pusta.

Pusta su i druga lovišta i delte diljem Europe gdje su se

ptice močvarice zadržavale tijekom zimske seobe. Problemi na globalnoj razini udruženi s lokalnim učincima smanjenja močvarnih staništa, intenzivne poljoprivrede, urbanizacije i krivolova doveli su do značajnog smanjenja lovnih površina a time i ptica/divljači.

U razgovoru s lovačkim udruženjima saznaje se kako su ovi problemi toliko narasli da su lovačka udruženja primorana iznalaziti nove modele i sadržaje kako bi zadovoljili i zadržali svoje članstvo. S jedne strane sve veća ograničenja i zabrane, a s druge do zuba naoružani lovci, postali su prava mora za

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 39

lokalna lovačka udruženja. Jedan od ograničavajućih čimbenika razvoja lova na području delte Neretve je smanjenje lovnih površina uslijed urbanizacije, širenja nasada mandarina, vinograda i voćnjaka te zabrana lova na području Parka prirode Hutovo blato, što je navelo lovačko udruženje na traženje kompenzacijskih rješenja. U tom je pravcu pokrenuta inicijativa izgradnje streljane za glinene golubove s ciljem smanjenja pritiska i na ptice močvarice. Danas streljaštvo (gađanje glinenih golubova) postaje športska natjecateljska disciplina. Gađanje letećih meta (glinenih golubova) organizirano se provodi od početka XX. st., a streljaštvo se kao moderan športski pokret razvilo tek u XIX. st. U Zürichu je 1907. godine osnovan Međunarodni streljački savez (Union International de Tir - UIT). Uvođenjem modernih letećih meta razvile su se i streljačke discipline TRAP, PARNI TRAP i SKEET koje su danas olimpijski športovi. Razvoj ove discipline svoj je vrhunac dostigao na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine kada je hrvatski reprezentativac Giovanni Cernogoraz osvojio olimpijsko zlato.

Svi ovi događaji doprinijeli su izgradnji streljane za glinene golubove na lokaciji Trebižata koja je jedna u nizu streljana ove vrste na području Hercegovine (Neum, Široki Brijeg). Svjesni značaja ove športske discipline, u Lovačkom društvu „GALEB“ Čapljina nastoje dio lovaca odvratiti od lova na ptice močvarice te ih okrenuti daljnjem razvoju i unaprjeđivanju lovno tehničkih sadržaja u lovištu.

EKO HERCEGOVINA

40 prosinac 2012.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 41

PTICE I VJETROELEKTRANE Praksa je pokazala kako se najveći problemi kriju u uništavanju staništa ptica i njihovom napuštanju područja u blizini vjetroelektrane.

Alternativni izvori energije - Sunčeva energija,vjetar, plima i oseka, resursi su koji sve više dobivaju na značaju i koji se trebaju koristiti. Europske preporuke prema kojima 20% sadašnje energije mora biti od alternativnih izvora, imperativ su koji se postavlja pred države u razvoju. Solarni kolektori i vjetroparkovi sve više postaju i naša krajobrazna sastavnica.

Ipak, ono što se u početku čini opravdanim, poželjnim, čistim i prihvatljivim, ponekad u sebi krije i neke nepoznanice koje u startu treba otkloniti ili spoznati i sukladno tome poduzeti odgovarajuće mjere.

Tekst § Mario Zovko

RIZIK KOLIZIJE

Vjetroelektrane Države članice Europske unije krajem 2011. godine ostvarile su proizvodnju od 93.957 MW od vjetroelektrana, dok su 2012. godine prešli granicu od 100 GW.

S početcima značajnijeg korištenja energije vjetra početkom 1990-ih godina počelo je i ozbiljno razmatranje utjecaja vjetroelektrana na ptice. Na početku se najviše mislilo kako će doći do velikog broja kolizija (sudara) između lopatica rotora i ptica. Praksa je pokazala kako se najveći problemi ipak kriju u uništavanju staništa ptica i njihovom napuštanju područja u blizini vjetroelektrane. Prve studije iz Nizozemske, Njemačke i Danske pokazale su i različit utjecaj na različite vrste ptica.

Tako su ptice selice više pogođene od gnjezdarica. Istraživanja o riziku kolizije pokazala su da je taj rizik višestruko manji nego se pretpostavljalo. Na žalost tu se na neki način stalo. Nisu pravovremeno rađene dugogodišnje studije koje bi pratile ponašanje onih ptica koje stalno žive u neposrednoj blizini vjetroelektrana.

U SAD-u su rađene mnogobrojne studije kojima se želio izračunati mogući rizik kolizije odnosno udara ptica o rotorske lopatice. Te su studije pokazale da se broj kolizija u SAD-u može isključivo procijeniti i to između 100 milijuna do preko jedne milijarde! Toliko ptica godišnje smrtno strada uslijed kolizije s antropogenim građevinama!

Naravno suština je u broju postojećih objekata! Nema ni približno toliko mnogo vjetroelektrana kao drugih navedenih objekata. Ali čak i kad bi broj vjetroelektrana bio mnogostruko veći, on ne bi uzrokovao više od par postotaka ukupnih žrtava kolizije s pticama. Stoga se, u usporedbi s ostalim antropogenim objektima moguće kolizije, rizik kolizije ptica i vjetroelektrana može smatrati jako malim. To je utvrđeno i procjenama trinaest sličnih studija koje su urađene u Europi.

Međutim, mora se uzeti u obzir da mjera ugroženosti nije samo ukupni broj ptica nego i pogođene vrste ptica! To je osobito izraženo kod ptica čiji je očekivani životni vijek duži (ptice grabljivice, čaplje) i koje imaju jako nizak stupanj reprodukcije, te smrt i jako malog broja može ekstremno utjecati i uništiti lokalnu populaciju tih ptica! U Njemačkoj se bilježi jako loš trend stradavanja ovih vrsta ptica. Nije rijetkost da se nađu stradali primjerci rijetkih ptica kao što je orao štekavac (procjena ukupne populacije u Europi 7.000 parova!). Zato se mora pažljivo baratati činjenicom kako vjetroelektrane nemaju velik konfliktni kolizijski potencijal.

Po podatcima Državnog zavoda za zaštitu ptica Njemačke, najugroženija ptica na njihovom području je crvena lunja (Milvus milvus) zbog njezinog tipičnog kruženja na visini na kojoj se obično nalaze rotori vjetroelektrana. Ova se vrsta ptica nalazi na zaštićenoj listi u sklopu Direktive EU o zaštiti ptica i njezina posebna zaštita obveza je država u kojima ona obitava.

Ipak, općenito gledajući, rizik od kolizije između ptica i vjetrolektrana može se smatrati jako niskim. Naravno na svakom mjestu može doći do pojedinačnih kolizija.

Gubitci u pravilu nisu toliko veliki da bi to vodilo do istrebljenja određene vrste ptica u lokalnom području.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 43

Ali u pojedinim slučajevima može doći do velikog broja kolizija. To se može dogoditi ukoliko je veliki broj vjetroelektrana postavljen u frekventnom koridoru leta koji koriste veće ptice.

ODVAJANJE ODNOSNO DJELOVANJE KAO BARIJERA Ova vrsta konflikta obrađena je samo u malom broju objavljenih studija. Radi se o tome da je polje vjetroelektrana postavljeno tako da se kao barijera ispriječi na ustaljenim koridorima kojima se kreću veće ptice selice, na primjer čaplje i guske.

Rizik kolizije Mnogobrojne studije kojima se željelo izračunati mogući rizik kolizije došle su do sljedećih procijenjenih količina.

Redni broj

Opis kolizije

Procijenjene količine kolizija

1

kolizija s vozilima

60 do 80 milijuna

2

kolizija sa zgradama i prozorima

98 do 980 milijuna

3

dalekovodi

10 do 74 milijuna

4

istureni predajnici raznih vrsta (TV, radio, mobitel)

4 do 50 milijuna

5

vjetroelektrane

10.000,00 - 40.000,00

Općenito se može poći od činjenice da većina manjih ptica bez problema može zaobići vjetrolektrane.

Do problema dolazi ako se na jako frekventnim pravcima postavi više vjetrolektrana i to poprečno na ustaljene koridore preleta ptica.

Osobito je to opasno pri nepovoljnom stanju atmosfere kao što je promjenljivi vjetar uz prisutnost magle. Postavljenje postrojenja

vjetroelektrana paralelno s koridorima može biti vrlo učinkovita mjera za rješavanje ovog problema. Za čaplje i guske vjetroelektrane predstavljaju prepreku koju one moraju zaobići na odstojanju od oko 500 metara. Ukoliko se ptice približavaju postrojenjima straga, uslijed nastalih turbulencija prisiljene su povećati ovo rastojanje.

Vjetropark i prelet jata ptica U usporedbi s ostalim antropogenim objektima moguće kolizije, rizik kolizije ptica i vjetroelektrana može se smatrati jako malim. To je utvrđeno i procjenama trinaest sličnih studija koje su urađene u Europi.

EKO HERCEGOVINA

44 prosinac 2012.

Kopnene vjetroelektrane Vjetroelektane se mogu podijeliti na kopnene vjetroelektane, priobalne vjetroelektane, plutajuće vjetroelektrane i zračne vjetroelektrane. Najveći proizvođači električne energije pomoću vjetra su SAD, Njemačka, Španjolska i Kina.

OMETANJA I PROTJERIVANJA Ptice gnjezdarice ne pokazuju da su ometane i protjerane uslijed prisutnosti vjetroelektrana. Ovo se odnosni ne samo na ptice pjevice nego i na ugrožene vrste kao što je vivak (Vanellus vanellus) koji se u mnogim slučajevima čak i gnijezdi uz sama postrojenja vjetroelektrana.

Moderne vjetroelektrane imaju veliki promjer lopatica rotora pa je i to uzrok zašto između pojedinih postrojenja postoji relativno veliki slobodan prostor. Upravo taj prostor koriste ptice koje gnijezda svijaju na tlu. Ipak, za pravilno sagledavanje ove problematike te kako bi se mogao donijeti relevantan zaključak o ponašanju pojedinih vrsta ptica, potrebna je izrada studija čije se istraživanje proteže na nekoliko godina (dugoročne studije).

Za neke vrste ptica, kao što je za tankokljunog pozviždača (Numenius tenuirostris), ometajuća je buka koja nastaje uslijed rada vjetroelektrana.

Iako se nastanjuju u njihovoj blizini ipak nakon par godina odlaze jer ih ta buka ometa.

Može se reći da su za sve do sada ispitane vrste ptica ipak značajniji drugi životni uvjeti za njihovo obitavanje (ishrana, skrovitost, struktura) nego sama prisutnost vjetroelektrana. Treba računati jednostavno na učinak navike koji ovim pticama omogućava njihovo ostajanje na prostorima vjetroparka. Kod vjetroelektrana se radi o vrlo visokim postrojenjima, ali ne zauzimaju puno volumena prostora i uzrokuju akustične i optičke nadražaje.

Odlučujući utjecaj na mogućnost navike na akustične i optičke nadražaje je njihova učestalost i redoviti ciklus rada.

Zbog ravnomjernog i dugotrajnog konstantnog okretanja rotora bez naglih događaja, gnjezdarice se dobro navikavaju na ovakva postrojenja.

Naravno mora se spomenuti da postoji cijeli niz ptičjih vrsta o kojima nisu urađene studije pa se i to mora uzeti u obzir kako bi se mogli izvući odgovarajući zaključci.

Općenito se za selice može reći da su puno osjetljivije na smetnje nego gnjezdarice te imaju i premalo mogućnosti privikavanja na razne vrste ometanja.

Ptice koje provode samo kratko vrijeme na nekom području jako se teško mogu priviknuti na različita ometanja.

Selice prave luk koji može biti promjera i 800 metara kojim zaobilaze postrojenja vjetroelektrana. Posebno osjetljive vrste su: bjelolica guska (Branta leucopsis), lisasta guska (Anser albifrons), ždral (Bugeranus carunculatus), razne druge vrste gusaka, galebova i ćurlina.

Posljedica reakcije izbjegavanja je gubljenje velikog životnog prostora što se posredno odražava i na druge životinje u lancu prehrane.

Sivi ždral (lat. Grus grus) Sivi ždral je velika ptica selica. Duljina njegova tijela iznosi 1,3 m, dok su njegova krila raspona preko 2 m. Težak je do 14 kg, što ga čini dosta laganim.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 45

Najvažniji popis zahtjeva koje treba ispuniti pri planiranju vjetroelektrana a tiču se zaštite ptica su:

U područjima koja su s gledišta zaštite ptica neistražena potrebno je napraviti detaljna istraživanja.

Područje istraživanja za svaku planiranu vjetroelektranu treba obuhvatiti najmanje 150 ha, a kod parkova vjetroelektrana krug od 2 km (u odnosu na krajnja planirana postrojenja).

Planiranje vjetroelektrana Za izbor mikrolokacije za vjetroelektrane potrebno je najmanje jedna godina praćenja svih parametra (brzina vjetra, smjer, praćenje migracije ptica...)

Zahtjevi pri planiranju vjetroparkova

Može se reći da postoje velike međusobne razlike u ponašanju različitih vrsta ptica na prisutnost vjetroelektrana. Osim uobičajenih kriterija određivanja, nalaze li se dotične vrste na Crvenoj listi odnosno prijeti li im opasnost od nestajanja, jako je bitno analizirati vrste populacije ptica koje žive na planiranom području. Tu populaciju treba podijeliti na osjetljive i manje osjetljive vrste.

Snimanja ukupne populacije ptica treba obaviti barem u 10 navrata na cijeloj površini vodeći računa o vremenu polaganja jaja.

Između pojedinih snimanja mora proteći vremensko razdoblje od najmanje 7 dana. Potrebno je izraditi i kartu s oznakama staništa ptica u mjerilu 1:25000 odnosno po potrebi i 1:5000.

Popisivanje ptica selica treba obavljati tjedno na cijeloj površini od prvog tjedna u srpnju do zadnjeg tjedna u travnju. I za ovu populaciju potrebno je izraditi kartu s oznakama staništa ptica u mjerilu 1:25000 i/ili 1:5000.

Sva postrojenja trebaju biti na odstojanju od najmanje 500 metara od prostora u kojem veći broj ptica svija gnijezdo. Ovo odstojanje može biti i manje (provjera za svaki pojedinačni slučaj) ukoliko u promatranom prostoru već postoje neke druge građevine. U posebnim slučajevima, ukoliko se radi o posebno osjetljivoj i rijetkoj skupini ptica ili specifičnim topografskim uvjetima, ovo odstojanje može biti i više od 500 m.

EKO HERCEGOVINA

46 prosinac 2012.

ORGANIZACIJA ZA PREVENCIJU OD POPLAVA

People Organize Prevention of Water Overflow

POPoWO P

roblemi čestog plavljenja Popova polja tijekom proljetnog i zimskog razdoblja uslijed neadekvatnog upravljanja vodnim resursima u slivu Neretve i Trebišnjice uzrokuju velike gubitke u poljoprivredi te zaustavljaju razvoj poljoprivrede i drugih gospodarskih grana na ovom području. Izostanak blagovremene koordinacije elektroprivreda (EP RS i EP HZHB) tijekom kišnog razdoblja dovodi do ispuštanja velikih količina vode u korito Trebišnjice koja se potom izlije te dolazi do plavljenja. Uslijed ograničenosti kapaciteta korita Trebišnjice od 54 m3/s te velikog doticanja voda iz podzemnih izvorišta u obodu Popova polja, dolazi do potpunog plavljenja istog. Uz malo otjecanje u podzemlje preko ponora Lisac, Doljašnica, Ponikva i drugih manjih ponora te nemogućnost rada PHE Čapljina zbog velike razine Neretve, duže vremensko razdoblje, u prosjeku od 10 do 20 dana, dolazi do zadržavanja vode u bazenu Popova polja (retenziono područje). U ovom razdoblju pod vodom se nalaze sve poljoprivredne površine od kompenzacijskog bazena u Hutovu do Ravnog, s maksimalnom kotom plavljenja od 285 m.n.m.

Tekst § LINK Tim

Tijekom ovih vodnih ekstrema poplavljene su sve poljoprivredne površine kao i nasadi vinograda, jabuka i breskvi u općini Ravno. Štete koje nastaju na ovim poljoprivrednim površinama i kulturama premašuju milijune maraka, s tim da pojedine voćarske kulture zbog dužeg zadržavanja vode potpuno uginu i u narednoj se godini moraju iskrčiti. Upravo ove totalne štete na poljoprivrednim kulturama dovode do potpunog zastoja u razvoju poljoprivredne proizvodnje pa i same općine Ravno.

Međutim, štete nisu samo u ovom području Popova polja nego su one znatno veće i utvrđene su u općinama Trebinje, Čapljina i Metković.

U svrhu prevladavanja ovih problema projekt POPoWo (People Organize Prevention of Water Overflow) ima za cilj jačanje uloge civilnog društva u pokretanju dijaloga na području Popova polja kako bi se integriralo političko sudjelovanje u procesu upravljanja vodnim resursom te zastupanje poljoprivrednika i ostalog stanovništva.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 47

Popovo polje pod vodom

Specifični ciljevi projekta: »» omogućiti komunikaciju između ključnih interesnih skupina na području Popova polja vezano za plavljenje poljoprivrednih površina; »» uspostaviti neformalnu mrežu širih granica interesnih skupina kako bi se izgradio koncenzus na spornom području Popova polja; »» potaknuti političko zastupanje i sudjelovanje poljoprivrednika, poljoprivrednih udruženja, zadruga MSP-a u Popovom polju.

Aktivnosti projekta: »» Održavanje okruglih stolova; »» Organiziranje i implementacija serije capacity building treninga; »» Uspostavljanje neformalne mreže ključnih interesnih strana; »» Stvaranje Akcijskog plana mreže za zaštitu od poplava; »» Dodjeljivanje malih grantova NVO-a; »» Realizacija odobrenih grantova; »» Javni događaj za predstavljanje rezultata projekta.

Ostvareni rezultati: »» Održana četiri okrugla stola s projektnim stakeholderima; »» Potpisan memorandum o razumijevanju; »» Usvojen Akcijski plan; »» Dodijeljeno šest malih grantova NVO-a; »» Održane radionice za podizanja kapaciteta stakeholdera.

Izjednačavanje razine vode Popovog polja i gornjeg kompenzacijskog bazena crpne hidroelektrane Čapljina nastaje uslijed velikoga doticaja površinskih i podzemnimh voda s područja Gornjih horizonata.

EKO HERCEGOVINA

48 prosinac 2012.

Reciklažni centar u Čapljini Tekst § LINK Tim

Isporuka teretnog vozila za potrebe Reciklažnog dvorišta u Čapljini Glavni cilj ovog projekta je uspostaviti održivi mehanizam prikupljanja, selektiranja i valorizacije korisnog krutog otpada, što treba utjecati na smanjene količina otpada, posebno korisnog otpada koji se odlaže na deponij, a time i štedi odlagališni prostor i produžava vijek trajanja deponija.

D

obra poslovna suradnja općine Čapljina s Udruženjem za poduzetništvo i posao LINK – Mostar dovela je do potpisivanja sporazuma o poslovnoj suradnji za implementaciju projekta Sustav upravljanja otpadom iz tvrtki. Sam se projekt realizira uz suradnju s talijanskom nevladinom organizacijom COSPE, a glavni financijer projekta je talijansko Ministarstvo vanjskih poslova uz sufinanciranje Regije Toskana. Od bosanskohercegovačkih institucija projekt je financijski podržan od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Predviđeno trajanje projektnih aktivnosti je tri godine.

Glavni cilj projekta je uspostava mehanizama prikupljanja, selektiranja i valorizacije korisnog krutog otpada, stvarajući model kojeg čini mreža prikupljanja. Pomoću mreže biti će omogućeno prikupljanje otpadne robe koja dolazi iz proizvodnih, trgovačkih, uslužnih i drugih gospodarskih djelatnosti. Gospodarski subjekti referentnog područja moći će predati svoj otpadni materijal (karton, papir, otpadna plastika/ PET tvrdi, PET ambalaža, najlon - PE folija, drvo koje se koristilo za ambalažu, drveni otpad od prerađevina, otpadno željezo i druge vrste kovina) voditeljima dvaju reciklažnih dvorišta, nakon čega se taj otpad selektira, preša i balira te predaje dalje (trećim licima) na recikliranje i njegovu valorizaciju. Uz nazočnost općinskih struktura i donatora, u prostoru Javnog

komunalnog poduzeća Čapljina u funkciju je stavljeno reciklažno dvorište. U sklopu projekta nabavljeni su veliki kontejneri za prikupljanje sekundarnih sirovina papira i kartona, uz instaliranje cjelokupne linije za razvrstavanje i baliranje kartonske i papirne ambalaže.

Pored opremanja reciklažnog dvorišta, ovih se dana očekuje isporuka vozila za prikupljanje sekundarnih sirovina koje će biti predano na korištenje Javnom komunalnom poduzeću Čapljina. Na ovaj se način općina Čapljina jasno opredijelila za uvođenje sustavnog pristupa u zbrinjavanju otpada na području općine.

Pošto problem neriješenog deponiranja otpada općinu Čapljina pritišće punih tridesetak i više godina, ova je inicijativa više nego dobar pokazatelj spremnosti lokalne zajednice i žitelja općine da sustavno počnu rješavati probleme otpada. Sijedom ovih aktivnosti već su poduzete i određene radnje za iznalaženje trajne lokacije za uspostavu pretovarne stanice koja je predviđena i Strategijom upravljanja otpadom za Hercegovačko-neretvansku županiju. Sve ove inicijative još su jedan dobar znak i poticaj za sve sudionike u procesu prikupljanja otpada da se radi na podizanju svijesti javnosti o korisnosti otpada kao sekundarne sirovine.

Uspostavom reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice na području općine Čapljina otvorena su nova radna mjesta i stječe se ekonomska korist od sirovine koja će se prikupiti, reciklirati i distribuirati na tržište.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 49

Ekološka akcija za spas BUNE I BUNICE Tekst § Željko Marić

Uz članove SEUH-a u akciji su sudjelovale: Hrvatska ekološka udruga „Buna“, Ekološka udruga „Lijepa naša“ - Čapljina, Guwa - Mostar, KK Neretva - Mostar, RK Poseidon - Mostar, RK Neretva, SREK Vidra - Ljubuški, Neretva delta forum Mostar, RK Buško Blato - Livno, RK Iglun - Neum, RK Odisej - Klek, RK H-Vidra - Split, RK Župa Dubrovačka, RK Periska - Ploče, RK Bofor - Viganj, Udruženje ribolovaca Neretva 1933 - Mostar, Biciklistički klub Mostar, HGSS, GSS, Ragbi klub Herceg, te prijatelji ronioci iz Njemačke i Hrvatske.

A

Velika ekološka akcija čišćenja rijeka Bune i Bunice u organizaciji Sportsko-ekološke udruge Hercegovina (SEUH) održana je pod motom „Zaštitimo rijeku , zaštitimo život“. Tridesetak ronilaca i volontera nevladinih organizacija iz BiH i regije , te mnogobrojnih građana Mostara i naselja Buna odazvalo se pozivu Udruge, te su uz sve napore uspjeli očistiti veliki dio planiranog područja.

kcija čišćenja rijeka i njihovih obala dio je redovitih aktivnosti Sportsko-ekološke udruge Hercegovina (SEUH). Akcija se organizira u suradnji s NVO-a iz cijele regije. Svake se godine izabere jedna rijeka u slivu Neretve te se pristupa njezinom čišćenju, uređenju i poticanju javnosti za njezino očuvanje i zaštitu. Ove godine izbor je pao na rijeke Bunu i Bunicu koje su izložene lokalnoj devastaciji i zagađenju. Akcija je plod dobre suradnje s nevladinim udrugama i lokalnim ljudima na Buni koji su se priključili akciji. „Svijest o institucionalnoj nebrizi o športsko-rekreacijskom centru Buna, stanju rijeka Bunice i Bune, ali i opasnosti koja ovim riječnim biserima prijeti od izgradnje HE Dabar, dodatno je učvrstila naš ovogodišnji izbor. Želja nam je vratiti ovom prostoru stari sjaj, te učiniti da on bude ono što je nekada bio - poželjno mjesto za odmor i rekreaciju”, naglasio je dr. Zoran Trninić, predsjednik SEUH-a.

EKO HERCEGOVINA

50 prosinac 2012.

ČUDESNI SVIJET SVJETILJKE Tekst § Matija Vukušić

Č

udesni svijet svjetlosti ponovno je obasjao sve prisutne u dubrovačkoj palači Sponza. Koristeći nove oblike umjetničkog izričaja umjetnik Juraj Pavlović na originalan način odbačenim, zaboravljenim i zapuštenim predmetima udahnjuje novi kreativni umjetnički život putem izrade svjetiljki koje su svojom originalnošću zadivile prisutne na izložbi.

Intrigantna kreativnost Juraja Pavlovića, umjetnika koji svojim unikatnim rasvjetnim tijelima, koja su njegova isključiva artistička preokupacija tijekom dvadesetpetogodišnjeg stvaralačkog rada, daje novi oblik i udahnjuje život svjetlosti. Istraživačkom strašću i radoznalošću tipičnom za stvaratelja naših dana, pokrenut principom preobražaja materijala iz jednog u drugo „agregatno stanje duha“, Pavlović se bezrezervno vezao uz svoje vrijeme i zaista odgovorio njegovim temeljnim postulatima.

Njegova potraga za odbačenim i nađenim predmetima (fr. objets trouvés) i u daljnjoj fazi potreba za kolažiranjem, nadilazi naša očekivanja. U svojoj umjetničkoj strastvenoj zaokupljenosti „prebacivanjem“ materijala iz njegova stanja istrošenosti i odbačenosti u novo, sa šarmom nepredvidljivosti i stvaralačkog iznenađenja, bez sumnje ima i ludiranja koje također predstavlja jednu od otvorenih mogućnosti suvremenog umjetnika. Međutim, to je samo proširenje kruga modernosti i nije presudno u djelu ovog umjetnika. „Kralj lampi“ kako slovi u krugovima umjetnika u Bavarskoj gdje je stvarao cijeli svoj životni vijek, odlučio se vratiti u svoj rodni Dubrovnik gdje je svoje umjetničke impresije opredmećene kroz svjetiljke izložio u Dubrovniku (palača Sponza) na oduševljenje mnogobrojnih Dubrovčana koji su nazočili izložbi. Pavlović je svoje svjetiljke ovio ozračjem Belle epoque, kao da ih pale i gase nježne ruke dame u krinolini u neka tajna i erotizirana dubrovačka predvečerja. U vremenskoj krivulji ukusa mode, ideje (ne)aktualnosti, trendovskog egzibicionizma sve to odlazi i ponovo se vraća u većim ili manjim pomacima i izmjenama: nisu li se proteklih desetljeća nove ideje otrgle avangardnoj rigidnosti i preko post moderne vratile iz progonstva u vidu obnovljene figurice? Pavlović nas je očito i ovaj put „vratio“ u „romantično“ razdoblje primijenjene umjetnosti kad su „predmeti još bili bijeli“.

Svjetlost koja u blagom slapu teče iz Pavlovićevih svjetiljki obasjala je posjetitelje izložbe u palači Sponza, mjestu susreta i druženja umjetnika iz cijelog svijeta koji je pohode tražeći susret s poetičnom prošlosti, prošlosti u ime budućnosti.

Pavlović je svoje svjetiljke ovio ozračjem Belle epoque, kao da ih pale i gase nježne ruke dame u krinolini u neka tajna i erotizirana dubrovačka predvečerja.

**** HOTEL MOGORJELO

st p

e The b

a

r pe o f e c a l

t!

res d n a e c

Hotel Mogorjelo ÄŒapljina Kraljice Katarine bb 88300 ÄŒapljina, Bosna i Hercegovina Tel. +387 36 810 815 Fax. +387 36 809 082 www.makarthoteli.com mogorjelo@makarthoteli.com

EKO HERCEGOVINA

52 prosinac 2012.

Unutarnji sat koji otkucava Tekst § Nada Decovski

N

ije tajna da većina živih organizama, uključujući i ljudski, djeluje sukladno određenim ritmovima kojima upravljaju unutarnji satovi. Kronobiologija se bavi proučavanjem baš tih procesa.

Radi lakšeg razumijevanja ponašanja čovjeka u različitim situacijama, a vezano za njegov unutarnji bioritam, navest ćemo nekoliko primjera koji su doveli ne samo pojedinca nego i veliki broj ljudi u opasnost s dalekosežnim posljedicama.

Nije tajna da većina živih organizama, uključujući i ljudski, djeluje u skladu s određenim ritmovima i da njima upravljaju unutarnji satovi.

Kronobiologija se bavi proučavanjem baš tih procesa.

Katastrofe koje zauvijek ostaju u sjećanju su: nesreća u Černobilu u Ukrajini koja je započela eksplozijom 26. travnja 1986. u 1:23 h ujutro; 28. ožujka 1979. u 4:01 h ujutro u reaktoru nuklearne elektrane Three Mile Island kod Harrisburga u SAD-u zakazao je sustav za rashlađivanje; izbijanje metilizocijanatnog oblaka iz tvornice Union Carbidea koji je u indijskom Bhopalu usmrtio više od 2.500 stanovnika dogodilo se 3. prosinca 1984. u 0:15 h ujutro.

Sve tri katastrofe bile su posljedica čovjekove pogreške. I nije slučajno da su se dogodile upravo u noćnim satima. U to je doba čovjek posebno neoprezan i tada najviše griješi.

U razdoblju između ponoći i 6 h ujutro, ljudska pozornost drastično popušta. Pravo objašnjenje te pojave, a u tome se slažu svi stručnjaci, nalazi se u samom čovjeku. Čovjekovo tijelo nema u svakom vremenu jednake sposobnosti, ono ne djeluje uvijek na isti način. Ono djeluje sukladno određenim ritmovima koji se pravilno izmjenjuju i kojima očigledno upravljaju neke ure.

Znanstvenici su kod gotovo svih živih bića otkrili nebrojeno takvih ura, a one upravljaju gotovo svim životnim procesima. Katkad te ure kucaju u sekundarnom ritmu, ali mogu imati i dnevne pa čak i godišnje cikluse.

Takt može ovisiti o vanjskim (egzogenim) ili unutarnjim (endogenim) utjecajima tzv. davateljima ritma. Na rad nekih ura uopće se ne može utjecati, ali ima i onih kod kojih je to u većoj ili manjoj mjeri moguće, odnosno lakše se ili teže ponovo podese.

Ključni pokus u tu svrhu proveo je jedan njemački psiholog 1960. godine. Tijekom četiri tjedna, promatrao je pokusnu skupinu osoba koje su dragovoljno pristale boraviti u podzemnom bunkeru do kojeg nije moglo doprijeti dnevno svijetlo. Tamo im ništa nije nedostajalo, osim što nisu dobivali nikakve podatke o tome koje je doba dana.

DAN KOJI TRAJE 25 SATI Rezultat pokusa je bio da se u podzemnom bunkeru uspostavio uobičajeni dnevni ritam, ali je njihov dan trajao u prosjeku 25 sati. Time je ponajprije postalo jasno da se u tijelu nalazi svojevrsni kronometar te da, kad nije u dodiru s dnevnom svjetlosti, unutarnji sat otkucava nešto sporije. Najznačajniju ulogu u svemu tome ima tvorba veličine rižinog zrna smještena u mozgu. Nalazi se otprilike u visini korijena nosa, iza očiju, iznad križišta dvaju očnih živaca. Zbog toga se i naziva suprahijazmatična jezgra ili doslovno - „jezgra preko križa“. Stručnjaci to područje nazivaju SCN.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 53

24-SATNI RITAM NAŠEG TIJELA ŽLIJEZDA USRED GLAVE Od SCN-a vode živčane niti sve do moždane žlijezde zvane epifiza. U toj žlijezdi veličine lješnjaka smještenoj usred glave stvara se tzv. hormon spavanja ili melatonin. Svjetlosne zrake djeluju poput pokazatelja vremena.

Tijekom dana ta žlijezda proizvodi samo malu količinu hormona, a noću znatno više.

SCN djeluje kao neka vrsta dirigenta koji daje takt ritmu spavanja, a time istodobno i mnogim drugim bioritmovima u tijelu.

DNEVNI I NOĆNI TIPOVI Postoje dnevni i noćni tipovi koje od milja zovemo „ševe“ i „sove“. Tako „ševe“ ujutro najčešće ne trebaju budilicu, dobrog su apetita i već u rano jutro spremne su za akciju. „Sove“ su, pak, potpuno drukčije pa se kao prave spavalice pokrenu tek u podne. Pokazalo se da postoji najmanje 20% pravih dnevnih i noćnih tipova koji u svom prirodnom ritmu aktivnosti teško mogu bilo što mijenjati. Dulja razdoblja noćnog rada mogu dovesti do toga da se dnevni čovjek pretvori u noćnog. Međutim, ta je potreba samo prividna jer čim nestanu vanjske obveze tijelo se vraća u svoj prirodni ritam. Zbog toga mnogi kronobiolozi i stručnjaci koji se bave spavanjem ne gledaju sa simpatijama na pomicanje sata s ljetnog na zimsko vrijeme i obratno.

STALNI UMOR Premda je činjenica da čovjekovi biološki satovi kucaju samostalno, oni se ipak daju iznova namještati i prilagođavati nekim novim okolnostima. To primjerice vrijedi za promjene duljine dana tijekom izmjene godišnjih doba. Tako se ljudi navikli živjeti pod utjecajem godišnjih doba i s njima povezanim duljinama dana i noći drugačije osjećaju ljeti nego zimi. Čak se i samo tijelo pod utjecajem godišnjih doba može drugačije ponašati, što često prepoznajemo kao proljetni umor. Međutim, isti se čovjek može jednako dobro prilagoditi na uvijek jednaku duljinu dana i noći tijekom cijele godine, recimo kad živi u području blizu ekvatora. Tamo su dan i noć gotovo jednako dugi i ne postoje prava godišnja doba.

04:00 Tijelo dostiže razinu najmanje radne sposobnosti. Tada se osjećamo najnemoćniji. Povoljno doba za uhićenje.

05:00 Količina melatonina u krvi opada, tijelo počinje proizvodnju aktivirajućih hormona.

06:00 Krvni tlak, puls i tjelesna temperatura su u porastu; to je doba povećanog broja srčanih infarkta.

07:00 Najveća je osjetljivost na bol. Najviše pate reumatičari. Tijelo je osobito osjetljivo na temperaturu.

08:00 Tijelo je puno seksualnih hormona, spolna želja je najveća.

09:00 Dolazi povoljno vrijeme za teški rad.

10:00 Srce i krvotok najbolje podnose opterećenja, najbolja je sposobnost koncentracije.

11:00 Radna sposobnost postupno opada.

12:00 Raste proizvodnja želučane kiseline, jetru svladava probavni umor.

13:00 Tijelo dostiže najnižu razinu radne sposobnosti. Dobro vrijeme za popodnevni drijemež.

14:00 Čula mirisa i okusa dostižu svoj vrhunac, mala je osjetljivost na bol. Dobro je vrijeme za odlazak zubaru.

15:00 Idealno vrijeme za učenje jer je dugotrajno pamćenje sada najizraženije.

16:00 Tjelesna temperatura, krvni tlak i puls dostižu najviše vrijednosti. Dobro je vrijeme za rekreaciju i športske aktivnosti.

17:00 Rastu loše raspoloženje i mrzovolja.

18:00 Tijelo se počinje obnavljati. Velika spremnost za stvaranje ustupaka. Sad su alergijske reakcije najžešće.

18:00 Povoljno vrijeme za manualne aktivnosti (primjerice neki hobi).

20:00 Slabi obrambena moć imunološkog sustava, povećana je sklonost infekcijama.

21:00 Osjetila mirisa i okusa imaju kulinarskih želja.

22:00 Tijelo je umorno, vrijeme je za krevet.

23:00 Kod trudnica nerijetko počinju bolovi.

00:00 Sposobnost usredotočenja misli je vrlo niska, raste opasnost od nesreće.

01:00 Većina organa radi smanjenom radnom sposobnošću, ali je zato jetra osobito aktivna.

02:00 Najveći je mir; krvni tlak, puls i tjelesna temperatura su najniži.

03:00 Raspoloženje je na najnižoj točki, povećava se broj samoubojstava.

Naravno, nemaju svi isti bioritam jer na njega utječe i genetsko naslijeđe. To objašnjava činjenicu da je osobna potreba za snom kod ljudi dosta različita. Tako postoje oni koji kratko spavaju i kojima je 4-6 sati sna dovoljno, dok drugi trebaju 10 sati ili više.

EKO HERCEGOVINA

54 prosinac 2012.

Pretpostavlja se da je Čapljina dobila ime po ptici čaplji, koja je nastanjivala močvaru koja se protezala na području današnje općine.

fotomonografija

ČAPLJINA CVIJET HERCEGOVINE

Tekst § Misijana Brkić-Milinković

U

prepunoj dvorani hotela „Mogorjelo“ u Čapljini upriličena je svečana promocija promotivno turističkog paketa općine Čapljina - „Čapljina - Cvijet Hercegovine“. U turističkom se paketu nalazi fotomonografija, film, multimedijalni DVD, suvenir i grb Čapljine. Ovaj promotivno turistički paket izašao je u nakladništvu Općine Čapljina – načelnika dr. Smiljna Vidića i Ekološke udruge „Lijepa Naša” - Čapljina, te glavnog urednika i autora Marinka Dalmatina, dipl. biologa.

Na 260 stranica i 450 fotografija u fotomonografiji su prikazane sve prirodne, povijesno-kulturne znamenitosti, kulturno i športsko stvaralaštvo, raznolikost krajolika i životnih oblika te turističko-gospodarski potencijali Čapljine. U sklopu promocije prikazan je istoimeni film o Čapljini u trajanju od 25 minuta, multimedijalni DVD, te su predstavljeni suveniri Čapljine.

Fotomonografiju su predstavili doc. dr. sc. Milan Vego koji je govorio o Čapljini kroz povijest, načelnik dr.

Smiljan Vidić govoreći o Čapljini danas i sutra, te sam autor diplomirani biolog Marinko Dalmatin.

Prema knjizi „Čapljina“ objavljenoj 1980-ih, pod ovim imenom Čapljina se prvi spominje u jednom turskom dokumentu 1475. do 1477. godine kao „Mezra Čapljina“, odnosno pusta Čapljina ili imanje Čapljina na kojem je bilo formirano naselje.

Istraživač Marko Vego, inače Čapljinac, naslućuje da se na Gradini ili Strugama nalazio srednjovjekovni grad Novi, koji se u dokumentima spominje 1349. i 1350 godine. Kad je u pitanju naziv općine, u knjizi „Čapljina“ stoji kako je Čapljina dobila ime po ptici čaplji, koja je nastanjivala močvaru koja se protezala na području današnje općine.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 55

U fotomonografiju su prikazane sve prirodne, povjesno-kulturne znamenitosti, kulturno i športsko stvralaštvo, raznolikost krajolika i životnih oblika te turističko-gospodarski potencijali Čapljine na 260 stranica i 450 fotografija.

„Akademik Vuković, profesor sa sarajevskog Univerziteta, rekao je za Čapljinu da je to za znanost pravi rudnik, te poručio da će svi oni koju počnu kopati, odnosno istraživati, naići na zlatnu žicu“, kazao je dr. Milan Vego koji je izlaganje nastavio povijesnim činjenicama vezanim za izgradnju uskotračne pruge i razvoj Čapljine do devedesetih godina XX. st.

Načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić govorio je o današnjoj Čapljini, a u svom je obraćanju dao i kratak osvrt na samu ideju i cilj fotomonografije. „Ova je fotomonografija prvi iskorak kako bi nakon dugo vremena Čapljina zauzela mjesto koje joj pripada i istodobno se predstavila široj javnosti na jedan posve novi način, poglavito u turističkom dijelu. Kako se nalazi u srcu Hercegovine, a Bog ju je nadario ljepotom, onda je sasvim logično ime Cvijet Hercegovine.

Nadam se da će ovaj cvijet još dugo trajati te da će njegovi mirisi i boje zauzeti mjesto i srcima svih ljudi dobre volje.“ Autor fotomonografije Marinko Dalmatin kazao je kako je jedna od zadaća bila predstaviti Čapljinu u svoj njezinoj raskoši i ljepoti koju treba posjetiti, vidjeti i osjetiti njezinu ljepotu, uživati u njezinim blagodatima, toplini i susretljivosti Čapljinaca. „Svjesni svih zamki koje se kriju u izdavanju ovakvih fotomonografija, počevši od samog izbora tema, načina njihove obrade i prezentacije podataka, grafičkog oblikovanja teksta i izbora fotografija koje svojom originalnošću i jednostavnošću trebaju dočarati svu ljepotu krajolika, kulturnih znamenitosti, ljudi, običaja i tradicije, odlučili smo se za jednostavan i popularan pristup iskreno se nadajući da je ovo djelo koje će se čitati, kojim će se mnogi koristiti, s radošću ga darivati, a možda će komu biti poticaj za koje novo djelo“, kazao je Dalmatin.

EKO HERCEGOVINA

56 prosinac 2012.

Dvije udružene ljubavi: jedna prema kemiji, a druga prema gljivama, potaknule su autora na pripremu knjige Toksikologija gljiva. Knjiga je plod studioznog rada i dugogodišnjeg iskustva autora u oblasti mikologije.

TOKSIKOLOGIJA GLJIVA Tekst § prof. dr. Milka Maksimović

T

oksikologija gljiva jedna je od rijetkih knjiga koja dočarava svijet gljiva u jednom sasvim novom obliku i sadržaju. Knjiga pruža neophodne podatke za sigurno i brzo određivanje samoniklih gljiva koje se nalaze u prirodi. Ona je ujedno dobar i pouzdan vodič za sve one koji se bave prikupljanjem gljiva, kako bi mogli ustanoviti razlike između jestivih i toksičnih gljiva koje su često morfološki vrlo slične.

Dobre fotografije gljiva snimljene na odgovarajućem prirodnom staništu uz prateće ilustracije i tekst čine ovu knjigu prihvatljivom za sve uzraste, čime se omogućava lako i jednostavno prepoznavanje gljiva u prirodi.

Tomislav Lukić, autor knjige Toksikologija gljiva postigao je svoj cilj: odličnom knjigom koja obiluje edukativnim sadržajem obogatio je publicističku djelatnost u našem jezičnom prostoru. Ovo je izvrsna i zanimljiva knjiga koja je prilagođena širem krugu korisnika i ispunjava značajnu i korisnu ulogu - upoznavanje s toksičnim gljivama i njihovim djelovanjem.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 57

Dodjela Eko oznake Federacije Bosne i Hercegovine - Prijatelj okoliša Federalno ministarstvo okoliša i turizma pridružila se brojnoj obitelji europskih država koje sustavom dodjele ekološke oznake pridonose očuvanju okoliša i svake godina na Dan planete Zemlje iste dodjeljuju zaslužnim pojedincima i tvrtkama

Priznanje za doprinos zaštiti i promociji okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine

PRIJATELJ OKOLIŠA Eko oznaka Federacije Bosne i Hercegovine Tekst § Tomislav Lukić, prof.

U

organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOiT), Fonda za zaštitu okoliša F BiH i nevladine organizacije „Ruke“ iz Sarajeva, u Napretkovom domu na Trebeviću održana je svečanost dodjela Eko oznake F BiH - Prijatelj okoliša.

Dodjela priznanja upriličena je povodom obilježavanja Dan planeta Zemlje i ista će postati tradicionalna aktivnost Ministarstva. Dodjela Eko oznake F BiH - Prijatelj okoliša, započela je 2010. godine čime se FMOiT pridružio brojnoj obitelji europskih država koje sustavom dodjele ekološke oznake pridonose očuvanju okoliša s namjerom jačanja svijesti i poštovanja ljudi za njihov doprinos na očuvanju, zaštiti i promociji zdravog okoliša na području F BiH. Ministrica Branka Đurić svečano je dodijelila Eko-oznaku F BiH-Prijatelj okoliša tvrtkama „Weltplast“ iz Posušja, „Kovan M.I.“ iz Gračanice i „Zaharex“ d.o.o. iz Srebrenika, te pojedincima Halidi Vuković i Marinku Dalmatinu za značajan doprinos u zaštiti okoliša.

„Iako još treba puno raditi na samoj promociji, tj. upoznavanju javnosti s postojanjem Eko oznake F BiH-Prijatelj okoliša, ono što se prvo želi postići ovom kampanjom/dodjelom jeste probuditi svijest kod naših proizvođača o postojanju potražnje za organskim i okolišno prihvatljivim proizvodima.

Eko oznake će se tako svake godine dodjeljivati proizvođačima koji imaju odgovarajuću kvalitetu sa stajališta zaštite okoliša tijekom cjelokupnog životnog ciklusa proizvoda. Eko oznaka označava onaj proizvod koji u odnosu na srodne ili iste proizvode ima smanjeni utjecaj na okoliš”, kazala je ministrica Đurić ističući kako je „proslava Dana planeta Zemlje idealan dan, da se svake godine zahvalimo kako tvrtkama tako i pojedincima koji svojim djelovanjem i radom uvelike pomažu očuvanju našeg okoliša”.

Smanjenje korištenja plastičnih vrećica u BOSNI I HERCEGOVINI Tekst § Tim Centra Civilnih Inicijativa

Više informacija na Internet stranici: www.plasticnekese.net

U

vezi s projektom „Smanjenje korištenja plastičnih vrećica u BiH” koji financira EU, Centri civilnih inicijativa provode niz aktivnosti koje, između ostaloga, imaju za cilj skrenuti pozornost građana na zagađenost okoliša koju prouzrokuju odbačene tanke plastične vrećice. Tim se aktivnostima želi podići okolišna svijest građana, dobiti podrška za zagovaranje donošenja propisa od strane vlasti - propisa koji će na sustavan način riješiti problem zagađenja i to uvođenjem naknada za proizvođače i uvoznike plastičnih vrećica, kao i subvencije za one koji u promet puštaju okolišno prihvatljive plastične vrećice, razgradive i biorazgradive.

Dakle, kampanja se paralelno vodi na dva kolosijeka – prema građanima i prema vlastima. Projekt je trenutno u fazi kada se završava kreiranje nacrta propisa koji će biti ponuđen entitetskim ministarstvima mjerodavnim za zaštitu okoliša, kako bi tijekom 2013. godine taj propis konačno bio usvojen i postao dio pozitivnog prava u oba entiteta u BiH. Od 6. do 26. travnja 2012. godine organiziran je foto-natječaj gdje su građani BiH putem tiskanih i elektronskih medija bili pozvani da šalju fotografije okoliša zagađenog plastičnim vrećicama putem MMS poruka ili email-om, a autori najboljih fotografija su nagrađeni.

Nakon prikupljanja pristiglih fotografija, na Facebook profilu CCI-a građani su imali mogućnost glasati za fotografije čime su utjecali na konačan izbor najboljih.

Uvjet da netko sudjeluje na ovom natječaju bio je da pošalje autentičnu fotografiju, napravljenu bilo gdje na teritoriju Bosne i Hercegovine koja prikazuje zagađenost okoliša plastičnim vrećicama.

Građani su poslali više od 200 fotografija s prikazom zagađenja okoliša plastičnim vrećicama. Stručni žiri odabrao je šest najboljih fotografija nastalih na području Mostara, Čapljine, Han Pijeska, Fojnice i Foče, koje na prepoznatljiv način prikazuju onečišćenje okoliša plastičnim vrećicama.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 59

NAGRAĐENE FOTOGRAFIJE

Žiri ovog natječaja odlučio je da prvo mjesto i prvu nagradu podijele dvije fotografije i da oba autora budu nagrađena sa po 350 KM. Obje su fotografije pristigle iz Mostara, sa dva različita lokaliteta i od dva različita autora, u južnom i sjevernom dijelu grada, odnosno nedaleko od aerodroma u južnom, i na putu za Uborak u sjevernom dijelu grada. Obje prikazuju poljane s nebrojenim plastičnim vrećicama koje vjetar nanosi na granje drveća i ostalog raslinja.

Fotografije su poslali Mirsad Mujanović i Ahmet Hukić.

Drugu nagradu u vrijednosti od 400 KM osvojila je fotografija pristigla s područja općine Čapljina, i to lokaliteta delte Neretve, koja mijenjajući vodostaj za sobom ostavlja ogromne količine plastičnih vrećica na drveću i ostalom raslinju.

Fotografiju nam je poslao Marinko Dalmatin.

Treću nagradu u vrijednosti od 200 KM osvojila je fotografija nastala kraj magistralnog puta Han Pijesak – Sokolac, s prikazom praznih kanti za otpad i brojnim plastičnim vrećicama i ostalim smećem oko kanti, okolo je četinarska šuma tipična za to podneblje.

Fotografiju nam je poslao Igor Mihajlović.

Četvrta nagrada u vrijednosti od 100 KM dodijeljena je fotografiji iz Fojnice, točnije s lokaliteta Pločari Polje, s tipičnom slikom plastičnih vrećica zaostalih na granama drveća kraj korita rijeke nakon spuštanja vodostaja. Fotografiju je poslao Aziz Mukača.

Petu nagradu u vrijednosti od 50 KM dobila je fotografija koju smo dobili iz Foče, s prikazom plastične vrećice umotane u krošnju drveta, nedaleko od bolnice u Foči. Fotografiju nam je poslao Radojica Ćosović.

EKO HERCEGOVINA

60 prosinac 2012.

BJELOGLAVI SUP Bjeloglavi sup (lat. Gyps fulvus) je vrsta ptice grabljivice iz porodice jastrebova. Pripada potporodici strvinara starog svijeta (Aegypiinae).

Osobine Ptica ima relativno malu glavu koju tijekom leta drži spuštenu prema dolje, vrlo velika krila koja djeluju trokutasto i kratak rep koji izgleda kao odrezan. Krila su mu puno šira, a rep kraći nego kod kostoberine (Gypaetus barbatus). Mlade su ptice tamnije od odraslih. Odrasli imaju bijelo paperje na glavi i vratu te bjelkast namreškani „okovratnik”. Bjeloglavi sup je velika ptica s rasponom krila od 2,40 do 2,80 m. Duljina ptice je oko 100 cm , a može doseći masu između 6 i 13 kg.

Način života Očekivani životni vijek iznosi 30 do 40 godina, a spolnu zrelost dostiže u dobi između 5 i 7 godina. Gnijezdi se između siječnja i ožujka, a ženka polaže samo jedno jaje između sredine siječnja i kraja veljače. Ležanje na jajima traje 110 do 120 dana. Hrani se isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima. Nikada ne napada živi plijen. Bjeloglavi supovi tvore labave kolonije i uobičajeno su vjerni svom stalnom staništu. Često lete u jatima od više jedinki.

Latinski naziv Gyps fulvus (Hablizl, 1783.)

Engleski naziv Griffon Vulture Sistematika Carstvo: Koljeno: Razred: Red: Porodica: Rod: Vrsta:

Životni prostor

Animalia Chordata Aves Falconiformes Accipitridae Gyps G. fulvus

Bjeloglavi sup živi u južnoj Europi, sjevernoj Africi do sjeverozapadne Indije, Tibeta i Mongolije. U Europi su im staništa u brdovitim područjima, dok drugdje žive i na ravnicama. Na otoku Cresu nalazi se Eko-centar Caput Insulae-Beli.

Rasprostranjenost

Status zaštite: Smanjeni rizik Extinct

Threatened

Least Concern (IUCN 3.1)

Least Concern

Bjeloglavi sup živi u Maroku, Alžiru, Španjolskoj (8.100 parova), na Sardiniji, duž istočne obale Jadrana prije svega na otocima (Cresu - oko 250 jedinki; Krku, Prviću, Plavniku i Rabu - manji broj jedinki). U NP Paklenica manja kolonija bjeloglavog supa živjela je do 1999., kada su prilikom trovanja vukova otrovane posljednje jedinke. Također žive i u Crnoj Gori. Rasprostranjen je u Grčkoj (450 parova), Turskoj, istočnoj obali Sredozemlja i preko Iraka do Irana, Arapskog poluotoka, Indije i središnje Azije. Pojedinačne primjerci bjeloglavog supa dolazeći iz Slovenije stigli su u Austriju gdje žive poludivlje te su se već i gnijezdile.

U Francuskoj je uspješno provedeno vraćanje u prirodu oko 220 parova.

U Švicarskoj su prije kratkog vremena izbrojane 54 jedinke, a čini se da populacija snažno raste. Promatrači ptica 2006. godine izvijestili su kako su u Njemačkoj, gdje je vrsta bila izumrla, vidjeli oko 200 jedinki. Veliki dolazak ovih ptica u područja u kojima ih nije bilo dovodi se u vezu s vjerojatnim nedostatkom hrane u Španjolskoj i južnoj Francuskoj što je uslijedilo zbog smjernica Europske unije o uklanjanju životinjskih lešina.

U lipnju 2007. godine velika jata ovih ptica ponovo su viđena u Njemačkoj (samo nad Mönchengladbachom 22 jedinke) i Belgiji (~100 jedinki).

Više tisuća jedinki, prije svega mladih, prezimljava u Africi do koje stižu prelijećući Gibraltar i Bospor. Pri tome dolaze na jug do Senegala, Malija i Nigera, kao i Sudana i Etiopije.

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 61

OBIČNI RIS Obični ris (lat. Lynx lynx) ili eurazijski ris najveća je mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu. To je vrsta iz roda risova unutar porodice mačaka. Kad se u Hrvatskoj kaže „ris“ u pravilu se misli upravo na ovu vrstu.

Osobine Dužina tijela im je do 1,30 m (uz dodatak repa od 11 do 25 cm) a u ramenima su visoki oko 65 cm. U srednjoj Europi, ovisno o području gdje žive, prosječno su teški od 20 do 26 kg (krajnje vrijednosti su 12 do 37 kg). Ženke su s prosječnom težinom od 17 do 20 kg (krajnosti su 12 do 29 kg) osjetno lakše od mužjaka.

Zajedničko svim vrstama risova su šiljaste uši s čuperkom dlake na vrhu i kratak rep. Krzno im je žućkasto do sivo smeđe i često prošarano tamnijim pjegama do eventualno prugama. Šare ovise o okolišu i različite su od područja do područja. Ova vrsta ima izražene čuperke duže dlake na obrazima. Imaju vrlo oštar vid i istančan sluh koji im omogućavaju lako otkrivanje plijena.

Način života Ris je samotnjak koji lovi prije svega u sumrak i noću. Spektar njegove lovine su mali i srednje veliki sisavci, ptice, zečevi, kunići, vjeverice, zmije i sl., ovisno koje vrste žive na njegovom staništu. Nečujno im se prikrade i strelovitom brzinom skoči na njih te ih sruši na tlo. Nakon što pojede plijen odlazi u svoje skrovište odmoriti se. Vrlo rijetko poneka jedinka specijalizira se na domaće životinje kao što su koze ili ovce. Lovi tipično kao sve mačke: prikrada se iz zasjede zaskoči lovinu ili ju sustiže u kratkom trku (najviše do 20 m). Često mijenja svoje prebivalište prateći srne kojima se hrani u njihovim migracijama. Zabilježeni su i vrlo rijetki napadi na ljude koji su se dogodili gotovo isključivo u samoobrani.

Mužjak i ženka sreću se samo kratko radi parenja između siječnja i travnja.

Nakon skotnosti od deset tjedana, ženka koti dvoje-troje mladunaca na nekom mirnom mjestu i oni ostaju uz majku do sljedećeg proljeća.

Smrtnost mladunaca je vrlo velika, tako da samo oko polovine mladunaca doživi godinu dana.

Očekivani životni vijek im je 10-12 godina, no postoje i izvješća o jedinkama koje su doživjele i dvadeset četiri godine.

U Hrvatskoj ris živi na Velebitu i zaštićena je vrsta, premda većina ljudi ne gleda na tu zabranu lova.

Državni zavod za zaštitu prirode uvrstio ga je na žalostan popis kao jednu od šest regionalno izumrlih vrsta sisavaca u Hrvatskoj.

Latinski naziv Lynx lynx (Linné, 1758)

Engleski naziv Eurasian lynx Sinonim Felis lynx (Linnaeus, 1758) Sistematika Carstvo: Koljeno: Razred: Red: Porodica: Potporodica: Rod: Vrsta:

Animalia Chordata Mammalia Carnivora Felidae Felinae Lynx L. lynx

Status zaštite: Smanjeni rizik Extinct

Threatened

Least Concern (IUCN 3.1)

Least Concern

Neobični oblici, egzotične boje i opojni mirisi.... vrijedni divljenja i naše pažnje, zasigurno su pronašli kutak u našim domovima/stanovima.

Sobni uzgoj orhideja nije tajna, ali krije u sebi pitanja na koja se moraju znati odgovori kako bi i vaši stanovi/domovi odisali mirisom i ljepotom ovog tropskog cvijeta.

ORHIDEJA CVJETNI RAJ U VAŠEM DOMU O

rhidejama se nazivaju sve biljke iz porodice Orchidaceae. Cijela je porodica dobila ime po dva gomoljasta korijena koja oblikom podsjećaju na mošnje. Nakon porodice Asteraceae, orhideje su druga po veličini porodica Anthophyta.

Smatra ih se posebno lijepim i za mnoge je orhideja kraljica cvijeća. Botaničari priznaju oko 1.000 rodova s 15.000 do 30.000 vrsta. Nema ih jedino na arktičkom ledu i u pustinjama. Orhideja pripada porodici Orhidaceae, stanovnik je tropskih šuma jer podnosi dosta vlažnosti u zraku. Stabljika koja može narasti od 0,5 do 1 m visine uspravna je i relativno tanka. Na granama je više cvjetova u nizu, jarkih boja nalik na leptira i dosežu promjer od 5 do 8 cm. Vrijeme trajanje cvijeta je od 2 do 8 mjeseci. Listovi su u prizemlju stabljike, zeleni i mesnati. Optimalna temperatura je od 18 do 22 °C.

Tekst § Rada Šakota

Prva egzotična orhideja procvjetala je u Nizozemskoj 1615. godine.

CVJETOVI tamne kao posljedica prekomjernog zalijevanje. Zalijevajte najviše dva puta tjedno.

Nakon cvatnje treba rezati izbojke. Kako bi se olakšala nova cvatnja, odstranjuju se izbojci s donjeg dijela stabljike.

NE VOLI PRESAĐIVANJE Sve orhideje vole svoj skučeni prostor koji im olakšava cvatnju.

Treba, dakle, pričekati da preraste posudu kako biste je presadili, nakon cvatnje ili početkom proljeća. Uzgajajte je u specijalnoj mješavini zemlje za orhideje.

ZAŠTO više ne cvijeta!

Držite orhideju u prilično hladnoj prostoriji, ali s dovoljno svjetla, zalijevajte jednom tjedno, pazeći da ne zalijevate cvijet. Nakon dva mjeseca premjestite je u toplu prostoriju, češće zalijevajte i nakon pet do osam tjedana iznenadit će vas prekrasni cvjetovi.

VAŽNA PRAVILA ZA USPJEŠAN UZGOJ ɨɨ Nemojte biljku držati u pregrijanoj prostoriji i dajte joj dovoljno vlage. ɨɨ Koristite vodu koja ne sadrži previše kamenca, a idealna bi bila kišnica. Ako je ne možete prikupiti, koristite odstajalu vodu iz koje se kamenac nakupi na stjenkama posude. Zalijevajte samo zemlju, a nikada cvjetove. ɨɨ Održavajte vlažnost zraka u prostoriji. U tome će vam pomoći posudica s vodom na radijatorima ili pećima. ɨɨ Orhideja voli svjetlo, ali ne izravno Sunčevo svjetlo. Dovoljnu će joj zaštitu pružiti prozirna zavjesa od svibnja do rujna.

savjet Biljku dva mjeseca držite na temperaturi 12 -16 °C uz malo zalijevanje. Odredite prikladno mjesto koje nije na propuhu ili pod utjecajem hladnog zraka te vodite računa da u zraku ima dovoljno vlage. Neophodno joj je osigurati dovoljno vlage, a to će spriječiti da listovi požute. Orhideja voli mjesto uz prozor, osobito onaj okrenut na zapad ili istok.

EKO HERCEGOVINA

In Memoriam

64 prosinac 2012.

Dr. Martin Schneider-Jacoby And my soul spread wide its wings and flew through quiet lands as though flying home.

Joseph Karl Benedikt Freiherr von Eichendorff

Još su živa i puna emocija i poštovanja sjećanja na život i djelo kolege i prijatelja, dr. Martina Schneider-Jacobya iz partnerske organizacije EuroNatur. Njegov se život ugasio u 56. godini života, u dobi pune zrelosti i vremenu kad su se njegovi ciljevi počeli ostvarivati. Bio je zagovornik i protagonist kampanje za očuvanje staništa ptica selica na području Balkana. Naši prvi susreti bili su u Lonjskom polju, a potom je uslijedila suradnja na zajedničkoj izložbi fotografija o delti Neretve na međunarodnoj konferenciji o Dinarskom luku održanoj u Čapljini 2010. godine.

Suradnja na projektu „Promatranje ptica kao odgovor na krivolov u Hutovu blatu“ ostavila je na mene i suradnike dubok dojam o čovjeku punom energije i istinske predanosti poslu kojeg radi. Za njega granice nisu predstavljale prepreku, čak štoviše bile su izazov jer je brigu za očuvanje Hutova blata, delte Neretve, Livanjskog polja, Skadarskog jezera i drugih močvarnih staništa ptica selica doživljavao kao nešto svoje, osobno, te bez imalo zadrške ukazivao na probleme i potrebu njihova sustavnog očuvanja.

Povodom obilježavanja Dana močvara u Hutovu blatu još jednom smo se sa sjetom prisjetili dr. Martina Schneider-Jacobya koji je kategorički zagovarao očuvanje ovog prirodnog bisera za ptice močvarice u srcu Balkana. Uz iskrenu zahvalu za učinjeno, njegova iznimna predanost poslu dodatni je poticaj svima nama za istrajnost u zaštiti staništa ptica selica na području Dinarske regije.

In Memoriam

EKO HERCEGOVINA

prosinac 2012. 65

prof. dr. sc. PERO MARIJANOVIĆ Ja ti slutim tajnu nebesku u tlima I mislim da skrivaš zviježđe meko, meko Ko tišina šume što raste u snima I zašumi negdje daleko,daleko Ja ti slutim tajnu nebesku u tlima Stojana Vućićevića, pjesma Zemlja

Ovo je još jedna prilika da se prisjetimo i odamo počast našem pokojnom dr. sc. Peri Marijanoviću, redovitom profesoru Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Veleučilišta u Varaždinu, arheologu, geologu, informatičaru, eruditu i prije svega Čovjeku... Bio je dobri duh Donje Hercegovine, ali i dugogodišnji član uređivačkog odbora ekološkog časopisa Eko Hercegovina. Svoj stvaralački svijet posvetio je kamenu pronikavši u njegovu dušu, s njim je pjevušio, hodio; svetost stijene prepoznao, u svetosti rijetke sjene kamenjara svoj život sakrio, s kamenom živio da bi pod njim Stvoritelju potiho zahvaljivao…

Ono po čemu ga mi pamtimo jesu njegova živopisna predavanja o prostoru Donje Hercegovine - svijetu kamena, vode i podzemlja.

U znak sjećanja na uvaženog profesora njegovi znanci, kolege i studenti napisaše “Kad se umoriš od trčanja za zvijezdama, sjedni na kamen, osluhni izvor i čut ćeš kako ti mi tvoji studenti, kolege profesori, prijatelji, posebice supruga, kćerke i sin... šapćemo: Hvala, Hvala!“

nova IZDANJA POVOLJNO! ZAŠTIĆENA PODRUČJA I OKOLIŠNE POLITIKE U BOSNI I HERCEGOVINI

POVOLJNO! ZAŠTIĆENA PODRUČJA BOSNE I HERCEGOVINE 1. izdanje

Autori Marinko Dalmatin, dipl. biolog mr. sc. Nusret Drešković dr. sc. Samir Đug

tvrdi uvez / 210 x 250 mm 87 stranica / u boji

Autori knjige daju pregled stanja zaštite prirode u Bosni i Hercegovini kroz opis zaštićenih područja.

Knjiga obiluje mnoštvom fotografija.

tvrdi uvez 165 x 235 mm 119 stranica / u boji DVD-e dolazi uz knjigu

Autori

Drugo izdanje autori knjige daju pregled stanja zaštićenih područja i okolišne politike u Bosni i Hercegovini. Uz knjigu dolazi i DVD-e sa filmom o zaštićenim područjima BiH.

Marinko Dalmatin, dipl. biolog, Marlena Ćukteraš, prof , Zoran Adžaip, dipl. ing. i mr. sc. Adis Arapović

POVOLJNO! ZAŠTITA OKOLIŠA POGLED IZ PRAKSE Autori knjige stavlja svoja teoretska i praktična znanja najširem čitateljstvu, a ponajprije onima koji se tvrdi uvez / 165 x 235 mm aktivno bave zaštitom 301 stranica / u boji okoliša.

NOVO! fotomonografija ČAPLJINA CVIJET HERCEGOVINE U fotomonografiju su prikazane sve prirodne, povjesno-kulturne znamenitosti, kulturno i športsko stvralaštvo, raznolikost krajolika i životnih oblika te turističko-gospodarske potencijale Čapljine na 256 stranica i 450 fotografija.

Autor Marinko Dalmatin

tvrdi uvez / 230 x 270 mm 256 stranica / u boji

Sve informacije o nabavi novih izdanja: Ekološka udruga “Lijepa naša” - Čapljina Ante Starčevića 43c 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina tel./fax: ++387 36 807 731 mobitel: +387 63 323 811 e-mail: marinko.dalmatin@tel.net.ba

Autor Mario Zovko, dipl. ing. stroj.

NOVO! TOKSIKOLOGIJA GLJIVA Knjiga je plod studioznog rada i dugogodišnjeg iskustva autora u području mikologije.

Autor Tomislav Lukić

tvrdi uvez / 165 x 235 mm 387 stranica / u boji

EKO Hercegovina

PODRŽITE IZDAVANJE ČASOPISA EKO HERCEGOVINA KROZ SPONZORSTVO, DONACIJE, REKLAMU. Ekološka udruga “Lijepa naša” - Čapljina Ante Starčevića 43c 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina tel./fax: ++387 36 810 320 mobitel: +387 63 323 811 www.eulijepanasa.ba info@eulijepanasa.ba ID broj: 422715941004 Žiro računi: kod Hypo Group: 3060270000011742 kod Raiffeisen Bank: 1610200015090097