Eko Hercegovina no 8 by Tomislav Dalmatin

RIJEČ UREDNIKA 

Dragi čitatelji, ponovo s vama, s novi temama i dilemama.

Pogledaj duboko u prirodu i onda češ sve bolje razumjeti. Albert Einstein

Sve u svemu, ovaj broj Vam nudi zanimljive i poučne informacije kroz koje će te nešto više saznati o događajima u našem okruženju.

EKO

Glavni i odgovorni urednik

Marinko Dalmatin

Prva dilema, što staviti u ovaj broj od toliko tema, a svaka je za sebe posebna. I koliko god htjeli se nametnuti s nekom novom, stvarnost nas vraća na život i one životne, svakodnevne. Jedna od tih danas svakodnevnih, onih o kojima pričamo za kavom ili dok se vozimo kroz ovaj naš krš je smilje. I eto, niti mi nismo mogli pobjeći od onog što je zaokupilo cijelu Hercegovinu i odlučili smo dati mu vodeću ulogu između ovih korica. Tim prije što su za uzgoj smilja potrebna velika financijska sredstva za pripremu zemljišta, jer ova samonikla biljka uspjeva na prirodnim, očuvanim i nezagađenim staništima. Međutim, nećemo samo pričati o smilju nego, tu su i druge interesantne teme poput energetske učinkovitosti, ulaganja u elektro sektor, teme iz turizma, zaštite prirode, događanja i informacije vezane za pojedine projekte ili uređenja interijera.

I naravno, ako u ovom broju nismo pogodili ono što vas zanima, očekujemo vaše sugestije i preporuke za onaj naredni broj. A do tad, lijep pozdrav i ugodno čitanje.

EKO Hercegovina No.8 | 1

4-7

Balkan Rivers Tour Veslima protiv brana

Vjetropark Mesihovina Potpisani ugovori za izgradnju

Promatranje ptica i ekoturizam na južnom Jadranu Projekt BETSA

Zaštićena područja za prirodu i ljude

EKO Hercegovina

SADRŽAJ

 NVO-e

 NOVOSTI

8-11

MOGORJELO

Muzej na otvorenom

Koridor Vc

potreba ali i prijetnja po biološku raznolikost delte Neretve

Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje

Tihaljina - Mlade - Trebižat Promocija turističke destinacije

Prirodoslovni muzej

5. Ornitološki Festival

Ornitološka zbirka

Međunarodno – znanstveni skup

parkovihrvatske.hr

DJEČJI SAMIT

Svi nacionalni parkovi i parkovi prirode Republike Hrvatske na jednom mjestu

o okolišu i kulturnom stvaralaštvu učenika osnovnih škola

PROJEKT RIJEKA  PRIBLIŽAVANJE EUROPSKOJ UNIJI

12 16

Postignut sporazum o spašavanju zemaljske kugle U ozračju pariškog dogovora

Elektroenergetski sektor

Hercegovina s najvećim solarnim potencijalom

 STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI

20 23 38

Monitoring kvaliteta zraka

Onečišćenje zraka Parka prirode Blidinje

Suhozidi

Kamena čipka žuljevitih dlanova

Zimsko prebrojavanja ptica

Na području PP Hutovo blato i delte Neretve

Nakladnik Ekološka udruga “Lijepa naša” Ante Starčevića 43c 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina tel./fax: ++387 36 810 320 www.eulijepanasa.ba info@eulijepanasa.ba ID broj: 4227159410004 Žiro-Račun: Hypo Aple Adria d.d. 306-027-00000-11742 Devizni račun: Hypo Aple Adria d.d. IBAN: BA393060203710182060 SWIFT: HAABBA22 Account currency: EUR Account number: 30602037101820060

2 | EKO Hercegovina No.8

Glavni i odgovorni urednik Marinko Dalmatin, dipl. biolog Mobitel: +387 63 323 811 marinko.dalmatin@tel.net.ba

dr. sc. Marlena Ćukteraš

Uredništvo Mladen Leko, prof. mr. sc. Nebojša Jerković Marica Tolić, dipl. novinar Mijo Vukušić Marija Pavlović

Obrada fotografija Josip Dalmatin, dipl. ing. građ.

Znanstveni odbor dr. sc. Marlena Ćukteraš dr. sc. Božo Vukoja Tomislav Lukić, dipl. biolog Ivan Buntić, dipl. biolog Milenko Raguž, dipl. kemičar

Naklada 1000 komada

Lektura

Grafičko oblikovanje Toni-Tomislav Dalmatin, dipl. oec. www.dalmatin.ba

ISSN 2303-4483 Tisak Grafotisak d.o.o. Grude

Izdavanje časopisa financijski su pomogli:

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo kulture i sporta Federalno ministarstvo kulture i športa Federalno ministarstvo kulture i sporta Federal Ministry of Culture and Sports

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA HNŽ/K www.fzohnz-k.ba

OPĆINA ČAPLJINA

Smilje

tema broja

Helichrysum italicum

 PROJEKTI, AKTIVNOSTI, MANIFESTACIJE, ZANIMLJIVOSTI, ZDRAV ŽIVOT ...

Biljka za ljepotu i mladolikost

50-62

 ZAŠTIĆENO PODRUČJE

Park Prirode VRANSKO JEZERO

Valorizacija i uključivanje u turističku ponudu regije

Flora Herc 2016.

Međunarodno važno stanište za ptice močvarice

Drugi hercegovački sajam cvijeća

BICIKLIZAM

 TURIZAM I RURALNI RAZVOJ

44-49

STAZAMA STEĆAKA

Novi trend zdravog života

Turistički pokazetlji

Dolazak turista u 2015. godini

Zaštićeni divlji konji

Eko selo RAJ U RAJU

Konji kao terapija

Agroturizam MATUŠKO

„Tangled by G“ & Eco Gabela

Reportaža o livanjskim divljim konjima

Život reprize nema

Povratak prirodi

Fotograﬁja na naslovnici

Franjo Primorac In memoriam

Stričkovac (Vanessa cardui) na Smilju (Helichrysum italicum) © Leonid Ikan

EKO Hercegovina No.8 | 3

Slovenija

Balkan Rivers Tour

Veslima protiv brana

Bohinj — Više od 100 veslača napravilo je prve poteze na rijeci

Savi, te krenulo na kajakašku turu Balkan Rivers Tour. Pod vodstvom bivšeg slovenskog olimpijca Roka Rozmana, kajakaši iz cijele Europe su veslali po najljepšim ali i najugroženijim rijekama Balkanskog poluotoka. Ovom jedinstvenom kampanjom, domaće i svjetske udruge žele skrenuti pozornost na ludilo izgradnji brana i hidroelektrana na području između Slovenije i Albanije, na kojem se planira izgradnja više od 2700 novih hidroelektrana. Prije službenog početka Balkan Rivers Tour, kajakaši su se okupili na Bohinjskom jezeru u Sloveniji, gdje su čamcima napravili krug oko poruke „Save our Rivers – stop the dams“ (Spasite naše rijeke – stop branama). Kajakaši će preveslati 18 rijeka u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. “Ova jedinstvena akcija pokazat će da su rijeke Balkana mnogo više nego samo zalihe megavat sati. One su vene koje stvaraju životni prostor i nude mogućnosti za rekreaciju. Moramo zaštititi ovu prirodnu baštinu od europskog značaja pred pohlepom kapitala“, rekao je Ulrich Eichelmann iz RiverWatch-a, koordinator kampanje Očuvajmo plavo srce Europe. „Balkan Rivers Tour“ je zajednička kampanja nevladinih organizacija: EURONATUR, RiverWatch, LeeWay Collective, WWF i lokalnih partnera u okviru projekta “Save the Blue Heart of Europe”. 

Bosna i Hercegovina

vjetroparka

MESIHOVINA Potpisani ugovori za izgradnju

Mostar — Na štandu JP “Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar u paviljonu br. 2. na 19. Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar potpisani su ugovori za izgradnju vjetroparka Mesihovina. Vrijednost ugovora za 22 vjetroagregata i TS 20/110 kV Gornji Brišnik iznosi cca 76.215.000 €. Ugovori su potpisani sa Siemensa d.d. i ABB d.o.o. Završetak projekta vjetroparka Mesihovina očekuje se krajem 2017. godine. 

4 | EKO Hercegovina No.8

Novosti EKO Hercegovina Novosti

Crna Gora i Hrvatska

PROJEKT BETSA

Promatranje ptica i ekoturizam na južnom Jadranu Projekt BETSA (Bird-watchingand Eco TourisminSouth Adriatic)) - Promatranje ptica i ekoturizam na južnom Jadranu) kojim su ovom prilikom zastupljene regije Južnog Jadrana i već priznate kao popularna ljetna turistička odredišta. Projekt je financiran u okviru IPA prekograničnog programa Hrvatska - Crna Gora, te se provodi od 15. srpnja 2015. godine. Cilj projekta je plasman zajedničke ekoturističke ponude koja uključuje promatranje ptica i promociju bioraznolikosti, zasnovanu na specifičnim domaćim i inozemnim dijelovima. Vodeći partner na projektu je općina Baška Voda s partnerima, udrugom BIOM i Hrvatskim institutom za održivi razvoj, dok projekt ispred Crne Gore provodi Centar za zaštitu i proučavanje ptica sa svojim partnerima, ekološkim društvom Boke Kotorske „Eko Boka“ i općinom Tivat. U okviru šesnaestomjesečnog BETSA projekta, realizirati će se više aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju stanja i promociji turizma promatranja ptica na specifičnim lokacijama projekta: planinama Biokovo i Snježnica, delti Neretve i Konavlima s Hrvatske strane granice, dok su na području Crne Gore zastupljene planine Orjen i Vrmac, kao i specijalni rezervat prirode Tivatska solilia. BETSA projekt ima temelj u poboljšanju pružanja usluga ekološkog turizma, a ovim putem želi osnažiti specifičnu, relativno novu vrstu turizma na ovim prostorima, kao što je promatranje ptica/birdwoching. Projektne aktivnosti zasnovane su na izradi zajedničke infrastrukture za promatranja ptica s opremljenim interpretacijskim tablama na dužini od 130 km staze. Razvit će se prepoznatljive BETSA međunarodne turističke ture razvojem raznovrsnih itinerera, kao dopuna dosadašnjoj turističkoj ponudi na području Južnog Jadrana. Promovirat će se promatranje ptica/birdwoching, uz profi laciju projektom zastupljenih turističkih destinacija na Jadranu, a što uključuje aktivnu on-line komunikaciju, aktivne web stranice, lansiranje promidžbenih kampanja kroz društvene mreže, sudjelovanje na specijaliziranim sajmovima, kao i prezentiranje, odnosno promidžba u specijaliziranim časopisima. 

Hrvatska

Zaštićena područja za prirodu i ljude

Pećinski park Grabovača - U organizaciji

WWF-a i Parkova dinarskog luka, u Pećinskom parku Grabovača 25. i 26. veljače 2016. godine održana je Generalna skupština Asocijacije i radionica projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude”. Glavna tema radionice bila je određivanje indeksa zaštićenih područja, izrada metodologije za praćenje interakcije između zaštićenih područja i lokalne zajednice, kao osnove za buduću suradnju među zaštićenim područjima. Projekt “Zaštićena područja za prirodu i ljude” – PA4NP nastavak je inicijative “Parkovi Dinarskog luka” s ciljem unaprijeđenja kvalitete života ljudi koji žive u zaštićenim područjima, promocijom održivog korištenja prirodnih resursa, zajedničke inicijative s lokalnim stanovništvom i poboljšanje politika zaštite i valorizacije prirodnih dobara. “Uz prijem 11 novih članica, danas mreža Parkova Dinarida broji 63 članice”, istakao je Zoran Mrdak, predsjednik mreže Parkova Dinarida. Projekt “Zaštićena područja za prirodu i ljude” financira Švedska Međunarodna razvojna agencija – Sida s 4,2 milijuna eura. 

EKO Hercegovina No.8 | 5

Bosna i Hercegovina

Hrvatska ORNITOLOŠK A ZBIRK A

PRIRODOSLOVNI MUZEJ Tematske rute srednjovjekovne

Hercegove zemlje Ljubuški - Prezentacija prekograničnog

projekta „Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje – tema srednji vijek“ upriličena je u Ljubuškom, u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Poslovne zone, Zvirići.

Provedba ovog 24–mjesečnog projekta će imati utjecaj na razvoj, unaprijeđenje i diverzifi kaciju prekograničnog turističkog proizvoda i usluga integracijom i zajedničkom promocijom povijesnog i kulturnog nasljeđa s prirodnim potencijalima u pograničnoj regiji Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Partneri na projektu iz Bosne i Hercegovine su Javna ustanova Razvojna agencija županije Zapadnohercegovačke (HERAG), Turistička zajednica županije Zapadnohercegovačke (TZŽZH), općina Ljubuški i Javna ustanova za razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa “Radimlja“. Projektni partneri iz Crne Gore su Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MRT) i NVO Centar za inicijative iz područja održivog turizma (CSTI) iz Podgorice. 

6 | EKO Hercegovina No.8

otvoren Prirodoslovni muzej, proširena verzija Ornitološke zbirke, u zgradi nekadašnje Duhanske stanice “Vaga”. “Prerastanje Ornitološke zbirke, od čijeg je osnivanja prošlo više od 60 godina, u kompleksniji prirodoslovni muzej se nije dogodilo preko noći”, kažu u Muzeju. Zbirka eksponata nadopunjavala se uglavnom do 1966. godine a sve je započelo nadomještanjem uništenih starijih preparata ptica koje je metkovsko Lovačko društvo imalo u svojim prostorijama. Preparirao ih je većinom ornitolog Dragutin Rucner, a njemu su u stvaranju ove vrijedne zbirke pomogli, između ostalih, prof. Ivica Gluščević, Mario Veraja, Braco Carević, tako da danas zbirka broji 368 preparata. U muzeju se, uz stalni postav, predstavlja i geološka prošlost te biljne i životinjske vrste različitih staništa Delte Neretve. Grad Metković je za preseljenje Ornitološke zbirke osigurao prostor u zgradi nekadašnje Duhanske stanice čiju je rekonstrukciju i prenamjenu financiralo Ministarstvo kulture. Muzej se nalazi u prizemlju, sastoji od 5 prostorija površine 257 m2 i dijeli na tri cjeline – uvodnu, postav s dioramama i završnu posvećenu problemu onečišćenja prirode i njene zaštite. Osnovna muzeološka koncepcija krije težnju za dokidanjem granice između muzeja i stvarnog svijeta odnosno, prirodnog okoliša. Na taj način prirodoslovni sadržaji, kao sadržajni elementi-nositelji u muzeju, do određene mjere ponovno ostvaruju svoju izgubljenu funkciju, svrhu, kontekst. Naime, skladno su integrirani u jednu živopisnu cjelinu koja rekreira uvjete njihova staništa. Hod kroz muzej je i auditivni doživljaj, jer je posjetitelju omogućeno da jednim dodirom čuje glasanje prepariranih ptica u njihovom osnovnom okruženju. Provedbu postave koordinirala je dr. sc. Iva Mihoci. Autori geološke cjeline stalne postave su prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, Dragan Bukovec i Ivan Razum, a biološke cjeline dr. sc. Iva Mihoci, dr. sc. Irena Grbac, dr. sc. Vesna Štamol, dr. sc. Martina Šašić Kljajo, mr. sc. Eduard Kletečki, Darija Ćaleta, Petar Crnčan, Branko Jalžić i Bariša Ilić. 

Pršiljvac, odrasli mužjak u zimskom periodu (Philomachus pugnax) © Bigstockphoto.com

Metković - U Metkoviću je

Novosti EKO Hercegovina Novosti

Hrvatska Ul. Gojka Šuska 88300 Čapljina Bosna i Hercegovina Telefon Mobitel Fax

+387 36 810 850 +387 63 883 530 +387 36 810 851

www.medlabcapljina.com medlab_capljina@hotmail.com

w w w. p ar kov ihr v a t ske.hr Svi nacionalni parkovi i parkovi prirode Republike Hrvatske na jednom mjestu “Svih 19 nacionalnih parkova i parkova prirode od sad je konsolidirano pod zajedničkim brendom Parkovi Hrvatske, te je pokrenut zajednički web portal www.parkovihrvatske.hr”, javlja Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Posjetitelji na web portalu po prvi puta na jednom mjestu mogu dobiti informacije o prirodnim ljepotama Hrvatske, te posebnostima parkova. Uz virtualnu „šetnju“ parkovima, na portalu se mogu isplanirati putovanja prema udaljenosti ili atrakcijama i sadržajima. Svi građani i turisti na jednom mjestu mogu pronaći sve informacije i zanimljivosti o parkovima, i to na 4 jezika – hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom. Na web portalu može se pronaći i praktičan vodič kroz zaštićena područja Hrvatske – osam nacionalnih parkova i jedanaest parkova prirode, koji je predstavljen kao brošura – Parkovi Hrvatske. U sklopu projekta najavljen je i web shop koji je u pripremi i biti će dostupan tijekom 2016., a preko kojeg će se moći kupovati on-line ulaznice kao i razni suveniri parkova priroda. Portal je pokrenut u sklopu PARCS projekta kojeg provode Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Republici Hrvatskoj sredstvima Globalnog fonda za okoliš (GEF). “Parkovi su hrvatsko bogatstvo u kojem trebamo više i češće uživati te ih čuvati, a u njima ostavljati jedino tragove naših cipela. Pokretanje ovog jedinstvenog web portala, koji je nastavak brendiranja Parkova Hrvatske, dodatno će osnažiti vizualni identitet naših 19 parkova i približiti ih građanima i potencijalnim posjetiteljima. Posjetitelji parkova od sad će po prvi put na jednom mjestu imati sve informacije o parkovima u Hrvatskoj. Time ćemo povećati prepoznatljivost Hrvatske i naših prirodnih ljepota na nacionalnom i međunarodnom nivou. Ističem da su nam važni strani turisti, no parkove želimo približiti i našim građanima“– rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović na promociji portala. 

BIOKEMIJSKE ANALIZE IMUNOLOŠKE ANALIZE HEMATOLOŠKE ANALIZE KOAGULACIJSKE ANALIZE ANALIZA STOLICE ANALIZA URINA OSTALE ANALIZE Laboratorij je opremljen modernim analitičkim uređajima renomiranih svjetskih proizvođača i potpuno su novi, što je jedan od preduvjeta kvaliteta. Svi analitički uređaji su povezani sa laboratorijskim informacijskim sistemom (LISom), koji dodatno osigurava sigurnost u obradi, prijenosu i pohrani podataka o izvršenim analizama, kontroli kvaliteta te osobnim podacima naših pacijenata. Veliki stupanj automatizacije, koji posjeduju analitički uređaji je dodatno unaprijeđen prilikom identifikacije uzoraka putem bar-code tehnologije, što dodatno poboljšava kvalitetu. Osoblje laboratorija čine mladi, veoma motivirani i kompetentni stručnjaci.

EKO Hercegovina No.8 | 7

Ekološka udruga “EHOO” - Čapljina

MOGORJELO

Muzej na otvorenom

Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti s velikim brojem muzeja koji u svojoj ponudi integriraju prirodnu, kulturnu, povijesnu i etno baštinu. Sve manja pozornost i briga institucija za funkcioniranje muzeja i njihovo uključivanje u turističku ponudu najbolje se očituje u zadnjim dešavanjima oko otvaranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Dok se drugi putem javnosti i pritisaka bore da se osiguraju uvjeti za normalan rad muzeja, dotle povijesne arheološke postavke u muzejima na Humcu i Gorici bilježe svakim danom sve veći broj posjetitelja. Sve veća ponuda i posjećenost povijesno arheoloških muzeja na otvorenom bilježe lokaliteti “Radimlja” Stolac, “Mogorjelo” Čapljina, te špilja “Vjetrenica” Ravno koja otvara nove stranice u svojoj ponudi postavkom prvog speleološkog muzeja u BiH. Arheološko područje - utvrđena kasnoantička vila

“Mogorjelo” kod Čapljine spada u kategoriju nacionalnog spomenika kulture BiH i kao takav predstavlja muzej na otvorenom, a koji je ovih dana sve više posjećen od strane učenika i turista. Povećan interes za obilazak ovog nacionalnog spomenika doprinijele su i aktivnosti udruge “EHOO” Čapljina, KK “Vranac” te restorana “Villa Rustica”. Članovi udruženja i pridruženi partneri ulažu dodatne napore da se BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine lokalitet infrastrukturno opremi, uredi, očisti od niskog raslinja, postave kante za otpatke, info table, rasvjeta i dr., te ga učine dostupnim i pristupačnim svim zainteresiranim i da ono uistinu bude otvorena pozornica za edukaciju i održavanje dramskih i kulturnih predstava. Sve ovo ne bi bilo moguće da nije Federalno Ministarstvo kulture i športa prepoznalo i podržalo projekt udruge “EHOO” Čapljina oko infrastrukturnog uređenja i promocije ovog nacionalnog spomenika koji treba postati sastavni dio kulturno-povjesne i turističke ponude Bosne i Hercegovine.  Federalno ministarstvo kulture i sporta Federalno ministarstvo kulture i športa Federalno ministarstvo kulture i sporta Federal Ministry of Culture and Sports

Referentna grupa Čapljina

Koridor Vc

potreba ali i prijetnja po biološku raznolikost delte Neretve

Svaki zahvat u prostoru bez obzira kakve veličine bio ima određene utjecaje na ostale sastavnice okoliša. Opravdanost zahvata u prirodi procjenjuje se na temelju “Studije utjecaja na okoliš” koju izrađuje investitor, a usvaja je nadležno tijelo/ministarstvo, uz prethodno pribavljena mišljenja dobivenih javnom raspravom. Usuglašavanje zahtjeva i potreba društva/investitora za razvojem i lokalne zajednice za očuvanje okoliša često su u koliziji. Opravdanost zahvata u prostoru ima više motiva i razina. Zahtjev za izgradnju autoputa na trasi koridora Vc ima nacionalni interes i kao takav ima podršku državnih i lokalnih

8 | EKO Hercegovina No.8

institucija, dok lokalno stanovništvo i korisnici prostora mogu tražiti dio naknada za zemljište, mjere ublažavanja te kompenzacijske mjere. Često je lokalno stanovništvo nedovoljno upoznato s projektnom dokumentacijom, pa izostaju i odgovarajuće mjere koje će se ugraditi da bi se smanjili ili sveli na najmanju mjeru negativni utjecaji po okoliš ili njegove sastavnice. Svjesni takvog stanja i mogućih utjecaja na okoliš buduće autoceste na trasi koridora Vc na ihtiopulaciju, divljač, vodozemce, gmazove, leptire, biljke i ptice, Referentna grupa - Čapljina pokrenula Fond za zaštitu okoliša je projekt “Inventarizacija Federacije BiH indikatorskih vrsta na utjecajnom području koridora Vc na području općina Čapljina i Ljubuški kao pokazatelj stanja okoliša”, s ciljem upoznavanje i informiranja javnosti o stanju i posljedicama koje mogu proisteći tijekom gradnje, nakon gradnje i tijekom korištenja autoceste na pojedine sastavnice okoliša ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere zaštite ili prevencije. Važnost projekta za lokalnu zajednicu i ukupni diverzitet delte Neretve prepoznao je i podržao Fond za zaštitu okoliša F BiH. 

NVO-e EKO Hercegovina Novosti

Referentna grupa Čapljina

Tihaljina -Mlade -Trebižat

Promocija turističke destinacije

Vođeni ovom idejom, Referentna Grupa – Čapljina, uz suradnju s partnerima: Ekološkom udrugom “Lijepa naša” – Čapljina, ŠREK ”VIDRA” – Ljubuški i Udruga “Kadulja” – Grude nastoje promovirati i prezentirati ovu ideju lokalnim vlastima i korisnicima prostora projektnim aktivnostima “Dani rijeke Trebižat”. Projekt je podržalo i Federalno Ministartvo kulture i športa. 

Rijeka Tihaljina - Mlade - Trebižat (TMT) već u svom nazivu krije niz zanimljivosti koje se turistički mogu valorizirati i uvezati u jedinstvenu Ekološka udruga “Lijepa naša” - Čapljina turističku ponudu/destinaciju. Velika prostorna, hidrografska, geološka, kulturna i gospodarska aktivnost na cijelom toku (TMT) daje ovom prostoru mogućnost da se jedinstveno promatra i promovira na domaćem i međunarodnom planu. S obzirom na veliku bioraznolikost vrsta i staništa, postavlja se jednostavno pitanje kako i na koji način uvezati prostor u jednu turističku cjelinu, Međunarodno – znanstveni skup učinit ga prihvatljivim za sve korisnike, pogodnim za sve razine vlasti, a istovremeno biti održiv i Ptice su oduvijek bile predmet ljudskog zanimanja kao izvor hrane moguć s aspekta upravljanja i korištenja. Iz tih (lov) i kao ljubimci, a ponegdje i kao kult božanstva. U današnjom razloga potražili smo slična rješenja u okruženju. svijetu industrijalizacije pada interes za pticama i one su postale Međutim, ona su nam često na dohvat ruke ali ih ne prepoznajemo ili nećemo da ih prepoznamo. predmet promatranja uske skupine pojedinaca/zaljubljenika. Zbog Jedan od modela koji bi odgovarao ovom području sveopćeg pada brojnosti ptica, uz još veći gubitak staništa, kako na je model Eko muzeja, koji je primijenjen u slučaju lokalnoj tako i na globalnoj razini, doveli su ptice i njihova staništa Mure u RH. Eko muzej povezao bi sve ključne dovedena su na rub opstanka. U cilju zaustavljanja trenda pada točke uz rijeku u jedinstvenu turističku destinaciju brojnosti ptica, gubitka njihovih staništa uz skretanja pozornosti u kojoj bi sudjelovale tri općine, a u kasnijoj fazi i javnosti na značaj i potrebu veće zaštite i očuvanja ukupne biološke dvije države. Na sve zasićenijem turističkom tržištu raznolikosti, pokrenuta je inicijativa održavanja Ornito festivala. posjetitelji traže priču, jedinstvenost i autentični Ideja ima i svoja uporišta u Konvenciji o biološkoj raznolikosti, EU doživljaj. Eko muzej upravo jest okvir za čuvanje direktivi (CD Habitats Directive 92/43/EEC ) i Direktivi o pticama života uz rijeku. Cilj muzeja je prihvatljiv koncept (CD 92/43/EEC), što čini i novi radni okvir za organiziranje za jačanje lokalnog i regionalnog kulturnomeđunarodne manifestacije pod nazivom «Ornitološki festival“. povjesnog i prirodnog identiteta koje je sadržano u ORNITOLOŠKI FESTVAL postao je smotra znanja, ekološkog životu i sjećanju lokalne zajednice, a u suglasju je s promišljanja, turističke održivosti, te očuvanja i upravljanja ekonomskim razvojnim ciljevima transmodernog područjima važnih za ptice na području BiH. Petu godina za redom turizma. Eko muzej bio bi ključni čimbenik i NVO-e, uz podršku međunarodnih organizacija, organiziraju motivator održivog turističkog i sveukupnog Ornitološki festivala u BiH. Domaćin petog Ornitološkog festivala razvoja cijelog prostora TMT. Naime, promicanje 2016. je Ekološka udruga “Lijepa naša” – Čapljina i općina Čapljina i jačanje baštinskih vrijednosti projektnog uz partnerstvo i podršku Ornitološkog društva “Naše područja i njegova stanovništva BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Ptice” – Sarajevo i EURONATUR-a. Manifestacija daje multiplicirane razvojne učinke je dobila potporu Federalnog Ministarstva kulture zahvaljujući povećanju društvene i i športa, Federalnog Ministarstva okoliša i turizma, ekonomska vrijednost destinacije na Vlade HNŽ-a, te međunarodnih organizacija MAVA i CEPF-a.  turističkom tržištu.

5. festival

OrnitološkI

Federalno ministarstvo kulture i sporta Federalno ministarstvo kulture i športa Federalno ministarstvo kulture i sporta Federal Ministry of Culture and Sports

EKO Hercegovina No.8 | 9

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH

Ekološka udruga “EHOO” - Čapljina

DJEČJI SAMIT

o okolišu i kulturnom stvaralaštvu učenika osnovnih škola

Dodjela nagrada i priznanja školama

U današnje vrijeme globalizacije, pored mira i sigurnosti, najvažnijem čimbenicima globalnog razvoja smatraju se demokratizacija društva, unaprijeđenje ljudskih prava te ekonomski razvoj zasnovan na znanju, inovativnosti, suradnji i razmjeni iskustava. Globalnim postaju informacije, znanje, novac, tržišta, proizvodi, usluge. Usvajanjem globalnog koncepta razvoja kroz AGENDU 21 čovječanstvo se opredijelilo za uspostavu i osiguranje uravnoteženog ekonomskog rasta, uz očuvanje i racionalno korištenje prirodnih resursa koji će osigurati budućnost narednim generacijama. Postavlja se logično pitanja je li sa sadašnjim načinom rada i sustavom obrazovanja možemo dostići i ostvariti milenijske ciljeve. Sigurno ne? Današnji sustav obrazovanja ne pruža dovoljno mogućnosti učenicima da ispolje svoje kreativne sposobnosti, da ovladaju novim vještinama i znanjima koja će generirati novi kvalitet društvenog razvoja. Svjesni sve dubljih i vidljivijih nedostatka u obrazovnom procesu, Udruga “EHOO” Čapljina, uz suradnju partnera, odlučili su pokrenuli projekt Dječji samit o okolišu i kulturnom

10 | EKO Hercegovina No.8

stvaralaštvu učenika osnovnih škola kroz vannastavne aktivnosti. Važnost projekta prepoznali su i podržali Fond za zaštitu okoliša F BiH, Federalno Ministarstvo kulture i športa, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ, te Vlada HNŽ. Cilj projekta je doprinijeti razvoju svijesti kod učenika osnovnih škola o prirodi i okolišu, te afirmirati i promovirati njihove kreativne sposobnosti kroz “Dječji samit” kao jednu široku platformu za razvoj dijaloga i kreativnosti među učenicima osnovnih škola na području regije Hercegovina. U projektu je sudjelovalo šest osnovnih škola s područja Hercegovine: OŠ “Ivana Brlić Mažuranić” Ljubuški; OŠ “Marin Držić” Buna; OŠ “Antun Branko i Stanislav Šimić” Drinovci; OŠ “Crnići” Crnići i OŠ “Lipanjske zore” Višići. Učenici su su šestomjesečnim angažmanom u vannastavnom dijelu s profesorima obilazili riječne ekosustave, fotografirali, slikali, pisali literarne radove, priređivali igrokaze, pravili dramske predstave i sve to predstavili na završnoj manifestaciji – “Dječjem samitu”. Najuspješnijim školama i učenicima uručeni su prigodni pokloni: foto aparati, laptopi,

kompleti edukativnih i promotivnih materijala na kojima će se kasnije graditi puna održivosti projekta. Posebnu nagradu, AMBASADOR OKOLIŠA, za 2015. godinu dobila je učenica Marija Tomić za svoj literarni rad “Babino selo”. Učenik OŠ ”Marin Držić” Buna, Marko Glavaš, svojim radom “Pismo ministru okoliša” uputio je apel nadležnima za veću brigu za zaštitu i očuvanje prirodnih resursa. “Dječji samit“ ispunio je svoja očekivanja i stvorio široki okvir za usvajanje novih vještina, znanja, razvoj dijaloga i tolerancije među profesorima, učenicima i nevladinim organizacijama u regiji. 

Pismo Ministru okoliša Ministre dragi, Tko će iz ovog da nas „vadi“ Ako to nećete biti vi. Svaka biljka sada pati Čovjeće to shvati! Pogledajte samo to drveće i cvijeće ... A oko njega samo je smeće! A gdje je jadna travanj Koja sada loše spava Prekrilo je smeće. Jer se tuda čovjek kreće Ali nitko na to ne obraća pažnju I ne pridodaje značaj tom stanju I tako jedan po jedan Ide preko vode žedan A tamo na onom polju Hranu nisi mogao naći bolju A sada tamo nema ni trave ni sjena I ona je uvenula I ministre zašto ti služi glava Mogla bi da se posije na njoj primjer travanj Zato slušaj što ti kažem I vjeruj m ida ti ne lažem Nešto učini ti Jer prirodu možeš spaiti Marko Glavaš VII d OŠ“Marina Držića“ –Buna

NVO-e EKO Hercegovina Novosti

NERETVA DELTA FORUM

PROJEKT RIJEKA

5. festival

OrnitološkI

Međunarodno – znanstveni skup

Drugog vikenda u svibnju još od 2006. godine obilježava se Svjetski dan ptica selica (World Migratory Bird Day). Ovaj se dan obilježava u svrhu podizanja svijesti šire javnosti o potrebi zaštite ptica selica i njihovih staništa. Inicijativa za obilježavanje ovog dana pokrenuta je pod pokroviteljstvom Sporazuma o zaštiti afričkoeuroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija).

Vodno bogatstvo, odnosno vrijednost riječnih ekosustava, moguće je iskazati Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH njenim održavanjem vitalnih životnih funkcija, usluge koje pruža čovjeku kroz gospodarske djelatnosti, produktivnost te biološku raznolikost koju nosi sa sobom. Ove vrijednosti nadilaze naše napore za njihovo očuvanje. Zadiranje čovjeka u riječne ekosustave onečišćenjem, regulacijom korita, uređenjem obala, izgradnjom hidroenergetskih objekata, smanjenjem biodiverziteta itd., samo su dio aktivnosti koje dovode u pitanje očuvanje ovog vrijednog prirodnog resursa. Riječni se ekosustavi danas ubrajaju među ekosustave koji su najviše promijenjeni i ugroženi ljudskom djelatnošću. Ove ugroze nisu zaobišle niti rijeku Neretvu. Po svojoj biološkoj raznolikosti ubraja se među najbogatije rijeke u Jadranskom slivu, ali i najugroženije po pitanju bioraznolikosti. Stoga je njen donji tok po ugroženosti biodiverzieteta uvršten u „hotspot“ (vruće točke) na razini Mediterana. Aktivnosti nadležnih institucija i Inicijative NVO-a usmjerene su prema boljoj zaštiti, očuvanju i upravljanju ovim resursom. Jedna od inicijativa je projekt „Rijeka“ koji provodi NERETVA DELTA FORUM uz suradnju s Ekološkom udrugom “Lijepa naša” i suradnicima (učenici šest osnovnih škola, lokalni ljudi i pojedinci). Cilj projekta je približavanje ljudi rijeci, da ispituju i propituju njene sastavnice (biljke, ptice, ribe, sisavce, vodozemce, gmazove, kukce, ph vrijednost, nitrate, nitrite, biloške pokazatelje itd.), a sve to kroz jedan sustavni pristup i metodologiju koja osigurava kvalitetnost i pouzdanost prikupljenih podataka. Vođeni od strane svojih profesora i mentora, učenici su pratili fizičkokemijske karateristike vode, prikupljali podatke o riječnim sastavnicama, fotografirali i slikali motive rijeka, pisali literarne radove na temu rijeke i dr. Svoja dostignuća i ljepotu rijeka učenici su predstavili drugim školama i javnosti organizirajući foto izložbe u pet škola u regiji, te na kulturnim manifestacijama i stručnim skupovima u regiji. Projekt “Rijeka - Podrška jačanju svijesti javnosti o zaštiti, očuvanju i racionalnom korištenju vodnih resursa u slivu Neretve i Trebišnjice” podržan je od strane Fonda za zaštitu okoliša F BiH. Projekt je ispunio sva očekivanja i stvorio osnovu za širenje ideje i metodologije na druge korisnike voda u slivu Neretve i Trebišnjice. 

Drugog vikenda u veljači provodi se Zimsko prebrojavanje ptica - IWC koje je počelo s realizacijom 1967. godine i danas pokriva više od 25 tisuća močvarnih staništa u više od stotinu zemalja. Bosna i Hercegovina dio je projekta Zimskog prebrojavanja ptica vodnih staništa (International Waterbird Census IWC) s ciljem utvrđivanja veličine i dinamike populacije ptica močvarnih i vodenih staništa.

Drugog vikenda u listopada obilježava se Dan promatrača ptica. Promatranje ptica (birdwatching) izuzetno je popularno u svijetu, gdje ima na milijune ljubitelja ptica koji dalekozorima, foto aparatima i kamerama bilježe život nebeskih letača. Cilj je promovirati i prezentirati birdwatching kao održivu turističku aktivnost te popularizirati istu u javnosti i kod različitih ciljnih i korisničkih skupina počevši od učenika, studenta, ekologa, biologa, do običnih zaljubljenika u prirodu i uopće turista.

2. veljače Svjetski dan vlažnih staništa Na taj dan 1971. godine, potpisana je u iranskom gradu Ramsaru, Konvencija o vlažnim staništima od međunarodne važnosti za ptice močvarice. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje vlažnih staništa i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom iskorištavanju vlažnih staništa. Konvenciji je pristupilo 160 država.

EKO Hercegovina No.8 | 11

 PRIBLIŽAVANJE EUROPSKOJ UNIJI

Tekst Marinko Dalmatin

Postignut sporazum o spašavanju zemaljske kugle U OZRAČJU PARIŠKOG DOGOVORA

U Parizu se od 30. studenog do 12. prosinca 2015. održao Klimatski Summit. Na Summitu su sudjelovali državni dužnosnici iz gotovo 200 država svijeta. Prvog dana Summita u Parizu su bili prisutni gotovo svi predsjednici i premijeri svjetskih država.

ww.cop21paris.org Svijet računa na nas. Naša djeca neće nas razumjeti, niti će nam oprostiti, ako ne usvojimo ovaj sporazum - rekao je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius nakon što je na usvajanje predao nacrt dokumenta.

12 | EKO Hercegovina No.8

ok su se svjetski moćnici nadmudrivali, u Parizu su se defi nirali detalji Sporazuma o klimatskim promjenama. Svakodnevno svjedočimo tim promjena kroz temperaturne ekstreme (niske i visoke dnevne i mjesečne temperature), ekstremne padaline (snijeg, kiša), česte poplave, sušna razdoblja itd.

PRIBLIŽAVANJE EUROPSKOJ UNIJI 

Uz sve prisutne klimatske pojave, velike polemike među znanstvenicima i političarima se vode oko klimatskih promjena. Tako imamo više zagovornika raznih teza, od tvrdnji da je za sve kriv čovjek, pa do teza da su to prirodne pojave. Promišljanja na ovu temu iznosi i Eni Generalić s tehnološkog fakultet u Splitu, koji navodi nekoliko različitih promišljanja o mogućim uzrocima klimatskih promjena. Jedni tvrde “čovjek je kriv za sve” (antropogenisti) jer svakodnevno mijenja sastav atmosfere sagorijevanjem fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina), uništavanjem (krčenjem) šuma, poljoprivrednom aktivnošću i drugim djelatnostima dok pokušava zadovoljiti svoje potreba za hranom, prostorom i energijom. Drugi tvrde - kriva je priroda. Hlađenje i zagrijavanje Zemlje prirodni su procesi koji se događaju već milijunima godina, a da nije bilo ispuštanja stakleničkih plinova, već bismo bili u ledenom dobu. Krivce za rast temperature mora se tražiti u prirodnim uzrocima i aktivnosti Sunca a ne u rastu koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Treći pak tvrde - solarni znanstvenici - kako nikako ne smijemo zanemariti Sunce koje je temeljni izvor energije u klimatskom sustavu i čije zračenje održava temperaturu pa tako i život na Zemlji. “Lokalne” pojave kao što su promjena morskih struja ili erupcija vulkana mogu drastično promijeniti klimu na Zemlji, tvrdi znatvenik Peter Wadhams, profesor oceanske fizike Sveučilišta u Cambrigdeu, i njegovi suradnici vjeruju da su otkrili usporavanja Golfske struje, objavio je The Sunday Times 2005. Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetak pa do milijun godina. To može biti promjena u prosječnim klimatskim elementima, promjena raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti ili pojava sve više krajnjih vremenskih događaja. Klimatske promjene se mogu odnositi na određene posebne regije ili se može odnositi na cijelu Zemlju. U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa zaštitom prirodnog okoliša, klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene klime. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji je povezan s današnjim globalnim zatopljenjem.

Svi su izrazili spremnost, nadamo se iskrenu, za sudjelovanje u smanjenju štetnih plinova koji zagađuju i uništavaju klimu planeta Zemlje, te tako uzrokuju velike klimatske promjene koje mogu postati fatalne za ljudsku i sve druge populacije na Zemlji. Nakon skoro dva tjedna sastanaka, zadnjeg dana Klimatskog Summita objavljeno je kako su prvi put u povijesti sve države svijeta postigle sporazum o spašavanju planete Zemlje od klimatskih promjena. Samo se nadamo da će se sve države svijeta pridržavati tog sporazuma, pogotovo najmoćnije države koje su i najveći zagađivači klime na zemaljskoj kugli.

Ljudski utjecaj – Međuvladin panel o klimatskim promjenama Grupa naučnika i stručnjaka za klimatske promjene tvrdi da: “Klima se mijenja i te klimatske promjene su uglavnom nastale zbog ljudskog djelovanja”, zbog toga se sve više raspravlja o tome kako smanjiti ljudski utjecaj na klimu i kako se prilagoditi promjenama koje se već javljaju, te kako možemo predvidjeti buduće klimatske promjene. Najveća zabrinutost zbog ljudskog djelovanja na klimu se odnosi na povećanu koncetraciju ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi, zbog potrošnje fosilnih goriva i sve većom količinom krutih čestica u zraku. Osim toga, sve više smo zabrinuti zbog ozonskih rupa, sve većeg iskrčivanja šuma i povećanja obradivih površina, što isto utječe na klimatske faktore. OGRANIČENJE povišenja temperature mora se zadržati znatno ispod 2 stupnja Celzija, uz obvezne revizije svakih 5 godina i veću fi nancijsku pomoć zemljama juga.

EKO Hercegovina No.8 | 13

 PRIBLIŽAVANJE EUROPSKOJ UNIJI

Svijet mora krenuti na povijesnu transformaciju ekonomije temeljene na fosilnim gorivima i završiti je u roku od nekoliko desetljeća, glavne su točke usvojene pariškim sporazumom. Međutim, ono što su svjetski moćnici o klimatskim promjenama dogovorili u Parizu odnosi se na slijedeće: Međunarodna zajednica se obvezala ograničiti povišenje temperature znatno ispod 2 stupnja Celzija i nastaviti poduzimati napore za ograničenje povišenja temperature na 1,5 stupnja Celzija. KLIMATSKI SUMMIT U Parizu, S lijeva na desno: Enrique Peña Nieto, François Hollande, Angela Merkel i Michelle Bachelet. CO2 Emissions in 1990 and 2012 Total emissions, GT 10 5

Per capita emissions, T/p 0 10 20

2012 1990

China United States European Union (28) India Russian Federation Japan Germany South Korea International Shipping Canada United Kingdom Brazil Mexico Saudi Arabia Indonesia International Aviation Italy Australia Iran France Turkey South Africa Poland Ukraine Spain Taiwan Thailand Kazakhstan Malaysia Egypt United Arab Emirates Argentina Iraq Venezuela Netherlands Viet Nam Pakistan Algeria Czech Republic Uzbekistan

Prikaz top 40 zemalja CO2 emitera u svijetu u 1990. i 2012. godini. Podaci su uzeti iz EU Edgar baze podataka. Više pročitajte na sljedećem linku https://en.wikipedia.org/wiki/2015_ United_Nations_Climate_Change_Conference

14 | EKO Hercegovina No.8

U Madridu Greenpeace aktivisti i pristaše sudjelovali su u mimohodu podrške Globalnom Klimatskom Summitu u Parizu koji se održao dan poslije.

Cilj od 2 stupnja Celzija u odnosu na predinudustrijsko doba je bio zabilježen 2009. u Kopenhagenu, što nameće drastično smanjenje emisije plina s učinkom staklenika uz štednju energije, ulaganje u obnovljive izvore energije i pošumljavanje. Brojnim zemljama, posebice otočnim, prijeti porast razine mora. One su u opasnosti i uz porast temperature od 1,5 stupnja Celzija. Od 195 zemalja, 186 je najavilo mjere ograničenje emisija plina s učinkom staklenika do 2025/2030. U slučaju poštivanja, povišenje temperature će prema njihovim sadašnjim mjerama ipak biti svedeno samo na oko 3 stupnja Celzija. Sada je cilj što prije postići vrhunac emisije plina s učinkom staklenika i zatim poduzeti brzo smanjenje kako bi postigli ravnotežu između emisija od ljudske djelatnosti i onih koje apsorbiraju bunari ugljikova dioksida tijekom druge polovine stoljeća, što se odnosi na šume i na tehnike prikupljanja i pohranjivanja CO2 iz atmosfere. n

PRIBLIŽAVANJE EUROPSKOJ UNIJI 

KLJUČNE ODLUKE PARIŠKOG SUMMITA Razvijene zemlje trebaju

i za prilagođavanje na učinke

maksimalno smanjiti emisije,

zagrijavanja, čije su prve žrtve.

dok zemlje u razvoju moraju

Te su zemlje tražile iznos od

nastaviti poduzimati sve veće napore u borbi protiv zagrijavanja, prema stanju u zemlji. Pokretanje mehanizama revizije svakih pet godina, dok će nacionalne obveza biti dragovoljne. Prva obvezna revizija će biti 2025. a ostale trebaju zabilježiti napretke.

Do sada su razvijene zemlje bile obvezne pridržavati se strožih pravila u pogledu inventara i provjere poduzetih radnji, a sporazum iz Pariza predviđa da se isti sustav primijeni na sve, pa i na

Prije toga međunarodna skupina

Sjedinjene Države.

stručnjaka za klimu (GIEC) treba

Predviđene su i fleksibilnosti koje

izraditi specijalno izvješće 2018. o načinima postizanja 1,5 0C i o učincima tog zagrijavanja. Iste godine 195 zemalja će predati izvješće o zajedničkoj akciji i 2020. će biti pozvani na reviziju njihovih udjela.

uzimaju u obzir različite kapacitete zemalja. Bogate zemlje su obećale dati 100 milijardi dolara godišnje, počevši od 2020., za pomoć zemljama u razvoju kako bi financirale njihovu

100 milijardi dolara a novi bi bio utvrđen 2025. Razvijene zemlje ne žele jedine plaćati i tražile su doprinose zemalja poput Kine, Južne Koreje, Singapura i bogatih naftnih zemalja. Predloženo je da razvijene zemlje moraju pružiti financijsku pomoć zemljama u razvoju, a “pozivaju se druge zemlje da pruže financijsku podršku na dobrovoljnoj bazi”. “Zelena energija mora biti svima pristupačna, to je glavni izazov” za zemlje u razvoju, istaknuo je na kraju indijski pregovarač Ajay Mathur.

tranziciju prema čistim energijama

EKO Hercegovina No.8 | 15

 PRIBLIŽAVANJE EUROPSKOJ UNIJI

DOM NARODA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

HERCEGOVINA S NAJVEĆIM SOLARNIM POTENCIJALOM

ELEKTROENERGETSKI SEKTOR

16 | EKO Hercegovina No.8

PRIBLIŽAVANJE EUROPSKOJ UNIJI 

Tekst Marinko Dalmatin

OSNA I HERCEGOVINA bogata je prirodnim resursima koji su neophodni za proizvodnju električne energije: voda ugalj, vjetar, sunce, biomasa. Prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), u 2013. godini je u BiH proizvedeno 16.303 GWh električne energije, a ukupna potrošnja je iznosila 12.559 GWh uz opskrbu 1.492 milijuna kupaca, 8.940 GWh proizvedeno u termoelektranama, a ostalo u hidroelektranama, solarnim elektranama i vjetroelektranama. Energetski sektor je odgovoran za preko 70,3 % ukupnih emisija CO2, slijedi poljoprivreda sa 18,1 %, otpad 6,2 % te industrijski procesi 3,5 % gledajući period od 1991. – 2012. godina (podaci Iz Drugog nacionalnog izvješća BiH u skladu s okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija) Slijedeći europske direktive Bosna i Hercegovina, odnosno F BiH, počela je šire otvarati vrata obnovljivim izvorima energije, pokušavajući provesti Europsku energetsku direktivu koja do 2020. predviđa smanjenje emisije štetnih plinova za 20%, te 20-postotni udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. U skladu s Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice Vijeće ministara BiH je 18. listopada 2012. godine usvojilo Odluku o implementaciji Direktive 2009/28 o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za BiH utvrđen obavezujući cilj od 40 % udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije do 2020. godine. Da bi to ostvarili, vlade FBiH i RS-a su 2014. godine usvojile planove za korištenje obnovljivih izvora energije i podsticanje proizvodnje iz OIE-a. Prema Akcijskom planu Federacije, do 2020. godine Federacija će podsticati: 50 MW snage iz hidrocentrala koje će proizvoditi 205 GWh električne energije, 12 MW snage iz solarnih elektrana koje planiraju proizvoditi 18 GWh električne energije te oko 43 MW izgrađenih vjetroelektrana od kojih se očekuje godišnja proizvodnja od 107 GWh. Federacija će do 2020. godine podsticati i 4,6 MW iz elektrana na biomasu čija godišnja proizvodnja treba biti oko 30 GWh. EKO Hercegovina No.8 | 17

Povećan interes za ulaganja u obnovljive izvore energije (voda, sunce, vjetar) natjerale su i parlamentarce da se ozbiljnije zabave ovom problematikom, te da pojednostave ulaganja u ovaj energetski sektor.

Republika Srpska je odlučila da do 2020. godine u većoj mjeri podstiče proizvodnju iz hidroelektrana i vjetroelektrana. Tako će na koncu perioda podsticati: 110 MW u hidroelektranama koje trebaju proizvesti 495 GWh električne energije, 4,2 MW iz solarnih elektrana čija bi proizvodnja trebala biti 5 GWh elekrične energije, 100 MW u vjetroelektranama koje planiraju proizvoditi 200 GWh struje, te 16,5 MW elektrana na biomasu koje bi proizvodile 44,56 GWh električne energije godišnje. Prema podacima Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa BiH (APEOR), u obnovljive izvore energije u BiH do sada je investirano 200 milijuna KM, a ulagači su iz zemlje i inozemstva. Instalirani kapacitet malih hidroelektrana, vjetro i solarnih elektrana u BiH je 73,63 MW. (prema podacima DERK-a za 2013. godinu). Međutim, Bosni i Hercegovini ne manjka projekata/zahtjeva za gradnju vjetroparkova, solarnih elektrana i mini hidrocentrala. Izgradnju čak 34 vjetroelektrane u BiH najavljuje 17 kompanija, koje bi, ako bi bile izgrađene, zadovoljile čak trećinu godišnjih potreba BiH za

18 | EKO Hercegovina No.8

električnom energijom. Najveći broj prijavljenih projekata se nalazi u zapadnoj Hercegovini, ali tamošnja dalekovodna mreža na koju bi se spajale vjetroelektrane nije dovoljno izgrađena. Zbog toga je Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) odredila da se do 2019. godine na prijenosnu mrežu može priključiti maksimalno 350 MW instalirane snage iz vjetroelektrana. Dva entiteta su se dogovorila da 230 MW pripadne Federaciji, a 120 MW Republici Srpskoj. Bosna i Hercegovina sa svojim položajem i klimatskim uvjetima ima prirodni potencijal za ulaganje u obnovljive izvore energije (vjetar, sunce, voda). Trajanje sunčanih razdoblja smanjuje se od primorja prema unutrašnjosti i ka višim nadmorskim visinama. Godišnja suma trajanja sunčanih sati u centralnoj planinskoj oblasti iznosi 1.700-1.900 sati, što je posljedica iznadprosječne oblačnosti - 60-70 %. Zbog čestih magli tijekom hladnog razdoblja godine, solarna iradijacija u unutrašnjosti je niža nego na istoj nadmorskoj visini u primorju. U južnim regijama imamo 1.900 – 2.300 sunčanih sati (Mostar = 2.285 sati).

PRIBLIŽAVANJE EUROPSKOJ UNIJI 

U sjevernoj Bosni i Hercegovini broj sunčanih sati iznosi 1.800 – 2.000, više u istočnom dijelu nego u zapadnom. Oblačnost se smanjuje od zapada prema istoku. Prosječna godišnja količina padavina u BiH je oko 1.250 mm. Otjecanje s teritorije BiH je 1.155 m3/s ili 57 % ukupne količine padavina. Međutim, ove količine vode nisu jednako raspoređene, prostorno ili vremenski. Na primjer, prosječno godišnje otjecanje iz doline rijeke Save, čija je površina sliva 38.719 km2 (75,7 %) u BiH, iznosi 722 m3/s ili 62,5 %, dok otjecanje iz doline Jadranskog mora, koja ima površinu od 12.410 km2 (24,3 %) u BiH iznosi 433 m3/s ili 37,5 %. Povećan interes za ulaganja u obnovljive izvore energije (voda, sunce, vjetar) natjerale su i parlamentarce da se ozbiljnije raspravlja o ovoj problematici, te da pojednostave ulaganja u ovaj energetski sektor uz otklonjanje nelogičnosti u davanju odobrenja za gradnju. Na ovu temu Dom naroda Parlamenta Federacije BiH održao je svoju prvu tematsku sjednicu gdje se raspravljalo o stanju u elektroenergetskom sektoru, a nakon rasprave doneseni su i zaključci čijom bi se provedbom trebalo poboljšati stanje u ovom području. Boljim korištenjem resursa elektroenergetski sektor može biti glavni pokretač razvoja. Među ostalim, rečeno je kako JP “Elektroprivreda HZ HB” električnom energijom opskrbljuje 190 000 kupaca, dok drugo javno poduzeće u većinskom vlasništvu F BiH “Elektroprivreda BiH” opskrbljuje 735 000 kupaca. Parlamentarci su ukazali i na zamjerke, odnosno na neujednačenost propisa u području poslovanja poduzeća elektroenergetskog sektora, ali i niz nelogičnosti koje se javljaju na terenu. Nakon rasprave, s ciljem osiguranja skladnog rada, dugoročnog održivog razvoja i uspješnog poslovanja elektroprivrednih društava, uključujući i uzimajući u obzir ciljeve EU i pravnu stečevinu EU, posebno uvažavajući

polazno i buduće tehnološko, ekonomsko i pravno-regulatorno stanje u Bosni i Hercegovini, Dom naroda donio je sljedeće zaključke: dati prioritet razmatranju svih strateških dokumenata Vlade Federacije BiH vezane za elektroenergetski sektor u FBiH, posebice program prestrukturiranja elektroenergetskog sektora u Federaciji BiH. zadužuje se Vlada Federacije BiH i resorna ministarstva da izvrše analizu i uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune svih propisa kojim se reguliraju područja registriranja, izdavanja odobrenja, proizvodnje i prodaje električne energije s ciljem smanjenja administrativnih prepreka u cijelom procesu, radi stvaranja povoljnog okruženja za nove investicije u elektroenergetski sektor. zadužuju se svi subjekti u Federaciji BiH da u okviru svih nadležnosti u daljnjim aktivnostima osiguraju stabilnost u proizvodnji i opskrbi električne energije i energetsku samoodrživost Federacije BiH. strategijom razvoja energetskog sektora osigurati maksimalno korištenje svih izvora za proizvodnju energije, s ciljem smanjenja ovisnosti od uvoza energenata, s tendencijom pretvaranja ovog sektora u vodeću izvoznu granu Federacije BiH, vodeći računa o ekološkoj i socijalnoj prihvatljivosti. Kolegij Doma naroda Parlamenta Federacije BiH je opredijeljen da svake godine održi tematsku sjednicu o elektroenergetskom sektoru s ciljem praćenja provedbe predloženih zaključaka. n

Vlasnik vjetroelektrane

Naziv vjetroelektrane

Lokacija vjetroelektrane

Instalirana snaga (MW)

“Suša Commerc” d.o.o. Visoko

VE Moštre I

Visoko

0,3

“Tomislavgrad-Kupres” d.o.o. Tomislavgrad

VE Baljci

Tomislavgrad

“Relaks” d.o.o. Vinjani, Posušje

VE Relaks

Oštrc, Posušje

“Eol prvi” d.o.o Nevesinje

VE Trusina

Trusina, Nevesinje

JP “Elektroprivreda HZHB” d.d. Mostar

VE Mesihovina

Mesihovina, Tomislavgrad

JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo

VE Podveležje

Podveležje, Mostar

JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo

VE Vlašić

Vlašić, Travnik

“Koncig” d.o.o. Posušje

VE Debelo Brdo

Debelo Brdo, Livno

HB “Wind” d.o.o. Livno

VE Orlovača

Orlovača, Livno

“Balkan Energy Wind” d.o.o. Livno

VE Mučevača

Livno

VE “Ivovik” d.o.o Sarajevo

VE Ivovik

Tomislavgrad

“G&G Energija” d.o.o. Bihać

VE Derale

Bosansko Grahovo

“Vran-Dukić” d.o.o. Tomislavgrad

VE Gradina

Gradina, Tomislavgrad

Planirane vjetroelektrane u BiH (Izvor: Energetski potencijal u BiH Centar za istraživačko novinarstvo, siječanj 2015.)

EKO Hercegovina No.8 | 19

 Stručni i znanstveni radovi

MONITORING

KVALITETE ZRAKA

Skraćena verzija objavljenog stručnog rada na Međunarodnom znanstvenom simpoziju BLIDINJE 2015.

Na području Parka prirode Blidinje pomoću pasivnih mjerača mjereno je onečišćenje zraka troposferskog ozona Tekst Mario Zovko, dipl. ing. stroj.

ark prirode Blidinje nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i obuhvaća područje planinskih masiva Vrana i Čvrsnice koje povezuje udolina Dugog polja, na čijem se južnom dijelu nalazi jezero Blidinje. Njegove granice formirale su kanjoni rijeka: Neretve na istoku, Doljanke na sjeveru, Drežanke na jugu i obronci planine Vran na zapadu.

Osnovni cilj istraživanja i rezultati provedenih mjerenja Osnovni cilj ovog istraživanja bio je izmjeriti stvarno stanje („nulto“) onečišćenja zraka troposferskim ozonom na području PP Blidinje. Pošto su granične vrijednosti za troposferski ozon propisane za neprekidni period mjerenja Područje Parka prirode Blidinje zauzima površinu od 358 km2 i prostire se područjem triju županija. Pogled s Vrana na Dugo Polje i Blidinjsko jezero s Čvrsnicom u pozadini © Martin Brož

20 | EKO Hercegovina No.8

od 8 sati, odlučeno je da se mjerenja vrše neprekidno 8 sati na jednom mjernom mjestu. Za prvu fazu rada predviđeno je istovremeno i neprekidno mjerenje na 20 mjernih mjesta. Mjerna mjesta su određena analizom postojeće dokumentacije i višestrukim obilaskom terena. Na kraju faze mjerenja su svi mjerači analizirani u ovlaštenom laboratoriju Passam AG u Švicarskoj. Nakon dobivenih rezultata mjerenja izrađena je i karta zagađenja. Mjerenja zagađenja su izvršena 4. lipnja 2015. godine u periodu od 7 do 18 sati. Kao glavni pokazatelj kvaliteta zraka tih područja mjerena je koncentracija prizemnog ozona. Prizemni ozon štetno djeluje na zdravlje čovjeka kao i na ostali živi svijet. Povećana koncentracija prizemnog ozona štetno utječe na biljni svijet, smanjuje fotosintezu i doprinosi oksidaciji.

OKON - OKOLIŠNI KONZALTING 

Dugotrajnije povećanje koncentracije ovog plina može ozbiljno ugroziti šume, pri čemu drveće prije vremena može izgubiti lišće i iglice. Ugroza biljnog svijeta direktno utječe i na životinjski svijet Parka prirode. Pasivni mjerači su posebno kemijski i fizički u laboratorijskim uvjetima obrađene i pripremljene cjevčice i membrane koje bez ikakvog vanjskog izvora energije (pasivno) preuzimaju štetne tvari iz zraka (difuzijom) i omogućuju precizno laboratorijsko mjerenje njihove srednje koncentracije. Rezultati mjerenja izražavaju se u µg/m3 što je preciznost koju omogućuju samo najskuplje fi ksne mjerne stanice za monitoring zraka. Bitne osobine pasivnih mjerača su da za njihov rad nije potreban priključak na električnu mrežu ili bilo kakvo alternativno napajanje a istovremeno se na velikim površinama mogu vršiti mjerenja zagađenja zraka. Ove prednosti pasivnih mjerača kao relativno novog načina mjerenja zagađenja zraka već su uočene u mnogim europskim zemljama. Tako se u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj za mjerenje emisije u zaštićenim područjima (na primjer Tirol) već godinama koriste pasivni mjerači od strane državne uprave kao kontrola (razvijene) mreže mjernih stanica koje kontinuirano rade ali i kao dopuna pri mjerenju emisije koja je u praksi pokazala jako dobre rezultate. Rezultati mjerenja su pokazali slijedeće: » Izmjerene su vrlo velike koncentracije prizemnog ozona i one leže rasponu od: 102,9 µg/m3 do 323,5 µg/m3. » Na skoro svim mjernim mjestima, odnosno na 19 od 20 mjernih mjesta, izmjerena je veća vrijednost od dozvoljene koja po Pravilniku (SN F BiH broj 1/12) iznosi 120 µg/m3 za usrednjenu 8-satnu vrijednost mjerenja. » Samo mjerno mjesto (Stipića livada) s izmjerenom koncentracijom od 102,9 µg/m3, (na slici 1.1. označeno svijetlo-zelenom bojom), zadovoljava propisanu koncentraciju. » Mjerenja su vršena na širokom području kako bi se pokrila što veća površina Parka prirode.

Detektirane su velike koncentracije prizemnog ozona (u rasponu od 245,1 - 323,5 µg/m3). Izmjerene su na izdvojenim mjernim mjestima (točke 4. - Skijalište i 6. - Kedžera), a najveće uz prometnicu koja ide Dugopoljem na nizu od četiri mjerne točke koje se nalaze jedna do druge: 10. (Trafostanica), 11. (Boričevac), 12. (Modruša - izmjeren maksimum od 323,5 µg/m3) i 13. (Borova glava), što je lako uočljivo na priloženoj karti rasprostiranja zagađenja gdje su ova tri područja izrazito plave i tamno-plave boje. Može se konstantirati da su dobiveni rezultati mjerenja na prvi pogled začuđujući, ali je potrebno naglasiti da se radi o prvim mjerenjima takve vrste pa ih kao takve treba i promatrati. Nije moguće govoriti o “trendu” i stvarnom stanju koncentracije polutanata na temelju samo jednog mjerenja. 

Slika 1.1.: Koncentracija prizemnog (troposferskog) ozona na području Parka prirode Blidinje

PRIJEDLOZI BUDUĆIH ISTRAŽIVANJA U PARKU PRIRODE BLIDINJE ZBOG ZAGAĐENJA ZRAKA Nabavka prijenosne meteo-postaje (solarne) kojom bi se dugotrajno pratili mikroklimatski uvjeti područja, osobito vjetar. Izvođenje višegodišnje serije od najmanje 4 godišnja mjerenja prizemnog ozona na već određenih 20 mjernih mjesta. Istraživanja u cilju određivanja cestovnog prometa na području Parka. Istraživanje je u budućnosti vrlo lako moguće proširiti tako da se proširi broj mjernih mjesta i prate druga dominantna onečišćenja zraka na području Parka prirode Blidinje.

Pasivni mjerač u Parku prirode Blidinje

EKO Hercegovina No.8 | 21

22 | EKO Hercegovina No.8

IGH d.o.o. MOSTAR 

Kamena čipka žuljevitih dlanova

Tekst mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl. ing. građ. izv. prof. dr. sc. Azra Kurtović, dipl. ing. građ. Ivan Đurović, mag. građ. Fotografije Mario Dalmatin

Naša je dužnost zaštiti suhozide i stare kamene kuće, pokazati ih svijetu, ali to nije sve što možemo napraviti, možemo ih privesti novom turističkom sadržaju zadržavajući staru arhikteturu gradnje kamenom.

remene zadive/suhozide tipične su građevine za mediteransko područje, često nastali iz potrebe za obradivim zemljištem, određivali su granice posjeda, bile prepreka domaćim životinjama da ne odlutaju, ali i zaštita vrta od divljih životinja i drugih uljeza. Stoga ih možemo naći u gotovo u svim naseljenim mjestima u Dalmaciji i Hercegovini kao putnu ogradu, po brdima gdje oivičuju posjede, ograde uz torove i tako dalje. Vještina građenja suhozida i suhozidnih građevina tradicijska je baština mediteranskog prostora koja je značajno oblikovala krajolike Hercegovine i Dalmacije. Različita namjena dovela je i do usavršavanja različitih tehnika građenja suhozida, te ista postala temelj građenja naših tradicijskih građevina, od staja, poljskih kućica, torova, do kasnijih značajnijih gospodarskih i stambenih objekata građenih bez vezivnog materijala, koji su kroz minula stoljeća postali jedan od osnovnih elemenata kulturnog krajolika prostora našeg priobalja i otoka. Danas, gotovo da nema poljoprivredne površine u Hercegovini i Dalmaciji koja u svom krajoliku nema napuštene suhozidne, koji pripovijedaju priču o nekadašnjem čovjekovu načinu života i odnosu prema okolišu.

Budući da su suhozidi oduvijek bili vrijedno eko stanište za različite biljke i životinje (razni kukci, gmizavci...), možemo s pravom reći da su najprepoznatljiviji vizualni dijelovi hercegovačkog terena, koji se lokalno nazivaju „suvozidine“ ili „duvarovi“. Ova „kamena čipka“, stvorena ljudskom rukom, ostaje danas iznimna vrijedna baština i otisak identiteta na našim obalnim prostorima kojeg trebamo sačuvati za buduće generacije. Sadašnje stanje suhozidnih građevina Suvremeni čovjek danas posvuda živi ubrzanim tempom života. Trudi se u što kraćem roku obavljati poslove. Koristeći se strojevima i modernim materijalima radi kraće, a poslove obavlja brže i lakše. Dok je izgradnja i obnova kamenih gomila i zidova dugotrajan i mukotrpan posao, suvremeni ga čovjek izbjegava. Lakše je ograditi posjed metalnom žicom i stupovima nego izgraditi kamenu ogradu. Jednostavnije je sagraditi kuću od cigle nego od kamena. Lakše je pokriti krov crijepom negoli kamenim pločama. Te okolnosti utječu na promjene ruralnoga pejzaža i pučke arhitekture. Gledajući stara kamena naselja u Dalmaciji i Hercegovini, gradnja od kamena i građevine/ kamen kuće bio je uobičajeni način gradnje, jer je kamen bio sastavni dio njihova okruženja, a kamene kuće i suhozidi “unikatne” građevine ovih prostora. Ako ovome dodamo još ogromni trud koji je

EKO Hercegovina No.8 | 23

 Stručni i znanstveni radovi

bilo potrebno uložiti da bi se izgradila kuća ili samo metar dužine suhozida - jasno je o kakvom značajnom dijelu autohtone arhitekture jest riječ. Takve okolnosti uvelike utječu na promjene ruralnoga pejzaža i pučke arhitekture. Ono najvažnije što treba naglasiti pri pokušaju ukazivanja vrijednosti o ovome jest to - da rušenjem i uklanjanjem ove graditeljske baštine mi našim budućim generacijama ne ostavljamo ništa za direktnu spoznaju o prošlosti ili im ostavljamo vrlo rijetke tragove. Odnosno, osim nepoštivanja naših predaka i njihove ostavštine mi ne poštujemo ni naše buduće naraštaje. Potreba za inventarizacijom, vrjednovanjem i revitalizacijom suhozida i suhozidnih građevina Slaba educiranost poljoprivrednika i posjednika jedan je od glavnih uzroka degradacije suhozida. Suhozidne građevine bi trebale imati dostojnije mjesto kao dio našeg krajolika i spomenici naše prošlosti. Možemo ih sačuvati temeljitom inventarizacijom i vrjednovanjem, a onda i izradom elaborata i studija revitalizacije. Stoga je, u cilju njihovog očuvanja i obnove, potrebno djelovanje svih nadležnih institucija. Terenskim istraživanjima treba uočiti stupanj degradacije zapostavljenih suhozida i drugih građevina koji se nalaze u raznim fazama urušavanja, često obrasli raslinjem koje bi trebalo ukloniti mehaničkim putem ili odgovarajućim ekološkim herbicidom.

24 | EKO Hercegovina No.8

Na taj način, uz manje preslagivanje i namještanje kamena koje bi radile stručne osobe, poboljšala bi se slika stanja suhozida. Svjesno uništeni suhozidi su uglavnom međni, uništeni spajanjem manjih parcela u veće. Razvojem seoskog i ekoturizma dajemo gostima uvid u blisku i dalju prošlost naših krajeva. U Hrvatskoj se takav način turizma počeo prepoznavati i na mnogim otocima i Istri donoseći fi nancijsku korist, što potiče i ostale u naporima za obnavljanje i očuvanje suhozidnih i ostalih kamenih građevina. U zadnje vrijeme i u Hercegovini sve su češći primjeri restauracije i obnavljanja starih kamenih kuća, te pravljenje zidova oko novih kuća u staroj tehnici suhozida. U tom cilju su i novoizgrađeni kompleksi, tzv. etnosela, ekosela i/ili ekocentari, ili obnovljeni ostaci graditeljskih cjelina i ruralnih prostora određenih sela. Dobar primjer je očuvan zaselak Staro Hardomilje, općine Ljubuški, Prćavci, Zvirovići i općine Čapljina, te suhozidi i stara seoska kućanstva na obroncima Klobuka, Broćanske i Hutovske visoravni. Noviji pozitivni primjeri očuvanja kamenih kuća i suhozida vidimo u Etno selu „Herceg“ kod Međugorja, kompleks izgrađen od lokalnog kamena vapnenca, uz uređen okoliš. U okviru jedinstvenog hotelsko-turističkog kompleksa prostire se na 4 ha površine, sagrađeno je oko 50 kamenih objekata koji baštine tradiciju arhitekture i načina života u Hercegovini kroz minula stoljeća.

IGH d.o.o. MOSTAR 

Primjena suhozidnih konstrukcija u modernoj arhitekturi Naša je dužnost zaštiti suhozide i stare kamene kuće, pokazati ih svijetu, ali to nije sve što možemo napraviti, možemo ih privesti novom turističkom sadržaju zadržavajući staru arhikteturu gradnje kamenom. Na ovaj način ponudili bi posjetiteljima dašak starog ugođaja i vremena ali i zadržali autentičnosti našeg kraja. Za uređenje okućnice odličan odabir je korištenje tehnike suhozida. Takvi zidovi su trajni, ne treba ih se bojiti i brusiti svako nekoliko godina, a i cijena za relativno prihvatljiva. Dobri primjeri korištenja starog način gradnje kuća kamenom i zadržavanje suhozida kao dijela ograde, podzide ili putne staze je obiteljsko imanje Stanić u mjestu Bijača kod Ljubuškog, koje je savršeno uklopljeno u krški krajolik i dobitnik je međunarodne Graditeljske nagrade CEMEX u Meksiku. Od ukupno 634 prijavljena projekta, ovaj projekt je nagrađen prvim mjestom u kategoriji Stambene građevine i trećim u posebnoj kategoriji Održiva gradnja. Građevina je dobila još brojne nagrade uključujući i nagradu za građevinu godine u Bosni i Hercegovini. Suhozidi koji okružuju imanje, kad se zbroje, imaju dužinu oko 5-6 kilometara i troje ljudi gradilo ih je čak nekoliko godina. Jedna od najljepših priča suvremene hrvatske arhitekture je svakako Kuća Gumno („Gumno House“) u mjestu Risiki na otoku Krku, koja je zadržala ostatke nevelikog okruglog platoa omeđenog kamenim zidom, tzv. gumna. Osim što je primarno služilo za vršidbu žita, gumno je ujedno bilo i važno mjesto društvenog života lokalne zajednice. I među stručnjacima često vlada uvjerenje da je suhogradnja skupa, dugotrajna i nepostojana, te se puno radije odlučuju na betonske konstrukcije. Tvrdnju da je kamena gradnja preskupa možemo odbaciti jednostavnim izračunom iz kojega je očito da je cijena suhograđenih kamenih konstrukcija, kao što su potporni i međni zid, jednaka odnosno niža od betonskih ili armiranobetonskih. Praktična vrijednost suhograđenih kamenih struktura, ako su pravilno izgrađeni, je u tome da su trajniji jer bolje odolijevaju vodi i vjetru i lakše ih je održavati. Kameni suhograđeni potporni zid ponaša se bolje od betonskog ili izgrađenog sa žbukom, jer je između kamenja puno prirodnog drenažnog prostora za vodu koja ne pritišće kamenu konstrukciju, niti se u njoj zadržava. Ovakvi zidovi lakše se odupiru i naletima vjetra čija jačina zbog brojnih procjepa gubi svoju razornu moć. Ovakvi zidovi su do neke mjere sposobni prilagođavati se gibanju terena.

KARAKTERISTIČNE SUHOZIDNE GRAĐEVINE NAJČEŠĆI OBLICI SUHOZIDNOG GRADITELJSTVA KOJE NAS OKRUŽUJU:

»» »» »» »» »» »» »»

suhozidi; potporni suhozidi terasa; popločavanja (ulica, skupljališta vode); kameni pokrovi; grobovi (tumuli); vidikovci; zakloni i skloništa svakojakih oblika.

POSTOJI I DRUGA MOGUĆA PODJELA KONSTRUKCIJA SUHOZIDNOG GRADITELJSTVA

»» »» »» »» »»

gomile; podzidi (potporni suhozidi terasa); ogradne gomile (samostojeći suhozidi); kogule (popločene ceste ili naselja): suhozidne nastambe (zakloni i skloništa svakojakih oblika); »» kamena krovišta; »» pioveri (sakupljači vode); »» ostali suhozidni objekti.

EKO Hercegovina No.8 | 25

 Stručni i znanstveni radovi

Gumno House © Igor Crnković

Što se tiče primjera loše prakse, kod mnogih pokušaja sanacije, rekonstrukcije pa i novogradnje kamenih struktura, očito je nepoznavanje tradicionalne suhograđevne tehnike. Mnogi, u dobroj vjeri, povezuju komadiće kamenja i sipinu u unutarnjem dijelu zida žbukom da bi bio tvrđi. Suprotno općem uvjerenju, uobičajena mješavina cementne žbuke čini zid krutim, posebno ako se koristi u većim količinama. Neprilagodljivost zida gibanju terena i nemogućnost propuštanja vode mogu uzrokovati prijelome njegove konstrukcije. Cementna masa na površini kvari i njegovu estetsku sliku. Druga najčešća pogreška je gradnja kamenog zida žbukom i fugiranje. U tom slučaju niti ne možemo više govoriti o suhogradnji. Izgraditi kameni zid uz pomoć velikih količina cementne žbuke snažno pojednostavljuje postupak, te se nije potrebno mučiti s biranjem i odmjerenim slaganjem kamenja. Ali, dobiveni zid je neprihvatljiv u kulturnom i estetskom smislu, a u usporedbi s tradicionalnim suhozidom smanjena je njegova stabilnost, što se posebno u praksi pokazalo kod potpornih zidova. n

26 | EKO Hercegovina No.8

Gumno House (očuvano suhozidno gumno u okviru kompleksa Kuće Gumno, Risika na otoku Krku, prenamjenjeno u mjesto za druženje) © Ivan Dorotić

IGH d.o.o. MOSTAR 

EKO Hercegovina No.8 | 27

Crna liska (Fulica atra) ÂŠ Bigstockphoto

Biljka koja raste u mediteranskim krajevima, na sunčanim kamenjarima i puno toga obećava ...

Smilje Helichrysum italicum

BILJKA ZA LJEPOTU I MLADOLIKOST

Tekst mr. sc. Nebojša Jekoković Fotografije Ivica Selak

Prema Homerovoj Odiseji, heroj Odisej doživio je brodolom na otoku i upoznao božanstveno lijepu Nausikaju. Tajna njene ljepote bila je u vječnom ulju, od cvijeta koji nikada ne vene, čak ni kad se ubere. Prema mitovima, i grčki bog Apolon na ulazu u Delfe nosio je tijaru od posebnog bilja da podsjeti svijet na svoju besmrtnost. Iako su to samo legende, poznato je da postoji cvijeće koje ne vene, čak ni kada se ubere.

 TEMA BROJA Smije - Biljka za ljepotu i mladost

iljke su između ostaloga moćni lijekovi, a njihove aktivne tvari, izolirane i sintetizirane, osnova su mnogih suvremenih lijekova i pripravaka, posebno onih koje se koriste u farmaceutskoj industriji. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, u ljekovito bilje ubrajaju se one biljne vrste čiji jedan dio ili više dijelova sadrže biološki aktivnu tvar koja se može iskoristiti u terapijske svrhe ili za kemijsko – farmaceutske sinteze. U aromatično bilje spadaju one vrste što sadrže jednu ili više aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa koje se iskorištavaju za spravljanje mirisa, kozmetičkih proizvoda, napitaka i aroma za živežne namirnice. Aktivne tvari bilje stvara specifičnom načinom, unutar svoga prirodnog laboratorija na jedinstven način, biljnom sintezom.

30 | EKO Hercegovina No.8

Za preradu u industriji raznih biljnih pripravaka uzimaju se samo oni dijelovi biljke koji sadrže aktivnu tvar: list, plod, cvijet, korijen i stabljika. Primjerice, ljekovito bilje samoniklo ili kultivirano zbog sadržaja biološki aktivnih tvari primjenjuje se u liječenju ljudi i životinja, a u aromatičnom bilju imamo aktivne tvari koje poboljšavaju okus, upotrebljava se u prehrambenoj industriji, a služi i za dobivanje eteričnog ulja. To eterično ulje, posebno ono dobiveno iz smilja (Helichrysum italicum), mediteranska je biljka koja raste na sunčanim kamenjarima, visoka do 60 cm, uskih listića i žutih cvjetova otkriveno je kao blago Dinarskog krša (područje koje ima velike izvore pitke vode, životni prostor velikog broja stanovnika i ključni uvjet opstanka iznimno bogatih ekosustema, a proteže se od Trsta do Skadarskog jezera).

Cvijeće koje ne vene, čak ni kad se ubere

NOVI TREND U HERCEGOVINI 

Plantaža Smilja u Hercegovini

Da bi se aktivni sastojci smilja mogli kvalitetno upotrebljavati potrebno je veliko znanje o samom uzgoju, prikupljanju, a kasnije i obradi biljne mase. Proizvodnja eteričnih ulja uvijek su bila vrlo unosan posao pa je potrebno raspolagati znanjem kako bi se moglo razlikovati dobro od lošeg. Kontrola kvalitete svakog ulja je priča za sebe, ali imaju sličnu pozadinu: konačni sud uglavnom donosi analiza plinskom kromatografijom. Eterična ulja su smjese različitih molekula, često vrlo kompleksne, jako bitne poput sastavnica eteričnog ulja dobivenog iz smilja: α – pinene, p – cymene, nerol, neryl acetate, 1,8 –cineole. Naime, postoje točno određene fizikalno-kemijske karakteristike koje eterično ulje mora imati da bi na svjetskom tržištu moglo postići primjerene cijene.

Uzgajivači koji se odluče za uzgoj i prenamjenu površina prvenstveno moraju uraditi analizu tla, jer smilje ne trpi kisela tla. Stručnjaci savjetuju da na dubokim tlima smilje treba saditi u jednored, a na lošim i skeletnim tlima dvored i trored. Voda je neophodna, posebno u prvoj godini uzgoja, uz sadnju na dubini 5-7 cm. U prvoj godini rezidbu treba vršiti tako da se potakne razvoj korijena, a sadnice treba nabavljati iz dobrih rasadnika što predstavlja veliki problem, zbog nekontroliranog sjemenskog materijala.

Gusjenica Šimširev molac (Cydalima perspectalis) ja strana invazivna vrsta podrijetlom iz Azije (Kina, Koreja, Japan) koja je u Europi prvi put registrirana 2006. godine (Njemačka), a vrlo je štetan jer može uzrokovati potpunu defolijaciju ili gubitak lišća na biljci. U Hrvatskoj je prvi put registriran u lipnju 2012. godine, a prve intenzivne štete primijećene tijekom 2013. Na području Hercegovine pojavio se na nasadima smilja 2016. godine od kad se intenzivnije priča o ovom štetniku. Štetnik prezimljava u stadiju gusjenice, pa već vrlo rano u proljeće (ožujak) počinje sa uništavanjem lišća, što ovisno o vremenskim prilikama traje sve do listopada. Mlade gusjenice se hrane samo gornjom stranom lišća, a starije gusjenice jedu list, zeleni izbojak i koru – što u potpunosti narušava zeleni estetski izgled biljke, a može dovesti i do sušenja.

EKO Hercegovina No.8 | 31

 TEMA BROJA Smije - Biljka za ljepotu i mladost

Prirodno blago s dinarskog krša

Smilje je mediteranska biljka koja raste na sunčanim kamenjarima, visoka do 60 cm, uskih listića i žutih cvjetova.

Kemijski sastav može varirati ovisno o godišnjim klimatskim uvjetima (količini sunčanih dana, intenzitetu vjetra, količini oborina...) ekspoziciji, nagibu, tipovima tla, klonu određene biljke (ako se uzgaja), načinima uzgoja, vremenu branja i o nizu čimbenika poput mikrolokacije uzgoja. U određivanju kvaliteta ulja pomažu nam kritične i karakteristične molekule, poput α – pinene koji bi u sastavu eteričnog ulja dobivenog iz smilja trebao biti što niži. Dosadašnja laboratorijska ispitivanja eteričnog ulja pokazuju da se na određenim lokalitetima (korčula) prikuplja smilje koje ima izrazito nizak postotak α - pinene (14 %), dok neki lokaliteti u Hercegovini imaju visok postotak α – pinene (42 %), što ga svrstava u kategoriju lošeg proizvoda koji ima malu tržištu vrijednost. Današnje zanimanje za plantažni uzgoj smilju, kao alternative samoniklom bilju, potakla je iznimna potražnja svjetske prerađivačke industrije za eteričnim uljem ujednačene kvalitete. Biljni svijet i njegov okoliš usko su vezani, jer okoliš uvjetuje život biljaka, a biljke utječu na okoliš.

32 | EKO Hercegovina No.8

Za bio sintezu su izuzetno važni ekološki čimbenici. To je osobito važno pri plantažnom uzgoju ljekovitog bilja, za koje su uz potpunu ontonogenezu važni i ekološki uvjeti koji će biljnoj vrsti omogućiti tvorbu maksimalne količine biološki korisne aktivne tvari. Različiti sekundarni sastojci biljke posljedica su slijeda biokemijskih sinteza i svaki zahtijeva optimalnu temperaturu jer se sadržaj aktivnih tvari povećava ili smanjuje. S obzirom na potrebe svjetskog, posebice razvijenog zapadnog tržišta, potrebno je inzistirati na proizvodnji biološki čistog, nezagađenog bilja za kupce biološke hrane, tj. proizvoda proizvedenih tehnologijom organske (ekološke) proizvodnje. Certificirana ekološka primarna proizvodnja zahtjeva pravilnu prehranu bilja i zaštitu prihvatljivu za suvremenog čovjeka. Na taj način se osigurava dobar urod, ekonomična proizvodnja i iznimno veliki prihodi od novih nasada smilja.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, u ljekovito bilje ubrajaju se one biljne vrste čiji jedan dio ili više dijelova sadrže biološki aktivnu tvar koja se može iskoristiti u terapijske svrhe ili za kemijsko– farmaceutske sinteze. U aromatično bilje spadaju one vrste što sadrže jednu ili više aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa koje se iskorištavaju za spravljanje mirisa, kozmetičkih proizvoda, napitaka i aroma za živežne namirnice.

NOVI TREND U HERCEGOVINI 

Na prekograničnom području Dinarida (Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska) do jučer se nije moglo govoriti o postojanju većih površina na kojima su podignuti ili se mogu podići novi nasadi ljekovitog i aromatičnog bilja, kao ni prerađivački pogoni u kojim bi se ubrani prinosi kvalitetno mogli preraditi. Sadnja i prerada smilja je zadnjih nekoliko godina postala poduzetnički hit na južnim obroncima Dinarida. Sve veća zainteresiranost poduzetnika za ovu samoniklu biljku rezultat je tržišnih vrijednosti koje eterično ulje od smilja (blago mediterana) postiže na europskim i svjetskim tržištima. Smiljomanija (riječ nastala tvorbom kao izvedenica, pandan (franc.) nastao u simetriji s nepovezanim aktivnostima) kao proizvod tržišnih potreba za smiljem, raznih radionica, predavanja, seminara, prezentacija o podizanju nasada, uzgoj, preradu i plasmana proizvoda od smilja, bez jasne razvojne strategije i mogućih učinaka na ukupnu bioraznolikost, ogroman je teret za ljude i prirodu ovih prostora.

Certificirana ekološka primarna proizvodnja zahtjeva pravilnu prehranu bilja i zaštitu prihvatljivu za suvremenog čovjeka. Na taj način se osigurava dobar urod i ekonomična proizvodnja i iznimno veliki prihodi od novih nasada smilja

Od takve kvalitetne baze mogu se napraviti proizvodi s bojom i mirisom koji mogu jamčiti prepoznatljivost dalmatinskog i hercegovačkog krša, jedinstvenog područja koji nudi nove perspektive u proizvodnji smilja. Nekad je paleta prikupljenog bilja, kao što je lavanda, kadulja, kamilica, paprena metvica, lipa, smilje i sljez, činila 50 % proizvodnje i izvoznog potencijala ljekovitog i aromatskog bilja, a danas 2016. godine, to bi moglo biti samo smilje. Polovicom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su na nekadašnjim vinogradarskim položajima zasnovane plantaže ljekovitog i aromatičnog bilja, predvodnici i promotori proizvodnje i plasmana bile su velike tvrtke poput “Agroslavonije”, “Saponija” Osijek, “Pliva” i “Chromos” Zagreb i posebno “Dalmacija bilje” Dubrovnik. Tada se prosječno izvozilo 7000 tona sirovine godišnje (oko 13 000 000 USD), a danas se pak ne zna tko to radi, kakvim i kolikim količinama u izvozu baratamo. Obnova i razvitak plantažnog uzgoja bilja, bolja organizacija otkupa, ujednačenost kakvoće i količine ponude uz veliku inozemnu potražnju, mogli bi povećati izvoz na nekadašnje količine.

SMILJOMANIJA Smiljomanija (riječ nastala tvorbom kao izvedenica, pandan (franc.) nastao u simetriji s nepovezanim aktivnostima) kao proizvod tržišnih potreba za smiljem, raznih radionica, predavanja, seminara, prezentacija o podizanju nasada, uzgoj, preradu i plasmana proizvoda od smilja, bez jasne razvojne strategije i mogućih učinaka na ukupnu bioraznolikost, ogroman je teret za ljude i prirodu ovih prostora.

EKO Hercegovina No.8 | 33

34 | EKO Hercegovina No.8

NOVI TREND U HERCEGOVINI 

Pri sakupljanju biljaka treba se isključivo služiti rezanjem, a ne čupanjem, uz selektivni pristup. Berba bilja se vrši za suha, lijepa vremena, u prijepodnevnim satima. Nakon dugotrajne kiše treba pričekati dva ili tri dana.

Počeci smiljomanije bili su vidljivi kroz prikupljanje samoniklog ljekovitog bilja/smilja u prirodi od strane pojedinaca pa i pojedinih tvrtki koje se bave otkupom i preradom smilja. Za primjer se može uzeti natječaj Hrvatskih šuma u Republici Hrvatskoj koje su raspisale Javno nadmetanje za prodaju prava na sakupljanje smilja (tzv. koncesije), na svojim internetskim stranicama tijekom prošle 2015. godine, gdje su se našle planirane količine smilja za pojedine šumarije. Tako je primjerice planska količina za šumariju Split bio 100 000 kg, za šumariju Zadar 350 000 kg, te za šumariju Šibenik 99 000 kg. Ako se uzmu slične količine, na prekograničnom području u Bosni i Hercegovini može se pretpostaviti koliki je to prirodni potencijal koji se trebao ili bolje reći treba valorizirati/unovčiti kroz koncesijski dio da postane dio proračuna županije. Naime, iznimno dobra otkupna cijene smilja potaknula je mnoge da u prirodi potraže žuto blago. Tako je počela euforija berbe smilja bez kontrole i reda. Čupalo se smilje iz korijena, samo da se ostvare viši prihodi, a briga za njegovo očuvanje bila je u drugom planu. Pri sakupljanju biljaka treba se isključivo služiti rezanjem, a ne čupanjem, uz selektivni pristup. Berba bilja se vrši za suha, lijepa vremena, u prijepodnevnim satima. Nakon dugotrajne kiše treba pričekati dva ili tri dana. Od biljke se očekuje da s nama podijeli svoju vitalnost, pa nećemo brati one koje izgledaju nezdravo, ili rastu previše blizu ceste ili nekog drugog izvora zagađivanja. Smilje se proteklih godina bralo tako da nitko nije želo znati kako se bere i odakle je. Zašto? Zbog njegove cijene. Prodaja prava na sakupljanje smilja u Republici Hrvatskoj je, umjesto da smanji, povećala anarhiju u prikupljanju smilja na terenu. Veliki igrači su sa svojim nerealnim ponudbenim cijenama (s početne cijene od 1 kune cijena je narasla na oko 8 kuna), bili vinovnici zamaha vezanog za podizanje novih nasada smilja na velikim i malim parcelama. Može se govoriti da je oko 1000 ha novih nasada smilja podignuto samo na području Hercegovine tijekom 2016. godine.

Polovicom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su na nekadašnjim vinogradarskim položajima zasnovane plantaže ljekovitog i aromatičnog bilja, predvodnici i promotori proizvodnje i plasmana bile su velike tvrtke poput “Agroslavonije”, “Saponija” Osijek, “Pliva” i “Chromos” Zagreb i posebno “Dalmacija bilje” Dubrovnik. Tada se prosječno izvozilo 7 000 tona sirovine godišnje (oko 13 000 000 USD), a danas se pak ne zna, tko to radi, kakvim i kolikim količinama u izvozu baratamo.

Takvom zamahu pogoduje ogroman zemljišni potencijal u društvenom i privatnom vlasništvu koji po strukturi odgovara uzgoju smilja. Veliki nasadi se podižu tamo gdje je jučer bila šikara, makija, kamenjar, uz pomoć jakih strojeva za mljevenje kamena provode se mjere rekultivacije i uređenja koje takve terene mogu pretvoriti u visokoproduktivno zemljište, idealno za uzgoj smilja. Uzgajivači koji se odluče za uzgoj i prenamjenu površina prvenstveno moraju uraditi analizu tla, jer smilje ne trpi kisela tla. Stručnjaci savjetuju da na dubokim tlima smilje treba saditi u jednored, a na lošim i skeletnim tlima dvored i trored. Voda je neophodna, posebno u prvoj godini uzgoja, uz sadnju na dubini 5 – 7 cm. U prvoj godini rezidbu treba vršiti tako da se potakne razvoj korijena, a sadnice treba nabavljati iz dobrih rasadnika što predstavlja veliki problem, zbog nekontroliranog sjemenskog materijala. Uglavnom, uzgoj i prerada smilja je novotkrivena škrinja blaga koja samo uz stručnu podršku, višegodišnje planiranje i veliki trud može donijeti prosperitet ovim zaboravljenim krškim područjima. Dašak mirisa smilja, ružmarina ili kadulje u trenu će probuditi zaboravljena sjećanja na djetinjstvo i miris zaboravljene baštine. U ovo vrijeme egzistencijalnog besmisla, kada čovjek ne zna što bi sa sobom, kojim putem krenuti, traže se rješenja za izlazak iz krize, odlaskom, napuštanjem ognjišta, zapuštanjem polja. Smilje može biti spas u ovom vremenu globalne krize, gubljenja indetiteta i osjećaja da sve što dotaknemo nije osuđeno na propast. Stoga, ne dopustimo da nekontroliranim zahvatima u prirodi upropastimo ovu dobru priču. Poštujmo prirodu i ona će višestruko uzvratiti. n EKO Hercegovina No.8 | 35

 TEMA BROJA Smije - Biljka za ljepotu i mladost

BABINO SELO

Smilje, šipak i vinova loza

e li Hercegovina kao što pjesma kaže kamen, krš i maslina? Je li ona već dio povijesti? Iz današnjeg kuta gledanja možda će u nekoj od narednih pjesama o Hercegovi biti u prvom stihu smilje, šipak, smokva i vinova loza. Kojim tempom se krči kamen i krš pretvarajući ga u kamene vinograde, žuta polja smilja, crvene plodove šipka, nestaju kamene gomile, ograde i suhozidi pod snažnim strojevima. Kamene čatrnje i lokve, nekad prirodne vodene oaze koje je sam Bog održavao i punio, zamijeniše sustavi kap po kap, kojim neće biti dostatan ni cijeli riječni tok. Nestaju šume hrasta, drače, česvine, smrika i jasena mjesta, gdje se čovjek sklanjao od sunca tražeći hladovinu, trenutak za odmor, gutljaj hladne vode ili vina. Nepregledni hektari smilja sada su sunčane oaze, bez drveta i hlada, bez vode i vina, bez svježine zemlje, kamena, krša i masline ali s okusom i mirisom smilja.

36 | EKO Hercegovina No.8

Možda će ipak taj Hercegovac znati naći mjeru, stati, obuzdati svoje nagone i potrebe za preživljavanjem ili bolje reći brzim bogaćenjem, a možda će priroda odgovoriti kroz najazdu gusjenica, gubitkom vode, ili ne daj Bože, požarima da sačuva i obuzda ljudske pošasti za brzim i bespoštednim profitom koji se zove smiljomanija. Nađimo sklad s prirodom, ponašajmo se razumno i savjesno prema prirodi kako je ona stoljećima učila i odgajala nas, gdje je kamen bio stol i krov, zid i pod, život i smrt, znak i znamenje, gdje u sjeni kamenih zidova i krovova se molilo, na hladnoj podlozi klečalo,kameni suhozidi ucrtavali njihove granice posjeda, a danas nestaju pred našim očima. Te ljudske granice moraju biti kontrolirane, usuglašene sa zahtjevima prirode i tržišta, da bi bile učinkovite i svrsishodne današnjim izazovima i budućim generacijama. Ne može se reći da Hercegovci ne znaju s prirodom. Opstali su na ovom hercegovačkom kršu od kojeg su otimali kamen za gradnju kuća koje po svojoj arhikteturi i načinu gradnje spadaju u pasivne kuće 21 stoljeća. Kamene kuće sagrađene na kamenu i iz kamena, uglavnom postavljene u zavjetrini, pri brdu, s malim prozorima okrenuta sunčanoj strani, zaklonjena od vjetra, hladnoće i danas predstavljaju abecedu u arhikteturi gradnje. Jednostavne izgledom, a ipak moderne i tražene, odišući toplinom obiteljskog života koji se u njima odvijao, postaju inspiracija novih arhitektonskih rješenja. Tople, kao što je bio i toplo obiteljsko ozračje s mnogo djece, stisnuti oko ognjišta ili fijakera, uz ispričane priče i pripovijedanje starijih, bez otuđenja i mobitela, izvedoše svoje obitelji iz neimaštine i gladi. Možda ništa slikovitije ne dočarava ovu seosku idilu i ljepotu prirode kao što je opisa učenica Osnovne škole “Ivane Brlić Mažuranić” Ljubuški, Marija Tomić u pjesmi “BABINO SELO” .

NOVI TREND U HERCEGOVINI 

BABINO SELO U gradu jako sparno, Padala je kiša, Evo priroda postaje sve tiša. Šetam, gledam, Slušam igru dječju I tako polako razgledam situaciju. Sve me nešto guši, Vlaga je u zraku, Ne bi ovako gušilo niti da sam u braku. Prolazim gradom, Ne vidim od smoga, Smrdi i buči gore od dede moga. Po podu vreća, boca, smeća, lošina prava, Na klupi čovjek spava. Opet nema kisika, Duši me smog, Sveti Ante, neka mi pomogne Bog! Rekoh sebi, sta je bilo, Neće babi biti kako joj se snilo. Odlazim iz grada, Idem na selo.

Ovdje je već postalo vrelo. Ulazim u auto, Ostavih roditelje ljute, Sad ću malo babi ljubit skute. Idem babi Stani, Tetki Nani, i kravi Lani. Na pola puta, Uhvati me muka, Povratih barem pola kile luka. Lakše mi je sada, već bolje dišem, Smoga iz pluća nema više. I tako dobri ljudi, primiše me u selo, Napokon dočekah da skinem odjelo. Kako je lijepo, Babi kuća fina, Ma ovdje je sve milina. Ispričam se s babaom, Popijemo kavu, A sada polazim u šumu pravu,

Prođoh krave, Prođoh koze, Sedam hektara vinove loze. Dođem do šume, Skoro u nesvjest padnem, Za ovu ljepotu bih život da dadnem. Lišće se njiše, Potok žubori, Svaka biljka ljepotom zbori, Vjetar lagano kisik nosi, Zrak viori u mojoj kosi, Pred tom divotom smo svi goli i bosi. Raznolike gljive, Leptiri šareni, Gmazovi zeleni. Sjedim ti već tri sata, Od divote ludim, Sve skrivene emocije budim. Divlje travke, Mirisno cvijeće, Ovo moje srce zaboravit neće. Vrisnuh jako, Zazvuči jeka, Ptice se po nebu prostrle kao deka. U tišini dođoh, Do babe Stane, Ovdje želim odbrojati dane. Da me ptice bude, Travke rosom nude, A ljudi ne sude, Nikakav problem, Kaže baba Stana, Kuća je na tebi od prvog dana. Prirodu čuvaj, Budi se rano, Sve je ovo Bogom dano. — Marija Tomić 8c BABINO SELO Osnovna škola “Ivana Brlić Mažuranić“ Humac, Ljubuški

EKO Hercegovina No.8 | 37

 Birdwatching na području Hercegovine

ZIMSKOG PREBROJAVANJA PTICA Na području PP Hutovo blato i delte Neretve

Tekst dr. sc. Marlena Ćukteraš

w w w. w e t l a n d s . o r g

Ovogodišnje zimsko prebrojavanje ptica (IWC) na području Parka prirode Hutovo blata i delte Neretve u BiH proveli su: Ekološka udruga “Lijepa naša” – Čapljina, Lovačko društvo “Galeb” Čapljina, Park prirode “Hutovo blato”, Euronatur, Ornitološko društvo “Naše ptice” – Sarajevo, a pridružili su se i članovi iz Udruge za zaštitu ptica i prirode “Čaplja” – Čapljina, Neretva delta Forum – Mostar, Referentna grupa – Čapljina i Udruga “EHOO” – Čapljina.

Prva međunarodna koordinirana akcija prebrojavanja ptica organizirana je u siječnju 1967. godine. Ulazimo u pedesetu godinu održavanja i Međunarodni popis močvarica je postao važan izvor informacija za očuvanje i upravljanje močvarama i pticama močvaricama širom svijeta.

#WaterbirdsCount

IWC

zimako prebrojavanje ptica međunarodni je program koji se provodi od 1967. godine i pokriva više od 25000 močvarnih staništa u više od stotinu zemalja svijeta s ciljem prikupljanja podataka o brojnosti i promjenama populacija ptica vezanih za vodena staništa, koja su na svjetskoj razini najosjetljivija na ljudske aktivnosti kako bi se odredila najvažnija područja za njihov opstanak i pripremila strategija zaštite, korištenja i upravljanja područjima i vrstama.

38 | EKO Hercegovina No.8

U Bosni i Hercegovini sa zimskim prebrojavanjem ptica IWC započelo se 1998. godine. Zimsko prebrojavanje izabrano je, prvenstveno što se u siječnju završena jesenja migracija ptica vodenih staništa koja u našim krajevima svoj vrhunac dostiže u prosincu i siječnju, a već u veljači započinje proljetna seoba i formiranje parova za gniježđenje. Prema već utvrđenim promatračkim postajama promatrači su izvršili prebrojavanja na cijelom području Parka prirode Hutovo blato te na riječnim tokovima Bregave,

DOMAĆE I MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI 

Trebižata i Neretve od Bune do Metkovića. Preostali dio delte Neretve pokrivaju promatrači iz Republike Hrvatske. Brojanjem su obuhvaćene sve močvarne vrste i grabljivice, broje se sve vrste, a podaci se potom unose u formular koji pored vrsta i broja jedinki za svaku vrstu sadrži i dodatne podatke o vremenskim prilikama u prostoru i širem okruženju, dužini trajanja, načinu/metodi brojanja, elementima uznemiravanja te broj promatrača i vrsta opreme kojom se vrši prebrojavanje.

Tijekom ovogodišnjeg prebrojavanja na području PP Hutova blata utvrđena je brojnost od 27 052 ptice, od čega su najbrojnije liske s 21 440 ptica, zatim slijedi patka njorka s 289 ptice, krža 1095, glavata 327, krunata 1169, velika patka 195, veliki kormoran 781, mali kormoran 309 ptice. Prema usporednim podacima zimskog prebrojavanja, u zadnje tri godine vidljivo je povećanje brojnosti ptica močvarica što se može pripisati sustavnoj kontroli i nadzoru krivolova tijekom lovene sezone. Ptice kao dobri i pouzdani indikatori stanja vodenih staništa i okoliša uopće, uz njihovo redovno praćenje i prebrojavanje, pomažu u određivanju prioritetnih mjera u zaštitu i

Crna liska (Fulica atra) © Bigstockphoto

Prema dosadašnjim rezultatima brojanja, u studenom 2014. godine utvrđena je brojnost od 24 274 ptice, uz brojnost liske od 22 800 ptice, 93 patke njorke, 338 krža, 600 krunate patke te 41 veliki kormoran i 163 mala kormorana. U prosincu 2015. godine utvrđena je brojnost od 27 974 ptice uz prisutnost liske od 24 823 ptice, patke njorke 349, krža 400 ptica, glavate patke 496 ptica te krunate patke od 1226 ptica.

unapređenja močvarnih staništa i uopće stanja u prostoru. Ulaganja u zaštitu i očuvanje povoljnog statusa staništa i vrsta generira i razvoj održivih aktivnosti u močvarnim područjima kroz uvođenje promatranja ptica/birdwochinga. Raspolažući sa podacima o brojnosti i zastupljenosti ptičjih populacija te statusu pojedinačnih vrsta u prostor delte Neretve i Hutova blata moguće je graditi buduću održivost Parka, a promatranje ptica postarati jedna od glavnih turističkih proizvoda ne samo Parka prirode Hutovo blato nego i šireg područja regije. n

EKO Hercegovina No.8 | 39

40 | EKO Hercegovina No.8

www.pp-vransko-jezero.hr

13 vrsta ptica čije su lokalne populacije s Vranskog jezera važne za stabilnost ukupne populacije na nacionalnom, europskom, globalnom nivou (preuzeto iz „Inventarizacija i valorizacija ornitofaune Parka prirode Vransko jezero“, Zavod za ornitologiju, HAZU, 2004.)

Park Prirode

Međunarodno važno stanište za ptice močvarice

VRANSKO JEZERO Park prirode Vransko jezero je jedan od 11 parkova prirode u Republici Hrvatskoj i obuhvaća Vransko jezero s okolicom. Proglašen je 1999. godine na površini od 57 km2. Administrativno se nalazi u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji kao dio grada Benkovca i općina Pakoštane, Stankovci, Pirovac i Tisno.

Tekst Josip Vekić

N Kralja Petra Svačića 2, 23210 Biograd na Moru Hrvatska Telefon: +385 (0)23 38 31 81 +385 (0)23 38 64 52 Fax: +385 (0)23 38 64 53 Internet www.pp-vransko-jezero.hr info@pp-vransko-jezero.hr Radno vrijeme: 08:00 – 16:00 h

ajveće prirodno jezero u Hrvatskoj, jedno od posljednjih očuvanih mediteranskih močvarnih staništa. Na Vranskom jezeru tijekom barem jednog dijela životnog ciklusa, bilo gniježđenja ili odmora, prilikom migracije prisutno je 60 % ukupne faune ptica Hrvatske, njih 256 različitih vrsta. Čak 136 vrsta ptica ugroženo je na globalnoj, europskoj ili nacionalnoj razini, dok je za pojedine vrste, čaplju dangubu i malog vranca, PP Vransko jezero jedno od rijetkih preostalih gnjezdilišta u Hrvatskoj Ornitološki rezervat, proglašen još 1983. godine, spada među ornitološki najvrjednija područja u Hrvatskoj, te predstavlja temeljni fenomen zaštite cjelokupnog Parka prirode.

Površinom od 8,83 km2 zauzima sjeverozapadni dio Vranskog jezera do same granice Parka prirode. Ovo malo močvarno područje ostatak je nekadašnjeg deseterostruko većeg Vranskog blata, močvare koja je melioracijskim kanalima i probijanjem kanala Prosika na jugoistočnoj obali jezera do mora, tijekom 18-og stoljeća gotovo potpuno isušena i dovedena na rub opstanka, a s njom i živi svijet koji je o njoj ovisio. Ipak, iako malene površine u odnosu na svoju matičnu močvaru, današnji Ornitološki rezervat odlikuje se bogatstvom živog svijeta, a posebno ornitofaune (ptičjeg svijeta). 102 vrste ptica koriste rezervat u doba gniježdenja, kad visoka trska predstavlja idealno sklonište za njihova gnijezda i mlade ptice, a voda i kopno obiluju hranom. Zimi se od oštrih sjevernih hladnoća na Vransko jezero skrije 87 vrsta zimovalica, te se za sunčanih zimskih dana na otvorenoj vodi jezera može vidjeti i do 100 000 ptica kako uživaju u blagoj klimi i obilju hrane. Tijekom jesenske i proljetne seobe na Vranskom jezeru radi hrane i odmora zaustavi se preko 140 vrsta preletnica. Često se neke vrste ptica pojavljuju na Vranskom jezeru i kao zimovalice i kao preletnice, ili gnjezdarice, pa ukupan broj vrsta nije jednak zbroju zimovalica, preletnica i gnjezdarica. Od ukupno 251 vrste ptica koje u rezervatu žive, gnijezde, zimuju ili ga tijekom selidbe EKO Hercegovina No.8 | 41

www.pp-vransko-jezero.hr

Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj

koriste kao odmorište i hranilište, 136 vrsta spada medu kritično ugrožene, ugrožene, osjetljive ili niskorizične vrste na nacionalnoj (129), europskoj (95) ili čak svjetskoj razini (9). Osim toga, tršcaci i poplavne livade Ornitološkog rezervata, kao dio močvarnog ekosustava spadaju u najugroženija staništa u Hrvatskoj. Unutar rezervata obitavaju važne populacije 13 vrsta ptica čije su lokalne populacije s Vranskog jezera važne za stabilnost ukupne populacije na nacionalnom, europskom, globalnom nivou, ili su čak važne za opstanak cijele vrste! Položaj u migracijskim putovima Za migracija Vransko jezero koriste preletničke populacije, čak oko 140 vrsta ptica. Kao odmorište i hranilište ptica selica, Vransko jezero je od velike međunarodne važnosti. Na slici su ucrtani nalazi ptica prstenovanih na Vranskom jezeru a nađenih izvan tog područja, te nalazi ptica prstenovanih izvan ovog područja, a nađenih na Vranskom jezeru.

Jeste li znali?

U davnim vremenima nazvano ”Vedro blato”, danas znano kao Vransko jezero, ovo područje obiluje kulturološkim i povijesnim znamenitostima koje datiraju još od dvije tisućite godine prije Krista.

Mjesta prstenovanja i nalaza ptica koje obitavaju na Vranskom jezeru.

GLAVNE ZNAČAJKE Proglašen parkom prirode: 1999. Površina: 57 km2 Posjetiteljski centri: lučica Prosika i vidikovac Kamenjak

ZANIMLJIVOST Vransko jezero najveće je jezero u Hrvatskoj, a ime parka dolazi od srednjovjekovnog grada Vrane, sjedišta hrvatskog bana, benediktinaca i vitezova templara

DOGAĐAJ GODINE Radionica „Suhozidi Vranskog jezera“ u listopadu/studenom

FLORA I FAUNA Biljke: 700 vrsta biljaka od kojih su 1/3 močvarne

i vodene biljke Životinje: 256 vrsta ptica, 102 gnjezdarice - mali vranac,

čaplja danguba, 18 vrsta riba - jegulja, šaran, som, štuka

42 | EKO Hercegovina No.8

Plavom je bojom označen položaj Vranskog jezera, narančastom mjesta nalaza s područja s kojih ptice dolaze na Vransko jezero, a zelenom mjesta nalaza s područja na koja odlaze s Vranskog jezera. Na slici su prikazani samo nalazi ptica u Europi. Iz karte nalaza nedvojbeno proizlazi da je Vransko jezero dio selidbenog sustava koji zauzima Srednju, Sjevernu, Istočnu Europu, Jugozapadnu i Jugoistočnu Europu, cijelo područje Sredozemlja, i Afriku, a vjerojatno i Zapadnu Aziju, te Bliski i Srednji Istok. Brojnost ptica koje sele preko Vranskog jezera vrlo je teško utvrditi. Zahvaljujući prebrojavanjima tijekom jesenje selidbe, te akcijama prstenovanja koje provodimo posljednjih godina (od 2001.), u grubo procjenjujemo da za jesenje selidbe, od kolovoza do listopada, u Parku prirode svakodnevno boravi, ovisno o intenzitetu selidbe, izmedu 20 000 i 200 000, ponekad i do 400 000 preletnica.

www.pp-vransko-jezero.hr Prema tome, početkom jeseni u Parku prirode boravi povremeno i do 1 000 000 ptica, pripadnica lokalne gnijezdeće populacije i preletničke populacije. Koliki je ukupni broj ptica koje za cijele selidbe prelete preko Parka prirode ne možemo procijeniti, no sigurno je veći (možda i višestruko) od 1 000 000. Prstenovački kamp Od samog proglašenja Parka prirode «Vransko jezero» 1999. godine, Hrvatsko ornitološko društvo surađuje s Upravom Parka prirode koja je zadužena za zaštitu i promicanje biološke raznolikosti Parka prirode. Od 2001. godine na Vranskom jezeru održavaju se redoviti ljetni ornitološki kampovi s naglašenom obrazovnom ulogom. Na takvim kampovima volonteri Društva promatranjem i prstenovanjem ptica prikupljaju podatke o važnosti Vranskog jezera u selidbenim putovima ptica. Od 2004. godine, rad Društva na Vranskom jezero je znatno unaprijeđen i proširen. Izgrađena je trajna ornitološka postaja „Vransko jezero“, stvoreni su izvrsni uvjeti za održavanje ornitološkog kampa i za edukaciju lokalnog stanovništva, posjetitelja Parka, učenika i studenata. Od tada, ornitološki kamp traje u prosjeku više od sto dana godišnje i u njemu sudjeluje oko 10 prstenovača, 60 volontera i prosječno više od 1000 (!) posjetitelja. U prosjeku se prstenuju nešto manje od 30 000 ptica tijekom trajanja ornitološkog kampa. Nakon 109 dana, koliko je trajao ovogodišnji prstenovački kamp, prstenovano je ukupno 20 564 ptice, među njima 103 različite vrste. Edukacijom posjetitelja Ornitoloških kampova i medijskom promidžbom ostvaren je doprinos zaštiti ptica te razumijevanju potrebe zaštite močvarnih područja. Ornitološki rezervat Parka prirode Vransko jezero je bitno sačuvati zbog njegove velike važnosti kao staništa za mnoge ugrožene i zaštićene vrste ptica Hrvatske i Europe. Osim samog znanstvenog rada i istraživanja, osnovni rezultati koji se žele postići održavanjem jednog ovakvog prstenovačkog kampa su viša osviještenost šire zajednice o potrebi postojanja i vrijednosti Parka prirode, kao i Ornitološkog rezervata unutar Parka prirode. 

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Čaplja danguba Ardea purpurea je u Europi i Hrvatskoj rizična vrsta. Bukavac Botaurus stellaris je u Europi rizična vrsta, a u Hrvatskoj ugrožena (EN). Velika bijela čaplja Egretta alba je u Hrvatskoj ugrožena vrsta Eja močvarica Circus aeruginosus je u Hrvatskoj ugrožena vrsta Eja močvarica Circus aeruginosus je u Hrvatskoj ugrožena vrsta Siva štijoka Porzana parva je u Hrvatskoj najvjerojatnije ugrožena gnjezdarica Riđa štijoka Porzana porzana je u Hrvatskoj još rjeđa i malobrojnija Liska Fulica atra je široko rasprostranjena gnjezdarica, ali je sredozemna zimujuća populacija pod velikim pritiskom lova i zato se smatra niskorizičnom Crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon je u Hrvatskoj kritično ugrožena gnjezdarica Mali vranac Phalacrocorax pygmaeus kritično ugrožena vrsta u Hrvatskoj čije je jedino stabilno gnjezdilište u Hrvatskoj Vransko jezero Žuta čaplja Ardeola ralloides je u Europi rizična, a u Hrvatskoj ugrožena vrsta Mali sokol Falco columbarius je u Hrvatskoj ugrožena zimovalica Mala bijela čaplja Egretta garzetta je u Hrvatskoj rizična vrsta

NACIONALNI PARKOVI Plitvička jezera Paklenica Risnjak Mljet Kornati Brijuni Krka Sjeverni Velebit

296,8 km2 95 km2 63,5 km2 53,7 km2 217 km2 33,9 km2 109 km2 109 km2

PARKOVI PRIRODE Kopački rit Biokovo Medvednica Velebit Telašćica Lonjsko polje Papuk Vransko jezeo Učka Žumberak Samoborsko Gorje Lastovsko otočje

231 km2 194 km2 179,4 km2 2200 km2 70,5 km2 506,5 km2 336 km2 57 km2 160 km2 333 km2 196 km2

UKUPNA POVRŠINA POD ZAŠTITOM

5.441,3 km2

EKO Hercegovina No.8 | 43

ODRŽIVI TURIZ AM JE ODGOVORIO

Turistički POKAZETLJI

Tekst Dragan Bradvica

DOLAZAKA TURISTA U 2015. GODINI.

o Svjetskoj turističkoj organizaciji (WTO), broj turista u svijetu iznosi oko 900 milijuna i svjetski turizam premašuje rast iz godine u godinu. Turizam je već jedna od najvažnijih industrija širom svijeta. Međunarodni turizam donosi oko 900 milijardi dolara zarade, uključujući i prijevoz putnika ili gotovo 2,5 milijardi dnevno što predstavlja 35 % ukupnog izvoza u svijetu. Prema dugoročnim predviđanjima WTO-a, do 2020. godine broj turističkih polazaka će dostići brojku od 1,6 milijardi što znači da će godišnji porast u periodu od 1995. do 2020. iznositi 4,1 %. Klijentela u ekoturizmu (kulturne i prirodne atrakcije) prosječno dnevno potroši 283 eura na dan. Skoro 75 % te klijentele potroši između četiri i osam tisuća eura na putovanju gdje se na jednoj destinaciji zadržavaju u prosjeku 6 dana. Oko 25 % navedene klijentele potroši više od osam tisuća eura na putovanju. U svim ovim optimističnim brojkama često se pitamo gdje je tu BiH? Prema statističkim podacima u periodu siječanj – listopad 2015., turisti su ostvarili 905 767 posjeta, što je veći za 23,5 % i 1 906 113 noćenja, što je više za 27,2 % u odnosu na isti period 2014. godine. Broj noćenja domaćih turista veći je za 16,8 %, dok je broj noćenja stranih turista veći za 32,8 % u odnosu na isti period 2014. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 32,1 % i 67,9 % stranih turista. Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj s učešćem od 93,0 %. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja u prvih deset mjeseci 2015. godine ostvarili su turisti iz Hrvatske (12,1 %), Srbije (9,3 %), Italije (8,9 %), Turske (8,6 %), Slovenije (5,9 %) i Poljske (5,4 %) što je ukupno 50,2 %. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 49,8 % noćenja. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Malta s prosječnim zadržavanjem od 5,8 noći, Južnoafrička Republika s 3,9 noći, Kuvajt s 3,3 noći, Francuska s 3,2 noći, Latvija s 3,0 noći i Irska s 2,9 noći. Značajan napredak ostvarila su i zaštićena područja čija se ponuda uglavnom zasniva na odgovornom turizmu (odgovorno putovanje u prirodna područja gdje se čuva okolina i unaprijeđuje za dobrobit lokalnog stanovništva.“ TIES (International EcoTourism Society). n

STATISTIČKI POKAZATELJI POSJETITELJA Nekropolu Radimlja Vodopad Kravice Vrelo Bosne Bijambare Nacionalni park UNA Špilja Vjetrenicu blizu Park prirode Hutovo blato

oko 9000 – 11 000 oko 120 000 187 901 51 682 oko 46 000 10 000 oko 9000

44 | EKO Hercegovina No.8

POZIVAMO VAS lijepanasa.ba

5. festival

na 5. Ornitološki festivAL, međunarodni znanstveni stručni skup, koji uključuje široki spektar povezivanja nevladinog i vladinog sektora sa akcentom na zaštitu i očuvanje prirodnih staništa ptica, promociju NATURA 2000, te promociju i razvoj održivih turističkih aktivnosti (birdwatching-a) na Jadranskom migracijskom koridoru/Adriatic Flyway.

OrnitološkI

Međunarodni-znanstveni skup

5. Ornitološki festival

ULOGA I POZICIJA NEVLADINOG SEKTORA I INSTITUCIJA U ZAŠTITI, OČUVANJU, PROMATRANJU PTICA I PROMOCIJA NATURA 2000 Održat će se u Čapljini od 7. do 9. listopada 2016. Popratne aktivnosti Festivalu odvijati će se već od 1.10.2016. godine.

Organizatori 5. Ornitološkog festivALA su Ekološka udruga “LIJEPA NAŠA” - Čapljina, OPĆINA ČAPLJINA i Ornitološko društvo „NAŠE PTICE“ - Sarajevo.

5. Ornitološki festivAL su podržali: Federalno ministarstvo kulture i športa, Općina Čapljina, Vlada HNŽ-a, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, te MAVA, CEPF i EuroNatur u okviru projekata „Towards a functioning system of stop-over and wintering sites along the Adriatic Flyway – Phase 3 (AF3)“ i „Hutovo Blato Nature Park and Mostarsko Blato as Safe Breeding, Stop-Over and Wintering Sites for Birds“

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona

EKO Hercegovina No.8 | 45

 Eko selo RAJ U RAJU

Eko selo

RAJ U RAJU

Idbar bb, 88400 Konjic Bosna i Hercegovina

Život reprize nema

Tekst Marija Pavlović

w w w.rajuraju.ba info@rajuraju.ba

uristički kompleks “Raj u raju” nalazi se u blizini Ćelebića, u podnožju planine Prenj i na netaknutoj rijeci Idbar. Idealan spoj hercegovačkog sunca, čistoće i ljekovitosti planinskoga zraka, kao i savršenstva kraške rijeke, odmah će se odraziti na um i tijelo. Za ljubitelje ribolova ovo je neponovljiva oaza, za zaljubljenike u ljekovito bilje sve na dohvat ruke, za ovisnike o adrenalinu tu je rafting na Neretvi, biciklizam, planinarenje na Prenj, uređene šetnice za rekreaciju, a za one koji žele osjetiti pradavne okuse zdrave i čiste hrane “Raj u raju” je gastronomski raj. Ovaj apartmansko-rekreativni kompleks prilagodio se prirodnom okruženju, a sadržaji i komfor zahtjevima suvremenog turista. Kompleks se sastoji od apartmana/bungalova, ugostiteljskih objekata, dječje igraonice i mjesta za zabavu. Širok je izbor autohtonih jela spremljenih na tradicionalan način, od namirnica uzgojenih ili u vlastitoj proizvodnji ili u obližnjim selima. Jablaničko jezero udaljeno je 2 km. Dostupno je besplatno parkiralište. Zračna luka Sarajevo nalazi se na 41 km od ovog turističkog naselja. Glavni autobusni kolodvor smješten je u Konjicu, a stajalište lokalnog autobusa udaljeno je 3 km. n

46 | EKO Hercegovina No.8

TURIZAM I RURALNI RAZVOJ 

Tekst Marinko Dalmatin

Agroturizam

MATUŠKO

Moševići, Neum Bosna i Hercegovina

Seoski turizam ili agroturizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja “povratak čovjeka prirodi”. Danas, kad mnoga gradska djeca nisu nikad vidjeli uživo konje, krave ili svinje, seoski turizam je postala čak pomodna pojava, kojoj se pripisuju pozitivni učinci čovjekovog bivanja u prirodi.

Cijelo obiteljsko gospodarstvo je u funkciji turističke ponude

U prirodnom ambijentu Moševića nadomak Neuma, nalazi se obiteljsko imanje Matuško. Vlasnik g. Davor Matuško prenijet će vam ugođaj domaće atmofere i prironih okusa prušuta, sira, vina, rakije ...

ozeći se cestom prema Neumu ugledasmo natpis Agroturizam MATUŠKO. Tabla jasno pokazuje u kojem se pravcu nalazi, “ali mi smo pošli u Dubrovnik, a ne u Matuška”, rekoh svojoj ženi. Ona će na to: “pa znam gdje smo pošli, a što ne bi svratili poslije Dubrovnika kod Matuša na kavu da vidimo što nam nudi ovo seosko gospodarstvo koje se bavi turizmom”. Malo znatiželja, malo otklona od standardne ponude ne bi bilo zgoreg, ionako nam je dosta napucanih, hladnih i skupih hotela. Ali mi smo prirodnjaci pa nam je prirodnija opuštenija domaća atmosfera. Proveli smo dva dana u Dubrovniku i vraćamo se prema Neumu i sad je pitanje odluke: svratiti ili proći. Tabla nas upozorava na Agroturizam MATUŠKO, strelica pokazuje udesno udaljeno oko 500 m, a cura u narodnoj nošnji nam nudi domaće specijalitete. Kažem ženi, “svratit će samo radi ove cure kad je ovako darežljiva”. Nemamo navigaciju, ali držimo se putokaznih tabli. Slijedeće sretanje desno, još jedna tabla s natpisom “još 200 m”, zatim putokaz za skretanje udesno i pred nama se ukaza kamena kuća, s parkingom, tri vozila i dva motocikla, nećemo biti sami, super. Parkiram i vidim da nema table za naplatu parkinga, kažem ženi “ovdje ćemo ako ništa potrošiti onoliko koliko bi dali za parking u Dubrovniku”. Dodajem u šali, “možda ovdje umjesto parkinga naplaćuju čist zrak, cvrkut ptica, miris smilja (opet smilje), vrijeska, kadulje ili nešto drugo, vidjet ćemo”. Ulazim na kamenu kapiju i dočekuje nas domaćin, kakav bi bio nego od dva metra, s malo umjetničke brade.

EKO Hercegovina No.8 | 47

 Agroturizam MATUŠKO

Mislim u sebi, ovo ti je neki zanesenjak, pustolov, pobjegao od civilizacije. Umiljat glas, ne bi se reklo da je grub, poželi nam dobrodošlicu na engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom, mi malo zastadosmo, pa mislim, što ne bi bili recimo englezi, da vidimo kako će se ophoditi prema nama. Valjda nije vidio tablice, da nas ne otkrije prije vremena. Mi englezi sa dna kace, što bi rekli naši stari, seljaci u duši, ali gluma nam ide. Nudi nam slobodni stol na terasi s pogledom na dvorište i cvijeća, ruže penjačice, ajme meni, mirišu kao u naše babe Marjanuše, opijaju mirisom. Koliko će naplatiti ovaj prirodni miris, mislim u sebi. Donese nam aperitiv od višnje, oprobasmo, dobra višnja, može se mjeriti sa našom, ali šuti i govori “ok”.

Domaćin onako uljudno i nenametljivo, pomalo u šali i sa smiješkom nam govori hoćemo li po želji naručiti ili ćemo kušati domaće specijalitete kuće. Što bi rekao, ne znam ni sam, da nas ne otkrije prije vremena. Pravimo se pravi englezi, kao da nam je sve nepoznato, zapitkivasmo što valja od predjela, pomalo se i mi šalimo, nasmijavamo sebe i njega, on prihvaća šalu i donosi nam višnju dok se ne odlučišmo za nešto konkretno. Dobra višnja, govori žena, a ja vidim, ona se veća zarumenila, bit će još bolja “samo ti popij”, velim ja njoj, naravno na engleskom. Mi poručujemo da on izabere nešto domaće, a mi ćemo malo uživati u prirodi i višnji. Dok smo obišli dvorište, razgovarali s magaretom koje se nalazi u ogradi, žena ugleda čančaru, veli da je ponesemo doma u terarij, svakako nam stoji prazan. “Hajde ženo ne budalesaj, došla si da uživaš u seoskoj idili, a ti bi sad i nosila doma”. Zove domaćin, na engleskom, predjelo je na stolu. Mi sjedamo, ono pršut mirom miriše, bolestan bi ga jeo, kad je on otišao od stola, ja kažem ženi “ jedi nije ti ovo pršut sa svadbe, a za sir domaći da ti i ne pričam”. “Uživaj malo, diši, što si navalio” govori žena. “Bi ja, ali oči jedu” kažem ja njoj. “Ponašaj se kao pravi englez”. 48 | EKO Hercegovina No.8

Ruralni turizam je nezaobilazni čimbenik u razvoju ruralnih područja, te pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja. Prema definiciji Vijeća Europe “ruralni turizam kao širi pojam od samog seoskog turizma, označava se kao turizam na ruralnom odnosno seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom području”.

TURIZAM I RURALNI RAZVOJ 

Doživjeti i uživati u autohtonom hercegovačkom ambijentu. Na raspolaganju Vam je konoba s kaminom, jednokrevetne, dvokrevetnei trokrevetne sobe, te uživanje, razgledanje i igra s domaćim životinjama u krugu obiteljskog gospodarstva.

Dok mi tu čavrljamo, miris pečenja se osjeća, ne možeš mu odoljeti, već mi želudac počeo lučiti sokove. “Ovaj miris vrijedi parkinga”, kažem ženi. Donosi nam pečenje, žuti se ko vosak, pravo domaće, mislim u sebi, dobro poznaje način spremanja, ta nije mu prvo, ugađa nam ko čiru na želucu, a što će nas oderati jadna nama majka. Plećka, što bi drugo, pečeni krumpiri, zelena salata i bijelo vino, što ti drugo treba ovdje. Na čistom zraku, uz miris vrijeska, cvrkut ptica, sjedi jedi i uživaj. Nakon nekog vremena još ne otkrivamo naš pravi identitet, popilo se dvije butelje vina, domaćin nam nazdravlja, oči nam se cakle. “Polako”, govori žena, “nije ti ovo splačina, trebaš dovesti do kuće, daj se kontroliraj”. Društvo za susjednim stolom diže jednu, a mi ih pratimo, ali se i otkrismo da nismo englezi. “Ništa zato, znao sam ja odmah čim sam vas vidio” reče domaćin sa smiješkom. Na kraju ga upitah “pa dobro, gdje je ona mala sa reklame, mi očekivali nju”. “A ono gorostas, umjetnik, kuhar, pjevač, zabavljač, sve u jednoj osobi, gdje bi to našli”, u šali nam odbaciva domaćin. Samo da sve to ne bude zaračunato na računu. Račun dođe, a tamo malo više nego cijena parkinga u Dubrovniku. n

EKO Hercegovina No.8 | 49

SteÄ&#x2021;ci, Stolac, Bosna i Hercegovina ÂŠ Marinko Dalmatin

PROJEKTI, AKTIVNOSTI, MANIFESTACIJE, ZANIMLJIVOSTI, ZDRAV ŽIVOT ... 

Stazama stećaka Valorizacija i uključivanje u turističku ponudu regije

Tekst Ante Vujnović

U sklopu projekta HERCUL izvršena je valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu. Cilj projekta je očuvanje jedinstvene kulturno-povijesne baštine stećaka na području 4 države (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija)

tećci su kameni nadgrobni spomenici kasnoga srednjega vijeka zapadnog Balkana. Obično označavaju jedan, ali ponekad i više grobova. Nazivaju ih još i bilizi, mramorovi, kamci, grčka, rimska, svatovska ili divovska groblja i sl. Nalazimo ih na području današnje Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije, Crne Gore, Kosova, te središnje i južne Hrvatske. Pretpostavlja se da ih je do danas sačuvano oko 70 000 na oko 3300 lokaliteta, s tim da je moguće da je broj lokaliteta i veći, a ovi se podaci odnose na zadnje popise stećaka objavljene 80-ih godina 20. stoljeća. Stećci se kao nadgrobni spomenici javljaju od druge polovice 12. st., no najkarakterističniji su za razdoblje 14. i 15. st. kada možemo govoriti o “klasičnoj umjetnosti stećaka”. Njihova sepulkralna upotreba prestaje krajem 15. i početkom 16. st. kao posljedica otomanskih osvajanja, s tim da se pojedini oblici i motivi nastavljaju i kasnije. Postoji više tipova stećaka, no uglavnom ih nalazimo u vidu ploče, sanduka, sljemenjaka (oblik pravokutne kuće s dvostrešnim krovom), stuba, križine i antropomorfnog oblika. U kulturi, odnosno umjetnosti stećaka, možda se najviše pažnje usmjeravalo načinu njihova ukrašavanja i interpretaciji pojedinih motiva. Neupitan je njihov simbolizam, inače karakterističan za srednjovjekovnu umjetnost. Prisutni su razni profani i religiozni simboli te najčešće geometrijska i vegetativna ornamentika u funkciji bordura. U pojedinim segmentima moguće je pratiti stariju ranoslavensku, ali i antičku i prapovijesnu tradiciju. U sklopu projekta HERCUL izvršena je valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu. Riječ je o projektu vrijednom 2,6 milijuna kuna čiji je cilj bio očuvanje jedinstvene kulturno-povijesne baštine stećaka na području 4 države (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) te njihova turistička valorizacija. U sklopu projekta izrađena je i Strategija za očuvanje stećaka, a obuhvaćeno je 190 lokaliteta na 4 područja ili ukupno 3321 stećka. U svakoj od država na jednom su lokalitetu obavljeni stručni radovi.

Cilj projekta je uspostaviti turističku rutu “Stazom stećaka”. Staza je obilježena informativnim tablama i smeđom signalizacijom, izrađene su turističke dvojezične brošure te promotivni film “Stazama stećaka”, a međunarodnom izložbom koja je putovala od Dubrovnika, Ljubuškog do Bruxellesa javnost je upoznata s fenomenom stećaka. Prve rezultate projekta Bosna i Hercegovina bilježi kroz povećanu posjećenost arheološkog lokaliteta Radimlja kod Stoca. Na nekropoli se nalaze 133 stećka, od kojih je 63 ukrašeno. Nekropola Radimlja jedan je od rijetkih lokaliteta u Bosni i Hercegovini koji su turistički valorizirali stećke. Tijekom 2015. godine nekropolu je posjetilo preko 11 000 posjetitelja. Od strane Bosne i Hercegovine izvršena je i nominacija stećaka, srednjovjekovnih spomenika, za upisnu Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Na Listu svjetske baštine UNESCO-a do sada je upisano oko 1 000 dobara. Ujedno, od 70 000 evidentiranih stećaka više od 60 000 ih se nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine. n

EKO Hercegovina No.8 | 51

 Manifestacije – Flora Herc 2016.

Drugi Hercegovački sajam cvijeća

Flora Herc 2016.

Tekst Mario Dalmatin

injenica je da se u BiH sve više organiziraju sajmovi i manifestacije koji postaju sami sebi svrha, bez jasnih ciljeva i rezultata održivosti. Upravo ideja organiziranja Hercegovačkog sajam cvijeća Flora Herc potekla je od gospodarstvenika koji su se vodili principima: atraktivnost, aktualnost i održivost. Vođeni ovim principima “Drugi Hercegovački sajam cvijeća – Flora Herc” organiziran u Etno selu Međugorje prošao je svoje porođajne muke i zasigurno prerastao u jednu opće prihvaćenu manifestaciju od gospodarstvenika, malih obiteljskih gospodarstava koji se bave uzgojem cvijeća, akademske zajednice, škola, vrtića do nevladinog sektora. Za neke je ovo već poznata i viđena stvar u svijetu i okruženju, ali na prostorima Bosne i Hercegovine ovo je prva i jedina manifestacija ovakve vrste. Zamišljen je po uzoru zagrebačkog FloraArta koji ove godine slavi 51. obljetnicu postojanja i postigao zavidne rezultate ne samo u okvirima Zagreba, nego su prisutni izlagači iz cijele Hrvatske. Po uzoru na zagrebački sajma cvijeća, “Flora Herc” ima svoje opravdanje postojanosti i organizaciju na prostoru Hercegovine. “Daleko smo mi još od savršenog i ne trudimo

52 | EKO Hercegovina No.8

se dostići Floraart Zagreb ali imamo od koga učiti, slijediti i prenositi pozitivne ideje i razvijati našu vlastitu priču oslanjajući se na domaće snage” rekao nam je u razgovoru organizator sajma gosp Branimir Penava. Na ovogodišnjem Sajmu cvijeća Flora Herc predstavljalo se 40 izlagača, od čega je 20 cvjećara. Na 3000 metara kvadratnih u 20 drvenih kućica bilo je izloženo cvijeće, sadnice, biljni preparati, zaštitna sredstva te proizvodi od meda i vina. “Sajam je posjetilo preko 5000 ljudi, a sami izlagači su prezadovoljni organizacijom ali i prodajom cvijeća, sadnog materijala i zaštitarskih sredstva za održavanje i njegu cvijeća” istakao je Branimir. Tijekom Sajma bila su organizirana i predavanja, okrugli stolovi i prezentacije. Nositelj stručnih aktivnosti bili su Agronomski fakultet Mostar, Ekološka udruga “Lijepa naša”, turistički djelatnici vezani uz turizam i okoliš iz Mostara te osnove škole i dječji vrtići iz regije. Ekološka udruga “Lijepa naša” uz suradnju partnerskih organizacija (udrugom EHOO i Neretva Delta Forumom) prezentirala hortikulturno uređenje Čapljine, grada koji s pravom nosi naziv Cvijet Hercegovine. U konferencijskoj sali udruge su izložile umjetničke fotografije - foto izložbu, časopise o prirodi i okolišu, ekologiji, turizmu i održivom razvoju, te predstavili nagrađene literarne radove učenika koji

PROJEKTI, AKTIVNOSTI, MANIFESTACIJE, ZANIMLJIVOSTI, ZDRAV ŽIVOT ... 

Jedna od novosti na ovogodišnjem sajmu jeste dodjela nagrada u tri kategorije i to za najljepši balkon, najljepše uređen vanjski dio ugostiteljskog objekta i najuređenije školsko dvorište na području Hercegovine.

su rađeni u sklopu ”Dječjeg samita o okolišu i kulturi”. Učenica OŠ “Ivana Brlić Mažuranić” Humac, Marija Tomić, u svojstvu dječjeg ambasadora okoliša za 2015. pročitala je pjesmu “Babino selo”. Marko Glavaš učenik OŠ “Marin Držić” Buna pročitao je pjesmu “Pismo ministru okoliša” kao simboličnu poruka Sajma. Jedna od novosti na ovogodišnjem sajmu je dodjela nagrada u tri kategorije i to za najljepši balkon, najljepše uređen vanjski dio ugostiteljskog objekta i najuređenije školsko dvorište na području Hercegovine. Nagrade dobitnicima uručila je EU “Lijepa naša” koja je tijekom protekle godine snimala balkone, restorane i školska dvorišta:  Gđi. Tonki Ereš za najuređeniji cvjetni balkon,  G. Juri Bandiću, vlasniku pizza&baru „Ajduk“ iz Gruda za najuređeniji restoran/eksterijer  OŠ „Marin Držić“ Buna za najuređenije školsko dvorište. Kroz ovakav vid rada organizatori žele potaknuti sve građane kao i učenike srednjih i osnovnih škola da uz malo truda i zalaganja na lijep način urede svoje dvorište a time i uljepšaju svoj životni prostor. Na završnom dijelu Sajma organizatori su priredili svečanost dodjele priznanja i nagrada za sve sudionike /izlagače te vatromet s kojim je zaključen ovogodišnji sajam cvijeća s porukom da se dogodine opet nađu na ovom mjestu u još većem broju i sa još ljepšim cvjetnim aranžmanima i ponudom. 

Najuređeniji cvjetni balkon u 2015.

Nagrađeni balkon, gđa Tonka Ereš

Najuređeniji restoran/eksterijer u 2015.

Nagrađeni restoran, Pizza&bar „Ajduk“, gosp Jure Bandić

Najuređenije školsko dvorište u 2015.

Nagrađeno školsko dvorište, Osnovna škola „Marin Držić“ - Buna

EKO Hercegovina No.8 | 53

PROJEKTI, AKTIVNOSTI, MANIFESTACIJE, ZANIMLJIVOSTI, ZDRAV ŽIVOT ... 

Tekst Nada Decovski

BICIKLIZAM

NOVI TREND ZDRAVOG ŽIVOTA Prvotno nastao u 19. stoljeću u Europi kao način bržeg i lakšeg transporta ljudi, danas je, osim načina prijevoza, vrlo rašireni sport te vid rekreacije.

EKO Hercegovina No.8 | 55

 Biciklizam – Novi trend zdravog života

DOSEGNITE SVOJ LIMIT ZATIM SAMO NASTAVITE

roljeće je nešto ranije došlo nego obično a na putovima je sve veći broj zaljubljenika na dva kotača. Ako ste odlučili da korisno provedete dan, umjesto da sjedite u zagušljivom kafiću, izvucite svoj bicikl iz garaže i u prirodu. Možda vam je upravo vožnja po svježem zraku potrebna da odagnate tjeskobu i nagomilani poslovni i urbani stres, da očistite svoj organizam od raznih toksina, probudite svoja osjetila, te uživate u svakoj zraci sunca. Uz sporu vožnju koja ne izaziva napor i dozvoljava normalan razgovor, dosadan dan se može pretvoriti u druženje, umjesto na kavi – na biciklu. Stoga, ako se želite pridružiti ovoj skupini entuzijasta, rekreativaca i sportaša koji imaju nešto drugačije kriterije i norme ponašanja, onda je vožnja bicikla idealan vide rekreacije koji vam može pomoći da skinete višak kilograma, smanjite nivo stresa i poboljšate svoje zdravlje. Biciklizam je vrlo popularan način vježbanja kako za odrasle,

Biciklizmom ćete uštedjeti novac, steći dobru fizičku kondiciju i dati svoj doprinos čistoći okoliša. malu djecu, umirovljenike, invalide i ljude s posebnim potrebama. Svi mogu mogu uživati u biciklizmu te postati dio vaše svakodnevnice a istovremeno će vam poslužiti kao sredstvo prijevoza. Na taj način ćete uštedjeti novac, steći dobru fizičku kondiciju i dati svoj doprinos čistoći okoliša. Biciklizam spada u kategoriju vježbanja niskog intenziteta, jer manje opterećuje vaše zglobove od trčanja ili drugih aktivnosti kao što je npr. aerobik. Ipak, vožnja će vam pomoći da oblikujete svoje tijelo. Svakom od nas je potrebo 30 minuta neke aktivnosti dnevno kako bismo bili u boljoj formi a samim time i zdraviji. Tih 30 minuta odgovara 10 000 koraka ili 8 km vožnje biciklom. Na primjer, netko tko ima 80 kg će sagorjeti više od 650 kalorija za jedan sat vožnje bicikla, čime će se povećati tonus mišića nogu i stražnjice. Za očuvanje zdravlja vašeg kardiovaskularnog sustava, mnogo je bolje voziti bicikl dva puta tjedno umjerenijim tempom, nego se preforsirati dugom vožnjom za vikend. Uskoro ćete osjećati koristi od ovakvog načina vježbanja Za one manje upućene u ovaj sport, rekreaciju i korištenje bicikla kao provoznog sredstva, pretpostavlja se da danas na svijetu postoji preko 1 000 000 000 bicikala. Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas najraširenije prijevozno sredstvo. Zbog činjenice da u usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima (primjerice autom) bicikl je daleko manje opasan po onečišćenje okoliša, a ujedno vrlo pozitivnog učinka na zdravlje ljudi koji ga voze. n

PROJEKTI, AKTIVNOSTI, MANIFESTACIJE, ZANIMLJIVOSTI, ZDRAV ŽIVOT ... 

Za one koji se još nisu odlučili ili razmišljaju oko nabavke bicikla i njegovog korištenja u stalnom provozu, rekreaciji ili kao sportskoj disciplini dajemo nekoliko razloga zbog kojih je vožnja biciklom dobra ideja. teško aktivirati ostalim vježbama pa se na taj način smanjuje učestalost bolova i mogućnost oštećenja kralježnice.

Smanjenje stresa Biciklizam ima prilično opuštajući učinak zahvaljujući uniformnim pokretima koji stabiliziraju i fizičke i psihičke funkcije tijela. Smanjuje anksioznost, depresiju i druge psihološke probleme te kontrolira hormonalnu ravnotežu tijela.

Jačanje izdržljivosti Jačanje imuniteta Imunosni sustav štiti naše tijelo od infekcija i različitih sistemskih bolesti. Studije pokazuju da umjerena tjelesna aktivnost, kao što je biciklizam, jača imunosni sustav što nas automatski čini zdravijima. Također povečava aktivnost stanica u borbi protiv stanica tumora čime spriječava razvoj tih bolesti.

Jačanje mišića Vožnja biciklom aktivira većinu mišića tijela. Mišići nogu rade dok pedaliramo, trbušni mišići i mišići leđa stabiliziraju tijelo na biciklu i prigušuju vanjske učinke kao što su udarci biciklom, mišići ruku i ramena podupiru tijelo na ručkama. Svi ti pokreti treniraju i učvršćuju mišićni sustav čineći ga jačim te samim time osiguravaju njegovo efi kasno funkcioniranje.

Jačanje kostiju Vježbanje i popratan napor na cjelokupni sustav kostiju rezultira njegovim jačanjem i povećanjem pokretljivosti. Biciklizam ima pozitivan učinak na gustoću i jačinu kostiju. Osim toga, mišićni sustav ojačan redovitom vožnjom bicikla podupire i štiti sustav kostiju.

Biciklizam je posebno dobar aeroban trening jer je opterećenje tijela manje nego kod drugih sportova koji zahtjevaju napor. Bolja tjelesna izdržljivost smanjuje umor i poboljšava raspoloženje.

Spriječavanje bolesti srca i kardiovaskularnog sustava Srce je jedan od najvažnijih organa za zdrav život no fi zička neaktivnost može dovesti do njegovog oštećenja. Biciklizam je idealan način jačanje srca pri čemu se ono manje opterećuje kod fi zičkih napora. Negativni učinci faktora koji vode srčanom udaru se smanjuju, tj. i sama vjerojatnost srčanog udara i to za 50 %.

Smanjenje visokog krvnog tlaka Vožnja biciklom umjerenog intenziteta može spriječiti pojavljivanje ili smanjiti već prisutan visoki krvni tlak. Automatski se smanjuje vjerojatnost moždanog udara i oštećenja organa. Biciklizmom se smanjuje broj otkucaja srca, tj. visoki krvni tlak.

Aktivnost koja ne opterećuje tijelo Ne opterećuje zglobove jer ne trpe pod težinom tijela. Možete sami birati intenzitet vježbe što čini vožnju biciklom pogodnom za ljude svih uzrasta i kondicije.

Prevencija bolesti kralježnice i bolova u leđima

Čuva planet

Dok vozite bicikl vaše držanje je optimalno, a pokreti nogu stimuliraju mišiće donjeg dijela leđa gdje najčešće dolazi do oštećenja kralježnice. Na taj način vaša kralježnica jača te se smanjuje negativan učinak vanjskih faktora. Vožnja biciklom naročito stimulira male mišiće kralježnice koje je

Zamjena automobila biciklom smanjuje ispuštanje plinova koji uzrokuju efekt staklenika, smanjuju se troškovi održavanja cesta jer bicikli zanemarivo oštećuju ceste. Vožnja biciklom 25 minuta dnevno umjesto vožnje automobilom smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 165 kg na godinu.

EKO Hercegovina No.8 | 57

 Divlji konji

Teško tko može odoljeti izazovu divljine. Zaigrani pastusi uz borbu za prestiž i dominaciju nad krdom pokazuju svoju snagu i prirodni nagon za održanjem. Promatrajući divlje konje na područje Kruzi, od Korićine do Borove glave, impresionirat će Vas prizor krda divljih konja, koji u potrazi za dobrom travom, soli i vodom dnevno pređu i na desetine kilometara.

58 | EKO Hercegovina No.8

PROJEKTI, AKTIVNOSTI, MANIFESTACIJE, ZANIMLJIVOSTI, ZDRAV ŽIVOT ... 

Tekst Mirko Šarac

ZAŠTIĆENI

DIVLJI KONJI

Odluka Općinskog vijeća Livno o zaštiti divljih konja donesena je 16. prosinca 2009.

REPORTAŽA O LIVANJSKIM DIVLJIM KONJIMA OBJAVLJENA JE U ČASOPISU NATIONAL GEOGRAPHIC, TE JE DOKAZ TURISTIČKE VRIJEDNOSTI I RIJETKOSTI S KOJIM OPĆINA LIVNO RASPOLAŽE.

duvijek smo znali više cijeniti tuđe vrijednosti, radove, mišljenja, nego svoje, pa tako je i u slučaju “Divljih konja” na visoravni Krug - Borava glava, područje između Kupresa i Šujice na sjevernoj i Livna na zapadnoj strani. Na području visoravni Krug, na 140 kvadratnih kilometra, konji obitavaju više od 40 godina. Naime, oni nisu oduvijek divlji konji, nego su potomci pitomih konja koje su vlasnici, dolaskom mehanizacije i ratnim dešavanjima puštali na slobodu da se sami brinu o sebi. Ratom zahvaćeno područje ubrzalo je njihovu izolaciju koja je dovela do podivljavanja konja i uspostavu hijerarhijske strukture među njima. Slična situacija se dešavala i na prostoru Hutova blata gdje je populacija podivljalih konja znatno manja. Danas za divlje konje na visoravni Kruga s razlogom možemo reći da je to jedno od najvećih krda divljih konja na području Europe.

EKO Hercegovina No.8 | 59

 Divlji konji

Zaljubljenici u konje duži niz godina borili su se s lokalnim vlastima nastojeći ih pridobiti i uvjeriti ih da konje treba zaštititi od lovokradica, te da kao rijetkost i prirodnu vrijednost mogu valorizirati i pretvoriti u turističku atrakciju. Općina Livno je pod pritiskom zaljubljenika u konje donijelo odluku i proglasila konje zaštićenom vrstom, a članovima udruge “Borova glava” osigurala potporu za njihovu zaštitu i očuvanje. Danas se broj konja kreće oko 300 komada koji uživaju i pasu na visoravni Krug. Danas divlji konji više promoviraju općinu Livno nego bilo koji drugi turistički sadržaj. Reportaže o divljim konjima, objavljene u britanskom Daily Mail te svjetskom časopisu National Geographic, dokaz su turističke vrijednosti i rijetkosti s kojim općina Livno raspolaže. Ni uredništvo časopisa Eko Hercegovina nije moglo odoljeti ovom izazovu divljih konja koji su gospodari livanjske visoravni, tog carstva zelenih proplanaka, kamena i mirisnog planinskog cvijeća kojeg vjetar nosi niz padine prema Livnu i Šuici. 

60 | EKO Hercegovina No.8

Volonteri Planinarsko-ekološkog društva “Borova Glava” krajem prošle godine evidentirali su 353 jedinke livanjskih “divljih” konja, što je više nego dvostruko u odnosu na prije pet godina, kada je donesena odluka Općinskog vijeća Livno o njihovoj zaštiti. Ove godine se očekuje između 55 i 60 ždrijebadi.

PROJEKTI, AKTIVNOSTI, MANIFESTACIJE, ZANIMLJIVOSTI, ZDRAV ŽIVOT ... 

Konji kao terapija Konjički klub “Vranac” prilagodio je niz sadržaja i aktivnosti djeci s posebnim potrebama Tekst Mato Dragičević

trke, natjecanja, parade, genske riznice, drugi ih drže kao svoje ljubimce, treći ih koriste za rekreativno i terapeutsko jahanje, a neki se skrbe o njima da žive i opstanu u slobodnoj prirodi. Ovih zadnjih sve je manje izuzev na livanjskoj visoravni i Hutovu blatu dok je sve više udruga i ljubitelja konja koji drže konje za rekreacijsko i terapeutsko jahanje. U zadnje vrijeme sve više je konjičkih klubova koji se bave terapeutskim jahanjem: “jahanje je oblik konjaništva namijenjen i prilagođen djeci s teškoćama u razvoju, osobama s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima te osobama s psihološkim i emocionalnim poteškoćama, u svrhu terapije, rehabilitacije i općenito poboljšanje kvalitete života istih”. Terapijsko jahanje provodi instruktor terapijskog jahanja – osoba koja je uz potrebna znanja i vještine vezane uz konjaništvo prošla edukaciju o izboru, držanju i obuci terapijskog konja, posebnoj opremi, kao i edukaciju iz medicinskog područja (indikacije, kontraindikacije, metode, sadržaji i ciljevi). Spoznaje da terapeutsko jahanje pomaže i ima čitav niz pozitivnih terapijskih učinaka kod različitih oblika oboljenja datiraju još iz 1875. godine kada je francuski liječnik Cassaigni primijetio izvjestan napredak kod bolesnika s neurološkim poremećajima: bolje držanje tijela, poboljšana ravnoteža, bolja pokretljivost zglobova i općenito bolje psihološko stanje organizma. Prije stotinjak godina, u Engleskoj je prepoznato jahanje za osobe s invaliditetom kao koristan oblik rehabilitacije i tijekom prvog svjetskoga rata terapijsko jahanje je kao oblik rehabilitacije ponuđeno ranjenim vojnicima u bolnici u Oxfordu. Također, stručnjaci različitih profi la prepoznali su pozitivno djelovanje terapijskog jahanja u rehabilitaciji te njegov učinak na poboljšanje kvalitete življenja djece i odraslih s poteškoćama. Multidisciplinarnim pristupom želi se unaprijediti program terapijskog jahanja, podići kvaliteta njegova provođenja, ali i rezultata. Konji izrazito društvene životinje koje imaju razvijenu sposobnost percepcije i odražavanja podražaja ljudskog tijela, stoga podražaj njihanja, koji

se prenosi s konjskih leđa na jahača, sličan je ljudskom hodu. Pri kretanju konja prenosi se od 90 do 110 trodimenzionalnih impulsa njihanja u minuti koji opuštaju mišićni tonus te istovremeno potiču reakciju uspostavljanja ravnoteže kod jahača. Kroz terapijsko se jahanje djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom u velikoj mjeri pomaže i pri poboljšavanju općeg emocionalnog stanja. Učenjem kontroliranog i odgovarajućeg ponašanja, korisnik terapijskog jahanja razvija jedinstvenu povezanost s velikom i snažnom životinjom, što u konačnici doprinosi razvitku njegova samopouzdanja, povjerenja, koncentracije i strpljenja. Terapijskim se jahanjem postiže znatan napredak kod velikog broja poremećaja, stanja i bolesti (mišićne distrofije, cerebralne paralize, Downovog sindroma, smetnji s vidom i sluhom, intelektualnih teškoća, autizama, multipla skleroze, ozljede mozga i leđne moždine, amputacije, poremećaja u učenju, hiperaktivnosti (ADHD-a) te mnogih drugih). Slijedeći svjetske trendove, sve veću popularizaciju konjičkog sporta, a posebno sve veće potrebe i zahtjeve djece s poteškoćama u razvoju, za terapeutskim jahanjem kao terapijom okrenuo se u svojoj djelatnosti i Konjički klub “VRANAC”. Klub danas raspolaže sa 10 konja, vrste austrijski Hafl inger, koji su posebno namijenjeni za ovu vrstu terapijskog jahanja. Da bi udovoljio sve višim zahtjevima roditelja i djeci s posebnim potrebama, Konjički klub “Vranac” prilagodio je niz sadržaja i aktivnosti upravo ovom programu. Potpisivanjem sporazuma o suradnji s Osnovnom školom za djecu sa posebnim potrebama - Mostar uspješno se realizira program terapeutskog jahanja koji je ušao u redovni plana i program škole gdje djeca dva puta tjedno dolaze na terapeutsko jahanje. Ovo je još jedna potvrda kako ljubav prema konjima može imati višestruke koristi za širu društvenu zajednicu, a onim najpotrebnijim, djeci s posebnim potrebama, može vratiti osmjeh na licu. 

EKO Hercegovina No.8 | 61

 Tangled by G

“ G y b d gle

Tekst i fotografije Blanka Bradvica

n a T „

& Eco Gabela

POVRATAK PRIRODI „Sva umjetnost je samo imitacija prirode“ rekao je Seneka. Ne samo da je imitacija prirode nego je priroda najslavniji umjetnik. Umjetnici su godinama, stoljećima imitirali, kopirali veliku umjetnicu, nastojeći barem kratko joj biti blizu. Ipak, priroda je uvijek posebna na svoj način, jednostavna i složena, ona odiše harmonijom, u njoj možete naći sklad boja i oblika, otrov i lijek i sve to u isto vrijeme i na jednom mjestu.

Grozdana Bradvica Gabela 213, 88300 Čapljina Bosna i Hercegovina Telefon: +387 36 821 336 Mobitel: +387 63 366 826 grozdana.bradvica@gmail.com blanka.bradvica@gmail.com

62 | EKO Hercegovina No.8

SUVENIRI 

Danas, imitirajući moderne trendove (u svim sektorima) postajemo klonovi bez vlastitog stila i osobnosti – kupujući robu sumnjivog podrijetla i još sumnjivijeg sastava. Ne samo da lako prihvaćamo novo, nego u toj utrci zapostavljamo naše izvorne proizvode, zaboravljamo i napuštamo našu tradiciju, stare zanate i običaje, zaboravljajući da su naši proizvodi izvorni, prirodni , a samim tim ako ne i bolji. Međutim, sve se više vrjednuje prirodno, izvorno, autohtono i originalno. Pozitivan primjer je brend „ Tangled by G “ kojeg već duži niz godina stvara Grozdana Bradvica koristeći prirodne materijale. Svoju inspiraciju crpi iz prirode, pokušavaju vratiti prirodu u našu svakodnevicu. Njena paleta proizvoda: čajevi od ljekovitog bilja, uzgojene u vlastitom vrtu i sušene na vrelom hercegovačkom suncu, mirisni likeri i domaći sokovi koji sadrže samo prirodne sastojke bez konzervansa, tu su i pletene torbe, narukvice, ogrlice te razni suveniri od papira, stakla, drveta i sl. Grozdana je svoje kreativne sklonosti prenijela i na uređenje interijera, gdje dolazi do izražaja ona prirodna nota. Vodeći se idejom da najbolje stvari dolaze iz prirode. Za uređenje čapljinskog hotela Mogorjelo koristila je prirodne materijale. Ukrasne kuglice izrađene od paper mache mase, vjenčići od sušenog pruća i cvijeća te stolni aranžmani, a sve to uz malo ukrasnih trakica i malo boje postaju mala prirodna čuda. “ Tangled by G ” u svojoj ponudi osim raznih posudica ima i nakit, ogrlice i narukvice, dekorativne sličice i suvenire, a u planu su i novi proizvodi na bazi prirodnih materijala. “ Tangled by G ” pokazuje kako je lako vratiti se korijenima, kako je lako pronaći inspiraciju u prirodi ali i ravnoteži koju su naši stari imali, a mi prelako zaboravili. Stoga nije ni čudo što proizvodi T by G krase domove diljem Hercgovine ali Europe i svijeta jer upravo turisti/gastarbajteri željeli su kući ponijeti nešto domaće/hercegovačko, izvorno i originalno koje će odisati mirisom iskonske hercegovačke prirode. n

EKO Hercegovina No.8 | 63

Njegove boje ostavile su neizbrisiv trag

‘’New York je velik, Metropolitan sjajan, ali velika djela nastaju ondje gdje žive veliki ljudi.’’ Frano Primorac je rođen u Čitluku, gdje je završio osnovnu školu. Nakon toga, srednju školu primijenjenih umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti, Odsjek slikarstva, diplomirao je u Sarajevu. Izlagao je do sada na mnogim mjestima. Kako je i sam volio reći, od rodnog Čitluka do muzeja Mimara u Zagrebu, preko Europe i svijeta. Do sada je imao na desetke samostalnih te sudjelovao na više od tristo skupnih izložbi. Također je bio istaknuti kulturni, sportski i javni djelatnik. Bio je poznat i kao organizator i pokretač brojnih humanitarnih izložbi, a i sam je u dobrotvorne svrhe darovao nekoliko stotina svojih umjetničkih djela. Kao drag i plemenit čovjek pokojni je Frano bio redoviti sudionik brojnih likovnih kolonija od Prevlake do Vukovara, kao i onih na prostorima Bosne i Hercegovine. Za svoj umjetnički rad i unaprjeđenje kulturne djelatnosti do sada je više puta nagrađivan. Intelektualnost je širina. Jednom prilikom je kazao kako je kroz svoj mukotrpan rad došao do zaključka kako je umjetnost savršenstvo, a to savršenstvo nema kraj, tako da se uvijek može više i bolje nešto uraditi. “To je beskonačna forma koja uvijek teče i nema svoj kraj. Nikad se ne može reći da se napravilo savršeno djelo. Smisao umjetnosti je biti umjetnik u ovo vrijeme, kada su mnogi umjetnici neshvaćeni’’. “Prema svim ljudima iskazivao je ljubav na različite načine, s beskrajnom pažnjom i nježnošću odnosio se prema svojima, prema obitelji u kojoj je ponikao i s kojom je živio, s kojom je dijelio i dobro i zlo, s oduševljenjem prema narodu i domovini i s poštovanjem prema svakom čovjeku. Njemu uistinu nitko nije bio tuđin bez obzira kako se zvao i kojim jezikom govorio. Oni koji pokojnoga Franju znaju puno bolje i više, znaju koliko je volio svoj Čitluk i svoju Hercegovinu iz koje je ponikao. Pamtit ćemo ga zasigurno svi mi koji smo ga susreli po širokom osmjehu ovoga čovjeka, osmjehu koji odražava upravo ono što je i rečeno kako osmjeh dobro stoji ljudima s velikim srcem i kako ništa drugo čovjeku ne otkriva njegovu narav kao njegov osmjeh” – kazao je fra Miro Šego na Franjinu pokopu.

64 | EKO Hercegovina No.8