Sano magazin 09 by Tomislav Škrljac

Stručni časopis za profesionalne poljoprivrednike

Životinje hraniti zdravo i profitabilno Listopad 2009.

Sano novine i na www.sano.hr

piše dr. Branimir Kampl

Tema broja:

Predstavljamo Sano inovacije - specijalne proizvode

novi koncentrat sirove vlaknine za hranu bez mikotoksina

U posjeti farmi obitelji Rumek

Svinjogojstvo danas i sutra

Sadržaj

Impresum

Stručni časopis za uspješne poljoprivrednike

Listopad 2009. Izdavač: Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o. Industrijska cesta, 44317 Popovača, Tel: 044/56 80 00, Fax: 044/67 08 16,

Tema broja:

Internet: www.sano.hr

Svinjogojstvo danas i sutra

E-mail: sano@sano.hr

Za izdavača: dr. Branimir Kampl Urednik i priprema za tisak: Tomislav Škrljac, Odjel grafičke pripreme tvrtke Sano Naklada: 18.000 komada Tisak: “Grafika Gulan”, Sisak

Svi članci objavljeni u originalnom obliku i na jeziku autora, uz neophodne redakcijske intervencije. Dotiskivanje samo s izričitom dozvolom kao i navod izvora podataka.

Sadržaj

Obrada papaka mliječnih krava Jedini način održavanja papaka zdravim, a isto tako i liječenja bolesti ekstremiteta, je pravovremena stručna obrada (obrezivanje) papaka. Uz to, zdravi i funkcionalni papci jedan su od osnovnih preduvjeta za dobru proizvodnju mlijeka. Obrada papaka mora se obavljati redovito i spada u obvezan dio tehnologije. Tvrtka SANO nedavno je osnovala stručni odjel za obrezivanje papaka. U odjelu rade stručnjaci koji su obrazovani pod stručnim nadzorom INEDA instituta iz Münchena.

Pregled po stranicama: Aktualnosti: Vijesti iz Sano ........................ 4. Predstavljamo Sano pomoćne proizvode ............... 5.

Tema broja: Svinjogojstvo danas i sutra ................................... 8.

Svinjogojstvo: Nabava rasplodnih krmača na leasing ............................. 10. Cellusan - novi koncentrat sirove vlaknine, slobodan od mikotoksina ...................... 14.

Govedarstvo: Obrada papaka mliječnih krava ....................... 16.

U posjeti:

Farma za primjer u podravskoj idili U središtu Podravine, u neposrednoj blizini kupališta ČingiLingi i općinskog središta Molve, u malom mjestu Gabajeva Greda nalazi se svinjogojska farma obitelji Rumek. Gospođa Đurđa i gospodin Valentin se već 15-tak godina u ovom idiličnom okolišu bave uzgojem svinja i taj posao im ispunjava radni dan.

Farma za primjer u posavskoj idili .................... 18.

Sano novine i na

www.sano.hr

Aktualnosti

Novi dizajn vaših Sano internetskih stranica

nastojanju da uvijek bude ukorak s vremenom, odnosno sa modernim dizajnerskim i informacijskim standardima i zahtjevima suvremenog društva, Sano je proveo temeljiti redizajn svojih internetskih stranica. Osim novoga, mnogo suvremenijeg izgleda same stranice, dodani su novi sadržaji, od kojih prije svih treba izdvojiti rubriku s vijestima, smještenu na samoj naslovnoj stranici. Sve novosti o proizvodima i aktivnostima naše tvrtke, ali i razne druge vijesti koje poljoprivrednici

i stočari mogu smatrati zanimljivima, redovito i pravovremeni će se pridodavati sadržaju. Od sada je također moguće pristupiti starijim brojevima našeg Sano časopisa u PDF-formatu, te ih spremiti na svoje računalo. Rubrika O nama obogaćena je detaljnijim kontakt-podacima svih naših regionalnih tvornica te modernom kartom za lakše pronalaženje naše lokacije u Popovači. U galeriji će se, osim fotografija, nuditi i korisni video-isječci sa pregledom

aktivnosti naših stručnih savjetnika te preporukama i savjetima koje vam imaju za ponuditi. Uz koncepte za hranidbu vaših životinja, detaljno je predstavljen i koncept primjene TMR-hranidbe, kao i Sano TMR Profi mješalice koje su najprimjerenije za primjenu TMR tehnologije hranidbe krava. Za naše registrirane kupce postavili smo rubrike pomoću kojih je moguće preko interneta naručiti Sano proizvode ili postaviti pitanje našim stručnim savjetnicima. n

Produženi HACCP i ISO 9001 certifikati

ertifikatima ISO 9001 i HACCP, u tvornici SANO u Popovači, kao potvrda organizacijske izvrsnosti i osnova za proizvodnju najviše kvalitete, produžena je valjanost. HACCP je danas preduvjet za proizvodnju hrane za životinje, kao najvažnijeg elementa u lancu proizvodnje hrane za ljude.

Milk - maker za plodne, proizvodno sposobne krave

Puno mlijeka Aminoproteinski kompleks s niacinom i posebnom mješavinom šećera Sinkroniziran obrok

• veća količina mlijeka • visok sadržaj proteina i masti u mlijeku • poboljšava plodnost • štiti od pojave deficita i gubitka težine • redovna plodnost

Više savjeta kod vašeg Sano stručnog savjetnika ili na www.sano.hr

Aktualnosti

Predstavljamo Sano ponudu kvalitetnog pribora i pomagala u objektima za životinje Već godinama su Sano tehnički proizvodi vrlo pozitivno primljeni od strane priznatih europskih uzgajivača. U Sano ponudi za uspješne uzgajivače i sve one koji to žele postati nalaze se: aplikatori za siliranje, statične i rotirajuće četke za krave, pojedinačni i grupni iglui za telad, mikseri za miješanje mlijeka za telad, sonde i kante s dudama za napajanje teladi… Sano kante zapremnine 12 i 20 litara su poznate ne samo kod uzgajivača, nego se koriste u mnoge različite namjene.

Pojedinačni i grupni Sano iglu

a telad u staji često vladaju uvjeti previsoke temperature, vlažnosti, visoke koncentracije plinova i patogena, a tu je i nedostatak svjetlosti i primjerene ventilacije. Ovo su neke od štetnih čimbenika koji dovode do proljeva i bolesti. Zbog toga je svako tele odmah

nakon poroda potrebno posušiti i prenijeti u Sano pojedinačni iglu. Svježi zrak, odgovarajuća količina svijetla i prostora, kao i manje kontakta sa starijim i bolesnim životinjama u prvim tjednima života, idealni su za dobar razvoj i dobro zdravlje. Uzgoj teladi u igluu jamči bolje zdravstveno stanje,

Sano četke

a plodnu i produktivnu kravu krajnje je važno njeno raspoloženje i udobnost, kojima svakako mogu pridonijeti specijalizirane Sano četke: mehanička četka s električnim pogonom i Sano statična četka. Sano četke lakoćom čiste životinjama neuhvatljiva mjesta, kao što su glava, vrat, leđa i rep. One također oslobađaju krave od neželjenih vanjskih parazita. n

bolje uzimanje hrane i ispravan razvoj teladi. Samo zdravo tele jamči budućnost s kravama visoke kvalitete, a time i profit za uzgajatelje. Sano pojedinačni iglu je za telad u prva 3 tjedna života, od 4 tjedna života teladi je namijenjen Sano grupni iglu. n

Aktualnosti

Mikser za miješanje mlijeka za telad

Sonda za telad

ano mikseri služe za jednostavnu, a istovremeno i najkvalitetniju pripremu mlijeka za telad zbog pravilnog miješanja sa vodom ili proizvodima poput Milli. Temperatura mlijeka za davanje teladi mora biti oko 42 ˚C. n

dmah nakon rođenja, telad treba pravilno osušiti, a zatim je nahraniti kolostrumom s dodatkom CotosanPlus. Telad treba piti najmanje 2 l kolostruma, ali kako ne žele uvijek piti dragovoljno, najbolje je napajati ih uz pomoć Sano sonde za telad. n

Sano ventilator

Aplikatori za Sano Labacsil Duo

amo uz dobru silažu je moguće osigurati istu razinu kvalitete krmne smjese za krave tijekom cijele godine. Dobra silaža treba biti pripremljena uz primjenu proizvoda Sano Labacsil Duo. Korištenjem aplikatora primjerene doze Labacsila mogu se precizno dodati u silažu. n

a visoku proizvodnju mlijeka, krave zahtijevaju puno kisika, određenu temperaturu, što znači svježi zrak. U unutrašnjosti staja, pogotovo ljeti, to obično može biti problem. Krave trebaju mnogo kisika za ugodan život i, najvažnije, za proizvodnju mlijeka. Povrh svega, one proizvode velike količine topline, koji bi trebao biti propušten izvan staje. S ciljem pružanja bolje kvalitete stajskog zraka, Sano nudi stajske ventilatore SanoFan. To su velika puhala (promjera 1,3 m), s puno snage (1,3 kW) i učinkovitosti (26,2 watt/1.000 m3). n

Aktualnosti

Ostali pomoćni proizvodi

d ostalih pomoćnih proizvoda iz Sano ponude obratit ćemo vam pozornost na Sano kante najviše kvalitete, zapremnine 12 ili 20 litara, potom Sano kante s dudom, za lakše napajanje teladi, Sano hranilice za prasad te izvrsne Sano grabilice. Svi navedeni proizvodi su od najkvalitenijeg materijala i dokazano olakšavaju rad na gospodarstvima. O njihovim cijenama i ostalim detaljima koji vas zanimaju, obratite se Sano stručnom savjetniku za vaše područje. n

Iznad 7.000 litara proizvodnje mlijeka

Izvanredan kompleks premiksa i aktivnih tvari s mineralima, vitaminima, elementima u tragovima i aminokiselinskim kelatima elemenata u tragovima

• puno mlijeka • zdravo, proizvodno sposobno vime • stabilne, zdrave noge i papci • visok sadržaj masti u mlijeku • redovni estrus za visoku plodnost

Više savjeta kod vašeg Sano stručnog savjetnika ili na www.sano.hr

Tema broja

Svinjogojstvo danas i sutra U kojem pravcu se razvija svinjogojstvo u Europi

roteklih nekoliko godina osjećamo duboku krizu u svinjogojstvu. Jednim dijelom uzrokovana je iz sličnih razloga kao i globalna ekonomska kriza, ona posebno pogađa zemlje s niskom proizvodnjom i produktivnošću u svinjogojstvu, kao što je naša. Kako u tim okolnostima zadržati kakvu-takvu isplativost, odnosno da li ulagati u daljnji razvoj ili ipak odustati od proizvodnje, pitanje je koje si danas nameću gotovo svi proizvođači. Kao jedna od značajnih posljedica, kriza u svinjogojstvu proteklih godina odrazila se nepovoljno na proizvodnju prasadi u svim zemljama zapadne i srednje Europe. Iznimka su zemlje “velesile” u svinjogojskoj proizvodnji, kao Danska i Nizozemska. Kao iskusni igrači i poduzetnici, proizvođači iz ovih zemalja žele naredne godine iskoristiti manjak i osvojiti što veći udio u tržištu europskih zemalja. Opseg opskrbe većih tržišta prasa-

di ograničen je s nekoliko čimbenika, od kojih je prvi cijena, zatim slijede zahtjevi tržišta i sve stroži zakonski propisi koji reguliraju ekološka pitanja i pitanja dobrobiti životinja. Sve veći zahtjevi i propisi o dobrobiti životinja poskupljuju i kompliciraju transport, što otežava slanje prasadi na relaciji gdje transport traje dulje od dvadesetak sati. S druge strane, pojedina tržišta zahtijevaju (kao južna Njemačka, Bavarska) izrazito mesnate svinje. Danski i nizozemski uzgojni programi usmjereni su više na veliki dnevni prirast, što podrazumijeva nešto nižu mesnatost.

Primjer Danske Ako ove elemente možemo smatrati otežavajućim čimbenicima, velika prednost materijala iz Nizozemske, a osobito iz Danske, je mogućnost dobave većeg broja – i više stotina pa i do

Danska bilježi, kada je riječ o vlastitim potrebama proizvodnje svinjskog mesa, postotak od 695 %. tisuću prasadi sa samo jedne farme. Takav je materijal u genetskom, a pogotovo u imunološkom pogledu ujednačen. To je razlog zbog čega su rezultati u tovu s takvim životinjama osjetno bolji. Stoga je opravdana i nešto viša cijena (2-3 eura), koja se zahtijeva za takvu prasad. S druge strane, kupovati prasad ujednačenog porijekla ima smisla samo ako prasad dolazi u iste ili usporedive uvjete, jer opisane značajne prednosti ne mogu doći do izražaja u okolnostima kakve vladaju u većini naših objekata za tov. Danska danas, unatoč neostvarenim prognozama o proizvodnji 28 milijuna tovljenika do 2007. godine, sa današnjih 20,5 milijuna, predstavlja neprikosnovenu svinjogojsku velesilu. U sljedećim go-

Tema broja dinama Danci računaju sa snižavanjem broja zaklanih svinja. Međutim, istovremeno očekuju povećanje proizvodnje prasadi, i to posebno povećanje izvoza. Pri tome je interesantno da se povećanje proizvodnje prasadi planira proizvesti na gotovo jednakom broju krmača. Očekuje se da populacija svinja neće prelaziti brojku od 1 milijun, ali da će se produktivnost povećati sa sadašnjih 26 na 29 prasadi po krmači godišnje. Lako je izračunati da to odgovara ukupnom broju od 29 miljuna proizvedenih prasadi na godinu. Zbog prethodno navedenih razloga, transporta i zahtjeva tržišta za mesnatim svinjama, Danci izvoze pretežno u ostale skandinavske zemlje, sjevernu Njemačku i u Poljsku, dok su ostale europske zemlje za njihovu prasad udaljenije, teže dostupne. No u pogledu organizacije proizvodnje svi danski proizvođači su povezani u jednu organizaciju koja određuje pravila proizvodnje, tehnologiju, genetiku i čitav niz drugih elemenata. Radi se o privatnoj kompaniji Danish Crown, koja posjeduje i klaonice pa tako obavi oko 80 % klanja svinja u Danskoj. Neki postavljaju pitanje: da li ovakva koncentracija kapitala, a time i ovisnost proizvođača o otkupljivaču ima i negativne posljedice? Da li ovaj gigant bez konkurencije želi platiti seljacima bolju cijenu ili zadržava veći dio profita za sebe? Slijedi nekoliko činjenica koje ukazuju na ove okolnosti, a koje se tiču i ostalih danskih klaonica, npr. Tican:

Danish Crown je danski gigant koji obavlja većinu klanja svinja u toj zemlji.

DANISH CROWN

svinjskog mesa, postotak od 695 %. To znači da je čitava danska proizvodnja ekstremno ovisna o izvozu, dok njemačke klaonice pretežno poslužuju domaće tržište. U Njemačkoj taj postotak iznosi 100 %, tj, nešto malo iznad toga. • Za Dansku nisu značajna samo poslovanja koja se odvijaju u okviru EU, već ogroman značaj imaju i poslovanja sa zemljama trećeg svijeta. Dansku vrlo pogađaju nepovoljni tečajevi valuta ili smanjena kupovna moć, kao posljedica financijske krize.

slabe vrijednosti dolara, ponuđena cijena Amerikanaca je prošle godine iznosila između 1,10 € i 1,30 € po kilogramu tjelesne težine. • Kritičari odavno naglašavaju vrlo visoke troškove koje je nametnuo Danish Crown. Zbog nedostatka konkurencije, sve se manje trudilo pronaći učinkovita rješenja u proizvodnji i logistici. Uz to dolaze i visoke plaće. Danski klaoničar prosječno zarađuje 32 € brutto po satu, što je znatno više od njemačkog kolege, zaposlenog u klaonici u Njemačkoj.

“Danskim tovljačima treba razina cijena koja bi bar odgovarala razini koju imaju Nizozemci”

„Sve ovo predstavlja jedan loš koktel Danish Crown-u”, tvrdi Hans Aarestrup. Koncern je ozbiljno zabrinut zbog toga hoće li ubuduće imati dovoljno svinja. Kako bi motivirali proizvođače da proizvedu dovoljno prasadi dovoljno prasadi, dosadašnja kamatna stopa od 7 % za financiranje kupnje prasadi smanjena je na 3,5 %. Oko 200 tovljača je već iskoristilo ovu ponudu. Također, neki tovljači su se odrekli dijela bonusa koji im se isplaćuje na kraju godine, kako bi ostali likvidni i mogli dalje proizvoditi.

“Strogi zahtjevi koji se odnose na životinje i čovjekov okoliš dodatno potiču strukturalne promjene”

Stanovništvo odbija izgradnju velikih tovilišta

“Uspješna obiteljska gospodarstva danas uzgajaju 1.000 krmača, a sutra će 2.000.”

Ovi pomoćni programi koji se baziraju na boljem iskorištavanju unutarnjih rezervi ne mogu u potpunosti otklo-

• Danska bilježi, kada je riječ o vlastitim potrebama proizvodnje

• Glavni konkurenti na tržištu zemalja trećeg svijeta, SAD i Brazil, mogu proizvoditi znatno jeftinije. Zbog

Nekoliko mišljenja o poteškoćama danskih proizvođača: “Prošle godine smo izvezli oko 5,2 milijuna prasadi. 2009. bi taj broj trebao iznositi 6 milijuna”

Tema broja

Danskoj poznaje farme s 300 krmača koje žele promijeniti funkciju čekališta te izgraditi skupno držanje suprasnih krmača. Prednosti proizvodnje na velikim farmama krmača sastoje se u: • Uzgajivači krmača mogu ponuditi atraktivna radna mjesta. Za proizvodnju su potrebna barem dva radnika. Uz to, potrebna su i dva stručnjaka koje se mora, ako se očekuje rezultat, i dobro platiti. Sve više istočnih Europljana integrira se u timove.

Sano nudi profesionalne savjete onima koji se odluče na izgradnju suvremenih farmi.

niti osnovni problem. Uz to dolazi i financijska kriza i sve veći zahtjevi banaka prilikom odobravanja kredita. Uz probleme s kreditima, dolaze i druge prepreke, koje uvelike otežavaju razvitak tova: • Znatno je nepovoljnije baviti se tovom, nego proizvodnjom prasadi. U ovom kontekstu, prosvjedi stanovništva također imaju veliku ulogu. • Upravo u tovu veliki problem predstavljaju i emisije dušika. Po novom zakonu, emisije se moraju smanjiti za 25 %, kako bi se postigao određen standard. „To poskupljuje tov za 1 € po svinji”, izračunao je Johan Skovgaard, šef odjela za zaštitu okoliša iz Grakjaer-a (tvrtke koja se bavi izgradnjom staja). • Tov, zbog odlaganja gnoja, zahtijeva velike površine, koje dijelom moraju biti osobno vlasništvo. Ako govorimo o cijenama zemljišta od 25.000 € pa i do 40.000 € po hektaru u intenzivnim regijama, riječ je o skupom pothvatu. U svakom slučaju, očekuje se da će cijene zemljišta pasti i do 30 %, što će opet dovesti do toga da će banke oklijevati u financiranju kupnje zemlje. • Dalje, kad god govorimo o razvoju, unaprijeđenju, postavlja se pitanje prikladne radne snage, koja je defi-

citarna, osobito kad govorimo o tovu. Farme na kojima se uzgajaju krmače nude atraktivnija radna mjesta.

Farme investiraju u velike štale za krmače Čak i novi objekti za proizvodnju prasadi ne dolaze tako lako do novca od banaka. Ipak, kada jedan mlad, dinamičan poduzetnik predstavi uvjerljiv koncept, on se izfinancira, smatraju stručnjaci. U svakom slučaju, upravnik farme mora biti dobro potkovan znanjem da bi bio sposoban profitabilno voditi ovakav poslovni pothvat. Potreba za financiranjem postoji i kod renoviranja i kod modernizacije. „Oko 500 uzgajivača morat će do 2013. godine investirati u zakonom predviđeno skupno držanje”, ocjenjuje Hans Knudt Krag. Negdašnji upravnik savjetodavnog tijela u južnoj

• Fiksni troškovi mogu se razdijeliti na mnogo boksova za krmače. Ovo vrijedi i za troškove veterinara i savjetovanja, kao i za troškove vezane za zaštitu ljudskog okoliša. U manjim štalama ovi troškovi su po proizvodnom mjestu znatno viši. • Veća gospodarstva postižu znatno bolje proizvodne rezultate (broj prasadi po krmači). Pri zahtjevnim stručnim poslovima (porod osjemenjivanje), lakše se mogu primijeniti suvremeni tehnološki zahvati. • Taj sustav omogućuje ispunjenje gotovo najznačajnijeg tržišnog i tehnološkog zahtjeva, a to je isporuka velikih grupa prasadi iz istog objekta. Na taj način promjena strukture se odvija vrlo brzo. U svakom slučaju, već danas je više od pola krmača u stadima od preko 500 životinja. 2013. godine ovaj će udio iznositi preko 80 %. Samim time, broj proizvođača prasadi će u narednim godinama rapidno opasti. Procjenjuje se da će od sadašnjih 3.500 uzgajivača opstati 1.400, koji će prosječno držati oko 800 krmača.

Tablica 1. Veličina stada i učinak Broj krmača ispod 400

400-700

700-1.000

preko 1.000

Odbijena prasad/krmača i godina

25,8

27,1

27,6

27,8

Živorođena prasad/leglo

13,7

13,8

13,9

Mrtvorođena prasad/leglo

1,9

1,8

1,7

1,8

Odbijena prasad/leglo

11,7

12,0

12,1

12,2

Neuspješno osjemenjivanje (%)

9,3

6,9

6,5

5,8

Kvota prasenja

82,2

85,8

86,5

Tema broja

Zaključak

Tablica 2. Kretanje brojčanog stanja svinja 1980.

1990.

2006

2016.

68.000

30.000

7.450

3.500

Broj farmi krmača

13,7

13,8

13,9

Broj krmača/farma

1,9

1,8

1,7

1,8

Broj tovljeničkih farmi

11,7

12,0

12,1

12,2

Svinja/farma + godina

9,3

6,9

6,5

5,8

Broj farmi

Opstaje malo tradicionalnih obiteljskih gospodarstava Koje farme imaju šansu i koji tipovi upravnika farmi su uspješni? Da li je dovoljno biti vrijedan i željeti nešto pokrenuti i bez osobnog kapitala? „Ne vjerujem da nestručna lica dobivaju priliku od banaka”, procjenjuje jedan stručnjak. Često upravo obiteljska gospodarstva, koja danas drže i do 1.000 krmača, grade i drugu, ili treću farmu slične veličine, kako bi njihovi sinovi nastavili tradiciju. Procjenjuje se da će za nekoliko godina 200 do 300 obitelji, koje drže vrlo veliki broj svinja, kontrolirati 80 % uzgoja svinja u Danskoj. U Danskoj postoji i obveza stanovanja na farmi. A rezultati? Stručnjaci ne kriju da će perspektivna gospodarstva morati proizvesti 29 prasadi, pri prosječnom radnom učinku od 7 sati po krmači i godini, do odbića. Računa se da je za uzgoj praseta potrebno 6 minuta po životinji, a u tovu 12 minuta. “Ako želimo potaknuti izvoz prasadi, moramo pored boljih rezultata i većeg radnog učinka, sniziti troškove po prasetu”, smatra Fin Udesen iz Dan-

ske Slagterier. Pri tome su troškovi za prase od 30 kg oko 47 €, što znači da je to već i sada povoljno. “Na kraju krajeva, mi ne želimo biti konkurenti samo uzgajivačima iz sjeverne Njemačke, već i Nizozemcima, koji su u proizvodnotehničkom smislu jaki, a koji žele osvojiti sve veći dio europskog tržišta”, nedvosmisleno konstatira Udesen. U Danskoj se moraju ispuniti obveze koje se odnose na ljudski okoliš. Tako unos azota kroz stajsko gnojivo ne smije biti veći od 38 kg/ha. Uz to, 30 % potrebnog stajskog gnojiva mora biti osobno vlasništvo.

Svinjogojska proizvodnja u Europi nalazi se pod udarom velikih tržišnih i zakonskih zahtjeva. Zbog tehnološke superiornosti i zakonski ograničene emisije štetnih tvari, proizvodnja u najnaprednijim zemljama naglo se prestrukturira u proizvodnji prasadi. Taj trend, potpomognut znatnim manjkom prasadi u drugim europskim zemljama, uvjetuje da se manje profitabilan, ali i po okolinu nepovoljniji tov svinja prepušta drugim, manje razvijenim europskim zemljama. Zemlje srednje i južne Europe, pa tako i naša, ne mogu zbog udaljenosti, i s time povezanih problema s transportom, računati u značajnijoj mjeri na prasad od danskih proizvođača. Iz sličnih razloga je često i uvoz iz Nizozemske problematičan. Sve upućuje na potrebu ulaganja u razvoj modernih, integriranih sustava proizvodnje prasadi i tovljenika u nas. Tu treba koristiti poznata rješenja s manjim ulaganjima. dr. Branimir Kampl

Do suvremenog gospodarstva uz SANO: Ako imate interesa za izgradnju farmi na suvremenim rješenjima uz niža ulaganja, obratite nam se pitanjem i osnovnim informacijama na e-mail: sano@sano.hr.

20-25% koncentriranih sastojaka u starteru za prasad do 30 kg • visoki dnevni prirast i ravnomjeran razvoj • dobro iskorištavanje hrane • izvanredno zdrava prasad • visoka dobit

Izvanredan kompleks bjelančevina - aminokiselina s vitaminima i mineralnim spojevima s dodatkom enzima

Više savjeta kod vašeg Sano stručnog savjetnika ili na www.sano.hr

Svinjogojstvo

Nabava rasplodnih krmača na leasing Leasing kao mogućnost nabave strojeva i drugih oblika osnovnih sredstava, koristi sve veći broj poduzetnika. Kao i kod nabave osobnih automobila, što masovno koriste i poduzeća ali i privatnici, prednost leasinga ogleda se u odloženom plaćanju osnovnog sredstva. Dakle, osnovno sredstvo koje mi odmah stvara dohodak, platim tek kasnije, odnosno otplaćujem u ratama. Na prvi pogled ovakva mogućnost zvuči primamljivo. No, zapitat ćete se, kakva je onda razlika između leasinga i klasičnog kredita?

I kod leasinga i kod kredita odmah raspolažem s nabavljenom stvari, a plaćam za nju kasnije, odnosno kroz manji ili veći broj mjesečnih rata. Razlika je u formalnosti, koja je pravno i suštinski bitna: dok kupovanjem robe na kredit (kojeg mi daje banka) posta-

jem odmah njezinim vlasnikom, kod leasinga istu robu zapravo iznajmljujem od davatelja leasinga (najčešće tvrtke kćeri pojedinih banaka). Riječju, roba uzeta na leasing ostaje vlasništvom davatelja leasinga, sve dok otplatom ugovorene sume roba ne postane moje vlasništvo. Zašto je leasing tako popularan? Da li je leasing financijski povoljniji od kredita? Odgovor na ovo pitanje je negativan. Da, zaista je u pravilu kredit (ne značajno) povoljniji.

Za uzgoj nazimica, visokosuprasnih i dojnih krmača

• stimulira otpornost i zdravlje životinja Poseban kompleks bjelančevina aminokiselina s vitaminima i mineralnim spojevima

• intenzivira rast i razvoj ploda • visoka plodnost i rodnost

Više savjeta kod vašeg Sano stručnog savjetnika ili na www.sano.hr

Svinjogojstvo Pa zašto se onda netko uopće odlučuje za leasing? Ima li leasing uopće ikakve prednosti? Ima. Kao prvo, ugovor o leasingu je jednostavnije i lakše sklopiti nego ugovor o kreditu. Razlog je jednostavan – kod operativnog leasinga roba ne postaje odmah moje vlasništvo, pa su osiguranja plaćanja kao hipoteka i sa time povezana često beskrajna papirologija, bespredmetna. To znači da se ugovor o leasingu svodi na ugovor o najmu. Drugo - osnovno sredstvo nabavljeno na operativni leasing ne ulazi u Bilancu stanja poduzetnika koji ga uzme, pa se na taj način ne povećava vrijednost poduzeća. To ima porezne prednosti. Treće – cijela mjesečna rata za leasing- koja je zapravo veća nego što bi bila za kredit- računovodstveno predstavlja trošak poduzeća, pa se za taj iznos umanjuje osnovica za plaćanje poreza na dobit/dohodak. Plaćeni PDV se putem obračuna vraća natrag uplatiocu. Četvrto - kod financijskog leasinga, iznos pologa (ca 20-25% ukupne vrijednosti osnovnog sredstva) može se gotovo u cijelosti odmah vratiti poduzeću kao predporez. Kod OPG-a se PDV vraća u postotku u kojemu je izvršena uplata rate za leasing ili plaćanje jamčevine. Kod financijskog leasinga se kupljeno osnovno stado unosi u poslovne knjige te se obračunava amortizacija kao trošak u razdoblju od 5 godina (moguće i „ubrzana amortizacija“ u razdoblju od 2,5 godine na troškove). Po toj osnovi, ima i pravnih modela nabave rasplodnih nazimica na leasing.

Budući da je visina rate i trošak leasinga povezan sa duljinom upotrebe osnovnog sredstva, kod nabavke nazimica je period leasinga relativno kratak. U nastavku pogledajmo jedan model: Proizvođač odojaka naruči 100 nazimica za neto vrijednost od 30.000,00 €. Prodavač nazimica proda životinje Leasing- poduzeću (banka) koje iste životinje ustupi proizvođaču odojaka; o čemu s njim sklopi ugovor o leasingu. Ugovor se sklapa na period od 24 mjeseca, gdje se ugovara mjesečna rata od 886,00 €. Kao ostatak vrijednosti životinje, nakon isteka ugovornog perioda, ugovara se vrijednost od

15.000,00 €, koja se uplaćuje prije isporuke. Za tu vrijednost može proizvođač nakon spomenutog isteka ugovora o leasingu otkupiti životinje. To znači da ukupna cijena životinja, koju proizvođač odojaka na kraju plaća, iznosi 36.264,00 €, u razdoblju od 24 mjeseca. Prema tome, nabava na leasing bila bi nešto skuplja od nabave na kredit. No, to je ipak jeftinije od financiranja putem bankovnog kredita. Na taj način se omogućava nastavak proizvodnje, neovisno o trenutnoj likvidnosti poduzeća, pa je ovakav sustav povoljan u svinjskoj proizvodnji. n

Za visokosuprasne i dojne krmače

• lijepa koža, tvrdi papci, snažni zglobovi • bolji apetit i konzumacija hrane • jamči dobar rast prasadi • povećava mliječnost krmača

Specijalni kompleks aktivnih spojeva

Više savjeta kod vašeg Sano stručnog savjetnika ili na www.sano.hr

Svinjogojstvo

- novi koncentrat sirove vlaknine, slobodan od mikotoksina

Ovogodišnji vremenski uvjeti s mnogo kiše, velikom vlagom zraka i visokim temperaturama, pogoduju nastanku velikih količina gljivica na žitaricama. Gljivice na žitaricama prepoznajemo po njihovoj tamnoj, crnoj boji. Gljivice stvaraju posebnu vrstu otrovnih tvari - mikotoksine. Oni su višestruko otrovni i štetni, kako za životinje, tako i za ljude.

držanju krmača nerijetko se, bez vidljivog uzroka, javljaju sljedeći problemi: • loše gonjenje, • stalno preganjanje, • pobačaji, mrtva prasad, • neravnomjerna porođajna težina, • velika zakržljalost, • MMA oboljenja, • manje prasadi.

Uzgajivač ne zna zbog čega je tako, iako sve radi kako treba. Razlog je skriven u detalju - otrovne gljivice u žitaricama, najčešće u posijama! Vremenski uvjeti ove godine osobi-

to pogoduju razvoju gljivica i plijesni. One razvijaju štetne proizvode za izmjenu tvari, tzv. mikotoksine. To se posebno odnosi na žitarice. Nevidljive gljive se nastanjuju na klasu žitarice. Prilikom lijepog vremena i suhe vegetacije nema problema. Seljaci prskaju i štite klasje s fungicidima. Prskaju i do 3 puta. Kod lošeg i vlažnog vremena ni zaštita klasja ne štiti u potpunosti od gljivica. Prepoznaje ih se po crnom klasju i zrnju. Gljivice razvijaju otrovne tvari - tzv. mikotoksine. Mikotoksini se nalaze na vanjskoj strani zrna, ali i unutar njega. Posebno je mikotoksinima ugrožena pšenica te ražene posije.

Pšenične se posije najviše koriste kao izvor sirovih vlaknina. Sadrže 10-12 % vlaknine. Cellusan70® ima 5-7 puta više vlaknine nego pšenične posije i potpuno je slobodan od mikotoksina. Svoje krmače, nazimice i prasad ni u kojem slučaju ne hranite pšeničnim posijama ovogodišnje žetve. Umjesto toga, koristite Cellusan70®!

Savjeti Sano stručnjaka za uspješne proizvođače: 1. Krmače, nazimice i prasad ne hraniti s lošim i promijenjenim žitaricama. 2. Žitarice pročistiti strojevima za pročišćavanje, pomoću sita, vjetra i sl. 3. Ne hraniti pšenicom ili posijama jer u njima postoji najveći rizik od postojanja mikotoksina.

Svinjogojstvo

ce su smetnje u rastu prasadi, proljevi, mrtva prasad.

Zahvaljujući Cellusanu70®, imamo lijepu i zdravu prasad koja se odlično i uspješno razvija. Prasad je vrlo osjetljiva na hranu loše kvalitete.

Pronašli smo rješenje - novi proizvod Cellusan70®! Cellusan 70® je novi specijalni proizvod sa 70 % sirove vlaknine u visoko probavljivom obliku, djelotvoran 70-postotni proizvod celuloze, apsolutno slobodan od mikotoksina. Cellusan 70® je proizveden iz lignoceluloze pa je proces stvaranja mikotoksina gotovo onemogućen. Razvoj ovog proizvoda temelji se na višegodišnjem, uspješnom i istraživanju, u suradnji s dr. Lindermayerom iz BLT Grub, pored Münchena u Njemačkoj. n

Krmače, nazimice i prasad trebaju sirovu vlakninu u hrani. Sirova vlaknina je balans koji omogućava osjećaj sitosti i dobru peristaltiku. Suprasne krmače trebaju najviše sirove vlaknine (>6 %), krmače dojilje trebaju nešto manje (4-5 %), a najmanje vlaknine treba prasad (3-4 %). Pšenica i tritikale sadrže samo 2-3 % sirove vlaknine, a ječam cca 5 %. Stočna hrana koja sadrži najviše vlaknine je: zob (10 %), pšenične posije (10-12 %), rezanci šećerne repe i brašno lucerne (24 %). Ali najviše ga, čak 70 % ima Cellusan. Mikotoksini se posebno skupljaju na ljusci žitarice. Stoga ih naročito u velikim količinama sadrže posije. Djelovanje mikotoksina kod krmača, nazimica ili prasadi usmjereno je na jako oštećenje jetre i spolnih organa. Javljaju se upale cijelog genitalnog sustava, hormonalne smetnje i pogoršanje rezultata umjetne oplodnje. Daljnje posljedi-

Krmiva, nosioci sirove vlaknine, koja se koriste u hranidbi svinja: Metabolička energija MJ/kg

Sirova vlaknina g/kg

Vezanje vode l/kg

Ječam

12,6

1,3

Zob

11,2

100

1,9

Sačma uljane repice

10,5

110

1,7

Pšenične posije

8,8

120

2,4

Rezanci šećerne repe

8,2

180

3,4

Brašno lucerne

5,4

240

2,7

Cellusan70®

2,5

700

8,0

1% Cellusan 70® nadomješta 5-7% pšeničnih posija Prirodni koncentrat sirove vlaknine iz lignoceluloze, slobodan od svih mikotoksina. Ovim proizvodom se uspješno hrane suprasne krmače, krmače dojilje, kao i nazimice, prasad i tovne svinje. Cellusan70® u hranidbi prasadi donosi odlične rezultate, štiti od probavnih smetnji i proljeva.

Prednosti kod krmača:

Prednosti kod prasadi:

1. Sprečava zatvor i alimentarne intoksinacije krmače mogu lakše isprazniti crijeva;

1. Sprječava proljev pri odbiću prasadi;

2. Krmače piju više vode; 3. Lagano prašenje - zbog čega manje problema s MMA; 4. Dobra plodnost; 5. Manje pobačaja i mrtve prasadi.

2. Manje mrtvorođene prasadi; 3. Bolja probavljivost hrane; 4. Smanjuje količinu bakterija u tankom crijevu; 5. Bolji dnevni prirast.

Govedarstvo

Obrada papaka mliječnih krava N

oge i stopala, kod životinja noge i papci, kopita ili šape, jedan su od najvažnijih dijelova tijela. Ne samo to, s obzirom na specifičnu funkciju i ulogu u cijelom organizmu, ovi se dijelovi tijela s punim pravom nazivaju važnim organima. Već sama činjenica da papci nose 600 do 800 kg tešku životinju, govori mnogo o važnosti ovog organa. To ukazuje da papci moraju biti zdravi i funkcionalno besprijekorni, da bi se ovakva zadaća mogla odvijati. Tu se već susrećemo s prvom poveznicom funkcije i zdravlja papaka s proizvodnjom mlijeka. Naime, pogotovo u štalama sa slobodnim držanjem, zdravi papci su preduvjet da bi krava uopće mogla doći do hrane. Dakle:

Dakako, uz to su prisutni najčešće i drugi, popratni uzroci. U okviru ove teme, važno je podsjetiti i na važnost izrade odgovarajućeg poda u staji. Naime, kod hodanja i stajanja, krava se mora osjećati sigurnom, ne smije se sklizati ili biti u raspoloženju da nerado hoda, zbog straha od pada ili ozljede. Skliski i neravni podovi, uz preširoke ili nepravilno postavljene, (npr. betonske rešetke), mogu biti znatan primjer lošeg komfora, što uvjetuje stalni stres kod životinja. Veza s proizvodnjom mlijeka:

čišćenje i odstranjivanje izmeta i mokraće prisiljava životinje da stoje i kreću se u bakterijama bogatom materijalu. Ta činjenica sama po sebi, a pogotovo u okolnostima deformiranih ili ozljeđenih papaka, znatno pridonosi daljnjem oštećnju i infekcijama, koje bitno narušavaju zdravlje životinja, a time, jasno, i proizvodnju mlijeka. Ponovno se susrećemo s ciklusom:

Strah

Infekcije

Problemi s papcima

Stisnute krvne žile

▼

Umanjena mogućnost uzimanja hrane

▼

Manji unos hranjivih tvari u organizam

▼

Niža proizvodnja mlijeka.

Od sada se za stručnu obradu i njegu papaka vaših krava možete obratiti tvrtki SANO.

▼

Povećana koncentracija adrenalina i drugih supstanci

Loša higijena

▼

Bakterije

▼ ▼

Smanjena sposobnost proizvodnje mlijeka

▼

Niža mliječnost.

▼

Utjecaj uvjeta držanja na zdravlje papaka

Manji dotok krvi u vime i druge organe

▼

Smanjena proizvodnja mlijeka. Kad govorimo o podu u staji, automatski se nameće i pitanje higijene: neredovito

Konačno, uvjeti držanja krava sami po sebi utječu na deformaciju papaka. Poznato je da u slobodnom držanju, zbog hodanja po raznim po-

Govedarstvo

Kvalitetno njegovani papci čine veliku razliku u proizvodnji mlijeka.

vršinama i korištenju ekstremiteta pri hranjenju i drugo uvjetuje neujednačeno trošenje rožine na papcima. Kao posljedice, na vanjskim papcima (pogotovo zadnjim) nakuplja se, pojednostavljeno rečeno više rožine, pa uslijed toga osnova na kojoj krava stoji više nije ravna. Uslijed toga, krava poprima tzv. X-položaj nogu, sve to otežava kretanje, jače opterećuje papke, stvaraju se predispozicije za ozljede i deformacije, nastupa bol, pa sve to ponovno predstavlja ishodište gore opisanog ciklusa događaja u organizmu koji vode k smanjenoj proizvodnji mijeka. S druge strane, držanje životinja na vezu uzrokuje drugu vrstu poremećaja. Posebno ako su ležišta kraća, krava na vezu manje ili uopće ne hoda. Zbog toga se cijeli papak manje troši, a posebno na prednjoj strani. Zato u takvim štalama često nailazimo na „peraje”, odnosno na jako produžene „nokte” ili prednji dio papka. Istovremeno se kod krava sa tako deformiranim papcima premješta težište, dakle točka najvećeg opterećenja, unazad. Uslijed toga, krave stoje više „na petama”. Budući da je na tim mjestima položaj žila, živaca, a posebno tetiva i drugih funkcionalnih elemenata znatno plići, te se zbog pritiska postupno ozljeđuju mekši dijelovi tkiva i papka, nastaju ozljede, čirevi, bol, i opet dolazimo do događaja u organizmu koji idu putem smanjenja mliječnosti. Iz navedenih razloga, koji su ovdje krajnje pojednostavljeno navedeni, potrebno je u svim stadima mliječnih krava najmanje dva puta godišnje vršiti obrezivanje, tj. korigiranje funkcije papaka. Najbolje je obrezi-

vanju podvrgnuti zasušenu kravu pa postupak ponoviti na istoj životinji 3 do 4 mjeseca po porodu. Konačno, kako smo rekli, papci su vrlo kompliciran organ, koji je prožet bogatom mrežom krvnih žila i živaca. Stoga se sva bolesna stanja u organizmu, a pogotovo metabolički poremećaji u smislu acidoze, direktno odražavaju na bolesna stanja papaka, naime, svako davanje većih količina koncentrata, uz neizbalansiran i nedovoljno kvalitetan osnovni obrok, dovodi do acidoze buraga, a time i do metaboličke acidoze, tj., pojednostavljeno rečeno, do nakupljanja većih količina kiselina u cijelom organizmu. Kiseline oštećuju osjetilne organe, među njima se na vrhu nalaze papci. Slijedom koraka razvoja bolesti, koji, ako se ne liječe pravovremeno, uzrokuju stalni gubitak mliječnosti, a i teže poremećaje, sve do smrti životinje.

Funkcionalnu njegu papaka pruža SANO Jedini način održavanja papaka zdravim, a isto tako i liječenja bolesti, je pravovremena stručna obrada (obrezivanje) papaka. Obrada papaka mora se obavljati redovito i spada u obvezan dio tehnologije. Tvrtka SANO nedavno je osnovala stručni odjel za obrezivanje papaka. U odjelu rade stručnjaci koji su obrazovani pod stručnim nadzorom INEDA instituta iz Münchena. Dr. Branimir Kampl

ineda European Institute for profitable dairy production Europäisches Institut für profitable Milchproduktion

Hubert Reszler, vodeći europski stručnjak za zdravlje papaka mliječnih krava

Mr. vet med.

tručno obrazovanje specijalista za obradu i njegu papaka mliječnih krava iz tvrtke Sano vodio je mladi stručnjak minhenskog INEDA instituta za profitabilnu proizvodnju mlijeka. Rođen je 30.05.1979. godine u Vorau. Studij na veterinarskom fakultetu završio je u Beču. Istovremeno obrazovanje za profesionalnog obrezivača papaka, te u nastavku postaje mentor. Od 2005. do 2009. godine radi kao veterinar u jednoj ordinaciji u Schleswig – Holsteinu s težištem na mliječnim govedima. n

U posjeti

Farma za primjer u podravskoj idili bili zadovoljni uspjehom svoje farme.

Gospođa i gospodin Rumek se već dugi niz godina bave uzgojem svinja.

Puni hvale za Sano proizvode

U neposrednoj blizini kupališta Čingi-Lingi, u blizini rijeke Drave i općinskog središta Molve, u malom mjestu Gabajeva Greda nalazi se svinjogojska farma obitelji Rumek.

ivopisan okoliš prepun zelenila i ptičjeg pjeva, gdje čovjek zaboravi da postoji gradska vreva. Gospođa Đurđa i gospodin Valentin se već 15-tak godina u ovom idiličnom okolišu bave uzgojem svinja i taj posao im ispunjava radni dan.

Prije nekoliko godina počeli su i proizvodnju čistokrvnog rasplodnog materijala pasmine njemački landras. Problema u proizvodnji je bilo no, ističu, da nije ljubavi prema tim životinjama i upornosti u sprovođenju planova, danas ne bi

Farma je izgrađena proširivanjem prethodne, prema potrebi, mogućnostima i zahtjevu proizvodnje. Kapacitet farme je 20 krmača. Osjemenjivanje se vrši prirodnim skokom i umjetnom oplodnjom za koju g. Valentin ima potrebno stručno obrazovanje i certifikat za uzgoj svinja. Indeks prašenja krmača je 2,3 puta godišnje, porođajna težina prasadi 1,5 – 1,9 kg, pa je njihova težina pri odbiću sa 30 dana starosti oko 9-10 kg za što je, ističu, zaslužna genetika, uvjeti držanja i predstarter BonniM , kojeg njihova prasad vrlo rado jede već od petog dana života. Broj živoodbijene prasadi po krmači godišnje varira od 23 – 25 komada. Nakon odbića je lagani prijelaz na starter za odbiće sa PreKern-om koji traje 15-ak dana, a nakon toga isto lagani prijelaz na starter sa Protamino Piggi-jem. Vlasnici farme tvrde da otkako koriste Sanocid u oba startera, nemaju nikakvih problema sa proljevima kod prasadi iako je period odbića najosjetljivija faza u odgoju. Sa dva mjeseca starosti prasad bude teška oko 23-25 kg. U daljnjem odgoju nerastova i nazimica koriste premiks Aminogold sa kojim su izuzetno zadovoljni jer osigurava odlično zdravstveno stanje jedinki, visok dnevni prirast te odličnu mesnatost.

Ponosni na svoju proizvodnju Mješaona za hranu je vrlo jednostavna, ali i funkcionalna. Sastoji se od mlina i velike miješalice za beton u koju stane cca 100 kg smjese. Za 15-tak minuta smjesa se potpuno

U posjeti

izmiješa. Na 15 jutara vlastitih obradivih površina proizvode kukuruz, ječam i pšenicu. Na skladištenje i ispravnost žitarica obraća se posebna pažnja jer o tome ovisi gotovo cijela proizvodnja. G-đa. i g. Rumek vrlo su ponosni na proizvodnju rasplodnih nazimica i nerastova. Svake godine sa njihove farme u prodaju ide 30-tak nazimica i 20-tak nerasta vrhunske kvalitete. Tome u korist govore i podaci HSC-a da, među ostalim, debljina slanine utvrđena ultrazvukom sa 5 mjeseci starosti ne prelazi 7 mm. Nerasti posjeduju kategoriju odabira «D –nukleus», što znači da se takvo vrhunsko grlo može koristiti za prirodni pripust i umjetno uzimanje sjemena, a njihovi su po-

Sano proizvodi za prasad važan su dio prehrane svinja na farmi Rumek.

tomci sposobni za daljnji rasplod. Sav rasplodni materijal pa i ostatak prasadi za tov je uglavnom unaprijed naručen i prodan, pa to daje dodatni užitak i motivaciju u njihovom poslu.

Velika pozornost posvećena hranidbi Krmače su mezimice na farmi i njihovoj hranidbi se posvećuje velika pozornost. U čekalištu dobivaju smjesu sa Sauengold Trag-om, koji im jamči veliku plodnost i rodnost, te također proizvodnju zdrave i

otporne prasadi. Dojnim krmačama daju proizvod Sauengold Lac koji povećava mliječnost krmača te potiče apetit i konzumaciju hrane. Posljedica je zdravlje u besprijekornom stanju i potreba za veterinarskom intervencijom svedena na minimum, što ujedno smanjuje i proizvodne troškove. Ova farma može biti primjer drugim uzgajivačima svinja i zadovoljstvo je nas Sano prodavača vidjeti koliko su naši koncepti i savjeti doprinijeli profitabilnosti i uspjehu simpatične farme obitelji Rumek. Robert Botković

Poseban kompleks za tovljenike

• visoka konzumacija hrane • visoki dnevni prirast • dobro iskorištavanje hrane • visoka dobit

Kompleks bjelančevina-aminokiselina s vitaminima i mineralnim tvarima

Više savjeta kod vašeg Sano stručnog savjetnika ili na www.sano.hr

Proizvod najnovije tehnološke generacije 20

Puno m ek lijeka i dug životni vij

Dodatak hrani za povećanje mliječnosti, za bolji sastav mlijeka Svi elementi suvremene tehnologije hranidbe krava sadržani su u jednom proizvodu: Bypass - mast: omogućuje odličnu opskrbu energijom za visoku proizvodnju, zaobilazi bakterijsku probavu. Bypass - šećer: visokokvalitetan izvor energije, nerazgradiv u buragu, direktno iskorištavanje u organizmu. Žive kvasnice: potiču rast i razmnožavanje bakterije u buragu - bolja probava.

Stimuliranjem funkcije buraga puno bolje iskorištavanje hrane, veća mliječnost i zdravlje, uz niže troškove

Više informacija na www.sano.hr ili kod vašeg Sano stručnog savjetnika