Sano magazin Kolovoz 2010 by Tomislav Škrljac

Stručni ča časopis za profesionalne poljoprivrednike

Životinje hraniti zdravo i profitabilno Kolovoz 2010.

Sano novine i na www.sano.hr

najbolji starter - mlĳeko za lĳepu i zdravu telad

Tema broja:

Monetarna politika i poticanje poljoprivredne proizvodnje

Sadržaj

Impresum

Tema broja:

Stručni časopis za uspješne poljoprivrednike

Kolovoz 2010.

Izdavač:

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o. Industrijska cesta, 44317 Popovača,

Tel: 044/56 80 00, Fax: 044/67 08 16,

Internet: www.sano.hr

E-mail: sano@sano.hr

Za izdavača: dr. Branimir Kampl

Urednik i priprema za tisak: Tomislav Škrljac, Odjel grafičke pripreme tvrtke Sano Prijevodi s njemačkog jezika: Kristina Medved, Kristina Došen

Naklada: 18.000 komada

Tisak: “Grafika Gulan”, Sisak

Svi članci objavljeni u originalnom obliku i na jeziku autora, uz neophodne redakcijske intervencije. Dotiskivanje samo s izričitom dozvolom kao i navod izvora podataka.

Pokazatelji produktivnosti mlĳečnih krava Produktivnost na primjeru mlĳečne krave znači proizvesti po proizvodnoj jedinici (krava) što više mlĳeka, uz što niži trošak. Produktivnost se u praksi i literaturi mjeri na različite načine. No, u posljednje vrĳeme se pokazalo da je najbolji pokazatelj produktivnosti krava količina mlĳeka koju je ona proizvela tĳekom života. S tim u vezi je posebno kvalitetan pokazatelj proizvodnja mlĳeka po danu života.

Sadržaj

Monetarna politika i poticanje poljoprivredne proizvodnje Već drugu godinu cĳeli svĳet je uzdrman ekonomskom krizom. Radi se, dakako, o globalnom procesu koji, domino efektom, zahvaća sve privredne grane i područja ljudske djelatnosti. Za nas je, naravno, najznačajnĳa poljoprivreda. No, kako smo naveli ranĳe - kriza je globalna i sveobuhvatna i kao takva ima u svakom području isti uzrok, a taj se može u znatnoj mjeri svesti na sljedeću, vrlo jednostavnu formulu: svi smo u znatnoj mjeri trošili ono što još nismo imali, da bi kupili robu koju još niti onaj koji ju je proizveo, u velikom broju slučajeva nĳe platio.

Sano hranidbeni koncept u uzgoju prasadi

Pregled po stranicama: Aktualnosti: U Poljskoj osnovan Sano Agrar Institut ................. 4. Hrvatskoj mesnoj industriji potrebna je modernizacija... 5.

Tema broja: Monetarna politika i poticanje poljoprivredne proizvodnje .............................. 6.

Govedarstvo: Pokazatelji produktivnosti mliječnih krava ........................ 10. Komfor mliječnih krava - nove mogućnosti kvalitetne i jeftine prostirke za mliječne krave...... 15.

Svinjogojstvo: Sano hranidbeni koncept u uzgoju prasadi ..................... 17.

Sano novine i na

www.sano.hr Na institutu za svinjogojstvo u Forchheimu (Njemačka) provedeno je opsežno istraživanje učinkovitosti SANO koncepta za hranidbu prasadi. Kao kontrola je poslužila standardna tehnologĳa hranidbe na tom institutu.

Aktualnosti

U Poljskoj osnovan Sano Agrar Institut

snivanjem Sano Agrarnog Instituta MeroMerkur formiran je u Poljskoj trenutno vodeći referentni centar za mliječno govedarstvo za cijelu Europu. Sano planira proširenje postojećeg centra, koji je programiran za postizanje najboljih rezultata - kako na polju, tako i u štali - klijenti i poljoprivrednici će tako u budućnosti imati priliku osobno se uvjeriti u učinkovitost Sano

- hranidbenog koncepta. Kada bude u potpunosti gotov, ovaj centar će najsuvremenijom tehnologijom osiguravati maksimalnu proizvodnju na 2.000 krava. Na 1500 ha Institut ima zasijane razne kulture kao što su: kukuruz, šećerna repa, uljana repica, pšenica te zelene površine. MeroMerkur ima već razvijenu uspješnu farmu za uzgoj goveda, 30 % svih rasplodnih bikova u Poljskoj dolazi sa Agrarnog Instituta. Stado krava ima kapacitet od 10.000 l mlijeka po kravi godišnje i više, te se planira i proširenje na 2000 krava. Osim toga, MeroMerkur je orijentiran na znanstvene projekte i atraktivna obra-

zovna mjesta. Sano je pokrenuo intenzivnu zajedničku suradnju s renomiranim profesorima sa raznih sveučilišta i instituta iz Njemačke, EU i SAD-a. Rezultati se daju u svrhu znanosti i prakse, ali prije svega Sano kupcima na raspolaganje. S jasnim težištem na obrazovanju, obuci i osposobljavanju za Sano stručne savjetnike, znanstvenike, vježbenike, praktikante, poljoprivrednike, zoološke tehničare ili veterinare, Agrarni Institut želi idućih godina postaviti nove i više standarde na području proizvodnje, edukacije poljoprivrednika i studenata, kao i na području suvremene tehnologije. ■

Novi Complete proizvodi! Sinkronizirani obrok zajedno s premiksom ® Prela 3/ 50 Complete

Za krave u suhostaju

Za mliječne krave

Aktualnosti

Hrvatskoj mesnoj industrĳi je potrebna modernizacĳa Napisao: von Torsten Pauly, Germany Trade and Invest; Izvor: časopis Aktuell, ljeto 2010.

rvatska mesna industrija je poznata po dobroj kvaliteti i stabilnoj poziciji na tržištima zemalja bivše Jugoslavije. Međutim, u usporedbi sa zemljama Europske unije, karakterizira je niska produktivnost i visoke cijene. Stoga predstojeći pristup EU hrvatsku mesnu industriju stavlja pred velike izazove u pogledu standarda, konkurentnosti na tržištu i onda važećim carinskim granicama prema sadašnjim ključnim tržištima. Mjere modernizacije koje je potrebno provesti otvaraju nove prilike za njemačke dobavljače opreme za preradu i pakiranje mesa. Hrvatski mesni proizvodi na domaćem tržištu uživaju veliki ugled. Tako se primjerice u studiji koju je krajem 2009. godine objavio Readers Digest, tvrtka Gavrilović ubraja u najjače domaće i strane prehrambene marke. Tu su također lokalni, ali i skupi specijaliteti kao npr. dalmatinski pršut sušen na zraku ili slavonski kulen. Važnu ulogu u ovoj branši igra i koncern Agrokor kojemu pripadaju dva najjača prerađivača mesa, veletrgovac Velpro te vodeći trgovački lanac Konzum, koji je 2009. godine imao 26 % udjela u tržištu. Međutim, na hrvatskom su tržištu prisutni i veletrgovci Metro, trgovine Lidl te Billa i Kaufland. Ukupno gledano, domaća proizvodnja niti blizu ne pokriva hrvatske potrebe za mesnim proizvodima, osobito ne u vrijeme

turističke sezone, kada se 4,4 milijuna stanovnika pridruži 3 milijuna gostiju. Ključni razlog za to su mali kapaciteti proizvođača. Prema statistikama 2008. godine na jedno poljoprivredno gospodarstvo otpadalo je 2,4 komada peradi te 3 grla svinja i 4,8 grla goveda. Ova niska stopa ne obuhvaća obiteljske farme kojima je to često tek dodatna djelatnost. U razdoblju od 2008. do 2010. godine hrvatska je Vlada za poboljšanje produktivnosti uzgajivačima svinja stavila na raspolaganje kredite po povoljnim kamatama u iznosu od 2,3 milijarde kuna (1 € = 7,26 kn; stanje od 22.04.2010.). Hrvatska vanjskotrgovinska razmjena bilježi visoki deficit svježih i prerađenih mesnih proizvoda. Izvoz hrvatskih proizvoda iznosio je u 2009. godini 62,6 milijuna eura, a uvoz 186,7 milijuna eura. Daleko najvažnije izvozno tržište za hrvatsku mesnu industriju bila je Bosna i Hercegovina, dok je većina uvoza stigla iz zemalja EU gdje prednjače Nizozemska, Italija i Njemačka s najvećim izvozom svinjskog mesa, kobasica i mesnih proizvoda. Vanjskotrgovinska razmjena pojašnjava izazov pred kojim se nalazi hrvatska mesna industrija u pogledu predstojećeg pristupa EU. S obzirom na standarde higijene i kvalitetu, brojni veliki ponuđači ne moraju se bojati, budući da su HACCP-norme na snazi od 2009. Međutim, i veliki su proi-

zvođači prisiljeni više ulagati u svoju produktivnost kako bi mogli dugoročno opstati na tržištu Europske unije. Uz to će ulaskom u EU stupiti na snagu carinske granice prema tržištima bivše Jugoslavije gdje brojni hrvatski proizvođači sa svojim premium proizvodima imaju jak položaj. Danas hrvatski proizvođači još uvijek profitiraju od članstva u CEFTI kojoj osim Hrvatske pripadaju Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Albanija i Moldavija. Kao upozorenje hrvatskoj mesnoj industriji trebao bi poslužiti pogled u susjednu Sloveniju. Zahvaljujući dobroj kvaliteti i distribucijskoj mreži brojni su tamošnji ponuđači još za vremena Jugoslavije imali jaku tržišnu poziciju u cijeloj jugoistočnoj Europi, pri čemu je produktivnost bila ispod, a cijene iznad prosjeka Europske unije. S ulaskom Slovenije u EU 2004. godine uspostavljena je granica prema zemljama bivše Jugoslavije, proizvodnja prehrambenih proizvoda pala je za 10,7 %, a do 2009. godine zabilježen je i daljnji pad. Male hrvatske klaonice i prerađivači mesa još ne zadovoljavaju sve odredbe Europske unije. Procjenjuje se da će do 80 % klaonica morati biti zatvoreno ukoliko do ulaska u EU ne zadovolje propisane norme. Stoga je zabrinjavajuće da je radi opće financijske i gospodarske krize uvoz strojeva za preradu i pakiranje mesa u 2009. godini zabilježio nagli pad. Uvoz tehnike za preradu mesa pao je za 67,6 % u odnosu na 2008. godinu, a uvezeno je 28,4 % manje strojeva za preradu ulja i masti. Rast od 76,4 % zabilježili su strojevi za pakiranje, dok je uvoz strojeva za zamatanje pao za 16,3 %. Vodeće zemlje porijekla tehnike za preradu i pakiranje mesa su Njemačka i Italija. Prehrambena industrija je najvažnija grana hrvatske prerađivačke industrije koja je u veljači 2010. godine s udjelom od 15,5 % u proizvodnji zapošljavala 15,6 % ukupne radne snage u industriji. Početkom 2010. godine zabilježen je rast konjukture. Nakon što je 2009. godine proizvodnja pala za 5 %, u prva dva mjeseca 2010. zabilježen je rast od 1,4 % u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. ■

Tema broja

Monetarna politika i poticanje poljoprivredne proizvodnje Već drugu godinu cijeli svijet je uzdrman ekonomskom krizom. Radi se, dakako, o globalnom procesu koji, domino efektom, zahvaća sve privredne grane i područja ljudske djelatnosti. Za nas je, naravno, najznačajnija poljoprivreda. No, kako smo naveli ranije - kriza je globalna i sveobuhvatna i kao takva ima u svakom području isti uzrok, a taj se može u znatnoj mjeri svesti na sljedeću, vrlo jednostavnu formulu: svi smo u znatnoj mjeri trošili ono što još nismo imali, da bi kupili robu koju još niti onaj koji ju je proizveo, u velikom broju slučajeva nĳe platio.

agli privredni razvoj kojeg je omogućio sve usavršeniji svijet financija, nije bio usklađen sa stvarnim mogućnostima i snagom tržišta. I kada se, zbog nepovoljnog ishoda takvih procesa, uruši primjerice bankovni sustav SAD-a ili privrede Grčke, na scenu stupa politika kao spasitelj, ali i provoditelj bolnih mjera. Za privrednu situaciju, standard i uopće perspektivu u društvu, većina je građana sklona optuživati vladu i političare. Iako oni nipošto nisu nedužni za sve navedeno, oni nisu jedini odgovorni, a niti oni sami mogu nešto bitnije promijeniti. Politika je tu da ponudi okvir i da regulacijskim mehanizmima usmjeri tok kretanja stvari u željenom pravcu. S druge strane, što je to “željeni pravac” u velikoj mjeri određuju razni sponzori i krugovi koji imaju utjecaj na politiku. Može se čak reći da politika i nije

tako pasivna te da ima projekata koji su pokrenuti od strane politike koji nisu a priori loši. Jedini je problem u motiviranosti, zašto se takvi problemi pokreću, a i u stručnosti onih koji ih provode. Zbog toga razni projekti unapređenja “toga i toga” često u nas ne završavaju uspješno. Nama blizak primjer je poticanje poljoprivredne proizvodnje, napose proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Umjesto da taj program osposobi poljoprivrednike da budu konkurentni proizvođačima u EU, on je, krivo usmjerenom politikom poticaja s jedne strane, te indirektnim omogućavanjem da se oprema i usluge ugrađuju u objekte iz ovog programa po neopravdano visokim cijenama, dobrim dijelom pridonio da proizvođač ne može proizvesti dovoljnu količinu mlijeka (novca) da bi zadovoljio svoje obveze, a kamoli da bi se postigao navedeni cilj.

Ima čitav niz primjera – od poticanja gubitaša do neracionalno usmjerenih velikih sredstava – koji svi imaju jednake posljedice, a to je zaostajanje u razvoju za sličnim zemljama u regiji, Europi i svijetu. Jedno od najčešće primjenjivanih parametara privrednog razvoja jest bruto društveni proizvod (BDP). Za BiH naprimjer BDP iznosi 17 milijardi $ ili 4.280 $ po stanovniku. Da li je to slabo ili dobro, ovisi o tome sa čime se uspoređuje. No mi svi znamo da je ovaj iznos puno, puno ispod stvarnog potencijala ove zemlje.

Tablica 1. Usporedba uvoza i izvoza u BiH za prvih 6 mjeseci 2009.: Tona

Uvoz

22.400

72.705.139

Izvoz

1.054

5.379.378

Tema broja

Malo precizniji pokazatelj je i pokrivenost uvoza izvozom. Brojke u gornjoj tablici govore same za sebe. Taj pokazatelj kazuje dosta o stanju i kvaliteti procesa u proizvodnim organizacijama ili o snazi privrede. No, brojke daju jednu ključnu, i za nas sve vrlo važnu, pa čak i optimističku poruku, a to je: •

Kada je u zemlji koja ima dobre uvjete za poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, uvoz tih proizvoda preko 20 puta veći od izvoza, onda to znači da: • je proizvodnja kvantitativno i kvalitativno u lošem stanju, ali i da postoji veliki prostor da se mobilizira domaći potencijal, i tako poveća razvoj i stvori dohodak i radna mjesta za velik broj građana (seljaka)

Navedeni je primjer iz poljoprivrede, no sigurno postoje slične brojke i u drugim područjima. Sve to zapravo nije ništa novo, no kada nam se na ovaj način predoči – neumoljivošću brojaka – onda o svemu dobivamo drugačiji osjećaj. Nameće se pitanje: kako možemo to stanje poboljšati, što je potrebno za veću proizvodnju, veći privredni rast, bolji standard, odnosno za bolju ekonomsku situaciju u zemlji.

Priroda modernog financĳskog sustava Za poboljšanje situacije potreban nam je privredni rast, a njega ne može

Isaac Newton i John Maynard Keynes snažno su utjecali na razvoj modernog financijskog sustava.

biti bez kvalitetnih financijskih sredstava. To znači lako dostupnih kredita uz nisku kamatnu stopu. No, podsjetimo se ovdje što je to zapravo privredni rast, zašto se o tome toliko govori. Zašto neka zemlja ne može biti dobro stojeća, a da se ekonomski rast ne povećava? Odgovor na to pitanje leži dobrim djelom u samoj prirodi i smislu modernog financijskog sustava. Naime, novac je stoljećima predstavljao samo zamjenu (kao današnji ček) za odgovarajuću materijalnu vrijednost (najčešće u zlatu, ali i u drugim plemenitim metalima). Velika Britanija, u osobi Isaaca Newtona (oko 1680), koji je tada bio direktor nacionalnog novčarskog zavoda, uvela je u međunarodne financije tzv. Zlatni standard. Taj standard je precizirao da 3 £, 17 Šilinga, 10,5 Penija imaju stalnu vrijednost 1 unce zlata (28,35 grama zlata). Iako mjerilo velike pouzdanosti novčarskog sistema, Zlatni standard je svojim smislom zapravo držao zarobljenim

veliki potencijal privrednog razvoja, koji se nalazio sadržan u količini novca koja predstavlja onaj dio rezervi banaka koji se (pod normalnim okolnostima) nikada ne treba upotrebljavati, niti se upotrebljava. Ekonomisti, kao J. M. Keynes dvadesetih godina 20. stoljeća žestoko su kritizirali Zlatni standard (kao “ostatak iz barbarskih vremena”), dok on nije postupno bio ukinut. Danas tako mnoge banke operiraju sa ca 10 % rezervi od ukupnih sredstava sa kojima raspolažu. Ukidanjem zlatnog standarda, oslobodio se ogroman financijski potencijal, koji je počeo vršiti pritisak da ga se koristi, i to je jedan od najznačajnijih razloga razantnog privrednog razvoja u 20. stoljeću. Međutim – dok je svaka banknota Zlatnim standardom imala točni ekvivalent vrijednosti u zlatu, ukinućem njega novac koji se posuđuje ima pokriće u vrijednosti koja će tek nastati, uz uvjet da privredni projekt koji se financira tim novcem uspije.

Najbrži tov, najbolja mesnatost • visoki dnevni prirasti • dobra konverzija hrane • visok udio mesa • dobro zdravlje, manji gubici

Novo ! Protamino Premium Forte i vlastite žitarice su dobitna kombinacija!

Tema broja

Monetarna politika I sada se ponovno moramo vratiti politici. Rekli smo da politika mora dati okvir za privredni razvoj. Isto tako smo vidjeli da je osnovni preduvjet za rast BDP-a dostupnost povoljnih novčanih sredstava. I tu imamo prvi problem. Sve Vlade i Središnje (Narodne) banke zemalja u regiji vode restriktivnu monetarnu politiku, koja se može nazvati politikom ograničavanja novčane ponude. Glavne značajke ove politike su: • visoke kamate centralne banke i • visoki depoziti na plasmane. Na takvu politiku monetarne vlasti su zapravo prisiljene, ukoliko žele sačuvati osnovne ekonomske pretpostavke za stabilnost sustava, a to je sprečavanje inflacije. To je osnovni preduvjet da bi razvoj krenuo s mrtve točke, da ne bi ogrezli u kaosu crnih tržišta, šverca, političke nestabilnosti – svega što smo mi na ovim prostorima proživjeli, odnosno proživljavali dulje vrijeme. No, naravno da takva politika ima vrlo visoku cijenu – svaki trošak bankovnog depozita kod Narodne banke je uračunat u kredite građanima i firmama. To opet znači da taj trošak svaka firma mora ugraditi u cijenu svog proizvoda, što čini, s te strane, našu privredu manje konkurentnom. No, da bi vidjeli moć i doseg monePanorama Šangaja. Kina, unatoč platnom suficitu, sprečava do ove godine rast valute u odnosu na dolar.

tarne politike, i razumjeli nešto bolje i stanje u našoj zemlji, pogledajmo 2 primjera različito vođenih monetarnih politika u svijetu, koje su imale odlučujući utjecaj na privredu tih zemalja, ali i na svjetsku privredu. Prvi je kriza u SAD-u, koja je nastala tridesetih godina 20. stoljeća, naglim slomom tržišta vrijednosnica. Na to je tadašnja Središnja banka SAD-a (FED) diletantski reagirala, povećavši kamatnu stopu i onemogućavajući brojne banke i privredne subjekte koji su se našli u teškoćama, da dođu do prijeko potrebnih sredstava i nastave sa svojom djelatnošću. Tako je FED amputirao, ili kastrirao vlastitu nacionalnu privredu i financijsku krizu pretvorio u jednu od najvećih privrednih kriza u povijesti. Kažu da je zbog toga tih godina skoro 2 trećine ljudi u SADu ostalo bez posla. Drugi primjer je nevjerojatna, eksplozivna ekspanzija kineske privrede, koja se u značajnoj mjeri bazira na jeftinoj valuti – RENMIMBI. Kina, unatoč platnom suficitu, sprečava do ove godine, rast domaće valute u odnosu na dolar, kako bi (uz druge elemente) održala veliki izvoz na američko tržište, gdje prodaje više od petine svojih proizvoda. Iz ovih primjera vidimo potencijal i moć monetarne politike, koja – kako vidimo, uvelike određuje i našu ekonomsku situaciju.

Kritika iz ekonomskih krugova Domaći ekonomski stručnjaci naveliko kritiziraju tu politiku, zalažući se za politiku kontrolirane inflacije. No nije sigurno da bi samo ta mjera, ili samo financijska politika, mogla bitno utjecati na poboljšanje situacije. Prisjetimo se samo podatka o ogromnom disparitetu uvoza i izvoza mesa u BiH. Iz toga je bjelodano da se osim financijske politike mora napraviti ono što politika i država ne može, a to je: povećanje efikasnosti industrijske proizvodnje, i to pogotovo u raznim sektorima (srednje i malo poduzetništvo, obrti...). Jer, prema definiciji financijskog sustava - on je mozak privrede koji kapital dodjeljuje za najproduktivnije svrhe u poslovnim organizacijama. Dođe li do pogrešne primjene kapitala ili se zaustavi njegov dotok, privreda će biti neučinkovita pa će i BDP biti nizak. Dakle, mi moramo tek pronaći načine i mogućnosti ulaganja kapitala u najproduktivnije svrhe, one svrhe koje su tako kvalitetne da će dovesti do stvaranja nove vrijednosti i povećanja BDP-a. Već smo spomenuli da nedovoljno stručni i promišljeni programi ne ispunjavaju osnovni preduvjet koji je istaknut u ovoj definiciji, a to je da se kapital dodjeljuje za najproduktivnije svrhe.

Govedarstvo

Inovativnost je glavni pokretač uspjeha najpoznatijih svjetskih tvrtki.

S druge strane, mi razvoj ne možemo bazirati na prodaji proizvodima sa niskim stupnjem dorade, u kojima se nalazi vrlo mali udio dodatne vrijednosti. Ne smijemo se zadovoljiti da prodajemo sirovinu u koju drugi onda dodaju dodanu vrijednost. Ne smijemo se niti zadovoljiti proizvodnjom koja jedino uz državni poticaj može konkurirati svjetskom tržištu. Ništa protiv poticaja. Dapače. Oni mogu biti vrlo vrijedna metoda za podizanje konkurentnosti proizvodnje. No pogrešno je proizvodnu kalkulaciju bazirati na subvencioniranoj cijeni. Naprotiv, moramo razvijati inovacije koje će naš proizvod učiniti efikasnijim i lukrativnijim. Inovacije koje će osigurati da naš proizvod zadovolji i dodatne potrebe

kupca od samo one, zbog koje kupac taj proizvod primarno kupuje. Dakle danas nam je, prvenstveno kod proizvođača, ali i u cijelom društvu potrebno takvo stanje duha koje će nas usmjeriti na sljedeća obilježja naše privredne djelatnosti: •

industrijsku proizvodnju;

•

konkurentnost;

•

inovativnost;

•

pozicioniranje na tržištu.

Ključni pojam je inovativnost. Ako malo analizirate nastup na tržištu i politiku razvoja današnjeg poslovnog svijeta, onda ćete vidjeti da su danas nainovativnije firme u svijetu ujedno i najuspješnije, kao što ćemo vidjeti na sljedećih nekoliko primjera:

APPLE ` duboko razumĳevanje potreba kupaca, vješto stapanje dizajna i tehnologĳe, marketing visoke učinkovitosti. GOOGLE ` permanentno lansiranje proizvoda nove vrste (paradigm shifting), brzina, inovativan poslovni model. TOYOTA ` stalni predvodnik u inovacijama u industrĳi, točno razumĳevanje kupca, trajno investiranje u inovativnu kompetencĳu. MICROSOFT ` sposobnost izdržljivosti, trajno uspješna ekspanzĳa na nove segmente tržišta, posjedovanje tržišta. PROCTER&GAMBLE ` povezivanje procesa inovacĳe sa kooperantima i vanjskim stručnjacima, sklad istraživanja tržišta i razvitka proizvoda. NOKIA ` rješenja bliska potrošaču za sve starosne grupe, sposobnost transformacĳe od drvenih vlakana do mobilnih telefona, generiranje tržišta prĳe konkurencĳe. Ovdje su navedene, dakako, najistaknutije firme svijeta. Netko će reći da je pretenciozno i nerealno se sa njima uspoređivati. No namjera usporedbe nije uspoređivanje po prometu ili poslovanju, nego po modelu rada. Inače, da raskrstimo s jednom predrasudom – da bi se postigli značajni rezultati, znači – nešto novo, više nego do sada - moramo prestati sa dosadašnjim načinom razmišljanja, mora se i malo ludovati u mislima, jer se mnoge dobre stvari nikada ne bi ostvarile da nositelji ideja nisu bili smioni vizionari, koji su nerijetko od svoje sredine proglašavani i malo ludim. To njih nije smetalo, nego su se rukovodili svojom vizijom i postigli rezultate. dr. Branimir Kampl

Zdrava telad, bez proljeva Dopuna kolostruma • optimalan start u živott • sigurnost za tele • kamen temeljac visoke e životne proizvodnje i zdravlja • slobodan od antitijela Do suvremenog gospodarstva uz SANO:

• osjetno manji troškovi remonta

Govedarstvo

Krava jedan sat nakon poroda mora popiti elektrolitski napitak Bovifit.

Pokazatelji produktivnosti mlĳečnih krava Proizvodnja mlijeka izložena je sve većem pritisku postizanja visoke produktivnosti. Višak mlijeka na europskom i svjetskom tržištu nameće takav odnos proizvođačima, gdje moraju, uz niži trošak, proizvesti više mlijeka po kravi.

roduktivnost na primjeru mliječne krave znači proizvesti po proizvodnoj jedinici (krava) što više mlijeka, uz što niži trošak. Produktivnost se u praksi i literaturi mjeri na različite načine. No u posljednje vrijeme se pokazalo da je najbolji pokazatelj produktivnosti krava količina mlijeka koju je ona proizvela tijekom života. S tim u vezi je posebno kvalitetan pokazatelj proizvodnja mlijeka po danu života. Ovaj pokazatelj sadržava sve troškove junice i krave u proizvodnji, a to je prvenstveno: • cijena junice i/ili • trošak uzgoja junice • cijena hrane u laktaciji i suhostaju Osim životne proizvodnje mlijeka, značajan utjecaj na produktivnost imaju i pokazatelji kao: • dob kod prvog teljenja • dob kod izlučenja krave • trajanje iskorištavanja krave Kako se u Hrvatskoj nažalost ne prate ovi podaci, nije moguće dati pouzdane procjene stvarne rentabilnosti proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama. S druge strane, iskustvo pokazuje da još znatan broj proizvođača ne

vodi svoju proizvodnju prema načelima produktivnosti. Tako često nema naglašenog usmjerenja prema visokoj proizvodnji ili se krave s nižom proizvodnjom ili zdravstvenim problemima ne liječe adekvatno ili se ne izlučuju na vrijeme. Naprotiv, one se zadržavaju u stadu i na taj način, proizvodeći troškove, pridonose lošijoj produktivnosti stada. No ipak je vidljivo da tržište prisiljava sve veći broj proizvođača da se, osim borbe za višu cijenu mlijeka, intenzivnije okreću načelima produktivnosti u proizvodnji i na taj način uspijevaju poboljšati profit svoje firme. No pogledajmo koji elementi utječu na produktivnost mliječnih krava i kako

se na produktivnost može utjecati. Često puta se u vezi s produktivnošću može čuti u stručnim krugovima dvije tvrdnje, i to: • ili da se krave prerano izlučuju iz proizvodnje, • ili da ostvare tijekom proizvodnog vijeka prenisku proizvodnju. Da li ovi pokazatelji sami po sebi govore dovoljno o tome da li je krava donijela vlasniku dobit? Pojasnimo to na primjeru 2 krave (tablica 1) koje su tijekom života ostvarile istu proizvodnju mlijeka, ali uz različito trajanje iskorištavanja, tj. dob pri izlučenju.

Tablica 1: Pokazatelji životne proizvodnje Pokazatelj

Krava br. 1

Krava br. 2

Životna proizvodnja

35.000 litara

Trajanje iskorištavanja

34,3 mjeseci 2,85 godina 1.040 dana

58,4 mjeseci 4,8 godina 1.776 dana

Dob prvog teljenja

27,6 mjeseci 2,3 godine

29,5 mjeseci 2,46 godina

Dob izlučenja

62 mjeseci 5,1 godina 1.882 dana

88 mjeseci 7,3 godina 2.676 dana

Govedarstvo

Tablica 2: Pokazatelji produktivnosti Pokazatelj

Krava br. 1

Krava br. 2

1.882

2.676

Dnevna proizvodnja/danu života

18,5 litara

13,0 litara

Trošak proizvedene litre mlĳeka

0,20 €

0,29 €

Prodajna cĳena litre mlĳeka

0,31 €

Trošak proizvodnje/životinja

6.963 €

10.148 €

Prihod od prodaje mlĳeka/životinja

10.821 €

10.704 €

Prodajna cĳena krave kod izlučenja

600 €

4.458 €

1.136 €

Broj dana života

Zarada/gubitak

Koja od ove dvije krave je, usprkos istoj količini mlijeka koje su proizvele tijekom života, donijela vlasniku veću dobit (ili proizvela gubitke)? Sveobuhvatan pokazatelj koji se kod takvih izračuna primjenjuje jest proizvodnja mlijeka po danu života, a izračuna se tako da se životna proizvodnja podijeli sa

U prva dva sata života tele mora popiti najmanje litru i pol kolostruma.

brojem dana života. Na taj način su u tom pokazatelju sadržani i svi troškovi junice, kao i hranidbe u suhostaju i u vremenu othrane. Iz navedenog jasno proizlazi da je, od ove dvije krave koje su dale jednake količine mlijeka, krava br. 1, unatoč kraćem periodu eksploatacije i većem trošku

dnevne proizvodnje, donijela vlasniku veću dobit, i to za čak 3.322 €. Ista krava je mogla donijeti i veću dobit u slučaju da je bila ranije pripuštena jer bi joj to omogućilo još dulje vrijeme iskorištavanja i priliku da proizvede nekoliko stotina litara mlijeka više. To ukazuje na više elemenata: 1. Treba kod krava ići na što veću dnevnu proizvodnju; 2. Pri većoj proizvodnji, unatoč višoj cijeni dnevnog obroka, proizvodnja je isplativija i rentabilnija; 3. Treba primjenom suvremene tehnologije hranidbe postići što veću dnevnu proizvodnju, uz optimalnu funkciju probave i cijelog organizma, sa ciljem da se uz što višu proizvodnju smanji učestalost bolesti i produži vijek eksploatacije; 4. Treba primjenom suvremene tehnologije hranidbe posebno poticati rani pripust (uz zadovoljavanje svih fizioloških mehanizama), kako bi vrijeme eksploatacije ranije započelo, i na taj se način produljilo trajanje eksploatacije.

Govedarstvo

U nas malo proizvođača promatra svoju proizvodnju na ovaj način, pa ne čudi što nemaju objektivan uvid u ekonomiku vlastite proizvodnje. Budući da rentabilnost počinje sa othranom teladi, ovdje ćemo navesti shemu profitabilnosti ishrane i uzgoja teladi, kao osnove za rentabilnost proizvodnje krava.

Prvi dani života s Milli® Poslĳe faze kolostruma, telad dobiva najmanje 6 litara Milli® dnevno. U ovoj fazi uzgoja teladi, zdravlje novorođene teladi stoji apsolutno na prvom mjestu poduzetih akcĳa. Osim toga već u ovoj fazi treba krenuti i s biljnom hranidbom, kako bi se poboljšao razvoj probavnog trakta (buragove resice) i smanjili troškovi hrane. Kao mlĳeko za telad koristiti Milli® jer: • sadrži imunoglobuline i antitĳela iz kolostruma prve mužnje, koji štite od bolesti i pojačavaju imunološki sustav • Beta-Carotin pojačava imunološki sustav • lakoprobavljive bjelančevine mlĳeka iz proteina poboljšavaju rast

Zdrava telad kao osnova za produktivne i dugovječne krave Mnogi proizvođači mlijeka promatraju tele kao usporedni proizvod u proizvodnji mlijeka. Štoviše, nezadovoljstvo relativno niskim otkupnim cijenama teladi svrstava telad u nekih proizvođača, čak u kategoriju nepoželjnog proizvoda. Međutim, tele se uvijek mora gledati kao buduću kravu. Štoviše, da li će današnja krava donijeti veću ili manju dobit ili možda gubitak, ovisi u najvećoj mjeri o sustavu i načinu uzgoja teleta koju je primijenio sam farmer. Upravo je prvih 10 tjedana života teleta odlučujuće za njegov daljnji razvoj. Usprkos tome, čudi što mnogi proizvođači zanemaruju tu činjenicu pa umjesto da nude u tom razdoblju teletu najbolju hranu, oni ga hrane mlijekom bolesnih krava koje ili sadrže preveliku količinu bakterija i somatskih stanica ili sadrži antibiotike. Razlog tome - da bi se to mlijeko inače bacilo - nije nikako opravdan. Naime, ako se primjenjuje dobar tehnološki model, broj krava s takvim mlijekom pa i količina takvog mlijeka bit će sve manja. Prvi koraci na putu za dobru kravu koja će davati profit kreću se već u prvih nekoliko sati života teleta. Budući da se tele rađa bez antitijela, dakle bez ikakve imunološke zaštite protiv bakterija koje mogu izazvati bolesti, presudno je da tele unutar prva tri sata života popije kolostrum. Često je taj uvjet u praksi, osobito noću, teško osigurati. No zbog toga je vrlo važno da se krava koja je pred teljenjem, svakih 2 do 3 sata nenapadno kontrolira. Bitno je osigurati da tele u prva dva sata po porodu popije najmanje 1,5 litre kolostruma. No mnogo je bolje ako ta količina iznosi i tri litre. Međutim, brojna istraživanja su pokazala da sastav kolostruma često znatno varira i ne sadrži optimalne količine imunoglobulina koje mogu učinkovito

Druga faza dojenja s Milsan® Od 6. tjedna života je razvoj probavnog trakta i time povezano uzimanje čvrste hrane prioritet. U toj fazi treba pojiti telad Milsanom jer: • pivski kvasac, koji poboljšava apetit, stimulira osjetljivost probavnog trakta i funkcionira kao visokokvalitetni izvor proteina • fino mljeveno sjeme lana sprečava iritacĳe kod probavljanja i štiti crĳeva od bakterĳa, koje izazivaju bolesti • lakoprobavljive bjelančevine mlĳeka poboljšavaju rast zaštititi tele. Zato treba obvezno u kolostrumu (doza = 1 vrećica od 50 grama u 1-2 litre kolostruma) umiješati imunoglobulinski pripravak Cotosan® Plus. Sa Cotosan® Plus novorođeno tele dobiva sve što mu je potrebno za dobar start u život, a to su: •

imunoglobulini (IgG1, IgG2, IgM, IgA) iz kolostruma prve mužnje, štite od bolesti i jačaju imunološki sustav;

•

posebna antitijela, koja se bore protiv E. Coli, Rota i Corona virusa, Clostridia i Parainfluence, štite od proljeva i od gripe;

•

dekstroza, brz izvor energije, potiče vitalnost;

•

bakterije mliječne kiseline (probio-

tici) jačaju crijevnu floru i uništavaju bakterije, koje izazivaju bolest crijeva. U prvih 5-7 dana dobija telad majčino mlijeko. Tijekom tog radoblja, dakle za vrijeme prvog tjedna života, telad treba napajati 3x dnevno. Međutim, ne smije se pri napajanju prelaziti količina od 1,5 litara mlijeka. Naime, u to doba je kod teleta od predželudaca funkcionalno razvijeno tek sirište, a ono može primiti otprilike tu količinu mlijeka. Ako damo teletu u to vrijeme veće količine mlijeka, ono će se preliti u druge dijelove – u to doba još nepotpuno razvijenih predželudaca. Tamo se to mlijeko neće moći probaviti, nego će se početi razvijati truležni procesi uz posljedično oštećenja sluznice, a što je odlična pretpostavka za razvoj raznih bolesti i infekcija.

Govedarstvo

Pojedinačni iglui pokazali su se najboljim načinom držanja teladi u prvim danima života.

Prema kraju prvog tjedna života, količina mlijeka se može postupno povećavati, tako da se dnevna količina mlijeka kreće od 4,5 do 6 litara. Kako vidimo, u prvom tjednu života sve treba biti posvećeno jačanju otpornosti teleta i njegovom dobrom startu u život teleta. Vidjeli smo kako to treba ostvariti putem hranidbe, moramo poduzeti i druge mjere da smanjimo mogući nastanak bolesti. Zato je jednako važno izvući tele iz okoline (štala) gdje je mogućnost zaraze velika. A upravo je u štali, zajedno s kravama i životinjama drugih uzrasta, ta opasnost najveća. Zašto? Već smo spomenuli da se tele rađa bez otpornosti protiv bakterija. U neposrednoj okolici krava, pa i teletove majke, izuzetno je velika koncentracija raznih bakterija koje kod neotpornog teleta mogu jako načeti zdravlje. Nešto manja, ali još uvijek velika opasnost vlada ako se telad drži zajedno u prostoriji u drvenim ili sličnim kavezima. Velika koncentracija bakterija, bliski kontakt, neprikladna klima, nedovoljno strujanje zraka, sve su to faktori koji će nepovoljno utjecati na zdravlje teleta.

Stoga telad treba odmah po porodu, najkasnije nakon što su popila prvu količinu kolostruma, preseliti u individualne, međusobno odvojene bokseve, tzv. iglue. (vidi sliku). To se pokazalo kao najbolji način držanja teladi. Pri tome se ne treba bojati niskih temperatura, jer ih telad dobro podnosi. Iglu omogućuje odličnu higijenu, prostor za kretanje, a budući da ga se može premještati po volji, može znatno uštedjeti jer ne trebamo objekte za telad.

Ukusni starter za telad također je neizostavan Uspješni odgoj teladi se zaokružuje visokokvalitetnim starterom za telad jer se kroz starter za telad razvija probavni sustav. Dajte vašoj teladi od prvog tjedna života u malim količinama Meggi. I mala telad ima, pored mlijeka, potrebu za vodom, zbog toga im stavite na raspolaganje čistu i svježu vodu. ■

Tablica 3: U igluima telad treba napajati po sljedećem sustavu: Vrsta i količina napitka dnevno Dob teleta

Dodatna hrana dnevno Ženska telad

1. tjedan

Telad za prodaju

1,5 - 3 l kolostruma + 50 g Cotosan Plus®

2.-5. tjedan

2x3 l Milli®

2x4 l Milli®

Meggi® - starter za telad po volji

6.-8. tjedan

2x3 l Milsan®

Meggi® - starter za telad po volji

9. tjedan

2x2 l Milsan®

Meggi® - starter za telad po volji

10. tjedan

2x1 l Milsan®

Cilj: konzumacĳa 1,5 kg/dan

Govedarstvo

Milli® - uspješna implementacĳa u veterinarskoj klinici u njemačkom Gießenu U klinici za porodiljstvo Veterinarskog fakulteta pod vodstvom prof. dr. Wehrenda u Gießenu, u Njemačkoj, sa velikim se uspjehom teladi daje Milli®, kao početno mlĳeko. Telad, koja se nalazi u klinici na lĳečenju (uglavnom tu smještena zbog proljeva) zahtĳeva ukusno i lako probavljivo mlĳeko, kako bi se brzo oporavila. Dr Stephan Groeger, kao glavni i odgovorni veterinar, zajedno s čitavim kliničkim timom, dvadeset i četiri sata dnevno brine o zdravlju i dobrobiti svojih velikih i malih pacĳenata. Velika podrška kod liječenja je Milli®. Zbog ugodnog okusa, telad oboljela od proljeva rado pĳe ovu mlĳečnu mješavinu. S visoko probavljivim hranjivim tvarima, telad dobiva potrebnu energĳu za rast. Tvari Beta-karotin i sušeni kolostrum (prvo mlĳeko) u

Milli® zajedno s vitaminima i elementima u tragovima, podržava imunološki sustav i potpomaže crĳevnu floru. „S Milli® telad dobiva izvrsno startermlĳeko, koje poboljšava učinke naše

terapĳe”, sa zadovoljstvom govori Dr. Groeger, „Pored intenzivne i ciljne terapije, i uravnotežena hranidba pridonosi bržem oporavku i ozdravljenju. U tome nas podržava Milli®”.

Prvo mlijeko za lijepu i zdravu telad!

Najbolje starter-mlijeko za lijepu telad u prva tri tjedna života

• bez proljeva • visoki dnevni prirasti

• brz razvoj buraga • zadovoljna telad dobre građe

Govedarstvo

Primjena krute frakcĳe gnoja kao prostirke

Komfor mlĳečnih krava - nove mogućnostii kkvalitetne lit t i jjeftine fti prostirke ti k za kkrave

omfor krava jedan je od najvažnijih preduvjeta za visoku mliječnost. Udobno ležište u kojem krava ležeći mora provoditi barem 70% vremena, pretpostavka je za ostvarenje stare izreke: “Krave proizvode mlijeko ležeći”. I zaista, kravi je ležanje neophodno da bi tvornica mlijeka = međusobno povezan sustav buraga - jetra i vimena - mogao optimalno raditi i proizvoditi mlijeko. S druge strane, postizanje optimuma komfora povezano je s brojnim problemima, kao što je cijena i rad koji treba uložiti u stvaranje i održavanje kvalitetnog ležišta. Kod vrednovanja sustava ležišta, nekoliko faktora je od utjecaja, i to:

1. slama 2. kombinacija slame i gnoja 3. pijesak 4. kompost 5. kruti dio izmeta (gnoja) dobiven separacijom 6. gumeni ili gumeno-plastični madraci

1. vrsta ležišta 2. vrsta stelje Što se tiče vrste ležišta, tu (u štalama sa slobodnim držanjem) razlikujemo povišena i duboka ležišta. Za povišena ležišta možemo reći da su manje-više stvar prošlosti jer uvjetuju veliki broj problema. S druge strane, relativna prednost im je lakše održavanje. No, što se tiče komfora krava (a to je glavna svrha), većina stručnjaka danas daje prednost dubokim ležištima. Drugi element je vrsta prostirke - danas su najčešće u uporabi sljedeće vrste:

Većina tradicionalnih prostirki na našim poljoprivrednim gospodarstvima sadrži slamu.

Osim o komforu životinja, pri odabiru najbolje prostirke značajnu ulogu igra i cijena, potreban rad, ali i danas sve aktualniji problem: odlaganja i kasnije uporabe gnoja. No u našim uvjetima, s obzirom na raširenu problematiku ozljeda u životinja, kao i pojave smanjenja proizvodnje mlijeka, sve uslijed neodgovarajuće primjene stelje, kao dominantan problem se

Govedarstvo

formira, ugodna je i komforna za krave. Prema potrebi, stelja se obnavlja svakih nekoliko tjedana. Većina stručnjaka i ljudi iz prakse je skeptična prema uporabi ovakvog materijala za stelju, i to prvenstveno iz higijenskih razloga. Međutim,

Uređaj za separaciju gnoja. Krutu frakciju najbolje je direktno puniti u prikolicu.

nameće utjecaj stelje. Primjenom sustava ocjenjivanja po Schanku i Buchwalkeru (literatura u redakciji), može se ocijeniti kvaliteta i utjecaj stelje na intenzitet oštećenja ekstremiteta, poglavito u predjelu skočnog zgloba. Studija je pokazala da stelja na osnovi gnoja/slame najpovoljnije utječe na zdravlje životinja, jer kod takve stelje kod preko 86% životinja nisu pronađena nikakva oštećenja niti rane. Odmah iza te vrste stelje, po dobrobiti za životinje se pokazala stelja od komposta ili separiranog gnoja. Tu se u 60 % životinja nije našlo ozljeda. Najnepovoljnijom su se pokazala ležišta samo od slame, gdje je bilo svega 35% životinja pošteđeno ozljeda, dok je kod gumeno-plastičnih podloga situacija još nepovoljnija. Pijesak kao podloga relativno je rijedak u našim prilikama, a i uz njegovu uporabu su vezani brojni problemi s odlaganjem. No glavna svrha ovog članka je predstavljanje novih, dosad kod nas gotovo potpuno nepoznatih sustava stelje. Radi se o kompostu i krutoj frakciji gnoja. Primjena komposta je prikladna za područje s dosta trave, gdje ima dovoljno supstrata (otkos zelenog materijala) za kompostiranje. Radi se dakle o klasičnom kompostu i njegovoj primjeni. Druga, za većinu farmi možda interesantnija mogućnost, je korištenje krutog dijela gnoja. Za dobivanje, odnosno separaciju gnoja, potreban je uređaj (vidjeti veću sliku gore) koji se sastoji od cijevi koje uz pomoć pumpe usisavaju svježi gnoj (iz primarnog spremišta) u separa-

utiv, gdje se kroz specijalna sita protiskuje kruta frakcija, a tekuća se usmjerava u spremište za tekući gnoj. Tako dobiveni tekući gnoj upotrebljava se kao klasična gnojnica, koja je, zbog niže viskoznosti, čak lakše ulazi u zemlju prilikom gnojenja. Kruta frakcija sadrži u trenutku separacije 25-35 % suhe tvari. Najbolje je da se tako dobivena kruta frakcija direktno iz separatora puni u prikolicu (manja slika gore). Iz prikolice se još svježa kruta frakcija vozi u staju i njome se pune ležišta. Zbog velike površine, taj materijal se brzo osuši do 55 % i do 70 % suhe tvari. Tako napravljena stelja lagano se

istraživanja su pokazala da je količina patogenih mikroorganizama u ovoj stelji takva da nema nikakvih posljedica na zdravlje krava, a niti na kvalitetu mlijeka (detaljni podaci o sadržaju, vrsti i koncentraciji bakterija nalaze se u redakciji). Međutim, istraživanje o količini bakterija (mikrobiološka kvaliteta) druge vrste stelje - kombinacija gnoj/slama - pokazala je vrlo velike razlike od farme do farme. To se dovelo u vezu s uvjetima higijene i držanja koji su različiti od farme do farme. Zaključuje se da se kao prostirka vrlo kvalitetno može koristiti separirana kru■ ta frakcija goveđeg gnoja.

Kravi je ležanje neophodno da bi mogla optimalno raditi i proizvoditi mlijeko.

Svinjogojstvo

Sano hranidbeni koncept u uzgoju prasadi Dirk Büttner i Dr. Alfred Oster, Državna agencĳa za svinjogojstvo Forchheim, Rheinstetten Na institutu za svinjogojstvo u Forchheimu (Njemačka) provedeno je opsežno istraživanje učinkovitosti SANO koncepta za hranidbu prasadi. Kao kontrola je poslužila standardna tehnologĳa hranidbe na tom institutu.

osljednjih godina došlo je u hranidbi svinja do velikih promjena. Te promjene imaju s jedne strane za cilj povećati učinkovitost proizvodnje. Dakle: proizvesti u kraće vrijeme više kilograma svinjskog mesa na istom broju životinjauz manji trošak. S druge strane, nove metode uzgoja i hranidbe moraju zadovoljavati sve strože odredbe zaštite zdravlja ljudi. Znanstvenici i praktičari su izloženi sve većem izazovu da naprave takve koncepte hranidbe koji će omogućiti i jedan i drugi cilj. To znači da dodaci i pomoćna sredstva koja su se prijašnjih godina upotrebljavala za poticanje biološke učinkovitosti, kao npr. neki hormoni, nemaju više mjesta u hranidbi svinja.

Pokus: Ukupno je 144 baden - virtemberške hibridne prasadi [Pi x (LW x DL)] podĳeljeno u dvĳe grupe po 36 životinja u dva ponavljanja. Omjer muške i ženske prasadi je bio jednak. U svakom boksu uzgojne štale nalazilo se po 6 prasadi. Vrĳeme pokusa za prasad u Forchheimu iznosi tradicionalno 40 uzgojnih dana. Hranidba životinja uslĳedila je nakon odbića ad libitum preko automata sa suhom hranom, a opskrba vodom preko podesivih pojilica sa dudama.

Tablica 1: Shema hranidbe Dana nakon poroda

LSZ

Sano

3-7

Bonni M® 2x dnevno na ležišta

8 - 13

Bonni M® 2x dnevno u hranilice

14 - odbiće

Ponuditi Müsli

Dana nakon odbića 2

Müsli

Bonni M® + hrana za uzgoj prasadi I

3-4

Müsli za prasad + hrana za uzgoj prasadi I

Bonni M® + hrana za uzgoj prasadi I

Hrana za uzgoj prasadi I

6 - 11

Hrana za uzgoj prasadi I

12 - 13

Hrana za uzgoj prasadi I i II

Hrana za uzgoj prasadi I

Hrana za uzgoj prasadi II

Hrana za uzgoj prasadi I

Hrana za uzgoj prasadi II

Hrana za uzgoj prasadi I

16 - 19

Hrana za uzgoj prasadi II

Hrana za uzgoj prasadi I i II

20 - 40

Hrana za uzgoj prasadi II

Tablica 2: Usporedba sastavnih dĳelova u predstarterima Sastavni dĳelovi predstartera

Predstarter LSZ

Predstarter Bonni M®

Energĳa (MJ ME)

14,6

15,4

Sirovi protein (%)

19,0

19,2

Lizin (%)

1,2

1,4

Kalcĳ (%)

0,45

1,0

Fosfor (%)

0,5

0,6

Isto tako, velika primjena antibiotika i drugih vrsta lijekova koji su se primjenjivali s ciljem da smanji gubitke, smiju se upotrebljavati samo uz velika ograničenja i pod strogom kontrolom veterinarske službe. Zakonska obveza uvođenja HACCP - sustava kod svakog proizvođača ima upravo za cilj da se bilježenjem i transparentnim prikazivanjem svih pa i najsitnijih detalja u proizvodnji može kontrolirati uporaba svih dodataka stočnoj hrani, njihova kvaliteta, zakonska utemeljenost i opravdanost, rezultati i eventualni popratni učinci. Još početkom 2002. godine Europska unija je zabranila primjenu antibiotskih stimulatora rasta. Budući da je naslov pomalo zbunjujući, dat ćemo kratko objašnjenje o kakvim se dodacima radi. Naime, antibiotici mogu biti različitih vrsta, svrha i namjene. Najpoznatiji su tzv. antibiotski lijekovi koji se daju na usta (vodom, hranom ili tabletom) ili injekcijom, a služe za sprečavanje ili liječenje bolesti koje su uzrokovane bakterijama. Antibiotski stimulatori rasta su također antibiotici, ali takvi koji se daju s ciljem da u probavnom traktu životinja, posebno u tankom crijevu, odstrane nepoželjne, uglavnom gram-negativne bakterije. Naprotiv, njihovim djelovanjem će

Svinjogojstvo

Sano hranidbeni koncept uvjerljivo prednjači većim dnevnim prirastom i nižim troškovima.

se, kada nestanu nepoželjne bakterije, automatski povećati količina poželjnih bakterija, i to onih koje nisu štetne, a koje djelomično sudjeluju u probavi. Pod normalnim uvjetima, ovi antibiotici se uopće ne resorbiraju iz probavnog trakta u organizam životinje. Stoga se meso tako tretiranih životinja moglo konzumirati uz mala ili gotovo nikakva ograničenja.

Sanocid kao nadomjestak antibioticima Nakon njihove zabrane, što ukazuje na visok stupanj brige zakonodavca za potrošače, nastao je problem: što koristiti kao nadomjestak, a da nema antibiotski učinak. U suradnji sa znanstvenim institucijama i proizvođačima, SANO je tada na tržište plasirao novi proizvod - SanoCid. Djelovanje tog proizvoda bazira se na djelovanju posebne mješavine kiselina. U toj mješavini središnje mjesto zauzima mravlja kiselina. Kiseline svoj probavni učinak na bakterijsku strukturu u crijevu ostvaruju na način da održavaju pH u crijevu u području gdje mogu usmjeravati samo poželjne bakterije, a to je kiselo područje, odnosno područje niskog pH u probavnom traktu. Svako povećavanje pH, prelazak u lužnatiju reakciju, dovodi do stvaranja uvjeta za razmnožavanja nepoželjnih bakterija, dakle onih čijim razmnožavanjem se mogu razviti bolesti, najčešće proljevi. S druge strane fiziološka ograničenja u mogućnosti probave predstavlja problem u hranidbi prasadi, koji se također treba prenositi primjenom učinkovitosti dodataka u hrani. Temelj za uspjeh je visoko probavlji-

va i ukusna hrana, prilagođena razvojnoj fazi prasadi. Hrana koja ne ispunjava te uvjete može uzrokovati probavne smetnje, i smanjiti napredovanje prasadi. Da životinjama uspije što bolji start u novu okolinu, polaže se velika pozornost na hranu u fazi odbića. Tada se primjenjuju dodaci koji, pored visokog sadržaja energije i visoko probavljivih bjelančevina, sadrže često još i dodatne tvari kao što su probiotici i enzimi, koji podržavaju još ne u potpunosti razvijen probavni sustav prasadi. Za uvrštenje tih dodataka hrani kod prasadi prilikom odbića govori i sljedeća okolnost, da se mlade životinje mogu kod visokih udjela sojine sačme u obroku ukazati na alergijske reakcije.

Tablica 3: Usporedba hrane u oba načina hranidbe u prvoj fazi nakon odbića Hranidbene komponente

Uzgojna hrana za prasad I Uzgojna hrana za prasad I LSZ PreKern

Zimski ječam (%)

25,0

53,5

Pšenica (%)

10,0

15,0

Zobene pahuljice (%)

15,0

5,0

Kukuruz (%)

8,5

Sojina sačma (%)

2,5

Sojino ulje

1,0

Sano - PreKern

25,0

SanoCid

0,5

Dodatak LSZ

35,0

Energĳa (MJ ME)

14,2

14,4

Sirovi protein (%)

19,0

18,9

Lizin (%)

1,29

1,33

Analizirane vrĳednosti obroka

Tablica 4: Usporedba obje uzgojne hranidbe u drugoj fazi Hranidbene komponente

Uzgojna hrana za prasad II Uzgojna hrana za prasad II LSZ Suggi

Zimski ječam (%)

23,5

25,0

Pšenica (%)

20,0

43,5

Kukuruz (%)

25,0

Sojina sačma (%)

5,0

20,0

Sojino ulje

1,5

1,0

Sano - Suggi

10,0

SanoCid

0,5

Dodatak LSZ

25,0

Energĳa (MJ ME)

14,0

14,4

Sirovi protein (%)

17,7

18,9

Lizin (%)

1,29

1,33

Analizirane vrĳednosti obroka

Svinjogojstvo

Tablica 5: Biološki učinak Kriterĳi

Kontrola

Sano

Obrađena prasad

Početna težina (kg) Standardna odstupanja

8,6* ±0,7

8,3 ±0,7

Završna težina (kg) Standardna odstupanja

22,3 ±4,2

23,0 ±3,1

Prirast težine (kg) Standardna odstupanja

13,7 ±4,1

14,7 ±3,0

Trajanje tova (dani)

Dnevni prirast (g) Standardna odstupanja

343,2 ±101,2

368,5 ±76,0

Ukupna potrošnja hrane po životinji (kg) Standardna odstupanja

23,8* ±1,7

25,0 ±2,9

Iskoristivost hrane 1

1,74

1,7

Hrana po životinji i danu (kg) Standardna odstupanja

0,596 ±0,04

0,625 ±0,07

*signifikantna razlika

Tablica 6: Relativna usporedba Sano u odnosu na LSZ-kontrolu Relativni prikaz postignutih rezultata

Kontrola

Sano

Prirast težine (kg)

100

107

Ukupna potrošnja hrane (T/kg)

100

105

Iskoristivost hrane

100

102

Troškovi hrane po kg prirasta

100

Najveći nedostatak tih dodataka je nažalost njihova visoka cijena. Odgovarajuće vrijeme prvog uvrštavanja sojine sačme u obrok te njezin udio je zbog toga od velike važnosti. Iz tablice 1 je vidljiva shema hranidbe za cijeli period uzgoja, dok su u tablici 2 uspoređeni sastavni dijelovi obaju predstartera. Razlike su u udjelima energije i lizina, te kod mineralne tvari kalcija. U tablici 3 su navedene hranidbene komponente i sastavni dijelovi oba načina hranidbe prasadi u prvoj fazi nakon odbića. Eksperimentalna hrana sadržavala je niski udio kupovne hrane. Dodano je zimskog ječma. Analizirane vrijednosti energije i bjelančevina nisu se razlikovale. Na temelju vrlo niskih udjela proteina u žitaricama, dodano je institutskoj mješavini nešto sojine sačme. U tablici 4 su uspoređeni obroci za prasad II. U Sano hranidbenom konceptu se sojina sačma koristi u 20% obroka, dok je udio dodatka u obroku smanjen na 10%. U usporedbi s tim, institut je uveo dodatak, koji je iznosio 25% obroka. Da se izjednači manji udio proteina, dodan je dio soje.

Rezultati pokusa Kod jednakih početnih uvjeta, kao što je jednaka starost i približno jednaka težina, životinje hranjene Sano konceptom dokazuju otprilike 25 g veći dnevni prirast nego kontrolna grupa. Ukupni prirast težine životinja po Sano

hranidbenom konceptu iznosi 14,7 kg, prirast kod kontrolne grupe 13,7 kg. Viši dnevni prirast Sano - grupe bio je povezan i boljom iskoristivošću hrane (1:1,70, kontrolna grupa 1:1,74) U tablici 6 prikazan je odnos između učinka pojedine životinje i utroška hrane, u postocima su prikazane relativne prednosti Sano koncepta.

Zaključak Kako bi se omogućilo prasadi dobar start nakon odbića, preporuča se započeti davanjem predstartera već u razdoblju sisanja. Ta prihrana vodi prilagodbi životinje na čvrstu hranu s jedne strane, te se trenira enzimski sustav praseta na predstojeću promjenu s druge strane. Također u Forchheimu nije potvrđena prihrana prije prvih četrnaest dana. Razlozi tome su često vrlo mliječne krmače i konzekventno ujednačena legla, kojima je zajamčena dovoljna količina mlijeka. Ovdje treba naglasiti da se radi o “institutskim” uvjetima. Dakle, krmače mogu lako dati svoj maksimum u praktičnim uvjetima. To naglašava neizostavnu primjenu predstartera. Prvih četrnaest dana nakon odbića smatra se najkritičnijim razdobljem. U ovom eksperimentu kretali su se prirasti u tom razdoblju na približno istom nivou, s nešto većim prednostima za životinje koje su hranjene po LSZ konceptu. U posljednjim tjednima uzgojnog perioda Sano hranidbeni koncept je uvjerljivo prednjačio tendencionalno većim dnevnim prirastom i prije svega očito nižim troškovima. Prednost je u konačnici u ukupnom konceptu, gdje je uvrštavanje sojine sačme tek u kasnijoj fazi nedvojbeno uspjelo. ■

Grafički prikaz prednosti Sano koncepta hranidbe: 380

Dnevna konzumacija hrane Konverzija hrane hrane

2,5 368,5 2

360 343,2

1,74

1,7

340

1,5

320

300

0,5

280

0 Kontrola

Sano

e t e l p m o C i v o N ! i d o v z i pro

Najbolja dodatna hrana za mlijeÄ?ne krave i krave u suhostaju