Inventarizacija, vrednovanje i kartiranje obalnih podrucja Dalmacije-JI Pag

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije PodruÄ?je jugoistoÄ?nog dijela otoka Paga

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

OIKON – Institut za primjenjenu ekologiju

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost

Ljubljanski urbanistični zavod

Voditelj konzorcija: Marija Bajica Autorski tim: dr.sc. Sonja Butula (stručni voditelj), Goran Adlar, mr.sc. Ines Hrdalo, Jelka Hudoklin, Tena Kušan, dr.sc. Vladimir Kušan, Berislav Marković, Višnja Šteko

Projekt COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije Područje jugoistočnog dijela otoka Paga

Lipanj 2009. godine

Sadržaj

Sažetak........................................................................................................................................... xi Executive summary ....................................................................................................................xiii 1. Uvod......................................................................................................................................... 1 1.1 Ciljevi................................................................................................................................ 1 1.2 Radni proces...................................................................................................................... 2 1.3 Tehnika rada...................................................................................................................... 2 1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka ................................................ 2 2. Opis lokacije ........................................................................................................................... 4 2.1 Geografski smještaj........................................................................................................... 4 2.2 Prirodna obilježja prostora ................................................................................................ 5 2.3 Društvena obilježja prostora ........................................................................................... 18 3. Analiza donesenih prostornih planova ureÿenja gradova/opüina i pripadajuüih odredbi za provoÿenje namjene/korištenja površina u odnosu na postojeüu i planiranu zaštitu krajobraza .............................................................................................. 24 3.1 Metoda rada..................................................................................................................... 24 3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka i njihovih posljedica ........................................................................................................ 24 3.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode ............... 32 3.4 Sinteza prikupljenih znanja ............................................................................................. 37 4. Tipološka klasifikacija krajobraza..................................................................................... 38 4.1 Metoda rada..................................................................................................................... 38 4.2 Krajobrazni uzorci........................................................................................................... 39 4.3 Krajobrazni tipovi ........................................................................................................... 42 4.4 Krajobrazna podruþja ...................................................................................................... 44 5. Vrednovanje krajobraza ..................................................................................................... 74 5.1 Metoda rada..................................................................................................................... 74 5.2 Vrednovanje krajobraznih podruþja................................................................................ 78 6. Ranjivost krajobraza ........................................................................................................... 81 6.1 Metoda rada..................................................................................................................... 81 6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz .................................. 83 6.3 Model ranjivosti prostora - koncept ................................................................................ 83 6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti................ 87 6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice ........................................................................... 96 6.6 Združeni model ranjivosti ............................................................................................... 97 6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza........................................................................................................................ 98 7. Pogodnost krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti .......................................... 99 7.1 Metode rada..................................................................................................................... 99 7.2 Model privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost - koncept ................ 100 i

7.3 Matrice privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost .............................. 101 7.4 Rezultat – model privlaþnosti ....................................................................................... 102 7.5 Rezultat - model ranjivosti............................................................................................ 103 7.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti - koncept ............ 104 7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni) .................................. 105 8. Mjere/smjernice za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom ....................................................................................................................... 107 8.1 Metode rada .................................................................................................................. 107 8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadajuüih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj ................... 107 8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike ...................................................................................................... 110 8.4 Specifiþne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza ....................................... 115 9. Prilog I................................................................................................................................. 120 9.1 Anketni upitnik za javnost ............................................................................................ 120 9.2 Anketni upitnik za struku.............................................................................................. 126 9.3 Rezultati vrednovanja ................................................................................................... 129 9.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ................................... 129 9.5 Modeliranje privlaþnosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ............................... 150 10. Prilog II ............................................................................................................................... 153 10.1Anketni materijal .......................................................................................................... 153 10.2Primjer terenskog obrasca............................................................................................. 153

ii

Popis grafiþkih priloga (grafiþki prilozi nalaze se u knjizi priloga) Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000) Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000) Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000) Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000) Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000) Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000) Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000) Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000) Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000) Karta 10. Karta zaštiüenih podruþja (M 1:100 000) Karta 11. PPUG Pag - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 12.1 PPUO Povljana - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 12.2 PPUO Kolan - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 13. PPUG Pag - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 14.1 PPUO Povljana - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 14.2 PPUO Kolan - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta XV Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000) Karta 15a. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 15b. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta XVI Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000) Karta 16a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta 16b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta XVII Pregledna karta krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 17a. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 17b. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta XVIII Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 18a. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 18b. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 19. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta 20. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta 21. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta XXII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000) Karta 22a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 22b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 23. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:200 000) Karta 24. Karta privlaþnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000) Karta 25. Karta ranjivosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000) Karta 26. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000) Karta 27. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000) Karta XXVIII Pregledna karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:100 000) Karta 28a. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000) Karta 28b. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

iii

Popis tablica Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata Tablica 2. Popis marina, veüih od 200 vezova Tablica 3. Popis marina, manjih od 200 vezova Tablica 4. Popis sportskih luka Tablica 5. Popis putniþkih luka Tablica 6. Popis postojeüih turistiþkih zona u ZOP-u Tablica 7. Popis planiranih turistiþkih zona u ZOP-u Tablica 8. Popis postojeüih i potencijalno velikih podruþja turistiþke namjene Tablica 9. Popis planiranih turistiþkih zona u ZOP-u Tablica 10. UNP termoelektrana - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša Tablica 11. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša Tablica 12. Otpad - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša Tablica 13. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivosti Tablica 14. Raspodjela ocjena modela privlaþnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Tablica 15. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Tablica 16. Vrijednosne matrice modela pogodnosti Tablica 17. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijanta Tablica 18. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijanta Tablica 19. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijanta Tablica 20. Usporedba dokumenata NSAPa 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

iv

Popis slika Slika 1. Geografski smještaj demo podruþja – jugoistoþni dio otoka Paga Slika 2. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata Slika 3. Pogled iz zraka na podruþje Mandre – Šimuni sa SZ Slika 4. Pogled iz zraka na obalni, JI dio podruþja Mandre – Šimuni sa SZ Slika 5. Pogled na SZ dio podruþja Mandre – Šimuni Slika 6. Pogled na unutrašnjost podruþja Mandre – Šimuni Slika 7. Pogled iz zraka na JI dio podruþja Mandre – Šimuni s JZ Slika 8. Pogled s juga na Kolansko blato Slika 9. Pogled s juga na JI dio podruþja Kolanskog polja i naselje Kolan Slika 10. Pogled na unutrašnjost podruþja Kolanskog blata i polja Slika 11. Pogled iz zraka na podruþje Kolanskog blata i polja sa SZ Slika 12. Pogled iz zraka na JI dioKolanskog polja Slika 13. Pogled iz zraka na podruþje Kolan – istoþni pašnjaci sa SZ Slika 14. Pogled iz zraka na podruþje Kolan – istoþni pašnjaci s JI Slika 15. Pogled iz zraka na SZ dio podruþja Kolan – istoþni pašnjaci sa SI Slika 16. Pogled na kamenjarske pašnjake na podruþju Kolan – istoþni pašnjaci Slika 17. Pogled iz zraka na podruþje Sv. Duh - Bošane sa SZ Slika 18. Pogled iz zraka na podruþje posebnog šumskog rezervata Dubrava i naselje Bošane Slika 19. Pogled na šumu Dubrava i ogoljele stijene hrpta s JI Slika 20. Pogled na padine podruþja Sv. Duh - Bošane Slika 21. Pogled na uske terase iznad kampa Sv. Duh Slika 22. Pogled iz zraka na središnji dio podruþja Paška rebra sa JZ Slika 23. Pogled iz zraka na krajnji SZ dio podruþja Paška rebra sa JZ Slika 24. Pogled na obalni dio podruþja Paška rebra Slika 25. Pogled na jednu od jaruga karakteristiþnih za podruþje Paška rebra iz zraka Slika 26. Pogled na jednu od jaruga karakteristiþnih za podruþje Paška rebra Slika 27. Pogled iz zraka na podruþje Košljuna sa JI Slika 28. Pogled iz zraka na južni dio podruþja Košljuna sa SZ Slika 29. Pogled na opožarenu površinu u unutrašnjosti podruþja Slika 30. Pogled na unutrašnjost podruþja Košljuna Slika 31. Pogled iz zraka na podruþje Paške udoline i zaljeva sa SZ Slika 32. Pogled iz zraka na Pašku solanu sa JZ Slika 33. Pogled iz zraka na podruþje Paške udoline i zaljeva sa JI Slika 34. Pogled na Pašku solanu sa JZ Slika 35. Pogled na grad Pag sa SI Slika 36. Pogled na grad Pag sa JZ Slika 37. Pogled iz zraka na podruþje Ravna - Dolac sa SZ Slika 38. Pogled na VE Ravna 1 s Velog briga Slika 39. Pogled iz zraka na podruþje Ravna - Dolac sa JI Slika 40. Pogled na tipiþni kamenjar podruþja Ravna - Dolac Slika 41. Pogled iz zraka na krajnji sjeveroistoþni dio obale uz Velebitski kanal Slika 42. Pogled iz zraka na strmu i stjenovitu obalu uz Velebitski kanal Slika 43. Pogled iz zraka na uvale uz strmu i stjenovitu obalu uz Velebitski kanal Slika 44. Pogled iz zraka na podruþje Dinjiške udoline i uvale s istoka Slika 45. Pogled iz zraka na podruþje Dinjiške uvale sa SI Slika 46. Pogled na solanu i Dinjišku udolinu Slika 47. Pogled iz zraka na dio solane uz naselje Dinjiška s JZ Slika 48. Pogled iz zraka na SZ dio solane s JZ Slika 49. Pogled na karakteristiþni ogoljeli krš i suhozide na podruþju oko Velog i Malog blata Slika 50. Pogled iz zraka na podruþje Velog i Malog blata sa SZ Slika 51. Pogled iz zraka na središnji dio podruþja Velog i Malog blata sa JZ v

Slika 52. Pogled na Smokviþku udolinu Slika 53. Pogled iz zraka na podruþje Vlašiþke udoline sa JI Slika 54. Pogled iz zraka na podruþje Vlašiþke udoline oko neselja Vlašiüi Slika 55. Pogled na obradive površine unutar Vlašiþke udoline Slika 56. Pogled na zapuštene površine unutar Vlašiþke udoline Slika 57. Pogled iz zraka na podruþje Povljanske udoline sa zapada Slika 58. Pogled iz zraka na podruþje Povljanske udoline sa JI Slika 59. Pogled na unutrašnjost podruþja Povljanske udoline Slika 60. Pogled na obradive površine unutar Povljanske udoline Slika 61. Pogled iz zraka na podruþje poluotoka Prutna sa JI Slika 62. Pogled iz zraka na podruþje poluotoka Prutna sa SZ Slika 63. Pogled na karakteristiþni ogoljeli krš poluotoka Prutna Slika 64. Pogled na unutrašnjost poluotoka Prutna Slika 65. Hodogram postupka izrade modela ranjivosti Slika 66. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u konaþni model ranjivosti Slika 67. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti Slika 68. Priprema matrica privlaþnosti i povezivanje podmodela u model privlaþnosti Slika 69. Povezivanje modela ranjivosti i privlaþnosti u konaþni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacija Slika 70. Pristup web anketi za struþnu javnost preko portala Projekta COAST

vi

Popis literature Struþni, znanstveni i ostali radovi Andereck, K. L. (1993): The Impacts of Tourism on Natural Resources, Parks and Recreation, 28 (6), 2632.

Babiü, LJ., Zupaniü, J., Crnjakoviü, M. (1993): An Association of Marine Tracive and Gravity Flow Sandy Deposits in the Eocene of the NW Part of the Island of Pag (Outer Dinarides, Croatia), Geologia Croatica, 46/1, Zagreb, str. 107-123.

Beniü, J. (1975): Vapnenaþki nanoplankton eocenskog fliša otoka Paga, Geološki vjesnik, 28. Zagreb, str.

19-23.

Bogunoviü, M., Šmanjak, I. (1983): Osnovna pedološka karte u mjerilu 1:50 000, sekcije Zadar 1 i 2, Senj 3. Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske.

Butula, S. (2003): Planning for Sustainable Development: the Significance of Different Social Interests in Landscape, Društvena istraživanja, 12 (3-4); str. 427-441.

Državni hidrometeorološki Zavod: Mjerenja na meteorološkoj postaji Pag. Edington, J. M., Edington, M. A. (1986): Ecology, Recreation and Tourism, Cambridge University Press, New York.

FAO (1976): A framework for land evaluation, Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen, Publ. No. 22.

Fariþiü, J. (2003): Otok Pag na starim kartografskim prikazima, Geoadria, br. 8/1, Zadar, str. 47-126.

Fariþiü, J. (2004), (online): http://damp.nsk.hr/arhiva/vol3/502/21608/www.geografija.hr/novosti.asp%3Fid_novosti%3D302 &id_projekta%3D0.html Gartner, William C. (1996): Tourism Development: Principles, Processes, and Policies, Van Nostrand Reinhold, New York.

Goldman, Charles R. (1989): Lake Tahoe: Preserving a Fragile Ecosystem, Environment, 31 (7), 7-31.

Graþanin, M., Ilijaniü, Lj., (1977): Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb.

Hauer, F. (1868a): Geologische Übersichtskarte Österr.-Ungar. Monarchie, Blatt X, Dalmatien, Wien.

Hauer, F. (1868b): Geologische Übersichtskarte der Österreichischen Monarchie, Jahrb. d. k. k. Geol. R. A. Bd (Heft) 3, 431, Wien.

Horvatiü, S., (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s opüim pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraživanja JAZU, serija Acta Biologica, 4 (33): 5-181.

Husnjak, S. (2000): Procjena rizika erozije tla vodom metodom kartiranja u Hrvatskoj, doktorska disertacija, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Zagreb.

Košþak Mioþiü-Stošiü V., Mlakar A., Marušiþ J. (1999): Environmental vulnerability study of the Riparian Landscape of the river Kupa/Kolpa, Meÿunarodna konferencija “Spatial Information Management in the New Millenium”, Krakow, Poland, 15-17 11 1999. str. 120-128.

Košþak Mioþiü-Stošiü V. (2003): Razvoj poljoprivrede i seoskih podruþja u kontekstu zaštite krajobraza, Nacionalni program za poljoprivredu i seoska podruþja, Nacrt, Podsastavnica: Oþuvanje i razvitak seoskog prostora, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH Koordinator: Žimbrek, T. Košþak Mioþiü-Stošiü, V., Butula, S. (2005): Environmental Vulnerability Analysis as a Tool for SEA of Spatial Plans. Knjiga sažetaka, International experience and perspectives in SEA, str. 26-30, Prague, Czech Republic, International Association for Impact Assessment (IAIA), str. 69-70.

Magaš, D. (2000): Contribution to the Knowledge of the Geographical Characteristics of the Pag Island, Geoadria, br. 5, Zadar, str. 5-48.

vii

Magaš, D. (2008): Contribution to the Knowlege of the Geographical Characteristics of the Pag Island, Geoadria, 5, Zadar, str. 5-48.

Magdaleniü, A. (1984): Hidrogeologija otoka Paga, Krš Jugoslavije, 10/6, Zagreb Majcen, Ž., Korolija, B., Sokaþ, B., Nikler, L. (1976): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000. Tumaþ za list ZADAR L 33-139, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str. 44.

Mamužiü, P., Sokaþ, B. (1973): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumaþ za listove SILBA L 33126 i MOLAT L 33-138, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str. 45.

Margetiü, M. (1950): Pliocenski ugljenonosni lapori otoka Paga (Kolane), Fond struþ. dok. Inst. geol. istraž. br. 1745, Zagreb.

Martinoviü (ur.) (1998): Baza podataka o hrvatskim tlima, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb.

Martinoviü, J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 270.

Martinoviü, J. (2003): Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume Zagreb, Zagreb, str. 525.

Marušiþ, J. (1987): Naþrtovalska analiza in vrednotenje krajine – skripta.

Marušiü, J., et.al. (1998): Metodološke osnove (uvodni svezak), Regionalna razdelitev krajinskih tipov v Sloveniji, Ministarstvo za okolje in prostor RS, Urad RS za prostorsko planiranje, Ljubljana Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, I zvezek: Varstvo okolja v obþini: Zakonodaja. Problemi. Poti za njihovo razreševanje, ONIX, Ljubljana.

Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, II zvezek: Modeli v naþrtovanju, Vrednotenje, Vrednost, ONIX, Ljubljana.

Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, III zvezek: Kompleksni okoljevarstveni postopki v prostorskem naþrtovanju, Komplekni postopki okoljevarstvenega naþrtovanja, Izbor modelov ranljivosti, Priprava modelov, ONIX, Ljubljana.

Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, IV zvezek: Presoja predloga za cestno povezavo v severnem delu Ljubljane, ONIX, Ljubljana.

Mathieson, A., Wall, G. (1982): Tourism: Economic, Physical and Social Impacts, Longman House, New York.

National Environmental Engineering Research Institute (2006): Post-Clearance Environmental Impacts and Cost-benefit Analysis of Power Generation in India.

Nodilo, B. (1998): Gospodarski razvitak i prirodni potencijal otoka Paga, Razvitak hrvatskih otoka, Graÿevinar, 50, Zagreb.

Oppitz, O. (1981): Pag – Graÿa i reljef, Obala, Klima, Vode, Stanovništvo i naselja, Pomorska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, vol. 5, Zagreb, str. 660-662.

Paleka, V. (2002): Prilog zaštiti krajobraza otoka Paga, diplomski rad, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Zagreb.

Penzar, B., Penzar, I., Orliü, M. (2001): Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, Nakladna kuüa Dr. Feletar, Zagreb.

Periþiü, Š. (2001): Proizodnja i prodaja paške soli u prošlosti, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 43, Zadar, str. 45-83.

Pösch, A. (1908): Gutachter über den Kohlenbergau von Kolane auf Insel Pago, Wien.

Radimsky, O. (1877a): Ueber den Geologischen Bau der Insel Pago, Verh. geol. R. A. 1-18, Wien.

Radimsky, O. (1877b): Das Lignitvorkommen auf der Insel Pago, Verh. geol. R. A. 1-18, Wien.

Relph, E. (1976): Place and Placelessness, Pion Limited, London.

Rogiü, V. (1972): Regionalno-geografski aspket paške komune, Geografski glasnik, br. 33-34, Zagreb, str. 141-157.

Schubert, R., Waagen, L. (1912): Geologische Spezialkarte der Oesterreichisch-Ungarischen Monarchie, 1:75 000, Pago, Geol. R. A., Wien.

Schubert, R., Waagen, L. (1913): Erläuterungen zur Geologischen Karte Pago, Geol. R. A., Wien. viii

Sokaþ, B., Šüavniþar, B., Veliü, I. (1976): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumaþ za list GOSPIû L 33-127, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str. 64.

Suiü, M. (1953): Pag, Opüina Pag, Zadar.

Suiü, M. (2001): Grad Pag – Tipološka osobitost uz našu obalu, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 43, Zadar, str. 13-28.

Tereziü, J. (2007): Hidrogeologija jadranskih krških otoka, Doktorska disertacija, Sveuþilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, str. 220.

Toliü, LJ. (1948-1950): Prilog reambulaciji geološke karte Lošinj mali – Lun, Geol. vjesn., sv. II-IV, Zagreb, 1952.

Toliü, LJ. (1950): Analiza bušenja u podruþju Kolana, otok Pag, Fond struþ. dok. Inst. geol. istraž. br.

1746, Zagreb.

Toliü, LJ. (1951): Ugljenonosne naslage neogenskog basena Kolana na Pagu, Fond struþ. dok. Inst. geol. istraž. br. 1754, Zagreb.

Waagen, L. (1914): Erläuterungen zur Geologischen Karte Carlopago-Jablanac, Geol. R. A., Wien.

Prostorno planski dokumenti Prostorni plan ureÿenja Grada Paga, Službeni glasnik Zadarske županije (8/03, 06/07).

Prostorni plan ureÿenja Opüine Kolan, Službeni glasnik Zadarske županije (1/08).

Prostorni plan ureÿenja Opüine Povljana, Službeni glasnik Zadarske županije (10/03, 16/07).

Prostorni plan Zadarske županije, Službeni glasnik Zadarske županije (2/01, 6/04).

Propisi Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Zakon o otpadu (NN 34/95, 178/04) Ostale internet stranice http://damp.nsk.hr/arhiva/vol3/502/21608/www.geografija.hr/novosti.asp%3Fid_novosti%3D302&id_pro jekta%3D0.html http://sequestration.mit.edu/pdf/netl_quiviger.pdf (accessed: 30.9.2008.) http://www.ec.gc.ca/cleanair-airpur/Pollution_Sources/Electricity_Generation/Natural_Gas_Fired_PowerWS6A79F4D8-1_En.htm (accessed: 2.10.2008.) http://www.poslovniforum.hr/zakoni/eko114.asp

ix

x

Sažetak Najvažniji cilj pokretanja projekta COAST je da se istraže i preporuþe modeli razvitka hrvatskih obalnih podruþja koji neüe utjecati na smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti, ali niti na smanjenje prirodnog i kulturnog identiteta. Izrada krajobraznih osnova za odabrane primjerne lokacije (podruþja obuhvata)1 ima za cilj poveüanje svijesti o vrijednostima krajobraza, osobito u prostornom planiranju, ali i u drugim sektorskim planiranjima. S obzirom na prirodu problema i ciljeve, bilo je potrebno izvršiti inventarizaciju, tipološku klasifikaciju i vrednovanje krajobraza koji su zastupljeni na tim podruþjima. Osim toga, bilo je potrebno procijeniti glavne pritiske na utvrÿene tipove krajobraza, te sukladno glavnim razvojnim zahtjevima (turistiþko-rekreacijska djelatnost) utvrditi njihovu ranjivost i eventualnu pogodnost za navedenu djelatnost. Na kraju je trebalo propisati mjere specifiþne za svaki tip krajobraza, koje trebaju osigurati razvoj djelatnosti s jedne strane i zaštitu krajobraznih vrijednosti s druge strane.

Osnovna tehnika rada korištena na ovom projektu je digitalna obrada prikupljenih podloga i podataka raþunalom uz pomoü GIS-a. Pomoüu GIS alata uspostavljena je GIS baza podataka, te je izvršena ekspertna vizualna i digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj su naþin dobivene željene informacije o prostoru, koje su se mogle dalje obraÿivati (analizirati) i predoþavati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomoü programa ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privlaþnosti i pogodnosti.

Za postizanje postavljenih ciljeva prvo je obavljena tipološka klasifikacija krajobraza, odnosno njihova podjela na tipove/podruþja sa izraženim zajedniþkim karakteristikama i vidljivim prostorno-vizualnim obilježjima. Postupak tipološke klasifikacije se sastojao od prepoznavanja tipova na temelju topografskih, fotografskih i tematskih informacija o prostoru koji se vrednuje, što je projektni tim obavio u uredu. Ta je klasifikacija bila podloga za terensko istraživanje nakon kojega se obavila završna tipološka klasifikacija koja, uz kartografski prikaz u željenom mjerilu i opsežnu fotodokumentaciju, sadrži i detaljne opise svih utvrÿenih krajobraznih uzoraka, tipova i podruþja.

Vrednovanje krajobraznih podruþja izraÿeno je uzimajuüi u obzir struþna mišljenja i mišljenja javnosti. Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podruþja, dok je vrednovanje od strane javnosti imalo za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, sluþajni posjetitelji podruþja) i njihov odnos prema krajobrazu. Konaþne vrijednosne ocjene dobivene su kao rezultat ekspertne procjene svake vrednovane karakteristike uzimajuüi u obzir uvjete i rezultate anketiranja. One su, uz detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podruþja, prikazane na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25 000.

Modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša temeljilo se na simuliranju moguüih utjecaja pojedinih djelatnosti na njegove kvalitete. Ono omoguüuje procjenu prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti na osnovi logiþkog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete veüi – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji. Model ranjivosti je vrijednosna i specifiþna prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Analizirani zaštitni zahtjevi bili su definirani projektnim zadatkom i ukljuþivali su: vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti tih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske.

1

Podruþje (Lot)1: opüine Ston i Janjina s Malostonskim zaljevom, Podruþje (Lot)2: otoci Vis i Biševo, Podruþje (Lot)3: estuarij rijeke Krke, Podruþje (Lot)4: jugoistoþni dio otoka Paga xi

Pri modeliranju pogodnosti krajobraza za prihvat turistiþko-rekreacijske djelatnosti primijenjena je metoda dvojne analize prostora, koja se temelji na modeliranju privlaþnosti i ranjivosti prostora. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omoguüuje planerima analitiþko rašþlanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odreÿivanje pogodnosti prostora za odreÿenu planiranu namjenu – u ovom sluþaju turistiþko-rekreacijsku. Pri spajanju modela privlaþnosti i ranjivosti u model pogodnosti korištene su dvodimenzionalne vrijednosne matrice, prateüi logiku: što veüa ocjena privlaþnosti i manja ocjena ranjivosti, to veüa pogodnost. Upotrijebljene su tri varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisna varijanta, sa srednje strogim kriterijima pri ocjenjivanju. Rezultat modeliranja pogodnosti je kartografski prikaz podruþja pogodnih za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti.

Završna faza obuhvatila je prouþavanje postojeüeg zakonodavnog okvira prostornog ureÿenja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz Konvencije o europskim krajobrazima, te provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza. Uz to su definirane mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja, koristeüi se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Predložene mjere prostorno su specifiþne za predmetno podruþje i formulirane na naþin koji je predviÿen prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), ukljuþujuüi i 2-3 turistiþke zone predviÿene istim planovima u podruþju obuhvata.

Rezultati projekta dokumentirani su u Završnom izvješüu posebno za svako podruþje obuhvata, na naþin da prate tijek izvoÿenja projekta i opisuju naþin rada. Uvodno se opisuje tematika kartiranja i analize krajobraza, zadani ciljevi, metode, tehnike rada, te sam radni proces primijenjen u ostvarivanju zadanih ciljeva. Nakon uvodnih poglavlja, za svako od 4 podruþja obuhvata detaljno se opisuje lokacija, analizira prikupljena prostorno-planska dokumentacija, te navodi metodologija izrade i rezultati tipološke klasifikacije krajobraza, vrednovanja krajobraznih podruþja, analize ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske i analize pogodnosti krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti. Izvješüe završava predlaganjem adekvatnih mjera/smjernica za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Rezultat projekta je, meÿu ostalim, i metodologija koja je dovoljno objektivna i fleksibilna da može objediniti interese lokalnog stanovništva i javnosti, te potrebe zaštite krajobraza. Rezultati koji se mogu dobiti korištenjem ove metode mogu služiti kao jedna od podloga za izradu prostorno-planske dokumentacije (PPŽ, PPO/G i sl.). Nedvojbeno je, takoÿer, da primijenjena metodologija i cjelokupni postupak može doprinijeti objektivizaciji u postupku donošenja planskih odluka. Ipak, želimo naglasiti da postoje kljuþni faktori uspjeha primjene ove metodologije, a to su ažurni podaci/podloge i njihova dostupnost, upotreba jedinstvenog sustava vrednovanja i kriterija odluþivanja, participativni pristup svih zainteresiranih strana, integriranje svih utjecanih sektora i sastavnica okoliša, te multidisciplinarni ekspertni tim.

xii

Executive summary In comparison to other Mediterranean regions the Dalmatian Coast has reasonably preserved biological and landscape diversity that is being threatened by the recent increase in the main economic activities in the area. Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development project (COAST) has been developed in an effort to promote sustainable development principles. The Project is executed by the Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction (MEPPPC), with the support of UNDP CO Croatia and Global Environment Facility (GEF) and in cooperation with other line ministries, four Dalmatian counties and a number of local NGOs, firms and individuals.

During 2008 (April 2008 – November 2008) as part of this project the landscape inventorisation and assessment methodology was developed and tested on four selected demo-sites2. In addition, a number of area specific practical sustainable policies and measures for local physical plans, development control and environmental assessments were proposed.

The methodology comprised of a number of activities starting with data gathering, collation and analysis, GIS database creation on thematic and metadata level.

Landscape typological classification was concerned with the subdivision of the landscape into areas. Main criteria for identification of landscape areas (types) were derived from landform, water, land cover, and landscape patterns that were subsequently checked in the field, consolidated and described.

The evaluation of landscape was carried out by ranking the landscape units on the basis of diversity, spatial order and harmony. The evaluation included reference values from the phase of landscape characterisation and values identified from public perception survey.

During the phase of landscape sensitivity analysis the identified and evaluated landscape character types were analyzed from the point of specific developmental aspects, based on criteria of how much vulnerable certain area is due to three main development pressures.

Conceptualisation of landscape suitability was done for tourism development and recreation areas and specifically for tourist zones designated in physical planning documents. Landscape suitability modelling included the assessment of attractiveness and vulnerability to produce suitability model. Spatial modeling as well as analysis of landscape suitability was performed using GIS GRID spatial analysis tools (ArcGIS/ArcInfo, ProVal, IDL).

Policy measures proposition phase was the most important part of the project and used the synthetic knowledge obtained from previous phases in order to suggest adequate policy response in development plans for the area concerned (spatial or sectoral). Proposed policy measures ranging from the encouragement of certain types of development to total preservation and conservation of the particular landscape, were area/site specific and in accordance with the general statutory, national and international policy and best-practice framework.

This methodology, the first of its kind in Croatia, has a potential to form the basis for the sustainable management and protection of landscape diversity in future. The key success factors of the implementation are availability of data, the use of unique assessment and evaluation criteria, participative and integrated approach coordinated by a multidisciplinary expert team.

2

South east part of PeljeĹĄac peninsula (Municipalities of Ston and Janjina with Malostonski Bay), the islands Vis and BiĹĄevo, Krka river estuary and south east part of island Pag xiii

xiv

1. Uvod Na otoku Pagu se kroz stoljeüa razvila veoma vrijedna baština kulturnog krajobraza. Naime, cijeli je njegov krajobraz jedna antropogena tvorevina, nastala iz stoljetnih þovjekovih potreba i djelovanja. Kompleksnost kulturnih krajobraza proizašla je iz razliþitosti uvjeta prostora, djelomiþno iz usklaÿenosti s prirodnim obilježjima prostora, ali i kontinuiranosti specifiþnog tradicionalnog privreÿivanja. Iako se tradicionalno privreÿivanje na ovom dijelu otoka Paga veüinom može spominjati u negativnom kontekstu, jer je bilo neracionalno i dovelo je do iscrpljenja resursa, þinjenica je da je ono generiralo prepoznatljiv kulturni krajobraz kakav se ne može vidjeti niti na jednom drugom prostoru Mediterana. To su podruþja velike ogoljelosti koja su trajno izložena snažnim utjecajima bure i posolice. Iz ovakvog stanja proizlazi trajni problem, a to je opüa nepovoljnost uvjeta za ozbiljnije intenziviranje poljoprivredne proizvodnje.

Otok i širu okolicu su zadnjih desetak godina obilježile društvene promjene þije su glavne karakteristike napuštanje poljoprivredne djelatnosti kao dominantne, jaþanje turizma i loše demografske prilike. Naravno, ovakve prilike odrazile su se i na prostor.

Napuštanje poljoprivrede se manifestira u zarastanju vrijednih i prepoznatljivih uzoraka kao što su pašnjaci sa suhozidima ili terase sa trstikom. Nestajanjem ovih uzoraka identitet prostora postaje upitan. Kao posljedica napuštanja poljoprivredne djelatnosti javlja se problem naseljenosti. Rijeþ je o iseljavanju stanovništva iz onih dijelova otoka koji su živjeli iskljuþivo od poljodjelstva i kod kojih nije došlo do razvoja turizma.

Razvojni procesi, meÿu kojima se ponajviše istiþu oni turistiþke djelatnosti (jedne od glavnih gospodarskih grana), neposredno ili posredno, takoÿer utjeþu na promjene i obezvrjeÿenje krajobraza. To posebno dolazi do izražaja kod neplanske izgradnje duž obalnih linija i kod narušenih fizionomija starih naselja. Nastavak ovakvog stihijskog i neplaniranog razvoja turizma dovest üe do narušavanja vrijednih krajobraznih podruþja.

1.1 Ciljevi

Identificirati strukturna obilježja krajobraza, zakonitosti njihova oblikovanja, te njihovo trenutno stanje.

Izvršiti identifikaciju i klasifikaciju krajobraznih tipova i podruþja.

Izvršiti kategorizaciju krajobraznih podruþja prema njihovim vizualnim kvalitetama, od strane javnosti (anketiranje javnosti) i od strane struke – krajobraznih arhitekata.

Identificirati glavne razvojne zahtjeve i pritiske na krajobraz.

Procijeniti ranjivost prethodno kategoriziranih krajobraznih podruþja na identificirane razvojne pritiske.

Procijeniti pogodnost krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti.

Definirati mjere za održivi razvoj i zaštitu krajobraza.

1

1.2 Radni proces Radni proces je, s obzirom na prirodu problema i ciljeve, bio veoma složen i sastojao se iz nekoliko radnih faza: x

prikupljanja informacija, podataka i prostornih podataka

x

analize prikupljenih podataka

x

tipološke klasifikacije krajobraza

x

vrednovanja krajobraznih kvaliteta

x

modeliranja ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske

x

modeliranja pogodnosti krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti

x

predlaganja mjera/smjernica za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Metode rada za svaku radnu fazu detaljno su opisane u pripadajuüim poglavljima.

1.3 Tehnika rada Osnovna tehnika rada koja je korištena na ovom projektu je digitalna obrada podataka raþunalom uz pomoü GIS-a (Geographical Information System, tj. Geografski informacijski sustav), kojega þini skup opreme, programa i prostorno odreÿenih podataka koji omoguüuju brzo i kvalitetno rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija potrebnih za donošenje odluka u svim þovjekovim djelatnostima.

Pomoüu ArcView 3 i ArcGis 9 programskog paketa izvršena je digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj naþin su dobivene željene informacije o prostoru koje su se mogle dalje obraÿivati (analizirati) i predoþavati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomoü kompjutorskog programa ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privlaþnosti i pogodnosti.

1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka Nakon izvršene identifikacije svih potrebnih podataka za krajobraznu inventarizaciju i analizu, odreÿivanja njihove preciznosti, sukladno s mjerilom kartiranja (1: 25000, 1: 5000), te provjere njihove dostupnosti, uslijedilo je njihovo prikupljanje. Prikupljani su svi potrebni prostorni podaci, karte, relevantna literatura, prostorno-planska dokumentacija, te razvojni planovi koji su bili potrebni za inventarizaciju, tipološku klasifikaciju, vrednovanje i izradu modela ranjivosti i pogodnosti krajobraza podruþja obuhvata. Od velike važnosti za sam projekt bilo je prikupljanje prostornih planova županija i prostornih planova ureÿenja opüina/gradova, te topografskih i ortofoto karata.

Pregledom prikupljene literature obuhvaüena su dostupna i publicirana istraživanja, te struþni radovi u podruþju razvoja krajobraza i obilježja krajobraza (prirodna, društvena, ekonomska) predmetnog podruþja.

Nakon prikupljanja razliþitih tematskih kartografskih podataka, topografskih i ortofoto karata, pristupilo se pripremi za njihovu daljnju analizu u GIS-u, u obliku standardiziranih tematskih karata. Nažalost, veliki broj tematskih podataka nije bio dostupan u analognom, a kamoli u 2

digitalnom obliku (vegetacijske karte, geomorfološke karte, karte površinskog pokrova, parcelacijske karte) ili je, pak, bio dostupan, ali u drugom mjerilu kartiranja (geološke i pedološke karte). To je znatno otežalo i usporilo samu pripremu tematskih karata potrebnih za daljnju krajobraznu analizu. Znatan broj tematskih karata nastao je interpretacijom topografskih i ortofoto karata, kao: hidrološka karta, karta površinskog pokrova, parcelacijska karta, karta naselja i prometnica. Za izradu hipsometrijske karte, karte nagiba i dijelom geomorfološke karte korišten je digitalni model reljefa (DMR) veliþine piksela 10x10 m. Geomorfološka karta za podruþje otoka Paga uopüe nije postojala, a buduüi da je reljef bio jedan od glavnih kriterija kod tipološke klasifikacije krajobraza, naruþena je izrada geomorfološke karte od strane odgovarajuüih struþnjaka posebno za potrebe ovoga projekta. Litološka i pedološka karta bile su dostupne u vektorskom obliku, ali u mjerilu 1:100 000, što je procijenjeno kao dovoljna razina kartiranja za daljnju krajobraznu analizu. Karte zaštiüenih prirodnih podruþja i kulturne baštine nastale su vektorizacijom prostornih entiteta (toþaka, ploha) iz grafiþkih priloga Prostornog plana Zadarske županije samo za podruþje podruþje obuhvata. Od izrade vegetacijske karte se odustalo, jer su dostupne bile jedino karte u analognom obliku, starosti preko 50 godina.

Vektorizirati ih je procijenjeno kao veliki posao, a dobiveni podaci bili bi nerelevantni. Iz tog razloga odluþeno je osvrt na vegetaciju dati kroz kartu površinskog pokrova, koja je nastala vizualnom interpretacijom dobivenih ortofoto karata, korištenjem karte staništa u M 1: 100 000 i konzultacijama s kolegama koji su radili na projektu COAST staništa.

3

2. Opis lokacije 2.1 Geografski smještaj Otok Pag smješten je u sjevernodalmatinskoj otoþnoj skupini, izmeÿu Velebitskog kanala na sjeveroistoku, Ljubaþkih vrata, Ljubaþke vale i Ninskog zaljeva na jugoistoku, kanala Nove Povljane, Maunskog kanala i Kvarneriüa na jugozapadu i Paškog kanala na sjeverozapadu (Oppitz, 1981.). Površinom od 284,56 km² jedan je od najveüih hrvatskih otoka. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u duljini od 58,25 km (Fariþiü, 2004.). Zadano demo podruþje obuhvaüa prostor tzv. „paške komune“ ili jugoistoþni dio otoka Paga, od Kaštela na sjeverozapadu do paškog mosta na jugoistoku.

Slika 1. Geografski smještaj demo podruþja – jugoistoþni dio otoka Paga

4

2.2 Prirodna obilježja prostora 2.2.1

Klimatološka obilježja

Predmetno podruþje – dio otoka Paga, prema najopüenitijim klimatskim podjelama može se svrstati u podruþje formule CsaxƎ prema Köppenu, što oznaþava toplu-umjereno kišnu klimu.

Obilježena je blagom zimom i suhim ljetom, s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime u odnosu na najsušniji mjesec ljeta, uz sekundarni maksimum oborine u proljeüe (od ožujka do lipnja). Koliþina oborine u najsušnijem mjesecu je ispod 40 mm. Ljeta su vruüa, suha i vedra. Prema Thornthwaitovoj podjeli, koja je bazirana na vodnoj bilanci, podruþje spada u humidnu klimu.

Promatrano podruþje može se rašþlaniti prema klimatskim razlikama na podruþja koja su više izložena vjetru i ona koja su zaklonjena ili djelomiþno zaklonjena od vjetra.

Cijeli otok, a ponajprije njegov dio koji gleda na obronke Velebita, izložen je udarima bure, te je na ovim mjestima vegetacija niska i degradirana ili je zbog kamenitog tla uopüe nema.

Zaklonjeni dijelovi otoka u unutrašnjosti imaju znatno bujniju vegetaciju, te je ovdje isparavanje s biljnog pokrova bitno veüe i vlažnost zraka je veüa. Južni i jugozapadni dijelovi otoka su takoÿer kameniti zbog izloženosti vjetru, tradicionalnog stoþarstva na otvorenom i škrtog tla.

Temperatura Prosjeþna godišnja temperatura, prema podacima s postaje Pag, iznosi 15,5 °C. Prosjek temperature u najtoplijem mjesecu, srpnju, iznosi 25,3 °C, a prosjek maksimalnih dnevnih temperatura u istom mjesecu je 29,9 °C. Najhladniji mjesec, sijeþanj, ima prosjeþnu temperaturu 7,0 °C, a prosjek minimalnih temperatura u istom mjesecu je 3,5 °C. Ovi podaci ukazuju na relativno blagu klimu pod utjecajem mora, s toplim ljetima i blagim zimama.

Oborine Na otoku u prosjeku padne prosjeþno 996 mm oborine godišnje, što je zamjetna koliþina, meÿutim, zbog krškog se terena oborine brzo ocijede duboko u tlo. Najmanje oborine padne tijekom ljetnih mjeseci, u najsušnijem mjesecu u prosjeku gotovo þetverostruko manje nego u najkišnijem. Maksimalne mjeseþne oborine tijekom 24 sata u prosjeku nisu velike, najviše 39,2 mm u listopadu.

Osunþanost i naoblaka Podruþje odlikuje velika osunþanost, odnosno veliki broj sati sa sijanjem sunca, što posebno dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima. Godišnje je prosjeþno 2117 sunþanih sati, pri þemu je najsunþaniji srpanj s prosjeþno 341 satom sijanja sunca. U skladu s tim, naoblaka je mala, pa je u srpnju i kolovozu prosjeþno 2,4 i 2,3 desetina neba prekriveno oblacima. Godišnji prosjek je 4,4 desetine neba prekriveno oblacima.

Potencijalna evapotranspiracija Evapotranspiracija je pojam koji oznaþava prenošenje vode iz tla i biljaka isparavanjem u atmosferu. Mjeri se u milimetrima isparene vode. Potencijalna evapotranspiracija je teorijska veliþina koja pokazuje koliko bi se vode isparilo iz tla ako bi zalihe vode bile dovoljne, te ne bi došlo do isušivanja tla i biljaka. Ona za navedeno podruþje u mjeseþnom prosjeku iznosi 68,3 mm vode, a ljetni maksimum je 156,1 mm.

5

Vjetar Vjetrovi se u obalnom podruþju najþešüe usmjeravaju, zbog specifiþnog reljefa uz obalu (masiv Velebita), u dva smjera. Prvi su po uþestalosti vjetrovi sjeveroistoþnog smjera, pri þemu vjetrovi sjevernih i istoþnih smjerova koji pušu na kontinentu dobivaju ovaj smjer prilikom prelaska Velebita, okomitog na smjer njihovog pružanja. Drugi su po uþestalosti vjetrovi jugoistoþnog smjera, pri þemu vjetrovi južnih smjerova dobivaju ovaj smjer pri nailasku na planinske grebene, mijenjajuüi smjer i pušuüi paralelno s njima prema sjevernom rubu Jadrana.

Sjeveroistoþni vjetrovi uz obalu, naziva „bura“, su þesti, a ponekad na mahove dostižu i orkansku razinu. Karakteristiþno je za taj vjetar da puše u „udarima“. Jugoistoþni vjetrovi, koji se u narodu nazivaju „jugo“, takoÿer nerijetko dostižu olujnu jaþinu. Obje vrste vjetrova su þešüe i veüe jaþine u zimskom dijelu godine. Tijekom toplog dijela godine, a posebice ljeti, tipiþna je cirkulacija „neporemeüenog“ dana, kada su sinoptiþki poremeüaji udaljeni. Tada tijekom dana puše vjetar „smorac“ s mora na kopno, a noüu „kopnenjak“ s kopna na more, koji je slabijeg intenziteta.

2.2.2 Geološka obilježja Smješten unutar sjevernojadranskog dijela vanjskih Dinarida, otok Pag izgraÿen je od plitkomorskih karbonatnih naslaga taloženih u razdoblju od gornje krede do donjeg/srednjeg eocena. Tijekom eocena nastupa transgresija i dolazi do taloženja eocenskih klastita. Ti eocenski klastiti sastavljeni su od lapora i pješþenjaka u izmjeni, te imaju karakteristike fliša. Tijekom miocena i pliocena dolazi do taloženja finozrnatih, siltno-glinenih pijesaka s ugljenim trunjem, a u kvartaru dolazi do taloženja aluvijalnih i organogeno-barskih sedimenata.

U tektonskom smislu otok Pag pripada tektonskoj jedinici Ravni kotari, koja se odlikuje blagim do srednjostrmim, uspravnim do malo nagnutim borama dinarskog smjera pružanja (SZ-JI), sa sekundarno boranim krilima, te strmim do malo nagnutim rasjedima, pretežno u krilima bora.

Strukturno se otok Pag sastoji od dvije kredne antiklinale, te šire paške sinklinale izmeÿu njih.

Horizontalne osi i gotovo sasvim pravilna, paška se sinklinala sjeverozapadno od Paga spuštanjem antiklinalne strukture, razvijene u sjeveroistoþnom pojasu otoka, naglo proširuje i veže sa sinklinalom paških vrata, þije je oblikovanje i predisponirano ovom strukturom.

Sjeveroistoþnim pojasom otoka Paga proteže se antiklinala Grabovac, presjeþena mrežom dijagonalnih rasjeda smjera SZ-JI u jugoistoþnom dijelu i smjera SI-JI u sjeverozapadnom dijelu.

Paralelno s pružanjem strukture, razvijeni su u manjoj mjeri i rasjedi. Od Grba i Povljana na jugoistok, antiklinala se diferencira u izrazitije sinklinale i antiklinale koje postupno tonu prema jugoistoku, te se paška sinklinala povezuje sa sinklinalom V. blata i Povljana u prostranu sinklinalu na jugoistoku otoka.

Najstarije naslage na otoku Pagu þine cenomansko-turonski vapnenci i dolomiti otkriveni u jezgrama krednih antiklinala. Vapnenci su slabo uslojeni, svijetlosmeÿe i sive boje, te visokog postotka CaCO3 (96,04 - 98,20 %), dok se zrnasti dolomiti mozaiþne strukture javljaju u formi leüa.

Ove naslage izgraÿuju jezgru antiklinale od Novalje do Košljuna, te jezgru antiklinale sjeverno od Svetog Ivana do Taste. Osim na spomenutim podruþjima, javljaju se u uskom podruþju Ravne, te na izoliranim podruþjima Opüeg Porta, Bunjica i Tusta.

6

Na cenomansko-turonskim naslagama kontinuirano slijede svijetlosivi do smeÿi dobro uslojeni senonski vapnenci. Debljina slojeva varira od 40-60 centimetara, dok je ukupna debljina naslaga procijenjena na 350-400 metara. Unutar vapnenaca (kalcilutiti, kalkareniti i bioakumulirani vapnenci) u obliku tankih uložaka i manjih leüa javljaju se dolomitiþni vapnenci i dolomiti.

Prijelaz u dolomite je postupan i javljaju se brojni prijelazni varijeteti.

Opisane naslage otkrivene su u krilima Paške antiklinale, na boranom podruþju jugoistoþnog dijela, uz sjeveroistoþni rub otoka, te u krajnjem dijelu rta Košljun.

Transgresivno na vapnencima senona leže donje i srednje eocenski foraminiferski vapnenci.

Debljina ovih naslaga iznosi oko 250 metara, zastupljene su mikrokristalastim vapnencima s osnovom rekristaliziranog kalcita tipa kalcilutita i kalkarenita, a postotak CaCO3 u njima varira izmeÿu 95 – 97 %. Opisane naslage razvijene su u krilima paleogenskih sinklinala.

Srednji i gornji eocen karakterizira izmjena lapora, pješþenjaka i detritiþnih vapnenaca s glaukonitom (udio CaCO3 45 - 62 %). Ove se naslage kontinuirano nastavljaju na foraminiferske vapnence, a prijelaz u flišolike sedimente je oštar i izrazit, uz mjestimiþne pojave leüa laporovitih vapnenaca. Pješþenjaci, po petrografskom sastavu kalckareniti, þesto sadrže tragove ihnofosile, laminacije, te kosu i vijugavu slojevitost. Debljina ovih naslaga iznosi oko 350 metara, a izgraÿuju jezgre paleogenskih sinklinala.

Transgresivno na kredne naslage nastavljaju se neuslojene, sive, sivosmeÿe ili crvenkaste naslage vapnenaþkih breþa, rjeÿe konglomerata i vapnenaca (91 – 98 % CaCO3). Breþe s interkalacijama kalcilutita izgraÿene su od subangularnih do subzaobljenih fragmenata, uglavnom krednih i foraminiferskih vapnenaca povezanih mikrokristalastim do sitnozrnim kristalastim pornim vezivom. Crvena boja veziva ukazuje na glinovito-limonitiþne primjese.

S obzirom na þinjenicu da su paleontološki ostaci utvrÿeni samo u ulomcima krednog i paleogenskog porijekla, te na transgresivni položaj na starijim naslagama, starost ovih naslaga nemoguüe je toþnije odrediti. Jedino je sigurno da su spomenute naslage mlaÿe od srednjeg eocena.

Tijekom miocena i pliocena taloženi su glinoviti, rjeÿe pješþani lapori, ponekad s vapnenim konkrecijama i ugljenom. Naslage su sivozelenkaste, sive do tamnosive boje, þesto dobro uslojene. Odgovaraju finozrnatim, siltno-glinenim pijescima s ugljenim trunjem, a debljina im, utvrÿena bušenjem, iznosi 143,6 metara.

Tijekom pleistocena su na podruþju otoka Paga taložene deluvijalne naslage zastupljene oštrobridnim siparom, pomiješanim s pretaloženom crvenicom, žutosmeÿim šumskim tlima, te mjestimiþno humusom i ilovaþom. Nalazimo ih u podruþju Paške sinklinale i lokalno su zahvaüene mladom kvartarnom tektonikom. Sedimenti su grubo slojeviti, debljine oko 40 centimetara, a izmeÿu vapnenaþkog kršja mjestimice preteže pjeskovita komponenta.

Najmlaÿe naslage koje izgraÿuju otok Pag su holocenski organogeno-barski sedimenti, te aluvijum. U morfološki najnižim dijelovima polja Malo Blato, koje je periodiþki duže vremena pod vodom, utvrÿeni su organogeno-barski sedimenti. Sedimenti su uglavnom predstavljeni humoznom zemljom, pjeskuljom, ritskim crnicama i vapnenaþkom gitjom. Uz rijeþne ili potoþne tokove u morfološki najnižim dijelovima terena rasprostranjene su aluvijalne tvorevine.

Sastavljene su od šljunþanih, pješþanih i muljevitih naplavina s fragmentima okolnih stijena.

7

2.2.2.1 Grafiþki prilozi Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000)

2.2.3 Geomorfološka obilježja Oblikovanje i intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova veliþina, posljedica je meÿuovisnosti geoloških, pedoloških i klimatskih osobina. Takoÿer, treba naglasiti da je na odabranom podruþju na konaþni izgled reljefa utjecao i þovjek svojim dugotrajnim aktivnostima.

Važnost geoloških osobina dolazi do izražaja tektonskim pokretima, strukturnim, litološkim i hidrogeološkim znaþajkama, odnosno predispoziciji pri oblikovanju reljefa. Kod strukturne predispozicije u prvom se redu misli na osnovne forme nastale prilikom potiskivanja Jadranske pod Dinarsku mikroploþu. Pri tim pokretima došlo je do formiranja osnovnih struktura (bora) koje su veüim dijelom sukladne s reljefom. Naime, antiklinale predstavljaju uzvišene, a sinklinale depresijske dijelove reljefa. Dalje, do izražaja dolazi i nagib slojeva, koji je u kombinaciji s vanjskim faktorima uvjetovao oblikovanje reljefa. U tektonskom smislu, došlo je do nastanka brojnih rasjeda (normalnih, reversnih i horizontalnih) koji su utjecali, a u znatnoj mjeri još uvijek utjeþu na oblikovanje reljefa. Tektonskim pokretima nastale su veüe (paraklaze i dijaklaze) i osobito brojne, manje (brahiklaze i leptoklaze) sekundarne pukotine, koje su znaþajne za poniranje vode s površine u podzemlje. S obzirom da je obraÿivano podruþje najveüim dijelom tektonski aktivno, obilježava ga relativno slaba pojava vode na površini.

Takoÿer je jedno od osnovnih obilježja reljefnih formi (nastalih duž sekundarnih pukotina) izduženost u pravcu pružanja pukotina.

Kod litoloških osobina stijenskog kompleksa (s obzirom da na odabranom podruþju dominiraju karbonatne stijene) pri oblikovanju reljefa u prvom se redu misli na udio þistog CaCO3 u sastavu stijena, što je, uz sekundarno nastale pukotine, pogodovalo oblikovanju krškog reljefa kao najdominantnijeg. Manje pojave nekarbonatnih stijena imaju veliko znaþenje s obzirom na njihovu vodonepropusnost, a u kombinaciji s nagibima važne su zbog usmjeravanja podzemne cirkulacije vode. Takoÿer, na mjestima gdje su ove naslage izbile na površinu, do izražaja dolazi njihova jaþa podložnost mehaniþkom trošenju.

Meÿu vanjskim faktorima pri oblikovanju reljefa veliko znaþenje imaju klimatske i paleoklimatske znaþajke. Ponajprije se to odnosi na pluviotermiþke znaþajke. Najveüim dijelom odabrano podruþje prima od 700 do 1000 mm oborina godišnje, no njihov godišnji raspored je neravnomjeran. Maksimum oborina je tijekom hladnijeg dijela godine, a takoÿer je znaþajno da se radi ponajprije o kratkotrajnim i obilnim oborinama, koje imaju znaþenje pri oblikovanju reljefa spiranjem i jaruženjem, što osobito dolazi do izražaja na golim i vodonepropusnijim dijelovima terena. S obzirom da odabrana lokacija pripada mediteranskom klimatskom podruþju, s prosjeþnom godišnjom temperaturom zraka izmeÿu 14 i 15 ºC, za gole stijenske dijelove, osobito južno eksponirane, karakteristiþno je jako zagrijavanje stijenskog kompeksa tijekom toplijeg dijela godine. Naime, to zagrijavanje pogoduje mehaniþkom (iako znatno slabije nego mrazno) trošenju stijena. Paleoklimatske znaþajke došle su do izražaja ponajprije tijekom hladnijih razdoblja geološke prošlosti. Tada je, u uvjetima hladnijih klima, razina mora bila niža oko 100 m od današnje. Temperatura zraka, koja je bila oko 12 ºC niža, pogodovala je jakom mraznom trošenju i zatrpavanju reljefnih udubljenja. Takoÿer, takve klimatske prilike zasigurno su utjecale i na bitno drugaþiju bilancu vode, odnosno isparavanje je bilo znatno slabije, što je pogodovalo znaþajnijem površinskom otjecanju, odnosno oblikovanju reljefa vodom na površini (fluvijalnom erozijom i padinskim procesima). Današnja obala 8

nastala je ingresijom i zapravo je vrlo mlada. Formiranje današnje obale poþelo je prije približno 10 000 godina. Kao posljedica takvih klimatskih i paleoklimatskih odnosa, utjecaj abrazije ponajprije dolazi do izražaja u oblikovanju onih dijelova obale koji su izgraÿeni od mekših stijena (fliš, deluvij, proluvij i aluvij).

Kao zadnji, ali isto tako bitan faktor u oblikovanju reljefa, znaþajan je i ljudski utjecaj.

Obraÿivano podruþje naseljeno je još od pretpovijesti. Utjecaj þovjeka oþituje se na dva naþina: destruktivno i konstruktivno. Destruktivno ponajprije sustavnim i dugotrajnim uništavanjem šumskih površina, što je pogodovalo eroziji tala s nagnutih dijelova. Konstruktivno djelovanje oþituje se ponajviše u podnožjima padina i na dnima depresija, gdje su izgraÿena brojna terasasta polja, te su iz akumulativnih formi (ponajprije deluvija), odstranjivanjem veüih fragmenata kamena, stvorene velike obradive površine.

Smješten unutar sjevernojadranskog dijela vanjskih Dinarida, otok Pag izgraÿen je od plitkomorskih karbonatnih naslaga taloženih u razdoblju od gornje krede do donjeg/srednjeg eocena. Naslage prate osnovno pružanje slojeva u pravcu SZ – JI, a prevladavaju vapnenci, vapnenci u izmjeni s dolomitima, te šljunci i pijesci. U tektonskom smislu otok Pag pripada tektonskoj jedinici Ravni kotari, koja se odlikuje blagim do srednje strmim, uspravnim do malo nagnutim borama dinarskog smjera pružanja (SZ-JI), sa sekundarno boranim krilima, te strmim do malo nagnutim rasjedima, pretežno u krilima bora. Strukturno se otok sastoji od dvije kredne antiklinale, te šire paške sinklinale izmeÿu njih. Horizontalne osi i gotovo sasvim pravilna, paška se sinklinala sjeverozapadno od Paga spuštanjem antiklinalne strukture, razvijene u sjeveroistoþnom pojasu otoka, naglo proširuje i veže sa sinklinalom paških vrata, þije je oblikovanje i predisponirano ovom strukturom. Paralelno s pružanjem strukture, u manjoj mjeri su razvijeni i rasjedi.

Istraživano podruþje, od predjela Slatina južno od naselja Novalja, do krajnjeg juga, rta Škamnica na otoþiüu M. Sikavavcu, karakterizirano je krškim i fluviokrškim reljefom, ovisno o litološkoj osnovi. Otoþiüi V. i M. Sikavac (11,7 m i 22 m n.v.) meÿusobno su odvojeni prolazom Ždrilo, a od kopna ih dijeli tjesnac Škamica. Kopno je u tom dijelu visine 40 m i uzdiže se prema sjeveru (Stražica 63,1 m). To je, ustvari, krak antiklinale u tonjenju prema JZ, a otoþiüi su nastali postpleistocenskom transgresijom, kada je more preplavilo niže dijelove i tada vjerojatno i uvalu Vlašiüi, veliku uvalu Stara Povljana i duboko usjeþenu, manju uvalu Riþina. U nastavku uvale Vlašiüi i naselja Magazin izduženo je Vlašiüko polje u smjeru SI – JZ i nadovezuje se na Pašku sinklinalu. Nju þini udolina Pag-Novalja, koja je djelomiþno poplavljena (Velo i Malo Blato) i time podijeljena u dvije manje udoline: Novalja-Caska i Pag-Dinjiška. Na podruþju udoline Pag – Dinjiška, þije je dno izgraÿeno od vodonepropusnih naslaga, zapravo predstavlja dvije nasuprotno oblikovane doline. Iako je na boþnim stranama ovih dolina þesta pojava izvora, zbog njihove slabe izdašnosti, recentno fluvijalno oblikovanje je vrlo slabo izraženo. Zapravo se ove doline mogu ubrojiti u tip suhih dolina. One su ujedno i reprezenti fluviokrških formi, a njima se još mogu pridružiti i manje doline Povljana, Smokvica i Kolan. Ova su podruþja ispunjena flišnim sedimentima eoceneske starosti, te su znaþajna za obraÿivanje. Iskorištavanjem i obraÿivanjem ovih prostora nastale su brojne antropogene terase i polja. Tu su i izvori vode, koji su kroz predio Paljena draga prema naselju Vrþiüi do dijela Zvonigrad, te dalje na sjever do Gorice i naselja uz solanu, povezani u sustav za navodnjavanje. Predio Slatina je takoÿer moþvarno podruþje, sa izvorima Dobra slatina, Vruje, Gusternica i mjestimiþnom pojavom lokava. Lokve i ponikve javljaju se i uz uvale Kamariz i ýista koje se nalaze uz zapadnu obalu Paškog zaljeva.

Osim brojnih izvora vode te pojave lokvi i blata, u današnjim klimatskim prilikama na ovim podruþjima voda teþe samo za vrijeme velikih oborina, zbog þega su oblikovane i brojne jaruge.

Jaruge su oblikovane tekuüom vodom koja oštro erodira tlo na padinama nagiba veüim od 12 9

stupnjeva, što je osobito izraženo na golim padinama sjevernog dijela istraživanog podruþja, odnosno na dijelu obale uz Maunski kanal. Ovisno o protoku i koliþini vode prisutnoj u vrijeme formiranja, veliþina im je i do nekoliko desetaka metara u dubinu i širinu. Ukupan gubitak tla iz vododerina može biti znatan, a u ovom sluþaju njihovim taloženjem formirane su obale, odnosno njihovi završeci su þesto uvale ispunjene akumulatom, odnosno žalom. U uvalama u pojasu od Koromaþine do Vruja obala je blažih nagiba i zaravnjenija, te je pojava jaruga rijetka. Kamenita, ogoljela obala, sa brojnim jarugama i deluvijalnim kupama pruža se i uz Dinjišku uvalu, koja je duboko usjeþena u kopno. Na pojedinim dijelovima prisutno je osipavanje i urušavanje materijala (kamenih blokova) u more. Veliki je broj jaruga okršen i ispunjen deluvijem i proluvijem, te su na njima stvorene antropogene terase. Osobito na dolomitima razvijen je fluviodenudacijski reljef u obliku suhih dolina i zaravni. Suhe doline mjestimiþno diseciraju padine hrpta i izdvajaju isturene terene prema rtovima. Osim toga, njihovi završni, potopljeni dijelovi predstavljaju brojne uvale, od kojih su neke duboko usjeþene u kopno.

Obalna podruþja, kao što je veü ranije spomenuto, nastala su postpleistocenskim izdizanjem morske razine, gdje je izraženo i abrazijsko djelovanje mora i njegova akumulacijska aktivnost.

Obalna linije je duga i vrlo razvedena, s brojnim uvalama u zaljevima. Pri oblikovanju obale veliku ulogu imao je litološki sastav (vapnenci, dolomiti, fliš i padinske naslage) i tektonska predisponiranost prostora. Obala uz Velebitski kanal proteže se od rta Sv. Nikola na sjeveru do rta Fortica na jugu. Veliki dio te obale je strm i nepristupaþan.

Na krajnjem SI dijelu istraživanog podruþja, uz Paški zaljev, istiþu se šljunþane uvale Zrþe i Caska. Zapadnu obalu Paškog zaljeva karakteriziraju brojne uvale te rt Katarelac, uvale Prnjica, Kamariz i ýista. Obala je niska, šljunþana i pjeskovita. Takav tip obale razvijen je i u predjelu Gajac. Zapadna obala Paškog zaljeva je razvedena, strma, sa brojnim jarugama i antropogenim terasama. Nasuprot tome, uz Maunski kanal, takoÿer su brojne uvale, ali je rjeÿa pojava jaruga.

Uvala Luka Šimuni je vrlo razvedena, te je njen sjeverni krak duboko usjeþen u kopno. Obala je kamenita i blagih nagiba. Uz kanal se istiþu i uvale Dumboka, Tri boka, Maslina, te Južni i Zmorašnji bok, koje su vrlo vjerojatno završeci aluvijalnih dolina.

Nadalje, Stara Povljana je velika uvala sa brojnim manjim uvalama uz njenu istoþnu i zapadnu obalu. Usijecajuüi se u kopno, obala postaje manje razvedena, šljunþana i pjeskovita. Obala uz Povljanski kanal, od rta Rastovac do rta Prutna, pretežno je sukladna nagibu pada slojeva, te je blaga i slabije razvedena.

Obala Dinjiška uvale nije znaþajnije razvedena, iako su unutar nje formirane brojne jaruge zbog nagiba slojeva veüih od 12 stupnjeva, a uoþljivi su i procesi spiranja. U samom dnu uvale nagibi su smanjeni, te je obala blago zaravnjena. Tu su istaloženi eocenski klastiti sastavljeni od lapora i pješþenjaka u izmjeni, koji imaju karakteristike fliša.

U obalnom dijelu predjela Tust javljaju se grebenske breþe graÿene od rudistnih fragmenata, bioakumuliranih vapnenaca i kalcilutita akumuliranih na stranama grebena. Kalcilutiti s ostacima mikrofosila i laminarnih mikrokristalastih vapnenaca vezani su uz uvjete mirnije sedimentacije sugrebenskog podruþja. Cijelo podruþje je tektonski predisponirano uz izraženu boranu strukturu, te su vidljivi slojevi, a oblikovane su brojne šljunþane i pješþane plaže.

Zbog specifiþnosti položaja te izloženosti buri, ali i znaþajnom antropogenom utjecaju (osobito ovþarstvo), na cijelom otoku, pa tako i na istraživanom podruþju, postoje velika podruþja ogoljelog krša. Na tim prostorima, na vapnencima, prevladava oblikovanje reljefa uzrokovano korozijom, pri þemu je došli do oblikovanja krških mikroformi: grižina, škrapa, kamenica i sl.

Tektonskim pokretima nastale su paraklaze i dijaklaze, te brojne, manje sekundarne pukotine (brahiklaze i leptoklaze) koje su takoÿer pospješile nastajanje krških formi.

10

2.2.3.1 Grafiþki prilozi Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000) Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000) Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000)

2.2.4

Hidrološka obilježja

Voda u prostoru predstavlja jedan od najvažnijih preduvjeta nastanka i održanja života, te vrednovanja ostalih prirodnih obilježja. Izduženi oblik otoka, uz morfologiju otoka (dvije antiklinale i jedna sinklinala), ima veliki utjecaj na formiranje podzemnih voda i njihovu koliþinu. Na otoku Pagu razlikujemo tri cjeline, dobivene razliþitim uvjetima akumulacije podzemnih voda (Magdaleniü, 1984.): podruþje karbonatnih naslaga, podruþje fliša, podruþje mlaÿih neogenskih naslaga i kvartarnih dolina.

Na podruþju karbonatnih stijena, vapnenca i manjim dijelom dolomita, nema stalnih površinskih tokova. Površinsko otjecanje može se pojaviti u vrijeme intenzivnih kiša u pojedinim strmim jarugama kojima voda izravno otjeþe u more. Osnovna karakteristika ovih podzemnih voda je jednoliko rasporeÿeno otjecanje duž otoka, te nepostojanje jakih priobalnih izvora i vrulja, niti izvora slatke vode unutar otoka. Na jugozapadnoj strani otoka, gdje su padine i obale blaže, javlja se u vapnencima plitka podzemna voda. Ona se zapaža u prirodnim jamama i kopanim bunarima. Takve pojave registrirane su zapadno od blata Rogoza, zapadno od Košljuna i u podruþju Velikog blata. U jamama bliže obali voda je pod utjecajem mora. Brojni izvori slatke vode, koji dobivaju vodu iz vapnenca, nalaze se u podruþju kontakta karbonatnih stijena i fliša.

Veliki broj ih se javlja uz južni rub Paškog zaljeva, u paškoj sinklinali i u blizini Povljane. Veüi izvora toga tipa su: izvor u Metajni i izvor Skopje kraj Novalje. U karbonatnim stijenama, a manjim dijelom i u flišu, nalaze se priobalna jezera Velo i Malo blato. Malo blato je povremeno plavljeno i u izravnom je dodiru s morem, dok je Velo blato jezero sa stalnom vodom.

Za fliš su vezani brojni izvori i pištevine koji unutrašnjoj flišnoj zoni daju posebnu važnost za gospodarsko iskorištavanje. Voda se javlja na kontaktu fliša i kvartarnog pokrivaþa ili unutar fliša na kontaktu lapora i pješþenjaka. Izvori su u sušnom razdoblju pretežno malih kapaciteta.

Izuzetak predstavlja izvor Mirožiü u Pagu, koji je i najveüi izvor na otoku. U flišnim naslagama nema vodenih tokova trajnijeg karaktera. Prilikom jaþih kiša stvara se veüi broj kratkotrajnih tokova u vododerinama, jarugama i bujiþnjacima.

U neogenskim sedimentima (lapori, pješþenjaci, ugljen) Kolanskog polja konstatirana je voda pod pritiskom, arteška i subarteška.

Kvartarne naslage u poljima sadrže plitku podzemnu vodu. Polja su, naime, meÿusobno potpuno odijeljena i predstavljaju zasebne hidrogeološke cjeline. Kolektori podzemne vode su pijesci, koji su u poljima uglavnom neravnomjerno rasporeÿeni. U kvartaru je iskopan veliki broj bunara male izdašnosti. Jedino se u Novaljskom polju nalaze tri bunara veüe izdašnosti.

Za otok Pag je karakteristiþan poveüani sadržaj klorida u podzemnim vodama, i to u podruþjima gdje nema izravnog utjecaja mora. Uzrok tome je velika izloženost vrlo jakim burama (posolica).

11

2.2.4.1 Grafiþki prilozi Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000)

2.2.5 Pedološka obilježja Litološku osnovu na podruþju otoka Paga u prvom redu þine vapnenci. Prevladavaju rudistni vapnenci iz gornje krede (senon), dok ostatak predstavljaju eocenski foraminiferski vapnenci, zastupljeniji u južnom dijelu kartiranog podruþja. Drugu skupinu, koja ima znaþajnu zastupljenost ponajprije u sjeverozapadnom dijelu navedenog podruþja, þine vapnenci i dolomiti gornje krede (cenoman, turon). Uz ove dvije glavne skupine, nešto veüe površine zauzimaju deluvijalne naslage šljunaka i pijesaka koje dominiraju na prostorima velikih paških polja. Ostale skupine vezane su uz manje površine: lapori na rubnim dijelovima polja, a aluvij i pješþenjaci na vlažnim podruþjima (Kolansko blato, Dinjiško polje i sl.). S obzirom na geomorfološku i litološku situaciju, na kartiranom je podruþju razvijeno 6 zemljišnih kombinacija (Bogunoviü, 1983): 1.) crvenica plitka i srednje duboka: smeÿe na vapnencu, crnica vapnenaþko-dolomitna, antropogena (50:30:15:5) 2.) kamenjar: crnica vapnenaþko-dolomitna, rendzina, smeÿe na vapnencu, crvenica (50:25:10:10:5) 3.) smeÿe na vapnencu: crvenica tipiþna i lesivirana, crnica vapnenaþko-dolomitna, rendzina na trošini vapnenca, lesivirano na vapnencu, kamenjar, rigolano (35:20:15:10:10:5:5) 4.) antropogena tla flišnih i krških sinklinala i koluvija: rendzina na flišu (laporu), sirozem silikatno karbonatni, moþvarno glejno tlo, pseudoglej obronaþni, koluvij (40:30:15:5:3:7) 5.) smeÿe na vapnencu: crnica vapnenaþko-dolomitna, rendzina, lesivirano na vapnencu, crvenica, rigolana tla krša, eutriþno smeÿe tlo, sirozem na laporu (40:25:10:10:5:5:3:2) 6.) moþvarno glejna tla, djelomiþno hidromeliorirana: moþvarno glejno vertiþno, aluvijalno tlo (70:25:5).

Navedeni dominantni tipovi uglavnom pripadaju automorfnim tlima, za koje je karakteristiþno vlaženje samo oborinama, a mogu se svrstati u 3 klase: nerazvijena tla (kamenjar), kambiþna tla (crvenica, smeÿe tlo na vapnencu i dolomitu) i antropogena tla. Hidromorfna tla, koje karakterizira višak površinske ili/i podzemne vode, na istraživanom su podruþju zastupljena klasom glejnih tala (moþvarno glejno tlo).

Nerazvijena tla imaju inicijalni humusni horizont (A), a razvijaju se na razliþitim supstratima (osim recentnih). Karakterizira ih slabo kemijsko trošenje i mali izvori, odnosno proizvodnja organske tvari. Kamenjar (litosol) se formira na stijenama koje u mehaniþkom raspadanju daju kameniti detritus i nalazimo ga u pretplaninskom i gorskom podruþju. Dominantan faktor nastanka su klimatski uvjeti (smrzavanje i zagrijavanje stijena), a akumulacija humusa je vrlo slaba. Njegovo temeljno fizikalno obilježje je dominacija kamena i krupnog šljunka u tlu.

Litosole slijedi osebujna vegetacija kamenjara i toþila, a zbog minimalne plodnosti nemaju

12

gospodarsku važnost, nego su važni u zaštiti prirode (vezivanje siparišta). Kamenjar dominira na istoþnom i sjeveroistoþnom dijelu otoka, od rta Sv. Nikole do rta Fortica.

Od nižih pedotaksonomskih jedinica nerazvijenim tlima pripadaju još sirozem i koluvijalno tlo, koji su razvijeni ponajprije u središnjem dijelu otoka, te na prostorima velikih paških polja.

Sirozem (regosol) se formira na stijenama koje raspadanjem daju regolit finijeg mehaniþkog sastava. Na tvorbu bitno utjeþe vegetacija, jer svojim korijenjem pospješuje mehaniþko raspadanje stijena, a akumulacijom humusa postupno i prevodi u viši razvojni stadij. Klima utjeþe posredno, uzrokujuüi eroziju, na nastanak tih tala u našim uvjetima. Koluvijalno tlo (koluvium) nastaje u podnožju padina gdje se nakupljaju þestice tla i stijena nanesene iz gornjih dijelova padine. ýimbenici koji utjeþu na njegovu tvorbu su uništavanje prirodne vegetacije, erozijski uþinak kiše i neodgovarajuüe gospodarenje.

Kambiþna tla karakteriziraju intenzivniji pedogenetski procesi (povoljni hidrotermiþki uvjeti), kao što su kemijsko i biološko trošenje, oslobaÿanje oksida željeza (žuükasta do crvenkasta boja) te argilosinteza. Crvenice (terra rossa) se, kao i kalcikambisoli, formiraju iz nerastvorenog ostatka þistih vapnenaca, pri þemu se ne može iskljuþiti pritjecanje silikatnog materijala eolskim putem u dugotrajnoj genezi tih tala. Osnovni pedogenetski proces u crvenici je rubifikacija (dehidratacija i kristalizacija oksida željeza – hematita). Crvenica ima gospodarsku važnost za šumarstvo u zoni eumediterana i submediterana, a ovisno o reljefu, i za poljodjelstvo. Podtipovi crvenice su: tipiþna, lesivirana, braunizirana i koluvijalna. Crvenica je na analiziranom podruþju rasprostranjena u južnom i zapadnom dijelu otoka. Smeÿe tlo na vapnencu (kalcikambisol) se formira iskljuþivo na tvrdim i þistim vapnencima ili dolomitima koji imaju manje od 1% nerastvorenog ostatka. Kao izvor mineralnog dijela tla lokalno se javlja i praškasti materijal eolskog podrijetla. U podruþju rasprostranjenja kalcikambisola znaþajna je stjenovitost (3050%). Matiþni supstrat predstavljaju þisti vapnenci i dolomiti, mehaniþki sastav þine lake gline, a pH tla je 5,5-6,5. Dubina tla kreüe se od 25 do 75 cm, a ukupni porozitet iznosi 45-65%.

Kapacitet biljkama pristupaþne vode kreüe se u rasponu od 50 do 150 mm, pa je režim padalina odluþujuüi za stanje opskrbljenosti tla vodom. Ovaj tip tla ima znaþajnu zastupljenost na sjeveru otoka, s time da se jednim svojim dijelom proteže kroz cijelo podruþje kartiranja do krajnjeg juga (Dinjiška uvala).

Od nižih pedotaksonomnih jedinica kambiþnim tlima pripada i eutriþno smeÿe tlo (eutriþni kambisol), koje ima najveüu rasprostranjenost u semihumidnom podruþju (godišnja koliþina oborina 600-700 mm, srednja godišnja temperatura 10-12ºC). Na promatranom podruþju ovo je tlo razvijeno na sjevernom dijelu otoka. Matiþni supstrat je izuzetno važan za nastanak eutriþnog kambisola, a najbolje mu odgovaraju prapor, ilovasti jezerski i rijeþni sedimenti, te neutralni i baziþni eruptivi. To su dominantno poljodjelska tla, koja najveüu produktivnost imaju na praporu, a najnižu na peridotitsko-serpentinskim supstratima.

Antropogena tla predstavljaju potpuno izmijenjena tla koja je þovjek stvorio intenzivnom obradom i gnojidbom (podtipovi: tla vinograda, intenzivnih voünjaka, njiva). Svojstva ovih tala su vrlo varijabilna, zahvaljujuüi ponajprije heterogenom materijalu iz kojega su nastala. Rigolano tlo (rigosol) je tip antropogenog tla u kojemu su rigolanjem pomiješana dva ili više horizonata ili slojeva do dubine najmanje 60 cm i tako je uz unošenje i dodatnih materija stvoren antropogeni P-horizont. Ova su tla razvijena ponajprije u središnjem dijelu istraživanog podruþja i na prostorima velikih paških polja.

Automorfnim tlima pripadaju još humusno akumulativna i eluvijalno-iluvijalna tla, koja su na promatranom podruþju zastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. Humusno akumulativna tla su mlada tla koja imaju A-horizont bogat humusom, a karakterizira ih specifiþna kombinacija pedogenetskih þimbenika i procesa transformacije i migracije. Ova su tla 13

razvijena na gotovo cijelom podruþju otoka Paga. Vapnenaþko dolomitna crnica (kalcimelanosol) se formira na tvrdim vapnencima i dolomitnim koji imaju više od 98% CaCO3.

Crnica je primarni razvojni stadij na vapnencu: javlja se u razliþitim klimatskim uvjetima, najþešüe na strmim gorskim i pretplaninskim predjelima. Tipski pedogenetski procesi u njenom razvoju su akumulacija humusa i gline. Rendzine se formiraju u razliþitim bioklimatskim uvjetima, na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehaniþkim raspadanjem daju karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih pedosistemskih jedinica. Najzastupljenije su na flišnim serijama i saharoidnim dolomitima (potonje su gospodarski najvažnije).

Eluvijalno-iluvijalna tla imaju dobru prirodnu drenažu, a razvijaju se uglavnom u humidnim uvjetima. To su tla dužeg razvojnog stadija s najviše izraženom diferencijacijom horizonata.

Lesivirana tla (luvisoli) se na promatranom podruþju protežu od sjevera (uvale Zrüe i Slatina), kroz cijelo podruþje kartiranja, do krajnjeg juga (Dinjiška uvala). Formiraju se na ilovastim supstratima ili stijenama þijim se raspadanjem može formirati dublji profil. Vezana su uz humidna podruþja u kojima se mogu formirati descedentni tokovi vode. Za lesivirana tla karakteristiþno je ispiranje þestica gline iz E horizonta i njihovo akumuliranje u B horizontu.

Eluvijalno-iluvijalna migracija gline odigrava se u uvjetima umjerene kiselosti (pH 5-6).

Teksturno diferenciranje luvisola þesto može biti potencirano pritjecanjem eolskog nanosa u površinske slojeve. Plodnost im ovisi o sadržaju hranjiva i propusnosti za vodu.

Za glejna tla znaþajno je pojaþano kemijsko trošenje minerala uz obilje vode, te manjak kisika, a oglejavanje (zamoþvarivanje) je uzrokovano površinskim i/ili podzemnim vodama. Moþvarno glejno tlo (euglej) razvija se na nevezanim sedimentima rijeþnih dolina i pretaloženom praporu, mehaniþki sastav þine ilovaþe i gline, a pH tla je 4,7-7,8. Postoje 3 tipa moþvarno glejnog tla: epiglej, hipoglej i amfiglej. Na promatranom podruþju ovaj tip tla je razvijen na prostoru izmeÿu uvale Mlijnica i Velog blata. Hidromorfnim tlima pripadaju i aluvijalna tla (fluvisoli), koja su na ovom podruþju zastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. Pripadaju nerazvijenim hidromorfnim tlima i predstavljaju recentne rijeþne, morske i jezerske nanose sa slojevima, a mogu imati i (A), i Ap i G horizont. Formiraju se na poplavnoj terasi rijeka, s time da se vlaženje tla provodi iz tri izvora: oborina, poplavnih i podzemnih voda. Dinamiku vodnog režima karakterizira veliko sezonsko kolebanje razine vode koje može iznositi 1 do 4 m. Fluvisoli su staništa pogodna za uzgoj kultura topola i vrba, a proizvodnost im najviše ovisi o mehaniþkom sastavu. U rasprostranjenosti prate dominantni tip tla (moþvarno glejno tlo).

2.2.5.1 Grafiþki prilozi Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000)

2.2.6 Površinski pokrov Kartiranje strukture površinskog pokrova izraÿeno je na temelju interpretacije digitalnog ortofota izraÿenog iz aerosnimaka u boji, snimljenih 2007. godine. Pritom su korišteni kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS). Za kartiranje je, ovisno o pokrovu, upotrijebljeno svih 5 razina kartiranja. Tako je vegetacija veüinom kartirana na 3. razini, a antropogena staništa ponekad i na 5. razini. To je bilo potrebno da bi se u najkraüem moguüem roku iz ortofota dobili dovoljno detaljni i relativno kvalitetni podaci za daljnje korištenje. Najmanja površina kartiranja iznosila je 1 ha. Ta je površina nekada bila nešto manja kod kartiranja površina za koje je procijenjeno da 14

su znaþajne za krajobraznu raznolikost (poput lokava, dolaca, obale i sl.), a nekada veüa, posebno kod kartiranja vegetacije, jer bi detaljnija obrada u tom sluþaju zahtijevala intenzivniju terensku provjeru.

S obzirom da se Nacionalna klasifikacija staništa temelji na fitocenološkoj podjeli vegetacije, a pritom ne uzima u obzir strukturne razlike površina, vrijedni podaci za krajobrazne analize o visini vegetacije, sukcesiji i sl. su zanemareni. Taj problem se pokušao riješiti na dva naþina: - uvoÿenjem podjele pojedinih kodova da bi se odreÿeni stanišni tip razdijelio prema visini vegetacije: kod E82 "Stenomediteranske þiste vazdazelene šume i makija crnike" podijeljen je na kod E82a "Stenomediteranska þista vazdazelena makija crnike" i E82b "Stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike" - korištenjem dva koda istovremeno kada su na istoj površini bili prisutni elementi dva stanišna tipa. Na se taj naþin dobio podatak o sukcesiji vegetacije (na primjer C35/E82a "Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranska þista vazdazelena makija crnike"), ili se, pak, želio naglasiti naþin korištenja pojedinih površina (na primjer, odlaganje smeüa u površinske kopove – J43/J422 "Površinski kopovi/Neureÿena (divlja) odlagališta krutog otpada") Kao prilagodba klasifikacije za potrebe opisivanja krajobraza promijenjen je naziv koda I1 "Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom" u "Zapuštena poljoprivreda".

Površinski pokrov na podruþju otoka Paga rezultat je razvoja razliþitih djelatnosti (poljodjelstva, šumarstva, graÿevinarstva), a njihov je razvoj, pak, proizišao iz meÿuodnosa prirodnih (tlo, reljef, voda, klima), kulturnih i tehnoloških spoznaja, te društveno-socijalnih odnosa na tom podruþju tijekom povijesti. Promatrajuüi vegetaciju, nekada "zeleni" otok, kombinacijom višestoljetnog antropogenog utjecaja (ispaša, sjeþa) i nepovoljnih klimatskih prilika (izloženost buri), pretvoren je u jedan od najogoljenijih otoka u Jadranu. Posljednjih desetljeüa, kao posljedica napuštanja gospodarskih djelatnosti, prevladavajuüi kamenjarski pašnjaci Paga postupno zaraštaju u prirodnu vegetaciju.

U ovom poglavlju, osim strukture površinskog pokrova, detaljnije üe se opisati vegetacija obuhvata korištenjem rezultata projekta COAST – Kartiranje terestriþke bioraznolikosti, te vegetacijske karte i opisa vegetacijskih jedinica (Horvatiü, 1963.).

Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata Površinski pokrov

ha

%

Izgraÿena podruþja i ostale površine pod antropogenim utjecajem

981.72

5.13

Poljoprivredne površine

2518.29

13.16

Šume i šumska zemljišta Travnjaci, grmolika vegetacija, površine s oskudnom vegetacijom i ostala prirodna podruþja Vode i obalna podruþja vodenih površina

505.80

2.64

14618.25

76.36

518.75

2.71

Ukupno

19142.86

100

15

VODE I OBALNA PODRUýJA VODENIH POVRŠINA; 518.753 ha; 3%

IZGRAĈENA PODRUýJA I OSTALE POVRŠINE POD ANTROPOGENIM UTJECAJEM; 981.716 ha; 5%

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE; 2518.290 ha; 13% ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA; 505.803 ha; 3%

TRAVNJACI, GRMOLIKA VEGETACIJA, POVRŠINE S OSKUDNOM VEGETACIJOM I OSTALA PRIRODNA PODRUýJA; 14618.253 ha; 76%

Slika 2. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata

Podruþje obuhvata, kao i cijeli otok Pag, fitogeografski se nalazi na prijelazu submediteranske i eumediteranske zone. Submediteranska zona prevladava na istoþnom dijelu obuhvata, dok na zapadnoj strani postoje elementi eumediteranske zone. U strukturi površinskog pokrova na podruþju obuhvata dominiraju travnjaci, grmolika vegetacija i podruþja s oskudnom vegetacijom (76% promatrane površine), što je vidljivo u Tablici 1. i na Slici 2.

U ovoj kategoriji najzastupljeniji su "submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci" (Red SCORZONERETALIA VILLOSAE H-iü. 1975 (=SCORZONERO-CHRYSOPOGONETALIA H-iü. et Ht. (1956) 1958 p.p.) – C35 (77%). Tom skupu staništa pripadaju zajednice razvijene na plitkim karbonatnim tlima. Najveüe površine zauzimaju "istoþnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone" (Sveza Chrysopogoni-Koelerion splendentis H-iü. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-iü. 1934 p.p.)). Oni dominiraju na gotovo svim površinama obuhvata, osim na podruþjima udolina. Najveüe površine nalaze se na podruþju zaleÿa Mandra i Šimuna, istoþno od Kolanske udoline, te na podruþju od Košljuna pa sve do krajnjeg jugoistoka otoka Paga. Unutar ove sveze mogu se izdvojiti stanišni tipovi "kamenjarskih pašnjaka þepljeza i kršina" (As. Asphodelo-Chrysopogonetum grylli H-iü. (1956) 1958) i "kamenjara smilja i babosvilke" (As. Helichryso-Armerietum dalmaticae H-iü. 1962), koji su tipiþni za Pag, i može im se pripisati znaþaj endemiþne asocijacije. "Kamenjare smilja i babosvilke" prekrivaju obronke zapadne strane Paškog zaljeva. Najdegradiraniji stadij "istoþnojadranskih kamenjarskih pašnjaka submediteranske zone" je stanišni podtip "jadranske kamenjare kadulje i kovilja" (As. StipoSalvietum officinalis H-iü. (1956) 1958), koji se razvija na kamenitim i skeletnim površinama s malo finog crvenosmeÿeg tla koje su u pravilu izložene jakom djelovanju bure. Taj podtip se nalazi na podruþju Ravne i Dolca, te na zapadnim padinama Sv.Vida.

Kamenjarski pašnjaci u zarastanju (oko 20%) oznaþeni su kodovima C35/E82a "Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranska þista vazdazelena makija crnike" (niži stadij zaraštanja pašnjaka) i E82a – "Stenomediteranska þista vazdazelena makija crnike" (grmolika vegetacija). Oni se rasprostiru na podruþju od Mandra, preko Šimuna do Košljuna. Na ovim staništima þesta je borovica i somina, pri þemu tvori stanišni tip "makije tršlje i somine (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstiü 1987).

Ostale površine unutar ove kategorije zauzimaju svega nekoliko postotaka površine. "Neobrasle i slabo obrasle stijene" – B1 mjestimiþno dolaze u kombinaciji s vegetacijom "ilirsko-jadranskih, primorskih toþila" (Sveza Peltarion alliaceae H-iü. in Domac 1957). Takve površine nalaze se na zapadnim padinama Visokog briga sve do Gradca, te na najistoþnijim padinama prema 16

Velebitskom kanalu. "Erodirane površine" – B4 nastale su razliþitim oblicima površinske erozije tla, kojima je prethodilo uklanjanje vegetacije ili loše gospodarenje. Takvih površina ima na nagnutim terenima uz Pašku udolinu i na potezu izmeÿu Sv. Duha i Bošana. Takoÿer je izdvojeno stanište "higrofilnih i mezofilnih travnjaka" – C2 koji se održavaju redovitom kosidbom, a nalazi uz Kolansko blato ili Pašku solanu. Ova vegetacija je zbog visoke podzemne vode þesto plavljena, pa je bliska moþvarnim zajednicama.

Sljedeüa kategorija po zastupljenosti u strukturi površinskog pokrova su poljoprivredne površine. Ta kategorija zauzima oko 13% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.).

Poljoprivredne površine prostiru se na podruþju Kolanske, Povljanske, Vlašiþke, Smokviþke i Paške udoline, te na terasiranim površinama na podruþju od Sv.Duha do grada Paga. Površine su vrlo usitnjene i þine mozaike jednogodišnjih i višegodišnjih kultura. Specifiþnu sliku stvaraju mozaici vinograda izmeÿu kojih su, za zaštitu od bure i posolice, saÿene ograde od negundovca (Arundo donax). U strukturi ove kategorije najveüi udio þine "zapuštene poljoprivredne površine" – I1 (52%), potom slijede "mozaici poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije" – I212 (41%), dok najmanji udio þine "mozaiþne poljoprivredne površine" – I211 (svega 7%).

Opisano stanje, tj. prevlast zapuštenih poljoprivrednih površina u površinskom pokrovu ove kategorije, ukazuje na trend napuštanja poljoprivredne proizvodnje.

Treüa kategorija po zastupljenosti su izgraÿena podruþja i ostale površine pod antropogenim utjecajem, koje zauzimaju oko 5% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.). Najveüi udio u ovoj kategoriji þine dvije "solane" – J5112 (39%, Paška i Dinjiška), potom razliþite kategorije stambenih površina (oko 34%), te "površine za cestovni promet" – J442 (8%). Ostala izgraÿena podruþja i površine pod antropogenim utjecajem ("turistiþke plaže", "izgraÿene i konstruirane obale", "kampovi", "izgraÿene površine za sport, rekreaciju i razonodu", "groblja", "industrijska i obrtniþka podruþja", "neureÿena (divlja) odlagališta krutog otpada", "površinski kopovi", "površinski kopovi/ neureÿena (divlja) odlagališta krutog otpada", "luþke površine", "vjetroelekrane") znatno su manje zastupljena u ovoj kategoriji.

Kategorija šuma i šumskih zemljišta prekriva oko 3% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.), što je posljedica meÿudjelovanja škrtih prirodnih uvjeta i dugogodišnjeg antropogenog utjecaja.

U strukturi ove kategorije prevladavaju "mješovite, rjeÿe þiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike" – E81 (35%). Najþešüa je pritom asocijacija makije crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-iü. (1956) 1958). Ove površine prisutne su na podruþju Paških rebara jugozapadno od državne ceste. Na podruþju južno od Šimuna, na prostoru kampa, nalazi se stenomediteranska þista vazdazelena šuma crnike – E82b (Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1931), toþnije "mješovita šuma alepskog bora i crnike" (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971), koja je dijelom opožarena. "Nasadi þetinjaþa" – E92 (alepskog bora) se javljaju na manjim površinama u Mandrama, sjeverno od grada Paga, na sjeverozapadu poluotoka Prutna, oko Vlašiüa, sjeverno i južno od Povljane, te oko Malog i Velog blata. Treba spomenuti i "primorske, termofilne šume i šikare medunca" – E35 na podruþju Dubrave. Ta šuma hrasta medunca pripada stanišnom tipu "šuma i šikara medunca i bjelograba" (As. Querco-Carpinetum orientalis H-iü. 1939 (= Carpinetum orientalis croaticum H-iü. 1939)).

U površinskom pokrovu obuhvata najmanje je zastupljena kategorija vode i obale vodenih površina, koja zauzima oko 3% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.). U strukturi ove kategorije prevladavaju "obrasle obale površinskih kopnenih voda i moþvarna staništa" – A4 (31%), odnosno zajednica "tršüaka i rogozika" (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926), koja veüinom prekriva Kolansko i Malo blato, te sjeveroistoþni rub Velog blata. Unutar ovih blata izdvojena je i površina vode ("stalne stajaüice" – A11). Od kategorija prirodne obale prevladava "stjenovita morska obala" – F4, dok su pjeskovita, šljunkovita i muljevita obala manje 17

zastupljene. Izdvojene su i lokve, koje su razasute po cijelom podruþju obuhvata, pod kodom A12 – "povremene stajaüice".

Prostorni raspored i veliþine opisanih kategorija prikazani su u kartografskom prilogu br. 7.

2.2.6.1 Grafiþki prilozi Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000) Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)

2.3 Društvena obilježja prostora 2.3.1 Povijesno-gospodarski razvoj Povijesni razvoj Prema Nodilu, Pag je vjerojatno naseljen veü u mlaÿe kameno doba, o þemu svjedoþi najstariji naziv Kissa, odnosno Cissa, u blizini današnje Caske, þije je ime predilirskog podrijetla ili, prema nekim izvorima, grþkog. Taj je grad središte otoka još iz vremena Rimljana, a u više je navrata rušen, te djelomiþno potopljen nakon potresa. U toponomastici otoka oþituju se tragovi svih etniþkih skupina koje su na otoku živjele. Nalazimo nazive ilirskog, latinskog i hrvatskog podrijetla. Veliki broj hrvatskih naziva govori o tome da su Hrvati vrlo rano naselili otok, što je vjerojatno posljedica i njegove blizine kopnu. Otok se, osim Cissa, u ranom srednjem vijeku nazivao i insula Novalia i insula Loni, a od trinaestog stoljeüa poþinje se nazivati sadašnjim imenom. Darovnica Petra Krešimira IV iz 1071. godine znaþajno obilježava povijest otoka Paga sve do današnjih dana. Naime, tom je ispravom srednji i sjeverni dio otoka ustupljen rapskoj crkvi, a južni Ninskoj biskupiji. Ta crkvena podjela vrijedi i danas, štoviše, ona se preslikala na prostornu podjelu meÿu županijama. Sjeverozapadni dio otoka, s podruþjem grada Novalje, pripada Liþko-senjskoj, a preostali dio (podruþje grada Paga i opüine Povljane) Zadarskoj županiji. Tijekom povijesti þesto je sjeverni dio otoka pripadao Rabu, poluotok Lun je dugo bio u sastavu rapske opüine, a južni dio je bio pod upravom Zadra. Tijekom svoje povijesti otok Pag se nalazio u sastavu brojnih država (Rimskog carstva, Ugarsko Hrvatske, Mletaþke republike, Austrije i Francuske), što se odrazilo na promjene u gospodarstvu, kulturi i životu otoþana (Nodilo,1998.).

Gospodarski razvoj Dosta podataka o prošlosti i gospodarstvu Paga može se dobiti interpretacijom starih kartografskih prikaza koji su þesto, uz grafiþki dio, sadržavali i podatke o stanovništvu, gospodarstvu i sl. Prema Fariþiüu, najstariji kartografski prikaz otoka Paga nalazi se na Tabuli Peuntigeriani, prometnoj karti Rimskog Carstva koja, po svoj prilici, potjeþe iz 4. st. (Fariþiü, 2003.). Dalje Fariþiü govori o tome kako je ovaj kartografski prikaz bitan jer ukazuje na to da je otok Pag sasvim sigurno bio važan objekt terestriþke navigacije, a brojne su otoþne uvale mogle pružiti utoþište u sluþaju razliþitih opasnosti (Fariþiü, 2003.). U kontekstu prometne i vojnopomorske važnosti, Fariþiü spominje i kartu naziva Kitab-i Bahriye koju je objavio turski pomorac i kartograf 1526. godine.

18

Turski vojno-pljaþkaški pohodi tijekom 16. stoljeüa uzrokovali su masovni egzodus iz ruralnoga zadarsko-biogradskog zaobalja. Ravni kotari i Bukovica postaju socioekonomski depresivno podruþje, dok se istodobno na otoþnom dijelu regije dogaÿaju sasvim suprotne promjene. Dio ravnokotarskog stanovništva u bijegu pred osmanlijskim Turcima naseljava zadarske i šibenske otoke (Fariþiü, 2003.), pa tako i otok Pag. Nova doseljeniþka struja uzrokovala je odreÿene, ponajprije kulturološke promjene, ali doseljeno stanovništvo brzo prihvaüa specifiþni sredozemni otoþni model gospodarenja prostorom (koji se, uostalom, nije znatnije razlikovao od onoga u Ravnim kotarima i Bukovici), te prihvaüa suživot sa starosjedilaþkim stanovništvom (Suiü, 2001.).

Iz ovog razdoblja Fariþiü spominje poznatu kartu sa iscrpnim geografskim znaþajkama zadarskih otoka, pa tako i otoka Paga, koju je u Veneciji tiskao Mateo Pagano (Fariþiü, 2003.). U rašþlanjenom prostoru povljanske i vlašiüke udoline, razdijeljene vapnenaþkim višim zonama, te na prisojnim padinama sjeveroistoþnoga otoþnog grebena uzgajala se vinova loza. U tom podruþju Pagano oznaþava vinograde (vigne). Najvažnija gospodarska djelatnost paške komune svakako je bila proizvodnja soli. U prostoru plitkog i duboko uvuþenog dijela Paškog zaljeva Pagano kartografira Soline, najstariji poznati prikaz paške solane. Taj prostor, ali i sjeverozapadni dio Dinjiške uvale, prirodno su idealna podruþja za izgradnju solana, tj. za organizaciju proizvodnje soli. Još od kasnoga srednjeg vijeka na Pagu se nalazila glavnina solana u vlasništvu najbogatijega zadarskog plemstva (Fariþiü, 2003.). Od poþetka 15. st. kontrolu nad proizvodnjom soli na Pagu preuzela je Mletaþka Republika, koja je postupno nametala uredbe koje su ograniþile proizvodnju paške soli na koliþinu koja je bila namijenjena potrebama same Venecije, odnosno uvjetima monopolizirane mletaþke trgovine solju (Periþiü, 2001.).

Na reprodukciji Paganove karte iz 1571. godine Koluniü prikazuje biljni pokrov otoka Paga crtežima stabala. Fariþiü pretpostavlja da se radi o hrastu crniki, jer je poznato kako južni dio otoka izvorno þini podruþje hrasta crnike, koji mjestimiþno tvori šumarke, a þešüe oblikuje makiju i garig. U prošlosti se crnika na zadarskim otocima iskorištavala kao drvna graÿa za brodove, kao sredstvo za ogrjev, te kao osnovni energent pri proizvodnji vapna u vapnenicama, jamama u kojima su se ložili kameni ulomci vapnenca (Fariþiü, 2003.). Degradacija je biljnog pokrova, posebno crnike, na Pagu u 15. st. bila tolika da su Pažani za potrebe gradnje novoga grada bili prisiljeni vapno dovoziti iz susjednog Raba (Suiü, 2001.).

U popratnim tekstovima uz kartu iz 1606. godine spominje se važnost i bogatstvo solana u paškoj uvali. Takoÿer je vidljiva razlika u pokrovu sjevernog i južnog dijela otoka koja je proizašla iz razliþitog naþina gospodarenja. Naglašena poljodjelska valorizacija na sjeveru otoka u odnosu na stoþarsku valorizaciju srednjega i južnog dijela otoka do danas je ostavila traga u otoþnom krajoliku, pa primjerice na poluotoku Lun prevladava krajolik s velikim stablima masline unutar suhozidima razdijeljenih ograda. Oþuvani su i šumarci hrasta crnike. Uz obale Paškog zaljeva na obroncima uzvisine Sv. Vid Rosaccio (autor kartografskog prikaza) je ucrtao pojedinaþna stabla, a na istom je mjestu do danas saþuvana niska šuma hrasta medunca (Fariþiü, 2003.).

Unatoþ gospodarskoj snazi grada Paga, kojega Rosaccio prikazuje kao snažno urbano središte utvrÿeno jakim zidinama, on se nije uspio profilirati u red istaknutih hrvatskih primorskih komuna, poput Krka, Raba, Zadra, Šibenika, Trogira i dr., ponajviše poradi svojevrsne perzistencije raspodjele politiþke i ekonomske moüi. To se dobro oþitovalo i u nemoguünosti Pažana da dobiju svoga biskupa, unatoþ þesto izražavanim težnjama (Suiü, 1953., 2001.), þime bi se potvrdio urbani status i potpuna samostalnost u okvirima feudalnih društveno-gospodarskih odnosa.

19

Na istoj karti prikazane su i borbe uskoþkih i mletaþkih brodova. Uskoci su tijekom 16. st. bili važan þimbenik na sjevernome dijelu hrvatskog Jadrana koji je dovodio u pitanje mletaþke geostrateške pretenzije. Od uskoþkih piratskih i gusarskih prepada u više je navrata stradavao i otok Pag. Uskoþki se plijen sastojao od stoke, soli, brodova, ali i zarobljenih otoþana (Fariþiü, 2003.).

S poþetka 18. stoljeüa poznata je Grandisova karta koju Fariþiü spominje kao vrijedan dokaz o postojanju znaþajne prometnice koja je povezivala Zadar preko otoka Paga s Karlobagom. Duž te prometnice odvijao se, prema Grandisu, naizmjeniþni kopneno-pomorski promet. Prema Grandisovu zemljovidu proizlazi kako je Pag imao važnu ulogu u geoprometnom sustavu Sjeverne Dalmacije, þineüi prometnu kopþu zadarskog kraja s Gorskom Hrvatskom. Prometna infrastruktura je, kako kaže Fariþiü, dobro prikazana i na kartama s kraja 18. stoljeüa, ali u nešto drugaþijem sistemu. Naime, prometnice iz toga vremena se dobrim dijelom podudaraju sa današnjim stanjem.

Opüenito nedostaju aktualni geografski sadržaji na topografskim kartama s kraja 18. st. i poþetka 19. st., ali na temelju nekih podataka moguüe je zakljuþiti kako su pojedini dijelovi zadarskog arhipelaga gospodarski i dalje propulzivni. Istiþe se, naime, proizvodnja morske soli na otoku Pagu, þije znaþenje nadilazi okvire zadarske regije, a potvrÿena je i brojnim pisanim svjedoþanstvima (Fariþiü, 2003.).

Fariþiü spominje vrijedan kartografski i tekstualni zapis Albrizzia iz sredine 18. stoljeüa, koji piše kako se stanovništvo otoka uglavnom bavilo proizvodnjom soli, a ona se distribuirala na tržište u Veneciji, te u kopneno zaleÿe preko Obrovca. Vino se proizvodilo samo za potrebe lokalnog puþanstva. U sjevernom dijelu Paškog zaljeva, blizu Caske (Zasca), bila su bogata lovišta tune, dok se stanovništvo Stare i Nove Novalje (Novaglia vecchia e nuova) bavilo uglavnom pomorstvom. Posebno je istaknuo stoþarstvo, i to uzgoj ovaca i koza u funkciji proizvodnje sira i kvalitetne vune. Otoþnom su stanovništvu bili dostupni brojni izvori pitke vode, a na otoku postoje i dva jezera (Slatina i Velo blato). Dopunsko je zanimanje stanovništva bio ulov velikih jegulja u Velom blatu, te košenje specifiþne trave (od koje se dobiva slama).

Na otocima se, kako navodi Fariþiü, razvijala, izuzev proizvodnje soli na Pagu, specifiþna sredozemna polikulturna proizvodnja s prevladavajuüim uzgojem maslina i vinove loze, uzgojem sitne stoke, te razvojem ribarstva i pomorstva. Kao dopuna tim djelatnostima razvija se obrt (primjerice, proizvodnja vune, a potom, dakako, i proizvodnja vunenih proizvoda). Te su aktivnosti u prostoru imale izravne posljedice, bitno utjeþuüi na mijene krajolika.

Fariþiü navodi kako je u Fortisovom putopisu dan iscrpan pregled gospodarstva na otoku. Bilježi kako na Pagu opüenito nema drveüa (što je, dakako, posljedica klimavegetacijskih prilika, ali i dezertifikacije uzrokovane dugotrajnim antropogenim utjecajima), iako se izdvaja krajnji sjeverni dio u vlasništvu rapske komune, poluotok Lun, dobro pošumljen razliþitim biljnim vrstama, osobito maslinom. Obale Paškog zaljeva zasaÿene su vinovom lozom, pa je važna gospodarska grana Pažana proizvodnja vina i rakije. Zbog velike koliþine kadulje i drugih ljekovitih trava, razvijeno je pþelarstvo. Ljekovite i mirisne trave osnovna su ispaša kozama i ovcama, koja je bogatija na dijelu otoka koji pripada rapskoj komuni. Za razliku od Albrizzija, Fortis istiþe kako Pažani proizvode vunu slabe kakvoüe. Uz proizvodnju sira i vina, otoþani se bave maslinarstvom i uzgojem žitarica, ali proizvodnja ne pokriva njihove osobne potrebe. U blizini Caske love se tune. Najvažniji je otoþni proizvod sol, koja se proizvodi u solanama u državnom i privatnom vlasništvu u "laguni", tj. uvali Soline. Najveüi dio otoþana zaposlen je upravo u solanama (Fariþiü, 2003.).

20

Ako se otok dijeli po dužoj osi od NW do SE, opüenito se može razlikovati sjeveroistoþni dio otoka, posebno padine prema Velebitskom kanalu, koji je izložen razornom djelovanju bure, te središnji i jugozapadni dio otoka s veüim hidrološkim pojavama i razvijenim biljnim pokrovom.

Ogoljavanju krša na sjeveroistoku otoka pridonijela je posolica, te razorna mehaniþka snaga bure. Proces dezertifikacije paškog krša predisponiran je karbonatnim sastavom stijena i s tim u vezi nedostatkom površinskih voda. Naglašena stoþarska valorizacija i sjeþa šuma sinergetski su djelovali s navedenim prirodnim znaþajkama i procesima, tako da je sjeveroistoþni dio otoka postao pedološki ogoljen i stjenovit. Suprotno tome, najveüi dio središnjeg i jugozapadnog dijela otoka pitomi je krajolik obrastao šumom i makijom u kojoj prevladavaju hrast crnika i hrast medunac, te pripadajuüe eumediteranske i submediteranske vrste. U središnjoj zoni, ispunjenoj velikim dijelom flišnim naslagama, nalaze se brojni izvori, povremeni vodotoci i moþvarni jezerski krajolici Velog i Malog blata kraj Povljane, te Kolanskog blata kraj Kolana. Taj je dio otoka agrarno najznaþajniji prostor, posebno podruþje Novaljskog polja (Fariþiü, 2004.).

Osobine sredine otoka najoþitije izražava apsolutna dominacija pašnjaþkih površina (prema podatku iz 1966., pašnjaka je 70.3 % od ukupne površine otoka). Ostatak poljoprivrednih površina þine uglavnom vinogradi, a poznato je da je vinogradarstvo tradicionalno najproduktivnija i najvažnija grana poljoprivredne ekonomike otoka. Glavna vinogradarska površina nalazi se u prostoru centralne flišne udoline. Bilježi se napuštanje gotovo treüine starih vinogradarskih površina koje se, buduüi da su uglavnom u obliku terasa na višem flišnom rubu, brzo razaraju (Rogiü, 1972.).

Plitko podmorje uvale Soline u Paškom zaljevu i uvale Dinjiška idealan su prostor za proizvodnju soli. To se podruþje poþelo vrednovati i preoblikovati još tijekom staroga vijeka. U srednjem vijeku na otoku se razvila prava "industrija" soli za þije su se vlasništvo i monopol trgovine borile susjedne gradske komune (Zadar, Rab, Pag), a potom i jadranske velevlasti, posebno Venecija (Fariþiü, 2004.).

Na središnjem i južnom dijelu otoka, uz solarstvo, prevladavajuüa je gospodarska djelatnost bilo stoþarstvo (uzgoj ovaca i koza), što je neizbježno vodilo degradaciji biljnog pokrova, a u konaþnici i mjestimiþno potpunom ogoljavanju krša (Fariþiü, 2004.). Spomenuto stoþarsko iskorištavanje kamenjarskih pašnjaka imalo je, pored razvoja vinogradarstva, u prošlosti uvijek glavno znaþenje (Rogiü, 1972.).

Posljednjih desetljeüa uzgoj sitne stoke, ali i poljoprivreda uopüe, dobrim su dijelom napušteni, pa se biljni pokrov postupno poþeo obnavljati. Upravo taj proces reforestacije, nasuprotan višestoljetnim procesima dezertifikacije paškog krša, upuüuje na važnu ulogu mijena gospodarskih aktivnosti na oblikovanje krajolika (Fariþiü, 2004.).

Može se zakljuþiti da osnovu paškog gospodarstva od najstarijeg doba pa sve do najnovijeg, suvremenog doba (kada nastaju znaþajne promjene) þine obradiva zemljišta otoka na nepropusnim flišnim zonama, vapnenaþke pašnjaþke površine na zaravnima i solarska eksploatacija mora (Rogiü, 1972.).

Turizam se na Pagu poþeo razvijati znatno kasnije i skromnije nego na drugim kvarnerskim otocima. U prošlom stoljeüu bilježi se znaþajan i nagli razvoj turizma Novalje. Danas turizam kao nova gospodarska grana dobiva dominantno znaþenje. Sve gospodarske aktivnosti Novalje prilagoÿavaju se razvoju turizma. Zbog turizma prvi puta s potpunim uspjehom zapoþinje pošumljavanje, kao i stvarno funkcionalno povezivanje širokoga naseljenog prostora izmeÿu Novalje, Caske i Stare Novalje (Rogiü, 1972.).

21

Stanovništvo Prvi podaci o naseljenosti otoka potjeþu iz 16. i 17. stoljeüa, kada se spominje slaba naseljenost Paga kao posljedica prekida tradicionalnih veza sa susjednim velebitskim prostorom. Procjenjuje se da je 1525. godine paška komuna imala oko 1500 stanovnika. Sliþan broj se održava sljedeüih stotinjak godina, sve do sredine 19. stoljeüa, kada se zbog brojnih migracija stoþarskog stanovništva bilježi nagli porast. Od polovine 19. stoljeüa do polovine 20. stoljeüa bilježi se gotovo dvostruko veüi broj stanovništva. Bitno je napomenuti da ovaj broj nije proporcionalan razvoju distribucije stanovništva po naseljima. Dok se stanovništvo unutrašnjih naselja gotovo uþetverostruþilo, stanovništvo obalnih naselja nije niti udvostruþeno. Oþito je da duže zadržan tradicionalni naþin života, vezanost za agrarno stoþarsku ekonomiku, te odsustvo jaþih veza s vanjskim svijetom utjeþe na veüi prirodni prirast unutrašnjih naselja (Rogiü, 1972.).

Prema podacima iz razdoblja 1961. do 1970., cjelokupno otoþno stanovništvo pokazuje izrazito tradicionalnu agrarnu strukturu, a to je 70 posto aktivnog agrarnog stanovništva. Veüa agrarna gustoüa i opüenito slabiji uvjeti agrarne stoþarske proizvodnje odredili su pojavu deagrarizacijskog procesa, ali tek u najnovije doba. Njegove üe se kvantitativne demografske posljedice jaþe odraziti tek u sljedeüem popisnom periodu (Rogiü, 1972.). Prema popisu stanovništva iz 1991., otok Pag je imao 7969 stanovnika, a 2001. godine 8398 stanovnika.

2.3.2 Naselja Urbano-povijesna obilježja naselja Slaba naseljenost otoka Paga odrazila se u slabom razvoju veüih naselja (Magaš, 2000.). Otokom dominiraju manja naselja (seosko-turistiþka), te dva društveno-gospodarska centra: Pag i Novalja.

Naselja se s obzirom na svoje znaþajke mogu podijeliti na okupljena i disperzna (linijska) naselja.

Okupljena naselja su starija po postanku, veüa, te društveno i gospodarski znaþajnija: Pag, Povljana i Kolan. Status grada imaju samo Pag i Novalja. Grad Pag je stoljeüima imao ulogu gospodarskog, administrativnog i kulturnog središta otoka i zadržao ju je do danas. Važnost grada Paga u prošlosti je narasla njegovim preseljenja u XV st. iz Starog grada u novoizgraÿeni, utvrÿeni grad gotiþko-renesansnog stila. To je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je uspio saþuvati svoju srednjovjekovnu urbanu fizionomiju zajedno sa kulturno-povijesnim spomenicima (Nodilo, 1998.).

Ostala naselja pripadaju kategoriji disperznih naselja i saþinjavaju ih sklopovi od nekoliko kuüa.

Na veüinu njih su se nadovezala vikend naselja, koja se ili linijski šire uz obalu ili þine grupirane, izolirane sklopove (Šimuni, Mandre, Košljun, Vlašiüi, Smikvica, Bošane). Neka naselja, veüinom iseljena, smještena su u unutrašnjim dijelovima otoka (Paško polje).

Prostorni razmještaj naselja Naseljavanje i gospodarski razvoj otoþnog prostora Paga od davnina su odreÿeni agrarnostoþarskim potencijalom zemljišta, povoljnim uvjetima eksploatacije mora za dobivanje soli i nepovoljnim klimatskim uvjetima (Rogiü, 1972.). Povoljni prirodni uvjeti koji su doprinijeli razvoju velikog broja naselja najizraženiji su u unutrašnjoj, centralnoj flišnoj udolini (plodno tlo, solane, blagi reljef, niska obala, izvori vode, manja izloženost buri) i na dijelovima jugozapadnog primorja (blagi reljef, niska obala, zaklonjenost od bure).

Nenaseljena su ostala podruþja ogoljelih, strmih, sjeveroistoþnih dijelova otoka (vapnenaþkih bila) i obale, a to su ujedno i podruþja najveüe izloženosti razornom djelovanju bure.

22

Bura je imala daleko najveüi utjecaj na razmještaj naselja i život otoþana. Gotovo sva naselja smještena su na najpogodnijim položajima u odnosu na buru (najslabija bura), a to su pretežno jugozapadne padine i obale otoka. Smanjivanje intenziteta bure odražava se u poveüanju broja naselja, veüem gospodarskom iskorištavanju prostora, veüoj bujnosti vegetacije, a samim tim i veüoj krajobraznoj raznolikosti. Utjecaju bure najviše su izloženi sjeveroistoþni dijelovi otoka, što je rezultiralo njihovom nenaseljenošüu.

Reljef je izvršio znatan utjecaj na prostorni raspored naselja. Njegovi oblici i promjene utjecali su na korištenje prostora, a samim tim i na raspored naselja. Osim toga, veoma je bitan meÿuodnos karakteristika topografije i intenziteta bure (reljefna uzvišenja spreþavaju jake prodore vjetra).

Otok Pag karakteriziraju male nadmorske visine (najviši vrh iznosi 348 m), koje kao takve nisu imale presudan utjecaj na raspored naselja. Veüina naselja je smještena na nadmorskoj visini do 50 m i na blagim padinama (do 5°, max 12°). Izuzetak þine naselje Kolan i nekoliko manjih naselja na poluotoku Lunu (do 100 m).

Presudan utjecaj na raspored naselja imali su razmještaj polja (obradivih površina), solane i obalni pojas. Uz svako od paških polja smjestilo se jedno ili više naselja (ovisno o veliþini polja), a solane su imale presudan utjecaj na smještaj i gospodarski razvoj grada Paga i nekoliko susjednih naselja. Veliki broj naselja razvio se i u obalnom pojasu. Zanimljivo je istaüi da su sva ta naselja smještena na dijelovima jugozapadnog primorja, a razlog tomu je pristupaþna obala nagiba do 12° i zaklonjenost od bure. Razvoj ovih naselja u prošlosti je bio sputavan zbog siromaštva prirodne sredine njihovoga neposrednog zaleÿa i samim tim slabog razvoja pomorstva (Rogiü, 1972.). Danas, razvojem turizma, trend je obrnut (vikend naselja, turistiþki objekti).

Sjeveroistoþne dijelove otoka i obale karakteriziraju veüe nadmorske visine, veüi nagibi (iznad 12°) i izloženost jakim udarima bure. To su veüinom potpuno ogoljeli predjeli paških kamenjara, na kojima nije došlo do razvoja naselja. Izuzetak predstavljaju vikend naselja, smještena na sjeveroistoþnoj obali zapadno od grada Paga.

2.3.2.1 Grafiþki prilozi Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000)

2.3.3

Prometna infrastruktura

Prema Prostornom planu ureÿenja grada Paga, prolaz državne ceste D-106 osigurava relativno visoko standardnu cestovnu prometu vezu prema županijskom središtu, kojom se promet radi postojeüeg mosta (þime je otok Pag postao “poluotok”) može odvijati konstantno. Glavna okosnica prometne mreže ovog dijela županije (D-106) omoguüuje približavanje podruþja Grada (preko drugih državnih cesta) okolnim makroregionalnim središtima (Rijeka, Split), te središtu države gradu Zagrebu. Osim cestom D 106, veza sa kopnenim dijelom Županije i ostalim državnim cestama postiže se i trajektnim prometom.

Dalje se u Prostornom planu navodi kako otoþni položaj Grada Paga u odnosu na državni teritorij, kao i periferna lokacija u odnosu na postojeüi razvojni koridor, koji se pruža od Nina preko Zadra do Šibenika i Splita duž glavnih prometnih pravaca i jadranske obale u smjeru jugoistoka, uvjetuje formiranje zasebnog razvojnog podruþja otoka i Grada Paga temeljenog na tradicionalnim i novim gospodarskim aktivnostima.

23

3. Analiza donesenih prostornih planova ureÿenja gradova/opüina i pripadajuüih odredbi za provoÿenje namjene/korištenja površina u odnosu na postojeüu i planiranu zaštitu krajobraza 3.1 Metoda rada Na prikupljenim prostornim planovima izvršena je analiza donesenih odluka o namjeni i korištenju površina na prostoru obuhvata, te provedbenih odredbi i mehanizama/alata predviÿenih za zaštitu krajobraza. Na taj naþin spoznat je zakonom predviÿen scenarij na relaciji zaštita-razvoj krajobraza za podruþje obuhvata. Ponajprije je izvršena analiza grafiþkih priloga namjene i korištenja površina i provedbenih odredbi na regionalnoj razini (prostorni plan Zadarske županije), s fokusom na prostor prostor obuhvata. Potom je analizirana lokalna razina donesene prostorno-planske dokumentacije koju su þinili Prostorni plan ureÿenja grada Paga, Prostorni plan ureÿenja opüine Povljana i Prostorni plan ureÿenja opüine Kolan.

3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostornih pritisaka i njihovih posljedica

prostora/razvojnih

Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana Zadarske županije, za podruþje obuhvata Planom predviÿen razvoj ukljuþuje: Graÿevine od važnosti za državu: Prometne graÿevine: Zraþna luka na Pagu 2C/1A kategorije (potencijalna) Pomorske graÿevine: - luke županijskog znaþaja - putniþka luka: OPûINA/GRAD NASELJE LOKACIJA Pag Pag Mali Zaton Pag Pag luka Pag Pag Košljun Košljunski zaliv Pag Miškoviüi Fortica - teretna luka: Pag Miškoviüi Fortica - luke posebne namjene - luke nautiþkog turizma - marine veüe od 200 vezova (postojeüe): Tablica 2. Popis marina veüih od 200 vezova Opüina/Grad Naselje Lokacija/naziv Kapacitet Pag

Šimuni

luka Šimuni

- marine manje od 200 vezova:

24

<400

planirana postojeüa planirana postojeüa planirana

Tablica 3. Popis marina manjih od 200 vezova Opüina/Grad

Naselje

Lokacija/naziv

Pag

Košljun

Košljunski zaliv

planirana

Pag

Pag

Golija

planirana

Povljana

Povljana

luka Povljana

planirana

- sportske luke: Tablica 4. Popis sportskih luka Opüina/Grad

Naselje

Lokacija

Povljana

Povljana

luka Povljana

Kapacitet postojeüa <200

Energetske graÿevine - lokacije energetskih graÿevina za daljnja istraživanja prema elektroenergetskim podlogama predloženim od HEP-a, kao što je Pag (potencijalna) - TS Zadar-TE Pag-Prutna Ugostiteljske i turistiþke graÿevine: ugostiteljsko-turistiþke cjeline kapaciteta 3000 gostiju i više: - Pag - Suha Punta (postojeüe) ugostiteljsko-turistiþke cjeline kapaciteta 1000-3000 gostiju: - Povljana – Bas (planirano) - otok Pag – Mandre, Šimuni (postojeüe – planirano) Graÿevine od važnosti za županiju Prometne graÿevine Cestovni objekti s pripadajuüim graÿevinama i ureÿajima: - sve županijske ceste na podruþju Županije (postojeüe) - mostovi: Vir-Pag (potencijalno) Putniþke luke: Tablica 5. Popis putniþkih luka Pag

Šimuni

luka Šimuni

Pag

Smokvica uvala

Smokvica

Pag

Vlašiüi

uvala Riþina

Pag

Miškoviüi

luka Miškoviüi

Pag

Dinjiška

Dinjiška uvala

Pag

Košljun

Košljunski zaliv

Kolan

Mandre

luka Mandre

Povljana

Povljana

luka Povljana

25

Graÿevine za distribuciju plina: Redukcijske stanice, Povljana, Pag (planirane) Postojeüe turistiþke zone u ZOP-u su: Tablica 6. Popis postojeüih turistiþkih zona u ZOP-u Grad/Opüina

Naselje

Lokacija

Vrsta

Kolan Kolan Kolan Kolan Kolan Pag

Mandre Kolan Kolan Kolan Kolan Šimuni

Sv Duh Solinice ýista Prnjica Uvala Rogoza Suha Punta

T3 T3 T3 T3 T3 T3

Površina (ha) Kapacitet 5,00 5,00 5,00 5,00 2,00 20,00

500 500 300 300 100 3000

Planirane turistiþke zone u zaštiüenom obalnom pojasu Tablica 7. Popis planiranih turistiþkih zona u ZOP-u Grad/Opüina

Naselje

Lokacija

Vrsta

Površina (ha)

Kapacitet

Pag

Pag

Kotica

T2

15,00

1500

Pag

Pag

Bošana

T2

5,00

250

Pag

Pag

Paška rebra 1

T2, T3

40,00

2000

Pag

Pag

Paška rebra 2/KOPRVA -istok

T2, T3

15,00

750

Pag

Pag

Paška rebra 2/KOPRVA -zapad

T2, T3

15,00

750

Pag

Pag

Paška rebra 2/ uvala Tri Boka

T2, T3

10,00

500

Pag

Košljun

Paška rebra 3/ istok

T2,T3

30,00

1500

Pag

Košljun

Paška rebra 3/ zapad

T2,T3

50,00

3000

Pag

Košljun

Paška rebra 4

T2, T3

40,00

2000

Pag

Košljun

Bok

T2

10,00

500

Pag

Košljun

Zameti

T2

10,00

500

Pag

Gorica

Luže

T2

5,00

250

Pag

Gorica

Maletinac

T2

5,00

250

Pag

Šimuni

Dražica

T2

60,00

3000

Pag

Dinjiška

Moravþiüi

T2

8,00

400

Pag

Dinjiška

Magaši

T2

2,00

100

Pag

Vlašiüi

ýunji

T2

8,00

400

Pag

Vlašiüi

Stražica

T2

2,00

100

Pag

Smokvica

Konjska

T2

8,00

400

Pag

Smokvica

Smokvica

T2

2,00

100

26

x x x

hoteli s prateüim sadržajima, trgovaþke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreacijske i zabavne, te sliþne namjene (T1) turistiþko naselje (T2) kamp – auto kamp (T3)

Izvan graÿevinskog podruþja, na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase iznimno se može planirati izgradnja gospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti: x graÿevine za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata, te poljoprivrednih proizvoda, kao i graÿevine za þuvanje voünjaka i vinograda mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete x graÿevine za sklanjanje stoke i peradi (štale) mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete, površine ovisne o broju stoke i peradi, ne moraju biti prikljuþene na objekte infrastrukture x objekti za uzgoj stoke i peradi (farme, peradarnici) mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete, veliþine ovisne o broju stoke, odnosno peradi, uz obveznu infrastrukturnu opremljenost.

Planom se utvrÿuju lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina Tehniþko graÿevni kamen: - Grad Pag, Gorica - Grad Pag, Žestoko - Prutna (Opüina Povljana) Morska sol: - Grad Pag, Pag Infrastruktura: - rekonstrukcija i izmještanje trase (D106) kroz mjesta Dinjišku, Vrþiüe, te grad Pag - nova cesta u Pagu, Sveta Fumija-Mali Zaton - odreÿena je makrolokacija za planiranu izgradnju vjetroelektrana na podruþju Paga: VE Ravna - državne ceste D 106 i D 108 sa zahvatima djelomiþnog premještanja (zaobilaznice grada Paga, te naselja Dinjiška i Miškoviüi), poboljšanja graÿevno-tehniþkih i prometnih uvjeta - trasa nove državne ceste na potezu Pag-Mali Zaton, sa trajektnom/teretnom lukom - vodoopskrbni sustav - regionalni vodovod sjeverne Dalmacije - novoplanirana trasa županijske ceste na potezu Sv. Petar - Proboj - Košljun - Dinjiška - veza - planirani most na trasi D-108 (Pag-otok Vir) - izgradnja glavnih dijelova sustava odvodnje - vodoopskrbna infrastruktura sa ostvarenjem veze prema Zadru (vodoopskrbni sustav Zrmanje, spajanjem preko Paškog mosta i iz pravca otoka Vira) i poboljšanje veze prema vodovodu Hrvatskog primorja - helidromi na podruþju grada Paga i lokalitetu Paška rebra - odreÿena makrolokacija za planiranu izgradnju vjetroelektrana na podruþju Paga: VE Ravna - odreÿene dvije lokacije odlagališta otpada Marikultura: Uzgoj školjki: zona 2 (podruþje u kojemu marikultura ima visok prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti): - otok Pag - uvala Dinjiška, uvala Vlašiüi, uvala Stara Povljana, kanal Nova Povljana.

27

Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana ureÿenja grada Paga, Prostornog plan ureÿenja opüine Povljana, te Prostornog plana ureÿenja opüine Kolan i analize grafiþkih priloga Korištenje i namjena površina, planirani razvoj krajobraza koncipiran je kao: Turizam: x Postojeüa i potencijalna velika podruþja turistiþke namjene: Tablica 8. Popis postojeüih i potencijalno velikih podruþja turistiþke namjene Lokalitet

Uže podruþje

Pag

Površina (ha) post.+potenc. br. kr.

Postojeüa

Potencijalna

Prutina

+

+

200,00

>3000

Proboj - Šimuni

+

+

800,00

>3000

Kolan

-

+

100,00

1000-3000

Gajac

+

+

100,00

1000-3000

Povljana

-

+

50,00

1000-3000

x Planirane turistiþke zone u zaštiüenom obalnom pojasu (TI - hotel, T2 - turistiþko naselje, T3 - kamp) Tablica 9. Popis planiranih turistiþkih zona u ZOP-u Grad/Opüina Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Pag Povljana Povljana Kolan Kolan

Naselje

Lokacija

Pag Pag Pag Pag Pag Pag Košljun Košljun Košljun Košljun Košljun Gorica Gorica Šimuni Dinjiška Dinjiška Vlašiüi Vlašiüi Smokvica Smokvica

Kotica Bošana Paška rebra 1 Paška rebra 2/KOPRVA -istok Paška rebra 2/KOPRVA -zapad Paška rebra 2/ uvala Tri Boka Paška rebra 3/ istok Paška rebra 3/ zapad Paška rebra 4 Bok Zameti Luže Maletinac Dražica Moravþiüi Magaši ýunji Stražica Konjska Smokvica Bas Punta Rastovac Mandre - istok Mandre - zapad kapaciteta 2000

Vrsta T2 T2 T2, T3 T2, T3 T2, T3 T2, T3 T2,T3 T2,T3 T2, T3 T2 T2 T2 T2 T2 T2 T2 T2 T2 T2 T2 T2 T2, T3 T2 T2 i T3

ureÿene morske plaže unutar graÿevinskog podruþja Povljane: 28

Površina (ha) Kapacitet 15,00 5,00 40,00 15,00 15,00 10,00 30,00 50,00 40,00 10,00 10,00 5,00 5,00 60,00 8,00 2,00 8,00 2,00 8,00 2,00 30,00 10,00 40,00 40,00

1500 250 2000 750 750 500 1500 3000 2000 500 500 250 250 3000 400 100 400 100 400 100 2000 1200 2000 2000

Bas Dubrovnik Mali Dubrovnik Perilo Livade - Obatnice I Livade - Obatnice II uvala Stara Povljana

ureÿene morske plaže uz graÿevinsko podruþje: obalni pojas izmeÿu turistiþke zone Bas i Povljane sjeverni i južni dio Punte Rastovac Sportsko-rekreacijska namjena Mandre Šimuni Paška rebra Sv. Petar Proboj Košljun Maletinac Smokvica Stara Vas - Dinjiška Zone sportsko-rekreacijske namjene izvan naselja: Dubrovnik Povljana jug Povljana jug 2 uvala Stara Povljana Rastovac Kolan Površina za smještaj aquaparka: sjeverno od zone Bas Infrastruktura: CESTE - rekonstrukcija i izmještanje trase (D106) kroz mjesta Dinjišku, Vrþiüe, te grad Pag - nova cesta u Pagu Sveta Fumija - Mali Zaton - državne ceste D 106 i D 108 sa zahvatima djelomiþnog premještanja (zaobilaznice grada Paga, te naselja Dinjiška i Miškoviüi), poboljšanja graÿevno-tehniþkih i prometnih uvjeta - trasa nove državne ceste na potezu Pag - Mali Zaton, sa trajektnom/teretnom lukom - zahvati poboljšanja graÿevno-tehniþkih i prometnih uvjeta državne ceste D108 - nova državna cesta na potezu Povljana - Vir - nove spojne ceste državnih cesta D108 i D306 koje üe povezivati grad Pag sa županijskim središtem preko opüine Povljana i novoplaniranog mosta o. Pag- o. Vir, nove ceste od naselja Povljana do naselja Smokvica, lokalnog karaktera - produžetak ceste u naselju Povljana prema turistiþkoj zoni Bas - produžetak ceste u naselju Povljana prema turistiþkoj zoni Punta Rastovac - lokalna ceste – povezivanje naselja Kolan i Mandre – u središnjem dijelu Opüine izmeÿu državne ceste D 106 i lokalne ceste L 63003 - novoplanirana trasa županijske ceste na potezu Sv. Petar - Proboj - Košljun – Dinjiška veza - planirani most na trasi D-108 (Pag - otok Vir)

29

-

-

ELEKROENERGETIKA trase tranzitnih zraþnih dalekovoda napona 110 i 35 kV u okviru postojeüih koridora potencijalna lokacija elektrane na ukapljeni naftni plin na poluotoku Prutna (lokacija Marina Dražica) trasa 400 kV dalekovoda u sluþaju gradnje termoelektrane TE „Pag-Prutna“ – TS Zadar odreÿena makrolokacija za planiranu izgradnju vjetroelektrana na podruþju Paga: VE Ravna VODOOPSKRBA vodoopskrbna infrastruktura sa ostvarenjem veze prema Zadru (vodoopskrbni sustav Zrmanje, spajanjem preko Paškog mosta i iz pravca otoka Vira) i poboljšanje veze prema vodovodu Hrvatskog primorja, regionalni vodovod sjeverne Dalmacije izgradnja glavnih dijelova sustava odvodnje vodosprema Mandre 3, kapaciteta 500 m3 vodosprema Sveti Duh, kapaciteta 100 m3 Odvodnja otpadnih voda: varijanta 1 – jedinstveni kanalizacijski sustav Kolan-Mandre varijanta 2 – dva kanalizacijska sustava – kanalizacijski sustav Kolan i kanalizacijski sustav Mandre

-

ZRAýNI PROMET helidromi na podruþju grada Paga i lokalitetu Paška rebra potencijalna lokacija zraþne luke kategorije 1A / 1B za potrebe otoka Paga na podruþju Opüine Kolan – od uvale Slatina sjeverno od naselja Mandre potencijalne lokacije zraþne luke kategorije 2C / 1A za potrebe otoka i Grada Paga na podruþju Girenice i Vrþiüi helidrom u okviru naselja Povljana

-

POMORSKI PROMET planirane lokacije za luke nautiþkog turizma Šimuni < 400 vezova Košljunski zaljev < 200 vezova Pag – Golija < 200 vezova Povljana marina < 200 vezova

-

-

luka posebne namjene: industrijska luka - potencijalna lokacija “Vranjinac” - Prutna (termoelektrana) morska luka za javni promet lokalnog znaþaja Lokalitet - Mandre Luka Fortica (Miškoviüi) - postojeüa putniþka, planirana putniþka i teretna luka, županijskog znaþaja, 200 vezova Luka Košljun - planirana putniþka luka županijskog znaþaja, 200 vezova Luka Mali zaton - planirana putniþka luka županijskog znaþaja, 200 vezova privezišta naselje Mandre - turistiþka zona Istok naselje Mandre - turistiþka zona Zapad naselje Kolanjski Gajac.

Radi realizacije prometno-pomorske infrastrukture (luke posebne, turistiþke i ostale namjene, ukljuþujuüi komunalne vezove lokalnog stanovništva) Planom su osigurani potrebni prostori unutar akvatorija, ukupne površine 131,8 ha, što obuhvaüa sljedeüe lokacije: 30

-

zona Gajac = 3,3 ha zona Mandre = 8,4 ha zona Šimuni = 14,0 ha (postojeüe i planirano) zona Paška Rebra = 13,0 ha zona Proboj = 5,6 ha zona KoŠijun = 49,5 ha zona Maletinac = 10,8 ha zona Dinjiška = 2,5 ha zona Miškoviüi = 1,3 ha zona Vlašiüi = 3,5 ha zona Smokvica = 1,1 ha zona Pag= 18,8 ha.

Marikultura - Uzgoj školjki: uvala Dinjiška, uvala Vlašiüi, uvala Stara Povljana, kanal Nova Povljana, podruþje Pakoštane-Drage, od otoþiüa Veliki i Mali Žavinac do kopnene obale.

- U okviru akvatorija Grada Paga Planom se omoguüuje postavljanje infrastrukture za marikulturu – ribogojilišta na šest lokacija, u zonama udaljenim minimalno 1000 m od lokaliteta predviÿenih za stambenu i drugu izgradnju, odnosno minimalno 300 m od neizgraÿene obale. Prostor akvatorija može se urediti za uzgoj, pod uvjetom da se time ne optereüuje ekosustav i snižava kvalitetu mora ispod uvjetovane II. kategorije. Površina pojedine lokacije iznosi 150x450 m (6,25 ha), sa minimalnom dubinom mora od 30 m.

Opaska: ZONE NISU IMENOVANE / NAVEDENE; OSIM OZNAKE NA GRAFIýKOM DIJELU. Groblja - postojeüe groblje Povljana površine 0,28 ha, planirano za razvoj 2,45 ha - groblje (Kolan) površine 0,15 ha, proširenje na 0,41 ha Iskorištavanje mineralnih sirovina - iskorištavanje nalazišta kamena uz naselje Gorica zadržava se u okvirima postojeüeg i Planom utvrÿenog eksploatacijskog polja veliþine 12,47 ha.

- prerada kamena na podruþju Grada Paga moguüa je na lokalitetu "Žestoko" u okviru površine od 43,95 ha.

- površine na kojima se odvija privremena eksploatacija radi pripreme prostora za drugu namjenu iznosi kod sanitarne deponije 56,39 ha, luke Zaton 2,70 ha i za kanal Košljun Pag 14,2 ha.

Gospodarska namjena - proizvodna i poslovna namjena na prostoru naselja Kolan Postupanje s otpadom - potencijalne lokacije za smještaj transferne postaje za prikupljanje i selekciju otpada: - u poslovnoj zoni Pag 2 - postojeüe odlagalište otpada na lokaciji Sv. Kuzam koje treba sanirati i eventualno prenamijeniti u postaju za transfer otpada.

31

3.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana ureÿenja grada Paga, Prostornog plana ureÿenja opüine Povljana, te Prostornog plana ureÿenja opüine Kolan i analize grafiþkih priloga Uvjeti korištenja, ureÿenja i zaštite prostora, planirana zaštita krajobraza koncipirana je kao: 1. Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode: o Posebni rezervat ornitološki rezervat Kolanjsko blato - blato Rogoza rezervat šumske vegetacije: Dubrava-Hanzine ornitološki rezervat i potencijalni vodoopskrbni resurs: Veliko i Malo blato o znaþajni krajobraz: podruþje Uvale Zrüe – 150 ha (veüim dijelom na teritoriju Grada Novalje, dio koji ulazi u dio Opüine Kolan – 50,90 ha) obalni pojas Dubrava – Hanzina, površina – 350 ha (dio koji ulazi unutar Opüine Kolan – 42,76 ha) o spomenik prirode: Geolokalitet Crnika (preventivna zaštita) park šuma: memorijalno podruþje Šubiüevac Predložena zaštita prirodnih vrijednosti u sljedeüim kategorijama: o znaþajni krajobraz: podruþje Paških stijena Velebitskog kanala 2. Zaštiüena kulturna baština U Prostornom planu Zadarske županije naveden je popis kulturne baštine koji obuhvaüa registrirane i preventivno zaštiüene spomenike kulture, te spomenike koji bi po svojoj vrijednosti trebali uüi u jednu od ove dvije kategorije. Vrijednim dijelovima kulturno-povijesne baštine smatra se i solana na Pagu, te ruralna naselja i tragovi povijesnih komunikacija i infrastruktura.

Na podruþju obuhvata nalaze se sljedeüi spomenici, odnosno cjeline: 1. Urbana cjelina: Povijesna jezgra grada Paga 2. Spomenik graditeljstva: Pag: Zborna crkva Uznesenja BDM Benediktinski samostan i crkva sv. Margarite Crkva Navještenja BDM Crkva sv. Vida Ostaci dominikanskog samostana i crkva sv. Ante Opata Ostaci franjevaþkog samostana i crkva sv. Frane Crkva sv. Jurja Crkva sv. Trojstva Kneževa palaþa Biskupska palaþa Kuüa Mirkoviü Magazini soli na Prosici Ostaci franjevaþkog samostana i crkva Uznesenja BDM u Starom Pagu 32

Povljana:

Kolan:

Dinjiška: Gorica: Miškoviü: Vlašiüi:

Crkva sv. Jurja Crkva sv. Nikole Crkva sv. Martina Crkva sv. Luke Crkva sv. Jerolima Crkva sv. Maura Crkva sv. Ante Fortica Crkva sv. Jerolima

3. Arheološko podruþje/lokalitet Pag: Gradac Stari grad Ostaci crkve sv. Petra na Prosici Ostaci crkve sv. Jurja na brdu iznad Paga Ostaci crkve sv. Nikole Ostaci crkve sv. Katarine Ostaci crkve sv. Fumije (Eufemije) Ostaci crkve sv. Andrije Ostaci crkve sv. Ivana Ostaci crkve sv. Stjepana Ostaci crkve sv. Grgura Ostaci crkve sv. Jelene Ostaci crkve sv. Lucije Ostaci crkve sv. Martina Ostaci crkve sv. Krševana Ostaci crkve sv. Nedjeljice Ostaci crkve sv. Jakova Ostaci dominikan. crkve sv. Ante Ostaci crkve sv. Kuzme i Damjana Ostaci crkve sv. Marije Stare Ostaci crkve sv. Bartula na Zametu Ostaci crkve sv. Mateja Ostaci crkve sv. Križa Ostaci samostana benediktinki i crkve sv. Margarite Ostaci crkve i samostana sv. Frane Ostaci crkve sv. Jurja Ostaci crkve sv. Ambroza Ostaci crkve sv. Andrije Ostaci crkve sv. Petra Kolan: V. Grba Graþišüe Gradac Ostaci crkve sv. Vida 33

Ostaci crkve sv. Duha Ostaci crkve sv. Marka Ostaci rimskog vodovoda Bošana: - Ostaci crkve sv. Marije Magdalene Dinjiška: Gradina Panos Ostaci crkve sv. Bartula Gorica : Gradina Ostaci crkve sv. Mihovila Košljun: Ostaci crkve sv. Tome Smokvica: Ostaci crkve sv. Jurja Gradina Gradac Stara Vas: Ostaci crkve sv. Križa Povljana: Stara Povljana 4. Ruralno-urbana cjelina Kolan: Zuboviüevi dvori – puþko graditeljstvo 3.Zaštiüeno obalno podruþje (ZOP) 4. Planske mjere zaštite: x Mjere zaštite okoliša o izuzeüe iz lovnog podruþja tijekom cijele godine zaštiüenih dijelova prirode: Malo Blato, K.O. Dinjiška “trstik 1” 395.591 m2; Malo Blato, K.O. Povljana, “rudina” 311.248 m2; Velo Blato, K.O. Povljana, “neplodno“ 870.734 m2 o istraživaþki radovi uz nadopunu postojeüe dokumentacije, na osnovi koje üe se odrediti posebni uvjeti modaliteta zaštite i ureÿenja prostora: zaljev Stara Povljana - arheološki lokalitet (antika) uvala Stara Povljana - arheološki lokalitet (srednji vijek) Belotine - arheološki lokalitet (srednji vijek) Gomilica - arheološki lokalitet (srednji vijek) Sv. Martin - arheološki lokalitet (srednji vijek) “Livadine“ (zemljište braüe Rukavina) - arheološki lokalitet (srednji vijek) današnje groblje Povljane - arheološki lokalitet (srednji vijek) Kolan - arheološko i ruralno podruþje naselja i okolice (Gradine, Brizi, Sv.Vid) Košljun - arheološko i ruralno podruþje naselja i okolice Stari Grad na Pagu - arheološko i ruralno podruþje nekadašnjeg naselja i okolice Vlašiüi - ruralno podruþje naselja i okolice Dinjiška - arheološko i ruralno podruþje naselja i okolice šire podruþje toponima Rt Fortica gradina Sv. Juraj u Pagu arheološko i ruralno podruþje naselja Stara Vaša o zaštita nepokretnih kulturnih dobara - registriranih spomenika kulture koja obuhvaüa sljedeüe pojedinaþne objekte i urbano-prostorne cjeline izradom prostorno-planske i konzervatorske podloge ili utvrÿivanjem sustava mjera zaštite: 34

Crkva uznesenja B.D.M u Starom Gradu Crkva uznesenja B.D.M. u gradu Pagu Urbanistiþka cjelina grada Paga Kompleks Kneževa dvora Benediktinski samostan i crkva sv. Margarete u Pagu Crkva sv. Frane u Pagu Crkva sv. Jurja u Pagu Crkva sv. Vida na brdu Sv. Vid Rodna kuüa kipara Ivana Mirkoviüa

o Mjere oþuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova Površinske kopnene vode i moþvarna staništa Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare Šume More i morska obala Podzemlje o Zaštita od buke i zaštita zraka dislokacijom proizvodno-poslovnih zona izvan naselja dislokacijom glavnih prometnih tokova izvan naselja zeleni pojasevi, zeleno - parkovne površine o Zaštita tla o Zaštita šuma (zabrana izgradnje) o Zabrana izgradnje na poljoprivrednim tlima visokog boniteta o Utvrÿivanje potrebnih korekcija i dopuna u dokumentima prostornog ureÿenja o Mjere sanacije ugroženih dijelova okoliša o Zaštita morskog akvatorija o Pravila izgradnje o Zaštita od požara prema “Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Opüine Kolan”

5. Obveze izrade prostornih planova i ostalih dokumenata o Urbanistiþki plan ureÿenja naselja Kolan o Urbanistiþki plan ureÿenja naselja Kolanjski Gajac o Urbanistiþki plan ureÿenja naselja Mandre o Urbanistiþki plan ureÿenja dijela naselja Mandre o Urbanistiþki plan ureÿenja dijela naselja Mandre o Urbanistiþki plan ureÿenja ugostiteljsko-turistiþke zone Mandre istok o Urbanistiþki plan ureÿenja ugostiteljsko-turistiþke zone Mandre zapad o Urbanistiþki plan ureÿenja ugostiteljsko-turistiþke zone Solinice (kamp) o Urbanistiþki plan ureÿenja športsko-rekreacijske zone uvala Slatina o Urbanistiþki plan ureÿenja ugostiteljsko-turistiþke zone uvala Rogoza (kamp) o Urbanistiþki plan ureÿenja ugostiteljsko-turistiþke zone Prnjica (kamp) o Urbanistiþki plan ureÿenja ugostiteljsko turistiþke zone ýista (kamp) o Urbanistiþki plan ureÿenja športsko-rekreacijske i turistiþke zone uvala Sveti Duh (Budakovo) o Urbanistiþki plan ureÿenja zone Dražica o Urbanistiþki plan ureÿenja poslovne zone Kolan 35

o Urbanistiþki planovi ureÿenja naselja: - UPU Bošana - UPU Dinjiška - UPU Gorica - UPU Pag - UPU Košljun - UPU Miškoviüi - UPU Proboj - UPU Šimuni - UPU Smokvica - UPU Stara Vas - UPU Sv. Marija - UPU Sv. Marko - UPU Vlašiüi - UPU Vrþiüi Ostali urbanistiþki planovi ureÿenja: - UPU kanal Pag - Košljun - UPU komunalne zone Mali zaton - UPU poslovne zone Pag 1 (postojeüa zona u naselju) - UPU poslovne zone Pag 2 (planirana zona izvan naselja) - UPU turistiþke zone Kotica - UPU turistiþke zone Bošana - UPU turistiþke zone Paška rebra 1 - UPU turistiþke zone Paška rebra 2 / Koprva - istok - UPU turistiþke zone Paška rebra 2 / Koprva - zapad - UPU turistiþke zone Paška rebra 2 / uvala Tri boka - UPU turistiþke zone Paška rebra 3 - istok - UPU turistiþke zone Paška rebra 3 - zapad - UPU turistiþke zone Paška rebra 4 - UPU turistiþke zone Bok - UPU turistiþke zone Zameti - UPU turistiþke zone Luže - UPU turistiþke zone Maletinac - UPU turistiþke zone Dražica - UPU turistiþke zone Moravþiüi - UPU turistiþke zone Magaši - UPU turistiþke zone ýunji - UPU turistiþke zone Stražica - UPU turistiþke zone Konjska - UPU turistiþke zone Smokvica - UPU turistiþke zone Suha punta o Urbanistiþki plan ureÿenja naselja Povljana - centar (UPU 1) o Urbanistiþki plan ureÿenja naselja Povljana - jug (UPU 2) o Urbanistiþki plan ureÿenja turistiþke zone Rastovac (UPU 4) o Urbanistiþki plan ureÿenja poslovne zone Povljana (UPU 5) o Urbanistiþki plan ureÿenja sportsko-rekreacijske zone Aquapark (UPU 6) 36

o o o o o

Urbanistiþki plan ureÿenja sportsko-rekreacijske zone Rastovac (UPU 7) Urbanistiþki plan ureÿenja sportsko-rekreacijske zone Stara Povljana (UPU 8) Urbanistiþki plan ureÿenja termoelektrane Prutna (UPU 9) Urbanistiþki plan ureÿenja sportsko-rekreacijske zone Povljana jug 2 (UPU 10) Detaljni plan ureÿenja groblja Kolan

6. Izraÿeni i planirani zahvati u prostoru za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO): - sanacija sadašnje lokacije odlagališta južno od naselja Povljana - lokaliteti morskog akvatorija opüine Povljana za uzgoj ribe i školjaka - postavljanje infrastrukture za marikulturu na šest lokacija u okviru akvatorija Grada Paga.

3.4 Sinteza prikupljenih znanja Sinteza prikupljenih znanja (usporedba razvojnih i zaštitnih zahtjeva) grafiþki je prikazana na kartama korištenja i namjene površina i kartama uvjeta za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora.

3.4.1

Grafiþki prilozi

Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000) Karta 10. Karta zaštiüenih podruþja (M 1:100 000) Karta 11. PPUG Pag - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 12.1 PPUO Povljana - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 12.2 PPUO Kolan - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 13. PPUG Pag - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 14.1 PPUO Povljana - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 14.2 PPUO Kolan - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

37

4. Tipološka klasifikacija krajobraza 4.1 Metoda rada Tipološka klasifikacija krajobraza bazirana je na podijeli krajobraza u tipove/podruþja sa izraženim zajedniþkim karakteristikama. Kriteriji koji su korišteni pri klasifikaciji su, na ovoj razini obrade (1:25000), u prvom redu reljef, te na podruþjima gdje reljef nije izražena prostorna komponenta, a postoje vrlo izražene razlike u površinskom pokrovu, bitan kriterij bio je površinski pokrov. Krajobrazni tipovi/podruþja su morfološke jedinice sa vidljivim prostornovizualnim obilježjima koja mogu biti specifiþni ili vrlo uþestali prostorni elementi. Oni þine prostorne slike koje su rašþlanjene uzorcima. Krajobrazni uzorci djeluju na kompleksnost i doprinose prostornoj dinamici podruþja. Tako þak i najmanja i najjednostavnija podruþja imaju više krajobraznih uzoraka koji svojom artikulacijom utjeþu na vizualni doživljaj prostora. Stoga je izvršena identifikacija krajobraznih uzoraka koji su nositelji detaljnijih informacija o krajobraznim tipovima/podruþjima. Kao glavni kriterij njihove identifikacije korišten je površinski pokrov i njegova kombinacija s mikroreljefom.Svako krajobrazno podruþje stoga ima raznolike krajobrazne uzorke koji se dijele na prirodne (npr. šuma, makija, more, obala) i kulturne (npr. naselja, poljodjelski uzorci). Za odreÿivanje krajobraznih uzoraka kao sitnijih prostornih jedinica trebala se izvršiti detaljnija analiza prostora, koja je raÿena u mjerilu 1:5000.

Prilikom kabinetske identifikacije krajobraznih tipova i podruþja, od velike pomoüi bile su prethodno napravljene tematske karte (karta površinskog pokrova, hillshade), ortofoto karte, te fotografije snimljene iz zraka naruþene samo za potrebe ovoga projekta. Sve potrebne podloge obraÿene su u mjerilu 1:25000, te je i sama tipološka klasifikacija raÿena na istoj razini. Tako je rezultat kabinetskog rada bila radna verzija karte krajobraznih podruþja, koju je trebalo provjeriti i modificirati terenskim istraživanjem. Bitno je napomenuti da su krajobrazna podruþja zemljopisno odreÿena, dakle jedinstvena, tako da su i nazivi pojedinih krajobraznih podruþja vezani uz geografske nazive prostora koje obuhvaüaju. Krajobrazni tipovi su, pak, opüeniti i teorijski odreÿeni. Buduüi da je tipološka klasifikacija raÿena na razini obrade 1:25000, gdje je glavni kriterij tipološke klasifikacije bio reljef, nazivi krajobraznih tipova uglavnom su vezani uz razliþite tipove reljefa.

Nakon identifikacije i klasifikacije krajobraznih tipova i podruþja, izvršena je njihova provjera ili modifikacija istraživanjem na terenu. Cilj terenskog rada je bio obilazak podruþja obuhvata i, po moguünosti, svih identificiranih krajobraznih podruþja. Za što uþinkovitiji terenski rad izvršeno je njegovo pažljivo planiranje i izraÿeni su terenski obrasci u kojima su se bilježila sva zapažanja o krajobraznim obilježjima, o estetskim i percepcijskim aspektima prostora, dominantnim krajobraznim elementima, kao i zapažanja o stanju krajobraza, te o osjetljivosti prostora na promjene. Obilaskom terena dobivene su spoznaje o prostornim degradacijama, kao i podruþjima koja bi, zbog svoje ljepote i kvalitete, mogla uüi u kategoriju iznimnih krajobraza.

Konaþni rezultat terenskog istraživanja bilo je prikupljanje opsežne fotodokumentacije, kartografski i GPS zapis toþaka fotografiranja, te prikupljanje informacija o krajobraznim podruþjima dobivenih ispunjavanjem terenskih obrazaca. Primjer terenskog obrasca nalazi se u prilogu II. Nakon obilaska terena, svi podaci su obraÿeni, te je izvršena potvrda ili korekcija identificiranih krajobraznih tipova i podruþja, a potom je napravljena završna tipološka klasifikacija krajobraza.

Završna tipološka klasifikacija, uz kartografski prikaz krajobraznih tipova i podruþja u mjerilu 1:25000, sadrži i detaljan opis svih krajobraznih uzoraka, tipova i podruþja, upotpunjen ilustracijama.

38

4.2 Krajobrazni uzorci Prirodni krajobraz: 1. More More je jedinstvena pojava, koja se odlikuje izuzetno vrijednim vizualnim kvalitetama. To je prostor sa izuzetno visokim stupnjem prirodnosti, jer je na njemu antropogeno djelovanje periodiþkog karaktera i ne stvara vizualne promjene. Morska površina oko Paga je artikulirana i uglavnom zatvorena. Susjedna kopna i otoþiüi onemoguüuju otvaranje vodenih površina, pa je rub ovog uzorka okarakteriziran veüim brojem uvala, zaljeva, kanala i sliþno. Blizina susjednih kopnenih i otoþnih površina, te zatvorenost vodene površine, mogu biti razlozi uþestalijem prometovanju brodova, što ovaj uzorak þini još kompleksnijim.

2. Obala Niti jedan uzorak se ne nalazi pod tolikim pritiskom ljudske djelatnosti kao što je to sluþaj kod obale. Kontakt mora i kopna je jedinstven, a time i vrlo atraktivan, i to najviše u turistiþkom smislu. Antropogeni sistemi se þesto uzdužno šire prebrzo i neplanirano, pa trajno mijenjaju sliku krajobraza, što se jasno vidi na morskoj obali ovog podruþja. Pag spada u skupinu najrazvedenijih hrvatskih otoka, s ukupnom dužinom obale 269,2 km, te koeficijentom razvedenosti 4,50 (Nodilo, 1998.).

A. Niska obala Veüi dio obale „paške komune“ spada u nisku obalu nagiba do 32 stupnja. Ovi prostori zbog nekontroliranosti razvoja turizma trpe najveüe optereüenje. Ove su obale pjeskovite i šljunkovite, a najþešüe i vrlo pristupaþne.

B. Strma obala Na sjevernoj obali, uz Velebitski kanal, kao i na obali uz naselje Bošane, mogu se naüi i strme obale nagiba 32 do 55 stupnjeva. Karakteristiþna pojava na ovom uzorku su erozije i akumulacija erodiranog materijala.

C. Klifovi Vrlo je malo klifova nagiba 55 do 90 stupnjeva, i to na sjevernoj obali uz Velebitski kanal. ýeste pojave su jaruge i usjeci koji nerijetko formiraju male uvale.

3. Šume i makije Šumske površine „paške komune“ su pod utjecajem nekontrolirane ispaše i sjeþe, te pod utjecajem prirodnih uvjeta, kao što je bura, kroz stoljeüa gotovo potpuno nestale. Najznaþajnija prirodna šumska površina na ovom dijelu otoka Paga nalazi se u podnožju Sv. Vida uz obalu Paškog kanala. Radi se o zaštiüenoj autohtonoj šumi hrasta medunca. S druge strane otoka, uz naselje Šimuni, može se naüi nekoliko malih fragmenata prirodne šume. Osim prirodnih šuma, na otoku Pagu se mogu naüi vrlo male površine šumskih nasada, i to uz rub moþvare u okolici naselja Povljana, te vrlo mala površina u Vlašiþkoj udolini. Prirodnih makija na otoku Pagu ima zanemarivo malo.

U kontekstu okolnog krajobraza u kojemu dominira gola stijena, uzorci šuma unose jake kontraste u prostor, što u vizualnom smislu ima vrlo veliku vrijednost. Ovakvi krajobrazi doprinose dramatiþnosti prikaza, što je bitno vizualno obilježje otoka Paga.

4. Moþvare, lokve i livade Karakteristiþnost otoka Paga þini i prisutnost površina stalnih i povremenih stajaüih slatkih i boþatih voda. Najznaþajnije ovakve površine nastale su u potopljenim niskim dolinama i 39

zaravnima, a to su Veliko i Malo Blato izmeÿu Povljane, Dinjiške i Vlašiüa, te Kolansko Blato, koje su ujedno i ornitološki rezervati. Karakteristiþna je prisutnost moþvarnog i halofitnog bilja, te izmjenjivanje vlažne i suhe faze.

Vrijednost uzorka moþvarnih površina i livada takoÿer je potrebno sagledati u kontekstu šireg podruþja. Ovaj uzorak unosi kompleksnost u prostor otoka Paga, jer sadrži komponentu dinamiþnosti, tj. promjenjivosti, za razliku od okolnoga prevladavajuüeg krajobraza kamenjara.

5. Gole stijene Uzorak golih stijena nalazi se u podruþju najviših nadmorskih visina otoka Paga, toþnije na potezu hrpta od Paga preko Bošana, pa sve do Kolana. Ovaj izduženi uski pojas istiþe se zbog izražene vertikalnosti i potpune ogoljelosti.

Antropogeni (kulturni) krajobraz: 6. Poljodjeljski uzorci A. Kamenjarski pašnjaci Kao nosioci identiteta otoka Paga, kamenjarski pašnjaci su najzastupljeniji uzorak, jer zauzimaju gotovo sve površine izuzev najviših i najstrmijih vrhova oko Sv. Vida, te najnižih potopljenih i zamoþvarenih dolina i zaravni. Veüinom su to široke parcele ograÿene karakteristiþnim suhozidima, dok nešto manje površine zauzimaju neparcelizirani otvoreni pašnjaci na nepristupaþnijim terenima.

Uzorak pašnjaka sa suhozidima se, s obzirom na strukturu, može podijeliti u nekoliko tipova parcelacije, ali im je zajedniþka karakteristika ogoljenost krša prekrivenog zajednicom kovilja i ljekovite kadulje, te zajednicom primorskog brdena i kršina.

Pašnjaci bez suhozida smješteni su uglavnom na manje pristupaþnim terenima izloženim buri, i to duž cijelog dijela istoþnog antiklinalnog bila (uz Velebitski kanal) i manjim vapnenaþkim bilima na krajnjem jugozapadnom dijelu otoka. To su najogoljeliji predjeli otoka, poznati kao „mjeseþeva površina“, a prekriva ih vegetacija primorskih vapnenaþkih toþila i ogoljelih kamenjara (zajednica primorskog mekinjaka) sa fragmentima submediteranskih pašnjaka kršina i vriska.

Veüinu centralnog dijela otoka Paga, na potezu izmeÿu Kolanskog blata preko Šimuna do Košljuna, zauzimaju zapušteni pašnjaci koje postupno preuzima makija. Razlozi napuštanja starih pašnjaþkih površina mogu se tražiti u nesreÿenim vlasniþkim odnosima, u odlukama o zabrani ispaše na tim prostorima, te u razvoju turizma kojem pogoduje poveüavanje broja zelenih, rekreacijskih podruþja. U sluþaju nastavka ovakvih trendova sukcesije ili zarastanja, identitet prostora otoka Paga mogao bi postati upitan.

Uzorak kamenjarskih pašnjaka možemo podijeliti na sljedeüe tipove: - kamenjarski pašnjaci bez parcelacije - kamenjarski pašnjaci sa suhozidima velikih dimenzija geometrijskog oblika - kamenjarski pašnjaci sa simetriþnim suhozidima i izrazito izdužene parcelacije - kamenjarski pašnjaci sa suhozidima asimetriþne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih oblika - kamenjarski pašnjaci sa suhozidima izdužene parcelacije - kamenjarski pašnjaci sa suhozidima organskog oblika.

40

B. Tradicionalne poljoprivredne površine u polju Uzorak tradicionalnih poljoprivrednih površina u polju dominira svim udolinama otoka Paga na zaravnjenim podruþjima (maksimalno 5% nagiba) izvan zone vlaženja. To su Kolansko polje, Paško polje, Dinjiško polje, Vlašiþko polje i Povljansko polje. Najviše zapuštenih poljoprivrednih površina može se naüi u Paškom i Dinjiškom polju, u kojima prevladavaju livade i pašnjaci, dok su puno poljoprivredno aktivnija polja Kolana i Povljane.

Karakteristiþna je usitnjena pravilna parcelacija razliþitih tipova, þiji su rubovi naglašeni potezima trstike. Osim strukturne raznolikosti polja, kompleksnosti doprinosi i razliþitost biljnog pokrova sastavljenog od vinograda, oranica i pašnjaka. Ova specifiþna preklapanja mješovitih kultura s linijama trstike takoÿer su vrlo bitan element identiteta otoka Paga. S obzirom na razliþitost oblika parcelacije, mogu se izdvojiti tri strukturna tipa: - tradicionalne poljoprivredne površine u polju simetriþne izdužene parcelacije - tradicionalne poljoprivredne površine u polju asimetriþne izdužene parcelacije - tradicionalne poljoprivredne površine u polju asimetriþne kvadratne i pravokutne parcelacije.

C. Tradicionalna poljoprivreda na terasiranim površinama Terasirani krajobrazi na otoku Pagu nisu þesta pojava zbog toga što nema velike topografske rašþlanjenosti. Najviše ovakvih uzoraka može se naüi na nagnutim terenima (do 10 %) uz rubove Paškog i Dinjiškog polja i obalu podno Sv. Vida, dok se manji fragmenti mogu naüi uz Vlašiþko polje. Kako je osnovna uloga struktura terasa þuvanje i spreþavanje ispiranja tla na nagnutim terenima, karakteristiþno je za tlo ovog uzorka da je kvalitetno i duboko. Nekada se ova prednost dobro iskorištavala i terasama su prevladavali vinogradi, za razliku od današnje situacije kada prostorom dominira zarastanje i miješana kultura. Obraÿivane terase se danas mogu naüi uglavnom na južnim padinama, i to najviše u Dinjiškom polju. I ovdje trstika igra bitnu ulogu u prepoznatljivosti uzorka, jer se þesto umjesto kamena koristila za ograÿivanje parcela, ali i zaštitu od bure i posolice. S obzirom na strukturne razlike, razlikujemo dva tipa terasiranih krajobraza: - - tradicionalna poljoprivreda na simetriþnim izduženim širokim terasama - - tradicionalna poljoprivreda na asimetriþnim širokim terasama.

D. Tradicionalna poljoprivreda u bujiþnjacima Krajobrazi vododerina su najzastupljeniji u središnjem dijelu otoka, i to oko naselja Kolan, Mandre i Šimuna, te na podruþju Paških rebara sve do naselja Košljun. Krajobraz vododerina pokazuje visoki stupanj prilagodbe strukturne graÿe prirodnim znaþajkama prostora.

Karakteriziraju ga suhozidi, pretežno izduženih, uskih oblika, prilagoÿenih reljefnim formama jaruga i, ovisno o nagibu (5% do 12%), rašþlanjenih terasama. Javlja se na podruþjima u þijem su oblikovanju dominirali padinski procesi, uvjetovani destrukcijskim djelovanjem atmosferske vode. Rijeþ je o jarugama ili vododerinama razliþitih dubina i širina koje su ispunjene naslagama tla (koluvij) ispranog s okolnih padina. Izgradnjom suhozida i terasa zadržane su naslage plodnog tla, þime je omoguüeno obraÿivanje ovih površina. Na njima su se nekada nalazili vinogradi, povrtnjaci i oranice, dok su danas ove kulture veüinom napuštene, a te se površine koriste kao livade i pašnjaci. Manji dio je potpuno ili djelomiþno zarastao u šumu i makiju.

E. Tradicionalna poljoprivreda u dolcima, ponikvama i depresijama okruženim suhozidima Dolci su kulturni krajobrazi malih površina, smješteni u depresijama u kršu u kojima se akumuliralo vrijedno tlo. Okruglaste depresije su ograÿene suhozidima koji omoguüuju lakše þuvanje vrijednoga tla. Takoÿer su primjer visokoga stupnja prilagodbe strukturne graÿe prirodnim karakteristikama prostora. Na demo podruþju Pag ovih je uzoraka vrlo malo, a rasporeÿeni su raštrkano oko Kolanskog blata i izmeÿu grada Paga i Košljuna.

41

7. Uzorak naselja (gradsko naselje Pag i seoska naselja) Gotovo sva naselja na ovom dijelu otoka Paga, osim Kolana, smještena su uz samu obalu, i to veüinom u uvalama. Površinom je najveüi Pag, koji jedini ima status grada.

U strukturnom pogledu se unutar pojedinih naselja ne može govoriti o nekakvoj prepoznatljivosti, stoga što gotovo ne postoje saþuvane povijesne jezgre i uglavnom prevladavaju nekontrolirani procesi apartmanizacije. Ipak, vrijedi izdvojiti stari dio grada Paga, kojega polako „nagriza“ nova izgradnja, te naselje Kolan. Vjerojatno zbog toga što je jedino naselje smješteno u unutrašnjosti, naselje Kolan je ostalo relativno oþuvano mjesto autohtonog ruralnog ambijenta.

U smislu negativnog doživljaja, osim apartmana kao dominirajuüeg motiva unutar veüine naselja, mogu se spomenuti i pogoni i skladišta (korišteni ili napušteni) vezani uz proizvodnju soli. U kategoriju pretjerane izgradnje apartmana svakako bi trebalo uvrstiti naselja Mandre, Povljanu, Vlašiü, Smokvicu, pa i grad Pag, izuzev stare jezgre. Takoÿer se unutar uzorka gradskog naselja naselja teško nailazi na prepoznatljive motive kao što su rive, trgovi ili druge javne površine.

Bez obzira na þinjenicu da nastanak nekih naselja seže daleko u povijest, da su na razvoj prostora utjecale razne kulture koje su se izmjenjivale na ovom dijelu otoka Paga, te da se radi o poznatim i posjeüenim turistiþkim destinacijama, opüenito se može reüi da naseljima veüinom nedostaju osnovna obilježja mediteranskih naselja, koja bi omoguüila identifikaciju sa specifiþnim mediteranskim paškim krajobrazima.

8. Uzorak solane Solane su takoÿer vrlo znaþajan dio identiteta ne samo toka Paga, veü i nacionalnog identiteta.

One su smještene u uskoj i nekoliko kilometara dugaþkoj paško-dinjiškoj uvali, zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta koje taj prostor pruža. Ovaj uzorak je izrazito dominantan u prostoru zbog svoje veliþine i izrazite geometrije koja se uspješno isprepliüe s okolnom parcelacijom polja.

4.2.1 Grafiþki prilozi Karta XV Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000) Karta 15a. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 15b. Karta parcelacije (M 1:25 000)

4.3 Krajobrazni tipovi Udolina Izduženo udubljenje þije je oblikovanje posljedica diferenciranog modeliranja. Radi se o izduženim depresijama koje su vrlo þesto otvorene. U pravilu su nastale poligenetski. Tektonski su predisponirane, a njihov konaþni izgled je posljedica egzogenog modeliranja (vanjskim procesima). Na podruþju obuhvata ovaj krajobrazni tip obuhvaüa Kolansku udolinu.

42

Podruþje udoline i zaljeva Zaljev je pliüi dio mora sa tri strane okružen kopnom, a u plovnoj je vezi s morem. U ovom sluþaju nastao je potapanjem dijela udoline, tj. predstavlja dio potopljene doline. Nepotopljeni dio ili udolina je na krajevima omeÿena stranama razliþitih nagiba i visina. Prema tome, ovaj tip podruþja obuhvaüa zaljev i udolinu zajedno sa rubnim stranama sve do njezinih najviših toþaka (vrhovi rubnih strana vizualno zatvaraju podruþje). Udolinski dio podruþja predstavlja vrijednu akumulaciju tla, pa su ova podruþja najþešüe obilježena poljoprivrednom djelatnošüu. To su Vlašiþka, Povljanska, Dinjiška, te najveüa Paška udolina i zaljevi.

Zaravan Ove geomorfološke cjeline obuhvaüaju podruþja ravne do blago valovite konfiguracije terena.

Odlikuju se velikom ogoljelošüu kamenjara prekrivenog oskudnom karakteristiþnom vegetacijom. Paške zaravni su uglavnom prostori koji se koriste kao pašnjaci. S obzirom na snagu antropogenog utjecaja, razlikujemo kamenjarske pašnjake i kamenarske zaravni.

Kamenjarski pašnjaci na zaravni obilježeni su snažnim rasterima suhozida, a obuhvaüaju podruþja pašnjaka istoþno od Kolanskog blata, podruþje Mandra i podruþje od Košljuna do Velog i Malog blata. Iako korištene za ispašu (jedan od razloga ekstremne ogoljelosti), kamenjarske zaravni zbog nepristupaþnosti nisu sadržavale nikakve suhozidne strukture. Ovaj tip obuhvaüa podruþja poluotoka Prutne i zaravan Ravna – Dolac.

Obalna strana Obala obuhvaüa graniþni pojas kopna i mora. Za ovaj tip podruþja znaþajno je da se smjer obale pruža paralelno s priobalnim hrptom. Tako tip obalne strane obuhvaüa sam kontakt s morem i strane sve do najviših toþaka hrptova (vrhovi hrptova su vizualna granica podruþja). Na promatranom podruþju se nalazi nekoliko tipova obalnih strana, a to su terasirana obalna strana, obalna strana ispresijecana jarugama i strma obalna strana. Karakteristiþna pjeskovita podloga i umjerenost nagiba terasirane obalne strane od Sv. Duha do Bošane stvorili su dobre uvijete za poljoprivrednu djelatnost. Zbog toga je, kako sam naziv kaže, ovaj tip podruþja obilježen sistemima terasa. Na podruþju Paška rebra nalazimo obalnu stranu ispresijecanu jarugama, koje su nastale na padinama bujiþenjem, tj. erozijom oborinske vode. Na obali uz Velebitski kanal þesti su nagibi preko 55 stupnjeva, pa se na tom prostoru mogu naüi strmci i litice.

Karakteristiþne su pojave osipanja materijala (koluvij) u podnožju padina, što þesto dovodi do oblikovanja toþila (destrukcijski žlijebovi na stjenovitim dijelovima padina). Zbog jakog utjecaja vjetra, þesti su i erozijski reljefni oblici (klifovi, valne potkapine i abrazijske terase).

4.3.1

Grafiþki prilozi

Karta XVI Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000) Karta 16a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta 16b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)

43

4.4 Krajobrazna podruþja 1. Krajobrazno podruþje: Mandre – Šimuni Položaj podruþja: Podruþje je smješteno na sjeverozapadu demo podruþja Pag, izmeÿu Kolanskog blata i južne obale. Obuhvaüa naselja Kolan i Šimune.

Glavne karakteristike: - napušteni pašnjaci geometrijske uske izdužene parcelacije - naselje Mandre iskljuþivo apartmanskog karaktera, pravilan raster proizašao iz parcelacije pašnjaka - naselje Šimuni smješteno uz duboku usku prirodnu uvalu takoÿer apartmanskog karaktera - divlji kampovi na napuštenim pašnjacima Definirajuüi kriteriji: Podruþje je odreÿeno geomorfološkim obilježjima (blago valovit antropogeni reljef) i ujednaþenošüu biljnog pokrova (makija na napuštenim pašnjacima).

Opüi prostorni odnosi: Prostorom dominira uzorak zapuštenih pašnjaka izduženih pravilnih geometrijskih parcela omeÿenih suhozidima. Cijelo podruþje je podreÿeno tom sistemu parcelacije, pa iz njega proizlazi sistem komunikacija i raster naselja Mandre. Sistemi parcela dolaze sve do obale koja je vrlo niska, uska i pristupaþna. Prostor je transparentan, otvoren i uravnotežen, a ujednaþenost uzorka pašnjaka na blago razgibanom terenu daje dojam mirnoüe. Uz zapuštenost, kao faktori degradacije mogu se navesti apartmanizacija obale (Mandre) i divlji kampovi u pašnjacima.

Osim prevladavajuüeg uzorka napuštenih pašnjaka, uzorka naselja, mora i obale, na podruþju se može naüi veüi broj uzorka vododerina, zatim manji broj dolaca, te znatnije površine uzorka makije i šikara.

Krajobrazne osobitosti: Izdužena parcelacija okomita na slojnice terena najprepoznatljiviji je motiv u prostoru.

Opis krajobraznih elemenata: Biljni pokrov se sastoji uglavnom od makije i fragmenata pašnjaþke vegetacije. Za veüi dio obale se može reüi da je ostao prirodan, a iznimke su okolica naselja Mandre i Šimuna. Iako pod utjecajem uznapredovale sukcesije, još uvijek je najupeþatljiviji u prostoru kulturni element suhozida. Od antropogenih elemenata bitno je navesti sisteme putova, te naselja Mandre i Šimuni. Uz nekontroliranu apartmanizaciju, elementi koji narušavaju prostor su divlji kampovi unutar pašnjaka.

44

Slika 3. Pogled iz zraka na podruþje Mandre – Šimuni sa SZ

Slika 4. Pogled iz zraka na obalni, JI dio podruþja Mandre – Šimuni sa SZ

Slika 5. Pogled na SZ dio podruþja Mandre – Šimuni

45

Slika 6. Pogled na unutrašnjost podruþja Mandre – Šimuni

Slika 7. Pogled iz zraka na JI dio podruþja Mandre – Šimuni s JZ

2. Krajobrazno podruþje: Podruþje Kolanskog blata i polja Položaj podruþja: Podruþje je smješteno na sjeverozapadnom dijelu demo podruþja Pag, a obuhvaüa sve najniže toþke Kolanskog polja, ukljuþujuüi nagnute terene koji ga obrubljuju i þine vizualnu granicu prostora.

Glavne karakteristike: - moþvara - podruþje koje je dijelom zaštiüeno kao ornitološki rezervat - polja u nizini naglašena potezima trstike - veüinom napušteni pašnjaci pravilne parcelacije sa suhozidima koji obrubljuju polje - oþuvano naselje Kolan uz rub Kolanskog polja Definirajuüi kriteriji: Granica podruþja je zaokružena geomorfološkom cjelinom doline.

46

Opüi prostorni odnosi: Radi se o velikom, prostranom i uravnoteženom podruþju u kojemu se izmjenjuju uzorci moþvare i livada, aktivnih i nizinskih polja nepravilne geometrijske parcelacije, pravilne parcelacije pašnjaka na nagnutim terenima, tradicionalne vododerine, tradicionalni dolci i naselje. Specifiþno je za cijelo podruþje da se navedeni uzorci najþešüe nalaze u zanimljivim kontrastnim situacijama, npr. snažan rub moþvare nasuprot golih pašnjaka, jaki kontrast valovitih pašnjaka i zaravnjenih polja, kontrast naselja, polja i pašnjaka. Bez obzira na raznolikost uzoraka, prevladavaju procesi sukcesije koji s vremenom umanjuju kompleksnost prostora, ali i ostavljaju dojam zapuštenosti.

Krajobrazne osobitosti: Blata sa moþvarnom vegetacijom i livadama su nosioci identiteta ovog podruþja.

Opis krajobraznih elemenata: Reljef obuhvaüa dominirajuüu široku udolinu koja ukljuþuje i rubne. Biljni pokrov je odreÿen veüinom moþvarnom vegetacijom i livadama, ali zbog sukcesije na pašnjacima se javljaju i grupe šikare i makije. U poljima u nizini prevladava miješana kultura, a na valovitim terenima pašnjaþka vegetacija. Od kulturnih elemenata bitno je navesti oþuvano naselje Kolan smješteno uz rub polja, zarasle strukture suhozida na pašnjacima i usitnjenu parcelaciju naglašenu potezima trstike u nizini. Vrlo uoþljivi i vizualno neprivlaþni elementi u prostoru su potezi dalekovoda i predimenzionirani poljski objekti.

Slika 8. Pogled s juga na Kolansko blato

Slika 9. Pogled s juga na JI dio podruþja Kolanskog polja i naselje Kolan

47

Slika 10. Pogled na unutrašnjost podruþja Kolanskog blata i polja

Slika 11. Pogled iz zraka na podruþje Kolanskog blata i polja sa SZ

Slika 12. Pogled iz zraka na JI dioKolanskog polja

48

3. Krajobrazno podruþje: Kolan – istoþni pašnjaci Položaj podruþja: Podruþje istoþnih Kolanskih pašnjaka je smješteno na krajnjoj sjeverozapadnoj granici „paške komune“ ili demo podruþja Pag. Granica je odreÿena morskom obalom na sjeveru i Kolanskim poljem na jugu, dok na istok podruþje seže do podruþja Crkvina.

Glavne karakteristike: - prepoznatljivi sistem pašnjaka odreÿen pravilnim rasterom suhozida - karakteristiþan pokrov saþinjen od oskudne vegetacije i krša - kroz podruþje prolazi važna prometnica - pjeskovita niska obala, plaže.

Definirajuüi kriteriji: Granice podruþja su odreÿene ujednaþenošüu pokrova i geomorfologijom terena þije je obilježje blaga valovitost i razgibanost.

Opüi prostorni odnosi: Ovo podruþje je priliþno jednoliþno i tek malo dinamike unosi valovitost terena. Bez obzira na odsutnost kompleksnosti, ova jednoliþnost nadopunjena veliþinom, otvorenošüu i zagasitošüu boja ostavlja snažan dojam mirnoüe i nesumnjivo je neizostavan dio identiteta otoka Paga.

Vrijednost ovog prostora je uveüana jakim kontrastom mora, pjeskovite uske obale i pašnjaka.

Podruþje je iskljuþivo antropogenog karaktera i predstavlja dokaz višestoljetne ekstenzivne ispaše. Od uzoraka na ovom podruþju nalazimo kamenjarske pašnjake sa suhozidima simetriþne, izrazito izdužene parcelacije, uzorak obale, mora, te male površine uzorka vododerina i zapuštenih dolaca.

Krajobrazne osobitosti: Sistemi suhozida u kombinaciji sa pokrovom nosioci su identiteta ovog prostora.

Opis krajobraznih elemenata: Prirodni elementi su krševita podloga sa rijetkom pašnjaþkom vegetacijom i suhim travama, te niska pjeskovita obala, tj. plaže. Kulturni elementi su mreža suhozida i snažna prometnica koja prolazi središtem podruþja.

Slika 13. Pogled iz zraka na podruþje Kolan – istoþni pašnjaci sa SZ

49

Slika 14. Pogled iz zraka na podruþje Kolan – istoþni pašnjaci s JI

Slika 15. Pogled iz zraka na SZ dio podruþja Kolan – istoþni pašnjaci sa SI

Slika 16. Pogled na kamenjarske pašnjake na podruþju Kolan – istoþni pašnjaci

50

4. Krajobrazno podruþje: Podruþje obale Sv. Duh – Bošane Položaj podruþja: Podruþje je smješteno u sjeverozapadnom dijelu „paške komune“, a obuhvaüa sjevernu ekspoziciju hrpta od vrha Sv. Vida do obale. Granica je odreÿena linijom obale na sjeveru i linijom koja povezuje najviše toþke hrpta na jugu. Na istoku podruþje završava poþetkom naselja, a na zapadu poþetkom pašnjaka.

Glavne karakteristike: - uske terase podno hrpta naglašene trstikom - pašnjaci na ogoljelom hrptu veüinom organskog oblika - oþuvana autohtona šuma hrasta medunca - uska, veüinom strma obala obrasla trstikom - raštrkani divlji kampovi.

Definirajuüi kriteriji: Geomorfološki aspekt je bio presudan kod odreÿivanja granice; hrbat, antropogeni reljef i obala mora zatvaraju izduženo usko podruþje.

Opüi prostorni odnosi: Naglo uzvišenje hrpta na relativno uskom pojasu od obale uvjetovalo je razvoj više naþina korištenja prostora. Na taj naþin je stvorena vizualno zanimljiva situacija koja poþinje niskom strmom ozelenjenom obalom, pa preko šireg, blago nagnutog pojasa terasa završava u golim strmim pašnjacima. Snažan dojam ostavljaju kontrasti boja koji se izmjenjuju na tom podruþju, od zelene boje pokrova, preko sivkasto smeÿe boje suhe trave i pijeska, do bijele boje stijena i suhozida. Zbog strmosti obale i ogoljelog hrpta dobiva se dojam blage nesigurnosti, ali i izazovnosti i dramatiþnosti. Kao najreprezentativniji primjer kontrastnosti prikaza mogao bi se izdvojiti najzapadniji dio podruþja. Prepoznatljivost paške trstike u obliku granica parcela nasuprot golih organskih pašnjaka ovdje se najbolje prezentira. Takoÿer se kao znaþajnu prostornu i prirodnu pojavu može izdvojiti i pojas autohtone šume. Harmoniþnost prikaza na cijelom podruþju je umanjena raštrkanim uzorkom kampova, objekata i rupa nastalih vjerojatno eksploatacijom, što ukazuje na blagu degradiranost prostora. Spomenute terase su danas veüinom neobraÿivane, ali procesi sukcesije još nisu uznapredovali. Najzastupljeniji uzorci koji þine podruþje su zapuštene terase i gole stijene, zatim nekoliko tipova kamenjarskih pašnjaka, šume, erodirane površine, neureÿena odlagališta otpada, more, obala i naselja.

Krajobrazne osobitosti: Odnos tri elementa: pravilnih terasa naglašenima potezima trstike, organskih pašnjaka i zelenog pojasa autohtone šume.

Opis krajobraznih elemenata: Najdojmljiviji prirodni element u prostoru je reljef, koji obuhvaüa strmu usku obalu, ogoljeli hrbat i antropogeni reljef pašnjaka. Od prirodnih elemenata znaþajan je i pojas autohtone šume na istoþnom dijelu podruþja. Radi se o zaštiüenom šumskom podruþju hrasta medunca. Na terasama prevladava niska suha vegetacija koja ukazuje na zapuštenost, a na pašnjacima suha pašnjaþka vegetacija. Buduüi da se radi o pjeskovitom tlu, þesto se mogu naüi i prirodne erozije tla. Bitne antropogene strukture su spomenute terase sa trstikom i strukture suhozida.

Antropogeni elementi koji narušavaju prostor su eksploatacijske iskopine, odlagališta smeüa i kamp objekti.

51

Slika 17. Pogled iz zraka na podruþje Sv. Duh - Bošane sa SZ

Slika 18. Pogled iz zraka na podruþje posebnog šumskog rezervata Dubrava i naselje Bošane

Slika 19. Pogled na šumu Dubrava i ogoljele stijene hrpta s JI

52

Slika 20. Pogled na padine podruþja Sv. Duh Bošane

Slika 21. Pogled na uske terase iznad kampa Sv. Duh

5. Krajobrazno podruþje: Podruþje Paška rebra Položaj podruþja: Podruþje je smješteno izmeÿu naselja Šimuni i Sv. Vida na zapadu, te vrha Gradac i podruþja Sv. Martina na istoku. Južna granica je odreÿena rubom obale, dok je sjeverna granica odreÿena vrhovima hrpta.

Glavne karakteristike: - „paška rebra“, tj. brojne jaruge ili drage koje sijeku podruþje okomito na smjer pružanja otoka - veüinom prirodni krajobraz kamenjara, šikare i makije - velike opožarene površine - ostaci tradicionalnih bujiþnih krajobraza.

Definirajuüi kriteriji: Geomorfološka jedinica jaruge zajedno sa ujednaþenim pokrovom makije, šikara i opožarenih površina bili su kriteriji za odreÿivanje granica podruþja.

Opüi prostorni odnosi: Zbog jednoliþnosti površinskog pokrova i slabo razvijene konfiguracije terena, podruþje se doživljava kao monotono. Najupeþatljiviji motivi su dugaþke i duboko urezane vododerine koje ritmiþno zarezuju podruþje cijelom dužinom. Na mjestima vododerina mjestimiþno se vide tragovi nekadašnjeg tradicionalnog gospodarenja. Na takvim mikro-lokacijama gradile su se specifiþne strukture suhozida koje bi služile za akumulaciju i spreþavanje gubitka vrijednog a tla.

Ovakvi oblici krajobraza su specifiþni i zbog toga vrlo vrijedni, ali zbog þinjenice da zauzimaju vrlo malu površinu i da su veüinom zapušteni, ne utjeþu znaþajno na kompleksnost cjelokupnog podruþja. Za podruþje se može reüi da je degradirano, jer na njemu nalazimo velike opožarene površine, napuštene poljoprivredne površine i veüe površine kamp naselja. Uzorci koji þine podruþje su prevladavajuüi zapušteni pašnjaci, kamenjarski pašnjaci sa suhozidima velikih dimenzija i geometrijskog oblika, veüinom zapuštene vododerine i dolci, šuma, more, obala, autokamp i kamenolom.

Krajobrazne osobitosti: Jaruge velikih dimenzija su nosilac identiteta ovog podruþja.

53

Opis krajobraznih elemenata: Reljefna forma jaruga je najdominantniji prirodni element u prostoru. Najþešüe su ogoljele i akumulirane erodiranim materijalom, a rjeÿe su kultivirane. Vrlo bitan prirodan element na ovom podruþju su pješþane i šljunþane obale koje su niske i pristupaþne. Blizu obale nalazi se niski i ogoljeli otoþiü. Pokrov podruþja þine makija i šikara, te mjestimiþno ogoljeli i opožareni krš. Osim navedenih bujiþnih krajobraza, kao antropogeni element bitno je izdvojiti veüe kamp naselje uz Šimune.

Slika 22. Pogled iz zraka na središnji dio podruþja Paška rebra sa JZ

Slika 23. Pogled iz zraka na krajnji SZ dio podruþja Paška rebra sa JZ

54

Slika 24. Pogled na obalni dio podruþja Paška rebra

Slika 26. Pogled na jednu od jaruga karakteristiþnih za podruþje Paška rebra Slika 25. Pogled na jednu od jaruga karakteristiþnih za podruþje Paška rebra iz zraka

6. Krajobrazno podruþje: Podruþje Košljuna Položaj podruþja: Smjestilo se izmeÿu podruþja Šimuna, podruþja Paške udoline i zaljeva, te podruþja Velog i Malog blata. Obuhvaüa centralni istureni dio „paške komune“ koji obuhvaüa naselje Košljun, podruþje Sv. Martina i podruþje oko rta Zaglav.

Glavne karakteristike: - veüinom zapušteni i opožareni pašnjaci i polja nepravilne i organske parcelacije - reljef nizak i blago valovit - niske pristupaþne šljunþane i pješþane plaže - malo naselje Košljun u kojem prevladava apartmanska izgradnja.

Definirajuüi kriteriji: Granica je odreÿena pokrovom, kojega þine pašnjaci nepravilne parcelacije omeÿeni suhozidima.

Opüi prostorni odnosi: Na blago razvedenom terenu dominiraju zapušteni i opožareni pašnjaci, pa tako cijelo podruþje djeluje jednoliko i pasivno. Karakteristiþno je za podruþje da se sistemi suhozida þesto pojavljuju u nepravilnim organskim oblicima. Ako se uzme u obzir zapuštenost prostora i apartmanizacija 55

Košljuna, može se reüi da je prostor degradiran. Uzorci koji þine ovo podruþje su najzastupljeniji kamenjarski pašnjaci i zapušteni pašnjaci, zatim mali broj zapuštenih vododerina i dolaca, uzorak makije i šikare, te naselje.

Krajobrazne osobitosti: Naglašeni su procesi napuštanja tradicionalne proizvodnje.

Opis krajobraznih elemenata: Prevladavajuüi prirodni element je pokrov makije i šikare. Reljef je blago valovit, a obala je niska, šljunkovita i pristupaþna. Od agrikulturnih elemenata (danas uglavnom napuštenih) vrijedi navesti specifiþne organske i nepravilne sisteme suhozida raznih dimenzija. Mogu se naüi veüe pravilnije parcele, ali i ograÿeni izduženi bujiþnjaci, te mali okruglasti torovi. Antropogeni elementi koji danas narušavaju prostor su prije svega predimenzionirana izgradnja apartmana u naselju Košljun, a zatim i razni oblici neadekvatne izgradnje pomoünih objekata u poljima.

Slika 27. Pogled iz zraka na podruþje Košljuna sa JI

Slika 28. Pogled iz zraka na južni dio podruþja Košljuna sa SZ

56

Slika 29. Pogled na opožarenu površinu u unutrašnjosti podruþja

Slika 30. Pogled na unutrašnjost podruþja Košljuna

7. Krajobrazno podruþje: Podruþje Paške udoline i zaljeva Položaj podruþja: Podruþje obuhvaüa Paški zaljev, grad Pag, njegovo nisko zaleÿe, tj. Paško polje i padine uz južnu i sjeverni stranu Paškog polja sve do Dinjiške. Granica na padinama je odreÿena linijom koja povezuje rt Sv. Nikole, vrhove Sv. Juraj, Veli brig, Ražaško i mjesto Vrþiüi na južnoj padini, te linijom koja povezuje vrh visine 262 m kod Visokog briga, vrh visine 203 m kod Poþivala, vrh Gradac, vrh visine 138 m iznad Milca, podruþje Debelog þela, Dundovog plandišta i Šenadiüe.

Glavne karakteristike: - duboki premošteni zaljev koji prelazi u potopljenu dolinu solana - specifiþne terase uz rub polja þije su granice þesto naglašene potezima trstike - potpuno ogoljeli vrhovi okolnih brda koji obrubljuju i zatvaraju krajobrazno podruþje - grad Pag razdvojen potopljenom dolinom.

Definirajuüi kriteriji: Zaljev kao geomorfološka jedinica bio je kriterij za definiranje granica podruþja.

Opüi prostorni odnosi: Može se reüi da navedene geomorfološke jedinice u kombinaciji s jakim antropogenim utjecajem zatvaraju uravnoteženu kompleksnu cjelinu. Prostorom dominira snažan geometrijski raster solana koji ima jasno definiran rub. Bez obzira na snagu ruba, raster se, slijedeüi nagib, pretapa u nešto nepravilniji sistem terasa koji sa porastom nagiba završava na golim i ispranim strminama.

Snažan centralni motiv je i grad Pag, þija je struktura takoÿer proizašla iz prilagodbe terenu.

Novija izgradnja i industrijski pogoni svojom neorganiziranošüu ipak djelomiþno narušavaju sklad cijelog podruþja. Iako uglavljen izmeÿu dva paralelna hrpta, zbog svoje izduženosti prostor se doživljava kao velik, izložen i svijetao. Dojam razigranosti i aktivnosti prostora, te izmjenjivanje boja, dodatno unose kompleksnost u podruþje. Osim navedenih uzoraka solana, 57

terasa (veüim dijelom zapuštenih), polja (poloviþno zapuštenih), naselja i golih stijena, na ovom se podruþju nalaze i uzorci nekoliko tipova kamenjarskih pašnjaka, uzorak mora, male površine uzorka livada i moþvara, zanemarivo malo uzorka prirodnih šikara i makija, kamenolom, industrija, erodirane površine i neureÿena odlagališta otpada.

Krajobrazne osobitosti: Najprepoznatljiviji element je sistem solana.

Opis krajobraznih elemenata: Uz veü spomenutu reljefnu jedinicu, prirodni elementi podruþja su more, te male površine zelenila i trstike. Specifiþno prelijevanje mora duboko u dolinu stvorilo je idealne uvjete za prevladavajuüi kulturni element solana. Ostali kulturni elementi karakteristiþni za prostor su grad Pag, sistemi terasa i polja. Poljoprivredne površine su obilježene pokrovom miješanih kultura, sistemima terasa i potezima trstike, ali i biljnim pokrovom koji ukazuje na zapuštenost. Uz gornji rub padina prevladava vegetacija suhih travnjaka.

Slika 31. Pogled iz zraka na podruþje Paške udoline i zaljeva sa SZ

Slika 32. Pogled iz zraka na Pašku solanu sa JZ

58

Slika 33. Pogled iz zraka na podruþje Paške udoline i zaljeva sa JI

Slika 34. Pogled na Pašku solanu sa JZ

Slika 35. Pogled na grad Pag sa SI

Slika 36. Pogled na grad Pag sa JZ

8. Krajobrazno podruþje: Podruþje Ravna - Dolac Položaj podruþja: Obuhvaüa prostor zaravni izmeÿu Paške udoline, Dinjiške udoline i sjeverne obale.

Glavne karakteristike: - pokrov od ljutog, jedva prohodnog krša - izgraÿen sistem vjetroelektrana.

59

Definirajuüi kriteriji: Geomorfološka jedinica zaravni je bio kriterij za odreÿivanje granice obuhvata.

Opüi prostorni odnosi: Veüi dio podruþja zauzima nadmorske visine preko 100 m, zbog þega je stalan utjecaj vjetrova.

Uvjeti su vrlo teški, pa osim vjetroelektrana i manjih površina pašnjaka i torova omeÿenih suhozidima, drugih antropogenih utjecaja gotovo da i nema. Svaki takav antropogeni element (kao što su torovi i pomoüni objekti þesto obrasli višom vegetacijom) doživljava se kao akcent u prostoru. Ekstremnost i jednoliþnost uvjeta, te položaj samog prostora, ostavljaju jak dojam nesigurnosti, uznemirenosti, ali i izazovnosti. Podruþje je cijelo saþinjeno od uzorka kamenjarskog pašnjaka, na kojem se pojavljuje uzorak vjetroelektrana.

Krajobrazne osobitosti: Antropogeni element vjetroelektrana je preuzeo identitet prostora.

Opis krajobraznih elemenata: Pokrov na zaravni je jedva prohodan ljuti krš. S obzirom na uvjete, vegetacije je vrlo malo, ali dovoljno za ispašu. Prisutne su strukture suhozida ne samo kao rub parcela pašnjaka, veü i kao specifiþni torovi za ovce. Vrlo jak, gotovo dominantan antropogeni element su vjetroelektrane.

Za potrebe radova na vjetroelektranama središtem podruþja je izgraÿen makadamski put.

Slika 37. Pogled iz zraka na podruþje Ravna - Dolac sa SZ

Slika 38. Pogled na VE Ravna 1 s Velog briga

60

Slika 39. Pogled iz zraka na podruþje Ravna - Dolac sa JI

Slika 40. Pogled na tipiþni kamenjar podruþja Ravna - Dolac

9. Krajobrazno podruþje: Podruþje obale uz Velebitski kanal Položaj podruþja: Podruþje zauzima sjevernu obalu nasuprot Velebita, pruža se od Paškog mosta na jugoistoku do rta Sv. Nikole na sjeverozapadu.

Glavne karakteristike: - potpuno ogoljelost krška - strma i stjenovita obala - zanemariv antropogeni utjecaj.

Definirajuüi kriteriji: Granice podruþja su odreÿene geomorfološkom jedinicom strme obalne strane.

Opüi prostorni odnosi: Prostor je vrlo uzak, strm i izdužen. Dojam koji prostor ostavlja je nesigurnost, ali i inspirativnost. Linija granice ili razvedenosti ruba obale je nešto razvijenija nego kod ostalih podruþja. Okomito na tu liniju ritmiþno se spuštaju jake jaruge nastale erodiranjem. Ekstremnost uvjeta na Pagu ovdje je najizraženija, jer osim potpune ogoljelosti, zbog strmosti i izloženosti, prostor je nepristupaþan i negostoljubiv. Iz tog razloga nema nikakvoga antropogenog utjecaja,

61

nisu prisutne nikakve strukture suhozida niti pašnjaka. Sam rub ili kontakt sa morem je takoÿer vrlo stjenovit. Uzorci koji þine prostor su obala i kamenjar.

Krajobrazne osobitosti: Strmost i negostoljubivost obale.

Opis krajobraznih elemenata: Vrlo strma i erodirana obala je prirodni element koji je obilježio ovaj prostor. Na podruþju se može naüi veüi broj uvala i rtova. Uvjeti na terenu nisu omoguüili razvoj bilo kakve vegetacije, niti unošenje antropogenih elemenata.

Slika 41. Pogled iz zraka na krajnji sjeveroistoþni dio obale uz Velebitski kanal

Slika 42. Pogled iz zraka na strmu i stjenovitu obalu uz Velebitski kanal

62

Slika 43. Pogled iz zraka na uvale uz strmu i stjenovitu obalu uz Velebitski kanal

10. Krajobrazno podruþje: Podruþje Dinjiške udoline i uvale Položaj podruþja: Podruþje obuhvaüa prostor padine od rta Fortice do naselja Vrþiüi na sjeveru i padine od Mrtvog rta do Šenadiüa na jugu, zajedno s morem, Dinjiškom i njezinim zaleÿem, te naseljem Miškoviüi koje te padine obrubljuju.

Glavne karakteristike: - strma i ogoljela južna obala uvale, trenutno bez znaþajnijeg þovjekovog utjecaja - blago nagnuta i ozelenjena sjeverna obala uvale obilježena je antropogenom aktivnošüu - solane, polja i terase u zaleÿu Dinjiške.

Definirajuüi kriteriji: Granice prostora su odreÿene geomorfološkim jedinicama udoline i uvale.

Opüi prostorni odnosi: Prostor je obilježen smještajem izmeÿu dva uzvišenja, pa je izdužen, velik i pravocrtan. Takoÿer se može se reüi da je kompleksan i uravnotežen. Raznolikost podruþja je odreÿena prisutnošüu više uzoraka, a to su polja, pašnjaci, terase, naselja, solane, erodirane površine i more. Odnosi meÿu uzorcima i njihove karakteristike su, zbog sliþnosti uvjeta, jednaki onima opisanim u podruþju Paškog zaljeva i udoline. Element koji þini razliku od prethodno spomenutog podruþja je južna obala, þija je osnovna karakteristika ogoljelost, strmost i nepristupaþnost. Usjeci koji ritmiþki presijecaju cijelu padinu obale odredili su njezin valovit i razigrani karakter. Na podruþju se nalaze uzorci kamenjarskih pašnjaka, aktivno i zapušteno polje, solane, terase, znaþajniji broj uzoraka erodiranih površina, te naselje.

Krajobrazne osobitosti: Prostorom dominira uzorak solana.

63

Opis krajobraznih elemenata: More, uvale, rtovi, usjeci, stjenovite i šljunþane obale i erodirane površine su reljefni prirodni elementi koji se mogu naüi na podruþju. Biljni pokrov je raznolik, od goleti sa suhom vegetacijom, preko vegetacije zapuštenih poljoprivrednih površina, do pokrova mješovite kulture. Jaki antropogeni elementi su solane, naselja, industrijski objekti, te prometnica koja ide uz sam rub sjeverne obale. U prostoru su, s obzirom na zapuštenost, još uvijek uoþljivi sistemi terasa i polja.

Slika 44. Pogled iz zraka na podruþje Dinjiške udoline i uvale s istoka

Slika 45. Pogled iz zraka na podruþje Dinjiške uvale sa SI

Slika 46. Pogled na solanu i Dinjišku udolinu

64

Slika 47. Pogled iz zraka na dio solane uz naselje Dinjiška s JZ

Slika 48. Pogled iz zraka na SZ dio solane s JZ

11. Krajobrazno podruþje: Podruþje Velog i Malog blata Položaj podruþja: Površinom najveüe podruþje „paške komune“ pruža se od naselja Košljun na sjeverozapadu do Povljanske udoline i Vlašiþke udoline na jugoistoku. Obuhvaüa prostore Velog i Malog blata i njihovu okolicu.

Glavne karakteristike: - zbog malih nadmorskih visina dio podruþja je zamoþvaren - prostorom se izmjenjuju razni oblici i dimenzije parcela pašnjaka omeÿenih suhozidima - osim zamoþvarenih dijelova, prostor je gotovo lišen vegetacije Definirajuüi kriteriji: Granice podruþja su odreÿene pokrovom, tj. pravilniji sistemi parcelacije na gotovo ogoljelom kršu zajedno sa blatima.

65

Opüi prostorni odnosi: Podruþjem dominira uzorak kamenjarskih pašnjaka. Ostali uzorci koji se mogu naüi su uzorak moþvare, lokve i livada, šume, zapuštenog i aktivnog polja, nekoliko zapuštenih vododerina, odlagalište otpada, te naselje. Bez obzira na raznolikost uzoraka, zbog veliþine i blago valovite konfiguracije terena prostor se ne može sagledati u cjelini, pa se on veüinom doživljava kao jednostavan i miran, ali u dijelovima zanimljiv. Prostor je obilježen suprotnošüu suhih, ogoljelih pašnjaka i vegetacijom bujnijih, vlažnih dolina, moþvara i šumaraka. Najþešüe se na tim kontaktima razliþitih uzoraka pojavljuju vizualno kompleksnije i zanimljivije zone. Takav izniman i vrijedan primjer bi bila Smokviþka udolina. U kontekstu šireg prostora, radi se o izdvojenoj oazi u kojoj se akumuliralo kvalitetno tlo. Udolina je izrazito uska i dugaþka, a ako se gleda od zaleÿa prema obali, ona se postupno širi. Pojas je uzdužno i popreþno ograÿen suhozidima koji odjeljuju parcele mješovitih kultura. Periodiþki se okomito na udolinu pojavljuju uski organski bujiþnjaci, takoÿer kultivirani. Za razliku od okolnih ogoljelih prostranih pašnjaka, ovaj prostor Smokviþke udoline doživljava se pripitomljeno i sigurno.

Zateþeno stanje udoline ukazuje na djelomiþnu zapuštenost i slabiju poljoprivrednu aktivnost, a razlog može biti i teška pristupaþnost. ýesto se na ovom podruþju mogu naüi degradirani prostori koji ostavljaju dojam depresivnosti. Radi se o napuštenim poljoprivrednim površinama, širokim trasama dalekovoda i eksploatacijskim zonama.

Krajobrazne osobitosti: Podruþje je prepoznatljivo po jezerima Veliko i Malo blato.

Opis krajobraznih elemenata: Vizualno dominantan prirodni element u prostoru su vodene površine ili blata. Ovisno o uvjetima, koliþina vode tijekom godine oscilira. Uz blata se nalazi bujnija vegetacija koja se sastoji uglavnom od moþvarne vegetacije i fragmenata šuma. Nasuprot golog krša i pašnjaka, šumske površine takoÿer djeluju snažno. Pašnjaci su prekriveni oskudnom suhom vegetacijom, a zaštiüenija polja mješovitom kulturom i travama. Obala je niska, uska i pristupaþna.

Od agrikulturnih elemenata bitno je spomenuti suhozide koji se u gotovo cijelom podruþju pojavljuju u karakteristiþnom nepravilnom i organskom obliku. ýesto se usred otvorenog prostora pojavljuju zasebno ili kao male grupice koje tonom pokrova odskaþu od okoline. U sjeverozapadnom dijelu podruþja raster pašnjaka je pravilniji. U podruþju Smokvice se nalazi drugaþiji tip kulturnog krajobraza u obliku suhozida koji omeÿuju bujiþnjake i udoline.

Antropogeni elementi koji narušavaju prostor su dalekovodi sa prateüim objektima, sistemi za eksploataciju kamena, repetitori i odlagališta smeüa. Odreÿeni broj prometnica i sporednih putova takoÿer je prisutan na ovom podruþju.

Slika 49. Pogled na karakteristiþni ogoljeli krš i suhozide na podruþju oko Velog i Malog blata

66

Slika 50. Pogled iz zraka na podruþje Velog i Malog blata sa SZ

Slika 51. Pogled iz zraka na središnji dio podruþja Velog i Malog blata sa JZ

Slika 52. Pogled na Smokviþku udolinu

67

12. Krajobrazno podruþje: Podruþje Vlašiþke udoline Položaj podruþja: Smješteno je na jugoistoku otoka, gotovo cijelim rubom, osim onog morskog na istoku, graniþi sa podruþjem Velikog i Malog blata.

Glavne karakteristike: - kontrast zelene udoline i ogoljelih padina - plodne površine udoline priliþno zapuštene - naselje Vlašiü u kojem prevladava apartmanska izgradnja koja se nekontrolirano širi - znaþajnije šumske površine.

Definirajuüi kriteriji: Geomorfološke jedinice udoline i zaljeva koje ukljuþuju i padine odredile su obuhvat ovog podruþja.

Opüi prostorni odnosi: I ovo udolinsko podruþje smjestilo se u relativno uskom pojasu izmeÿu dva paralelna uzvišenja.

Prostor je vizualno zanimljiv, raznolik i aktivan. Izmjenjuju se polja u ravnici, pašnjaci sa suhozidima na strminama, te nakupine višeg zelenila. Zbog izražene napuštenosti poljoprivrednih površina i poþetka apartmanizacije, podruþje je znatno degradirano, a na nekim mjestima i depresivno. Uzorci su aktivno i zapušteno polje, aktivni i zapušteni kamenjarski pašnjaci, aktivne i zapuštene terase, šuma, naselje i obala.

Krajobrazne osobitosti: Zarastanje i apartmanizacija.

Opis krajobraznih elemenata: Reljefne forme udoline i zaljeva su dominantni prirodni elementi koji su stvorili povoljne uvjete za razvoj biljnog pokrova. Pokrov se sastoji od trstike, veüih površina šume i makije, manjih površina kultiviranih vrsta, suhe trave i pašnjaþke vegetacije na kršu. Obala je niska i pjeskovita, a znatno je devastirana izgradnjom. Slabije nego na drugim podruþjima izraženi su sistemi parcelacije naglašeni suhozidima i trstikom. Antropogeni element koji je upeþatljiv u prostoru je predimenzionirana arhitektura.

Slika 53. Pogled iz zraka na podruþje Vlašiþke udoline sa JI

68

Slika 54. Pogled iz zraka na podruþje Vlašiþke udoline oko neselja Vlašiüi

Slika 55. Pogled na obradive površine unutar Vlašiþke udoline

Slika 56. Pogled na zapuštene površine unutar Vlašiþke udoline

13. Krajobrazno podruþje: Podruþje Povljanske udoline Položaj podruþja: Podruþje je smješteno na jugoistoku otoka Paga. Obuhvaüa naselje Povljana i njezino zaleÿe smješteno izmeÿu dvije uvale, Stara Povljana i Šepurinac. Susjedna podruþja su poluotok Prutna na jugu i Veliko i Malo blato na sjeveru.

69

Glavne karakteristike: - vlažna udolina ispresijecana usitnjenim nepravilnim parcelama koje su obrubljene trstikom - naselje Povljana apartmanskog karaktera.

Definirajuüi kriteriji: Geomorfološka jedinica udoline i zaljeva su bili kriteriji za odreÿivanje obuhvata podruþja.

Opüi prostorni odnosi: Radi se o homogenom podruþju koje se smjestilo u depresiji izmeÿu dva blaga paralelna uzvišenja. Povoljni uvjeti omoguüili su jaþi razvoj vegetacije, što se vidi i u intenzitetu kultiviranja prostora. U udolini su se tako razvili zanimljivi sistemi parcelacije naglašeni pojasevima trstike. Razigranost linija sistema ukazuje na to da se nekada radilo o puno aktivnijem prostoru kojem danas prijeti degradacija u vidu zarastanja i napuštanja. Fiziþka ograniþenost prostora i snažnija vegetacija ostavljaju dojam sigurnosti i intimnosti. Sa istoþne i zapadne strane rub podruþja þine uvuþene uvale. One su pjeskovite i niske, što je vjerojatno bio razlog poþetka nekontrolirane apartmanizacije. Upravo apartmanizacija u naselju Povljana narušava sklad cijelog podruþja.

Krajobrazne osobitosti: Karakteristiþna polja nepravilne geometrijske parcelacije oznaþena potezima trstike.

Opis krajobraznih elemenata: Udolina i zaljev su reljefni prirodni element koji je definirao granice podruþja. S obzirom na povoljne uvjete, u udolini se akumuliralo pjeskovito tlo koje je pogodovalo bujnijem razvoju vegetacije. Vegetacija se uglavnom sastoji od trstike, travnjaka, mješovitih kultura, grmlja i drveüa. Obala je pjeskovita, niska, te pogodna za privlaþenje turista. Glavni kulturni element su sistemi nepravilne geometrijske usitnjene parcelacije þiji su rubovi oznaþeni trstikom. Veü spomenuta apartmanizacija predstavlja glavnu prijetnju antropogenog karaktera na ovom podruþju. Prostorom dominira uzorak polja, a ostali uzorci su naselje, obala i male površine kamenjarskih pašnjaka, šuma i moþvara.

Slika 57. Pogled iz zraka na podruþje Povljanske udoline sa zapada

70

Slika 58. Pogled iz zraka na podruþje Povljanske udoline sa JI

Slika 59. Pogled na unutrašnjost podruþja Povljanske udoline

Slika 60. Pogled na obradive površine unutar Povljanske udoline

14. Krajobrazno podruþje: Poluotok Prutna Položaj podruþja: Podruþje je smješteno na krajnjem jugoistoku otoka. Graniþi samo sa Povljanskom udolinom na sjeverozapadu.

Glavne karakteristike: - potpuno ogoljeli prirodni kamenjar zauzima veüi dio prostora - nepravilni sistemi suhozida uz obalu.

Definirajuüi kriteriji: Poluotok kao cjelina je bio kriterij za definiranje obuhvata podruþja.

71

Opüi prostorni odnosi: Homogenost i pasivnost podruþja odreÿena je ujednaþenošüu pokrova saþinjenog od ogoljelog krša i oskudne vegetacije. Zbog blago zakrivljenog reljefa, poluotok je cijelom površinom izložen utjecajima sa mora, pa se prostor doživljava kao lagano nesiguran. Ovakvi ekstremni uvjeti u kontrastu sa morem su ipak stvorili vizualno zanimljivu i dramatiþnu situaciju. Doživljaj prostora je znatno narušen unošenjem snažnih antropogenih elemenata kao što su odlagalište smeüa, trasa dalekovoda i žiþane ograde koje zamjenjuju suhozide. Gotovo cijeli prostor þini uzorak kamenjarskog pašnjaka, osim malih površina šume na zapadu podruþja.

Krajobrazne osobitosti: Ogoljelost i izloženost Opis krajobraznih elemenata: Dominantan element je kamenjar i suha vegetacija sa znatnim udjelom korova. Na zapadnom vrhu podruþja nalazi se manja površina šumskog nasada. Na južnoj ekspoziciji poluotoka mogu se naüi suhozidi koji ograÿuju pašnjake i torove u organskom obliku. Obala je niska i stjenovita.

Vrlo uoþljivi elementi u prostoru su makadamski putovi, dalekovodi, odlagalište smeüa i žiþane ograde.

Slika 61. Pogled iz zraka na podruþje poluotoka Prutna sa JI

Slika 62. Pogled iz zraka na podruþje poluotoka Prutna sa SZ

72

Slika 63. Pogled na karakteristiþni ogoljeli krš poluotoka Prutna

Slika 64. Pogled na unutrašnjost poluotoka Prutna

4.4.1

Grafiþki prilozi

Karta XVII Pregledna karta krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 17a. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 17b. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000)

73

5. Vrednovanje krajobraza Nakon obavljene tipološke klasifikacije bilo je potrebno obaviti vrednovanje krajobraznih kvaliteta odabranih krajobraznih podruþja.

5.1 Metoda rada Vrednovanje krajobraznih podruþja izraÿeno je uzimajuüi u obzir struþna mišljenja (mišljenja projektnog tima i struþne javnosti) i mišljenja javnosti. Postupak vrednovanja sastojao se od nekoliko faza. Na terenu je obavljeno inicijalno vrednovanje dijela projektnog tima na toþkama na kojima su ispunjeni terenski obrasci za pojedina krajobrazna podruþja. Drugo vrednovanje je provedeno na temelju fotografija krajobraznih podruþja u okviru radionice na kojoj je sudjelovao cijeli projektni tim. Prema istom principu struþna javnost vrednovala je krajobrazna podruþja preko Internet ankete. Metoda vrednovanja struke detaljnije je opisana u poglavlju 5.1.1.

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke. Osim struke, vrednovanje je putem ankete izvršeno i od strane javnosti. Provoÿenje ankete za javnost opisano je u poglavlju 5.1.2.

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti. Rezultati vrednovanja projektnog tima, struþne javnosti i javnosti (lokalnog stanovništva) prikazani su u Prilogu I, poglavlju 9.3.

Nakon sakupljanja i analize podataka o vrednovanju razliþitih interesnih skupina (dijela projektnog tima koji je bio na terenskom obilasku, predstavnika struþne javnosti, anketiranog lokalnog stanovništva), uoþena su znaþajna odstupanja meÿu ocjenama razliþitih skupina,. Stoga je tim koji je proveo terensko utvrÿivanje još jednom prošao kroz postupak vrednovanja, uzimajuüi u obzir sve ocjene, ali i saznanja steþena detaljnim prouþavanjem prostornih podataka, podloga, literature i informacija vezanih uz podruþje obuhvata. Pritom su prikupljena znanja o pojedinim podruþjima dala neke specifiþne informacije koje nisu bile uoþljive na terenu, dok su rezultati anketa javnosti dali informaciju o karakteristiþnim vezama koje su se razvile izmeÿu stanovništva i prostora, a koje takoÿer nisu registrirane terenskim istraživanjem. Tako su dobivene "konaþne ocjene" prikazane u poglavlju 5.2. Vrednovanje krajobraznih podruþja. Te ocjene su potom poslužile kao okvirna smjernica za usporedbu s ranjivošüu pojedinih podruþja i pri osmišljavanje mjera za održivo korištenje krajobrazne raznolikosti podruþja.

Završna kategorizacija krajobraznih podruþja, uz kartografski prikaz u mjerilu 1:25 000, sadrži i detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podruþja.

Valorizacija ovakvog postupka vrednovanja i prijedlozi za vrednovanje krajobraza nalaze se u poglavlju 5.1.3.

5.1.1 Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podruþja, a potom njihovu vitalnost (prirodnu i ekonomsku) i stabilnost.

Vrednovanje je obavljeno od strane krajobraznih arhitekata þlanova tima, te predstavnika struke iz odgovarajuüih tijela državne uprave s ingerencijama vezanim uz prostorno ureÿenje na predmetnom podruþju (arhitekti, urbanisti, prostorni planeri ili krajobrazni arhitekti koji sudjeluju u procesu krajobraznog planiranja na razinama županija, opüina i gradova ili javnih ustanova za upravljanje zaštiüenim prirodnim vrijednostima županije).

74

Za osnovne kriterije vrednovanja izabrani su: prirodna oþuvanost raznolikost prostorni red harmoniþnost.

Kod prirodne oþuvanosti ocjenjivala se oþuvanost prirodnih elemenata, odnosno, koliko se prostor percipira kao izvorno prirodni. No, prirodni takoÿer mogu biti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosustavi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.

Pod kriterijem raznolikosti ocjenjivala se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razliþitost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode.

Prostorni red je u mnogome vezan uz korištenje zemljišta i kulturne elemente krajobraza. Kod njega se ocjenjivala visina stupnja prostornog reda, odnosno prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. S visokim stupnjem prostornog reda su tako npr. ocijenjeni terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljajuüim uzorkom.

Harmoniþnost je oznaþena kao najvažniji kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podruþja. Ona u biti objedinjuje sve prethodne kriterije, posebice raznolikost i prostorni red. Kod harmoniþnosti se ocjenjivala kvaliteta slike krajobraza kao rezultat dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. ocjenjivao se stupanj prilagodbe postojeüim prirodnim uvjetima, te transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti, formalne ili stroge strukture predstavljali su visoku vrijednost, dok su se poveüavanjem raznolikosti i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjivale.

Dodana su i dva kriterija simboliþnog znaþenja prirodnih (npr. šumska podruþja, geomorfološki fenomeni, planinska podruþja, otoþni arhipelag) i kulturnih (npr. terasirana podruþja, solane, podruþje s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) elemenata krajobraza, na temelju kojih se odluþivalo u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruþje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ova dva kriterija simboliþnog znaþenja nisu iskazana brojþano, veü samo opisno i odvojeno od ostala þetiri kriterija.

Krajobrazna podruþja su ocijenjena skalom vrijednosti od 1 do 5 (od najmanje vrijednih podruþja – do visokovrijednih podruþja), pri þemu je kod statistiþke obrade dodatna težina stavljena na kriterij harmoniþnosti, koji je presudan kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podruþja.

5.1.2

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti imalo je za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, sluþajni posjetitelji podruþja) i njihov odnos prema krajobrazu, što može biti važna informacija kod ukljuþivanja javnosti u procese prostornog planiranja i zaštite krajobraza.

Za ispitivanje se koristila metoda ispitivanja licem u lice (face-to-face interview), kao najþešüe upotrebljavana kvantitativna metoda koja se koristi u razliþitim društvenim istraživanjima, a služi za prikupljanje brojþanih podataka, odnosno kvantifikaciji odreÿene pojave, u ovom sluþaju odnosa lokalnog stanovništva prema vrijednostima krajobraza podruþja u kojemu žive (ili u 75

kojem su se nalazili u vrijeme provedbe anketa), kao i njihovog mišljenja o njegovom korištenju i/ili zaštiti.

Anketiranje je obavljeno na minimalnom sluþajnom uzorku od 100 ispitanika. Anketni upitnik je sadržavao 10 pitanja podijeljenih u 3 tematske cjeline: Subjektivna procjena krajobraznih podruþja – estetski aspekti (pitanje 1.), ocijenjeno binarnim izborom privlaþno - neprivlaþno Vrednovanje krajobraznih podruþja (pitanja 2. – 9.), biranjem 2-3 ponuÿena krajobrazna podruþja (pitanje 3., 5., 6., 7., ), biranjem ponuÿenih specifiþnih krajobraza (pitanje 2.), razvojnih djelatnosti (pitanje 9.) ili biranjem samo jedne vrste utjecaja (pitanje 8.)

Pitanja demografske i statistiþke naravi (pitanje 10.).

Pored samog formulara, za unos odgovora anketiranih pripremljen je dodatni materijal (opis Projekta COAST, fotografije krajobraznih podruþja za Lot4 – otok Pag, fotografije specifiþnih krajobraza za Lot4 – otok Pag, fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti te upute za provoÿenje ankete), koji je omoguüio lakše i ujednaþenije provoÿenje anketa na terenu.

Pitanja su bila zatvorenog, otvorenog ili mješovitog tipa; u nekima od njih se od ispitanika tražio samo jedan odgovor, u nekima najviše dva ili, pak, tri, a na nekoliko pitanja ispitanici su mogli odabrati sve ponuÿene odgovore. Ispitanicima je bilo omoguüeno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovi komentari i prijedlozi u izvornom su obliku preneseni u izvješüe o rezultatima ankete (Prilog I). Primjeri anketnog materijala nalaze se u prilogu (Prilog II), a rezultati ankete prikazani su u Prilogu I.

5.1.3 Valorizacija upotrijebljene metode vrednovanja i prijedlog poboljšanja U opisu metode vrednovanja navedeno je da su uoþena odstupanja izmeÿu vrijednosnih ocjena razliþitih skupina, a to je vidljivo i u tablici s rezultatima vrednovanja u Prilogu I, poglavlje 9.3.

Iskustvo na ovom projektu pokazalo je da vrednovanje ovako velikih krajobraznih podruþja pomoüu fotografija najþešüe ne daje realne rezultate. Naime, iako je svako podruþje bilo prikazano na fotografijama iz zraka i detaljima s terena, to nije dovoljno da osoba koja ne poznaje podruþje donese realnu ocjenu o vrijednosti toga podruþja, s obzirom da se fotografijama ne može zamijeniti iskustveni doživljaj prostora. Ovo vrijedi neovisno od toga ispituje li se stanovništvo/javnost ili osobe vezane uz struku. Zbog toga je kao relevantna ocjena struþnog projektnog tima uzeta inicijalna ocjena vrijednosti krajobraznih podruþja s terena.

Pritom se pokazalo nedostatnim to što je, kako je terminskim planom bilo definirano, provedeno samo jedno terensko istraživanje na kojemu se i vrednovalo. Naime, inicijalno vrednovanje na terenu provedeno je prije no što su sakupljena sva saznanja i podaci o prostoru (od þega je jedan dio sakupljen i/ili potvrÿen upravo na terenu), na toþkama za koje je procijenjeno da su karakteristiþne za krajobrazno podruþje. S obzirom da su nakon terenskog istraživanja granice krajobraznih podruþja korigirane prema saznanjima s terena, odabrane toþke u nekim podruþjima nisu više bile najreprezentativnije. Stoga je provedena korekcija vrijednosnih ocjena, iz þega su proizašle "konaþne ocjene" navedene u poglavlju 5.2. Za objektivniju primjenu ove metode potrebno je, nakon obrade podataka, izvršiti još jedno terensko istraživanje sa unaprijed odreÿenim toþkama za koje se utvrdilo da su karakteristiþne toþke podruþja. Vrednovanje na takvim toþkama može u tom sluþaju dati relevantnije i objektivnije ocjene podruþja. Drugi izlazak na teren mogao bi pomoüi i kod definiranja iznimnih toþaka. Stoga se savjetuje, pri buduüim korištenjima metode koja je rezultat projekta, planirati dovoljno vremena za dva izlaska na teren.

76

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti Pri provoÿenju ankete anketari su bilježili svoja zapažanja koja su prenesena u Prilogu I, poglavlju 9.1.3. Osim toga, zamijeüeno je da se u sluþaju nepoznavanja odreÿenog podruþja anketirano stanovništvo þesto opredjeljivalo za višu ocjenu. To pokazuje kako je kod anketiranih prisutna jaka doza subjektivnosti. Prilikom anketiranja, uoþeno je da lokalno stanovništvo teško iz naziva podruþja (i fotografija) sveobuhvatno percipira granice krajobraznih podruþja, što naroþito dolazi do izražaja na podruþjima velikih površina. Valja spomenuti i þinjenicu da stanovništvo teško percipira vizualne i ambijentalne vrijednosti, odnosno teško ih odjeljuje od ekonomskog i gospodarskog aspekta, pa je tako anketiranima najþešüe vrijedno ono što je ekonomski isplativo. Ova spoznaja nam govori da je potrebno poveüati informiranost lokalnog stanovništva o vrijednostima u prostoru i uopüe o pojmu "krajobraz", za što bi se mogle koristiti razne metode i alate (mediji, radionice, publikacije, izložbe…). Uoþeno je da je najmanje razumijevanja izraženo kod podruþja s istaknutim agrikulturnim krajobrazima, vjerojatno stoga što za druge sastavnice krajobraza (posebno prirodne) veü postoji odreÿena razina informiranosti.

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke Na poþetku treba spomenuti da anketu struþne javnosti od moguüih 25, nije ispunio niti jedan ispitanik. To pokazuje poteškoüu da se kratki (projektom ograniþeni) rok za obavljanje ankete uskladi sa svakodnevnim i/ili planiranim aktivnostima predstavnika struþne javnosti u uredima lokalne uprave i samouprave. Osim toga, sam postupak izrade tipologije i vrednovanje krajobraza je nova aktivnost u dosadašnjoj praksi planiranja, upravljanja ili zaštite pojedinih podruþja. Ukoliko se želi poveüati zainteresiranost struþnjaka bilo bi neophodno osigurati adekvatno upoznavanje s metodologijom, postupkom korištenja i moguüim doprinosom za prostorno planiranje ili zaštitu prostora. Osim toga, za buduüe projekte krajobrazne osnove, bilo bi korisno u fazi inicijalizacije ukljuþiti prostorne planere u planiranje optimalnih termina za njihovo ukljuþivanje u vrednovanje.

Analizom rezultata anketa, primijeüeno je da predloženi i korišteni obrazac vrednovanja prema navedenim kriterijima nije dao nedvojbenu vrijednosnu ocjenu. Kriterij prirodnosti (prirodne oþuvanosti) ne daje uvijek informaciju o vizualnom doživljaju prostora. Ako je za neko podruþje procijenjeno da je vrlo prirodno, to ne mora nužno znaþiti da je i vizualno atraktivno. Stoga se preporuþuje da se ocjenjuje samo "oþuvanost", bilo da se radi o prirodnom ili kulturnom krajobrazu. Osim toga, pojedini kriteriji nisu kompatibilni s drugim kriterijima, pa se njihovim zbrajanjem ne dobiva željeni rezultat. Nekompatibilan u tom smislu je opet kriterij prirodnosti.

Npr. kada su ocjene harmoniþnosti, raznolikosti i prostornog reda pokazale da neki kulturni krajobraz sadrži visoku vizualnu vrijednost, ukupna vrijednost tog podruþja bila bi spuštena niskom ocjenom prirodnosti. Stoga ukupna ocjena za takva podruþja nije realna, jer kriterij prirodnosti nije znaþajan kod vrednovanja kulturnih krajobraza (koji su antropogenog porijekla, pa više nisu prirodni). Moguüe rješenje ovog problema moglo bi biti prethodno definiranje tipa krajobraza (prirodni, kulturni ili kombinacija) i prema tome korištenje prikladnog obrasca.

Pritom bi obrazac za prirodne krajobraze sadržavao kriterije oþuvanost, raznolikost (kompleksnost) i harmoniþnost, a za kulturne krajobraze još i prostorni red. U sluþaju da se vrednuje neko podruþje s kombinacijom razliþitih tipova krajobraza, trebala bi se ispuniti oba obrasca.

Na kraju treba spomenuti da bi ukupna/konaþna vrijednost nekog podruþja trebala, osim vizualnih kvaliteta, ukljuþiti i simboliþku važnost kulturnih i prirodnih elemenata (koja se ocjenjivala pri vrednovanju struke i koja je ukljuþena u konaþnu ocjenu). Iz toga proizlazi da bi prirodnost, ili toþnije prirodna iznimnost, mogla biti procijenjena kroz kriterij "simboliþka 77

važnost prirodnih elemenata", dok bi se kroz kriterij "simboliþka važnost kulturnih elemenata" ukljuþio i taj aspekt krajobraza.

5.2 Vrednovanje krajobraznih podruþja Konaþno vrednovanje krajobraznih podruþja dobiveno je struþnom prosudbom projektnog tima temeljenom na rezultatima vrednovanja struke i javnosti (Prilog I, poglavlje 9.3.).

1. Krajobrazno podruþje: Mandre – Šimuni

3-4

Podruþje se nalazi u prijelaznoj fazi, kada snažni sistemi suhozida kao nekadašnji nosioci visokog stupnja prostornog reda polako nestaju pod prirodnim pokrovom. Prostor je jednolik i uravnotežen. Osim sukcesijom, prostor je znatno degradiran apartmanizacijom i divljim kampovima. Tako je konaþna ocjena umanjena u odnosu na ocjenu javnosti. Pretpostavlja se da je viša ocjena javnosti rezultat percepcije podruþja kao turistiþki i gospodarski bitnog, što se odnosi na samo naselje Mandre.

2. Krajobrazno podruþje: Podruþje Kolanskog blata i polja

4-5

Ovo je vrlo raznoliko, ali uravnoteženo podruþje u kojemu su naglašeni kontrasti moþvarnog i pašnjaþkog krajobraza. Zbog tih kvaliteta konaþna ocjena je vrlo visoka. Prostor je djelomiþno degradiran zbog procesa napuštanja poljoprivrede, pa je vrijednost prostornog reda i kompleksnost nešto umanjena. Zbog oþuvanosti Kolanskog blata znaþenje prirodnih elemenata je na visokom nivou.

3. Krajobrazno podruþje: Kolan – istoþni pašnjaci

5

Konaþnoj vrijednosti prostora najviše pridonosi vrlo visoki stupanj prostornog reda koji je postignut unošenjem pravilnih sistema suhozida. Kombinacija suhozida i monotonosti pokrova djeluje smirujuüe i usklaÿeno. Zbog snage antropogenih elemenata, prirodnost je ovdje na vrlo niskom stupnju, što je znatno utjecalo na ocjenu na terenu. No, na terenu je procijenjeno da je znaþenje kulturnih elemenata ovog podruþja na najvišem, tj. nacionalnom nivou, što je dodatno podiglo inicijalnu ocjenu. Može se pretpostaviti da ovo podruþje ima za javnost simboliþki znaþaj, ali i ekonomski, pa konaþnoj ocjeni donekle pridonosi i ocjena javnosti.

4. Krajobrazno podruþje: Podruþje obale Sv. Duh – Bošane

5

Najvišu konaþnu ocjenu podruþje je dobilo zbog harmoniþnog odnosa prirodnih i kulturnih elemenata. Podruþje je kompleksno i zanimljivo, a znaþaj i prirodnih i kulturnih elemenata je na najvišem nivou.

Ukupnu ocjenu projektnog tima na terenu umanjila je þinjenica da se prostor teško sagledava u cjelini s kopna, pa su zbog toga dane niske ocjene za harmoniþnost i prostorni red. Dane su i niže ocjene za prirodnost, s obzirom na terasirane padine – element kulturnog krajobraza, što je umanjilo ukupnu ocjenu. To je korigirano u konaþnoj ocjeni.

78

5. Krajobrazno podruþje: Podruþje Paška rebra

3-4

Zbog prevladavajuüeg prirodnog pokrova prostor je jednolik i prirodan. Naznake prostornog reda su vidljive zbog ritmiþkog ponavljanja usjeka jaruga. Podruþje je uravnoteženo i bez veüih degradacija zbog þega je ocjena projektnog tima srednje vrijednosti. Javnost vjerojatno ovom podruþju daje veüe vrijednosti zbog plaža i autokampova. Konaþna ocjena se nalazi izmeÿu te dvije vrijednosti.

6. Krajobrazno podruþje: Podruþje Košljuna

3

Napuštanje poljoprivrede i opožarenost površina umanjuje ulogu suhozida kao nosioca prostornog reda, a time i kompleksnost. Prostor je jednolik, a znaþaj kulturnih i prirodnih elemenata zanemariv. Ovakvoj vrijednosnoj ocjeni doprinosi i apartmanizacija obale u naselju Košljun. Iz istog razloga (apartmanizacije) se pretpostavlja da je javnost dala višu ocjenu ovome podruþju. Naime, anketiranjem se uvidjelo da stanovništvo Paga apartmanizaciju smatra pozitivnom (ponajprije zbog prihoda iz turizma). Konaþna ocjena je ipak umanjena u odnosu na javnost i zadržana na procjeni projektnog tima.

7. Krajobrazno podruþje: Podruþje Paške udoline i zaljeva

4-5

Visoki stupanj prostornog reda postignut je snažnim rasterima solana, polja i terasa. Zbog broja uzoraka za prostor se može reüi da je raznolik. Unošenjem ovih uzoraka u prostor na naþin da se poštuju dani prirodni uvjeti postignuta je harmoniþnost odnosa. Zbog karakteristiþnosti i uzorka solana, znaþenje kulturnih elemenata ovoga podruþja je na najvišem nivou. Iako su ocjene javnosti nešto niže, zbog utvrÿene iznimnosti dana je ovakva konaþna ocjena.

8. Krajobrazno podruþje: Podruþje Ravna – Dolac

4

Visoka ocjena podruþja je proizašla iz prirodnosti koja se ovdje prikazala u svom najekstremnijem obliku. Snagom prirodnog djelovanja stvoren je negostoljubiv, ali zanimljiv krajobraz, þija je monotonost prekinuta unošenjem snažnih antropogenih elemenata vjetroelektrana. Pretpostavlja se da javnost i u ovom sluþaju percipira prostor kao gospodarski znaþajan (vjetroelektrane), pa mu daje više ocjene. Vrlo niska inicijalna ocjena projektnog tima rezultat je vrednovanja s toþke koja nije najreprezentativnija za podruþje.

9. Krajobrazno podruþje: Podruþje obale uz Velebitski kanal

4-5

Strmost i izloženost obale, te lišenost vegetacije þine ovaj prirodni krajobraz impresivnim.

Ekstremnost uvjeta nije omoguüila nikakav utjecaj þovjeka, pa je znaþaj prirodnih elemenata na najvišem nivou. Zbog nepristupaþnosti podruþja s kopna ocjena projektnog tima je donesena naknadno.

10. Krajobrazno podruþje: Podruþje Dinjiške udoline i uvale

4

Uravnoteženo i raznoliko podruþje s visokim stupnjem prostornog reda. Visokoj ocjeni doprinose zanimljivi odnosi sistema solana, terasa, polja, pašnjaka i prirodnih strmina te moþvara. Ocjenu je smanjio visok stadij zapuštenosti kulturnih elementa polja, terasa i solane. I ovdje su solane stavljene u prvi plan zbog svoje znaþajne kulturne vrijednosti.

11. Krajobrazno podruþje: Podruþje Velog i Malog blata

4-5

Velo i Malo blato su znaþajan prirodni element koji je nosilac vrijednosti ovog podruþja.

Vrijednosti podruþja doprinosi i visoki stupanj harmoniþnosti postignut izmeÿu prirodnih i 79

kulturnih elemenata. Prostor je raznolik, što se prije svega odnosi na više tipova aktivnih kulturnih krajobraza kao što su pašnjaci raznih tipova parcelacije i specifiþnost Smokviþke udoline. Konaþna ocjena je djelom refleksija mišljenja javnosti, ali je ponajprije korekcija inicijalnog vrednovanja koje je obavljeno na toþkama koje nisu reprezentativne za podruþje.

12. Krajobrazno podruþje: Podruþje Vlašiþke udoline

3

Zbog povoljnih uvjeta udoline podruþje je znatno raznoliko. Ipak, elementi koji þine raznolikost najþešüe nisu stavljeni u skladan odnos, što se reflektiralo na konaþnu ocjenu. Naime, kaotiþan doživljaj prostora uzrokovan je neorganiziranom i katkad predimenzioniranom izgradnjom objekata. Zanimljivi kontrasti polja i pašnjaka postupno nestaju pod sukcesijom, što dodatno unosi osjeüaj degradiranosti. Javnost vjerojatno zbog turistiþke važnosti daje veüu ocjenu ovome podruþju, zbog þega ona nije utjecala na konaþnu ocjenu.

13. Krajobrazno podruþje: Podruþje Povljanske udoline

4

Harmoniþnost odnosa povoljnih prirodnih uvjeta i ljudske agrarne djelatnosti ovom podruþju daje visoku ocjenu. Bujnost vegetacije je dobro poslužila za naglašavanje sistema parcelacije trstikom, što unosi i visoki stupanj prostornog reda. Kvaliteta slike krajobraza je znatno narušena apartmanizacijom obale u naselju Povljana.

14. Krajobrazno podruþje: Poluotok Prutna

3-4

Podruþje slabe raznolikosti i vrlo velikog stupnja prirodnosti. Jednolikost se manifestira u oskudnosti vegetacije na golom kršu i odsutnosti antropogenih elemenata. Moguüe je da javnost zbog nepristupaþnosti i nepoznavanja podruþja daje visoke ocjene.

5.2.1 Grafiþki prilozi Karta XVIII Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 18a. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 18b. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000)

80

6. Ranjivost krajobraza 6.1 Metoda rada Preventivna zaštita okoliša u prostorno-planskom kontekstu znaþi spreþavanje šteta ili degradacija kvaliteta krajobraza (postojeüih i potencijalnih) koje bi mogle nastati u okolišu ako bi se ostvarila odreÿena djelatnost u prostoru, tj. izveo odreÿeni zahvat u prostor.

Metodološko ishodište zaštitnog planiranja je stoga potencijalni utjecaj na kvalitete okoliša koji bi mogao nastati s obzirom na planirani razvoj odreÿene ljudske aktivnosti ili djelatnosti. Utjecaj na okoliš nastaje kada se predviÿa promjena krajobraza u fiziþkom smislu, te ne manje važno, kada se takvoj promjeni pripiše znaþenje ili vrijednost.

Moguünost za smanjenje negativnog utjecaja na kvalitete okoliša koja stoji na raspolaganju je traženje optimalne lokacije za odreÿenu djelatnost ili traženje prostornih alternativa pojedinaþnog zahvata.

Razvoj metoda zaštitnog planiranja rezultirao je tzv. dvojnom analizom prostora koja ima ishodište u sustavnom pristupu rješavanja zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju i modeliranju. Model je zapravo prikaz sustava kvaliteta okoliša i alat za suoþavanje s kompleksnim sustavom kao što je krajobraz i þovjekove aspiracije prema njemu, i sve to u kontekstu planiranja, s obzirom da se relacije odnose na buduünost realnog svijeta, koje u sadašnjoj realnosti nije moguüe znanstveno utvrditi.

Traženje moguünosti ili modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša znaþi simuliranje moguüih utjecaja djelatnosti koje se u prostoru planiraju na njegove kvalitete. Ono daje moguünost procjene prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti, na osnovi logiþkog poimanja – tamo gdje je stupanj kvaliteta veüi – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji.

Model ranjivosti je vrijednosna i specifiþna prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Zaštitni zahtjevi koji su analizirani definirani su projektnim zadatkom i ukljuþuju: vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza.

Koraci u procesu modeliranja ranjivosti kvaliteta krajobraza bili su: identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz konceptualno opredjeljenje triju podmodela ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane kada bi odreÿeni razvoj bio implementiran u prostor analiza odnosa izmeÿu utjecaja pojedinog razvojnog pritiska ili djelatnosti na sastavnice okoliša i njihove kvalitete kalibracija vrijednosti - promjena okoliša vs. utjecaj na okoliš priprema baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata kojima su se modelirale tri specifiþne kvalitete krajobraza modeliranje vrijednosti u GIS okruženju, gdje je homogena prostorna jedinica bila veliþine 10x10 m, služeüi se vrijednosnom skalom ocjena (1-5), gdje 1 predstavlja najmanju vrijednost ili traženu kvalitetu, a 5 najvišu.

81

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

prostorni podaci

priprema modela MODELI RANJIVOSTI Djelatnost I Djelatnost II

Ukupni MODEL RANJIVOSTI za lot

Djelatnost III

Slika 65. Hodogram postupka izrade modela ranjivosti

Kao što je prikazano na dijagramu (Slika 65.), nakon obrade prostornih podataka i postavljanja osnovnih postavki modela (dimenzije osnovne podatkovne jedinice, granice obuhvata, strukture, itd.), pristupilo se izradi modela ranjivosti za tri odabrane djelatnosti (pritiska) na prostoru obuhvata, te njihovom udruživanju u ukupni (združeni, konaþni) model ranjivosti.

Naþin udruživanja matrica u podmodele ranjivosti, te podmodela ranjivosti u konaþni model ranjivosti (Slika 66.), definiran je tipom korištenih podataka i logikom podmodela. Može biti temeljen na aritmetiþkom postupku - pomoüu funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ruþnim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. Konaþan rezultat udruživanja u model ranjivosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne ranjivosti u matrici skale ocjena od 0-5.

Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti vizualnih, kulturnih i prirodnih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske. Na združenoj karti je vidljivo koja su krajobrazna podruþja najranjivija s obzirom na identificirane pritiske. Na kraju je izvršena usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Rezultati svih analiziranih, tj. simuliranih kvaliteta krajobraza (prirodne, vizualne, kulturne) dobivenih na osnovi definiranih koncepata mogu biti podloga za daljnje "usavršavanje".

Modeliranje upravo omoguüuje povratak u simulirano stanje na naþin da se u njega ukljuþe razliþiti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili struþnim znanjima.

82

Matrice ranjivosti s kalibracijom vrijednosti

Podmodeli ranjivosti

prirodne kvalitete krajobraza kulturne kvalitete krajobraza 0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-500 m

3

500-700 m

4

700+ m

5

model ranjivosti za DJELATNOST I

vizualni potencijal prostora

vidljivost podruþja

vizualne kvalitete krajobraza

PRIMJER Udaljenost od: Gradske stambene povrsine

model ranjivosti za DJELATNOST II

model ranjivosti za DJELATNOST III

KONAýNI MODEL RANJIVOSTI

Slika 66. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u konaþni model ranjivosti

6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz Identifikacija razvojnih pritisaka proizašla je iz analize tekstualnih i prostornih/grafiþkih odluka sadržanih u prostornim planovima ureÿenja gradova/opüina. Temeljila se na kriteriju najveüe važnosti ili najveüega stupnja potencijalnog negativnog utjecaja. Odabir je razmatran i verificiran unutar radne grupe postupkom "brain storminga", odnosno temeljio se na razgovoru izmeÿu þlanova tima.

Glavni razvojni zahtjevi i pritisci na krajobraz promatranog podruþja su: 1. Širenje turistiþkih zona 2. Izgradnja termoelektrane 3. Smještaj odlagališta otpada

6.3 Model ranjivosti prostora - koncept Za konceptualizaciju ranjivosti unaprijed su odabrani podmodeli vizualne, prirodne i kulturne kvalitete krajobraza. Stoga su analizirane prostorne karakteristike s obzirom na kvalitete okoliša koje zahvati identificiranih djelatnosti umanjuju negativnim utjecajima. Kvalitete okoliša su predstavljene prostornim karakteristikama s obzirom na raspoloživu bazu prostornih podataka i izvedene podatke.

Prilikom izrade modela dostupna je bila sljedeüa baza podataka: 83

GEOLOGIJA -

K-vapnenci Kršje Lapori i pijesci Pg-vapnenci Šljunci i pijesci Vapnenci i dolomiti v.s.

GEOMORFOLOGIJA

- Zaravan na - Zaobljeni vrh - manji - Ponikva - veüa (opüenito) karbonatima - Suha dolina - Ponikva - manja - Obala - stjenovita (opüenito) - Obala - šljunci - Krš - goli (opüenito) - Antiklinala – sukladna s - Obala - pijesci - Obala - mulj i gline hrptom Obalni strmci - klifovi - Sinklinala – sukladna s Podruþje spuštanja udolinom Uvala - krška - Udolina – rasjedno Deluvij predisponirana Gline i mulj - Jaruga - Derazijska dolina

HIPSOMETRIJA -

0 - 10m 10 - 30m 30 - 50m 50 - 100m 100 - 150m 150 - 200m 200 - 250m 250 - 300m 300 - 350m

NAGIBI -

0 - 2° 2 - 5° 5 - 12° 12 - 20° 20 - 32° 32 - 55° 55 - 90°

NAGIBI-obala - 0 - 32° niska - 32 - 55° strma - 55 - 90° klifovi

HIDROLOGIJA -

cisterna u kojoj povremeno ima vode crpka za vodu izvor manje obilnosti jezero lokva moþvara povremeno plavljen teren rezervoar vodovoda rijeka, kanal, potok ili jaz povremeno bez vode vrulja zdenac, bunar

HIDROGEOLOGIJA - propusnost - dobra - slaba - nema vodonosnika

PEDOLOGIJA - Antropogeno flišnih i krških sinklinala i koluvija: Rendzina na flišu (na laporu), Sirozem silikatno karbonatni, Moþvarno glejno, Pseudoglej obronaþni, Koluvij - Crvenica plitka i srednje duboka: Smeÿe na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica, Antropogena - Kamenjar: Crnica vapnenaþko dolomitna, Rendzina, Smeÿe na vapnencu, Crvenica - Moþvarno glejno, djelomiþno hidromeliorirano: Moþvarno glejno vertiþno, Aluvijalno livadno - Smeÿe na vapnencu: Crnica vapnenaþko dolomitna, Rendzina, Lesivirano na vapnencu, Crvenica, Rigolana tla krša, Eutriþno smeÿe, Sirozem na laporu - Smeÿe na vapnencu: Crvenica tipiþna i lesivirana, Crnica vapnenaþko dolomitna, Rendzina na trošini vapnenca, Lesivirano na vapnencu, Kamenjar, Rigolano - Vode

POVRŠINSKI POKROV - Stalne stajaüice - Povremene stajaüice - Obrasle obale površinskih kopnenih voda i moþvarna staništa

84

-

Neobrasle i slabo obrasle stijene Požarišta Erodirane površine Higrofilni i mezofilni travnjaci Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ilirskojadranska, primorska toþila Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranska þista vazdazelena makija crnike Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Nasadi þetinjaþa Draþici Primorske, termofilne šume i šikare medunca Mješovite, rjeÿe þiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike Stenomediteranska þista vazdazelena makija crnike Stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike Nasadi þetinjaþa Muljevita morska obala Pjeskovita morska obala Šljunkovita morska obala Stjenovita morska obala Turistiþke plaže Izgraÿene i konstruirane obale More Zapuštene poljoprivredne površine Mozaiþne poljoprivredne površine Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije Javne neproizvodne kultivirane zelene površine Kampovi

NASELJA

CESTE - kategorije -

državna županijska lokalna ostale

KULTURNA BAŠTINA -

arheološko podruþje arheološki lokalitet kopno arheološki lokalitet more civilna graÿevina etnološko podruþje sakralna graÿevina

-

Aktivna seoska podruþja Seoske javne graÿevine Vikend-naselja Pojedinaþne vikendice Gradske jezgre Gradske stambene površine Izgraÿene površine za sport, rekreaciju i razonodu Groblja Industrijska i obrtniþka podruþja Neureÿena (divlja) odlagališta krutog otpada Površinski kopovi Površinski kopovi/Neureÿena (divlja) odlagališta krutog otpada Površine za cestovni promet Luþke površine Vjetroelektrane Solane

CESTE - tip - asfaltirana - makadam

ZAŠTIûENA PODRUýJA - Posebni rezervat – ornitološki - Posebni rezervat – šumske vegetacije - Zaštiüeni krajolik

PARCELACIJA -

Asimetriþne, široke terase Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela Polja asimetriþne, izdužene parcelacije Polja simetriþne, izdužene parcelacije Simetriþne, izdužene, široke terase Suhozidi organskog oblika Suhozidi organskog, izrazito izduženog oblika Suhozidi velikih dimenzija, geometrijskog oblika

85

- Suhozidi, asimetriþne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih oblika - Suhozidi, izdužene parcelacije - Suhozidi, simetriþne, izrazito izdužene parcelacije

6.3.1 Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza Ranjivost prirodnog okoliša proporcionalna je poveüanju udaljenosti prirodnih znaþajki od raznih antropogenih formi. Pojavom ljudskom rukom stvorenih struktura u prostoru smanjuje se prirodnost, samoodrživost, vizualna vrijednost i druge prirodne kvalitete. Odmicanjem od antropogenog izvora kvaliteta raste kvaliteta okoliša, te se ranjivost poveüava. Vrednovanjem atributa prostornih znaþajki, npr. podatka o površinskom pokrovu reklasifikacijom u ocjene 0-5, ovisno o ranjivosti pojedinog tipa pokrova za neku djelatnost, te udaljenosti istih od antropogenog utjecaja ocjenama od 0-5, dobivamo matrice ranjivosti prostora. Na ovaj naþin modelirane su i ostale kvalitete krajobraza.

Modelirana kvaliteta u podmodelu prirodnih kvaliteta krajobraza bila je prirodnost okoliša (hidrosfere, biosfere, pedosfere), a glavna analizirana prostorna znaþajka bila je oþuvanost i kompleksnost biotopa. Korišteni su podaci o tipu površinskog pokrova; površinskim vodama i udaljenosti od voda; bonitetu, tipu i propusnosti tla i nepoželjne blizine pojava u prostoru koje umanjuju prirodnost (negativni ljudski utjecaji).

Podmodel ranjivosti prirodnih kvaliteta raÿen je posebno za svaku djelatnost.

6.3.2 Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza Modelirana kvaliteta bila je izvornost kulturnog izriþaja u prostoru. Analizirane prostorne znaþajke bile su tradicionalan naþin poljoprivrednog korištenja tla (parcelacija, polja, suhozidi...), lokaliteti kulturne baštine (objekti tradicionalne arhitekture, arheološki lokaliteti i drugi specifiþni lokaliteti za podruþje obuhvata) i blizina autohtonog površinskog pokrova.

Podmodel kulturnih kvaliteta modeliran je za cijelo podruþje obuhvata i ugraÿivan je kao zajedniþka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti.

6.3.3 Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza Provedena je analiza vidljivosti podruþja obuhvata s najvažnijih prometnica i panoramskih toþaka definiranih u prostorno-planskoj dokumentaciji opüina i gradova na podruþju obuhvata.

Na vidljivom dijelu podruþja se zatim pristupilo vrednovanju površinskog pokrova s obzirom na þitljivost i snagu vizualnih kvaliteta: oblika, forme, boje, teksture i strukture.

Takoÿer je vrednovan vizualni potencijal podruþja cijelog podruþja, bez obzira na njegovu vidljivost. Ulazni podaci su bili dinamika reljefa (veüa razvedenost terena na jedinici površine je znaþila veüu dinamiku) i podatak o površinskom pokrovu. Vizualni potencijal se vrednovao kao srednja ocjena bliskog, srednjeg i dalekog plana promatranja pojedinog elementa površinskog pokrova na terenu razliþite dinamike.

Rezultati tih dvaju analiza su zatim spojeni, þime je uz prikaz potencijala prostora dodatno naglašen i najvidljiviji prostor.

86

Podmodel vizualnih kvaliteta modeliran je za cijelo podruþje obuhvata i ugraÿivan je kao zajedniþka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti

6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti 6.4.1

Izgradnja UNP termoelektrane (termoelektrane na plin)

6.4.1.1 Pojavni oblici djelatnosti Prostornim planom opüine Povljana razmatra se smještaj elektrane na ukapljeni naftni plin i popratne infrastrukture i luke na poluotoku Prutna (lokacija Marina Dražica).

6.4.1.2 Analiza djelatnosti Tablica 10. UNP termoelektrana - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša ZAHVAT - raskrþivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja objekata

- skladištenje i korištenje goriva - izgradnja objekata

UGROŽENE KOMPONENTE (-) Pedosfera (-) Biosfera (-) Hidrosfera (-) Vizualne kvalitete krajobraza (-) Atmosfera (-) Hidrosfera (-) Biosfera (-) Kulturna baština

PROCESI I UTJECAJI - izmjena strukture tla - poveüanje nepropusnih površina - izmjena pokrivaþa tla - promjena migratornih linija i fragmentacija staništa - površinske otpadne vode Æ vodena tijela - smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - poveüana koliþina COX i NOX - poveüanje temperature površinske vode - poveüanje temperature površinske vode Æ izmjene staništa - rizik od požara - poveüana razina buke - ošteüenja fasade zagaÿenjem

6.4.1.3 Utjecaj na okoliš ATMOSFERA, HIDROSFERA I PEDOSFERA Termoelektrane na ugljen izgaranjem generiraju okside ugljika (CO), dušika (NO), sumpora (SO), klorofluorokarbon (CFC), pepel, þaÿu, radioaktivne izotope i ostale plinove i elemente u tragovima, ukljuþujuüi teške metale.

UNP kao gorivo izgara þisto, bez þestica þaÿe, pepela, metala ili radioaktivnih þestica, s minimalnim ili nepostojeüim emisijama sumpora, bez CFC plinova i sa smanjenim emisijama NOX [2]. Buduüi da je UNP fosilno gorivo s najnižom stopom emitiranja CO2, plinske termoelektrane emitiraju 50% manje CO2 od termoelektrana na ugljen. Rizik od znaþajnog zagaÿenja neposrednog okoliša je stoga manji u odnosu na termoelektrane na ugljen. Meÿutim, þak i smanjene stope emisije COX i NOX doprinose regionalnom zagaÿenju poveüanjem rizika od 87

kiselih kiša i globalnom poveüanju emisije stakleniþkih plinova. Na lokalnoj razini, dosadašnje studije [3] nisu ukazale na vezu poveüane koncentracije NOX i zdravstvenih rizika.

UTJECAJI NA DIVLJE ŽIVOTINJE I STANIŠTA Iako to ovisi o tehnologiji izrade, UNP termoelektrane zahtijevaju velike koliþine vode za hlaÿenje plinskih turbina. Temperatura iskorištene vode obiþno poraste za 4-5 °C od normalne.

Preranim povratkom takve vode u normalni tok može doüi do promjena u akvatiþkim biosustavima, stoga je potrebno osigurati hlaÿenje poveüanom dužinom ispusta ili drugim mjerama. Rezervoari vode i ispusti tople vode mogu služiti kao novo, umjetno stanište moþvarnim pticama i drugoj fauni. Sama izgradnja objekata i prateüe infrastrukture dalekovoda takoÿer može uzrokovati promjene u staništima.

RIZIK OD HAVARIJE UNP je klasificiran kao eksplozivan, te potencijalno predstavlja rizik ukoliko se u rezervoarima skladište veüe koliþine. Stoga se primarni rizik od havarije sastoji od opasnosti od eksplozije i požara, pogotovo ako rezervoari nisu ukopani.

6.4.1.4 Utjecaj na kulturnu baštinu UNP termoelektrane su obiþno postrojenja manjih dimenzija u odnosu na termoelektrane na ugljen, no i dalje predstavljaju tipiþan element industrijskog krajobraza (dimnjaci, industrijska luka, spremišta, itd.).

6.4.1.5 Utjecaj na vizualne kvalitete Rijeþ je o znaþajnom vizualnom zagaÿenju koje umanjuje vrijednost kako prirodnog, tako i kulturnog krajolika.

6.4.2 Širenje turistiþkih zona 6.4.2.1 Pojavni oblici djelatnosti Prostornim planovima opüina i gradova na podruþju obuhvata planira se širenje turistiþkih zona.

Turizam se definira kao „privremeno kretanje ljudi na odredišta izvan njihovih normalnih lokacija rada i boravka, aktivnosti kojima se bave za vrijeme boravka na tim odredištima, te ustanovama koje udovoljavaju njihovim potrebama (Mathieson & Wall, 1982.)

Stupanj utjecaja na okoliš ovisi o tipu turista i intenzitetu korištenja lokacije (Gartner, 1996.).

Dnevni turisti, koji borave na lokaciji 1 dan; ljetni (sezonski) turisti; turisti bus-tura (tranzitni), koji na lokaciji borave od nekoliko minuta do nekoliko dana.

Dnevni turisti utjeþu na okoliš putem transportnih sredstava i svojim aktivnostima. Sezonski turisti imaju sliþan uþinak, koji ima i kumulativnu komponentu, buduüi da borave na jednom mjestu duže vrijeme; no istovremeno oni þesto imaju i pozitivan uþinak u održavanju okoliša.

Utjecaji ovise i o tipu aktivnosti; pasivne aktivnosti kao fotografija generiraju drugaþije utjecaje od vožnje gliserom.

88

6.4.2.2 Analiza djelatnosti Tablica 11. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša ZAHVAT - raskrþivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja nove komunalne infrastrukture / prikljuþivanje - izgradnja boravišnih objekata - izgradnja gospodarskih i servisnih objekata - izgradnja cestovnih prometnica - izgradnja garaža / parkirališta - izgradnja pješaþkih putova i površina

- izgradnja i rad marina, luka i ostalih struktura na kontaktu voda/kopno

- servisne djelatnosti, ugostiteljstvo, trgovaþka djelatnost

- boravak ljudi - kretanje, rekreacija i odmor (pješaþenje i plovila)

UGROŽENE KOMPONENTE (-) Pedosfera (-) Biosfera

(-) Hidrosfera

PROCESI I UTJECAJI - izmjena strukture tla - poveüanje nepropusnih površina - gubitak staništa i isušivanje moþvara (ptice, sisavci, gmazovi) - izmjena pokrivaþa tla - promjena migratornih linija i fragmentacija staništa - površinske otpadne vode Æ vodena tijela

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Karakteristiþna slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza

- (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - nestanak tradicionalnog naþina života i vrijednosti

(-) Biosfera (-) Voda

- izmjene vodnog režima - izmjene koncentracije hranjivih tvari - uništenje staništa - poveüanje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka - izmjene linije obale

(-) Geosfera (-) Karakteristiþna slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza (+/-) Karakteristiþna slika krajobraza (+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Biosfera (-) Prirodna baština

(-) Tlo (-) Hidrosfera - prometovanje ljudi i dobara po javnim površinama i prometnicama

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- izgradnja i održavanje rekreacijskih površina i objekata

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) poveüanje standarda okolnih naselja - nestanak tradicionalnog naþina života i vrijednosti - pritisak na sustave odvodnje Æ podzemne vode Æ površinske vode - porast broja algi - izmjena ekosustava (kopnenih, vodenih) - unos novih vrsta - promjena ponašanja faune - ošteüenja podmorske i kopnene flore i faune - ugrožavanje staništa ptica, malih sisavaca, gmazova - nestanak rijetkih biljki - šumski požari - degradacija boravišne kvalitete voda (cvjetanje) - izlijevanje nafte, ulja i kemikalija - površinske otpadne vode Æ podzemne vode Æ vodena tijela - porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda - pesticidi, herbicidi Æpodzemne vode Æ vodena tijela

89

i ozelenjivanje boravišnog okoliša - izgradnja i održavanje parkovnih površina i sportskih terena i igrališta - odvodnja otpadnih voda

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Hidrosfera

- porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda - (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - ubrzavanje eutrofikacije vodnih sustava u neposrednoj blizini

6.4.2.3 Utjecaj na okoliš POTROŠNJA RESURSA Turizam izravno poveüava pritisak na postojeüe energetske resurse: poveüava se potrošnja goriva, pitke vode, struje, a zbog poveüanog rizika od požara, smanjuju se i šumski resursi. Svi ti pritisci utjeþu na lokalnoj razini, te se dalje propagiraju na regionalnu i državnu razinu ovisno o veliþini pritiska.

ZRAK Najveüi negativni utjecaj na zrak u turizmu proizlazi iz poveüanja automobilskog prometa, što se oþituje uz prometnice i veüe turistiþke zone.

TLA I VODE Utjecaji na okoliš nastali uslijed izgradnje objekata turistiþke industrije istovremeno su trenutni i postupni. Razvoj turizma ukljuþuje izgradnju i razvoj boravišnih objekata, cestovne infrastrukture, trgovina, restorana, turistiþkih atrakcija i interesnih objekata, apartmana neposredno uz obalu, vodoopskrbnih objekata, ureÿaja za proþišüavanje i odvodnju otpadnih voda. Pri tome su bitni i kumulativni, postupno rastuüi utjecaji koji þesto nisu predviÿeni u razvoju prije nego što ppostanu oþiti u okolišu (Gartner, 1996.), kao što je, na primjer, procjeÿivanje hranjivih tvari iz septiþkih jama u vodna tijela tijekom dugog niza godina, što ubrzava eutrofikaciju.

Turistiþka infrastruktura može negativno utjecati na kvalitetu vode zbog poveüanog pritiska otpadnih voda na malom podruþju turistiþkih zona. Poveüani pritisak na sustave odvodnje i tretiranje može uzrokovati i izravni izljev netretiranih otpadnih voda u okoliš. Takvi rizici su þesto sezonske naravi, pogotovo za vrhunca turistiþke sezone.

Poveüan broj vodonepropusnih površina (asfalt, beton, poploþenja) poveüava postotak suvišne površinske vode koja dolazi do vodenih tijela. Ta suvišna voda sadrži hranjive tvari, suspenzije, ulja i razne otopljene plinove. Navedene tvari takoÿer doprinose eutrofikaciji, utjeþu na rast algi, te na izmjene u ekosustavu (smanjenje broja riba, ošteüenja koraljnog sustava). Poveüan broj algi (cvjetanje mora) negativno utjeþe na turizam (izgled i miris vode koji može biti odbojan) (Edington & Edington, 1986.). Taj se problem dalje može poveüati uništenjem moþvarnih podruþja koja su, osim što su bogata staništa, i prirodni þistaþi takvih podruþja (Goldman, 1989.).

Izgradnja u obalnim podruþjima može imati negativne utjecaje kao što je poveüanje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka kao posljedica izgradnja umjetnih luka. Nadalje, ove strukture mogu umanjiti vizualnu vrijednost okoliša. Izgradnja marina može izmijeniti vodni režim, koncentraciju hranjivih tvari ili uništiti staništa (Mathieson & Wall, 1982.).

Turistiþki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politiþke i ekonomske vrijednosti podruþja pomaže njihovom oþuvanju i zaštiti. Turisti žele oþuvati podruþje na kojemu 90

borave, što izravno utjeþe na politiþke odluke. (Gartner, 1996.). Ostale ekonomski koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.

IZMJENE I FRAGMENTACIJA STANIŠTA Negativan utjecaj i/ili ošteüenja ekosustava i staništa može uzrokovati turistiþka infrastruktura, aktivnosti, rekreacijska i krstareüa plovila. Plovila mogu propelerima ili izvlaþenjem na kopno izravno oštetiti vodenu vegetaciju. Izgradnja infrastruktura (marine, ceste, objekti) može uništiti staništa (pogotovo osjetljiva moþvarna staništa).

Ronjenjem i planinarenjem turisti mogu ošteüivati ili ugrožavati ekosustave ostavljanjem otpada, gaženjem vodene i kopnene vegetacije, nezakonitim iskorištavanjem vodnih resursa ili otkidanjem dijelova podmorja (školjkaša i ostale faune i/ili flore). Takvi utjecaji su mali, ali su kumulativni – tisuüe turista kontinuirano tijekom vremena mogu uzrokovati znatnu štetu na velikom podruþju. Utjecaj se poveüava ukoliko se lokalno stanovništvo ukljuþi u eksploataciju podmorja u svrhu prodaje suvenira.

Utjecaj na kopnene ekosustave je takoÿer izražen – ostavljanjem otpada i uništavanjem flore.

Najveüi je i najjaþi utjecaj prilikom prvoga turistiþkog kontakta s podruþjem, kada u potpunosti nestaju najosjetljivije biljke ili se smanjuje njihov broj. Posljedica takvog kumulativnog uþinka je opstanak samo najizdržljivijih biljaka. Konstantni pritisak takoÿer uništava skrovišta malih sisavaca, reptila i ptica (Edington & Edington, 1986.). Upotreba drveta kao materijala za potpalu ili u druge svrhe mijenja dobu strukturu šumskih zajednica, a paljenje vatre može uzrokovati i požare.

Ostavljanje otpada doprinosi mijenjanju lokalnog sastava tla, ometa fotosintezu pokrivajuüi biljke, te može uzrokovati oportunistiþko navikavanje faune na biološke otpatke kao hranu, kao i na navikavanje faune na ljudsku prisutnost.

Izgradnja i održavanje turistiþke infrastrukture, kao i aktivnosti turista, mogu imati raznovrsne negativne utjecaje na divlje životinje. Utjecaji turistiþke infrastrukture mogu biti izravni, npr. presijecanjem migratornih linija, ili neizravni, npr. utjecaj javne rasvjete ili buke.

Turisti ometaju divlje životinje izmjenom njihovih prehrambenih navika (izravno hranjenjem ili neizravno ostavljanjem biološkog otpada) i izmjenom staništa hodanjem/boravkom ili vožnjom po njemu.

6.4.2.4 Utjecaj na kulturnu baštinu Turizam ima utjecaj i na karakter naselja koja se nalaze uz znaþajna turistiþka odredišta. Daljnji razvoj tih zajednica može imati negativne posljedice sa društveno-kulturološko-estetskog aspekta (indiskriminarajuüi, individualni, raspršeni pristup razvoja turistiþki privlaþnog sadržaja i gubitak tradicionalnog naþina života). Prilazna podruþja turistiþkim zonama þesto bivaju popunjena raznim sadržajima (restorani, noüni klubovi, rekreacijski objekti, kiosci brze prehrane, moteli, suvenirnice). Takav scenarij je posebno izražen ukoliko važi zabrana izgradnje u samoj turistiþkoj zoni, npr. ako je rijeþ o nacionalnom parku.

Još manje vidljiv utjecaj je postupna, ali stalna transformacija podruþja iz prirodnoga u izgraÿeni okoliš. Rastom broja turista, raste i potreba za servisima i uslugama, te raste i njihov broj. S vremenom ta izgradnja zasjeni prirodne kvalitete, te se fokus turistiþke privlaþnosti pomiþe na umjetne atrakcije.

91

Relph opisuje ovaj proces kao „uništenje lokalnog i regionalnog krajobraza zapoþet turizmom, te zamjenom prirodnog krajobraza konvencionalnom turistiþkom arhitekturom, sintetskim krajobrazom i pseudo-mjestima“ (Relph, 1976.).

POZITIVNI UTJECAJI Turizam þesto generira prihode izravno iz kvaliteta prirodnih ili kulturnih okruženja. Buduüi da su izvor prihoda, ulaganje sredstava u rekonstrukciju, održavanje ili poboljšanje tih kvaliteta može imati pozitivan utjecaj. Turistiþka infrastruktura takoÿer ima potrebu za velikom brojnom snagom, što može imati pozitivan utjecaj (zaposlenje, demografska slika, standard, prometna i komunalna infrastruktura) na okolno stanovništvo i naselja. Turistiþki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politiþke i ekonomske vrijednosti podruþja pomaže njihovom oþuvanju i zaštiti. Turisti žele oþuvati podruþje na kojemu borave, što izravno utjeþe na politiþke odluke (Gartner, 1996.). Ostale ekonomski koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.

6.4.2.5 Utjecaj na vizualne kvalitete Turizam smanjuje estetske vrijednosti odredišta izgradnjom objekata koji su u sukobu s njihovim okruženjem, bio on prirodni ili kulturni, stvarajuüi „vizualno“ zagaÿenje (Andereck, 1993.; Mathieson & Wall, 1982.).

6.4.3 Smještaj odlagališta otpada 6.4.3.1 Pojavni oblici djelatnosti Prostornim planom odreÿuje se potreba i potencijalne lokacije za prostorni smještaj izgradnje objekata za odlaganje otpada na otoku Pagu.

Plan obuhvaüa izgradnju transferne postaje za prikupljanje i selekciju otpada u poslovnoj zoni Pag 2, te sanaciju i eventualnu prenamjenu postojeüeg odlagališta u postaju za transfer otpada na lokaciji Sv. Kuzam.

92

6.4.3.2 Analiza djelatnosti Tablica 12. Otpad - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša UGROŽENE KOMPONENTE

ZAHVAT Dovoz i odvoz sredstava za izgradnju infrastrukture

ýišüenje parcela

dovoz materijala

- BIOSFERA - HIDROSFERA

dovoz mehanizacije odvoz mehanizacije odvoz materijala

- BIOSFERA - VIZUALNE KVALITETE

micanje postojeüih struktura

- BIOSFERA - GEOSFERA - KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST - BIOSFERA - GEOSFERA - ATMOSFERA - KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST - VIZUALNE KVALITETE - BIOSFERA - GEOSFERA - KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST - VIZUALNE KVALITETE

sjeüa postojeüih stabala

sjeüa grmlja

Zemljani radovi

Konstrukcijski radovi

Spajanje na infrastrukturu

Korištenje prostora za zbrinjavanje i preradu otpada

odvoz biljnog materijala iskopavanje zemljišta nasipavanje zemljišta podizanje temelja nadogradnja graÿenje krovišta i dimnjaka gradnja pristupnih staza i parkirališta za kamione kopanje kanala za prikljuþke prikljuþivanje na dalekovode bacanje otpada prerada otpada u pogonu deponiranje otpada

- BIOSFERA - BIOSFERA - GEOSFERA

- BIOSFERA - ATMOSFERA - GEOSFERA - BIOSFERA - GEOSFERA - VIZUALNE KVALITETE - GEOSFERA - VIZUALNE KVALITETE - VIZUALNE KVALITETE - BIOSFERA - GEOSFERA - ATMOSFERA - BIOSFERA - GEOSFERA - VIZUALNE KVALITETE - TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE - HIDROSFERA - BIOSFERA - VIZUALNE KVALITETE - ATMOSFERA - HIDROSFERA - BIOSFERA - GEOSFERA

PROCESI I UTJECAJI - gubitak staništa - taloženje sitnih þestica koje zagaÿuju vodu za opskrbu organizama - poveüanje buke - smanjene vizualne kvalitete okoliša - uništavanje staništa - gubitak staništa - promjena strukture tla - promjena migratornih linija - promjena strukture tla - promjena pokrivaþa tla i namjene prostora - gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokrivaþa tla - smanjene vizualne kvalitete - gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokrivaþa tla - smanjene vizualne kvalitete - gubitak staništa i prirodnog humusa - manja proizvodnja kisika - promjena reljefa i strukture tla - poveüanje opasnosti od erozije - gubitak staništa u pedosferi - promjena reljefa i strukture tla - moguüe smanjenje vizualne kvalitete - promjena strukture tla - moguüe smanjenje vizualne kvalitete - moguüe smanjenje vizualne kvalitete - promjena migratornih linija - promjena strukture tla - veüa zagaÿenost zraka zbog prometovanja - promjena migratornih linija - promjena strukture tla - moguünost smanjenja vizualnih kvaliteta - nestanak tradicionalnih poljoprivrednih površina Æ promjena slike kraja - zagaÿenje površinskih i podzemnih voda - uništavanje staništa - smanjene vizualne kvalitete - ovisno o vrsti prerade može doüi do zagaÿenja zraka - uništavanje staništa - promjena staništa kopnenih životinja - procjeÿivanje zagaÿenja u dublje slojeve

93

- TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Korištenje prometne infrastrukture

kanalizacija

- GEOSFERA - HIDROSFERA

zraþenje

- GEOSFERA - ATMOSFERA

emisija štetnih plinova

- HIDROSFERA - ATMOSFERA - BIOSFERA

potrošnja nafte

-

emisija štetnih plinova

Održavanje deponija i objekata za preradu otpada

ATMOSFERA GEOSFERA HIDROSFERA ATMOSFERA GEOSFERA HIDROSFERA

prometovanje

-

asfaltiranje održavanje prometnica bojanje nadogradnja

- GEOSFERA

širenje deponija

ATMOSFERA GEOSFERA HIDROSFERA BIOSFERA TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE - VIZUALNE KVALITETE

- GEOSFERA - ATMOSFERA - BIOSFERA -

VIZUALNE KVALITETE BIOSFERA VIZUALNE KVALITETE BIOSFERA

tla - zagaÿenje podzemnih voda procjeÿivanjem - ispiranje i slijevanje u postojeüe vodene sustave - promjena strukture tla (bušenje, poveüanje temperature) - u sluþaju puknuüa dolazi do zagaÿenja podzemnih voda - zraþenje organizama u tlu,zraku i vodi,okolini - taloženje štetnih þestica u površinske vode, tlo i biljni pokrov - zagaÿenje zraka - izumiranje životinja i biljaka - zagaÿenje zraka - taloženje olova u vode i tlo te vegetaciju - zagaÿenje zraka - izumiranje životinja i biljaka - taloženje štetnih þestica u površinske vode - zagaÿenje zraka - unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka i oneþišüenim poplavnim vodama - negativan psihološki utjecaj na živa biüa zbog buke i neugodnih mirisa - buka - nestanak tradicionalnih poljoprivrednih površina - smanjene vizualne kvalitete - smanjena propusnost tla - promjena strukture tla - zagaÿenje zraka - otrovanje organizama - moguüe smanjenje vizualne kvalitete - moguüe smanjenje vizualne kvalitete - buka strojeva i neugodan miris - mijenjanje strukture i kvalitete tla, reljefa i propusnosti tla, zagaÿenje podzemnih voda i organizama

6.4.3.3 Utjecaj na okoliš HIDROSFERA Bez obzira koja vrsta otpada se zbrinjava i o kojim tehnikama za preradu otpada se govori (Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97)), izgradnja postaja za zbrinjavanje otpada i funkcioniranje takvog pogona predstavlja prijetnju za sve oblike vodenih sustav; ugrožavanjem kvalitete vode izravno se ugrožava živi svijet u njima. Izravni negativni utjecaji oþituju se kroz širenje prašine koja se sedimentira u vodama i obalama, emisiju ostalih oneþišüavajuüih tvari koji su produkti termiþke obrade otpada u pogonima, prolijevanje i rasipanje otpada, moguünost izbijanja požara na deponijama i unutar pogona, ispiranje eluata pod utjecajem padalina i otjecanje u površinske vode, te procjeÿivanje kroz tlo do podzemnih voda. Okoliš dodatno optereüuje i potreba za izgradnjom ostale infrastrukture kao što su ceste i komunalni sustavi za odvodnju.

94

GEOSFERA Prilikom izgradnje sustava za zbrinjavanje otpada (zgrada za preradu, deponij, parkiralište za kamione, cestovna infrastruktura) najznaþajniji je utjecaj u fazi pripremnih radova koji se odnose na skidanje površinskog pokrova i tla, te njegovo izmještanje, þime se bitno utjeþe na strukturu tla i poveüava moguünost erozije tla.

Nasipavanje i iskopavanje zemljišta, te podizanje temelja, istovremeno utjeþe i na tlo i na reljef. ýinjenica je da u procesu prerade otpada nastaju oneþišüavajuüe tvari koje se sedimentiraju na tlo u okolišu, što bitno utjeþe na staništa pedosfere i biološke uvjete na površini i samu kvalitetu tla. Posebno su ugrožena vodopropusna tla koja dopuštaju zagaÿenja do najdubljih slojeva i procjeÿivanje u podzemne vode.

Cestovna infrastruktura, kao i u sluþaju hidrosfere, negativno utjeþe na pedosferu zbog unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka i oneþišüenim poplavnim vodama.

ATMOSFERA Utjecaj izgradnje na temperaturu, vlagu, tlak i udio elemenata u zraku u fazi izgradnje nije velik, ali se može oþitovati na makrorazini u sluþaju kada bi zbog potrebe za prostorom za izgradnju došlo do krþenja šuma, te se time smanjila proizvodnja kisika. U fazi funkcioniranja moguüe je poveüanje emisije štetnih plinova i þestica od prometa i preraÿivaþkih pogona.

BIOSFERA Izgradnja pogona za zbrinjavanje otpada ponajprije utjeþe na vegetaciju nekoga podruþja zbog njenog krþenja, a samim time i na životinjski svijet, odnosno biotope i zajednice na tome podruþju.

Tijekom faze pripremnih radova izgradnje biotopi se u potpunosti mijenjaju zbog krþenja vegetacije i mijenjanja postojeüih struktura. Eventualno postojanje vodenih sustava u blizini pogona bilo bi pod snažnim utjecajem zagaÿenja od sedimentiranih þestica i ispranih eluata, što bi vrlo vjerojatno rezultiralo njihovim nestankom, migracijom te pomorom živog svijeta u njima.

Prometnice koje se grade za potrebe gospodarske zone presjeüi üe migratorne putove mnogih životinja, meÿu ostalim, migraciju životinja potaknut üe buka strojeva i prometa, te širenje neugodnog mirisa u okolici pogona.

6.4.3.4 Utjecaj na kulturnu baštinu TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Tradicionalna poljoprivreda bazira se na raznim oblicima polja, terasa, suhozida, stoga bi bilo kakvo krþenje za potrebe izgradnje na samim površinama ili u njihovoj bližoj okolici izravno širilo negativan utjecaj i pritisak. Negativni utjecaj može se oþitovati i kroz izgradnju prometnica za potrebe prijevoza otpada u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina, koje üe zbog otrovnih plinova i teških kovina utjecati na prirod i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda na tim podruþjima. Tako üe se smanjiti želja i trud proizvoÿaþa da nastave sa uzgojem istih kultura na tome podruþju, pogotovo zbog neugodnog mirisa, buke i oneþišüujuüih þestica iz procesa prerade, što üe s vremenom zasigurno promijeniti tradicionalnu sliku kraja, koja üe nastaviti svoju degradaciju i postupno nestajati.

95

KULTURNO-POVIJESNI OBJEKTI Kulturno-povijesni objekti obuhvaüaju arheološke lokalitete, stare gradske jezgre, te sakralne objekte, a pod najveüim su pritiskom ako se nalaze u neposrednoj blizini pogona, pa zbog poveüanog prometa i velike koliþine oneþišüavajuüih þestica koje sedimentiraju, može doüi do uništavanja njihovoga površinskog sloja. Znaþajan utjecaj je i pod pritiskom vibracija teških kamiona za prijevoz otpada. Buka i neugodni mirisi svakako neugodno utjeþu na psihološki osjeüaj ljudi na tom podruþju.

KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST Mozaiþne poljoprivredne površine, te mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije, mogu se uništiti izgradnjom sustava za preradu i skladištenje otpada na tom podruþju te izgradnjom cestovne i komunalne infrastrukture, što pridonosi površinskoj devastaciji podruþja.

Tada se, osim same slike kraja i krajobrazne raznolikosti, smanjuje i bioraznolikost, dolazi do degradacije pedosfere i hidrosfere u sluþajevima velikoga oborinskog ispiranja eluata, olova i ispušnih plinova, te sedimentiranja oneþišüujuüih þestica nošenih vjetrom.

6.4.3.5 Utjecaj na vizualne kvalitete Vizualne kvalitete nekog podruþja þine prirodni, kulturni i tradicionalni elementi. Izgradnja bilo kakvog gospodarskog objekta koje nije u skladu s prostorom koji ga okružuje smanjuje vizualnu kvalitetu toga prostora. Bilo da se radi o prirodnom ili veü izgraÿenom okruženju, pristup izgradnji mora biti takav da se ili prilagodi postojeüim oblikovnim ili prirodnim strukturama, ili pronaÿe lokacija koja nema „uvjeta gradnje“ ili je na vizualno nepristupaþnom podruþju.

6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice Vrijednosne matrice su korištene za izravno vrednovanje poligonalnih prostornih podataka (npr. površinskog pokrova) i vrednovanje pojaseva udaljenosti od prostornog podatka. Pojedine matrice su udruživane u logiþne cjeline ili korištenjem aritmetiþkih funkcija koje zbrajaju (SUM) ili množe (PRODUCT) vrijednosti preklapajuüe prostorne jedinice ili putem dvodimenzionalnih interakcijskih matrica koje omoguüuju ruþnu dodjelu vrijednosti kod preklapanja dvije matrice.

Prilikom korištenja aritmetiþkih funkcija kod udruživanje dvije ili više matrica prema potrebi su korišteni ponderi. Dodjeljivanjem pondera matrici sve vrijednosti se umnožavaju za vrijednost pondera, þime se poveüava ili održava njihova ocjena u daljnjem postupku udruživanja.

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u prilogu I, poglavlje 9.4.

6.5.1 Model ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza Najranjiviji prostor je onaj þiji su prirodni elementi najviše diferencirani, odnosno imaju najveüu raznolikost biocenoza, fitocenoza i ekosustava. To su npr. podruþja uz potoke, pritoke, razne šumske površine, bušike, moþvarna podruþja itd., odnosno sva podruþja gdje se na priliþno malom podruþju izmjenjuju razliþiti tipovi fitocenoza, što nužno vodi do bogatstva jedinki i vrsta 96

biosfere (flora i fauna). Zbog suprotnih þimbenika, najmanje su ranjivi prostori u blizina naselja, industrijskih zona i infrastrukture.

6.5.1.1 Grafiþki prilozi Karta 19. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.2

Model ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza

Najranjiviji prostori su površine koje pokazuju uzorak tradicionalne poljoprivredne parcelacije, prostori oko tradicionalnih naselja, kao i svi elementi kulturne baštine. Dodatno je veüa ranjivost takvih podruþja ukoliko se nalaze blizu tradicionalnog agrikulturnog površinskog pokrova ili naþina korištenja tla (mozaiþni poljoprivredni krajobraz, vinogradi...), a manja ukoliko je podruþje blizu antropogenog elementa koji umanjuje kulturne kvalitete (npr. blizina odlagališta otpada).

6.5.2.1 Grafiþki prilozi Karta 20. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.3

Model ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza

Buduüi da je ranjivost vizualnih kvaliteta krajobraza rezultat kombiniranog vrednovanja reljefne dinamike prostora i površinskog pokrova (vizualnog potencijala prostora) i dodatno vrednovanih površina (na temelju vizualne zanimljivosti, odnosno meÿusobnih interakcija površinskog pokrova) vidljivih s najvažnijih prometnica i panoramskih toþki definiranih u prostornim planovima, najranjiviji prostor je onaj koji istovremeno ima visok vizualni potencijal, a uz to je i vizualno izložen.

6.5.3.1 Grafiþki prilozi Karta 21. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.6 Združeni model ranjivosti Združeni model ranjivosti dobiven je spajanjem modela ranjivosti prirodnih, kulturnih i vizualnih kvaliteta krajobraza svih triju djelatnosti (izgradnja marine, izgradnja turistiþkih naselja i izgradnja gospodarske zone).

Raspodjela ocjena je vidljiva u Tablici 13. Od ukupne površine obuhvata, 10,36% je procijenjeno izuzetno ranjivim (ocjena 5), a 43,74% površine visoko ranjivim (ocjena 4).

97

Tablica 13. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivosti Ocjene ranjivosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor

85973

4,47

2

438069

22,78

3

333071

17,32

4

841199

43,74

5 – najranjiviji prostor

199247

10,36

Ukupna površina obuhvata: 1923320 piksela

6.6.1 Grafiþki prilozi Karta XXII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000) Karta 22a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 22b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)

6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza Vrijednosna karta krajobraznih podruþja (dobivena prikupljanjem mišljenja javnosti i mišljenja struþnjaka) prikazana je usporedno s vrijednosnom kartom dobivenom pomoüu modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Dobiveni podaci su pogodni i za statistiþku obradu i utvrÿivanje relacija izmeÿu prosjeþne ranjivosti pojedinog krajobraznog podruþja i ocjene samog krajobraznog podruþja.

Preklapanjem slojeva s obje vrijednosne karte dodatno se mogu naglasiti najranjivija podruþja u najviše ocijenjenim krajobraznim podruþjima.

6.7.1 Grafiþki prilozi Karta 23. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:200 000)

98

7. Pogodnost krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti 7.1 Metode rada Pogodnost krajobraza (engl. landscape suitability) za prihvat odreÿene djelatnosti koja se planira u prostoru znaþi pripisivanje vrijednosti krajobrazu ili traženje moguünosti da je prostor istovremeno nositelj dviju kvaliteta: da je nositelj najviših vrijednosti za razvoj, tj. prostor je privlaþan za razvoj djelatnosti, te da je ujedno stupanj ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane s obzirom na planiranu djelatnost najmanja.

Metoda dvojne analize prostora (analiza razvojnih moguünosti i analiza ostvarivanja zaštitnih ciljeva) temelji se, kako je reþeno, na sustavnom pristupu rješavanju zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju. Zasebno modeliranje privlaþnosti prostora i ranjivosti prostora temeljeno je na opreþnim vrijednosnim sustavima i pripadajuüim kriterijima vrednovanja. Kod privlaþnosti prostora uzima se u obzir iskljuþivo razvojni aspekt – ekonomska korist ili interes.

Kod ranjivosti kvaliteta krajobraza kriterij vrednovanja þini društveni javni interes za zaštitom prostora. One su ovdje bile zastupljene kao vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omoguüuje planerima analitiþko rasþlanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odreÿivanje pogodnosti prostora za odreÿenu planiranu namjenu – u ovom sluþaju turistiþko-rekreacijsku.

U vrednovanju kombinacija korištene su vrijednosne matrice, a skala ocjena je bila od 1 najmanje pogodno, do 5 - najpogodnije. Radni postupak procjene pogodnosti krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijske djelatnosti ukljuþivao je: analizu djelatnosti s aspekta postojeüih i potencijalnih kvaliteta prostora koje su nositelji turizma i rekreacije – tj. konceptualizaciju modela privlaþnosti za razvoj turistiþko-rekreacijske djelatnosti u podruþju obuhvata pripremu baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata modeliranje privlaþnosti prostora za razliþite vrste turistiþko-rekreacijske namjene koje su sadržane u PPUG/O, koje je izvedeno u istoj veliþini homogene prostorne jedinice kao i kod modeliranja ranjivosti - 10x10 m modeliranje pogodnosti – združivanjem karte privlaþnosti i karte ranjivosti preuzete iz rezultata prethodne faze – ranjivost krajobraza (Slika 67.).

99

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

prostorni podaci

priprema modela MODELI RANJIVOSTI Djelatnost I Djelatnost II

MODEL PRIVLAýNOSTI Model privlaþnosti: turizam i rekreacija

Ukupni MODEL RANJIVOSTI za lot

Djelatnost III (turizam i rekreacija)

MODEL POGODNOSTI turizam i rekreacija

Slika 67. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti

Prilikom odreÿivanja pogodnosti krajobraza, i to kao vrijednosne kategorije, uzimali su se razliþiti naglasci ili aspekti takvog vrednovanja. Naime, odreÿivanje pogodnosti izvedeno je u 3 moguüe varijante: naglasak na više zaštitnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (zaštitni model pogodnosti); naglasak na više razvojnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (razvojni model), te kompromisno ocjenjivanje (istoimeni model).

Metodološki, rezultati analitiþke faze ispitivanja pogodnosti krajobraza unutar procesa prostornog planiranja (u kojemu je ugraÿen zahtjev za zaštitom prostora, krajobraza i okoliša) obraÿenih u ovom prostoru ne predstavljaju osnovu za donošenje struþne odluke o optimalnom prostornom smještaju turistiþko-rekreacijske djelatnosti. Za takvu odluku trebalo bi suoþiti i vrednovati pogodnost krajobraza za druge razvojne aspiracije za i prema prostoru. S obzirom na projektni zadatak i cilj – razvoj i implementacija metoda zaštite krajobraza u procesu donošenja odluka sadržanih u planu namjene i korištenja površina – dvojna analiza prostora predlaže se kao alat.

7.2

Model privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost koncept

Osnovni kriteriji definirani za konceptualizaciju privlaþnosti prostora za turizam i rekreaciju bili su: o udaljenost od morske obale: što bliže to privlaþnije

100

Morska obala je okosnica turistiþkog razvoja, stoga je blizina obale vrlo važan þimbenik u generiranju privlaþnosti prostora za razvoj turizma i jedan od odluþujuüih kriterija. o povoljan nagib terena za izgradnju Odabirom što ravnijeg terena za izgradnju smanjuje se kompleksnost, odnosno troškovi izgradnje turistiþkih objekata, kako smještajnih, tako i uslužnih, a isto vrijedi i za potrebnu infrastrukturu. Ravan teren je nužan za smještaj auto-kampova (iskljuþuje se potreba za terasiranjem), a ima i manja ograniþenja u vezi s rekreacijskim potencijalom – kao što je izgradnja sportskih terena, golf igrališta i sl. o udaljenost od postojeüe infrastrukture: što bliže, to privlaþnije Postojeüa infrastruktura uvelike smanjuje troškove izgradnje. o povoljna postojeüa namjena prostora iz površinskog pokrova Tip površinskog pokrova izravno utjeþe na troškove izgradnje – npr. moþvarna podruþja poskupljuju izgradnju zbog potrebe za isušivanjem, podruþja pod gustim sklopom šume zahtijevaju uklanjanje površinskog pokrova, dok je kod izgradnje na postojeüim pašnjacima ili travnjacima takav trošak minimalan. o udaljenost od ugoÿajnih / sadržajnih elemenata: što bliže to privlaþnije Osim blizine obale, privlaþna je i što veüa blizina ugoÿajnih, turistiþki zanimljivih elemenata površinskog pokrova, za šetnju, planinarenje, rekreaciju – kao što su šume, vode, itd.

Kriteriji su postavljeni tako da obuhvaüaju širok raspon potencijalnih tipova turizma i njegovih manifestacija u prostoru (individualni objekti, kampovi, turistiþke zone, hotelski kompleksi, marine, rekreacijski i sportski tereni. itd.).

Modeliranje na ovakav naþin omoguüuje povratak u simulirano stanje na naþin da se u njega ukljuþe razliþiti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili struþnim znanjima. Tako se u proces modeliranja mogu ukljuþiti i drugi kriteriji ili atributi prostora kao nositelji atraktivnosti prostora za neku djelatnost, u ovom sluþaju razvoj turizma.

7.3

Matrice privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost

Odabrani kriteriji privlaþnosti (koji su navedeni u prethodnom poglavlju) su u prostoru vrijednosno ocijenjeni pomoüu matrica (podmodela privlaþnosti), a sve su matrice udružene u zajedniþki, završni model privlaþnosti.

Matricama privlaþnosti vrijednosno se opredjeljujemo prema prije odreÿenim karakteristikama prostora privlaþnih za turistiþku izgradnju. Na primjer, pri vrednovanju udaljenosti od pojedinih kriterija za privlaþnost, pojedini pojasi udaljenosti ocjenjuju se ocjenama 0-5, pri þemu je 0 apsolutno neprivlaþno, a 5 vrlo privlaþno, dok se, primjerice, podatak o površinskom pokrovu vrednuje reklasifikacijom površinskog pokrova u ocjene 0-5, ovisno o privlaþnosti pojedinog tipa pokrova za turistiþku djelatnost.

Dobivene matrice se zatim udružuju i ugraÿuju u podmodele privlaþnosti (Slika 68.). Naþin udruživanja matrica ovisi o tipu korištenih podataka i logike podmodela. Može biti temeljen na aritmetiþkom postupku - pomoüu funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i 101

ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ruþnim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. U primjeru podmodela privlaþnosti za djelatnost turizma korištene su SUM i PRODUCT funkcije, te dvodimenzionalne matrice. Konaþan rezultat udruživanja u model privlaþnosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne privlaþnosti u matrici skale ocjena od 0-5. Pritom podruþja ocijenjena visokim ocjenama znaþe i veüu privlaþnost toga prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost.

Matrice privlaþnosti s kalibracijom vrijednosti

Podmodeli privlaþnosti

morska obala

nagib terena Kriteriji privlaþnosti

infrastruktura

MODEL PRIVLAýNOSTI ZA DJELATNOST TURIZMA i REKREACIJE

površinski pokrov i namjena

ugoÿajni / sadržajni elementi 0-400 m

5

400-1000 m

4

1000-2000 m

3

2000-3000 m

2

3000-5000 m

1

500+ m

0

PRIMJER

Udaljenost od: Pjeskovita morska obala

Slika 68. Priprema matrica privlaþnosti i povezivanje podmodela u model privlaþnosti

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u Prilogu I, poglavlje 9.5.

7.4

Rezultat – model privlaþnosti

Združeni model ranjivosti za djelatnosti turizma i rekreacije dobiven je spajanjem prirodnog, kulturnog i vizualnog podmodela ranjivosti prostora, koji su preuzeti iz rezultata prethodne faze.

Raspodjela ocjena privlaþnosti je vidljiva u Tablici 14. Od ukupne površine obuhvata, 2% je procijenjeno najprivlaþnijim (ocjena 5), 24% površine visoko privlaþnim (ocjena 4), a oko 53% privlaþnim za razvoj turizma.

102

Tablica 14. Raspodjela ocjena modela privlaþnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Ocjene privlaþnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje privlaþan prostor

14984

0,78

2

216292

11,25

3

1011031

52,57

4

461545

24

5 – najprivlaþniji prostor

39806

2,07

Ukupna površina obuhvata: 1923320 piksela

7.4.1

Grafiþki prilozi

Karta 24. Karta privlaþnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

7.5

Rezultat - model ranjivosti

Združeni model ranjivosti za djelatnost turizma i rekreacije dobiven je spajanjem prirodnog, kulturnog i vizualnog podmodela ranjivosti prostora.

Izuzetno ranjivim je procijenjeno 5.21% ukupne površine (ocjena 5), 29% površine visoko ranjivim (ocjena 4), a oko 5% površine vrlo malo ranjivim u odnosu na turistiþko-rekreacijsku djelatnost.

Tablica 15. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Ocjene ranjivosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor

102047

5,31

2

496920

25,84

3

642949

33,43

4

556507

28,93

5 – najranjiviji prostor

100285

5,21

Ukupna površina obuhvata: 1923320 piksela

7.5.1

Grafiþki prilozi

Karta 25. Karta ranjivosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

103

7.6

Pogodnost krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti koncept

Pogodnost se, u kontekstu smještaja odreÿene djelatnosti na nekom podruþju, može opisati kao moguünost prostora za prihvaüanje razvoja djelatnosti (i svega što ta djelatnost podrazumijeva) þija je optimizacija nastala analiziranjem zadanog podruþja, izradom modela privlaþnost i ranjivosti, te pronalaskom kompromisa izmeÿu ta dva opreþna modela Spajanjem gotovog modela privlaþnosti i ranjivosti za odreÿenu djelatnost preko vrijednosne matrice dobivamo model pogodnosti.

Slika 69. Povezivanje modela ranjivosti i privlaþnosti u konaþni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacija

Dvodimenzionalnom matricom interakcije (Slika 69.) dovode se u odnos (preklapaju) vrijednosti modela privlaþnosti i ranjivosti, prateüi logiku: što veüa ocjena privlaþnosti i manja ocjena ranjivosti, to veüa pogodnost. Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utjeþe i na površinu dobivenog prostora. Stoga je poželjno stvaranje nekoliko podvarijanti, þime se omoguüuje odabir odgovarajuüeg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata, u ovom primjeru kompromisne, zaštitne i razvojne varijante.

Tablica 16. Vrijednosne matrice modela pogodnosti

1

2

3

4

5

0

0

2

3

4

5

5

1

0

1

2

3

5

5

2

0

1

2

3

4

4

3

0

0

1

2

2

3

4

0

0

1

1

2

5

0

0

0

0

0

privlaþnost

0

1

2

3

4

5

0

0

2

3

4

5

5

1

0

2

3

4

5

5

2

0

1

2

3

4

5

3

0

1

1

2

4

4

1

4

0

0

1

2

3

1

5

0

0

0

1

1

Kompromisna varijanta

0

1

2

3

4

5

0

0

2

3

4

5

5

1

0

2

3

4

5

5

2

0

2

2

4

5

5

3

0

1

2

3

4

5

3

4

0

1

1

2

3

4

2

5

0

0

0

1

2

3

ranjivost

0

Zaštitna varijanta

104

privlaþnost

ranjivost

ranjivost

privlaþnost

Razvojna varijanta

Strogost kriterija kojim se pridodjeljuje ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utjeþe i na distribuciju pogodnog prostora. Stvaranjem nekoliko podvarijanti omoguüuje se odabir odgovarajuüeg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata. Prikazane su 3 varijante vrijednosnih matrica: zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisna varijanta.

7.7

Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni)

Kod zaštitne i kompromisna varijante najveüom ocjenom pogodnosti prostora za razvoj turistiþko-rekreacijske djelatnosti vrednovano je 1,06, odnosno 1,76% ukupne površine obuhvata, dok se kod razvojne varijante to poveüava na 2,36% ukupne površine.

Grafiþki su prikazane i postojeüe i planirane turistiþke zone definirane prostornim planovima opüina i gradova.

Tablica 17. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijanta Ocjene pogodnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor

574896

29,89

2 – slabo pogodan prostor

457161

23,77

3 – pogodan prostor

552517

28,73

4 – vrlo pogodan prostor

169781

8,83

5 – najpogodniji prostor

20329

1,06

Ukupna površina obuhvata: 1923320 piksela Tablica 18. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijanta Ocjene pogodnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor

141313

7,35

2 – slabo pogodan prostor

506666

26,34

3 – pogodan prostor

787394

40,94

4 – vrlo pogodan prostor

307837

16,01

5 – najpogodniji prostor

33792

1,76

Ukupna površina obuhvata: 1923320 piksela

105

Tablica 19. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijanta Ocjene pogodnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor

97841

5,09

2 – slabo pogodan prostor

537996

27,97

3 – pogodan prostor

798840

41,53

4 – vrlo pogodan prostor

308603

16,05

5 – najpogodniji prostor

45357

2,36

Ukupna površina obuhvata: 1923320 piksela

7.7.1 Grafiþki prilozi Karta 26. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000) Karta 27. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000) Karta XXVIII Pregledna karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:100 000) Karta 28a. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000) Karta 28b. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

106

8. Mjere/smjernice za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom 8.1 Metode rada Mjere/smjernice za razvoj i zaštitu krajobraza proizašle su iz nekoliko faza. Prva faza obuhvatila je pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadajuüih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj. Na taj naþin je izvršena analiza postojeüeg zakonodavnog okvira prostornog ureÿenja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz KEK-a. Pregledom je obuhvaüen Zakon o prostornom ureÿenju i gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode i pripadajuüi podzakonski akti koji se odnose na pitanja implementacije odredbi proizašlih iz Konvencije.

U drugoj fazi analizirane su provedbene odredbe prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike. Navedeni dokumenti su analitiþki pregledani, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza.

Treüa faza obuhvatila je definiranje mjera zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja, koristeüi se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Pristup definiranju takovih mjera ukljuþivao je, kako metodološki, tako i provedbeni aspekt poboljšanja sadašnjega stanja poimanja, analiza, vrijednosnih analiza i odluka vezanih uz krajobraz za lokalnu razinu odluþivanja u procesu prostornog planiranja. Predložene mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja prostorno su specifiþne za predmetno podruþje i formulirane na naþin koji je predviÿen prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), ukljuþujuüi i 2-3 turistiþke zone predviÿene istim planovima u podruþju obuhvata.

8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadajuüih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj Zakonom o prostornom ureÿenju i gradnji (Narodne novine 76/07), te Pravilnikom o obveznom sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04), kroz osnovne dijelove planova: polazišta, ciljeve, plan i provedbene odredbe obraÿuje se krajobraz kao jedan od prostornih resursa, te je zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih cjelina kao tema prisutna u prostornim planovima svih razina. Krajobraz se, meÿutim, obraÿuje sektorski, te su nerijetko propisane mjere zaštite krajobraza i prirodnih vrijednosti u koliziji s planiranim razvojem.

Mehanizmi zaštite koji su definirani Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), kao što su procjena utjecaja na okoliš, strateška procjena utjecaja, kategorije zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode, te glavna ocjena utjecaja na prirodu, za sada ne osiguravaju adekvatnu zaštitu krajobraza.

Prethodnim raspravama o nacrtu plana u procesu izrade plana, te instrumentom javne rasprave u fazi prijedloga plana, formalno je dana moguünost ukljuþivanja javnosti u proces izrade 107

prostornih planova. Pitanje je, meÿutim, koliko je ta moguünost iskorištena za ukljuþivanje krajobrazne politike u prostorno planiranje.

Konvencijom o europskim krajobrazima zemlje potpisnice se obvezuju na provoÿenje mjera na nacionalnoj razini kroz opüe i posebne mjere, te se u odnosu na postojeüu politiku prostornog planiranja u Hrvatskoj predlažu sljedeüe mjere/smjernice za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom u Hrvatskoj:

a) OPûE MJERE (þl. 5 KEK) Obveza iz KEK-a: 1. uspostava i provoÿenje krajobraznih politika koje imaju za cilj zaštitu krajobraza, upravljanje i planiranje Prijedlog mjera/smjernica: -

integrirati politiku upravljanja krajobrazom u postojeüu politiku prostornog planiranja, te u planiranje i korištenje prirodnih dobara, tj. sektorske politike vodnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, zaštite prirode

-

integrirati politiku planiranja krajobraza u postojeüu politiku prostornog planiranja

-

odrediti strateške ciljeve upravljanja krajobrazom i planiranja krajobraza na eksplicitan naþin.

Obveza iz KEK-a: 2. uspostava postupaka sudjelovanja javnosti, lokalnih i regionalnih vlasti, te drugih strana koje su zainteresirane za odreÿivanje i provedbu krajobraznih politika Prijedlog mjera/smjernica: -

uvesti mehanizme sudjelovanja šire javnosti u poþetnoj fazi procesa odreÿivanja, tj. odluþivanja o tome što je u krajobrazu vrijedno, tj. što se želi zaštititi, i to na lokalnoj razini.

Obveza iz KEK-a: 3. ugraÿivanje krajobraza u politike regionalnog i urbanistiþkog planiranja, te u politike u vezi s kulturom, zaštitom okoliša, poljoprivredom, socijalnom i gospodarskom politikom, kao i u sve druge politike koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na krajobraz.

Prijedlog mjera/smjernica: -

instrumentalizirati naþela prostorne održivosti razvitka i horizontalne integracije u zaštiti prostora u regionalnom i urbanistiþkom planiranju na naþin da se osjetljivost prostora uvaži kao metoda uvoÿenja zahtjeva za zaštitom krajobraza

-

analizirati dosadašnju uspješnost provedbe naþela prostorne održivosti razvitka i vertikalne integracije (državna-regionalna razina) u zaštiti prostora.

108

a) POSEBNE MJERE (þl. 6 KEK) Obveza iz KEK-a: Identifikacija i procjena: 1. izraditi Krajobraznu osnovu na državnoj razini a. identificirati vlastite krajobraze diljem državnog podruþja; analizirati njihove znaþajke, te snage i pritiske uslijed kojih se krajobrazi mijenjaju; primiti na znanje promjene b. procijeniti tako identificirane krajobraze, vodeüi raþuna o osobitim vrijednostima koje im pridaju zainteresirane strane i stanovništvo 2. Postupci takve identifikacije i procjene vodit üe se razmjenom iskustava i metodologije, organiziranom izmeÿu stranaka na europskoj razini.

Prijedlog mjera/smjernica Ad 1. a) -

analizirati ulogu i svrhu Krajobrazne osnove na državnoj razini u odnosu na druge alate provedbe Konvencije (strateška procjena utjecaja na okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš i modeli za razumijevanje scenarija promjena krajobraza) s obzirom na kronologiju novih znanja o pogodnim alatima, mjerilima i znanstvenim modelima za implementaciju Konvencije

-

analizirati postojeüe uzroke i zapreke koji stoje na putu ostvarivanja ciljeva Konvencije koncentrirati se na realno i praktiþki ostvarivo u granicama profesionalne tolerancije

b)

Ad 2.

- sudjelovanje nacionalnih predstavnika na radionicama, seminarima i sastancima Vijeüa Europe i diseminacija informacija domaüoj struþnoj i znanstvenoj zajednici koja se bavi zaštitom, upravljanjem i planiranjem krajobraza.

Obveza iz KEK-a: Ciljevi kakvoüe krajobraza: Svaka se stranka obvezuje odrediti ciljeve kvalitete krajobraza za identifikaciju i procjenu krajobraza, i to nakon postupka sudjelovanja javnosti.

Prijedlog mjera/smjernica: -

odrediti ciljeve kvaliteta krajobraza uz sudjelovanje javnosti na regionalnoj ili lokalnoj razini i uz obavezno suþeljavanje sa potrebama koje proizlaze iz prostornog ureÿenja (dakle politika ruralnog razvoja, poljoprivrede, vodnog gospodarstva, šumarstva, prometa, energetike) za odreÿeni karakter ili tip krajobraza.

Obveza iz KEK-a: Provedba: Svaka se stranka obvezuje da üe u svrhu uþinkovitosti krajobraznih politika uspostaviti instrumente s ciljem zaštite, upravljanja i/ili planiranja krajobraza.

109

Prijedlog mjera/smjernica: -

identificirati uþinkovitost postojeüih mehanizma koji usmjeravaju regionalne vlasti po pitanjima krajobraza u «svojim» koncepcijama prostornog ureÿenja i sektora primarnih djelatnosti: procjena utjecaja zahvata na okoliš

-

analizirati provedbu ciljeva Konvencije u odnosu na obvezujuüe politike EU; nacionalne strategije i programe (razvoj ruralnih podruþja – stupovi 2. i 3.; ESPON 2013 program), a u perspektivi korištenja sredstava Europskog regionalnog razvojnog fonda

-

analizirati domete zakonom predviÿenih mehanizama zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza za prostorno specifiþne cjeline (zaštiüene prirodne vrijednosti, ekološki znaþajna podruþja, osobito vrijedne krajobraze), koji se temelje ili üe se temeljiti na provedbi planova upravljanja zaštiüenim podruþjem, planova gospodarenja prirodnim dobrima, ocjenu prihvatljivosti zahvata u na zaštiüenom podruþju, a sve u odnosu na tipologiju krajobraza (razvrstavanje krajobraza prema svojim znaþajnim i karakteristiþnim obilježjima)

-

uspostaviti naþin kako se vrši monitoring uspješnosti provedbe, tj. buduüih rezultata akcija zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza.

8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike Analizom provedbenih odluka u prostornim planovima županija - mjera oþuvanja krajobraznih vrijednosti, uoþena je neujednaþenost u definiranju i ukljuþivanju krajobraznih politika u prostorno planiranje, od utvrÿivanja potrebe za izradom krajobrazinih osnova kao prostornoplanerske podloge i sinteze ekoloških, kulturno-povijesnih, estetskih i gospodarskih vrijednosti prostora, odnosno podloge za integralnu zaštitu raznolikosti i identiteta krajolika, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora, pa do nabrajanja konkretnih mjera i smjernica za uvažavanje, vrednovanje i oþuvanje krajobraza.

Temeljni dokument zaštite prirode kojim se na nacionalnoj razini odreÿuje strategija i planiraju akcijski planovi zaštite krajobraza (NSAP zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 1999. i Konaþni nacrt revizije Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 2008.), identificiraju razlozi ugroženosti krajobraza, te predlažu sljedeüi ciljevi i mjere/smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza:

110

Tablica 20. Usporedba dokumenata NSAP-a 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

NSAP 1999. Krajobrazi

Konaþni nacrt revizije NSAP 2008.

Krajobrazi

Temeljna metoda oþuvanja zaštita podruþja

intencija je vrednovanje i oþuvanje krajobraza na þitavom teritoriju Hrvatske - pomak od normativnog

Površine pod statusom zaštite oko 8,2% površine kopna zaštiüena podruþja prema ZZPe

9.01% kopna 0.07% mora zaštiüena podruþja prema ZZPe

43.6% kopna 69.8% mora Nacionalna ekološka mreža

Razlozi ugroženosti krajobraza neravnomjerna, jednoliþna, ambijentalno neusklaÿena urbanizacija

- prekomjerno iskorištavanje prirodnih dobara (izlov, krivolov, sjeþa, sakupljanje, uznemiravanje) - izgradnja infrastrukture, što dovodi do gubitka staništa (prometnice, energetski objekti, vodnogospodarske graÿevine) - poljoprivredne djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili zapuštanje travnjaþkih površina) - unos stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave - oneþišüenje okoliša (tla, vode, zraka), - urbanizacija prostora, globalne klimatske promjene

Ostali razlozi ugroženosti nedostatna je integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i ureÿenja prostora; neki ambiciozni razvojni planovi, þiji utjecaj i posljedice po prirodu i okoliš nisu dovoljno sagledani; turizam je još uvijek takav da ugrožava ekološku ravnotežu prostora; odlazak seoskoga stanovništva u gradove i društvenogospodarske promjene na selu.

Opüi strateški ciljevi: 1. provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 2. kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 3. procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 4. izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

111

5. provesti akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti uþinke provedbe akcijskih planova (monitoring) 7. razviti mehanizme provedbe (ukljuþujuüi zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješüivanje, mehanizme financiranja i dr.)

Strateški cilj – oþuvanje krajobraza - svim prikladnim metodama osigurati oþuvanje postojeüe krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske

- osigurati oþuvanje krajobraza kroz instrumente za njegovu zaštitu, upravljanje i planiranje, koji su utemeljeni na identifikaciji i stanju njegovih obilježja, te provedenoj inventarizaciji i kategorizaciji

Strateške smjernice - naþiniti detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih znaþajki koje proizlaze iz njihova meÿudjelovanja, sukladno nadležnosti pojedinih tijela državne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i þine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog ureÿenja, graditeljstva i stanovanja, sukladno Zakonu o prostornom ureÿenju, skrbi putem dokumenata prostornog ureÿenja o prostoru Države - na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme oþuvanja postojeüe krajobrazne raznolikosti i kljuþnih znaþajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje - u postojeüim propisima o zaštiti prirode i zaštiti okoliša naglašenije i odreÿenije regulirati zaštitu krajobraza - utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemljišta, kako bi ih se potaknulo na održavanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i zaštitu njihovih prirodnih i kulturnih znaþajki - poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i

112

- sustavno pristupiti oþuvanju krajobraza - spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza - osigurati implementaciju KEKa te krajobrazne osnove

smjernice za naredno razdoblje kako su navedene u Izvješüu o stanju prirode 2000-2006.

- sustavno pristupiti izradi klasifikacije krajobraznih tipova Hrvatske - Inventarizirani krajobrazne tipove RH - razviti standardnu metodologiju za valorizaciju krajobraza i zaštititi najvrednija podruþja - raditi na koordinaciji i edukaciji struþnjaka za inventarizaciju i valorizaciju krajobraza - ojaþati zakonske mehanizme za zaštitu krajobraza pri prostornom planiranju

ukljuþivati elemente tradicijske arhitekture Akcijski planovi - izrada Krajobrazne osnove Hrvatske kao prostorno-planske podloge za utvrÿivanje temeljnih vrijednosti krajobraza. Podloga za izradu Krajobrazne osnove sa stajališta biološke raznolikosti je podatak i dokument za izradu prostornih planova.

A) sustavno pristupiti oþuvanju krajobraza

- donošenje propisa za uspostavu Krajobrazne osnove Hrvatske, kao obveze na razinama prostorno-planskih dokumenata županija, gradova i opüina.

B) spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza

- ugraÿivanje odredbi o zaštiti krajobraza u propise iz djelokruga prostornog ureÿenja, prometa, te zaštite prirode i zaštite okoliša - inventarizacija i izrada programa zaštite geološke baštine Republike Hrvatske -iInventarizacija i izrada programa zaštite dijelova kulturne baštine važnih za oþuvanje identiteta pojedinih tipova krajobraza Ili prioritetna tema: zašita krajobraza

1. osnovati nacionalno povjerenstvo za krajobraz 2. donijeti nacionalni program za implementaciju KEK

1. izraditi i implementirati Krajobraznu osnovu Hrvatske u suradnji relevantnih sektora (prostorno planiranje, zaštita prirode, zaštita okoliša, kultura, promet, šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, energetika, prosvjeta, znanost) 2. poticati projekte s ciljem jaþanja svijesti javnosti o krajobraznim vrijednostima C) osigurati implementaciju KEKa i Krajobrazne osnove 1. poticati aktivnosti struþnjaka na oþuvanju krajobraza

problem: nepovratni gubitak kulturnih krajobraza zaštitni cilj: zaštititi i poboljšati kulturne i vizualne kvalitete krajobraza mjera zaštite: inventarizacija i karakterizacija krajobraza Hrvatske, te vrednovanje iznimnih krajobraza i njihovo kartiranje.

Temeljem provedene analize predlažu se metodološke smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza.

Za poboljšavanje razvoja politika krajobraza u odnosu na prostorno planiranje predlažu se sljedeüe smjernice: - razviti i uspostaviti zajedniþki jezik, zajedniþko razumijevanje krajobraza, koji je Konvencijom poiman holistiþki, te definirati zajedniþku terminologiju - definirati ciljeve kvaliteta krajobraza izmeÿu sektora (horizontalna integracija) - akceptirati razliku izmeÿu dva osnovna pristupa u zaštiti krajobraza: izravna (neposredna zaštita – prostorni rezervati/zaštiüena podruþja) i neizravna (posredna zaštita). Potonji pristup (analize ranjivosti kvaliteta krajobraza) uvesti kao alat u proces prostornog planiranja koji ima zadaüu odrediti optimalnu namjenu i korištenje prostora/površina.

113

-

-

-

-

-

-

u prostorno planiranje kao interdisciplinarnu djelatnost, te institucionalni i tehniþki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, ukljuþiti i struþnjake koji imaju eksplicitna metodološka znanja o krajobraznim analizama i vrednovanju krajobraza na razini informacija o krajobraznim vrijednostima poimati razliku izmeÿu vrijednosnih opredjeljenja (što bi trebalo zaštititi?) i opisa/deskripcija fiziþkog stanja krajobraza (ono što jest?) vizualne kvalitete krajobraza tretirati kroz funkciju frekvencije promatraþa i kvalitete promatranog, što treba dodatno objektivizirati ukljuþivanjem šire javnosti, i to u poþetku procesa planiranja koncept zaštiüene vizure ili zaštite od vizualnog zagaÿenja zamijeniti konceptom traženja najpogodnijih lokacija za smještaj odreÿenih djelatnosti, tj. kao alat koristiti stratešku procjenu utjecaja na okoliš u upravljanju s ciljem oþuvanja i/ili poboljšanja kulturnog krajobraza (rekonstrukcija i revitalizacija) uzeti u obzir i financijski aspekt/subvencioniranje održavanja površina na tradicijski naþin integrirati zaštitu kvaliteta krajobraza, njihovo upravljanje i planiranje sa sektorima (vodoprivreda, energetika, šumarstvo, poljoprivreda) pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta prvo preispitati kao mjeru zaštite, na naþin simulacije moguüih krajobraznih scenarija potrebitost Krajobrazne osnove, u smislu donošenja preporuka i mjera režima korištenja odreÿenog ozemlja, proširiti i na plansku kategoriju namjene površina u vrednovanju krajobraza, odluci o stupnju njegove pogodnosti za lociranje nove djelatnosti, tj. zahvata u prostor, ne pristupati iskljuþivo na naþin faktora izluþivanja (tj. izbjegavati puko korištenje izraza poput: duž cesta, po istaknutim reljefnim uzvisinama, po obrisima uzvišenja i vrhovima, raspršena izgradnja uz morsku obalu ili rijeke, veü optimizacijom utvrditi i argumentirati je li odreÿeno podruþje pogodno ili ne.

Prijedlog metodoloških smjernica za koncipiranje Krajobrazne osnove je kako slijedi: - treba razluþiti da se radi o vrsti predplanske podloge koja govori o tipologiji krajobraza, koji se svrstavaju u vrijednosne klase - treba razluþiti o kojem mjerilu ili za koju razinu prostorno-planskih dokumenata (državna, županijska, gradska ili opüinska) bi se ona pripremala - prilikom valorizacije (vrednovanja) razliþitih tipova krajobraza, osim struþne javnosti, ukljuþiti i širu javnost, sukladno prethodnoj toþki, kao i odreÿenje tehnike prikupljanja vrijednosnih preferencija javnosti (anketna istraživanja, radionice, intervjue) - prilikom odluþivanja o tomu koja su to najvrednija podruþja koje treba zaštiti voditi raþuna o upravljanju podruþjima s obzirom da se upravljanje odnosi na regulaciju možebitnih promjena u željenom smjeru - osigurati mehanizme provedbe i subjekte kontrole ili nadzora.

Za definiranje sustavnog pristupa oþuvanju, upravljanju i planiranju krajobraza predlažu se sljedeüe smjernice: - provesti struþnu javnu raspravu o pitanjima definiranja i uspostave uþinkovitog sustava i pripadajuüih mehanizama ili alata u odnosu na strateške smjernice i zacrtane akcije, 114

-

-

pogotovo u zajedniþkim pitanjima prostornog planiranja i zaštite prirode; zaštite biološke raznolikosti – zaštiüena podruþja, kao i u sektorima turizam, vodno gospodarstvo, šumarstvo, poljoprivreda ojaþati naþelo zaštite krajobrazne raznolikosti u postupku procjene utjecaja na okoliš na naþin propisivanja metodološkog okvira izrade studija procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš u provedbi vrednovanja prostora (na razini županija i Grada Zagreba) sa stajališta zaštite prirode kao integralnom dijelu procesa donošenja planova, definirati analizu ranjivosti kvaliteta krajobraza kao instrument za vrednovanje krajobraza i taj podatak ukljuþiti u daljnji tijek donošenja prostorno-planskih odluka, što doprinosi moguünosti za dobivanje varijantnih rješenja.

8.4 Specifiþne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza Mjere zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja proizašle su iz analize prikupljenih podataka o podruþju, procijenjene vrijednosti pojedinih krajobraznih podruþja, ranjivosti tih prostora na razvojne pritiske i pogodnosti za lociranje turistiþko-rekreacijskih djelatnosti. Kroz analize vrijednosti i ranjivosti dobivaju se saznanja o najvrjednijim i najranjivijim dijelovima podruþja obuhvata i karakteristikama koje je potrebno zaštititi, a one su ujedno i podloga za oblikovanje smjernica za razvoj nekog podruþja. Uz to, analiza pogodnosti prostora za odreÿene djelatnosti služi kao alat za pronalaženje njihovog optimalnog smještaja u prostor, a da se pritom zadovolje i razvojni i zaštitni aspekti. Ovakva analiza svih djelatnosti koje se žele smjestiti u neki prostor omoguüuje stvaranje razliþitih alternativa za plansko korištenje zemljišta (plan namjene površina) koje se temelji na paradigmi održivosti, a ona je i preduvjet za stratešku procjenu kojom se vrednuju te alternative. Strateška procjena utjecaja na okoliš može biti instrument kontrole racionalnosti zoniranja prostora. Za kvalitetno zoniranje prostora sa aspekta krajobraza potrebno je izvršiti integralno vrednovanje krajobraza na državnoj, a potom i na nižim razinama. Uz to je potrebno, na tim razinama, definirati krajobrazne cjeline koje je potrebno integralno sagledavati kod buduüih intervencija, te utvrditi uvjete održivog korištenja i odnosa prema krajobraznim vrijednostima. Ugraÿivanjem tih saznanja u prostorne planove županija (a zatim i u niže razine prostorno-planske dokumentacije) ostvario bi se preduvjet za oþuvanje i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti. Isto tako je važno ukljuþivati elemente vrednovanja, odnosno ranjivosti krajobraza u natjeþajne programe i propisivati natjeþaje kao sredstvo dobivanja najkvalitetnijih rješenja, posebno za osjetljive lokacije. Instrument kontrole kvalitete prostornih rješenja (urbanistiþkih planova i projekata) za pojedinaþne zone može biti povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, ali je, meÿu ostalim, pitanje kako se ovo povjerenstvo ekipira da bi ispunilo zadatak kontrole prepoznavanja i oþuvanja krajobraznih vrijednosti.

Vrednovanje krajobraza kao struþni zadatak unutar planerskog procesa smisleno je izvoditi jedino onda kada se oþekuje promjena krajobraza u fiziþkom smislu. Ta faza prikupljanja sustava vrijednosti na poþetku planerskog procesa pomaže u odabiru i odreÿivanju težina pojedinih kriterija za modele privlaþnosti i ranjivosti (koji ovise o planerskoj razini za koju se upotrebljavaju). Ukljuþivanje javnosti u ovu ranu fazu omoguüuje dobivanje saznanja o njezinim vrijednosnim stavovima, ali pretpostavlja usklaÿivanje, tj. promjenu postojeüe legislative participatornog planiranja. Ovdje treba spomenuti veliko nepoznavanje problematike krajobraza opüenito od strane javnosti, ali i vrijednostima u njemu (što je uoþeno u ovom projektu), a 115

razumijevanje ove problematike je preduvjet ukljuþivanja javnosti u planerski proces. Takoÿer je vrlo važno da svi koji donose odluke ili sudjeluju u participatornom planskom procesu imaju pristup logici modela i planerskog postupka, a na kraju i rezultatima, što podrazumijeva nužnost edukacije struþnjaka i javnosti o ovoj problematici.

Korištene i predložene metode pridonose objektivizaciji, sistematiþnosti i transparentnosti u postupku donošenja lokacijskih odluka (za namjenu površina, posebno za izdvojene zone).

Upotreba GIS baze podataka i aplikacija za prostorno modeliranje pomaže da se objektivno opišu pojedina obilježja prostora, a ujedno omoguüuje razmjerno brzo variranje kriterija koji ulaze u pojedini model, kao i mijenjanje njihovih težina. Time se omoguüuje unošenje povratnih informacija, te se racionalizira proces donošenja odluka i olakšava njihovo argumentiranje.

U skladu s definiranim zadatkom za formuliranje mjera za zaštitu i održivo korištenje krajobraza iz Ugovora, prema kojemu se oþekuju mjere s naglaskom na: A. zaštitu najvrjednijih krajobraznih podruþja i najranjivijih prostora B. rehabilitaciju/poboljšanje degradiranih krajobraza s naglaskom na podruþja nekontroliranog razvoja C. zaštitu karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja D. revitalizaciju vrijednih agrikulturnih (ruralnih) krajobraza i napuštenih poljoprivrednih površina E. zaštitu vrijednosti krajobraza 2-3 planirane turistiþke zone, predložene su specifiþne mjere za podruþje obuhvata.

A. Mjere zaštite najvrjednijih krajobraznih podruþja i najranjivijih prostora obuhvata Mjere zaštite odnose se na specifiþne lokalitete krajobraznih podruþja unutar podruþja obuhvata ocijenjene ocjenom 4-5 i 5 prema kriteriju doživljajnih vrijednosti koje su þinili kriteriji kvaliteta: što veüi stupanj prirodne oþuvanosti i raznolikosti, te prostorni red i harmoniþnost.

Krajobrazna podruþja ocjenjena ocjenom 4-5 i 5: Kolan – istoþni pašnjaci Podruþje obale Sv. Duh – Bošane Podruþje Kolanskog blata i polja Podruþje Paške udoline i zaljeva Podruþje obale uz Velebitski kanal Podruþje Velog i Malog blata Mjere zaštite kroz prostorno-planske instrumente: 1. za najvrednija krajobrazna podruþja treba napraviti krajobraznu osnovu iz koje üe proizaüi naþin optimalnog korištenja, zaštite i unapreÿenja ovih podruþja 2. prostorne planove ureÿenja opüina i gradova provjeriti kroz stratešku procjenu utjecaja na okoliš u odnosu na planiranu izgradnju turistiþkih zona i graÿevina u funkciji turizma (luke nautiþkog turizma, privezišta i sl.), te utvrditi opravdanost njihovog lociranja na krajobrazno osjetljivim mjestima, odnosno predložiti optimalne lokacije

116

3. kroz studije utjecaja na okoliš na podruþju najvrjednijih krajobraza za zahvate koji su u obvezi procjene utjecaja na okoliš provjeriti varijantna rješenja koja su optimalna za ova podruþja, te propisati mjere zaštite krajobraza specifiþne za konkretnu lokaciju.

4. raspisivanjem javnih natjaþaja za vrijedne ili osjetljive lokacije osigurati odabir najkvalitetnijih rješenja za te prostore

Opüenite mjere: - sprijeþiti nepotrebnu sjeþu vegetacije i promjene reljefa - oþuvati i sprijeþiti uništavanje antropogenih elemenata u krajobrazu (suhozida, struktura parcelacije, arhitektonski i ambijentalno vrijednih graÿevina i njihov okoliš) - dimenzije i tipologija novih graÿevina i kompleksa, naroþito na vizualno izloženim lokacijama, ne smiju stvoriti novi prostorni red, mjerilo ili ambijent koji nije u skladu s karakterom i krajobraznim vrijednostima prostora - izbjegavati velike infrastrukturne graÿevine (dalekovode, široke ceste i sl.) koje bi umanjile vrijednosti krajobraza i stvorile znaþajnije promjene u reljefu (nasipi, usjeci) - stupove GSM mreže locirati racionalno i na naþin da se ne narušavaju krajobrazne vrijednosti - sprijeþiti unos alohtone vegetacije, osim u naseljima i turistiþkim zonama, gdje se može koristiti, ali u ograniþenoj mjeri

B. Mjere poboljšanja degradiranih krajobraza Mjere za sva naselja, osim naselja Kolan i stare jezgre Paga: - poboljšati kvalitetu boravka izgradnjom javnih površina (parkovi, šetnice) - ograniþiti katnost nove izgradnje na P+1, zadržati nisku gustoüu izgraÿenosti - izraditi analizu (urbanistiþke strukture, elemenata arhitekture, povijesnog naslijeÿa i funkcije) svih naselja, s ciljem davanja preporuka za formiranje identiteta i daljnjeg razvoja pojedinog naselja (npr. ribarsko naselje, turistiþko naselje, poljoprivredno naselje, obrtniþko naselje) Mjere za divlje autokampove u zaleÿu Mandra: - ukloniti sve bespravne objekte i provoditi komunalnu kontrolu - ne dopustiti prenamjenu poljoprivrednog zemljišta Mjere za podruþje Sv. Duh - Bošane (erozija i eksploatacijske iskopine): - ukloniti otpad i sanacija erodiranih površina i nelegalnih iskopina Mjere za kamenolome Gorica i Žestoko: - nakon prestanka rada kamenoloma osigurati provedbu sanacije eksploatacijskih površina.

C. Mjere zaštite karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja Kolan i stara jezgra Paga su naselja oþuvane tradicije i stoga visokoga turistiþkog potencijala.

117

Za ova se podruþja predlažu sljedeüe mjere zaštite: - unutar navedenih podruþja ne dozvoliti razvoj neprikladnih sekundarnih turistiþkih sadržaja, veü bi osnova turistiþke ponude moralo ostati povijesno naslijeÿe, tradicijski naþin života i proizvodi - ugostiteljsku i turistiþku ponudu Kolana usmjeriti prema tradicionalnim djelatnostima i obrtima, te poveüati prepoznatljivost i kvalitetu prezentacije konaþnih proizvoda - provoditi maksimalno strogu zaštitu povijesne jezgre grada Paga, te pri novoj izgradnju i obnovi graÿevina poštivati tipologiju arhitekture (materijali, proporcije, fasade, oblik krovova).

D. Mjere revitalizacije vrijednog agrikulturnog krajobraza Kao vrijedni agrikulturni krajobraz izdvojeno je podruþje Kolanskih pašnjaka, pašnjaci na podruþju Mandre - zaleÿe, terase naglašene potezima trstike na podruþju Sv. Duh - Bošane, polja u Smokviþkoj udolini, polja u Povljanskoj udolini i mozaiþna parcelacija Paške i Kolanske udoline. Za ova se podruþja predlažu sljedeüe mjere: - bonitirati sve zapuštene agrikulturne površine - zadržati sadašnju strukturu parcelacije (dimenzije, oblik, mreža putova i sliþno) - definirati turistiþki najatraktivnije prostore (npr. podruþja zanimljive reljefne konfiguracije, specifiþno smještena podruþja, specifiþne strukture suhozida, povijesno i arheološko znaþajne strukture kao što su Rimski limesi – stari oblik rimske parcelacije središnjeg podruþja otoka) - valorizirati prostor s obzirom na turizam, posebno polja u Smokviþkoj, Povljanskoj i Paškoj udolini - prouþiti moguünosti zaštite iznimnih agrikulturnih krajobraza u okviru postojeüih nacionalnih i meÿunarodnih zakona kao izvor za dodatno financiranje revitalizacije - savjetovanje s lokalnim poljoprivrednicima i poljoprivrednom savjetodavnom službom u vezi opredjeljenja za najisplativije poljoprivredne djelatnosti - izraditi model pogodnosti agrikulturnog krajobraza za definirane poljoprivredne djelatnosti, koji üe poslužiti kao zoning - voditi raþuna o slici krajobraza na naþin da se izbjegavaju monokulture (ako model pogodnosti dozvoljava, kombinirati više poljoprivrednih djelatnosti, pogotovo u Paškoj udolini), te da se zadržava postojeüa tradicionalna parcelacija - integracija poljoprivredne proizvodnje i turizma, što obuhvaüa moguünost boravka u obližnjim selima, uvoÿenje dodatnih sadržaja kao što su vinske ceste (npr. na podruþju Sv. Duh - Bošane), sudjelovanje u berbi ili preradi proizvoda, organizirana prodaja poljoprivrednih proizvoda (izravan plasman proizvoda) - riješiti probleme nepostojeüe ili neprikladne prometne infrastrukture Smokviþke udoline - reaktivirati napuštene pašnjake u zaleÿu Mandra poticanjem ovþarstva.

E. Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turistiþkih zona Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turistiþkih zona odnose se, prije svega, na prostore koji su se pokazali najranjivijima za planiranu djelatnost.

118

Planirani razvoj turistiþkih zona odvija se u gotovo kontinuiranom potezu Mandre – Košljun (tj. do uvale Proboj). Na tom podruþju planira se 15-ak turistiþkih zona T2 i T3 (turistiþkih naselja i kampova), te popratnog rekreacijskog sadržaja. Predlažu se sljedeüe mjere: - TZ Bok se preporuþuje dislocirati zbog ranjivosti obalnog pojasa (vrijedni kulturni krajobraz) na kojemu je predviÿeno ureÿenje plaže - ograniþiti ureÿenje plaža samo na obalu neposredno uz turistiþke zone - u okviru izrade UPU-a turistiþkih zona izraditi krajobrazne studije (struþne elaborate) koji üe definirati optimalan smještaj graÿevina, ograniþenja za formiranje plaže i privezišta, te oblikovanje graÿevina i otvorenih površina uz poštivanje sljedeüih smjernica: - maksimalno oþuvati postojeüu prirodnu vegetaciju i prirodnost obale - graditi zajedniþka privezišta za nekoliko zona - onemoguüiti izlijevanje otpadnih voda u Maunski kanal i Košljunski zaljev prikljuþkom na kanalizacijski sustav ili izvedbom nepropusnih septiþkih jama - na zonama predviÿenima za izgradnju kampova uzeti u obzir konfiguraciju terena, tj. minimizirati usjeke formiranjem terasa ograÿenih suhozidima, pri ozelenjavanju koristiti autohtonu vegetaciju - izgradnju boravišnih objekata prilagoditi konfiguraciji terena prikladnim brojem etaža s ciljem minimiziranja negativnog vizualnog utjecaja - osigurati veüu disperznost smještajnih objekata, þime üe se omoguüiti veüe zelene površine i minimizirati katnost - maksimalno oþuvati postojeüe krajobrazne uzorke terasa i suhozida i po moguünosti ih koristiti kao osnovni motiv - u pojasu neposredno uz obalu ne dopustiti izgradnju smještajnih objekata, veü maksimalno saþuvati autohtonu visoku vegetaciju.

119

9. Prilog I 9.1 Anketni upitnik za javnost 9.1.1 Upute za provoÿenje ankete Suradnici koji su provodili ankete, dobili su sljedeüe upute: x

Potrebno je anketirati 100-110 ispitanika u roku do 15. 10. 2008.

x

Anketa se izvodi tako da se za svakog ispitanika popuni jedan priloženi upitnik. Pored zaokruženih odgovora i opüih statistiþkih podataka, potrebno je na upitniku zapisati mjesto i vrijeme obavljanja ankete. Detaljnije upute navedene su uz pojedino anketno pitanje u samom upitniku.

x

Anketni materijal sadrži i 3 primjerka fotografija krajobraznih podruþja koja ispitanici vrednuju, specifiþnih krajobraznih tipova, te razvojnih djelatnosti koje mogu biti prijetnja navedenim krajobraznim podruþjima. Fotografije treba pokazati ispitanicima prije no što odgovore na pojedino pitanje, prema uputama iz upitnika.

x

Uzorak za ispitivanje potrebno je odabrati tako da dobna zastupljenost bude sljedeüa: Dobna struktura: Planirani % ispitanika: do 30 godina 31 - 45 46 - 60 iznad 60 godina

20% 30% 30% 20%

x

Anketiranje treba izvoditi na barem 5 razliþitih lokacija, koje koincidiraju s odabranim krajobraznim podruþjima.

x

Ukoliko anketirani odbiju sudjelovati u anketi, potrebno je saznati razlog (nemaju vremena, ne znaju dovoljno o temi, ne žele se izjašnjavati i sl.), zapisati gdje i kada je anketiranje odbijeno, uz popunjavanje opüih podataka iz pitanja 10.

x

Ukoliko anketirani žele saznati nešto više o projektu, koristite informaciju s priloženog opisa projekta ili s unutrašnje strane korica fascikla COAST projekta.

Za dodatna pojašnjenja, obratite se koordinatorici aktivnosti ( kontakt podaci na kartici s unutrašnje strane fascikla anketnog materijala).

120

9.1.2

Rezultati ankete za javnost

1.

Koja od navedenih krajobraznih podruþja na otoku Pagu smatrate privlaþnima, vizualno atraktivnima?

Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Podruþje obale Sv.Duh - Bošane

94

100

94

Podruþje obale uz Velebitski kanal

92

100

92

Podruþje Velog i Malog blata

90

100

90

Kolan - istoþni pašnjaci

90

100

90

Podruþje Ravna - Dolac

88

100

88

Podruþje Povljanske udoline

88

100

88

Podruþje Dinjiške udoline i uvale

86

100

86

Poluotok Prutna

83

100

83

Podruþje Kolanskog blata i polja

83

100

83

Mandre - Šimuni

81

100

81

Podruþje Paška rebra

78

100

78

Podruþje Paške udoline i zaljeva

76

100

76

Podruþje Košljuna

76

100

76

Podruþje Vlašiþke udoline

71

100

71

Krajobrazno podruþje

2.

Razmišljajuüi o krajobrazima na otoku Pagu, mislite li da je nešto za njih specifiþno, odnosno da pridonosi oþuvanju identiteta i karakteristiþnih vizura otoka?

Specifiþnost

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Solane/blata

79

100

79

Suhozidi

75

100

75

Kamenjarski pašnjaci

67

100

67

Povijesne znamenitosti

48

100

48

Obala

34

100

34

Šumske površine (šuma i makija)

28

100

28

Vjetroelektrane

18

100

18

Udoline

17

100

17

Bila/zaravni

13

100

13

121

3.

Koja bi od navedenih podruþja na otoku Pagu voljeli vidjeti oþuvana (u prirodnom, izvornom stanju) u buduünosti jer su vam izuzetno vrijedna?

Krajobrazno podruþje

Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Podruþje obale uz Velebitski kanal

54

100

54

Podruþje obale Sv.Duh - Bošane

45

100

45

Poluotok Prutna

37

100

37

Kolan - istoþni pašnjaci

29

100

29

Podruþje Velog i Malog blata

28

100

28

Podruþje Dinjiške udoline i uvale

23

100

23

Podruþje Ravna - Dolac

21

100

21

Podruþje Kolanskog blata i polja

19

100

19

Podruþje Paška rebra

16

100

16

Podruþje Paške udoline i zaljeva

12

100

12

Podruþje Vlašiþke udoline

9

100

9

Podruþje Povljanske udoline

8

100

8

Podruþje Košljuna

7

100

7

Mandre - Šimuni

6

100

6

Niti jedno

1

100

1

5.

Koja od navedenih podruþja na otoku Pagu smatrate pogodnima za gospodarski razvoj (turistiþki razvoj, razvoj naselja, marikultura itd.)?

Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Podruþje Paške udoline i zaljeva

61

100

61

Mandre - Šimuni

56

100

56

Podruþje Vlašiþke udoline

31

100

31

Podruþje Paška rebra

16

100

16

Kolan - istoþni pašnjaci

12

100

12

Niti jedno

10

100

10

Podruþje Košljuna

10

100

10

Podruþje Kolanskog blata i polja

9

100

9

Podruþje Dinjiške udoline i uvale

7

100

7

Podruþje Povljanske udoline

7

100

7

Podruþje obale Sv.Duh - Bošane

3

100

3

Podruþje Velog i Malog blata

2

100

2

Podruþje Ravna - Dolac

1

100

1

Poluotok Prutna

1

100

1

Podruþje obale uz Velebitski kanal

1

100

1

Krajobrazno podruþje

122

6.

Na kojima od navedenih podruþja na otoku Pagu su vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privlaþnosti) oþuvane ili unaprijeÿene u posljednjih 20 godina?

Krajobrazno podruþje

Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Podruþje obale uz Velebitski kanal

52

100

52

Niti jedno

24

100

24

Poluotok Prutna

23

100

23

Podruþje obale Sv.Duh - Bošane

20

100

20

Kolan - istoþni pašnjaci

12

100

12

Podruþje Kolanskog blata i polja

10

100

10

Podruþje Velog i Malog blata

8

100

8

Mandre - Šimuni

8

100

8

Podruþje Povljanske udoline

6

100

6

Podruþje Ravna - Dolac

5

100

5

Podruþje Paška rebra

5

100

5

Podruþje Paške udoline i zaljeva

5

100

5

Podruþje Košljuna

3

100

3

Podruþje Dinjiške udoline i uvale

3

100

3

Podruþje Vlašiþke udoline

3

100

3

7.

Koja su od navedenih podruþja na otoku Pagu izgubila vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privlaþnosti) u posljednjih 20 godina?

Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Niti jedno

58

100

58

Podruþje Paške udoline i zaljeva

30

100

30

Mandre - zaleÿe

12

100

12

Povljanska udolina

11

100

11

Podruþje Dinjiške udoline i uvale

10

100

10

Podruþje Košljuna

8

100

8

Šimuni - Podruþje Paška rebra

7

100

7

Vlašicka udolina

7

100

7

Podruþje obale Sv.Duh - Bošane

6

100

6

Podruþje obale uz Velebitski kanal

5

100

5

Podruþje Kolanskog blata i polja

4

100

4

Podruþje Ravna - Dolac

3

100

3

Kolan - istocni pašnjaci

3

100

3

Poluotok Prutna

2

100

2

Podruþje Velog i Malog blata

2

100

2

Krajobrazno podruþje

123

8.

Što mislite, kakav je utjecaj imao turizam na krajobrazna podruþja otoka Paga?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Ne znam

18

100

18

Pozitivan

27

100

27

Nije imao utjecaja

20

100

20

Negativan

35

100

35

9.

Koje od niže nabrojanih razvojnih djelatnosti procjenjujete kao prijetnje na krajobrazna podruþja otoka Paga?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Izgradnja termoelektrane

80

100

80

Eksploatacija mineralnih sirovina

72

100

72

Izgradnja gradevina za postupanje s otpadom

58

100

58

Turistiþki razvoj (turistiþke zone, morsko-rekreacijski centri, golf igrališta)

40

100

40

Izgradnja zrakoplovne infrastrukture (heliodromi)

36

100

36

Izgradnja morskih luka i privezišta

29

100

29

Izgradnja vjetroelektrane

24

100

24

Izgradnja cestovne infrastrukture

19

100

19

Razvoj marikulture (uzgoj školjkaša i bijele ribe)

15

100

15

10. Opüi podaci 10.1 Spol m ž

51 47

10.2 Dobna struktura Broj ispitanika do 30 godina 31 – 45 46 – 60 iznad 61

20 29 30 21

10.3 Naobrazba Broj ispitanika osnovna škola obrtniþka škola srednja škola viša i visoka škola

124

14 20 40 15

10.4 Podruþje stanovanja (županija) Županija

Broj ispitanika

Dubrovaþko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija Šibensko-kninska županija Zadarska županija ostale županije izvan Hrvatske

0 0 0 100 0 0

10.5 Podruþje stanovanja (grad) Pag Kolan Stara Vasa Šimuni Dinjiška

9.1.3

40 19 11 12 18

Komentari anketara

Tijekom anketiranja, ispitanicima je bilo omoguüeno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovdje se prenose zapažanja anketara o ispitanicima i njihovim reakcijama na anketu.

Veüina ljudi smatra cijeli otok Pag iznimno privlaþnim i vizualno atraktivnim, tako da su nerijetko sve ponuÿene opcije u prvom anketnom pitanju oznaþavane kao privlaþne.

Kroz razgovor s ljudima uvidjeli smo da postoji stanovito rivalstvo meÿu stanovnicima pojedinih mjesta što vjerujemo da je dosta utjecalo na objektivnost odgovora.

Svi bi najradije zaštitili i oþuvali prostor u i oko svog mjesta, a sve ono što bi eventualno moglo negativno utjecati je u pravilu namijenjeno nekom drugom (najþešüe Pagu).

Mještani su se dosta žalili na pretjeranu izgradnju (uglavnom neplansku i od ljudi sa strane), te na nedostatak infrastrukturnih projekata koji bi taj stupanj izgradnje trebali pratiti.

125

9.2 Anketni upitnik za struku 9.2.1 Upute za popunjavanje anketnog upitnika Sva polja su obavezna. Svaki korisnik može popuniti jedan lot samo jednom.

Pitanje 1a Slike krajobraznih podruþja ocijenite tako da u svakom redu izaberete broj koji najviše odgovara vašem mišljenju o slici.

Pitanje 1b Kakva simboliþna znaþenja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema vašem mišljenju, imaju prethodno navedena krajobrazna podruþja?

Kriteriji vrednovanja: Prirodnost – ocjenjuje se oþuvanost prirodnih elemenata, koliko se odabrano krajobrazno podruþje prostorno percipira kao izvorno prirodno.

Prirodnim se takoÿer mogu ocijeniti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosistemi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Raznolikost – ocjenjuje se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razliþitost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Prostorni red – ocjenjuje se visina stupnja prostornog reda, ocjenjuje se prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. Visoko vrijedni bili bi npr. terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljajuüim uzorkom. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Harmoniþnost – oznaþava kombinaciju diverziteta i reda, vrednuje se kvaliteta slike krajobraza kao rezultata dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. vrednuje se stupanj prilagodbe postojeüim prirodnim uvjetima.

Takoÿer se vrednuje transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti i formalne ili stroge strukture predstavljaju visoku vrijednost, dok se poveüavanjem diverziteta i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjuju. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Simboliþno znaþenje prirodnih elemenata Na temelju prirodnih krajobraznih obilježja (npr. šumska podruþja, geomorfološki fenomeni, planinska podruþja, otoþni arhipelag) odluþuje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruþje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenog Simboliþko znaþenje kulturnih elemenata Na temelju krajobraznih obilježja kulturnih elemenata (npr. terasirana podruþja, solane, podruþje s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) odluþuje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruþje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

126

nacionalno

regionalno

lokalno

ništa od navedenog

PRIMJER 1.

Pitanje 1a)

5

4

3

2

1

prirodno

neprirodno

raznoliko

jednoliþno

visok stupanj prostornog reda

nizak stupanj prostornog reda

harmoniþno

kaotiþno ZNAýAJ

Pitanje 1b) državni

regionalni

lokalni

ništa od navedenog

simboliþno znaþenje prirodnih elemenata simboliþno znaþenje kulturnih elemenata

PRIMJER 2.

Pitanje 1a) prirodno raznoliko visok stupanj prostornog reda harmoniþno

5

4

3

2

1 neprirodno jednoliþno nizak stupanj prostornog reda kaotiþno ZNAýAJ

Pitanje 1b) državni

regionalni

lokalni

ništa od navedenog

simboliþno znaþenje prirodnih elemenata simboliþno znaþenje kulturnih elemenata

127

PRIMJER 3.

Pitanje 1a)

5

4

3

2

1

prirodno

neprirodno

raznoliko

jednoliþno

visok stupanj prostornog reda

nizak stupanj prostornog reda

harmoniþnost

kaotiþno ZNAýAJ

Pitanje 1b) državni

regionalni

lokalni

ništa od navedenog

simboliþno znaþenje prirodnih elemenata simboliþno znaþenje kulturnih elemenata

Slika 70. Pristup web anketi za struþnu javnost preko portala Projekta COAST

128

9.3 Rezultati vrednovanja Ocjena Konaþna ocjena

struke (projektnog tima)

javnosti (Pitanje 4.)

3,7

4,113402

3-4

4

4,285714

4-5

Kolan - istoþni pašnjaci

3,916667

4,38

5

Podruþje obale Sv.Duh - Bošane

3,472222

4,659793

5

Podruþje Paška rebra

3,375

4,07

3-4

Podruþje Košljuna

3,375

4,07

3

Podruþje Paške udoline i zaljeva

4,75

4,06

4-5

Podruþje Ravna - Dolac

2,125

4,242424

4

Podruþje obale uz Velebitski kanal

*

4,48100

4-5

Podruþje Dinjiške udoline i uvale

4,375

4,48

4

3,9

4,58

4-5

3,541667

4,08

3

Podruþje Povljanske udoline

4,375

4,26

4

Poluotok Prutna

3,375

4,4

3-4

Podruþje

Mandre – Šimuni Podruþje Kolanskog blata i polja

Podruþje Velog i Malog blata Podruþje Vlašiþke udoline

Pitanje 4. Rangirajte navedena karakteristiþna krajobrazna podruþja na otoku Pagu po vrijednosti od visoko vrijednog krajobraza (5) do najmanje vrijednog (1). * Zbog nepristupaþnosti podruþja ocjena projektnog tima je donesena naknadno

9.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice 9.4.1

Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

9.4.1.1

Izgradnja UNP termoelektrane (termoelektrane na plin)

Dijagram modela Dijagram 1. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja UNP termoelektrane VODE Udaljenost od:

povremen površinski tok

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500m

1

500+ m

0

129

Udaljenost od:

moĂžvara jezero

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-400 m

4

400-600 m

3

600-800 m

2

800-1000 m

1

1000+ m

0

Udaljenost od:

lokva, vrulja, izvor manje izdaĹĄnosti

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

Udaljenost od:

Bunar

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

5

50-100 m

4

100-150 m

3

150-200 m

2

200-250 m

1

250+ m

0

PEDOLOGIJA Bonitet tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

P

1

P1

3

P2

2

Ostalo

1

Propusnost tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

DOBRA

3

NEMA VODONOSNIKA

2

SLABA

1

130

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-400 m

4

400-600 m

3

600-800 m

2

800-1200 m

1

1200+ m

0

POVRĹ INSKI POKROV Udaljenost od:

Aktivna seoska podrucja Vikend-naselja Gradske stambene povrsine Seoske javne gradjevine Gradske jezgre

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500 + m

5

Udaljenost od:

Kampovi Turisticke plaĹže

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500 + m

5

Udaljenost od:

Industrijska i obrtnicka podrucja Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada Solane

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

0

50-100 m

1

100-200 m

2

200-300 m

3

300- 400 m

4

400 + m

5

131

Udaljenost od:

Nasadi cetinjaca Primorske, termofilne sume i sikare medunca Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500 + m

0

CESTE Udaljenost od:

Ceste - Makadam

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-20 m

0

20-40 m

1

40-70 m

2

70-100 m

3

100-150 m

4

150+ m

5

Udaljenost od:

Ceste - asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

0

30-70 m

1

70-120 m

2

120-200 m

3

200-300 m

4

300+ m

5

Udaljenost od:

Posebni rezervat

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-150 m

5

150-300 m

4

300-450 m

3

450-600 m

2

600-750 m

1

750 + m

0

132

Površinski pokrov Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Zapustene poljoprivredne povrsine

4

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Sikare Juniperusa (garig)

4

Izgradjene i konstruirane obale

1

Stjenovita morska obala

1

Aktivna seoska podrucja

2

Kampovi

2

Turisticke plaze

1

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu

1

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

2

Groblja

2

Pjeskovita morska obala

3

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista

5

Stalne stajacice

5

Sljunkovita morska obala

2

Nasadi cetinjaca

3

Primorske, termofilne sume i sikare medunca

5

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

4

Sikare Juniperusa (garig)

4

Javne neproizvodne kultivirane zelene povrsine

2

Higrofilni i mezofilni travnjaci

2

Mozaicne poljoprivredne povrsine

3

Neobrasle i slabo obrasle stijene

1

Erodirane povrsine

1

Povremene stajacice

4

Mediteranske sikare

4

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

5

Pozarista

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi cetinjaca

3

Muljevita morska obala

3

133

9.4.1.2 Širenje turistiþkih zona Dijagram modela Dijagram 2. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Širenje turistiþkih zona Udaljenost od:

povremen površinski tok

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

5

50-100 m

4

100-200 m

3

200- 300 m

2

300 – 400m

1

400+ m

0

Udaljenost od:

moþvara

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-300 m

4

300-400 m

3

400-500 m

2

500-600 m

1

600+ m

0

Udaljenost od:

jezero

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-400 m

3

400-600 m

2

600-800 m

1

800+ m

0

Udaljenost od:

lokva, vrulja, izvor manje izdašnosti

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

5

50-100 m

4

100-150 m

3

150-200 m

2

200-250 m

1

250+ m

0

134

Udaljenost od:

Bunar

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

5

50-100 m

4

100-150 m

3

150-200 m

2

200-250 m

1

250+ m

0

PEDOLOGIJA Bonitet tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

P

1

P1

3

P2

2

Ostalo

1

Propusnost tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

DOBRA

3

NEMA VODONOSNIKA

2

SLABA

1

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

5

70-200 m

4

200-400 m

3

400-600 m

2

600-800 m

1

800+ m

0

135

POVRĹ INSKI POKROV Udaljenost od:

Aktivna seoska podrucja Vikend-naselja Gradske stambene povrsine Seoske javne gradjevine Gradske jezgre

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500 + m

5

Udaljenost od:

Kampovi Turisticke plaĹže

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500 + m

5

Udaljenost od:

Industrijska i obrtnicka podrucja Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada Solane

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

0

50-100 m

1

100-200 m

2

200-300 m

3

300- 400 m

4

400 + m

5

136

Udaljenost od:

Nasadi cetinjaca Primorske, termofilne sume i sikare medunca Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500 + m

0

CESTE Udaljenost od:

Ceste - Makadam

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-20 m

0

20-40 m

1

40-70 m

2

70-100 m

3

100-150 m

4

150+ m

5

Udaljenost od:

Ceste - asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

0

30-70 m

1

70-120 m

2

120-200 m

3

200-300 m

4

300+ m

5

Udaljenost od:

Posebni rezervat

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500 + m

0

137

Površinski pokrov Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Zapustene poljoprivredne povrsine

4

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Sikare Juniperusa (garig)

4

Izgradjene i konstruirane obale

1

Stjenovita morska obala

1

Aktivna seoska podrucja

2

Kampovi

2

Turisticke plaze

1

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu

1

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

2

Groblja

2

Pjeskovita morska obala

3

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista

5

Stalne stajacice

5

Sljunkovita morska obala

2

Nasadi cetinjaca

3

Primorske, termofilne sume i sikare medunca

5

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

4

Sikare Juniperusa (garig)

4

Javne neproizvodne kultivirane zelene povrsine

2

Higrofilni i mezofilni travnjaci

2

Mozaicne poljoprivredne povrsine

3

Neobrasle i slabo obrasle stijene

1

Erodirane povrsine

1

Povremene stajacice

4

Mediteranske sikare

4

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

5

Pozarista

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi cetinjaca

3

Muljevita morska obala

3

138

9.4.1.3 Smještaj odlagališta otpada Dijagram modela Dijagram 3. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Smještaj odlagališta otpada VODE Udaljenost od:

povremen površinski tok

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500m

1

500+ m

0

Udaljenost od:

moþvara jezero

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-400 m

4

400-600 m

3

600-800 m

2

800-1000 m

1

1000+ m

0

Udaljenost od:

lokva, vrulja, izvor manje izdašnosti bunar

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

5

50-100 m

4

100-150 m

3

150-200 m

2

200-250 m

1

250+ m

0

PEDOLOGIJA Bonitet tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

P

1

P1

3

P2

2

Ostalo

1

139

Propusnost tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

DOBRA

3

NEMA VODONOSNIKA

2

SLABA

1

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

5

70-200 m

4

200-400 m

3

400-600 m

2

300-800 m

1

800+ m

0

POVRĹ INSKI POKROV Udaljenost od:

Aktivna seoska podrucja Vikend-naselja Gradske stambene povrsine Seoske javne gradjevine Gradske jezgre

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500 + m

5

Udaljenost od:

Kampovi Turisticke plaĹže

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500 + m

5

140

Udaljenost od:

Industrijska i obrtnicka podrucja Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada Solane

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

0

50-100 m

1

100-200 m

2

200-300 m

3

300- 400 m

4

400 + m

5

Udaljenost od:

Nasadi cetinjaca Primorske, termofilne sume i sikare medunca Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500 + m

0

CESTE Udaljenost od:

Ceste - Makadam

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-20 m

0

20-40 m

1

40-70 m

2

70-100 m

3

100-150 m

4

150+ m

5

Udaljenost od:

Ceste - asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

0

30-70 m

1

70-120 m

2

120-200 m

3

200-300 m

4

300+ m

5

141

Udaljenost od:

Posebni rezervat

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-150 m

5

150-300 m

4

300-450 m

3

450-600 m

2

600-750 m

1

750 + m

0

Površinski pokrov Atribut podatka Zapustene poljoprivredne povrsine Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Sikare Juniperusa (garig) Izgradjene i konstruirane obale Stjenovita morska obala Aktivna seoska podrucja Kampovi Turisticke plaze Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana Groblja Pjeskovita morska obala Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista Stalne stajacice Sljunkovita morska obala Nasadi cetinjaca Primorske, termofilne sume i sikare medunca Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Sikare Juniperusa (garig) Javne neproizvodne kultivirane zelene povrsine Higrofilni i mezofilni travnjaci Mozaicne poljoprivredne povrsine Neobrasle i slabo obrasle stijene Erodirane povrsine Povremene stajacice Mediteranske sikare Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Pozarista Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi cetinjaca Muljevita morska obala

142

Ocjena ranjivosti 4 3 4 1 1 2 2 1 1 2 2 3 5 5 2 3 5 4 4 2 2 3 1 1 4 4 5 3 3 3

9.4.2

Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Dijagram modela Dijagram 4. Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza Parcelacija i poligonski elementi kulturne baštine Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Asimetricne siroke terase

4

Suhozidi organskog oblika

5

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika

5

Simetricne, izduzene, siroke terase

5

Suhozidi velikih dimenzija, geometrijskog oblika

2

Polja asimetricne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela

3

Polja asimetricne, izduzene parcelacije

3

Polja simetricne, izduzene parcelacije

3

Suhozidi, simetricne, izrazito izduzene parcelacije

5

Suhozidi, izduzene parcelacije

5

Suhozidi, asimetricne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih oblika

5

Solana

5

Udaljenost od:

elementi kulturne baštine

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-150 m

4

150-200 m

3

200-250 m

2

250-300 m

1

300+ m

0

Udaljenost od:

Groblja Gradske jezgre

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-150 m

4

150-200 m

3

200-300 m

2

300-400 m

1

400+ m

0

143

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

5

70-200 m

4

200-500 m

3

500-1000 m

2

1000-1500 m

1

1500+ m

0

Udaljenost od:

posebni rezervat zasticeni krajolik

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-300 m

4

300-500 m

3

500-700 m

2

700-900 m

1

900+ m

0

Udaljenost od:

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-300 m

4

300-400 m

3

400-500 m

2

500-600 m

1

600+ m

0

Udaljenost od:

Pojedinacne vikendice Vikend-naselja Seoske javne gradjevine Povrsinski kopovi Industrijska i obrtnicka podrucja Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada Lucke povrsine

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

0

200-300 m

1

300-500 m

2

500-1000 m

3

1000-2000 m

4

2000+ m

5

144

Udaljenost od:

ceste â&#x20AC;&#x201C; asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

10-200 m

1

200-400 m

2

400-600 m

3

600-1000 m

4

1000+ m

5

9.4.3

Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Dijagram modela Dijagram 5. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza â&#x20AC;&#x201C; Vizualni potencijal PovrĹĄinski pokrov + dinamika reljefa Atribut podatka

Ocjena ranjivosti (RAVAN TEREN)

Ocjena ranjivosti (RAZVEDEN TEREN)

Zapustene poljoprivredne povrsine

3

2

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

4

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Sikare Juniperusa (garig)

3

3

Izgradjene i konstruirane obale

4

3

Stjenovita morska obala

3

3

Aktivna seoska podrucja

3

2

Pojedinacne vikendice

0

0

Kampovi

1

1

Vikend-naselja

3

2

Turisticke plaze

4

3

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu

3

2

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

2

5

Gradske stambene povrsine

3

2

Groblja

3

4

Seoske javne gradjevine

3

2

Pjeskovita morska obala

5

4

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista

4

4

Stalne stajacice

5

5

Sljunkovita morska obala

3

3

Nasadi cetinjaca

4

4

Primorske, termofilne sume i sikare medunca

4

4

145

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

4

4

Sikare Juniperusa (garig)

2

2

Javne neproizvodne kultivirane zelene povrsine

4

4

Higrofilni i mezofilni travnjaci

3

3

Mozaicne poljoprivredne povrsine

4

3

Neobrasle i slabo obrasle stijene

2

5

Erodirane povrsine/Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada

1

1

Erodirane povrsine

1

1

Povremene stajacice

4

4

Povrsinski kopovi

0

0

Mediteranske sikare

2

2

Vjetroelekrane

3

4

Gradske jezgre

4

4

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

4

4

Lucke povrsine

3

3

Solane

3

3

Pozarista

0

1

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi cetinjaca

3

3

Muljevita morska obala

4

4

Udaljenost od:

šumski rub

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-20 m

5

5+ m

0

Matrica: Nagib + tipovi obale Ocjene ranjivosti Izgradjene i konstruirane obale, Turisticke plaze

Stjenovita morska obala

Pjeskovita morska obala

Sljunkovita morska obala

0-2

1

1

5

4

2-5

1

1

5

4

5-12

3

4

4

4

12-20

3

4

4

4

20-32

4

5

3

3

32-55

4

5

3

3

55-90

4

5

3

3

Nagib

146

Dijagram modela Dijagram 6. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vidljivost Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih toþaka: Mozaiþni reljef Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

5

30-150 m

4

150-300 m

3

300-500 m

2

500-100 m

1

1000+ m

0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih toþaka: Nasadi cetinjaca Primorske, termofilne sume i sikare medunca Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-150 m

5

150-300 m

4

300-900 m

3

900-1200 m

2

1200-3000 m

1

3000+ m

0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih toþaka: Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

5

50-300 m

4

300-500 m

3

500-1000 m

2

1000-1500 m

1

1500+ m

0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih toþaka: Moþvara Jezero Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

5

50-100 m

4

100-150 m

3

150-300 m

2

300-500 m

1

500+ m

0

147

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih toþaka: zaštiüeni krajolici Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-120 m

5

120-300 m

4

300-500 m

3

500-1000 m

2

1000-1200 m

1

1200+ m

0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih toþaka: Sakralni objekti van naselja Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-120 m

5

120-300 m

4

300-500 m

3

500-1000 m

2

1000-2000 m

1

2000+ m

0

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

5

70-150 m

4

150-250 m

3

250-500 m

2

500-750 m

1

750+ m

0

Vidljivo sa državnih i županijskih cesti i panoramskih toþaka: Matrica: Parcelacija + udaljenost od županijske i državne ceste

148

0-100m

100-500m

500-1000m

1000-3000m

3000+m

Udaljenost od:

Udaljenost

0-30 m

30-150 m

150-300 m

300-500 m

500-1000 m

1000+ m

Suhozidi, izduzene parcelacije

4

4

3

4

5

Suhozidi, simetricne, izrazito izduzene parcelacije

4

3

3

4

5

Suhozidi velikih dimenzija, geometrijskog oblika

5

4

3

4

5

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika

4

3

2

4

5

Suhozidi organskog oblika

5

3

2

3

5

Polja simetricne, izduzene parcelacije

5

4

3

4

5

Polja asimetricne, izduzene parcelacije

5

3

3

4

5

Polja asimetricne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela

5

3

3

4

5

Simetricne, izduzene, siroke terase

5

3

3

4

5

5

5

4

3

4

5

5

4

3

4 gradske jezgre

Ocjena ranjivosti

0

1

2

3

4

5

149

Asimetricne siroke terase

Suhozidi, asimetricne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih oblika

9.5 Modeliranje privlaþnosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice Dijagram modela Dijagram 7. Model privlaþnosti Površinski pokrov Atribut podatka

Ocjena privlaþnosti

Zapustene poljoprivredne povrsine

5

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

4

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Sikare Juniperusa (garig)

4

Izgradjene i konstruirane obale

5

Stjenovita morska obala

2

Vikend-naselja

5

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu

4

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

4

Gradske stambene povrsine

5

Seoske javne gradjevine

2

Pjeskovita morska obala

2

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista

1

Sljunkovita morska obala

3

Nasadi cetinjaca

1

Primorske, termofilne sume i sikare medunca

1

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

1

Sikare Juniperusa (garig)

5

Higrofilni i mezofilni travnjaci

5

Mozaicne poljoprivredne povrsine

4

Neobrasle i slabo obrasle stijene

1

Erodirane povrsine/Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada

3

Erodirane povrsine

3

Mediteranske sikare

4

Gradske jezgre

5

Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada

3

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 1 Pozarista

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Nasadi 4 cetinjaca Muljevita morska obala

150

1

Udaljenost od:

Nasadi cetinjaca Primorske, termofilne sume i sikare medunca Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-10 m

0

10-100 m

5

100-200 m

4

200-400 m

3

300-600 m

2

600-800

1

800+ m

0

Udaljenost od:

Turisticke plaze Izgradjene i konstruirane obale

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-400 m

5

400-1000 m

4

1000-2000 m

3

2000-3000 m

2

3000-5000 m

1

5000+ m

0

Udaljenost od:

Pjeskovita morska obala Sljunkovita morska obala

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-500 m

5

500-1500 m

4

1500-3000 m

3

3000-5000 m

2

5000-7500 m

1

7500+ m

0

Nagib Atribut podatka

Ocjena privlaþnosti

2-5

5

0-2

2

5-12

4

12-20

3

20-32

2

32-55

0

151

Udaljenost od:

jezero

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-10 m

0

10-100 m

5

100-200 m

4

200-400 m

3

300-600 m

2

600-800

1

800+ m

0

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-400 m

5

400-800 m

4

800-1500 m

3

1500-3000 m

2

3000-5000 m

1

5000+ m

0

Udaljenost od:

ceste – asfalt

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-30 m

0

30-150 m

5

150-300 m

4

300-600 m

3

600-1200 m

2

1200+ m

1

Udaljenost od:

ceste – makadam

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-30 m

0

30-150 m

5

150-300 m

4

300-600 m

3

600-1200 m

2

1200+ m

1

152

10. Prilog II 10.1 Anketni materijal 1. Opis Projekta COAST 2. Anketni upitnik za Lot4 – otok Pag 3. Fotografije krajobraznih podruþja za Lot4 – otok Pag 4. Fotografije specifiþnih krajobraza za Lot4 – otok Pag 5. Fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti

10.2 Primjer terenskog obrasca

153

154

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast