Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih podrucja Dalmacije - estuarij Krke by United Nations Development Programme in Croatia

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije PodruÄ?je estuarija Krke

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

OIKON – Institut za primjenjenu ekologiju

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost

Ljubljanski urbanistični zavod

Voditelj konzorcija: Marija Bajica Autorski tim: dr.sc. Sonja Butula (stručni voditelj), Goran Adlar, mr.sc. Ines Hrdalo, Jelka Hudoklin, Tena Kušan, dr.sc. Vladimir Kušan, Berislav Marković, Višnja Šteko

Projekt COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije Područje estuarija Krke

Lipanj 2009. godine

Sadržaj Sažetak........................................................................................................................................... xi Executive summary ....................................................................................................................xiii 1. Uvod......................................................................................................................................... 1 1.1 Ciljevi................................................................................................................................ 1 1.2 Radni proces...................................................................................................................... 2 1.3 Tehnika rada...................................................................................................................... 2 1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka ................................................ 2 2. Opis lokacije ........................................................................................................................... 4 2.1 Geografski smještaj........................................................................................................... 4 2.2 Prirodna obilježja prostora ................................................................................................ 5 2.3 Društvena obilježja prostora ........................................................................................... 19 3. Analiza donesenih prostornih planova ureÿenja gradova/opüina i pripadajuüih odredbi za provoÿenje namjene/korištenja površina u odnosu na postojeüu i planiranu zaštitu krajobraza .............................................................................................. 27 3.1 Metoda rada..................................................................................................................... 27 3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka i njihovih posljedica ........................................................................................................ 27 3.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode ............... 35 3.4 Sinteza prikupljenih znanja ............................................................................................. 38 4. Tipološka klasifikacija krajobraza..................................................................................... 39 4.1 Metoda rada..................................................................................................................... 39 4.2 Krajobrazni uzorci........................................................................................................... 40 4.3 Krajobrazni tipovi ........................................................................................................... 44 4.4 Krajobrazna podruþja ...................................................................................................... 46 4.5 Analiza otoka Prviüa i Morinjskog zaljeva ..................................................................... 79 5. Vrednovanje krajobraza ..................................................................................................... 88 5.1 Metoda rada..................................................................................................................... 88 5.2 Vrednovanje krajobraznih podruþja................................................................................ 92 6. Ranjivost krajobraza ........................................................................................................... 96 6.1 Metoda rada..................................................................................................................... 96 6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz .................................. 98 6.3 Model ranjivosti prostora - koncept ................................................................................ 98 6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti.............. 102 6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice ......................................................................... 112 6.6 Združeni model ranjivosti ............................................................................................. 113 6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza...................................................................................................................... 113 7. Pogodnost krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti ........................................ 115 7.1 Metode rada................................................................................................................... 115 7.2 Model privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost - koncept ................ 117

7.3 Matrice privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost .............................. 117 7.4 Rezultat - model privlaþnosti........................................................................................ 119 7.5 Rezultat - model ranjivosti............................................................................................ 119 7.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti - koncept ............ 120 7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni) .................................. 121 8. Mjere/smjernice za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom ....................................................................................................................... 123 8.1 Metode rada .................................................................................................................. 123 8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadajuüih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj ................... 123 8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike ...................................................................................................... 126 8.4 Specifiþne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza ....................................... 131 9. Prilog I................................................................................................................................. 136 9.1 Anketni upitnik za javnost ............................................................................................ 136 9.2 Anketni upitnik za struku.............................................................................................. 142 9.3 Rezultati vrednovanja ................................................................................................... 145 9.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ................................... 146 9.5 Modeliranje privlaþnosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ............................... 169 10. Prilog II ............................................................................................................................... 172 10.1Anketni materijal .......................................................................................................... 172 10.2Primjer terenskog obrasca............................................................................................. 172

Popis grafiþkih priloga (grafiþki prilozi nalaze se u knjizi priloga) Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000) Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000) Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000) Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000) Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000) Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000) Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000) Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000) Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000) Karta 10. Karta zaštiüenih podruþja (M 1:100 000) Karta 11. PPUG Skradin - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 12. PPUG Vodice - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 13. PPUO Bilice - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 14. PPUG Šibenik - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 15. PPUG Skradin - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 16. PPUG Vodice - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 17. PPUO Bilice - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 18. PPUG Šibenik - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta IXX Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000) Karta 19a. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 19b. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 20. Karta uzoraka – Prviü i Lupac (M 1:5 000) Karta 21. Karta uzoraka – Morinje zaljev (M 1:5 000) Karta XXII Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000) Karta 22a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta 22b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta XXIII Pregledna karta krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 23a. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 23b. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta XXIV Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 24a. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 24b. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 25. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta 26. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta 27. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta XXVIII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000) Karta 28a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 28b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 29. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:250 000) Karta 30. Karta privlaþnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000) Karta 31. Karta ranjivosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000) Karta 32. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000) Karta 33. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000) Karta XXXIV Pregledna karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:100 000) Karta 34a. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000) Karta 34b. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000) iii

Popis tablica Tablica 1. Struktura površinskog pokrova prostora obuhvata Tablica 2. Popis postojeüih koncesija za marikulturu Tablica 3. Popis povoljnih zona za potrebe razvoja uzgoja ribe i školjaka Tablica 4. Popis lokacija marina s brojem vezova za privezivanje plovnih objekata Tablica 5. Popis ugostiteljsko-turistiþkih zona u izdvojenim graÿevinskim podruþjima Tablica 6. Popis luka nautiþkog turizma – marina Tablica 7. Cestovna infrastruktura - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša Tablica 8. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša Tablica 9. Helidrom - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša Tablica 10. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivosti Tablica 11. Raspodjela ocjena modela privlaþnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Tablica 12. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Tablica 13. Vrijednosne matrice modela pogodnosti Tablica 14. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijanta Tablica 15. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijanta Tablica 16. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijanta Tablica 17. Usporedba dokumenata NSAP-a 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

Popis slika Slika 1. Geografski smještaj demo podruþja - Estuarij rijeke Krke Slika 2. Struktura površinskog pokrova prostora obuhvata Slika 3. Pogled iz zraka na otok Prviü (s JI) Slika 4. Pogled iz zraka na otok Prviü i Lupac (sa SZ) Slika 5. Pogled na naselje Prviü Luka Slika 6. Pogled na naselje Prviü Šepurine s mora Slika 7. Pogled na uvalu Trstevica kod Prviü Šepurina Slika 8. Pogled iz zraka na otok Zlarin (s JI) Slika 9. Pogled iz zraka na otok Zlarin (sa SZ) Slika 10. Pogled iz zraka na SZ dio otoka Zlarina (sa SI) Slika 11. Pogled na naselje Zlarin s mora Slika 12. Pogled iz zraka na otok Krapanj Slika 13. Pogled na otok Krapanj iz naselja Brodarica Slika 14. Pogled iz zraka na podruþje Morinje – kanal s JI Slika 15. Pogled iz zraka na podruþje Morinje – kanal sa JZ Slika 16. Pogled na Kanal Morinje s prometnice u blizini Jadrtovca Slika 17. Pogled na Kanal Morinje s padina Graþine Slika 18. Pogled iz zraka na podruþje Morinje – Donje polje sa zapada Slika 19. Pogled iz zraka na podruþje Morinje – Donje polje sa SZ Slika 20. Pogled na podruþje Morinje – Donje polje sa SZ Slika 21. Pogled na sjeverozapadni dio Morinja Slika 22. Pogled na Morinje s jugozapada Slika 23. Pogled iz zraka na podruþje Brodarica sa SI Slika 24. Pogled iz zraka na podruþje Brodarica s JZ Slika 25. Pogled na naselje Brodarica s JI Slika 26. Pogled na zaleÿe Brodarice Slika 27. Pogled iz zraka na podruþje Zablaüa sa SZ Slika 28. Pogled iz zraka na podruþje Zablaüa s JZ Slika 29. Pogled na blato Mala Solina sa SI Slika 30. Pogled na unutrašnjost podruþja Zablaüe Slika 31. Pogled na blato Velika Solina sa zapada Slika 32. Pogled iz zraka na Šibenski zaljev sa sjevera Slika 33. Pogled iz zraka na grad Šibenik sa zapada Slika 34. Pogled na SZ dio grada Šibenika Slika 35. Pogled na grad Šibenika s JZ Slika 36. Pogled na priobalni dio grada Šibenika Slika 37. Pogled iz zraka na Kanal Sv.Ante sa SI Slika 38. Pogled iz zraka na Kanal Sv. Ante s JZ Slika 39. Pogled na SI dio Kanala Sv. Ante Slika 40. Pogled na JZ dio Kanala Sv. Ante Slika 41. Pogled na klifoviti dio obale kanala Sv. Ante Slika 42. Pogled iz zraka na podruþje Srima - zaleÿe s juga Slika 43. Pogled iz zraka na podruþje Srima – zaleÿe sa istoka Slika 44. Pogled iz zraka na naselje Jadrija i njezino zaleÿe s JZ Slika 45. Pogled na zaleÿe podruþja Srima sa SI Slika 46. Pogled iz zraka na podruþje kanjona rijeke Krke i Zatona sa SI Slika 47. Pogled iz zraka na podruþje kanjona rijeke Krke s JZ Slika 48. Pogled na kanjon rijeke Krke sjeverno od Šibenskog mosta Slika 49. Pogled iz zraka na uvalu u kojoj je smješteno naselje Zaton sa JI Slika 50. Pogled na naselje Zaton sa JI Slika 51. Pogled na vinograde u zaleÿu Zatona i Rasline v

Slika 52. Pogled na maslinike u zaleÿu Zatona i Rasline Slika 53. Pogled iz zraka na zaleÿe Zatona i Rasline sa SZ Slika 54. Pogled iz zraka na zaleÿe Zatona i Rasline sa SI Slika 55. Pogled iz zraka na podruþje Razor – Zekovac s JZ Slika 56. Pogled na unutrašnjost podruþja Razor – Zekovac Slika 57. Pogled iz zraka na podruþje Razor – Zekovac s JI Slika 58. Pogled iz zraka na podruþje Bilice – Prokljan – Raslina sa JI Slika 59. Pogled na mocire u unutrašnjosti podruþja Bilice – Prokljan – Raslina Slika 60. Pogled iz zraka na Raslinu sa JI Slika 61. Pogled iz zraka na podruþje Bilice – Prokljan – Raslina sa SI Slika 62. Pogled na naselja s južne strane Prokljanskog jezera Slika 63. Pogled na zaleÿe Prokljana sa sjevera Slika 64. Pogled iz zraka na kanjon Guduüe sa sjevera Slika 65. Pogled na moþvarno podruþje kod ušüa vodotoka Guduüe u istoimeni kanjon Slika 66. Pogled iz zraka na kanjon rijeke Krke i grad Skradin sa SI Slika 67. Pogled na kanjon rijeke Krke kod skradinskog mosta Slika 68. Pogled na dio kanjona rijeke Krke i grad Skradin sa JZ Slika 69. Pogled na grad Skradin Slika 70. Pogled iz zraka na podruþje Skradinskog polja sa SI Slika 71. Pogled na podruþje Skradinskog polja sa JI Slika 72. Pogled na Skradin i podruþje Skradinskog polja sa sjevera Slika 73. Pogled na podruþje Skradinskog polja iz naselja Lazinica prema jugu Slika 74. Pogled iz zraka na podruþje Lozovac Slika 75. Pogled na unutrašnjost podruþja Lozovac Slika 76. Pogled na opožareni predio u unutrašnjosti podruþja Lozovac Slika 77. Otvoreno more u Prviükom kanalu Slika 78. More u Luci Prviü Slika 79. Niska, stjenovita obala Slika 80. Jugozapadna obala otoka Prviüa Slika 81. Šuma na JI dijelu Prviüa, na podruþju Kapelica Slika 82. Šuma na najvišem dijelu Prviüa, na podruþju Vitkoviü Slika 83. Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela kod uvale Trstevice Slika 84. Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima na istoþnoj strani otoka Prviüa Slika 85. Zapuštene simetriþne izdužene uske terase na JZ dijelu otoka Lupca Slika 86. Zapuštene simetriþne izdužene široke terase na krajnjem sjeveru otoka Prviüa Slika 87. Maslinici na simetriþnim izduženim uskim terasama Slika 88. Maslinici na simetriþnim izduženim širokim terasama Slika 89. Zapuštena poljoprivreda omeÿena mocirama simetriþne, izdužene parcelacije na JZ dijelu otoka Prviüa Slika 90. Pogled iz zraka na Prviü Šepurine Slika 91. Pogled na Prviü Šepurine s mora Slika 92. Pogled iz zraka na Prviü Luku Slika 93. Pogled na Prviü Luku s mora Slika 94. More u kanalu Morinje Slika 95. More u Morinjskom zaljevu Slika 96. Stjenovita obala uz kanal Morinje Slika 97. Muljevita obala uz Morinjski zaljev Slika 98. Šuma južno od otoka Otoþac uz kanal Morinje Slika 99. Šuma uz kanal Morinje Slika 100. Šikara na podruþju Gajac, istoþno od naselja Jadrtovac Slika 101. Šikara na podruþju Doþina, južno od naselja Jadrtovac Slika 102. Travnate površine južno od kanala Morinje iz zraka Slika 103. Tipiþni travnjaci u okolici Morinja vi

Slika 104. Pogled iz zraka na uvalu Vrulje južno od naselja Jadrtovac Slika 105. Uvala Vrulje Slika 106. Vodotok na JI strani Morinjskog zaljeva iz zraka Slika 107. Pogled na vodotok na JI strani Morinjskog zaljeva Slika 108. Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima istoþno od naselja Jadrtovac Slika 109. Polja simetriþne, izdužene parcelacije sjeverno od Morinjskog zaljeva Slika 110. Maslinici sa mocirama asimetriþne, pravokutne, široke parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva Slika 111. Maslinici sa mocirama pravokutne, izdužene parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva Slika 112. Zapuštena poljoprivreda omeÿena suhozidima organskog, izrazito izduženog oblika na SZ podruþja Morinja Slika 113. Zapuštena poljoprivreda omeÿena mocirama pravokutne, izdužene parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva Slika 114. Zapuštena poljoprivreda omeÿena mocirama asimetriþne, pravokutne, široke parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva Slika 115. Pogled na G. Ražine Slika 116. Pogled na Ražine iz zraka Slika 117. Pogled na zeselak Tariüi Slika 118. Pogled na zaselak Muþiüi iz zraka Slika 119. Pogled na Jadrtovac Slika 120. Pogled na Jadrtovac iz zraka Slika 121. Hodogram postupka izrade modela ranjivosti Slika 122. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u konaþni model ranjivosti Slika 123. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti Slika 124. Priprema matrica privlaþnosti i povezivanje podmodela u model privlaþnosti Slika 125. Povezivanje modela ranjivosti i privlaþnosti u konaþni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacija Slika 126. Pristup web anketi za struþnu javnost preko portala Projekta COAST

vii

Popis literature Struþni, znanstveni i ostali radovi Andereck, K. L. (1993): The Impacts of Tourism on Natural Resources, Parks and Recreation, 28 (6), 2632. Babiü, I. (1986): Skradin i njegovo podruþje u prošlosti Skradin, Mjesna zajednica, Skradin. Bogunoviü, M., Šmanjak, I. (1983): Osnovna pedološka karte u mjerilu 1:50 000, sekcije Žirje 2 i 4, Šibenik 1 i 3. Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske. Butula, S. (2003): Planning for Sustainable Development: the Significance of Different Social Interests in Landscape, Društvena istraživanja, 12 (3-4); str. 427-441. Državni hidrometeorološki Zavod: Mjerenja na meteorološkoj postaji Šibenik. Edington, J. M., Edington, M. A. (1986): Ecology, Recreation and Tourism, Cambridge University Press, New York. Faivre, S., Fouache, E. (2003): Some tectonic influences on the Croatian shoreline evolution in the last 2000 years, Zeitschrift für Geomorphologie, 47/4, Berlin-Stuttgart 521-537. FAO (1976): A framework for land evaluation, Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen, Publ. No. 22. Feriü, S. (2000): Krka: vodiþ rijekom Krkom i Nacionalnim parkom Krka, Nacionalni park Krka, Šibenik. Gartner, William C. (1996): Tourism Development: Principles, Processes, and Policies, Van Nostrand Reinhold, New York. Goldman, Charles R. (1989): Lake Tahoe: Preserving a Fragile Ecosystem, Environment, 31 (7), 7-31. Graþanin, M., Ilijaniü, Lj., (1977): Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb. Hauer, F. (1868): Erläuterungen zur Geologischen Übersichtskarte der Österr.-Ung. Monarchie, Blatt X, Dalmatien, Jahrb. Geol. R. A. 18, Wien. Horvatiü, S., (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s opüim pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraživanja JAZU, serija Acta Biologica, 4 (33): 5-181. Husnjak, S. (2000): Procjena rizika erozije tla vodom metodom kartiranja u Hrvatskoj, doktorska disertacija, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Zagreb. Ivanoviü, A. (1960): Nova nalazišta keramosferina u Dalmaciji i njihovo stratigrafsko znaþenje, Geol. vjesnik 13, Zagreb. Kalogjera, A. (1997): Otok Zlarin-mali naseljeni otok (prirodno-geografske osobine), Geoadria, vol.2 no.1, Zadar. Kapelj, J. (2002): Strukturni sklop šireg podruþja Promine u Sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeološke odnose, doktorska disertacija, Geološki odsjek PMF-a Sveuþilišta u Zagrebu, Zagreb. Košþak Mioþiü-Stošiü V., Mlakar A., Marušiþ J. (1999): Environmental vulnerability study of the Riparian Landscape of the river Kupa/Kolpa, Meÿunarodna konferencija “Spatial Information Management in the New Millenium”, Krakow, Poland, 15-17 11 1999. str. 120-128. Košþak Mioþiü-Stošiü V. (2003): Razvoj poljoprivrede i seoskih podruþja u kontekstu zaštite krajobraza, Nacionalni program za poljoprivredu i seoska podruþja, Nacrt, Podsastavnica: Oþuvanje i razvitak seoskog prostora, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH Koordinator: Žimbrek, T. Košþak Mioþiü-Stošiü, V., Butula, S. (2005): Environmental Vulnerability Analysis as a Tool for SEA of Spatial Plans. Knjiga sažetaka, International experience and perspectives in SEA, str. 26-30, Prague, Czech Republic, International Association for Impact Assessment (IAIA), str. 69-70. Kranjec, V (1957): Geološko kartiranje podruþja Šibenik-Rogoznica, Arh. IGI-a, Zagreb. Mamužiü, P. (1965): Gornjokredne naslage srednje Dalmacije, Acta geologica V, Zagreb.

viii

Mamužiü, P. (1973): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumaþ za list ŠIBENIK K 33-8, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str. 37. Marguš, D. (2002): Rijeka Krka: izvori i podrijetlo voda, Hrvatska vodoprivreda, vol.11, br.120, Zagreb, str. 4-6. Martinoviü (ur.) (1998): Baza podataka o hrvatskim tlima, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb. Martinoviü, J. (2000): Tla u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 270. Martinoviü, J. (2003): Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume Zagreb, Zagreb, str. 525. Marušiþ, J. (1987): Naþrtovalska analiza in vrednotenje krajine – skripta. Marušiü, J., et.al. (1998): Metodološke osnove (uvodni svezak), Regionalna razdelitev krajinskih tipov v Sloveniji, Ministarstvo za okolje in prostor RS, Urad RS za prostorsko planiranje, Ljubljana Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, I zvezek: Varstvo okolja v obþini: Zakonodaja. Problemi. Poti za njihovo razreševanje, ONIX, Ljubljana. Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, II zvezek: Modeli v naþrtovanju, Vrednotenje, Vrednost, ONIX, Ljubljana. Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, III zvezek: Kompleksni okoljevarstveni postopki v prostorskem naþrtovanju, Komplekni postopki okoljevarstvenega naþrtovanja, Izbor modelov ranljivosti, Priprava modelov, ONIX, Ljubljana. Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, IV zvezek: Presoja predloga za cestno povezavo v severnem delu Ljubljane, ONIX, Ljubljana. Mathieson, A., Wall, G. (1982): Tourism: Economic, Physical and Social Impacts, Longman House, New York. Miliü, B. (2002): Razvoj grada kroz stoljeüa III, Školska knjiga, Zagreb. Pavletiü, Z. (1960): Sedreni slapovi rijeke Krke i njihov postanak, Krš Jugoslavije, 2, JAZU, Zagreb. Pedišiü, (online): http://www.skradin.hr/povijest.php.html Penzar, B., Penzar, I., Orliü, M., (2001): Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, Nakladna kuüa Dr. Feletar, Zagreb. Perica, D., Orešiü, D., Trajbar, S. (2005): Geomorfološka obilježja doline i porijeþja rijeke Krke s osvrtom na dio od Knina do Bilušiüa buka, Geoadria: glasilo Hrvatskoga geografskog društva Zadar i Odjela za geograafiju Sveuþilišta u Zadru, vol.10, br.2, Zadar, str. 131-156. Petkoviü, K (1930): Pregledna geološka karta Kraljevine Jugoslavije 1 : 1 000 000, Beograd. Relph, E. (1976): Place and Placelessness, Pion Limited, London. Schubert, R. (1902): Vorlage des Kartenblattes Zaravecchia-Stretto/30 XII, Verh. Geol. R. A., Wien. Schubert, R. (1905a): Zur Stratigraphie des Istrisch-Dalmatinischen Mitteleozäne, Verh. Geol. R. A., Wien. Schubert, R. (1905b): Erläuterungen zur Geologischen Karte Zaravecchia-Stretto, Geol. R. A., Wien. Schubert, R. (1909): Geologija Dalmacije, Matica Dalmatinska, Zadar. Slukan-Altiü, M. (2007): Povijesna geografija rijeke Krke: kartografska svjedoþanstva, Javna ustanova Nacionalni park Krka, Šibenik. Stache, G. (1912): Über Rhipidionina st. und Rhapidionina st. neubennante Miliolidentypen der unteren Grenzstufe der Küstenländischen Paläogens und die Keramosphaerinen der Oberen Karstkreide. Jahrb. Geol. R. A. Wien. Šikiü, D. (1965): Geologija podruþja s paleogenskim naslagama Istre, hrvatskog primorja i Dalmacije, Disertacija, Zagreb. Šikiü, D. i sur. (1969): Litološki i biostratigrafski tipovi razvoja paleogena u Istri i Dalmaciji. III. Simpozij Dinarske Asocijacije, Zagreb.

Škevin-Mikulandra, A. (2005): Analiza perceptivnih elemenata slike grada Šibenika prema modelu Kevina Lyncha, Prostor, znanstveni þasopis za arhitekturu i urbanizam, vol.13, no.1(29), Zagreb. Šušnjar, M. (1964): Interpretacija geotektonskih odnosa oblasti Like, Ravnih kotara, Unsko-Kninskog þvora, Fond struþ. dok. IGI-a, Zagreb. Prostorno planski dokumenti Prostorni plan Šibensko-kninske županije, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, (11/02). Prostorni plan ureÿenja Grada Skradina, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, (2/99). Prostorni plan ureÿenja Grada Šibenika, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, (3/03, 11/07). Prostorni plan ureÿenja Grada Vodica, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije (14/06). Prostorni plan ureÿenja Opüine Bilice, Službeni vijesnik Šibensko-kninske županije (9/06). Propisi Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN, 63/99) Zakon o javnim cestama (NN 100/96 i 76/98) Ostale internet stranice http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Vrste_cesta http://www.cgp.si/hr/Djelatnosti/Odrzavanje-cesta http://www.epd.gov.hk/eia/register/report/eiareport/eia_1132005/ES/pdf/TOC-ES.pdf (accessed: 3.10.2008.) http://www.infoadriatic.com http://www.londonheliport.co.uk/page_environmental.asp (accessed: 3.10.2008.) http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/nn-127-05-Pravilnik-zeljezn-infrastruktura.htm http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/0303.htm http://www.scardona.com/hrv/frame.htm http://www.sibenik.hr/sibenik/kroz_povijest.asp

Sažetak Najvažniji cilj pokretanja projekta COAST je da se istraže i preporuþe modeli razvitka hrvatskih obalnih podruþja koji neüe utjecati na smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti, ali niti na smanjenje prirodnog i kulturnog identiteta. Izrada krajobraznih osnova za odabrane primjerne lokacije (podruþja obuhvata)1 ima za cilj poveüanje svijesti o vrijednostima krajobraza, osobito u prostornom planiranju, ali i u drugim sektorskim planiranjima. S obzirom na prirodu problema i ciljeve, bilo je potrebno izvršiti inventarizaciju, tipološku klasifikaciju i vrednovanje krajobraza koji su zastupljeni na tim podruþjima. Osim toga, bilo je potrebno procijeniti glavne pritiske na utvrÿene tipove krajobraza, te sukladno glavnim razvojnim zahtjevima (turistiþko-rekreacijska djelatnost) utvrditi njihovu ranjivost i eventualnu pogodnost za navedenu djelatnost. Na kraju je trebalo propisati mjere specifiþne za svaki tip krajobraza, koje trebaju osigurati razvoj djelatnosti s jedne strane i zaštitu krajobraznih vrijednosti s druge strane. Osnovna tehnika rada korištena na ovom projektu je digitalna obrada prikupljenih podloga i podataka raþunalom uz pomoü GIS-a. Pomoüu GIS alata uspostavljena je GIS baza podataka, te je izvršena ekspertna vizualna i digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj su naþin dobivene željene informacije o prostoru, koje su se mogle dalje obraÿivati (analizirati) i predoþavati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomoü programa ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privlaþnosti i pogodnosti. Za postizanje postavljenih ciljeva prvo je obavljena tipološka klasifikacija krajobraza, odnosno njihova podjela na tipove/podruþja sa izraženim zajedniþkim karakteristikama i vidljivim prostorno-vizualnim obilježjima. Postupak tipološke klasifikacije se sastojao od prepoznavanja tipova na temelju topografskih, fotografskih i tematskih informacija o prostoru koji se vrednuje, što je projektni tim obavio u uredu. Ta je klasifikacija bila podloga za terensko istraživanje nakon kojega se obavila završna tipološka klasifikacija koja, uz kartografski prikaz u željenom mjerilu i opsežnu fotodokumentaciju, sadrži i detaljne opise svih utvrÿenih krajobraznih uzoraka, tipova i podruþja. Vrednovanje krajobraznih podruþja izraÿeno je uzimajuüi u obzir struþna mišljenja i mišljenja javnosti. Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podruþja, dok je vrednovanje od strane javnosti imalo za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, sluþajni posjetitelji podruþja) i njihov odnos prema krajobrazu. Konaþne vrijednosne ocjene dobivene su kao rezultat ekspertne procjene svake vrednovane karakteristike uzimajuüi u obzir uvjete i rezultate anketiranja. One su, uz detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podruþja, prikazane na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25 000. Modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša temeljilo se na simuliranju moguüih utjecaja pojedinih djelatnosti na njegove kvalitete. Ono omoguüuje procjenu prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti na osnovi logiþkog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete veüi – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji. Model ranjivosti je vrijednosna i specifiþna prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Analizirani zaštitni zahtjevi bili su definirani projektnim zadatkom i ukljuþivali su: vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti tih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske.

Podruþje (Lot)1: opüine Ston i Janjina s Malostonskim zaljevom, Podruþje (Lot)2: otoci Vis i Biševo, Podruþje (Lot)3: estuarij rijeke Krke, Podruþje (Lot)4: jugoistoþni dio otoka Paga xi

Pri modeliranju pogodnosti krajobraza za prihvat turistiþko-rekreacijske djelatnosti primijenjena je metoda dvojne analize prostora, koja se temelji na modeliranju privlaþnosti i ranjivosti prostora. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omoguüuje planerima analitiþko rašþlanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odreÿivanje pogodnosti prostora za odreÿenu planiranu namjenu – u ovom sluþaju turistiþko-rekreacijsku. Pri spajanju modela privlaþnosti i ranjivosti u model pogodnosti korištene su dvodimenzionalne vrijednosne matrice, prateüi logiku: što veüa ocjena privlaþnosti i manja ocjena ranjivosti, to veüa pogodnost. Upotrijebljene su tri varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisna varijanta, sa srednje strogim kriterijima pri ocjenjivanju. Rezultat modeliranja pogodnosti je kartografski prikaz podruþja pogodnih za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti. Završna faza obuhvatila je prouþavanje postojeüeg zakonodavnog okvira prostornog ureÿenja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz Konvencije o europskim krajobrazima, te provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza. Uz to su definirane mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja, koristeüi se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Predložene mjere prostorno su specifiþne za predmetno podruþje i formulirane na naþin koji je predviÿen prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), ukljuþujuüi i 2-3 turistiþke zone predviÿene istim planovima u podruþju obuhvata. Rezultati projekta dokumentirani su u Završnom izvješüu posebno za svako podruþje obuhvata, na naþin da prate tijek izvoÿenja projekta i opisuju naþin rada. Uvodno se opisuje tematika kartiranja i analize krajobraza, zadani ciljevi, metode, tehnike rada, te sam radni proces primijenjen u ostvarivanju zadanih ciljeva. Nakon uvodnih poglavlja, za svako od 4 podruþja obuhvata detaljno se opisuje lokacija, analizira prikupljena prostorno-planska dokumentacija, te navodi metodologija izrade i rezultati tipološke klasifikacije krajobraza, vrednovanja krajobraznih podruþja, analize ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske i analize pogodnosti krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti. Izvješüe završava predlaganjem adekvatnih mjera/smjernica za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom. Rezultat projekta je, meÿu ostalim, i metodologija koja je dovoljno objektivna i fleksibilna da može objediniti interese lokalnog stanovništva i javnosti, te potrebe zaštite krajobraza. Rezultati koji se mogu dobiti korištenjem ove metode mogu služiti kao jedna od podloga za izradu prostorno-planske dokumentacije (PPŽ, PPO/G i sl.). Nedvojbeno je, takoÿer, da primijenjena metodologija i cjelokupni postupak može doprinijeti objektivizaciji u postupku donošenja planskih odluka. Ipak, želimo naglasiti da postoje kljuþni faktori uspjeha primjene ove metodologije, a to su ažurni podaci/podloge i njihova dostupnost, upotreba jedinstvenog sustava vrednovanja i kriterija odluþivanja, participativni pristup svih zainteresiranih strana, integriranje svih utjecanih sektora i sastavnica okoliša, te multidisciplinarni ekspertni tim.

xii

Executive summary In comparison to other Mediterranean regions the Dalmatian Coast has reasonably preserved biological and landscape diversity that is being threatened by the recent increase in the main economic activities in the area. Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development project (COAST) has been developed in an effort to promote sustainable development principles. The Project is executed by the Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction (MEPPPC), with the support of UNDP CO Croatia and Global Environment Facility (GEF) and in cooperation with other line ministries, four Dalmatian counties and a number of local NGOs, firms and individuals. During 2008 (April 2008 â&#x20AC;&#x201C; November 2008) as part of this project the landscape inventorisation and assessment methodology was developed and tested on four selected demo-sites2. In addition, a number of area specific practical sustainable policies and measures for local physical plans, development control and environmental assessments were proposed. The methodology comprised of a number of activities starting with data gathering, collation and analysis, GIS database creation on thematic and metadata level. Landscape typological classification was concerned with the subdivision of the landscape into areas. Main criteria for identification of landscape areas (types) were derived from landform, water, land cover, and landscape patterns that were subsequently checked in the field, consolidated and described. The evaluation of landscape was carried out by ranking the landscape units on the basis of diversity, spatial order and harmony. The evaluation included reference values from the phase of landscape characterisation and values identified from public perception survey. During the phase of landscape sensitivity analysis the identified and evaluated landscape character types were analyzed from the point of specific developmental aspects, based on criteria of how much vulnerable certain area is due to three main development pressures. Conceptualisation of landscape suitability was done for tourism development and recreation areas and specifically for tourist zones designated in physical planning documents. Landscape suitability modelling included the assessment of attractiveness and vulnerability to produce suitability model. Spatial modeling as well as analysis of landscape suitability was performed using GIS GRID spatial analysis tools (ArcGIS/ArcInfo, ProVal, IDL). Policy measures proposition phase was the most important part of the project and used the synthetic knowledge obtained from previous phases in order to suggest adequate policy response in development plans for the area concerned (spatial or sectoral). Proposed policy measures ranging from the encouragement of certain types of development to total preservation and conservation of the particular landscape, were area/site specific and in accordance with the general statutory, national and international policy and best-practice framework. This methodology, the first of its kind in Croatia, has a potential to form the basis for the sustainable management and protection of landscape diversity in future. The key success factors of the implementation are availability of data, the use of unique assessment and evaluation criteria, participative and integrated approach coordinated by a multidisciplinary expert team. 2

South east part of PeljeĹĄac peninsula (Municipalities of Ston and Janjina with Malostonski Bay), the islands Vis and BiĹĄevo, Krka river estuary and south east part of island Pag xiii

xiv

1. Uvod Podruþje se odlikuje prirodnim bogatstvom toka rijeke Krke koji je generirao prepoznatljiv ambijent visokih vizualnih vrijednosti. S obzirom da je povijest ovoga podruþja vrlo burna i nestabilna, nije bilo prilike da se u istoj mjeri razvije i održi kulturna pozadina. U pozitivnom smislu svakako vrijedi spomenuti jezgre Skradina, Šibenika i Zatona, kao i ostatke prepoznatljivih agrikulturnih krajobraza. Društvene promjene koje su obilježile prostor i širu okolicu stvorile su nekoliko specifiþnih prostornih problema. Jedan od najizraženijih problema je slabljenje i napuštanje poljoprivredne proizvodnje, što se oþituje u jakim procesima sukcesije. Problem je utoliko veüi jer su agrikulturni krajobrazi koji nestaju pod šumom i šikarom vrlo specifiþni i raznoliki. Gusti splet raznih oblika suhozida veü je danas teško þitljiv, pa vizualni identitet prostora više nije isti. Današnja poljoprivredna proizvodnja uglavnom je smještena u udolinskim dijelovima podruþja, a sastoji se uglavnom od miješanih kultura na usitnjenim parcelama. Sa druge strane, jaþanje turistiþke djelatnosti snažno se odrazilo na izgled morske obale. Izgradnja gotovo cijele obale od Vodica do Morinja agresivno je i nepovratno preuzela identitet prostora. Dominira apartmanska izgradnja, þija je arhitektura þesto predimenzionirana i uglavnom ne poštuje prostorne vrijednosti. Uz apartmane, snažno djeluje i turistiþki kompleks Solaris, kao i betonizacija i industrijalizacija obale. Neorganiziranost unošenja antropogenih elemenata obilježila je i unutrašnjost podruþja. Snažni elementi kao što su prometnice, dalekovodi, odlagališta smeüa i industrijski objekti unose kaotiþnost u prostor. Industrijski napredak prethodnog stoljeüa takoÿer je trajno oznaþio karakter podruþja Šibenika i Lozovca, pa i šire.

1.1 Ciljevi x x x x x x x

Identificirati strukturna obilježja krajobraza, zakonitosti njihova oblikovanja, te njihovo trenutno stanje. Izvršiti identifikaciju i klasifikaciju krajobraznih tipova i podruþja. Izvršiti kategorizaciju krajobraznih podruþja prema njihovim vizualnim kvalitetama, od strane javnosti (anketiranje javnosti) i od strane struke – krajobraznih arhitekata. Identificirati glavne razvojne zahtjeve i pritiske na krajobraz. Procijeniti ranjivost prethodno kategoriziranih krajobraznih podruþja na identificirane razvojne pritiske. Procijeniti pogodnost krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti. Definirati mjere za održivi razvoj i zaštitu krajobraza.

1.2 Radni proces Radni proces je, s obzirom na prirodu problema i ciljeve, bio veoma složen i sastojao se iz nekoliko radnih faza: x

prikupljanja informacija, podataka i prostornih podataka

analize prikupljenih podataka

tipološke klasifikacije krajobraza

vrednovanja krajobraznih kvaliteta

modeliranja ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske

modeliranja pogodnosti krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti

predlaganja mjera/smjernica za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Metode rada za svaku radnu fazu detaljno su opisane u pripadajuüim poglavljima.

1.3 Tehnika rada Osnovna tehnika rada koja je korištena na ovom projektu je digitalna obrada podataka raþunalom uz pomoü GIS-a (Geographical Information System, tj. Geografski informacijski sustav), kojega þini skup opreme, programa i prostorno odreÿenih podataka koji omoguüuju brzo i kvalitetno rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija potrebnih za donošenje odluka u svim þovjekovim djelatnostima. Pomoüu ArcView 3 i ArcGis 9 programskog paketa izvršena je digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj naþin su dobivene željene informacije o prostoru koje su se mogle dalje obraÿivati (analizirati) i predoþavati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomoü kompjutorskog programa ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privlaþnosti i pogodnosti.

1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka Nakon izvršene identifikacije svih potrebnih podataka za krajobraznu inventarizaciju i analizu, odreÿivanja njihove preciznosti, sukladno s mjerilom kartiranja (1: 25000, 1: 5000), te provjere njihove dostupnosti, uslijedilo je njihovo prikupljanje. Prikupljani su svi potrebni prostorni podaci, karte, relevantna literatura, prostorno-planska dokumentacija, te razvojni planovi koji su bili potrebni za inventarizaciju, tipološku klasifikaciju, vrednovanje i izradu modela ranjivosti i pogodnosti krajobraza podruþja obuhvata. Od velike važnosti za sam projekt bilo je prikupljanje prostornih planova županija i prostornih planova ureÿenja opüina/gradova, te topografskih i ortofoto karata. Pregledom prikupljene literature obuhvaüena su podruþja dostupna i publicirana istraživanja, te struþni radovi u podruþju razvoja krajobraza i obilježja krajobraza (prirodna, društvena, ekonomska) predmetnog podruþja. Nakon prikupljanja razliþitih tematskih kartografskih podataka, topografskih i ortofoto karata, pristupilo se pripremi za njihovu daljnju analizu u GIS-u, u obliku standardiziranih tematskih karata. Nažalost, veliki broj tematskih podataka nije bio dostupan u analognom, a kamoli u 2

digitalnom obliku (vegetacijske karte, geomorfološke karte, karte površinskog pokrova, parcelacijske karte) ili je, pak, bio dostupan, ali u drugom mjerilu kartiranja (geološke i pedološke karte). To je znatno otežalo i usporilo samu pripremu tematskih karata potrebnih za daljnju krajobraznu analizu. Znatan broj tematskih karata nastao je interpretacijom topografskih i ortofoto karata, kao: hidrološka karta, karta površinskog pokrova, parcelacijska karta, karta naselja i prometnica. Za izradu hipsometrijske karte, karte nagiba i dijelom geomorfološke karte korišten je digitalni model reljefa (DMR) veliþine piksela 25x25 m za kopneni dio i 10x10 m za otoke. Geomorfološka karta za podruþje Krke uopüe nije postojala, a buduüi da je reljef bio jedan od glavnih kriterija kod tipološke klasifikacije krajobraza, naruþena je izrada geomorfološke karte od strane odgovarajuüih struþnjaka posebno za potrebe ovoga projekta. Litološka i pedološka karta bile su dostupne u vektorskom obliku, ali u mjerilu 1:100 000, što je procijenjeno kao dovoljna razina kartiranja za daljnju krajobraznu analizu. Karte zaštiüenih prirodnih podruþja i kulturne baštine nastale su vektorizacijom prostornih entiteta (toþaka, ploha) iz grafiþkih priloga Prostornog plana Šibensko-kninske županije samo za podruþje podruþje obuhvata. Od izrade vegetacijske karte se odustalo, jer su dostupne bile jedino karte u analognom obliku, starosti preko 50 godina. Vektorizirati ih je procijenjeno kao veliki posao, a dobiveni podaci bili bi nerelevantni. Iz tog razloga odluþeno je osvrt na vegetaciju dati kroz kartu površinskog pokrova, koja je nastala vizualnom interpretacijom dobivenih ortofoto karata, korištenjem karte staništa u M 1: 100 000 i konzultacijama s kolegama koji su radili na projektu COAST staništa.

2. Opis lokacije 2.1 Geografski smještaj U skladu s prirodno-geografskim, društveno-gospodarskim i funkcionalno-gravitacijskim obilježjima, Šibensko-kninska županija dijeli se na primorje s otoþjem, te kontinentalno zaobalje (PP Šibensko-kninske županije, 2002.). Unutar zone primorja s otoþjem navedene županije nalazi se demo podruþje Estuarij rijeke Krke, koje obuhvaüa obalno podruþje od Vodica do Morinjskog zaljeva, otoke Zlarin, Prviü i Kaprije, te zaobalni poljoprivredni prostor oko estuarija rijeke Krke sve do Skradina, ukljuþujuüi Skradin i Skradinsko polje, te Bilice, Raslinu i Zaton sa zaleÿem.

Slika 1. Geografski smještaj demo podruþja - Estuarij rijeke Krke

2.2 Prirodna obilježja prostora 2.2.1

Klimatološka obilježja

Podruþje Šibenika i Krke se, prema najopüenitijim klimatskim podjelama, može svrstati u podruþje formule CsaxƎ prema Köppenu, što oznaþava toplu-umjereno kišnu klimu. Obilježena je blagom zimom i suhim ljetom, s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime u odnosu na najsušniji mjesec ljeta, uz sekundarni maksimum oborine u proljeüe (od ožujka do lipnja). Koliþina oborine u najsušnijem mjesecu je ispod 40 mm. Ljeta su vruüa, suha i vedra. Prema Thornthwaitovoj podjeli, koja je bazirana na vodnoj bilanci, ovo podruþje spada u subhumidnu klimu. Promatrano podruþje može se rašþlaniti, prema razliþitim podvrstama klime koje u pojedinim dijelovima prevladavaju, na otoþni i obalni dio, dio uz rijeku Krku i Prokljansko jezero, te dio u unutrašnjosti podalje od rijeke i mora. Obalni i otoþni dio karakteriziran je nešto manjim rasponom prosjeþnih ekstremnih temperatura, þešüom pojavom sumaglice i magle i nešto veüom vlažnošüu zraka. U unutrašnjosti je vlažnost zraka uz rijeku Krku i Prokljansko jezero veüa, a pojava sumaglice i magle þešüa u odnosu na dio koji je udaljen od vodenih površina. Raspon prosjeþnih minimalnih i maksimalnih dnevnih temperatura je za unutrašnji dio veüi nego uz more i na otocima. Temperatura Prosjeþna godišnja temperatura, prema podacima s postaje Šibenik, iznosi približno 15,4 °C. Prosjek temperature u najtoplijem mjesecu, srpnju, iznosi 24,9 °C, a mjeseþni usrednjeni prosjek maksimalnih dnevnih temperatura u istom mjesecu je 31,4 °C. Najhladniji mjesec, sijeþanj, ima prosjeþnu temperaturu 6,8 °C, a prosjek usrednjenih mjeseþnih minimalnih temperatura u istom mjesecu je 1,0 °C. Ovi podaci ukazuju na relativno blagu klimu pod utjecajem mora, s toplim ljetima i blagim zimama. Oborine Obalno podruþje koje je predmet ovoga teksta je relativno male visine, koja samo na brdima u zaleÿu Šibenika dostiže 200 m, dok su preostali dijelovi niži od 100 m, pa je koliþina oborine koja padne na tom prostoru popriliþno ujednaþena. Može se pretpostaviti da nešto veüa koliþina oborine padne u okolici Šibenika, dok manja koliþina padne na otocima. Višegodišnji prosjek na postaji Šibenik iznosi 800 mm oborine godišnje. Najmanje oborine padne tijekom ljetnih mjeseci, u najsušnijem mjesecu u prosjeku þetverostruko manje nego u najkišnijem. Osunþanost i naoblaka Podruþje odlikuje velika osunþanost, odnosno veliki broj sati sa sijanjem sunca, što posebno dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima. Godišnje je prosjeþno 2420 sunþanih sati, pri þemu je najsunþaniji srpanj, s prosjeþno 328 sati sijanja sunca. U skladu s tim, naoblaka je mala, pa je u srpnju i kolovozu prosjeþno 2,9 desetina neba prekriveno oblacima. Godišnji prosjek je 4,8 desetina neba prekrivenih oblacima. Potencijalna evapotranspiracija Evapotranspiracija je pojam koji oznaþava prenošenje vode iz tla i biljaka isparavanjem u atmosferu. Mjeri se u milimetrima isparene vode. Potencijalna evapotranspiracija je teorijska

veliþina koja pokazuje koliko bi se vode isparilo iz tla ako bi zalihe vode bile dovoljne, te ne bi došlo do isušivanja tla i biljaka. Ona za navedeno podruþje iznosi 156 mm. Magla Podruþje se odlikuje relativno malim brojem dana s maglom, pa su u dugogodišnjem prosjeku (1949.-2004.) zabilježena samo 2,6 dana s maglom godišnje. Magla je stoga relativno rijetka pojava u okolici postaje Šibenik, iako se þešüa pojava magle može oþekivati u unutrašnjosti podruþja i uz vodene tokove. Vjetar Vjetrovi se u obalnom podruþju najþešüe usmjeravaju, zbog specifiþnog reljefa uz obalu, u dva najþešüa smjera. Prvi po uþestalosti su vjetrovi sjeveroistoþnog smjera, pri þemu vjetrovi sjevernih i istoþnih smjerova koji pušu na kontinentu dobivaju ovaj smjer prilikom prelaska planinskih grebena okomito na smjer njihovog pružanja. Drugi su po uþestalosti vjetrovi jugoistoþnog smjera, pri þemu vjetrovi južnih smjerova dobivaju ovaj smjer pri nailasku na planinske grebene, mijenjajuüi smjer i pušuüi paralelno s njima prema sjevernom rubu Jadrana. Sjeveroistoþni vjetrovi uz obalu, naziva „bura“, iako su þesti, a nerijetko dostižu i orkansku razinu, znaþajni su samo za obalno podruþje, dok s udaljavanjem od obale brzo slabe. Jugoistoþni vjetrovi, koji se u narodu nazivaju „jugo“, takoÿer nerijetko dostižu olujnu jaþinu. Obje vrste vjetrova su þešüe i veüe jaþine u zimskom dijelu godine. Tijekom ljeta je tipiþna cirkulacija „neporemeüenog“ dana, kada su sinoptiþki poremeüaji udaljeni. Tada tijekom dana puše vjetar „smorac“ s mora na kopno, a noüu „kopnenjak“ s kopna na more, koji je slabijeg intenziteta.

2.2.2 Geološka obilježja Smješteno unutar jadranskog dijela vanjskih Dinarida, ovo podruþje izgraÿuju naslage taložene u razdoblju od donje-gornje krede (alb-cenoman) do srednjeg-gornjeg eocena. Na vapnence i dolomite taložene u razdoblju krede transgresivno se nastavljaju tercijarni vapnenci i klastiþni sedimenti. Kvartarne naslage sastoje se od pijesaka, šljunaka, jezerskih i moþvarnih sedimenata, sedre i nešto crvenice. Najveüe rasprostranjenje imaju pijesci i šljunci, i to u podruþju klastiþnih naslaga, a najveüa debljina sedra je kod Skradina. U tektonskom smislu ovo podruþje pripada geotektonskoj jedinici Istra-Dalmacija koja se odlikuje boranim oblicima SZ-JI. Bore izgraÿene od krednih i paleogenskih naslaga obiþno su izdužene, uspravne, nagnute do polegle. Rasjedi, takoÿer pružanja SZ-JI, veüinom su reversni i dosta strmi. Istraživano podruþje nalazi se na kontaktu dvije strukturne jedinice, þija granica pružanja SZ-JI prolazi kroz Prokljansko jezero. Te dvije strukturne jedinice odlikuju se razliþitim intenzitetom pritisaka, te su, uzevši u obzir i razliþit sastav sedimenata, rasjedanja u razliþitim podruþjima razliþitog intenziteta. Sjeveroistoþni dio istraživanog podruþja pripada strukturnoj jedinici paleogenski sinklinorij Skradin–Kistanje. To podruþje karakteriziraju uspravne bore, te homoklinalni položaj slojeva. Paleogenske naslage znatne debljine generalno su nagnute prema SI i imaju superpozicijski slijed naslaga u istom pravcu. Na podruþju Skradina taj raspored remete kredno-paleogenske antiklinale sa JI, koje ovdje tonu pod paleogenske naslage. 6

Jugozapadni dio istraživanog podruþja pripada strukturnoj jedinici kredno-paleogenski borani kompleks O. Žirje – M. ýista. To je podruþje karakterizirano reversnim rasjedima i nagnutim borama. Bore su uske i dugaþke, uspravne, kose i polegle, dinarskog smjera pružanja. U krilima, tjemenima antiklinala i jezgrama sinklinala strmi su, do srednje strmi, najþešüe reversni rasjedi ispresijecani popreþnim rasjedima. Na potezu Šibenik – Zaton, pa dalje prema Banjevcima, proteže se uz SI rub paleogenske sinklinale, na kontaktu kreda-paleogen, zona s nizom reversnih rasjeda nagnutih prema SI. Kut nagiba rasjednih ploha kod Šibenika doseže 50-70°, a uþestala izmjena foraminiferskog vapnenca i eocenskog fliša, monoklinalno položenih s istosmjernim rasjedima, tvori ljuskavu strukturu ovog podruþja. Najstarije naslage ovog podruþja su sivi, srednjezrnati vapneni dolomiti (73-85% dolomita) albcenomana koji se javljaju u jezgri antiklinale, a nalazimo ih i na otocima Zlarinu i Prviüu, te na potezu od Vodica prema Pirovcu. ýesto sadrže uloške breþastih dolomita u obliku tanjih leüa, a ukupna debljina naslaga procjenjuje se na oko 300 metara. Kontinuirano na alb-cenomanskim dolomitima slijede vapnenci i dolomiti s hondrodontama niže gornje krede. U tim se naslagama gotovo pravilno izmjenjuju vapnenci i vapneni dolomiti sa þestim boþnim i vertikalnim prijelazima jednih u druge. Javljaju se u krilima bora ili tjemenima sekundarnih antiklinala. Vapnenci su svijetlosive do sivosmeÿe boje, dobro uslojeni, debljine slojeva 10-30 centimetara. Na nekim mjestima utvrÿena je pojava tankouslojenih do ploþastih uložaka vapnenaca svijetlosmeÿe boje, debljine slojeva 5-15 centimetara. Dolomitni ulošci u ovim naslagama nejednako su rasporeÿeni, a stupanj dolomitizacije varira, tako da postoje svi prijelazi iz vapnenaca u dolomite. Takoÿer se javljaju i uže zone dolomita sa ulošcima rekristaliziranog vapnenca, sive do svijetlosive boje, dobro uslojeni, sitno do srednje zrnati. Ukupna debljina ovih naslaga iznosi oko 700 metara. Krajem krede odvija se taloženje rudistnih vapnenaca s visokim postotkom CaCO3 (95-99%). Te su svijetlosive senonske naslage dobro uslojene, a debljina slojeva im varira od 20-50 centimetara, do iznimno 100-150 centimetara na podruþju južno od Jadrtovca. Ukupna debljina naslaga iznosi oko 400 metara. Dolomitni ulošci su rjeÿi i tanki, dok se u nešto veüoj mjeri javljaju vapnoviti dolomiti. Vapnenci su mikrokristalasti do rekristalizirani, s rijetkim ulošcima dolomitiziranih bioakumuliranih vapnenaca s dominantnim organskim detritusom. Naslage su bogate fosilnim materijalom, a od fosila najþešüi su i najvažniji rudisti. Transgresivno na krednim naslagama leže ploþasti, dijelom brašnasti, smeÿi do þokoladnosmeÿi vapnenci nepravilnog loma, poznatiji kao liburnijske naslage. Na naslage krede ovi paleocenskoeocenski vapnenci transgresiraju bez vidljive kutne diskordancije i bez izrazitih transgresivnih breþa. Ukupna debljina naslaga iznosi do 50 metara. Transgresivno na kredne naslage, odnosno kontinuirano na liburnijske slojeve, talože se svijetlosivi mikrokristalasti foraminiferski vapnenci donjeg i srednjeg eocena (95-98 % CaCO3). Javljaju se u krilima bora ili sinklinalama, dobro su uslojeni, a debljina slojeva im varira 20-50 centimetara, dok ukupna debljina naslaga dostiže 200 metara. Najniži horizont ovih naslaga predstavljaju svijetlosivi do svijetlosmeÿi, dobrouslojeni detritiþni miliolidni vapnenci. Tijekom srednjeg eocena poþinje taloženje fliških lapora i pješþenjaka. Prijelaz iz numulitnih vapnenaca u fliške lapore je oštar. U vapnencima se javljaju zrnca glaukonita, postaju laporoviti i 7

gomoljasti, a debljina tih prijelaznih slojeva varira od 5 do 50 metara. Varijabilne debljine (do 200 metara), ove su naslage þesto prekrivene mlaÿim kvartarnim tvorevinama. Dobrouslojeni pješþenjaci (51-65 % CaCO3, 31 % SiO2, 10 % kvarcita), debljine slojeva 7-120 centimetara, izmjenjuju se s laporima, a na donjim slojnim plohama þesto su vidljivi ostaci turbiditnih struja, te ihnofosila. Debljina laporovitih slojeva (26-43 % CaCO3) varira, pak, od 10 do 200 centimetara, te sadrže dobro oþuvanu faunu sitnih foraminifera. Na fliške lapore i pješþenjake kontinuirano se u razdoblju srednjeg-gornjeg eocena nastavlja taloženje detritiþnih vapnenaca, vapnovitih lapora, lapora i konglomerata. U pravilu se radi o sitnozrnim detritiþnim do laporovitim vapnencima s ulošcima lapora i konglomerata, s oštrim kontaktima. Na donjim slojnim plohama þesti su nalazi ihnofosila. Veliþina konglomerata varira od 2 milimetra do 50 centimetara, a þesto sadrže i pojave manjih leüa vapnenaca. Konglomerati su nesortirani, nezaobljeni i neorijentirani, s valuticama mezozojskih i niže eocenskih vapnenaca. Ove su naslage bogate makrofosilima, a ukupna im debljina iznosi oko 600 metara. Od pleistocena na širem podruþju Skradina poþinje taloženje sedre. Sedra se i danas aktivno taloži u toku rijeke Krke. Deluvijalne naslage na ovom podruþju rasprostiru se sjeveroistoþno od Prokljanskog jezera na podruþju Skradinskog polja. Ovaj je sediment, ustvari, produkt trošenja fliških naslaga, a sastoji se od šljunaka i pijesaka razne gradacije zrna, od sitnozrnog šljunka do finozrnog pijeska gradacije silt-glina s prevladavajuüom šljunkovitom komponentom. Od minerala u sedimentu dominiraju amfibol, augit, epidota sa spinelom i granatom, titanit, apatit, te rezistentni minerali. Na visoki reljef, oštru klimu i brzu eroziju, te uþestala smrzavanja terena, ukazuje slaba sortiranost i granulometrijski sastav sedimenta. Najmlaÿi sedimenti ovog podruþja su holocenski aluvijalni nanosi. Javljaju se na podruþju jugoistoþno od Šibenika, te mjestimiþno uz kanjon rijeke Krke. Sediment debljine do 3 metra, zbog sortiranosti materijala na svojevrsne terasaste tvorevine, dade se izdvojiti na zaobljene vapnene valutice, na valutice paleogenskih klastita, konglomerata, te na pijeske rastrošenih fliških naslaga.

2.2.2.1 Grafiþki prilozi Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000)

2.2.3 Geomorfološka obilježja Oblikovanje i intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova veliþina, posljedica je meÿuovisnosti geoloških, pedoloških i klimatskih osobina. Takoÿer, treba naglasiti da je na odabranom podruþju na konaþni izgled reljefa utjecao i þovjek svojim dugotrajnim aktivnostima. Važnost geoloških osobina dolazi do izražaja tektonskim pokretima, strukturnim, litološkim i hidrogeološkim znaþajkama, odnosno predispoziciji pri oblikovanju reljefa. Kod strukturne predispozicije u prvom se redu misli na osnovne forme nastale prilikom potiskivanja Jadranske pod Dinarsku mikroploþu. Pri tim pokretima došlo je do formiranja osnovnih struktura (bora) koje su veüim dijelom sukladne s reljefom. Naime, antiklinale predstavljaju uzvišene, a sinklinale depresijske dijelove reljefa. Dalje, do izražaja dolazi i nagib slojeva, koji je u 8

kombinaciji s vanjskim faktorima uvjetovao oblikovanje reljefa. U tektonskom smislu, došlo je do nastanka brojnih rasjeda (normalnih, reversnih i horizontalnih) koji su utjecali, a u znatnoj mjeri još uvijek utjeþu na oblikovanje reljefa. Tektonskim pokretima nastale su veüe (paraklaze i dijaklaze) i osobito brojne, manje (brahiklaze i leptoklaze) sekundarne pukotine, koje su znaþajne za poniranje vode s površine u podzemlje. S obzirom da je obraÿivano podruþje najveüim dijelom tektonski aktivno, obilježava ga relativno slaba pojava vode na površini. Takoÿer je jedno od osnovnih obilježja reljefnih formi (nastalih duž sekundarnih pukotina) izduženost u pravcu pružanja pukotina. Kod litoloških osobina stijenskog kompleksa (s obzirom da na odabranom podruþju dominiraju karbonatne stijene) pri oblikovanju reljefa u prvom se redu misli na udio þistog CaCO3 u sastavu stijena, što je, uz sekundarno nastale pukotine, pogodovalo oblikovanju krškog reljefa kao najdominantnijeg. Manje pojave nekarbonatnih stijena imaju veliko znaþenje s obzirom na njihovu vodonepropusnost, a u kombinaciji s nagibima važne su zbog usmjeravanja podzemne cirkulacije vode. Takoÿer, na mjestima gdje su ove naslage izbile na površinu, do izražaja dolazi njihova jaþa podložnost mehaniþkom trošenju. Meÿu vanjskim faktorima pri oblikovanju reljefa veliko znaþenje imaju klimatske i paleoklimatske znaþajke. Ponajprije se to odnosi na pluviotermiþke znaþajke. Najveüim dijelom odabrano podruþje prima od 700 do 1000 mm oborina godišnje, no njihov godišnji raspored je neravnomjeran. Maksimum oborina je tijekom hladnijeg dijela godine, a takoÿer je znaþajno da se radi ponajprije o kratkotrajnim i obilnim oborinama, koje imaju znaþenje pri oblikovanju reljefa spiranjem i jaruženjem, što osobito dolazi do izražaja na golim i vodonepropusnijim dijelovima terena. S obzirom da odabrana lokacija pripada mediteranskom klimatskom podruþju, s prosjeþnom godišnjom temperaturom zraka izmeÿu 14 i 15 ºC, za gole stijenske dijelove, osobito južno eksponirane, karakteristiþno je jako zagrijavanje stijenskog kompleksa tijekom toplijeg dijela godine. Naime, to zagrijavanje pogoduje mehaniþkom (iako znatno slabije nego mrazno) trošenju stijena. Paleoklimatske znaþajke došle su do izražaja ponajprije tijekom hladnijih razdoblja geološke prošlosti. Tada je, u uvjetima hladnijih klima, razina mora bila oko 100 m niža od današnje. Temperatura zraka, koja je bila oko 12 ºC niža, pogodovala je jakom mraznom trošenju i zatrpavanju reljefnih udubljenja. Takoÿer, takve klimatske prilike zasigurno su utjecale i na bitno drugaþiju bilancu vode, odnosno isparavanje je bilo znatno slabije, što je pogodovalo znaþajnijem površinskom otjecanju, odnosno oblikovanju reljefa vodom na površini (fluvijalnom erozijom i padinskim procesima). Današnja obala nastala je ingresijom i zapravo je vrlo mlada. Formiranje današnje obale poþelo je prije približno 10 000 godina. Kao posljedica takvih klimatskih i paleoklimatskih odnosa, utjecaj abrazije ponajprije dolazi do izražaja u oblikovanju onih dijelova obale koji su izgraÿeni od mekših stijena (fliš, deluvij, proluvij i aluvij). Kao zadnji, ali isto tako bitan faktor u oblikovanju reljefa, znaþajan je i ljudski utjecaj. Obraÿivano podruþje naseljeno je još od pretpovijesti. Utjecaj þovjeka oþituje se na dva naþina: destruktivno i konstruktivno. Destruktivno ponajprije sustavnim i dugotrajnim uništavanjem šumskih površina, što je pogodovalo eroziji tala s nagnutih dijelova. Konstruktivno djelovanje oþituje se ponajviše u podnožjima padina i na dnima depresija, gdje su izgraÿena brojna terasasta polja, te su iz akumulativnih formi (ponajprije deluvija), odstranjivanjem veüih fragmenata kamena, stvorene velike obradive površine. Do oblikovanja postojeüeg reljefa došlo je nakon višestrukog ispreplitanja unutrašnjih (endogenih pokreta – ponajprije tektonike) i vanjskih procesa. U strukturnom pogledu ovo se podruþje sastoji iz dvije jedinice: na sjeveru od paleogenskog sinklinorija Skradin – Kistanje, dok južni dio pripada jedinici kredno – paleogenski borani 9

kompleks o. Žirje – M. ýista. Glavno obilježje ove jedinice predstavljaju reversni rasjedi i duge, uske bore dinarskog pravca pružanja. Najznaþajniji reljefnu formu na ovom podruþju predstavlja estuarij (ingresijom mora potopljeni dio) rijeke Krke. U sjevernom dijelu, do Prokljanskog jezera, kompozitna dolina rijeke Krke je usjeþena u sjevernodalmatinsku karbonatnu zaravan koja je oblikovana na podruþju strukturne jedinice paleogenskog sinklinorija Skradin – Kistanje. Pretpostavlja se da je poþetak oblikovanja doline rijeke Krke vezan uz savsku orogenetsku fazu (prije cca 20 milijuna godina). Meÿutim, ono što je znaþajno za sjevernodalmatinsku karbonatnu zaravan je þinjenica da je jednako zaravnjena bez obzira na promjene u litološkom sastavu (konglomerati, vapnenci, laporoviti vapnenci) i da se postupno uzdiže prema planinskom zaleÿu. O samom postanku zaravni postoji nekoliko teorija, a to su: fluvijalna, abrazijska, tektonska, fluvio-abrazijska i korizijska. Osnovno je, da je u svakom sluþaju pri oblikovanju zaravni erozijska baza (lokalna ili osnovna) bila u njenoj visini, te da se ona kroz duže vremensko razdoblje nije mijenjala. Današnji izgled doline rijeke Krke, ali i kanala Morinje, u uskoj je vezi s paleoklimatskim promjenama i kolebanjem razine mora. Smatra se da je oblikovanje bilo najintenzivnije u prvom dijelu i za maksimuma glacijalnog razdoblja, kada je bila znatno povoljnija bilanca vode na kopnu. Tada su tekuüice oblikovale svoje doline koje se mogu pratiti do prolaza izmeÿu otoka Zlarina i Drvenika (Krka), odnosno poluotoka Oštrica i otoka Oblik («Morinjski tok»). Jedno od osnovnih obilježja kompozitnih dolina je izmjena kanjonskih dijelova s dolinskim proširenjima. Na ovom su podruþju za dolinu rijeke Krke znaþajna dva dolinska proširenja: Prokljansko jezero i Šibenski zaljev. Njihov nastanak vezan je uz tektonsku i litološku predispoziciju. Naime, ovdje su, uz reversne rasjede na površini, i mehaniþkom trošenju podložnije stijene. Identiþni razlozi su pogodovali i oblikovanju Morinjskog zaljeva. Rijeka Krka na ovom podruþju prima i dvije povremene pritoke: Rivinu Jarugu u Skradinu i Guduüu. Rivina Jaruga je bujiþni tok koji u Krku donosi isprani materijal iz Skradinskog polja. Guduüa je povremena tekuüica kojom dotjeþe dio vode iz Ravnih kotara. Njena dolina (kanjon) je na ovom podruþju takoÿer dijelom potopljena (ingresija). Za južni dio, odnosno strukturnu jedinicu kredno-paleogenskog boranog kompleksa o. Žirje – M. ýista, jedna je od osnovnih reljefnih znaþajki podudarnost strukturnih formi s reljefom. Antiklinale predstavljaju uzvišenja, dok su udoline oblikovane na podruþjima sinklinala i rasjeda. Meÿu uzvišenjima – hrptovima istiþe se otoþni niz Prviü – Zlarin, niz manjih uzvišenja sa JZ strane, te viših sa SI strane (Kamenar 266 m) Šibenskog kanala i Morinja. Prvi hrbat otoþni niz odvojen je najvjerojatnije potopljenim reversnim rasjedom (Šibenski kanal) od kopna. Drugi i treüi hrbat odvojeni su udolinom Donje polje koja je predisponirana reversnim rasjedima. Ovoj udolini pripadaju i veü spomenuti dijelovi dolinskih proširenja Šibenski zaljev i Morinje. Takoÿer, dalje na SI od hrpta kojem pripada i vrh Kamenar nalazi se sinklinalno udubljenje Dubrave. Osnovna znaþajka uzvišenja je da su u znatnoj mjeri ispresijecana jarugama, derazijskim dolinama i manjim suhim dolinama. Mjestimiþno (na kopnu) su u podnožju ovih dolina oblikovane proluvijalne plavine. Takoÿer u podnožju hrptova, osobito na dijelovima gdje je nagib veüi od 12º, došlo je i do stvaranja akumulacija sastavljenih od deluvijalnog materijala. Dio ovog materijala, ponajprije sitnozrnog i prašinastog, naknadno je spiranjem pretaložen i u najniže dijelove udolina. Za krajnji, istoþni dio udoline Donje polje karakteristiþno je da takoÿer pripada paleotekuüici Dabar. Obala je najveüim dijelom niska i stjenovita. Šljunþane obale su oblikovane samo na krajevima zaljeva i uvala gdje je abrazijski utjecaj slabiji. Kao posljedica znatnijeg akumuliranja sitnijih sedimenata na podruþju Morinjskog zaljeva, þesta je i pojava muljevite obale. 10

Kao specifiþnosti ovoga podruþja izdvajaju se slaništa i kriptodepresije (Velika i Mala Solina Soline Site) na podruþju Zablaüa. Relativno niska obala, kao i uvale u neposrednom zaleÿu obale, uvjetovale su njihov nastanak. Za ove pojave znaþajna je pojava znatnih koliþina mulja na njihovim dnima. Na mladost ovog podruþja ukazuje i þinjenica da na njemu nije došlo do znaþajnijeg oblikovanja površinskih krških reljefnih oblika. Naime, ponikve i uvale su na njemu rijetke i plitke. To osobito vrijedi za podruþje sjevernodalmatinske zaravni. Antropogeni utjecaji na oblikovanje reljefa došli do izražaja na gotovo cijelom podruþju. Ponajprije se to odnosi na gradnju suhozida (obradive površine) i terasastih polja (izuzetak je jedino podruþje sjeverno i zapadno od Prokljanskog jezera).

2.2.3.1 Grafiþki prilozi Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000) Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000) Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000)

2.2.4

Hidrološka obilježja

Kao posljedica kompleksnih meÿuodnosa litološkog sastava, tektonike, hidroloških znaþajki i egzogenih procesa, morfološki se u porjeþju Krke mogu izdvojiti tri dijela: planinsko podruþje (na sjeveroistoþnom dijelu gornjeg toka), dolinska proširenja (u središnjem dijelu) i sjevernodalmatinska zaravan (na donjem toku), (Perica, Orešiü, Trajbar, 2005.). Uz navedene prirodne þimbenike, na današnji izgled podruþja oko rijeke Krke, kao i na odreÿene hidrološke elemente (brzina otjecanja vode i vodostaj), svojim je djelatnostima utjecao i þovjek. Krajobrazom promatranog podruþja dominira krš, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospješuju poniranje atmosferske vode u podzemlje. Uz to, sredozemna klima, þije je glavno obilježje izmjena izrazito kišnih i izrazito sušnih razdoblja (uz veliku insolaciju i visoku temperaturu zraka), znatno utjeþe na isparavanje vode. U takvim uvjetima pojava površinske vode ima veliko znaþenje, a na promatranom podruþju javlja se u obliku vodotoka rijeke Krke s povremenim i stalnim pritocima, te jezera Site, M. Solina, V. Solina i Ivanovo Blato, u priobalnom dijelu podruþja. Tok rijeke Krke proteže se od Knina do Šibenskog zaljeva, u dužini od 72,5 km. Porjeþje Krke obuhvaüa krška polja (Plavno, Kninsko, Kosovo, Petrovo), dio sjevernodalmatinske zaravni (zapadni dio Bukovice i Miljevaþka zaravan), šibensku zagoru, te šibensko primorje. Slivu Krke pripadaju površinski tokovi Krþiü, Kosovþica, ýikola, Orašnica, Butišnica i Guduüa (u potopljenom dijelu ušüa), te podzemne vode s prostora nepoznate veliþine. Površinu porjeþja rijeke Krke, zbog posebnosti krškog podruþja kojim protjeþe, nije moguüe toþno odrediti, te se procjenjuje da je izmeÿu 2083 km² i 2610 km². Sam tok rijeke Krke karakterizira niz od sedam sedrenih slapova, nekoliko jezera, te brzaci, kanjoni, kanali tjesnaci i specifiþno ušüe, a ukupni pad toka iznosi 242 m (Feriü, 2002.).

Promatrano podruþje obuhvaüa upravo estuarij rijeke Krke (donji tok), tj. morem potopljeno rijeþno ušüe dužine 23,5 km, kojeg karakterizira boþata voda. Estuarij þine kanal Sv. Ante, Šibenski zaljev, kanal Sv. Josipa, Prokljansko jezero, Skradinski kanal, te tok rijeke od Skradina do Skradinskog buka. Unutar ušüa morska voda prodire sve do Skradinskog buka, a rijeka teþe površinom mora sve do izlaza iz kanala Sv. Ante. Duž promatranog podruþja tok rijeke Krke poprima razliþite oblike. Nizvodno od Skradina Krka protjeþe kanjonom strmih litica, tj. Skradinskim kanalom (dužine oko 3,5 km, širine 250m, dubine 11 m). Potom formira proširenje u obliku protoþnog Prokljanskog jezera (površine oko 11,2 km², širine 2,8 m, dužine 6,7 m, i srednje dubine 22 m), koje je zbog povezanosti s morem u donjim slojevima slano, a pri površini (do 1,5 m dubine) slatkovodno. Nizvodno Krka ponovno protjeþe kanjonom, tj. kanalom Sv. Josipa (Prokljanski tjesnac) (dužine oko 3 km, širine 180-400 m, visine litica oko 100 m, a dubine 25-31 m), koji spaja Prokljansko jezero sa šibenskom lukom. Na izlazu iz kanjona, s desne strane formiran je rukavac, tj. uvala Zaton (smjera pružanja SZ-JI). Od uvale do grada Šibenika, Krka (u smjeru JI) ponovno protjeþe kanalom, tj. Šibenskim zaljevom, prostranog ujezerenog toka (dužine 7,5 km, širine 900 m, a dubine 38 m). Šibenski zaljev s morskom puþinom spaja kanal Sv. Ante (plovni prolaz dužine 2,6 km, širine 140-220 m, visine litica do 63 m, a dubine 41-43 m). Od navedenih pritoka, unutar promatranog podruþja u Krku se ulijeva samo bujiþni potok Guduüa, na SZ strani Prokljanskog jezera u istoimenom rukavcu (dužine 2 km). Slivu Krke pripada i nekoliko manjih povremenih pritoka - na sjeveru Prokljanskog jezera u Krku utjeþu vodotoci Jujava i Mokrica, sjeverno od jezera nalazi se vodotok Josinica, na podruþju kanala Sv. Josip. S obalnih se padina u Krku slijevaju još tri povremena vodotoka (dva sa SZ, te jedan s JI obale). Osim površinskih, promatrano podruþje sadrži i podzemne vode, koje se na površini javljaju u obliku izvora ili se dovode preko kopanih bunara. Njihova je pojava najþešüa na podruþjima gdje stijenska podloga ima hidrološke znaþajke pukotinske poroznosti, te nepropusnosti (jugozapadno od Šibenskog zaljeva) ili djelomiþne propusnosti (podruþje Donjeg Polja u zaleÿu Morinja) (Kapelj, 2002.). Osim porjeþja Krke, promatrano podruþje obuhvaüa i otoke Prviü i Zlarin, koji su oskudni vodom. Ne sadrže površinske vodotoke, dok se podzemne vode na površini javljaju najþešüe u obliku bunara, a atmosferske se vode sakupljaju cisternama (najþešüe u naseljima).

2.2.4.1 Grafiþki prilozi Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000)

2.2.5 Pedološka obilježja Podruþje estuarija Krke (s pripadajuüim otocima) karakteriziraju dvije glavne skupine matiþnog supstrata: vapnenci i dolomiti. Dominiraju vapnenci, i to ponajprije rudistni vapnenci iz gornje krede (senon), a ostatak predstavljaju eocenski foraminiferski vapnenci, te paleocenski 12

liburnijski vapnenci. Drugu skupinu þini dolomit gornje krede (cenon), koji je osobito zastupljen na otocima Prviüu i Zlarinu. Ostale skupine, ponajprije eocenski i oligocenski pješþenjaci i lapori, prisutne su samo na malim površinama (npr. podruþje oko Morinjskog zaljeva i okolica Sonkoviüa). Ovisno o složenoj geomorfološkoj i litološkoj situaciji, na ovom je podruþju prisutno 10 zemljišnih kombinacija (Bogunoviü, 1983.): 1.) crvenica plitka i srednje duboka: smeÿe na vapnencu, crnica vapnenaþko-dolomitna, antropogena tla (50:30:15:5) 2.) smeÿe tlo na vapnencu: crvenica tipiþna i lesivirana, crnica vapnenaþko-dolomitna, rendzina na trošini vapnenca, lesivirano na vapnencu, kamenjar, rigolano (35:20:15:10:10:5:5) 3.) antropogena tla flišnih i krških sinklinala i koluvija: rendzina na flišu (laporu), sirozem silikatno karbonatni, moþvarno glejno tlo, pseudoglej obronaþni, koluvij (40:30:15:5:3:7) 4.) antropogena tla na kršu: smeÿa tla na vapnencu i dolomitu, crvenice, crnica vapnenaþkodolomitna, koluvij (50:25:10:10:5) 5.) rendzina na dolomitu i vapnencu: smeÿe tlo na vapnencu, luvisol na vapnencu, crnica vapnenaþko-dolomitna (60:20:10:10) 6.) smeÿe tlo na vapnencu: lesivirano na vapnencu, crnica vapnenaþko-dolomitna, rendzina, koluvij (45:20:20:10:5) 7.) kamenjar: crnica vapnenaþko-dolomitna, rendzina, smeÿe na vapnencu, crvenica (50:25:10:10:5) 8.) rendzina na trošini vapnenca: smeÿe tlo na vapnencu, crnica vapnenaþko-dolomitna, crvenica, kamenjar (40:25:20:10:5) 9.) rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima: rigolana tla vinograda, sirozem silikatno karbonatni, lesivirano tlo na laporu ili praporu, moþvarno glejno tlo, eutriþno smeÿe tlo (35:30:15:10:5:5) 10.) crnica vapnenaþko-dolomitna: smeÿe na vapnencu i dolomitu, rendzina na trošini vapnenca, lesivirano na vapnencu i dolomitu (45:40:10:5). Navedeni dominantni tipovi pripadaju automorfnim tlima, za koje je karakteristiþno vlaženje samo oborinama. Na promatranom podruþju prisutne su 4 klase automorfnih tala: nerazvijena tla (kamenjar), humusno akumulativna tla (vapnenaþko-dolomitna crnica, rendzina), kambiþna tla (smeÿe tlo na vapnencu, crvenica) i antropogena tla. Hidromorfna tla, koja karakterizira višak površinske ili/i podzemne vode, na istraživanom su podruþju slabo zastupljena (samo na razini inkluzija), a mogu se svrstati u 2 klase: pseudoglejna tla (pseudoglej obronaþni) i glejna tla (moþvarno glejno tlo). Nerazvijena tla imaju inicijalni humusni horizont (A), a razvijaju se na razliþitim supstratima (osim recentnih). Karakterizira ih slabo kemijsko trošenje i mali izvori, odnosno proizvodnja organske tvari. Kamenjar (litosol) se formira na stijenama koje u mehaniþkom raspadanju daju kameniti detritus i nalazimo ga u pretplaninskom i gorskom podruþju. Dominantan faktor nastanka su klimatski uvjeti (smrzavanje i zagrijavanje stijena), a akumulacija humusa je vrlo slaba. Njegovo temeljno fizikalno obilježje je dominacija kamena i krupnog šljunka u tlu. Litosole slijedi osebujna vegetacija kamenjara i toþila, a zbog minimalne plodnosti nemaju gospodarsku važnost, nego su važni u zaštiti prirode (vezivanje siparišta). Kamenjar je prisutan na krajnjem sjevernom dijelu kanjona Krke (u okolici Skradina), te na širem prostoru Vlaka i Kusarovog polja, sjeverno od Srime. 13

Od nižih pedotaksonomskih jedinica nerazvijenim tlima pripadaju sirozem i koluvijalno tlo, razvijeni ponajprije u južnom dijelu istraživanog podruþja: izmeÿu Srime i Jadrije, u zaleÿu Zatona, na širem podruþju Morinjskog zaljeva, te u okolici Zablaüa. Sirozem (regosol) se formira na stijenama koje raspadanjem daju regolit finijeg mehaniþkog sastava. Na tvorbu bitno utjeþe vegetacija, jer svojim korijenjem pospješuje mehaniþko raspadanje stijena, a akumulacijom humusa postupno i prevodi u viši razvojni stadij. Klima na nastanak tih tala u našim uvjetima utjeþe posredno, uzrokujuüi eroziju. Koluvijalno tlo (koluvium) nastaje u podnožju padina gdje se nakupljaju þestice tla i stijena nanesene iz gornjih dijelova padine. ýimbenici koji utjeþu na njegovu tvorbu su uništavanje prirodne vegetacije, erozijski uþinak kiše i neodgovarajuüe gospodarenje. Humusno akumulativna tla predstavljaju mlada tla koja imaju A-horizont bogat humusom, a karakterizira ih specifiþna kombinacija pedogenetskih þimbenika i procesa transformacije i migracije. Vapnenaþko-dolomitna crnica (kalcimelanosol) se formira na tvrdim vapnencima i dolomitnim koji imaju više od 98% CaCO3. Crnica je primarni razvojni stadij na vapnencu: javlja se u razliþitim klimatskim uvjetima, najþešüe na strmim gorskim i pretplaninskim predjelima. Inicijalni razvojni stadiji imaju visoki sadržaj humusa i pripadaju podtipu organogene crnice. Dugotrajnom evolucijom poveüava se nakupljanje gline, a smanjuje akumulacija humusa, pa organogena crnica prelazi u podtip organomineralne crnice, a daljnjom evolucijom i u podtip posmeÿene crnice. Poseban podtip predstavlja ocrveniþena crnica, koja nastaje u našem mediteranskom podruþju procesom humizacije ostataka jako erodiranih crvenica. Kao dominantan tip tla vapnenaþko-dolomitnu crnicu nalazimo na otoku Krapnju. Rendzine se formiraju u razliþitim bioklimatskim uvjetima, na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehaniþkim raspadanjem daju karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih pedosistemskih jedinica. Najzastupljenije su na flišnim serijama i saharoidnim dolomitima (potonje su gospodarski najvažnije). S obzirom na pedogenetske procese, rendzine su, prema Graþaninu (1977), tip eluviranih litogenih humusno-karbonatnih crnica i formiraju se kao daljnji razvojni stadij iz karbonatnih sirozema (regosola). Uz mehaniþko raspadanje stijena, glavni pedogenetski proces je akumulacija zrelog humusa s formiranim organomineralnim kompleksom kojeg þine kalcijhumati i argilohumati (Amo horizont). Daljnja evolucija rendzina je ispiranje karbonata i nastanak izluženih (beskarbonatnih) rendzina. Rendzine su na promatranom podruþju ponajprije razvijene na prostoru od Sonkoviüa do Skradina, oko ušüa Guduüe i na otoku Zlarinu. Kambiþna tla karakteriziraju intenzivniji pedogenetski procesi (povoljni hidrotermiþki uvjeti), kao što su kemijsko i biološko trošenje, oslobaÿanje oksida željeza (žuükasta do crvenkasta boja), te argilosinteza. Crvenice (terra rossa) se, kao i kalcikambisoli, formiraju iz nerastvorenog ostatka þistih vapnenaca, pri þemu se ne može iskljuþiti pritjecanje silikatnog materijala eolskim putem u dugotrajnoj genezi tih tala. Osnovni pedogenetski proces u crvenici je rubifikacija (dehidratacija i kristalizacija oksida željeza – hematita). Crvenica ima gospodarsku važnost za šumarstvo u zoni eumediterana i submediterana, a ovisno o reljefu, i za poljodjelstvo. Crvenice su dominantan tip tla na istraživanom podruþju, ponajprije u njegovom sjevernom i središnjem dijelu (npr. šire podruþje Guduüe, Smrike, Stari gaj, Skoriüa podi). Smeÿe tlo na vapnencu (kalcikambisol) se formira iskljuþivo na tvrdim i þistim vapnencima ili dolomitima koji imaju manje od 1% nerastvorenog ostatka. Kao izvor mineralnog dijela tla lokalno se javlja i praškasti materijal eolskog podrijetla. U podruþju rasprostranjenja kalcikambisola znaþajna je stjenovitost (30-50%). Matiþni supstrat predstavljaju þisti vapnenci i dolomiti, mehaniþki sastav þine lake gline, a pH tla je 5,5-6,5. Dubina tla kreüe se od 25 do 75 cm, a ukupni porozitet iznosi 45-65%. Kapacitet biljkama pristupaþne vode kreüe se u rasponu od 50 do 150 mm, pa je režim padalina odluþujuüi za stanje opskrbljenosti tla vodom. Ovaj tip tla ima znaþajnu zastupljenost u središnjem dijelu istraživanog podruþja (ponajprije prostor Podina, Razora, Duboke drage, Grede, Lozovca), te na otoku Zlarinu. 14

Od nižih pedotaksonomnih jedinica kambiþnim tlima pripada još eutriþno smeÿe tlo (eutriþni kambisol), koje ima najveüu rasprostranjenost u semihumidnom podruþju (godišnja koliþina oborina 600-700 mm, srednja godišnja temperatura 10-12ºC). Na promatranom podruþju ovo je tlo razvijeno na prostoru od Sonkoviüa do Skradina. Matiþni supstrat je izuzetno važan za nastanak eutriþnog kambisloa, a najbolje mu odgovaraju prapor, ilovasti jezerski i rijeþni sedimenti, te neutralni i baziþni eruptivi. To su dominantno poljodjelska tla, koja najveüu produktivnost imaju na praporu, a najnižu na peridotitsko-serpentinskim supstratima. Antropogena tla predstavljaju potpuno izmijenjena tla koja je þovjek stvorio intenzivnom obradom i gnojidbom (podtipovi: tla vinograda, intenzivnih voünjaka, njiva). Svojstva ovih tala su vrlo varijabilna, zahvaljujuüi ponajprije heterogenom materijalu iz kojega su nastala. Rigolano tlo (rigosol) je tip antropogenih tala u kojem je rigolanjem pomiješano dva ili više horizonata ili slojeva do dubine najmanje 60 cm i tako je uz unošenje i dodatnih materija stvoren antropogeni P-horizont. Ova su tla razvijena ponajprije u južnom dijelu istraživanog podruþja: izmeÿu Srime i Jadrije, u zaleÿu Zatona, na širem podruþju Morinjskog zaljeva, te u okolici Zablaüa. Automorfnim tlima pripadaju i eluvijalno-iluvijalna tla, koja su na promatranom podruþju zastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. Ova tla imaju dobru prirodnu drenažu, a razvijaju se uglavnom u humidnim uvjetima. To su tla dužeg razvojnog stadija, s najviše izraženom diferencijacijom horizonata. Lesivirana tla (luvisoli) su prisutna na otoku Zlarinu, te u središnjem i sjevernom dijelu promatranog podruþja (Podina, Razor, Duboka draga, Greda, Lozovac, Sonkoviü). Formiraju se na ilovastim supstratima ili stijenama þijim se raspadanjem može formirati dublji profil. Vezana su uz humidna podruþja u kojima se mogu formirati descedentni tokovi vode. Za lesivirana tla karakteristiþno je ispiranje þestica gline iz E horizonta i njihovo akumuliranje u B horizontu. Eluvijalno-iluvijalna migracija gline odigrava se u uvjetima umjerene kiselosti (pH 5-6). Teksturno diferenciranje luvisola þesto može biti potencirano pritjecanjem eolskog nanosa u površinske slojeve. Plodnost im ovisi o sadržaju hranjiva i propusnosti za vodu. Kao što je veü reþeno, hidromorfna su tla na istraživanom podruþju slabo zastupljena (samo na razini inkluzija). Pseudoglejna tla mogu se definirati kao tip tla u kojemu nema oštre podjele na redukcijski i oksidacijski horizont. Kao i glejna tla, na istraživanom podruþju razvijena su uglavnom u jugoistoþnom dijelu (na širem podruþju oko Morinjskog zaljeva). Pseudoglej obronaþni može se formirati na supstratima koji moraju biti diferencirani po teksturi tako da se ispod relativno propustljivog površinskog sloja javlja za vodu nepropusni sloj. Vezan je za terene s blagim nagibima, a karakterizira ga izmjena vlažnog i suhog razdoblja. Mnogi pseudogleji su reliktni i nose u sebi znakove procesa hidromorfizma koji danas više nisu aktivni. Na proizvodni potencijal tla bitno utjeþe pozicija nepropusnog ili teško propusnog iluvijalnog (Bg) horizonta. Za glejna tla znaþajno je pojaþano kemijsko trošenje minerala uz obilje vode, te manjak kisika, a oglejavanje (zamoþvarivanje) je uzrokovano površinskim i/ili podzemnim vodama. Moþvarno glejno tlo (euglej) razvija se na nevezanim sedimentima rijeþnih dolina i pretaloženom praporu, mehaniþki sastav þine ilovaþe i gline, a pH tla je 4,7-7,8. Postoje 3 tipa moþvarno glejnog tla: epiglej, hipoglej i amfiglej. 2.2.5.1 Grafiþki prilozi Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000)

2.2.6 Površinski pokrov Kartiranje strukture površinskog pokrova izraÿeno je na temelju interpretacije digitalnog ortofota izraÿenog iz aerosnimaka u boji, snimljenih 2001. i 2007. godine. Pritom su korišteni kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS). Za kartiranje je, ovisno o pokrovu, upotrijebljeno svih 5 razina kartiranja. Tako je vegetacija veüinom kartirana na 3. razini, a antropogena staništa ponekad i na 5. razini. To je bilo potrebno da bi se u najkraüem moguüem roku iz ortofota dobili dovoljno detaljni i relativno kvalitetni podaci za daljnje korištenje. Najmanja površina kartiranja iznosila je 1 ha. Ta površina je nekada bila nešto manja kod kartiranja površina za koje je procijenjeno da su znaþajne za krajobraznu raznolikost (poput kanala, obale i sl.), a nekada veüa, posebno kod kartiranja vegetacije, jer bi detaljnija obrada u tom sluþaju zahtijevala intenzivniju terensku provjeru. S obzirom da se Nacionalna klasifikacija staništa temelji na fitocenološkoj podjeli vegetacije, a pritom ne uzima u obzir strukturne razlike površina, vrijedni podaci za krajobrazne analize o visini vegetacije, sukcesiji i sl. su zanemareni. Taj se problem pokušalo riješiti na dva naþina: - uvoÿenjem podjele pojedinih kodova da bi se odreÿeni stanišni tip razdijelio prema visini vegetacije: kod E82 "Stenomediteranske þiste vazdazelene šume i makija crnike" podijeljen je na kod E82a "Stenomediteranska þista vazdazelena makija crnike" i E82b "Stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike" - korištenjem dva koda istovremeno kada su na istoj površini bili prisutni elementi dva stanišna tipa. Na taj naþin se dobio podatak o sukcesiji vegetacije (na primjer D31/E82b " Draþici/Stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike"), ili se, pak, želio naglasiti naþin korištenja pojedinih površina (na primjer, šumska prosjeka unutar koje prolazi dalekovod – C35/J445 "Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ostale infrastrukturne površine"). Kao prilagodba klasifikacije za potrebe opisivanja krajobraza promijenjen je naziv koda I1 "Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom" u "Zapuštena poljoprivreda". Površinski pokrov na podruþju Krke rezultat je razvoja razliþitih djelatnosti (poljodjelstva, šumarstva, graÿevinarstva), a njihov je razvoj, pak, proizišao iz meÿuodnosa prirodnih (tlo, reljef, voda, klima), kulturnih i tehnoloških spoznaja, te društveno-socijalnih odnosa na tom podruþju tijekom povijesti. Tako su danas mnoge, nekoü obraÿivane površine, zapuštene i zarasle u prirodnu vegetaciju, a prisutan je i trend širenja stambenih i turistiþkih zona. U ovom poglavlju, osim strukture površinskog pokrova, detaljnije üe se opisati vegetacija obuhvata korištenjem rezultata projekta COAST – Kartiranje terestriþke bioraznolikosti, te vegetacijske karte i opisa vegetacijskih jedinica (Horvatiü, 1963.). Površinskim pokrovom podruþja obuhvata dominira kategorija travnjaka, grmolike vegetacije, površina s oskudnom vegetacijom i ostalih prirodnih podruþja, koja prekriva oko 37% površine obuhvata (Tablica 1., Slika 2.).

Tablica 1. Struktura površinskog pokrova prostora obuhvata Površinski pokrov

Izgraÿena podruþja i ostale površine pod antropogenim utjecajem

1687,91

9,14

Poljoprivredne površine

3052,60

16,52

Šume i šumska zemljišta Travnjaci, grmolika vegetacija, površine s oskudnom vegetacijom i ostala prirodna podruþja Vode i obalna podruþja vodenih površina

4165,69

22,55

7006,66

37,93

2561,87

13,87

Ukupno

18474,70

100

VODE I OBALNA PODRUýJA VODENIH POVRŠINA; 2561,867 ha; 14%

IZGRAĈENA PODRUýJA I OSTALE POVRŠINE POD ANTROPOGENIM UTJECAJEM;1687,913 ha; 9%

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE; 3052,599 ha; 17% TRAVNJACI, GRMOLIKA VEGETACIJA, POVRŠINE S OSKUDNOM VEGETACIJOM I OSTALA PRIRODNA PODRUýJA; 7006,635 ha; 37%

ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA; 4165,689 ha; 23%

Slika 2. Struktura površinskog pokrova prostora obuhvata

U strukturi ove kategorije prevladavaju „submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci“ – C35 (Red SCORZONERETALIA VILLOSAE H-iü. 1975) i „draþici“ – D31 (Sveza RhamnoPaliurion Trinajstiü (1978) 1995), bilo samostalno ili najþešüe kao mozaiþne površine. Ove su zajednice ponajprije razvijene na podruþju jugoistoþnog zaleÿa Srime, zaleÿa Prokljana sjeveroistoþno od kanjona Guduüe i na povišenim terenima oko Morinjskog zaljeva. Meÿu travnjacima posebno se istiþu „istoþnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone“ (Sveza Chrysopogoni-Koelerion splendentis H-iü. 1975 (= Chrysopogoni-Saturejon Ht. et H-iü. 1934 p.p.)). Ovi se travnjaci razvijaju na plitkim karbonatnim tlima duž istoþnojadranskog primorja, ukljuþujuüi i dijelove unutrašnjosti Dinarida do kojih prodiru utjecaji sredozemne klime. Drugu skupinu þine „eumediteranski i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašþice“, koji se kao posljednji stadiji degradacije vazdazelenih šuma crnike razvijaju u sklopu eumediteranske i stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa. Ovaj tip staništa ponajprije je prisutan u južnom dijelu kartiranog podruþja (okolica Morinjskog zaljeva). „Draþici“ predstavljaju šikare izgraÿene od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromatiþnih biljaka i vrlo su rasprostranjen skup staništa u sklopu submediteranske vegetacijske zone. Ovoj skupini pripada „draþik draþe s trnovitom krkavinom“ (As. Rhamno-Paliuretum Trinajstiü 1995), u þijem floristiþkom sastavu važnu ulogu ima šmrika (Juniperus oxycedrus), koja se javlja i u sklopu mediteransko-montanog pojasa, a svugdje gdje je zastupljena veüim 17

stupnjem pokrovnosti predstavlja poseban stadij u razvoju „draþika“. Veüinom su zastupljeni na podruþju istoþno od Vodica i Srime, sve do kanjona Krke kod Zatona, te na podruþju Lozovca. Ostala staništa ove kategorije ("submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/ stenomediteranska þista vazdazelena šuma crnike" – C35/E82b, te "neobrasle i slabo obrasle stijene" – B4) površinski su vrlo malo zastupljena (cca 1%). Kategorija šuma i šumskih zemljišta druga je po zastupljenosti u površinskom pokrovu podruþja obuhvata (oko 23%) (Tablica 1., Slika 2.). U strukturi ove kategorije najveüi udio þine "stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike" – E82b i "stenomediteranske þiste vazdazelene šume i makije crnike" – E82 (ukljuþene u svezu Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1931). Ovoj skupini pripada „mješovita šuma alepskog bora i crnike“ (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971), koja predstavlja najrasprostranjeniju šumsku zajednicu alepskog bora (Pinus halepensis), a razvija se bilo spontano, bilo subspontano na više-manje zaštiüenim položajima. Ove su šume razvijene na jugoistoþnom dijelu Prviüa, sjevernim padinama Zlarina, prostoru izmeÿu Brodarice i Morinja, na podruþju Bilica, jugoistoþno od Skradinskog polja, te u zaleÿu Rasline i Zatona. Ove su šume þesto razvijene u obliku više ili niže makije (E82), kao što je to sluþaj na podruþju jugoistoþno od skradinskog polja, izmeÿu Skradina na zapadu, kanjona Krke na jugu, te Prokljanskog jezera na zapadu. Drugu skupinu þine „mješovite, rjeÿe þiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike“ - E81 (Sveza Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936). Ove šume karakterizira razliþit kompleks vrsta, ali im je osnovni fond zajedniþki (Quercus ilex, Laurus nobilis, Fraxinus ornus, Rosa sempervirens, Lonicera etrusca, Asplenium onopteris, Cyclamen repandum). Sama se zajednica razvija u nekoliko znaþajnih subasocijacija, a u Hrvatskom primorju poznate su subas. fraxinetosum orni (= typicum), subas. carpinetosum orientalis i subas. cotynetosum. Ova je zajednica razvijena na podruþju od Zatona do kanjona Guduüe. Ovoj kategoriji pripadaju i razliþiti sukcesijski stadiji izgraÿeni od elemenata „draþika“ u kombinaciji sa „stenomediteranskim þistim vazdazelenim šumama i makijom crnike“ (D31/E82b). Ostala staništa ove kategorije ("nasadi þetinjaþa" i "požarišta") površinski su vrlo malo zastupljena. Treüa kategorija po zastupljenosti su poljoprivredne površine, koje zauzimaju oko 17% površine podruþja (Tablica 1., Slika 2.). Najveüi udio u ovoj kategoriji þine "mozaiþne poljoprivredne površine" – I211 (43%), koje su karakteristiþne za podruþja obradivih polja poput polja sjeverno od Morinjskog zaljeva i skradinskog polja, a ima ih i na podruþju Bilica i sjeverno od Zatona. Na tim prostorima izmjenjuju se razliþite poljoprivredne kulture na manjim parcelama. Rubni dijelovi Skradinskog polja postupno zarastaju u prirodnu vegetaciju, što je naznaþeno upotrebom kategorije "mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije" – I212. Ova kategorija zastupljena je sa 26% na podruþju obuhvata, a prevladava terasiranim padinama na Prviüu, zlarinskom polju, te podruþjima ispresijecanim mocirama sjeverno od Zatona i sjeverozapadno od Rasline. Na tim mozaiþnim površinama izmjenjuju se kulture vinove loze s maslinama. Veüe površine pod maslinama nalaze se sjeverno od Srime, Zatona i Brodarice, te na podruþju Razora, dok je vinova loza osnovna kultura na podruþju Tankih draga sjeverno od Zatona. Veüe "zapuštene poljoprivredne površine" – I1 nalaze se na podruþju Debelog rata izmeÿu kanjona Guduüe i naselja Prokljan, na poduþju Gornjih gajeva sjeverno od Tankih draga, te na podruþju Razorskih glavica. Kategorija voda i obalnih podruþja vodenih površina prekriva oko 14% površine podruþja (Tablica 1., Slika 2.). Takva zastupljenost vodenih površina rezultat je toga što se unutar granice obuhvata nalazi Prokljansko jezero, donji tok rijeke Krke (južno od Skradina), blata na podruþju Zablaüa i Morinjski zaljev, te more u kanalu sv. Ante i južno od Šibenika. S obzirom da nije potpuno jasno gdje se rijeka Krka ulijeva u more: kod rta Jadrija, rta Triska ili kod rta Oštrica, u 18

površinskom pokrovu su Prokljansko jezero i kanjon Krke do Šibenskog mosta oznaþeni kao vodotoci, a vodena površina od mosta preko kanala sv. Ante do Šibenskg kanala oznaþena je kao more. U površinskom pokrovu su izdvojeni i kanalizirani potoci kod Skradina, Zablaüa i na Morinju, te prirodni bujiþnjaci na podruþju zaleÿa Prokljana. Što se tiþe vegetacije, važno je spomenuti „obrasle obale površinskih kopnenih voda i moþvarna staništa“ – A4 (10%), odnosno zajednice „tršüaka i rogozika“ (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926), koje su osobito razvijene na podruþju ušüa Guduüe, uz Morinjski zaljev, te na prostoru V. i M. Soline. Ove su zajednice razvijene uz rubove vodenih tijela (jezera, rijeka, potoka, eutrofnih bara i moþvara), ali i plitkih poplavnih površina ili površina s visokom razinom podzemne vode, a u njihovom sastavu prevladavaju moþvarne, visoke jednosupnice i dvosupnice, uglavnom helofiti. U površinskom pokrovu podruþja obuhvata (Tablica 1., Slika 2.) najmanje je zastupljena kategorija izgraÿenih podruþja i ostalih površine pod antropogenim utjecajem, koja zauzima 9% površine podruþja. U strukturi ove kategorije prevladavaju "urbanizirana seoska podruþja" – J13 (26%), odnosno podruþja Srime, Jadrije, Zablaüa, Brodarica, Jadrtovca, Bilica, Zatona i Rasline. Pod "gradske stambene površine" – J22 (21%), osim Šibenika, kartirani su Skradin i Ražine. U "aktivna seoska podruþja" – J11 (15%) svrstana su naselja na otocima Prviüu, Zlarinu i Krapnju, te naselja na podruþju Stonskog polja i Lozovca. Na podruþju grada Šibenika kartirana su posebno "industrijska i obrtniþka podruþja" (14%), "gradska jezgra" i "gradske zidine i ostaci starih utvrda". Turistiþki kapaciteti se nalaze uglavnom u naseljima uz obalu, te u "turistiþkom kompleksu" Solaris (J238). Meÿu ostalim, izdvojene su i "površine za cestovni promet" (11%), te "površine za pružni promet". Prostorni raspored i veliþine opisanih kategorija prikazani su u kartografskom prilogu br. 7.

2.2.6.1 Grafiþki prilozi Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000) Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)

2.3 Društvena obilježja prostora 2.3.1

Povijesno-gospodarski razvoj Povijesni razvoj

Prema Slukan Altiü, prvi dokazi o stanovništvu porjeþja Krke dolaze iz 4. stoljeüa prije Krista, kada su to podruþje nastanjivali Liburni i Delmati. Tada nastaju i prve grþke kolonije. Do 2. st. pr. Kr. jaþaju Delmati kao jedno od najveüih ilirskih plemena. Nakon 200-godišnjih ratova, 6. do 9. godine poslije Krista, uspostavom rimske vlasti podižu se nova naselja, te se registriraju stara. Iz tog razdoblja poznato je poljoprivredno središte Pokrþja Promona u kojemu Rimljani provode znaþajne melioracije. Još u ono vrijeme Pokrþje je bilo znaþajno prometno podruþje, pa se bilježi 19

i gradnja prometnica. Padom Zapadnoga rimskog carstva i dolaskom Bizanta na vlast 476. g. dolazi do jaþanja kršüanstva, a time i do razvoja nekih naselja kao što je Skradin. U 6. st. Avari ruše antiþka naselja, a u 7. st. dolaze Hrvati koji izmeÿu Knina i Solina formiraju jezgru hrvatske države i osnivaju prva hrvatska naselja. 12. i 13. st. obilježeno je stalnim izmjenjivanjima vlasti Arpadoviüa, Venecije i Bizanta sve do 1409. g., kada ovaj prostor pada pod Mletaþku Republiku. Iduüih nekoliko stotina godina vladala je nesigurnost zbog dolaska Osmanlija i niza ratova. Ovakva situacija je uzrokovala miješanje stanovništva i gospodarsku nestabilnost koja traje sve do kraja 17. st., kada se bilježe znaþajnije agrarne reforme koje provode mletaþke vlasti. Slijedi još nekoliko izmjena austrijske i Napoleonove vlasti, sve do konaþne tzv. druge Austrijske uprave poþetkom 19. st., kada nastupa mirnije razdoblje u kojemu se bilježi nešto znaþajniji razvoj Pokrþja (Slukan Altiü, 2007.). Gospodarski razvoj Iz prethodnog se teksta vidi kako se radi o prostoru kojega obilježava vrlo burna povijest, što se, naravno, odrazilo i na gospodarstvo. Zbog toga se prostorom nikada nije upravljalo na naþin da se racionalno iskoriste resursi, pa tako cjelokupno gospodarstvo nije doživjelo znaþajniju snagu. Prema Slukan Altiü, kroz povijest su nešto znaþajnije bili razvijeni sjeverniji dijelovi Pokrþja, pa su tako još od Rimljana prisutni dokazi o poljoprivrednim intervencijama na prostoru Promone. Za vrijeme Mletaþke Republike kljuþna je gospodarska uloga visoko naseljenog Kninskog, Kosovskog i Petrovog polja, gdje do dolaska Osmanlija dominira ratarstvo. Zbog specifiþnosti hidrografskih odnosa navedenih polja, ruralna naselja formirana su u rubnim povišenim zonama, dok su uz Krku uglavnom formirane feudalne utvrde koje se s vremenom formiraju u predgraÿa. Kada u 16. stoljeüu dolaze Osmanlije, þitav kraj je opustošen, dok nešto stanovništva ipak ostaje u plodnim poljima Krke. Dodatnu destabilizaciju unosi miješanje stanovništva, koje je praüeno agrarnom prenapuþenošüu (Slukan Altiü, 2007.). Poþetkom 18. st. pojavljuju se prvi kartografski prikazi, pa je tako poznata karta korištenja zemljišta Skradina i šibenskog podruþja. Iz karata se može vidjeti kako su najnaseljenija podruþja plodnih polja, tj. rubovi polja. Najveüi dio površina þine pašnjaci i šume, dok novih naselja nema jer se nastanjuju stara. Prostor je obilježen niskom naseljenošüu, gdje je skradinski teritorij znatno naseljeniji nego šibenski (Slukan Altiü, 2007.). Cijelo 18. i veüi dio 19. st. ovim prostorima dominira stoþarstvo, þije üe jaþanje na kraju imati posljedicu devastacije prirodnih krajobraza, te opustošenje do goleti. Jaþanju transhumantnog stoþarstva veüinom je pogodovala nesigurnost izazvana ekspanzijom Osmanskog carstva (15., 16., i 17. stoljeüe). Intenziviranje tla gotovo uopüe i ne postoji, a ekstenzivno se uzgajaju jeþam, raž, proso, sirak i kukuruz. Ipak, zbog kolonizacijskih procesa i agrarnih reformi koje provodi Mletaþka republika, razvijaju se do tada nepoznate djelatnosti kao što su vinogradarstvo, voüarstvo i pþelarstvo (Slukan Altiü, 2007.). Dokazi iz sredine 18. st. govore o tome kako je Pokrþje, unatoþ nepristupaþnosti terena, vrlo znaþajno poštansko i prometno podruþje, te ima važnu ulogu u povezivanju Dalmacije. Bitnu ulogu poticanja prometa su odigrale mlinice na gornjem toku Krke kojima su se koristili svi susjedni gradovi (Slukan Altiü, 2007.). Tako se Skradin tijekom povijesti puno puta spominje kao vojno-strateško i trgovaþko središte. Kao jedna od znaþajnijih luka na Jadranu i zbog dobrih kopnenih veza sa unutrašnjosti, Skradin je imao i velika skladišta za robu koja je pretežno stizala morskim putem (Babiü, 1986.). Sa kraja 18. st. poznata je karta prirodnih i kulturnih krajobraza Krke nakon Grimanijevih reformi, gdje su vidljivi podaci o reljefu i naþinu korištenja površina. Grimanijevim reformama 20

su se pokušavale uvoditi ratarske kulture, što je rezultiralo udvostruþenjem površina vinograda, poveüanjem površina pod oranicama i daljnjom degradacijom šuma (Slukan Altiü, 2007.). Poþetkom 19. st., za vrijeme Austrijske uprave, prisutna je izgradnja infrastrukture i isušivanje moþvara, dok za vrijeme Napoleona nema bitnijeg napretka. Kasnije se bilježi znaþajan porast udjela obraÿenih površina, i to više u gornjem Pokrþju. Pod utjecajem jakog porasta površina pod vinogradima, bitno se mijenja slika krajobraza. Zbog pretjerane degradacije šume smanjuju se ispaše, ali stoþarstvo svejedno i dalje raste (Slukan Altiü, 2007.). Osnovna karakteristika agrarnog krajobraza toga doba je usitnjenost parcela i raštrkanost posjeda, uz intenzivan porast stanovništva. Najznaþajnije promjene krþkog krajobraza u 19. st. uzrokovane su velikim hidroregulacijama, o þemu svjedoþe kartografski prikazi iz tog vremena (Slukan Altiü, 2007.). Karakteristiþan je nedostatak ratarskih kultura koji je uzrokovan nedostatkom vode sve do 1955., kada se konaþno izgraÿuje vodovodna infrastruktura (Slukan Altiü, 2007.). Sredinom 60-tih godina Šibenik postaje jedno od središta industrijske proizvodnje i velika jadranska luka. Urbana aglomeracija Šibenika višestruko se poveüava u odnosu na onu iz IX. st., a u gospodarskom kompleksu sve veüu važnost dobiva turistiþka privreda. O stanju u gospodarstvu u recentnoj povijesti pa do danas ima vrlo malo konkretnih podataka, pa üe zakljuþci o današnjem stanju proizaüi iz postojeüih prostornih planova i terenskog istraživanja. Prema prostornom planu Šibensko-kninske županije iz 2006. godine, od ukupne površine županije na poljoprivredne površine otpada 60.31 %. Na podruþju bivše opüine Šibenik (radi se o podruþju Šibenika, Vodica, Skradina i Pirovca, koje otprilike zauzima isti prostor kao i demo podruþje Krka) raspolaže se s 44.6 % od ukupnih poljoprivrednih površina županije (PP Šibensko-kninske županije, 2002.). Prema podacima iz 1998. godine, na podruþju bivše opüine Šibenik 78 % od ukupnih površina su poljoprivredne površine, zatim šume zauzimaju oko 10 %, dok je neplodnih površina takoÿer 10 %. Od ukupnih poljoprivrednih površina 22 % je obradivih površina, te 78 % pašnjaka. Od ukupnih obradivih površina 44 % su oranice i vrtovi, 32 % voünjaci, 20 % vinogradi, dok je nešto malo površina pod livadama (PP Šibensko-kninske županije, 2002.). Šume i šumska podruþja ovog prostora nalaze se na podruþju primorskog krša, koje je zbog deforestacijske djelatnosti þovjeka kroz stoljeüa i uz nepovoljne klimatske prilike ostalo bez prvobitne šumske vegetacije. Tako su nastale prostrane dalmatinske kamenjare i degradirane šikare i makije. Nešto malo saþuvanih šuma u obliku autohtone šume alepskog bora ima na otoku Krapnju. Otoþiü Krapanj bio je sav pod šumom, a njegovim naseljavanjem, koje je poþelo u drugoj polovici 15. stoljeüa, šuma je potiskivana, tako da je danas od nekadašnjih 36 ha ostalo sam 3 ha (PP Šibensko-kninske županije, 2002.). Prema Prostornom planu opüine Skradin, izvorna je šumska vegetacija hrasta medunca i bjelograba s novopridošlim crnim borom zasaÿenim nakon akcija pošumljavanja kamenjara i nastojanjem opitomljivanja ovoga kraja (PPUG Skradin, 1999.). Prema Prostornom planu ureÿenja, poljoprivredu Grada Šibenika karakterizira ekstenzivno poljodjelstvo i stoþarstvo, pretežito na malim, privatnim seljaþkim gospodarstvima. Na podruþju Grada postoje znaþajne poljoprivredne površine, ali je mali udio obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama. Visoko pogodnih površina za poljodjelstvo ima vrlo malo i one se još smanjuju napuštanjem vinogradarske proizvodnje i zapuštanjem maslinika u obalnom podruþju i na otocima. Najznaþajniji poljoprivredni prostori na podruþju Grada su polja u 21

podruþju Dazlina, polje Mandalina - Donje Polje - Vrpolje, te polja u podruþju Danilo - Danilo Biranj i Dubrava. U sektor poljoprivrede spada i ribarstvo, koje se u novije vrijeme kao marikultura razvilo osobito uz obalu Krke uzvodno od Šibenika (PPUG Šibenik, 2003.). Industrija je prostorno znaþajna gospodarska aktivnost ne samo radi površine koju zauzimaju industrijski pogoni, veü i radi potrebe povezivanja na infrastrukturne sustave (promet, voda, energija), a osim toga, može negativno utjecati na okoliš. Karakteristiþni su za ovu djelatnost tehnološka zaostalost i gubitak tržišta (PPUG Šibenik, 2003.). Znatan dio priobalnog prostora Grada Šibenika je urbaniziran, napadnut ili okupiran objektima stalnog i sezonskog stanovanja, bivšim prostranim industrijskim postrojenjima, poþecima turistiþke izgradnje, infrastrukturnim objektima i instalacijama. Znatno su se smanjile nekada znatne površine obradivih polja prekrivene vinogradima i maslinicima, a proširile degradirane šume i pašnjaþke površine (PPUG Šibenik, 2003.). Na podruþju Grada Skradina gospodarstvo se uglavnom do Domovinskog rata baziralo na turizmu, industriji i poljoprivredi. Od industrijskih kapaciteta u samom Skradinu postojao je pogon TLM, koji je veü dugo izvan funkcije (PPUG Skradin, 1999.). U Prostornom planu se navodi kako se veliki udio stanovništva þitavog podruþja Grada Skradina do rata 1991. g. bavio poljoprivrednom proizvodnjom kao dopunskom djelatnošüu, dok je manjem broju seljaþkih domaüinstava poljoprivredna proizvodnja bila osnovna djelatnost. Glavne poljoprivredne kulture u prijeratnom uzgoju su: vinova loza, maslina, bajam, višnja, proizvodnja žitarica (kukuruz i pšenica), a što se tiþe stoþarstva, prevladavao je uzgoj stoke sitnog zuba (ovce i koze). Razvijene su tehnologije proizvodnje dvije alohtone vrste riba (pastrva i losos) i dvije autohtone vrste (lubin i komarþa), te uzgoja dagnji i kamenica (PPUG Skradin, 1999.). Prema Prostornom planu ureÿenja Grada Vodica, u dosadašnjem razvitku kao glavni subjekti gospodarskog razvitka isticala se ugostiteljsko-turistiþka djelatnost, te industrija, trgovina i obrt. Ostale djelatnosti stagniraju ili gube znaþenje faktora razvitka. Podruþje Grada izrazito je nejednoliko razvijeno, tako da je najveüa koncentracija gospodarskih i društvenih sadržaja prisutna u gradskom središtu i manjim dijelom u ostalim priobalnim naseljima (PPUG Vodice, 2006.). Na podruþju Grada Vodica vrlo malo je zastupljen primarni sektor, a to su ponajprije poljoprivreda i ribarstvo. Naime, najznaþajnije poljoprivredne površine na podruþju Grada nalaze se u zaobalju, koje je najviše stradalo tijekom Domovinskog rata, a veüim dijelom i gospodarska kuüanstva. Potrebno je napomenuti da je veliki dio poljoprivrednih površina miniran, te ih stoga nije moguüe obraÿivati. Stoþarstvo je do sada karakterizirao ekstenzivan razvoj (PPUG Vodice, 2006.). Dojmovi sa obilaska terena te interpretacija ortofoto karata potvrÿuju pravilo koje se ponavlja kroz povijest, a to je slaba i neorganizirana poljoprivredna proizvodnja. Kao znaþajnije i homogenije poljoprivredne površine vrijedi izdvojiti podruþje Morinjskog zaljeva ili Donje polje, te Skradinsko polje. Manje poljoprivredno aktivne površine nalazimo još i u zaleÿima naselja Rasline i Zatona. Morinjski zaljev, osim dobrog poljoprivrednog potencijala, ima i potencijal za razvijanje zdravstvenog turizma zbog prisutnosti velikih koliþina peloidnog mulja za kojega je dokazano da lijeþi suvremene kožne bolesti. Takoÿer je poznato da je zbog boþatosti vode zaljev prirodno mrjestilište ribe, te da je pogodan za uzgoj školjaka. Od nekada oþito jaþe i znaþajnije poljoprivredne proizvodnje na podruþju Srime, danas su ostala prazna nepregledna polja isprepletena suhozidima.

Šibensko otoþje U šibenskom primorju nalazimo þetiri naseljena otoka površine ispod 10 km kvadratnih, a to su Zlarin, Kaprije, Prviü i Krapanj, od kojih su tri neposredno uz obalu i predstavljaju užu gravitacijsku zonu Šibenika, dok su Kaprije nešto udaljenije. Relativno dobro naseljeni u 19. st., ovi otoci danas su u teškoj demografskoj, socijalnoj i gospodarskoj krizi. Jedan od znaþajnih malih naseljenih otoka šibenskog primorja je Zlarin, koji od važnog pomorsko-gospodarskog središta s oko 2000 stanovnika poþetkom 20. st. veü desetljeüima stagnira i polagano se gasi (1991.-359, a danas oko 180 stanovnika) (Kalogjera, 1997.). Položaj na ulazu u Šibenski kanal (prvi u nizu sjevernodalmatinskih kanala koji pruža odliþnu zaštitu nakon plovidbe otvorenim morem) davao je otoku Zlarinu posebno strateško i gospodarsko znaþenje u prošlosti i danas. Sva politiþko-gospodarska dogaÿanja na obalnom prostoru bitno su utjecala na razvitak Zlarina, koji je osobito u doba osmanlijskih osvajanja u 17. i 18. stoljeüu služio kao zbjeg kopnenog stanovništva, što djelomiþno može objasniti njegovo demografsko pulsiranje (Kalogjera, 1997.). Nekadašnji stanovnici Zlarina uglavnom su se bavili zemljoradnjom i ribarstvom, no ono po þemu su osobito poznati je koraljska i pomorska djelatnost. Vaÿenje i obrada koralja spominju se još u 15. stoljeüu, a Zlarinu su donijeli blistave gospodarske trenutke, sve do kraha ove grane privrede poþetkom 20. stoljeüa. Krapanj je prvi puta naseljen tek u 15. stoljeüu, kada franjevci grade samostan. Nakon toga mnoge izbjeglice bježeüi pred Turcima nalaze utoþište u Krapnju. Nekadašnji stanovnici bavili su se zemljoradnjom i ribarstvom, ali najpoznatija djelatnost Krapnja koja se zadržala do danas je spužvarstvo. Prviü je naseljen u ranom srednjem vijeku, a intenzivnije se naseljava najezdom Turaka u 15. st. Nekadašnji stanovnici Prviüa bavili su se poljoprivredom i stoþarstvom, koristeüi uglavnom kopnene površine susjedne Srime i Vodica. Stanovništvo U Prostornom planu Šibensko-kninske županije navodi se kako je, za razliku od zagorskog prostora Šibensko-kninske županije, primorski prostor dug, uzak i razveden, ali i najnaseljeniji, dok je otoþni prostor s nekoliko skupina srednjih i manjih otoka najmanji, te sa sve manje stanovnika. Najrasprostranjeniji i najnapuþeniji je Šibenik, sa više od 50.000 stanovnika i prosjeþnom gustoüom naseljenosti preko 100 stanovnika po kilometru kvadratnom. Nešto veüom gustoüom i naseljenošüu istiþu se Skradin i Vodice (PP Šibensko-kninske županije, 2002.). Stanovništvo Grada Skradina stalno je raslo od sredine 19. stoljeüa, kada je godine 1857. bilo svega 4.997 stanovnika, pa sve do godine 1961., kada se više nego udvostruþuje i dostiže najveüi broj od 10.294 stanovnika. Nakon godine 1961. slijedi stalno smanjenje broja stanovnika, koje traje sve do današnjih dana. Tako je, prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz godine 1991., na podruþju Grada Skradina živjelo 8.027 stanovnika (PPUG Skradin, 1999.). Stalni porast broja stanovnika na podruþju Grada Vodica bilježi se do 1921. godine (8.570 stanovnika), od koje slijedi pad uz manje oscilacije sve do 1971. godine (7.395 stanovnika). Od tada, pa do posljednjeg popisa iz 2001. (9.136 stanovnika) godine, prisutan je stalni porast broja stanovnika. No, navedeno kretanje broja stanovnika na nivou Grada nije bilo jednako na cijelom podruþju Grada. Uoþava se znaþajna razlika u kretanju broja stanovnika izmeÿu prostorno funkcionalnih cjelina. Tako je na otocima (Prviü) do 1921. bilježen lagani porast, a nakon toga stalni pad broja stanovnika. Sliþno je bilo i sa naseljima u zaobalju, gdje je broj stanovnika svoj 23

maksimum dostigao 1961. godine, da bi od onda sve do 1991. bilježio lagani pad. Posljedice Domovinskog rata (okupacija, razaranje, izbjeglice) najviše su se odrazile na demografske prilike u naseljima zaobalja. Stoga zaobalje nakon Domovinskog rata i djelomiþnog povratka izbjeglica bilježi znaþajan pad broja stanovnika koji se prepolovio. Stalni porast broja stanovnika tijekom prošlog stoljeüa bilježi jedino priobalni prostor, izuzev malog pada 1948. godine kao posljedice stradanja tijekom II. svjetskog rata (PPUG Vodice, 2006.). Popisom iz 1991., na podruþju Grada Šibenika utvrÿen je broj od 54.199 stanovnika, a zadnjim popisom iz 2001. ukupno 52.230 stanovnika, od þega u gradskom središtu 37.689 stanovnika (PPUG Šibenik, 2003.).

2.3.2 Naselja Kako navodi Slukan Altiü, zbog demografskih turbulencija i krškog reljefa, na podruþju Krke nalazimo velik broj manjih naselja i samo tri manja gradska naselja, a to su Knin, Drniš i Skradin. Sela se najþešüe pojavljuju u kontaktnoj zoni fliša i plodnih polja, na izdvojenim glavicama u polju i na okolnim zaravnima. Karakteristiþno je za sela Pokrþja da je zadržan kontinuitet imena i lokacije, dok su se zaseoci i stanovništvo mijenjali. Za razliku od doline Krke i njezinog zaleÿa, u obalnom pojasu se pojavljuje sasvim drugaþiji, noviji tip naselja, nastao kao rezultat jake turistiþke djelatnosti. Postoji nekoliko karakteristiþnih tipova sela u podruþju Krke, a najbolji dokazi o tome su katastri iz 19. st. i poþetka 20. st. (Slukan Altiü, 2007.). Jedan od karakteristiþnih tipova je prisutan u demo podruþju Krka. Taj tip naselja nastao je spajanjem razmjerno blizu smještenih zaseoka u jedinstvena naselja. Ovakav tip naselja se javlja u sinklinalnim udolinama na podruþju istoþno od Krke i u veüem djelu Zagore i bio je vrlo pogodan zbog dobrog istovremenog iskorištavanja krša, polja i vode . Zbog navedenih povoljnih uvjeta, ovdje se nalazi veliki broj vinograda. Primjer takvoga sela je Sonkoviü, sa zaseocima Dragoviüi, Mariüi i Babiüi smještenim na kontaktu livada i oranica u sinklinalnoj udolini koja se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Zaseoke odlikuje zajedniþko dvorište koje dijeli više kuüa. Iz dvorišta se izlazi ravno u vrt, ali i na pašnjak, dok su vinogradi i oranice nešto udaljeniji. Kuüe su glavnom fasadom okrenute prema unutarnjem dvorištu koje je predstavljalo središte života i gospodarske djelatnosti svake obitelji. Sliþnom strukturom se odlikuje selo Skradinsko Polje (Slukan Altiü, 2007.). Jedina dva ruralna naselja koja su se razvila na samim obalama Krke, odnosno njezinim jezerskim proširenjima, su Raslina i Zaton. Naselja su smještena u zaštiüenim uvalama, te su jedna od rijetkih naselja koja nisu smještena na plodnim flišnim ili laporovitim sedimentima, veü na vapnenaþkoj podlozi. Iz toga se može zakljuþiti da ova naselja nisu bila iskljuþivo ovisna o obradi tla, veü se radi o drugaþijoj gospodarskoj osnovi. Iako su stanovnici spomenutih naselja u zaleÿu kuüa imali svoja polja, ona su znatno manjeg opsega od prethodnih tipova. Naime, važan dio njihove gospodarske osnove bio je vezan za Krku, pa je ovisnost o zemlji ovdje bila slabije izražena, osobito u sluþaju Zatona (Slukan Altiü, 2007.). Zaton se u razdoblju ranoga novog vijeka razvijao duž dna uvale u kojoj je nastao. Tako se formiralo obalno naselje okupljenog tipa. U središnjem dijelu naselja razvio se omanji trg sa župnom crkvom i upravo taj fenomen središnjeg trga izdvaja Zaton iz reda tipiþnih ruralnih naselja. Njegova orijentacija prema rijeci, dobra zaštiüena luka te blizina mora, doprinijela je brzom razvitku Zatona u ranom novom vijeku (Slukan Altiü, 2007.). Naselje Raslina je u srednjem vijeku poznato kao Prokljan. Smješteno je na obali Prokljanskog jezera i ima drugaþiju strukturu od Zatona. Razvoj Raslina uvjetovan je udolinom na þijem se 24

kraju nalazi. Samo selo je smješteno na blagoj padini koja se spušta prema jezeru. Na obalnim, najnižim dijelovima nalaze se livade, dok se na blagim padinama nalaze vinogradi i u manjoj mjeri oranice. Ovdje nije bila izražena podjela na zadruge, jer se radilo o relativno kontinuiranom selu. Jedino se može izdvojiti zaselak uz srednjovjekovnu crkvu Sv. Mihovila (Slukan Altiü, 2007.). Opüenito se može reüi da u flišnim udolinama nalazimo izdužene zaseoke, dok u krškim zaravnima, koja su najnaseljenija uz rubove, nalazimo raštrkana sela sa brojnim zaseocima i manjim obradivim površinama (Slukan Altiü, 2007.). Najveüe, a uz Skradin i jedino gradsko naselje na demo podruþju estuarija Krke je Šibenik. Prema Miliüu, Šibenik je stari srednjovjekovni grad koji doživljava razdoblje punog gospodarskog i kulturnog prosperiteta tijekom 15. i 16. stoljeüa, kada je izgraÿena gotiþkorenesansna katedrala Sv. Jakova i gradska vijeünica, koje su danas jedinstven primjer planski izgraÿenoga gradskog prostora, te pripadaju u red najveüih dostignuüa urbanizma i graditeljskog umijeüa toga doba na našim prostorima (Miliü, 2002.). Smješten nasuprot Kanala Sv. Ante, grad Šibenik zauzima južne padine okolnih brda, prateüi konfiguraciju terena. Prema Mikulandri, grad je pretrpio velike promjene rušenjem gradskih bedema, gradnjom industrijskih pogona, luþkih postrojenja i prvih nebodera, þime gubi osnovna obilježja tipiþnog mediteranskog grada. Šibenik se razvio uzduž dominantnih linija prometa, a recentna izgradnja prati glavnu gradsku arteriju i ima izrazit linearni karakter (Mikulandra, 2005.). Skradin je jedino gradsko naselje nastalo na rijeci Krki. Položaj Skradina odreÿen je prednostima koje je pružalo Prokljansko jezero, ali i povezivanjem pomorskog i kopnenog prometa, odnosno karavanskih putova prema Bosni (Slukan Altiü, 2007.). Kroz povijest se spominje zajedno s ostalim dalmatinskim gradovima nastalim u rimsko doba, kao glavni grad rimske pokrajine Liburnije (Pedišiü). Za vrijeme Rimljana bio je znaþajna trgovaþka luka, a dolaskom kršüanstva postaje biskupsko središte, što ostavlja tragove u bogatoj sakralnoj baštini. On je tipiþan mediteranski grad kojega karakteriziraju elementi srednjovjekovnog graditeljstva kao što su uske ulice i skale. Na demo podruþju Krka uz obalu mora nalazimo niz naselja koja se u novijoj povijesti naglo i nekontrolirano šire kao posljedica turistiþkog razvoja. Apartmanizacija i divlji urbanizam naselja kao što su Vodice, Srima i Solaris, te u manjoj mjeri Jadrija, Zablaüe i Brodarica, predstavljaju ozbiljnu prijetnju kvaliteti prostora, te dovode u pitanje identitet Mediterana. Vodice su poznata turistiþka destinacija u ovom dijelu Jadrana, ali masovnost turistiþkih posjeta praüena naglom urbanizacijom koja je dovela do spajanja naselja sa susjednom Srimom narušava kvalitetu i ambijent prostora. Na taj naþin izgradnja apartmana, vila i ugostiteljskih objekata postupno preuzima nekada vrijedan i specifiþan kulturni krajobraz suhozida. Zablaüe je naselje koje je do navale Turaka bilo poznato po solanama. Danas je to turistiþko mjesto, a od nekadašnjih solana danas su ostala tzv. blata koja su, iako poznata po ljekovitim svojstvima, popriliþno zagaÿena divljim odlaganjem smeüa i otpadnim vodama susjednih pogona. U samom Zablaüu prevladava novija apartmanska izgradnja koja se širi u prostoru bez nekakvoga vidljivog i smislenog plana. Brodarica je turistiþko naselje nastalo u novije vrijeme, a prvi su ga nastanili stanovnici susjednog otoka Krapnja. Naselje se širi obalom u uskom pojasu dugaþkom gotovo 5 kilometara. Jadrija, smještena na vrhu srimskog poluotoka, takoÿer je naselje novijeg datuma, od 1922. godine slovi kao šibensko gradsko kupalište. Kroz godine se razvija vikend naselje od petstotinjak vikendica. 25

Bez obzira na blizinu ovakve progresivne turistiþke djelatnosti, naselja na otocima Zlarinu, Prviüu i Krapnju ostala su relativno neošteüena i autentiþna. Oblik naselja Zlarina, Šepurina i Prviüa je uvjetovan smještajem u uvalama, dok je Krapanj zbog blizine kopna orijentiran uzdužno prema Brodarici.

2.3.2.1 Grafiþki prilozi Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000)

2.3.3 Prometna infrastruktura Kroz povijest se pokazalo da se radi o prostoru koji je imao vrlo bitnu ulogu u povezivanju obale, južne i sjeverne Dalmacije i Bosne. Široki dio korita ušüa Krke koje duboko prodire u kopno omoguüio je ulaz brodova sve do Skradina, od kojega se dalje kopnenim putem distribuirala velika koliþina robe. Takoÿer zahvaljujuüi toku rijeke Krke, nekada je na ovim prostorima bilo mnogo mlinica kojima su se služili svi susjedni gradovi. Komunikacija izmeÿu mlinica i gradova je nekada bila omoguüena velikim brojem prometnica. Glavnu cestovnu okosnicu prostora Grada Skradina þine državne ceste položene u smjeru istokzapad (Skradin-Benkovac, br. D56) i sjever-jug (Kistanje-Pirovac, br D59 i D509), kojima je ovaj prostor povezan s okolnim podruþjem županije, odnosno države (PPUG Skradin, 1999.). Na prostoru Grada Šibenika križaju se važne europske i državne ceste: Jadranska turistiþka cesta (Jadranska magistrala) i sabirna cesta broj D33 (graniþni prijelaz Strmica /granica s BiH/ – Knin – Drniš – Šibenik (D8)), koje se unutar ili izvan ovog podruþja vezuju na druge državne glavne, sabirne, spojne i prikljuþne ceste, odnosno unutar ovog podruþja na njih se vezuju županijske i lokalne ceste i tako povezuju prostor Grada Šibenika, ali i njega sa susjednim prostorima. Osim toga, važna je prometnica i željezniþka pruga iz pravca Knina i Splita, koja preko þvorišta Perkoviü ide do Šibenika. Brodske morske veze i šibenska luka važan su segment prometne povezanosti ovog prostora sa svijetom (PPUG Šibenik, 2003.). Stratešku okosnicu cestovnog sustava Grada Vodica þini jadranska autocesta, na koju se preko þvora kod ýiste Male veže prometna mreža Grada Vodica. Osnovu prometne mreže Grada Vodica þine postojeüe državne i županijske ceste. Uz postojeüe, predviÿena je i nova županijska cesta, koja bi povezivala Srimu i Jadriju preko planirane ugostiteljsko-turistiþke zone D. Srima. U sustavu pomorskog prometa, luke za javni promet u Tribunju, Vodicama, Prviü Šepurinama i Prviü Luci razvrstane su u luke županijskog znaþaja. Uz ove luke, odreÿene su i luke posebne namjene, marine u Tibunju, Vodicama i Srimi sa dopuštenim kapacitetima, zatim ribarska luka i brodogradilište u Tribunju, sportske luke u akvatorijima obalnih i otoþnih naselja, te sidrište u uvali Tijašnica (PPUG Vodice, 2006.).

3. Analiza donesenih prostornih planova ureÿenja gradova/opüina i pripadajuüih odredbi za provoÿenje namjene/korištenja površina u odnosu na postojeüu i planiranu zaštitu krajobraza 3.1 Metoda rada Na prikupljenim prostornim planovima izvršena je analiza donesenih odluka o namjeni i korištenju površina na prostoru obuhvata te provedbenih odredbi i mehanizama/alata predviÿenih za zaštitu krajobraza. Na taj naþin spoznat je zakonom predviÿen scenarij na relaciji zaštitarazvoj krajobraza za podruþje obuhvata. Ponajprije je izvršena analiza grafiþkih priloga namjene i korištenja površina i provedbenih odredbi na regionalnoj razini (Prostorni plan Šibenskokninske županije), s fokusom na prostor prostor obuhvata. Potom je analizirana lokalna razina donesene prostorno-planske dokumentacije koju su þinili Prostorni plan ureÿenja grada Skradina, Prostorni plan ureÿenja grada Šibenika, Prostorni plan ureÿenja grada Vodica i Prostorni plan ureÿenja opüine Bilice.

3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostornih pritisaka i njihovih posljedica

prostora/razvojnih

Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana Šibensko-kninske županije, za podruþje obuhvata Planom predviÿen razvoj ukljuþuje: Graÿevine i zahvati od važnosti za Državu Prometne graÿevine a) Cestovne graÿevine s pripadajuüim graÿevinama i ureÿajima: - autoceste: Jadranska autocesta (JAC) Rijeka - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik; b) Željezniþke graÿevine s pripadajuüim graÿevinama: - planirana željezniþka pruga velikog kapaciteta i brzine do 250 km/h Graþac Raduþiü - Oklaj - Šibenik - Split - alternativni koridor Jadranske željezniþke pruge Split - Šibenik - Zadar - održavanje, ureÿenje i rekonstrukcija postojeüih magistralnih željezniþkih pruga, te kolosijeci i pružna postrojenja na kolodvorima, osim industrijskih kolosijeka, kolodvorskih i pogonskih zgrada. c) Zrakoplovne graÿevine: - planirani interventni helidromi na otocima Zlarinu i Prviüu d) Pomorske graÿevine: - luka za javni promet od osobitog (meÿunarodnog) gospodarskog interesa za RH luka Šibenik (Planom se predlaže viša kategorija u odnosu na Program prostornog ureÿenja RH) - industrijska luka-luka Šibenik - luke nautiþkog turizma i sportske luke kapaciteta više od 200 vezova.

Energetske graÿevine a) Elektroenergetske graÿevine: prijenosni sustavi: - dalekovod 400 kV TS Konjsko - TS Obrovac (prolaz) - dalekovod 220 kV TS Konjsko - TS Brinje (prolaz) - dalekovod 220 kV TS Konjsko - TS Bilice - dalekovod 220 kV HE Zakuþac - TS Bilice - dalekovodi napona 110 kV b) Graÿevine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadajuüim graÿevinama, odnosno ureÿajima i postrojenjima: x magistralni plinovodi: plinovod Gospiü (Zadar) - Šibenik (Knin) - Split, dionica kroz Šibensko-kninsku županiju x UNP/UPP terminal i spojni plinovod x podzemna spremišta nafte u uvali Dumboka. Vodne graÿevine: a) Regulacijske i zaštitne vodne graÿevine: x akumulacije i retencije za obranu od poplava i višenamjenske akumulacije s prostorom za prihvaüanje poplavnog vala volumena 1x106 m3 i više b) Graÿevine za korištenje voda: x vodozahvat, odnosno crpna stanica za korištenje mineralnih voda koje se koriste kao voda za piüe 3 x akumulacije za vodoopskrbu 500 000 m i više x graÿevine za melioracijsko navodnjavanje kapaciteta površine 500 ha i više x ribnjak površine veüe od 5 ha c) Graÿevine za zaštitu voda: x sustavi za odvodnju otpadnih voda kapaciteta veüeg od 25 000 ES grada Šibenika Graÿevine za postupanje s otpadom x graÿevina za pred obradu i privremeno skladištenje opasnog otpada (planiran na lokaciji županijskog centra za gospodarenje otpadom - Bikarac) do njegove otpreme u centar za obradu i odlaganje koji üe se utvrditi na razini Države Športske graÿevine x golf igralište – lokacija uz Prukljansko jezero (Grad Skradin) i potencijalno golf igralište u sklopu turistiþke zone Srima (Grad Vodice i Grad Šibenik) x sportski i rekreacijski centri veüi od 5 ha – uvala Sv. Petra (Grad Šibenik) Proizvodne graÿevine x graÿevine za proizvodnju obojanih metala, nemetalnih minerala, cementa, stakla, keramike, celuloze, papira, tekstila i kože x graÿevine za gradnju i održavanje brodova 1.000 GT i više – remontno brodogradilište Velimir Škorpik, Mandalina (Grad Šibenik) Graÿevine posebne namjene x vojna graÿevina i graÿevina od posebnog znaþaja za obranu države, sukladno posebnim propisima Ugostiteljske i turistiþke graÿevine x ugostiteljsko-turistiþka cjelina površine 5 ha i više, odnosno za 1000 gostiju i više

Graÿevine i zahvati od važnosti za Županiju Prometne graÿevine Cestovne graÿevine s pripadajuüim graÿevinama i ureÿajima: x nova cesta od zapadnog ulaza u Šibenik - JTC do obale (podruþja bivšeg TEF-a) x na ostalim dionicama postojeüih županijskih cesta moguüe je održavanje i rekonstrukcija radi poboljšanja tehniþkih elemenata, manje korekcije trase radi poboljšanja tehniþkih elemenata prometnice, pri þemu se to ne smatra promjenom trase Pomorske graÿevine: x luke lokalnog znaþaja x ribarske luke: Šibenik x luke nautiþkog turizma i sportske luke kapaciteta manjeg od 200 vezova Energetske graÿevine Elektroenergetske graÿevine (dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenje napona 30 kV): dalekovodi 30 kV; TS 30 kV Graÿevine plinoopskrbe - MRS (mjerno redukcijske stanice), RS (redukcijske stanice) i buduüa županijska plinoopskrbna mreža Graÿevine za korištenje vode: Graÿevine za vodoopskrbu - graÿevine i instalacije vodozahvata, crpljenja, pripreme, spremanja i transporta vode Graÿevine za postupanje s otpadom x županijsko središte za gospodarenje otpadom - Bikarac Ugostiteljske i turistiþke graÿevine x ugostiteljsko-turistiþka cjelina površine manje od 5 ha unutar zona županijskog znaþaja Ostale graÿevine x graÿevine u zaštiüenim objektima prirode i onima predloženima za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata: - Prukljansko jezero (biološki - u istraživanju) Veüe izdvojene gospodarske zone za smještaj proizvodnih i ostalih poslovnih sadržaja planirane su na podruþju Grada Šibenika (Šibenik-Ražine, Bilice) Veüe izdvojene turistiþko-ugostiteljske zone planirane su na podruþju Grada Šibenika (dio zone Srima, Zlarin, Solaris, Podsolarsko-Brodarica, Žaboriü, Raslina, Zaton), Grada Vodica (zona Srima) i Grada Skradina (Prukljan). Planom su odreÿene lokacije za smještaj sadržaja vezanih uz ulaze u nacionalne parkove, za prihvat i boravak posjetitelja, odnosno smještaj servisnih, ugostiteljskih i sliþnih sadržaja koji se nalaze izvan podruþja Parka. Za potrebe NP “Krka” planiran je smještaj: - glavnog ulaza u podruþju Skradina koji je unutar graÿevinskog podruþja naselja Skradin.

Postojeüe koncesije za marikulturu na podruþju Županije Tablica 2. Popis postojeüih koncesija za marikulturu Lokacija

Grad/Opüina

Djelatnost

Površina m²

Zona ušüa rijeke Krke

Grad Šibenik

Uzgoj ribe i školjaka

Utvrÿene su povoljne zone za potrebe razvoja uzgoja ribe i školjaka: Tablica 3. Popis povoljnih zona za potrebe razvoja uzgoja ribe i školjaka Lokacija

Grad/Opüina

Površina (ha)

Riba (t)

Ušüe rijeke Krke-Prukljanski tjesnac

Grad Šibenik

2,4

400

Ušüe rijeke Krke (od Šarine drage do Martinske)

Grad Šibenik

2,1

210

Ušüe rijeke Krke

Grad Šibenik

+600

Školjkaša (t)

2100

Planom se odreÿuju i potencijalna podruþja koja treba posebno istražiti i usuglasiti s drugim korisnicima prostora: uvala Movar, kanal Morinje. Lokacije marina s brojem vezova za privezivanje plovnih objekata na podruþju Županije: Tablica 4. Popis lokacija marina s brojem vezova za privezivanje plovnih objekata

planirane

postojeüe

Opüina/ Grad

Redni broj

Naselje

Naziv

Maksimalni broj vezova*

Grad Šibenik

Šibenik

Solaris

320

Grad Šibenik

Skradin

180

Grad Vodice

Srima

Srima centar

Grad Šibenik

Šibenik/ Brodarica

Podsolarsko

200

Šibenik

400

Šibenik

400

Šibenik

400

Mandalina Vrnaža Mandalina Kulina Crnica

*ekvivalent plovila duljine 12 m i širine na vezu 5 m

Sportske luke planirane: - Jadrtovac - sjeverno od Marinovog mula - Krapanj - sjeverna obala otoka - Krapanj - Donje more - Brodarica - Maratuša, Gaj, Južna uvala - Zablaüe - Uvala Zablaüe 30

Dosadašnji broj vezova

Šibenik - Uvala Vrnaža, Dolac Jadrija - Uvala Siüenica Zlarin - Uvala Zlarin Prviü - Prviü Luka, Luka Šepurine, Uvala Perolina Raslina - Luka Raslina, Sv. Mihovil Zaton - Uvala Zaton Bilice - Stubalj, Vrulje Skradin - Mala jaruga, Rivina jaruga Vodice - dio akvatorija središnjeg dijela naselja Vodice od uvale V. Vrulje do prostora ispred " stare škole" Srima - Lovetovo, Vrulje

Planira se nova ribarska luka u Šibeniku. Planiran je smještaj interventnih helidroma (Prviü, Zlarin). Gospodarenje otpadom: planira se formiranje centra za gospodarenje otpadom - odlagalište na lokaciji Bikarac (Grad Šibenik). Na istoj lokaciji osigurat üe se prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju. U prijelaznom razdoblju, do poþetka rada županijskog centra za zbrinjavanje otpada, ulogu preuzimaju tri sanitarna odlagališta. Odlagalište Bikarac za podruþje gradova Šibenika, Vodica i Skradina. Na otocima Krapnju i Prviüu planirana su privremena prikupljališta komunalnog otpada do njegova konaþnog zbrinjavanja na kopnu.

Na osnovi provedbenih odluka Prostornih planova ureÿenja gradova Šibenik, Skradin i Vodice, te Prostornog plana ureÿenja opüine Bilice i analize grafiþkih priloga Korištenje i namjena površina, planirani razvoj krajobraza koncipiran je kao: Turizam (rekreacijske graÿevine) izvan graÿevinskog podruþja: podruþje od šibenskog mosta do granice GUP-a grada Šibenika. Ugostiteljsko-turistiþke zone u izdvojenim graÿevinskim podruþjima:

1 2

Šibenik

3 4 5

Zlarin

Vrsta

neizgraÿena

Turistiþka zona

djelomiþno

Površina (ha)

Izgraÿenost zone izgraÿena

Naselje

max

Kapacitet (broj kreveta)

postojeüi

Brojþana oznaka

Tablica 5. Popis ugostiteljsko-turistiþkih zona u izdvojenim graÿevinskim podruþjima

7,84

Donja Srima

T1, T2, golf

615

1,50

Martinska

T1, T3

250

42,57

Solaris

T1, T2, T3

4.836

5.400

15,81

Punta Oštrica

T1,T3

1.000

55,11

Obonjan

T1, T2, T3

500

3.000

Šibenik/ Brodarica

12,00

Podsolarsko

1.000

Raslina

5,14

Uv. Sv. Katarina

300

Jadrtovac

17,78

Morinje

+ + +

+ +

U obalnom dijelu uz jezero Prukljan na podruþju naselja Graþac (Beretuša gaj) moguünost lociranja turistiþkog naselja TZ Luþeva punta (turistiþko naselje i auto-kamp) Izgradnja rekreacijskih graÿevina unutar rekreacijskih zona: - uvale Bok (otok Prviü) Ureÿenje morskih plaža: - Podsolarsko - Brodarica - Jadrija Podruþja za marikulturu: - od kanala Sv. Ante do ulaza u kanal Sv. Josipa - kanal Sv. Josipa do ulaza u Prukljansko jezero - uvala Smetnja - uvala Bok - uvala Beretuša - Duboka uvala Infrastruktura Prometne graÿevine a) Cestovne graÿevine - autoceste: Jadranska autocesta (JAC) Rijeka - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik - brze ceste: Šibenik - Drniš - Knin - BiH - održavanje, ureÿenje i rekonstrukcija postojeüih državnih cesta s izgradnjom obilaznica naselja Šibenik i Brodarica - izgradnja lokalne ceste od Ž6087 u Srimi do L65036 u Jadriji, kako bi se realizirala planirana ugostiteljsko-turistiþka zona D. Srima 32

- þvorište “Skradin” kod Biþina, veza na državnu cestu br. 56. b) Željezniþke graÿevine - planirana željezniþka pruga velikog kapaciteta i brzine do 250 km/h Graþac - Raduþiü - Oklaj Šibenik - Split - alternativni koridor Jadranske željezniþke pruge Split - Šibenik - Zadar c) Zrakoplovne graÿevine - interventni helidromi otok Zlarin - helidrom na otoku Prviüu - helidrom sjeverno od Srime d) Graÿevine za proizvodnju i transport nafte i plina - magistralni plinovodi: plinovod Gospiü (Zadar) - Šibenik (Knin) - Split, dionica kroz Grad Šibenik - UNP/UPP terminal i spojni plinovod - podzemna spremišta nafte u uvali Dumboka e) Visokotlaþni plinovodi i regulacijske stanice - RS Šibenik 1, RS Šibenik 2 i RS Podi f) Elektroenergetski objekti - dogradnja - rekonstrukcija postojeüe TS 110/30/10 kV u krugu TLM - TS Ražine – TS Podi, 110 kV - daljnje zraþno širenje 20 kV mreže - moguüe trase magistralnog i regionalnog plinovoda Graÿevine za postupanje s otpadom - graÿevina za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada (planirana na lokaciji županijskog centra za gospodarenje otpadom - Bikarac) - formiranje i organiziranje reciklažnog dvorišta (otpad) na površinama odreÿenim za gospodarsku namjenu u opüini Bilica. Pomorski promet Luka nautiþkog turizma – MARINA Tablica 6. Popis luka nautiþkog turizma – marina Redni broj

Naselje

Naziv

Dosadašnji broj vezova

Max. broj vezova*

Šibenik

Solaris

320

Šibenik/Brodarica

Podsolarsko

200

Šibenik

Mandalina - Vrnaža

400

Šibenik

Mandalina - Kulina

400

Šibenik

Crnica

400

Skradin

Luka nautiþkog turizma - MARINA III kategorije 1.

Zaton

Dobri Dolac

Srima

Srima centar

30 40

Morske luke otvorene za javni promet lokalnog znaþaja otok Zlarin Raslina Zaton Mandalina otok Krapanj Brodarica – Maratuša Zablaüe Športske luke Jadrtovac - sjeverno od Marinovog mula Krapanj - sjeverna obala otoka Krapanj - Donje more Brodarica - Maratuša, Gaj, Južna uvala Zablaüe - Uvala Zablaüe Šibenik - Uvala Vrnaža, Dolac Jadrija - Uvala Siüenica Zlarin - Uvala Zlarin Raslina - Luka Raslina, Sv. Mihovil Zaton - Uvala Zaton Dio akvatorija središnjeg dijela naselja Vodice od uvale V. Vrulje do prostora ispred stare škole Lovetovo (Srima) Vrulje (Srima) Prviü Luka Prviü Šepurine Uvala Perolina (Prviü Šepurine) Stubalj, Vrulje Luþeva punta - vezovi u funkciji zone ugostiteljsko-turistiþke namjene Ribarska luka - u uvali Sv. Petar u Šibeniku Brodogradilišta - remontno brodogradilište Mandalina u Šibeniku. Planira se uspostava brodske linije Krkom od Šibenika do Skradina. Odvodnja: Kanalizacijski sustav Vodice – Tribunj – Srima Kanalizacijski sustav otok Prviü Vodoopskrbni sustav: - dogradnja i izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda u veüim naseljima i zonama mješovite namjene - ureÿaj za proþišüavanje otpadnih voda u Skradinu - za obranu od poplava predviÿeno je ureÿenje vodotoka Guduüa i Bribišnica, te bujica Skradina, Dubravica, Rupa, Prukljanskog jezera i Bribira.

3.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode Na osnovi provedbenih odluka Prostornih planova ureÿenja gradova Šibenik, Skradin i Vodice, te Prostornog plana ureÿenja opüine Bilice i analize grafiþkih priloga Uvjeti korištenja, ureÿenja i zaštite prostora, planirana zaštita krajobraza koncipirana je kao: 1. Zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode: o nacionalni park: Krka, dio o znaþajni krajobraz: Kanal – luka (kanal Sv. Ante u Šibeniku) dio Krka krajolika – od Skradinskog mosta do ušüa Gvozdenovo Kamenar opaska: Prostornim planom Šibensko-kninske županije (sl. vj. 03/03, 10/05 i 03/06) planirana je korekcija granica i sukladno tome promjena kategorije zaštite o spomenik prirode – park-šuma: memorijalno podruþje Šubiüevac o posebni zoološki rezervat "Guduüa" o posebni botaniþki rezervat "Prukljansko jezero" - Opaska: podruþje Prukljanskog jezera je Prostornim planom odreÿeno kao podruþje posebnog botaniþkog rezervata u istraživanju. S obzirom na ovako odreÿen status toga podruþja, ovim su Planom omoguüene odreÿene gospodarske djelatnosti (ugostiteljsko-turistiþka zona "Beretuša gaj" i zona akvakulture) predloženo za zaštitu u kategoriji: o zaštiüeni krajobraz: podruþje rijeke Krke od skradinskog mosta do njenog ušüa u Prukljansko jezero podruþje Skoriüa podi i najveüeg dijela naselja Skradin o posebni rezervat: špilja Tradanj (Zaton) o znaþajni krajobraz: poluotok Oštrica uvala Lovišüa - otok Zlarin Krka - krajolik kanal Sv. Josipa (od Prukljanskog jezera do linije Martinska - Tef ) o park-šuma: šuma Jelinjak šuma na otoku Krapnju šuma Šubiþevac koja se nalazi unutar memorijalnog podruþja. 2. Zaštita kulturne baštine Prostornim planom Šibensko-kninske županije utvrÿene su mjere zaštite arheoloških zona i lokaliteta, registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina i pojedinaþnih spomenika kulture. Naþin oþuvanja, obnove, revitalizacije i afirmacije kulturno-povijesnog naslijeÿa treba definirati u PPUO/G-u, a razraditi u detaljnijim planovima ureÿenja. Na podruþju obuhvata nalaze se sljedeüa registrirana kulturna dobra: o Povijesne graditeljske cjeline – povijesne jezgre: Prviü Šepurina, Zlarin, Krapanj, Šibenik, Skradin, Prviü Luka o Nepokretni/Pojedinaþni spomenici Prviü Luka: samostan sv. Marije, crkva poroÿenja BDM 35

Prviü Šepurina: ljetnikovac obitelji Vranþiü, crkva sv. Jelene Zlarin: crkva sv. Marije, Gospa od Rašelja, Spomen-prostor koncentracijskog logora iz Drugog svjetskog rata, zgrada stare škole Krapanj: samostan sv. Križa Šibenik: niz pojedinaþnih fortifikacijskih, civilnih i crkvenih objekata Srima: crkva Gospe Srimske, crkva sv. Pavla Razori: crkva sv. Vida Kanal sv. Ante: ostaci srednjovjekovne fortifikacije (toretta) Srima -Martinska: ostaci crkve sv. Martina Jadrija: nekadašnja crkva sv. Andrije (na ulazu u kanal sv Ante) Otok Ljuljevac na ulazu u kanal sv. Ante: tvrÿava sv. Nikole Zablaüe: župna crkva, ostaci solana (evidentirano) Zaton: župna crkva Raslina: crkva sv. Mihovila, crkva sv. Kate Otoþiü s crkvom sv. Stjepana u Prukljanskom jezeru (ispred sela Rasline) Sonkoviü: srednjovjekovna kula, crkva sv. Marka Skradin: fortifikacijski objekt, crkvena arhitektura, civilna arhitektura Bilice: crkva Gospe od Pomišlja Donje polje: crkva sv. Mare, crkva Gospe od Griblja, crkva sv. Jurja, crkva sv. Silvestra, crkva sv. Lovre Arheološki lokaliteti: Srimsko polje: starokršüanska dvojna bazilika Kanjon rijeke Krke: peüina Tradanj Donje polje: lokalitet Grušine, prostor uz crkvu sv. Lovre, Morinjsko jezero Bilice Stubalj: ostaci starokršüanske bazilike

3. Zaštiüeno obalno podruþje (ZOP) 4. Planske mjere zaštite: Mjere zaštite okoliša o zaštita voda / odvodnja otpadnih voda (zone zaštite a,b,c,d) o obalni pojas zaštiüenog krajobraza 1000 m (gradnja samo u utvrÿenom graÿevinskom podruþju) o pravila izgradnje o zaštita od bujiþne erozije i pravila gospodarenja šumom o zabrana prenamjene poljoprivrednog i šumskog podruþja o Program sanacije prostora za podruþje Dubrava kod Šibenika o izrada programa/studije moguünosti izgradnje za podruþje poluotoka Zablaüe 5. Obveza izrade prostornih planova i ostalih dokumenata o Urbanistiþki plan ureÿenja: naselja (obuhvaüa graÿevinsko podruþje zone s pripadajuüim akvatorijem): otok Zlarin, otok Krapanj, Brodarica, Zaton, Raslina i neigraÿene dijelove graÿevinskog podruþja naselja Jadrija, Jadrtovac i Šibenik (Bogdanoviüi) gospodarske zone: Zaton ugostiteljsko-turistiþke zone (obuhvaüa graÿevinsko podruþje zone s pripadajuüim akvatorijem): Raslina, Zaton, Brodarica i Jadrija (dio zone Jadrija - Srima. S obzirom da se ova zona proteže veüim dijelom na podruþju Grada Vodica, bilo bi poželjno objediniti postupak izrade i donošenja urbanistiþkog plana.), Jadrtovac (Jadrtovac jug) sportsko-rekreacijske zone: Šibenik (uvala Sv. Petar), Dobri dolac, Jadrija 36

o o

o o o o o o o o o o

graÿevine koje se grade izvan graÿevinskog podruþja naselja u obalnom podruþju (ureÿenje ili izgradnja obale, lungo mare, plaže, pristaništa, privezi i sl). UPU naselja Vodice i Srima obuhvaüa graÿevinska podruþja navedenih naselja s pripadajuüim akvatorijem UPU naselja Prviü Šepurine i Prviü Luka obuhvaüa graÿevinska podruþja navedenih naselja s pripadajuüim akvatorijem, te prostor izmeÿu dvaju naselja sa zajedniþkim sadržajima (sportsko-rekreacijska zona, groblja, prikupljalište otpada i helidrom) UPU ugostiteljsko-turistiþke zone Donja Srima obuhvaüa graÿevinsko podruþje zone s pripadajuüim akvatorijem. Potrebno je napomenuti da se ova zona manjim dijelom proteže na podruþje Grada Šibenika, te da je potrebno donijeti jedinstveni urbanistiþki plan za cijelu zonu. UPU središte Grada Skradina UPU naselje Skradin UPU za ugostiteljsko-turistiþku zonu "Beretuša gaj" UPU za gospodarske zone veüe od 10 ha UPU za sportsko-rekreacijske zone veüe od 5,0 ha UPU gospodarska zona Bilice UPU gospodarska zona Bilice - istok UPU turistiþka zona Luþeva punta UPU neizgraÿene dijelove graÿevinskih podruþja u ZOP-u UPU sportsko-rekreacijske namjene - ureÿene plaže

o Detaljni plan ureÿenja (DPU) gospodarska zona Dubrava depuracijski centar Martinska zona središnjih sadržaja Bilica o Generalni urbanistiþki plan grada Šibenik Zaštitne zone zona posebne namjene: 1. VOJNI KOMPLEKS PANINKOVAC: - ZONA ZABRANE GRADNJE – 370 metara - ZONA OGRANIýENE IZGRADNJE I – 696 metara, dozvoljena izgradnja nemagistralnih prometnica i dalekovoda te pogonskih skladišta - ZONA OGRANIýENE IZGRADNJE II – 1392 metara, dozvoljena izgradnja magistralnih prometnica i dalekovoda iznad 110 kV 3. Prijelaz kod mosta na državnoj cesti na kanalu Morinje - ZONA OGRANIýENE IZGRADNJE – obuhvaüa sve radove koji bi se eventualno izvodili u podruþju zone za koje je potrebno ishoditi suglasnost MORH-a 4. Šibenski most (naselje Zaton - Lutnoge i uvala Vrulje) - ZONA OGRANIýENE IZGRADNJE – obuhvaüa sve radove koji be se eventualno izvodili u podruþju zone za koje je potrebno ishoditi suglasnost MORH-a 6. Izraÿeni i planirani zahvati u prostoru za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO): za izgradnju ili rekonstrukciju objekata za eksploataciju i preradu mineralnih sirovina.

3.4 Sinteza prikupljenih znanja Sinteza prikupljenih znanja (usporedba razvojnih i zaštitnih zahtjeva) grafiþki je prikazana na kartama korištenja i namjene površina i kartama uvjeta za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora.

3.4.1 Grafiþki prilozi Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000) Karta 10. Karta zaštiüenih podruþja (M 1:100 000) Karta 11. PPUG Skradin - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 12. PPUG Vodice - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 13. PPUO Bilice - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 14. PPUG Šibenik - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 15. PPUG Skradin - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 16. PPUG Vodice - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 17. PPUO Bilice - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 18. PPUG Šibenik - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

4. Tipološka klasifikacija krajobraza 4.1 Metoda rada Tipološka klasifikacija krajobraza bazirana je na podijeli krajobraza u tipove/podruþja sa izraženim zajedniþkim karakteristikama. Kriteriji koji su korišteni pri klasifikaciji su, na ovoj razini obrade (1: 25 000), u prvom redu reljef, te na podruþjima gdje reljef nije izražena prostorna komponenta, a postoje vrlo izražene razlike u površinskom pokrovu, bitan kriterij bio je površinski pokrov. Krajobrazni tipovi/podruþja su morfološke jedinice sa vidljivim prostornovizualnim obilježjima koja mogu biti specifiþni ili vrlo uþestali prostorni elementi. Oni þine prostorne slike koje su rašþlanjene uzorcima. Krajobrazni uzorci djeluju na kompleksnost i doprinose prostornoj dinamici podruþja. Tako þak i najmanja i najjednostavnija podruþja imaju više krajobraznih uzoraka koji svojom artikulacijom utjeþu na vizualni doživljaj prostora. Stoga je izvršena identifikacija krajobraznih uzoraka koji su nositelji detaljnijih informacija o krajobraznim tipovima/podruþjima. Kao glavni kriterij njihove identifikacije korišten je površinski pokrov i njegova kombinacija s mikroreljefom. Svako krajobrazno podruþje stoga ima raznolike krajobrazne uzorke koji se dijele na prirodne (npr. šuma, makija, more, obala) i kulturne (npr. naselja, poljodjelski uzorci). Za odreÿivanje krajobraznih uzoraka kao sitnijih prostornih jedinica trebala se izvršiti detaljnija analiza prostora, koja je raÿena u mjerilu 1:5000. Prilikom kabinetske identifikacije krajobraznih tipova i podruþja, od velike pomoüi bile su prethodno napravljene tematske karte (karta površinskog pokrova, hillshade), ortofoto karte, te fotografije snimljene iz zraka, naruþene samo za potrebe ovoga projekta. Sve potrebne podloge obraÿene su u mjerilu 1:25000, te je i sama tipološka klasifikacija raÿena na istoj razini. Tako je rezultat kabinetskog rada bila radna verzija karte krajobraznih podruþja, koju je trebalo provjeriti i modificirati terenskim istraživanjem. Bitno je napomenuti da su krajobrazna podruþja zemljopisno odreÿena, dakle jedinstvena, tako da su i nazivi pojedinih krajobraznih podruþja vezani uz geografske nazive prostora koje obuhvaüaju. Krajobrazni tipovi su, pak, opüeniti i teorijski odreÿeni. Buduüi da je tipološka klasifikacija raÿena na razini obrade 1:25000, gdje je glavni kriterij tipološke klasifikacije bio reljef, nazivi krajobraznih tipova uglavnom su vezani uz razliþite tipove reljefa. Nakon identifikacije i klasifikacije krajobraznih tipova i podruþja, izvršena je njihova provjera ili modifikacija istraživanjem na terenu. Cilj terenskog rada je bio obilazak podruþja obuhvata, i po moguünosti, svih identificiranih krajobraznih podruþja. Za što uþinkovitiji terenski rad izvršeno je njegovo pažljivo planiranje i izraÿeni su terenski obrasci u kojima su se bilježila sva zapažanja o krajobraznim obilježjima, o estetskim i percepcijskim aspektima prostora, dominantnim krajobraznim elementima, kao i zapažanja o stanju krajobraza, te o osjetljivosti prostora na promjene. Obilaskom terena dobivene su spoznaje o prostornim degradacijama, kao i podruþjima koja bi, zbog svoje ljepote i kvalitete, mogla uüi u kategoriju iznimnih krajobraza. Konaþni rezultat terenskog istraživanja bilo je prikupljanje opsežne fotodokumentacije, kartografski i GPS zapis toþaka fotografiranja, te prikupljanje informacija o krajobraznim podruþjima dobivenih ispunjavanjem terenskih obrazaca. Primjer terenskog obrasca nalazi se u prilogu II. Nakon obilaska terena, svi podaci su obraÿeni, te je izvršena potvrda ili korekcija identificiranih krajobraznih tipova i podruþja, a potom je napravljena završna tipološka klasifikacija krajobraza. Završna tipološka klasifikacija, uz kartografski prikaz krajobraznih tipova i podruþja u mjerilu 1:25 000, sadrži i detaljan opis svih krajobraznih uzoraka, tipova i podruþja, upotpunjen

ilustracijama. Za podruþje otoka Prviüa i Morinja napravljeni su i kartografski prikazi krajobraznih uzoraka u mjerilu 1:5000.

4.2 Krajobrazni uzorci Prirodni krajobraz: 1. More More je jedinstvena pojava koja se odlikuje izuzetno vrijednim vizualnim kvalitetama. Opüenito je to uzorak visokog stupnja prirodnosti, iako se može reüi da je na ovom podruþju antropogeni utjecaj znatan. Naime, zbog veüeg broja otoka koji se nalaze na relativno maloj udaljenosti, formirali su se brojni kanali i prolazi koji danas imaju znaþajnu prometnu ulogu. Karakteristiþno je za kanale i zaljeve da je voda boþata, pa je doživljaj takve vodene površine drugaþiji od doživljaja morske površine. Boþate vode su þesto tamnije smeÿe boje i manje bistrine. 2. Obala Niti jedan uzorak se ne nalazi pod tolikim pritiskom ljudske djelatnosti kao što je to sluþaj kod obale. Kontakt mora i kopna je jedinstven, a time i vrlo atraktivan, i to najviše u turistiþkom smislu. Antropogeni sistemi se þesto uzdužno šire prebrzo i neplanirano, pa trajno mijenjaju sliku krajobraza, što se jasno vidi na morskoj obali ovog podruþja. A. Niska To su obale nagiba do 32 stupnja. Gotovo sva morska obala ovog podruþja je vrlo niska i pristupaþna, što je jedan od glavnih razloga njene izražene devastacije. Morska obala je obilježena predimenzioniranom izgradnjom apartmana, autokampovima i turistiþkim kompleksima. Prirodne morske obale i plaže blagog nagiba mogu se naüi samo na otocima Prviüu, Zlarinu i Krapnju. Znatno manje je devastirana niska obala u kanalima i kanjonima, dok se na obali Prokljanskog jezera osjeüaju degradacije. B. i C. Strma i klifasta obala Na istraživanom podruþju se obale nagiba preko 32 stupnja mogu naüi u kanjonima i kanalima. Najizraženiji nagibi, tj. klifovi, karakteristiþni su za kanjone Skradina i Zatona, dok su manje strmosti Morinjski i Šibenski kanal, te kanjon Guduüe. Ove prirodne tvorevine su relativno oþuvane, te se ne bilježi jaþi negativan þovjekov utjecaj. Klifaste obale su veüinom reprezentativni primjerci visokih vizualnih kvaliteta, zbog þega su neizostavan dio identiteta podruþja. 3. Šume, šikare i travnjaci A. Prirodna šuma (eumediteranska) Znaþajne površine prirodnih šuma nalaze se na podruþju izmeÿu Prokljana, Graþaca i Skradina, izmeÿu Rasline i kanjona Guduüe, te na brdima iznad Šibenika. Ostale šumske površine þine manji fragmenti raštrkani na cijelom podruþju, koji se nadovezuju na zarasle poljoprivredne površine. Šume se na slabo topografski razvijenim terenima miješaju sa vegetacijom zaraslih polja, zbog þega nije definiran prostorni rub. Iz tog je razloga uloga ovog uzorka u artikulaciji prostora zanemariva, a time i vizualna kvaliteta upitna. Zanimljiviji primjerci uzorka šumskih površina karakteristiþni su za strmije terene kanjona, kanala i brda. Do izražaja dolazi

voluminoznost topografije, koja se nalazi u kontrastu s vodenim površinama uskih kanala, ili u sluþaju Šibenika, u kontrastu sa gradom. B. Šikara Ovaj uzorak se sastoji od mnoštva fragmenata koji su takoÿer vezani uz uzorak napuštene poljoprivrede. Kao i kod prethodnog uzorka, uglavnom su to elementi nedefiniranog prostornog ruba, što umanjuje njihovu ulogu u artikulaciji prostora. Znaþajnije površine nalaze se na podruþju Lozovca. C. Travnjak Najveüe i najhomogenije površine prirodnih travnjaka (i kombinacije travnjaka i šikare) nalaze se izmeÿu Paljevina (južno od Guduüe) i naselja Sonkoviüa i Graþaca. Znaþajne su površine travnjaka koje se pružaju u fragmentima u cijelom potezu od Paljevina do Morinja, ali i površine uz Skradinsko polje (sjeverno od Skradina), na podruþju Lozovca i na južnoj obali otoka Zlarina. Gotovo sve površine travnjaka nalaze se na strmijim i razvijenijim terenima koji se nikada ne obraÿuju. Rub im je jasan, pa u kombinaciji sa reljefom imaju bitnu ulogu u artikulaciji prostora. 4. Vodene površine – stajaüice Na podruþju se nalazi jedan primjerak voda stajaüica - Velika i Mala Solina u zaleÿu Zablaüa. Ove površine danas djeluju više zapušteno nego prirodno. Kao što se može vidjeti iz imena, blata su nekada bile solane, ali danas se najþešüe koriste za odlaganje razliþitih vrsta otpada. Pokrov ovog uzorka nije konstantan. Tijekom godine koliþina vode oscilira, pa katkada veüi dio nekadašnje vodene površine zauzimaju moþvarni travnjaci. Dinamika promjenjivosti izdvaja ovaj uzorak kao specifiþan. 5. Vodotoci Uzorak vodotoka obuhvaüa vodenu površinu od Skradina do Šibenika, tj. Prokljansko jezero i kanale. Iako postoje strujanja vode, ovaj se uzorak, zbog snažnog utjecaja mora, ne doživljava potpuno kao vodotok. Specifiþne je zelenkaste boje i mirne površine. Na ovom prirodnom i oþuvanom toku vidljiv je utjecaj þovjeka kroz prometnu djelatnost i izlov školjaka. Antropogeni (kulturni) krajobraz: 6. Poljodjeljski uzorci A. Tradicionalne poljoprivredne površine u polju Polja su zauzela prostor relativno zaravnjenih udolina. Najveüe i danas poljoprivredno najaktivnije površine polja nalaze se u Skradinskom polju i Donjem polju. Manjih homogenih površina polja, i to uglavnom zapuštenih, može se naüi u zaleÿu Zatona, zaleÿu Bilica, na podruþju kanjona Guduüe, na otocima Zlarinu, Prviüu i Krapnju, te u srimskom zaleÿu u blizini šibenskog mosta. Na poljima se ne nailazi na ujednaþenost kultura, veü se radi o mozaicima vinograda, maslinika i ostalih kultura usitnjene parcelacije. S obzirom na oblik parcele, ovaj uzorak se može podijeliti na: - polja simetriþne, izdužene parcelacije - polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela - polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima - polja asimetriþne, izdužene parcelacije. B. Tradicionalna poljoprivreda na terasiranim površinama Zbog slabe topografske rašþlanjenosti, terasiranje terena nije karakteristiþno za podruþje Krke. Veüe i znaþajnije površine, danas uglavnom zapuštene, mogu se naüi jedino na otocima (Zlarin, Prviü i Lupac).

Oblik parcela omeÿenih suhozidima najþešüe ovisi o nagibu terena, pa se prema tome mogu prepoznati sljedeüi tipovi: - simetriþne, izdužene, široke terase - simetriþne, izdužene, uske terase. C. Tradicionalni vinogradi Vinova loza je kultura koja se þesto uzgaja na ovim prostorima, ali veüih homogenih prostora koji su obilježeni uzgojem samo ove kulture gotovo da i nema. Na istraživanom podruþju jedina ovakva površina je udolina Tanke drage u zaleÿu Zatona. Draga je vrlo uska i duga, iz þega proizlazi uzdužni pravilni sistem parcelacije. Zbog geomorfoloških karakteristika Tanke drage su zaštiüene i predstavljaju akumulaciju vrijednog tla, što je vjerojatno jedan od razloga zašto poljoprivreda nije zapuštena kao u široj okolici. D. Tradicionalni maslinici Uzorak maslinika je þest na cijelom podruþju kopna. Veüe homogene površine nalaze se na podruþju Zablaüa, u neposrednom srimskom zaleÿu, te na podruþju Lambaša i Vudraga, a manji fragmenti na podruþju Lozovca, u zaleÿu Bilica, uz kanjon Guduüe i u dubljem zaleÿu Rasline i Zatona. Veüi dio maslinika nalazi se na nepravilnijim asimetriþnim parcelama ograÿenih mocirama. S obzirom da je veüi dio istraživanog prostora poljoprivredno zapušten (napuštene mocire), maslinici su vrlo znaþajan i uoþljiv element slike krajobraza. Dva su tipa maslinika: - u polju - na parcelama ograÿenim mocirama. E. Tradicionalna poljoprivreda u bujiþnjacima Krajobraz bujiþnjaka pokazuje visoki stupanj prilagodbe strukturne graÿe prirodnim znaþajkama prostora. Karakteriziraju ga suhozidi, pretežno izduženih, uskih oblika, prilagoÿenih reljefnim formama jaruga. Javlja se na podruþjima u þijem su oblikovanju dominirali padinski procesi, uvjetovani destrukcijskim djelovanjem atmosferske vode. Rijeþ je o jarugama ili vododerinama razliþitih dubina i širina koje su ispunjene naslagama tla ispranog s okolnih padina. Izgradnjom suhozida i terasa zadržane su naslage plodnog tla, þime je omoguüeno obraÿivanje ovih površina. Krajobrazi bujiþnjaka se pojavljuju uz Prokljansko jezero i kanjone u sjevernom dijelu obuhvata. Dobrim dijelom se nalaze pod prijetnjom sukcesije, pa homogenije površine poljoprivrednih kultura nisu vidljive. F. Tradicionalna poljoprivreda omeÿena mocirama Mocire su specifiþni tip suhozida koji se izdvaja po svojoj masivnosti i organskoj formi. Njihova svrha je, kao i kod ostalih suhozida, ograÿivanje parcele i þišüenje terena od kamena, ali zbog toga što je najþešüe kamena bilo više nego što je to bilo potrebno za ogradne zidove, on se gomilao na hrpe. ýesto se uz ovaj uzorak veže prisutnost poljskih kuüica, nazvanih bunje ili üemeri. To su okrugle (ili rjeÿe þetvrtaste) poljske kuüice promjera nekoliko metara, s pravim ulaznim vratima, suhozidnim zidovima barem ljudske visine i zaobljenim ili þunjastim krovom, veüinom iz ploþastog kamena. Služe kao povremeni poljski zaklon za pastire i težake, ili kao stoþne štale. Mocire i bunje su karakteristiþne i prepoznatljive za šibensko podruþje. Iako su veüim dijelom zapuštene, može reüi da su neizostavan dio regionalnog i nacionalnog identiteta. S obzirom na oblik parcelacije, mocire možemo podijeliti na sljedeüe tipove: - mocire simetriþne, izdužene parcelacije - mocire asimetriþne parcelacije, organskih i poligonalnih oblika - mocire asimetriþne, pravokutne, široke parcelacije - mocire pravokutne, izdužene parcelacije - mocire poligonalnih oblika - mocire pravokutne, izrazito izdužene parcelacije - mocire simetriþne, pravokutne, izdužene parcelacije. 42

7. Uzorak naselja A. Gradska naselja Na istraživanom podruþju nalaze se samo dva gradska naselja, a to su Šibenik i Skradin. Smještajem u zaštiüenim dijelovima obale i prilagodbom uvjetima prostora stvorene su prepoznatljive strukture. Osim toga, jezgre ova dva grada su povijesno znaþajne i dio su kulturne baštine Mediterana. Bez obzira na povijest i smještaj, meÿu njima postoje znatne razlike. Skradin je površinom malo, izolirano mjesto kojemu karakteristike mediteranskog grada nisu narušene. S druge strane, Šibenik je veliki grad þija je karakteristiþna povijesna jezgra znatno devastirana industrijalizacijom. Tako veüim djelom uzorka Šibenika dominiraju industrijski objekti, luke, jak promet i sl. B. Ruralna naselja Aktivna seoska naselja danas nisu þesta, a smještaj im je uglavnom vezan uz poljoprivredne površine u unutrašnjosti, a manje uz obalu. Prvi tip su naselja smještena uz rub Skradinskog i Lozovaþkog polja koja su nastala združivanjem manjih zaseoka saþinjenih od desetak gospodarstava. Iz tog je razloga struktura naselja ovoga tipa raspršenog karaktera. Drugi tip su otoþka aktivna ruralna naselja þiji je smještaj vezan uz obalu i uvale. Vjerojatno stoga što se radi o otocima, ova su naselja ostala relativno oþuvana, i za razliku od prethodnog tipa, prepoznatljivost arhitekture dolazi do izražaja (Prviü, Zlarin, Krapanj). Ova naselja su združenog karaktera. C. Periurbana naselja Periurbana naselja ili urbanizirana seoska naselja su nekadašnja seoska naselja koja su u novije vrijeme pod utjecajem jaþanja turizma promijenila svoju prvobitnu povijesnu funkciju. Danas su periurbana naselja orijentirana uglavnom na turistiþku djelatnost. Ovaj tip naselja raširio se veüinom uzduž obale, naravno, tamo gdje je turistiþka djelatnost najizraženija. Ova naselja su združenog karaktera, veüinom odreÿena linijom obale, a mogu se podijeliti na naselja sa novijom apartmanskom izgradnjom (Bilice, Srima, Brodarica, Zablaüe, Jadrija, Jadrtovac) i naselja sa relativno oþuvanom starijom izgradnjom (Zaton, Raslina). Apartmanski tip naselja nema nikakvu strukturnu i ambijentalnu vrijednost, a njegovo agresivno širenje i predimenzioniranost arhitekture veü je snažno obilježilo obalu od Vodica do kanala Morinje. 8. Industrijska i obrtniþka podruþja Šibenik i njegova neposredna okolica u veüoj mjeri, te podruþje Lozovca u manjoj mjeri, prostori su obilježeni jakom industrijom, što ima izrazito negativan utjecaj na širi okoliš, i to ne samo u ekološkom, nego i vizualnom smislu. Industrijski objekti su vrlo snažni elementi u prostoru, djeluju kao akcenti, pa tako þesto preuzimaju identitet prostora (u ovom sluþaju grada Šibenika i njegove okolice). Ovaj uzorak podrazumijeva, osim objekata, i prateüi sistem opskrbnih komunikacija i energije, odlaganje otpada, te eksploataciju resursa, zbog þega su negativni utjecaji najþešüe prisutni i u široj okolici industrijskih pogona. Uoþljivosti ovog uzorka na prostoru obuhvata pridonosi oskudnost vegetacije, smještaj na zaravnjenim terenima, te uz obalu. 9. Turistiþki kompleksi Ovaj tip uzorka može se naüi jedino južno od Zablaüa, a radi se o kompleksu Solaris. Nastao je kao logiþan dio niza apartmanizacije obale.

4.2.1 Grafiþki prilozi Karta IXX Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000) Karta 19a. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 19b. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 20. Karta uzoraka – Prviü i Lupac (M 1:5 000) Karta 21. Karta uzoraka – Morinje zaljev (M 1:5 000)

4.3 Krajobrazni tipovi Zaravan Zaravan je prostor na kojemu prevladavaju podjednake nadmorske visine, što znaþi da je teren ravan do blago valovit. Smatra se da one zaravni koje se nalaze u umjerenim klimatskim podruþjima predstavljaju krški reljefni oblik karakteristiþan za tropska podruþja. Pretpostavlja se da su prostrane krške zaravni na podruþju Dinarida (npr. Sjevernodalmatinska zaravan oko rijeke Krke) nastale u uvjetima tropskih klima koje su na ovim podruþjima vladale tijekom gornjeg pliocena, kada je bila prisutna izuzetno velika koliþina CO2 biogenog porijekla, što je u vlažnom tlu pogodovalo izrazito brzom boþnom korozijskom djelovanju. Veüinom su to podruþja pod jakim antropogenim utjecajem, pa su þesti suhozidi i mocire. Zaravni na podruþju obuhvata obuhvaüaju podruþje Srime, Zablaüa i Lozovca. Zaravni koje su mlaÿim tektonskim pokretima razdrobljene (usitnjene) na manje cjeline nazivaju se disecirane zaravni, a mogu biti na razliþitim nadmorskim visinama. Tektonski pokreti su omoguüili i jaþe trošenje drugim procesima (ponajprije korozijom). Ovom geomorfološkom cjelinom je obuhvaüeno zaleÿe Rasline i Zatona. Hrbat Hrbat je izdužena uzvisina s izraženim nagibom padina. Vršni dio hrpta þini jedan ili više vrhova. Podruþje Brodarice obuhvaüa takav hrbat. Potopljeno dolinsko proširenje Jedno od osnovnih obilježja kompozitnih dolina je izmjena kanjonskih dijelova s dolinskim proširenjima. Na ovom su podruþju za dolinu rijeke Krke znaþajna dva dolinska proširenja: Prokljansko jezero i Šibenski zaljev. Njihov nastanak je vezan uz tektonsku i litološku predispoziciju. Naime, ovdje su, uz reversne rasjede na površini, mehaniþkom trošenju podložnije stijene. Identiþni razlozi su pogodovali i oblikovanju Morinjskog zaljeva. Naknadno, uslijed zatopljenja i klimatskih promjena, znatan dio dolina rijeke Krke, a samim tim i dolinskih proširenja, je potopljen. Kanjon Uska i duboka rijeþna dolina strmih strana (nagiba dolinskih strana veüeg od 55º). Kanjoni su karakteristiþni za tekuüice na krškim podruþjima. Jedan od domaüih naziva za kanjon je gudura

(kanjon potjeþe iz španjolskog, a znaþi cijev). Na podruþju obuhvata nalazimo jedan kanjon, a to je kanjon Guduüe. Potopljeni kanjon Karakteristiþni su za priobalna podruþja, gdje su rijeþne doline potopljene ingresijom (izdizanjem) mora nakon oledbi. Tijekom kvartara (zadnja 2 milijuna godina) za Zemlju su karakteristiþne hladne klime (t.z. niža za 12-15 ºC), dok je razina mora bila niža za 90 do 120 metara od današnje, što je pogodovalo otjecanju tekuüica znatno dalje od današnje obale. Zadnja oledba je prestala u razdoblju koje je poþelo prije 20 000, a završilo prije 10 000 godina. U takvim uvjetima, najveüi dio obale i otoka, te cijeli sjeverni dio Jadrana, bilo je kopno. U ovaj tip krajobraza pripada kanal sv. Ante i kanjon rijeke Krke od Šibenika do Zatona i Prokljanskog jezera, te od Prokljanskog jezera prema Skradinu. Potopljena rijeþna dolina Karakteristike sliþne kao kod potopljenih kanjona i potopljenih dolinskih proširenja – karakteristika su klimatske promjene i ingresija. Odnosi se na Morinjski kanal. Podruþje bujiþnjaka Bujiþnjaci su geomorfološka pojava koja nastaje zbog oborinske erozije koja se usijeca u žlijebove – jaruge i vododerine. Karakteristiþni su za strmije dijelove padina na kojima dolazi do linijskog otjecanja vode – bujiþenja (treba ga razlikovati od spiranja koje je plošno). Za bujice je karakteristiþno da prenose velike koliþine materijala koji se u podnožju taloži u obliku deluvijalnih (sastavljene od sitnozrnatih fragmenata i fragmenata kršja veliþine do približno 10 cm) i proluvijalnih (sitnozrnati materijal) plavina – akumulacija koje predstavljaju vrlo vrijedno tlo za uzgoj poljoprivrednih kultura. Bujice se u pravilu javljaju za jaþih – intenzivnijih oborina. Podruþja ispresijecana bujiþnjacima karakteristiþna su za Skradinsko polje obilježeno sistemima poljoprivredne parcelacije. Humovi Karakteristiþna pojava za dinarski krš. U pravilu su humovi manja uzvišenja koja dosežu do 200 m relativne visine. Za njihov nastanak postoji uvriježeno mišljenje da se radi o otpornijim stijenskim dijelovima karbonatnih stijena. Meÿutim, novije spoznaje ukazuju da se radi o složenom oblikovanju. U prvoj je fazi njihov postanak vezan uz tropske i suptropske humidne klimatske uvjete, a kasnije su pri njihovom oblikovanju važni hladni (periglacijalne i glacijalni procesi), te na kraju umjereni uvjeti. Njihova pojava je ponajprije vezana za dna krških polja i karbonatne zaravni. Podruþje sa cijelim spletom bregova (ili humova) zove se pobrÿe. Pri njihovom nastanku znaþajnu je ulogu odigrala tektonska aktivnost koja je pogodovala daljem egzogenom (vanjskom) oblikovanju. Takva su podruþja Razora i Zekovca. Otok Otok je geomorfološka jedinica izdvojena na principu dužine obale koja doseže 1,5 do 10 km. U ovaj tip krajobraza pripadaju Prviü, Zlarin i Krapanj.

4.3.1 Grafiþki prilozi Karta XXII Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000) Karta 22a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta 22b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)

4.4 Krajobrazna podruþja 1. Krajobrazno podruþje: Prviü Položaj podruþja: Obuhvaüa otoþiüe Prviü i Lupac, smještene na relativno maloj udaljenosti od kopna, toþnije, nasuprot Srime i njenog zaleÿa. Glavne karakteristike: - cijelo podruþje je pokriveno gustim spletom suhozida raznih oblika - srednje aktivna poljoprivredna proizvodnja - oþuvanost naselja, umjerena apartmanizacija. Definirajuüi kriteriji: Otok je cjelina koja je bila kriterij za odreÿivanje obuhvata. Opüi prostorni odnosi: Radi se o malom podruþju koje je u potpunosti upravljano, tj. rezultat današnjeg stanja je dugogodišnji antropogeni utjecaj. Jake i guste strukture suhozida, umjerenost u izgradnji uz obalu ovaj prostor þine raznolikim, zanimljivim i relativno oþuvanim. Raznolikosti doprinosi blago rašþlanjen reljef u vertikalnom i horizontalnom smislu (obala i brda). Iako su suhozidi vrlo uoþljivi i dominantni, ne može se govoriti o intenzivnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Podjednako su zastupljeni uzorci aktivnog ruralnog naselja, polja i suhozida sa terasama, te uzorak napuštene poljoprivrede. Ostali uzorci su more, izgraÿena i stjenovita obala, male površine šuma i bušika, te uzorak groblja. Krajobrazne osobitosti: Cijeli prostor je obilježen djelomiþno napuštenim terasama i suhozidima. Opis krajobraznih elemenata Elementi reljefa su obala i blago valovit reljef. Pokrov je veüinom antropogen, a þine ga parcele suhozida sa mješovitim kulturama ili zarasle makijom i bušicima. Oba naselja na otoku Prviüu nalaze se u uvalama. Za Prviü je karakteristiþna starija izgradnja, a za Šepurine vikendice, apartmani i ureÿena plaža.

Slika 3. Pogled iz zraka na otok Prvi端 (s JI)

Slika 4. Pogled iz zraka na otok Prvi端 i Lupac (sa SZ)

Slika 5. Pogled na naselje Prvi端 Luka

Slika 6. Pogled na naselje Prviü Šepurine s mora

Slika 7. Pogled na uvalu Trstevica kod Prviü Šepurina

2. Krajobrazno podruþje: Zlarin Položaj podruþja: Otok je smješten nasuprot podruþja Zablaüe. Glavne karakteristike: - mirno i nenarušeno podruþje sa jednim naseljem - napuštanje poljoprivrede. Definirajuüi kriteriji: Otok je cjelina koja je bila kriterij za odreÿivanje obuhvata. Opüi prostorni odnosi: Autentiþnost naselja Zlarin i znaþajnije površine prirodnog zelenila ostavljaju dojam oþuvanosti, ali i napuštenosti. U zaleÿu naselja Zlarin nalazi se slabo poljoprivredno aktivno polje u kojemu nema prepoznatljivih sistema parcelacije. Sukcesija je zavladala gotovo cijelim podruþjem, pa su nekada obraÿivane terase danas jedva vidljive. Podruþjem dominira uzorak napuštene poljoprivrede, zajedno sa uzorkom šuma i travnjaka. Od aktivnih poljoprivrednih površina najviše je uzorka polja, a vrlo malo terasa i mocira. Uz uzorak naselja (Zlarin) nalazimo uzorke mora i stjenovite morske obale. Krajobrazne osobitosti : Iznimno oþuvano naselje u skladu sa uvalom i okolicom. Opis krajobraznih elemenata Reljef þine brda srednje izražene konfiguracije, manja udolina i lagano strma stjenovita obala. Veüi dio površina zauzima pokrov šume, makije i suhih travnjaka, a manje polja sa miješanom kulturom. Naselje Zlarin i sistem komunikacija u njegovom zaleÿu najjaþi su antropogeni elementi u podruþju. Sistemi terasa sa suhozidima su veüinom napušteni.

Slika 8. Pogled iz zraka na otok Zlarin (s JI)

Slika 9. Pogled iz zraka na otok Zlarin (sa SZ)

Slika 10. Pogled iz zraka na SZ dio otoka Zlarina (sa SI)

Slika 11. Pogled na naselje Zlarin s mora

3. Krajobrazno podruþje: Krapanj Položaj podruþja: Obuhvaüa otoþiü Krapanj koji se smjestio na sjeverozapadu podruþja obuhvata, nasuprot naselja Brodarica. Glavne karakteristike: - vrlo mali otoþiü sa naseljem koje zauzima gotovo polovicu njegove površine. Definirajuüi kriteriji: Otok je cjelina koja je bila kriterij za odreÿivanje obuhvata. Opüi prostorni odnosi: Otok je obilježen naseljem koje je orijentirano prema kopnu. Naselje djeluje uravnoteženo i nenarušeno. U zaleÿu se nalaze poljoprivredni elementi. Na otoku se nalaze uzorci naselja i veüinom zapuštenih polja. Krajobrazne osobitosti: Oþuvano naselje Krapanj. Opis krajobraznih elemenata: Dominantan element je naselje. Elementi biljnog pokrova su makija, šikara i travnjaci u kombinaciji sa mješovitim poljoprivrednim kulturama.

Slika 12. Pogled iz zraka na otok Krapanj

Slika 13. Pogled na otok Krapanj iz naselja Brodarica

4. Krajobrazno podruþje: Morinje - kanal Položaj podruþja: Smješteno na samom jugoistoku podruþja obuhvata, a obuhvaüa kanal i njegove strmine. Glavne karakteristike: - prirodan i miran kanal omeÿen humovima. Definirajuüi kriteriji: Granica obuhvata je odreÿena geomorfološkom cjelinom potopljene rijeþne doline. Opüi prostorni odnosi: Podruþje je zaštiüeno okolnim ozelenjenim brežuljcima, a obala nije jako strma, pa se podruþje doima sigurnim i intimnim. Zbog jake zakrivljenosti kanala, dobiva se dojam razigranosti prostora. Vizualno je ovo zanimljivo i harmoniþno podruþje i nema dokaza jaþih þovjekovih intervencija koje bi ga narušile. Uzorci su zapuštena poljoprivreda, šume, bušici i travnjaci, veüinom stjenovita, manje izgraÿena obala, more, te vrlo male površine maslinika i polja. Krajobrazne osobitosti: Oþuvanost prirodnosti kanala. 51

Opis krajobraznih elemenata Prirodni elementi su more, brda i obala urezana sa nekoliko uvala. Pokrov þine travnjaci, bušici, makija, šikara i šuma. Jedini antropogeni elementi u podruþju su prometnica i most.

Slika 14. Pogled iz zraka na podruþje Morinje – kanal s JI

Slika 15. Pogled iz zraka na podruþje Morinje – kanal sa JZ

Slika 16. Pogled na Kanal Morinje s prometnice u blizini Jadrtovca

Slika 17. Pogled na Kanal Morinje s padina Graþine

5. Krajobrazno podruþje: Morinje - Donje polje Položaj podruþja: Obuhvaüa jezero Morinje i njegovu okolicu. Pruža se od Ražina na zapadu, sjeverno do vrha Humine, brda Ljubljana i vrha Grušine, pa do podruþja Brodarica i Morinjskog kanala na jugu. Glavne karakteristike: - izrazito poljoprivredno aktivno podruþje - vlažno moþvarno podruþje - raštrkani zaseoci na padinama uz polje - degradacije obale jezera. Definirajuüi kriteriji: Granica obuhvata je odreÿena jedinicom potopljenog dolinskog proširenja koje ukljuþuje i padine okolnih brda. Opüi prostorni odnosi: Prostrano i kompleksno podruþje veüeg broja uzoraka harmoniþno rasporeÿenih u prostoru. Od ruba ravne plohe vode polako se uzdižu polja koja završavaju na stranama okolnih brda, gdje su smještene male grupice objekata. Vrlo važan dio slike krajobraza su zanimljivi sistemi geometrijskih nepravilnih polja i u manjem broju sistemi suhozida. Jaka poljoprivredna aktivnost i smještaj prostora izmeÿu brda þine ga sigurnim i pitomim. Nisu zanemarive ni degradacije koje se mogu naüi u prostoru, a to su divlja odlagališta smeüa, naroþito uz obalu Morinja. Prostorom prevladavaju uzorci asimetriþnih i simetriþnih polja, te uzorak mora (odnosi se na Morinje). Takoÿer se mogu naüi veüe površine zapuštene poljoprivrede i travnjaka. Male površine zauzimaju uzorci gradskih i periurbanih naselja i šume. Obala obuhvaüa uzorke pjeskovite obale, izgraÿene obale i moþvara. Krajobrazne osobitosti: Sistemi polja oko jezera Morinje. Opis krajobraznih elemenata Udolina, rubne padine i obala su reljefne forme koje obilježavaju prostor. Dubina vode oscilira, pa je obala nedefinirana i zamuljena. Biljni pokrov je uglavnom antropogen, osim brda obraslih suhim travnjacima, makijom, šikarom i vazdazelenom šumom, te obale jezera sa moþvarnim biljem. Na poljoprivrednim površinama prevladava mješovita kultura maline i vinograda. Na 53

kontaktu brda i polja raštrkani su mali zaseoci od po nekoliko objekata, dok je jedino kompaktno naselje Jadrtovac smješteno uz rub jezera Morinje. Jaki su sistemi prometnica koji prolaze kroz polje. Antropogeni elementi koji degradiraju prostor su odlagališta smeüa i predimenzionirana arhitektura.

Slika 18. Pogled iz zraka na podruþje Morinje – Donje polje sa zapada

Slika 19. Pogled iz zraka na podruþje Morinje – Donje polje sa SZ

Slika 20. Pogled na podruþje Morinje – Donje polje sa SZ

Slika 21. Pogled na sjeverozapadni dio Morinja

Slika 22. Pogled na Morinje s jugozapada

6. Krajobrazno podruþje: Brodarica Položaj podruþja: Podruþje obuhvaüa naselje Brodaricu i njezino zaleÿe smješteno izmeÿu Morinjskog kanala i autokampa. Glavne karakteristike: - polovica podruþja je izgraÿena, ukljuþujuüi cijelu obalu. Definirajuüi kriteriji: Geomorfološka cjelina hrpta je kriterij za odreÿivanje obuhvata podruþja. Opüi prostorni odnosi: Prostor je obilježen gustom izgradnjom uz obalu, ali ozelenjeno i valovito zaleÿe ipak umanjuje opüi dojam degradacije. Degradiranosti doprinosi i napuštenost poljoprivrede, þiji ostaci vidljivi u obliku mocira polako nestaju. Tako na ovom podruþju nalazimo samo uzorke mora, periurbanog naselja, zapuštene poljoprivrede, te male površine šuma, bušika i travnjaka. Krajobrazne osobitosti: Agresivna izgradnja u naselju Brodarica.

Opis krajobraznih elemenata Apartmani su najdominantniji element na ovom podruþju. Kroz naselje prolazi važna prometnica. Pokrov þine makije, šikare i vazdazelena šuma.

Slika 23. Pogled iz zraka na podruþje Brodarica sa SI

Slika 24. Pogled iz zraka na podruþje Brodarica s JZ

Slika 25. Pogled na naselje Brodarica s JI

Slika 26. Pogled na zaleÿe Brodarice

7. Krajobrazno podruþje: Zablaüe Položaj podruþja: Smješteno izmeÿu kanala Sv. Ante i naselja Brodarice. Sjevernu granicu þini linija koja povezuje vrhove Lobor, Sv. Križ, Zambiata i Kalabrežov umac, a južnu granicu obala nasuprot otoka Zlarina. Glavne karakteristike: - vrlo nisko i ravno podruþje - moþvarno podruþje sa privremenim blatima - zagaÿenost industrijom i apartmanizacijom obale. Definirajuüi kriteriji: Zaravan je geomorfološka cjelina koja su definirala granicu podruþja. Opüi prostorni odnosi: Zbog zaravnjenosti se podruþje doživljava kao jednostavno. Ali brojem uzoraka podruþje je ipak raznoliko, þemu najviše doprinose uzorci moþvara i blata. Ostali uzorci koji vladaju prostorom su more, zapuštena poljoprivreda, periurbana naselja, turistiþki kompleks, industrija i autokamp. Na podruþju se mogu naüi i uzorci maslinika i polja, dok je travnjaka i šuma zanemarivo malo. Podruþje je neorganizirano, znatno zagaÿeno i narušeno, pa vlada opüi dojam kaotiþnosti i degradiranosti. Vidljivi su ostaci vrlo masivnih suhozida, ali oni su gotovo potpuno napušteni. Krajobrazne osobitosti: Moþvare su nosioci identiteta prostora Opis krajobraznih elemenata Biljni pokrov þine bušici, makija i moþvarna vegetacija. Jak prirodni element su vodene površine, þija veliþina oscilira tijekom godine. Prirodne obale uz more gotovo da i nema, jer je veüim dijelom betonirana i degradirana apartmanizacijom i velikim površinama autokampova. Obale jezera su niske i oštre teksture, a danas se na njima odlaže mnogo smeüa. Uz navedene antropogene elemente, treba navesti i splet prometnica i putova.

Slika 27. Pogled iz zraka na podruþje Zablaüa sa SZ

Slika 28. Pogled iz zraka na podruþje Zablaüa s JZ

Slika 29. Pogled na blato Mala Solina sa SI

Slika 30. Pogled na unutrašnjost podruþja Zablaüe

Slika 31. Pogled na blato Velika Solina sa zapada

8. Krajobrazno podruþje: Šibenski zaljev Položaj podruþja: Obuhvaüa grad Šibenik, padine brda koja ga okružuju (Smriþnjak, Slizel, Kamenar, Obliü), industrijsku zonu sa Ražinama i zaljev koji se pruža od rta Arasovo preko poþetka kanala Sv. Ante do uvale Sv. Petra. Glavne karakteristike: - urbano podruþje - znaþajan utjecaj industrije na moru i kopnu. Definirajuüi kriteriji: Granica podruþja je odreÿena geomorfološkom cjelinom dolinskog proširenja. Opüi prostorni odnosi: Izgled i doživljaj prostora je podreÿen gradu Šibeniku. Struktura samoga grada je proizašla iz prilagodbe terenu. Zanimljivo djeluje stara jezgra grada i vrhovi sa utvrdama, ali su sliku grada ipak preuzeli brojni industrijski objekti, veliki stambeni tornjevi i novija izgradnja, zbog þega se dobiva dojam degradiranosti. Podruþje je veliko, kompleksno i kaotiþno. Zaljev je takoÿer obilježen aktivnostima grada kao što su jak promet i industrija. Iako su u okolici Šibenika þitljivi ostaci struktura suhozida, o poljoprivrednoj proizvodnji se nema što reüi. Podruþjem dominiraju uzorci gradskog naselja, industrije, zapuštene poljoprivrede i mora. Kontakt mora i kopna je odreÿen uzorcima stjenovite obale i izgraÿene obale, dok je malo zastupljen prirodni pokrov odreÿen uzorcima šuma, makija i travnjaka. Na podruþju su þesti uzorci odlagališta otpada. Krajobrazne osobitosti: Urbaniziranost i industrija. Opis krajobraznih elemenata Lanac brda þini reljef ovog podruþja, dok manje površine þini udolina u nastavku zaljeva. Obala je veüinom betonirana i prilagoÿena potrebama grada. Vrlo je malo prirodnog pokrova, a þine ga bušici na južnoj obali zaljeva i bujnije površine makije, šikare i vazdazelene šume na uzvišenjima iznad Šibenika. More površinom zauzima veliki dio podruþja i, kako je veü reþeno, obilježeno je þovjekovom aktivnošüu. Grad Šibenik i njegovo industrijsko predgraÿe najdominantniji su element u prostoru.

Slika 32. Pogled iz zraka na Šibenski zaljev sa sjevera

Slika 33. Pogled iz zraka na grad Šibenik sa zapada

Slika 34. Pogled na SZ dio grada Šibenika

Slika 35. Pogled na grad Šibenika s JZ

Slika 36. Pogled na priobalni dio grada Šibenika

9. Krajobrazno podruþje: Kanal sv. Ante Položaj podruþja: Smjestilo se izmeÿu prostora Zablaüa i srimskog zaleÿa, izmeÿu Šibenika i otvorenog mora. Glavne karakteristike: - relativno širok prirodni i razveden kanal omeÿen strmim padinama - obilježen je jakim plovnim prometom jer povezuje Šibenik sa morem - specifiþni kulturni elementi, utvrda sv. Nikole, tunel, vojni objekti. Definirajuüi kriteriji: Potopljeno dolinsko proširenja kao geomorfološka jedinica kriterij je za obuhvat podruþja. Opüi prostorni odnosi: Prostor umjerene veliþine, omeÿen niskom i veüim dijelom strmom obalom, ostavlja dojam sigurnosti i zaštiüenosti. Prostor je aktivan i raznolik, odnosi meÿu elementima su uravnoteženi. Raznolikost prirodnih i kulturnih sadržaja koji se izmjenjuju uz rub kanala pobuÿuje zanimanje za prostor. Uþestalost prometa stvara laganu uznemirenost. Podruþje je, bez obzira na prirodne ljepote, ipak podreÿeno þovjekovom utjecaju. Uzorci koji þine prostor su more, zapuštena poljoprivreda, vojni objekti, gradske zidine i ostaci starih utvrda, šljunkovita i stjenovita morska obala, te manje površine þiste vazdazelene šume i makije. Krajobrazne osobitosti: Kanal i njegov prometni karakter nosioci su identiteta ovog podruþja. Opis krajobraznih elemenata Niska strma obala, pjeskovita obala, uvale, rtovi, otoþiü i spilja su reljefni elementi podruþja. Pokrov þine šuma, makija, bušici i stijene. Veüi dio površine zauzima prirodni element more. Na podruþju se može naüi više kulturnih elemenata, a to su prepoznatljiva utvrda sv. Nikole, tunel izgraÿen u prirodnoj spilji i vojni objekti. Obala je veüinom prirodna, osim dijela uvale Siüenice i uvale uz vojne objekte, koje su betonirane. Na izlazu iz kanala prema moru, uz Zablaüe, nalazi se poznato gradsko kupalište.

Slika 37. Pogled iz zraka na Kanal Sv.Ante sa SI

Slika 38. Pogled iz zraka na Kanal Sv. Ante s JZ

Slika 39. Pogled na SI dio Kanala Sv. Ante

Slika 40. Pogled na JZ dio Kanala Sv. Ante

Slika 41. Pogled na klifoviti dio obale kanala Sv. Ante

10. Krajobrazno podruþje: Srima - zaleÿe Položaj podruþja: Obuhvaüa podruþje Srime i njezinog zaleÿa, tj. prostor izmeÿu kanala sv. Ante i estuarija rijeke Krke kod Zatona. Južna granica podruþja je more i obala koja gleda na otok Prviü, a zapadna granica odreÿena granicom obuhvata pruža se od zapadnog ruba Srime do Zatona. Glavne karakteristike: - uznapredovali procesi sukcesije - vidljivi ostaci velikog broja vrlo specifiþnih suhozida - jaka apartmanizacija obale. Definirajuüi kriteriji: Geomorfološki faktor zaravni bio je kriterij za odreÿivanje granice obuhvata podruþja. Zajedniþko geomorfološko obilježje je zaravnjenost terena, gdje uglavnom nema nagiba veüih od 2 %, a rijetko prelaze 5%. Poþetak gibanja i uzdizanja terena odreÿuje granice na sjevernom dijelu podruþja. Opüi prostorni odnosi: Zbog jakih procesa sukcesije, podruþje je ujednaþeno i doživljava se kao pasivno ili mrtvo. Karakteristiþne organske parcele omeÿene masivnim suhozidima nekada su þinile pokrov cijelog podruþja, no danas su jedva vidljive. Zbog malih nadmorskih visina, katkada samo nekoliko metara iznad morske razine, prostor je vrlo izložen utjecajima mora i vjetra (što biti razlog za nepogodne uvjete za privreÿivanje). Akcente u prostoru predstavljaju brda uz sjeverni rub (vrhovi Stražiü, Gospa Srimska, Tusta, Rasovaþ i Orljak). Bez obzira na jaku sukcesiju i utjecaj mora i vjetra, prostor je obilježen antropogenim utjecajima. Podruþjem dominira uzorak napuštene poljoprivrede, dok je vrlo malo aktivnih površina na mocirama i poljima. Vrlo su uoþljivi u prostoru uzorci urbaniziranih naselja apartmanskog karaktera, koji su vezani na uzorak mora. Krajobrazne osobitosti: Zarastanje prepoznatljivog kulturnog krajobraza mocira Opis krajobraznih elemenata: Reljef je veüim dijelom ravan, dok se na sjevernom dijelu podruþja nalazi nekoliko manjih brda. Pokrov je ujednaþen, a þine ga bušici i suhe trave. Vrlo je malo kultiviranih površina, veüim dijelom maslinika, a manje mozaiþnih poljoprivrednih površina. Obala je niska i pjeskovita. Nestajanje kulturnog elementa suhozida nigdje na podruþju Krke nije izraženo kao ovdje. Kao važniji kulturni element vrijedi spomenuti crkvu Gospe Srimske na istoimenim brdu. Snažan antropogeni element je arhitektura apartmana koja se linijski širi od Srime prema jugoistoku, te od Jadrije prema sjeverozapadu. Ujedno, apartmanizacija predstavlja najveüu prijetnju ovom podruþju. Jedna jaka prometnica, mreža sitnijih makadamskih i sporednih prometnica, trase dalekovoda i deponiji prisutni su u prostoru.

Slika 42. Pogled iz zraka na podruþje Srima - zaleÿe s juga

Slika 43. Pogled iz zraka na podruþje Srima – zaleÿe sa istoka

Slika 44. Pogled iz zraka na naselje Jadrija i njezino zaleÿe s JZ

Slika 45. Pogled na zaleÿe podruþja Srima sa SI

11. Krajobrazno podruþje: Kanjon rijeke Krke - Zaton Položaj podruþja: Obuhvaüa tok rijeke Krke i njezine strmine izmeÿu Prokljanskog jezera na sjeveru, Zatona na zapadu (ukljuþujuüi Zaton) i Šibenika, tj. rta Arasovo na istoku. Glavne karakteristike: - dominira oþuvani prirodni krajobraz rijeke Krke - Zaton smješten u dubokoj zaštiüenoj uvali - kanjon je premošten Šibenskim mostom - uzgoj školjaka. Definirajuüi kriteriji: Geomorfološka jedinica potopljenog kanjona bio je kriterij za odreÿivanje granica obuhvata. Opüi prostorni odnosi: Odnos razgibanog širokog toka rijeke Krke i njezinih strmih, poluogoljelih obala je harmoniþan, ali i jednostavan. Zbog malog utjecaja þovjeka, prostor se doživljava kao oþuvan i prirodan. U sliku krajobraza se dobro uklopilo naselje Zaton, þiji je smještaj proizašao iz prilagodbe danim uvjetima. Most i prateüa prometnica ne narušavaju znatno krajobraz. Prikazi koji se izmjenjuju djeluju inspirativno i zanimljivo, pa se i za ovaj prirodni krajobraz može reüi da je izniman. Uzorci ovog podruþja su veüinom zapuštena poljoprivreda, stalni vodotok Krke, šuma, makija i travnjaci. Ostali uzorci su stjenovite obale, periurbano naselje, te zanemarivo male površine maslinika. Krajobrazne osobitost: Rijeka Krka sa strmom obalom. Opis krajobraznih elemenata Kanjon je dominantan reljefni oblik. On obuhvaüa široki tok rijeke Krke, veüi broj uvala i strme obale. Pokrov je ujednaþen, a þini ga rijetka vegetacija makije i vazdazelene šume na kršu. Antropogeni elementi u podruþju su naselje Zaton, prometnica i most. Tok vode je vrlo miran, a karakteristiþno je i uzgajanje školjki.

Slika 46. Pogled iz zraka na podruþje kanjona rijeke Krke i Zatona sa SI

Slika 47. Pogled iz zraka na podruþje kanjona rijeke Krke s JZ

Slika 48. Pogled na kanjon rijeke Krke sjeverno od Šibenskog mosta

Slika 49. Pogled iz zraka na uvalu u kojoj je smješteno naselje Zaton sa JI

Slika 50. Pogled na naselje Zaton sa JI

12. Krajobrazno podruþje: Zaleÿe Zatona i Rasline Položaj podruþja: Obuhvaüa prostor izmeÿu kanjona Guduüe na sjeveru, naselja Rasline na istoku, te naselja Zatona na jugu. Zapadna granica je odreÿena granicom obuhvata. Glavne karakteristike: - gotovo cijelo podruþje je isparcelizirano raznim oblicima suhozida i polja - naglašeni procesi sukcesije - prostrano podruþje blago valovite konfiguracije terena. Definirajuüi kriteriji: Geomorfološka forma humova zaokružila je cjelinu podruþja. Opüi prostorni odnosi: Podruþje je prostrano i slabo reljefno razvedeno. Ovakvi uvjeti su najvjerojatnije pogodovali nekadašnjem jaþem razvoju poljoprivrede, što se vidi u velikom broju sistema suhozida. Uzorak parcela je nepravilan i geometrijski, rijetko organski. Nasuprot nepravilnog sistema suhozida snažno se istiþe dugaþka, vrlo uska draga u zaleÿu Zatona, ispresijecana paralelnim pravokutnim parcelama bez suhozida. Raznolikost struktura suhozida i parcelacije pobuÿuje zanimanje za prostor, ali se zbog napuštanja poljoprivrede ipak percipira degradiranost. Prostor je iskljuþivo agrarnog karaktera i gotovo je nenaseljen. Na podruþju se nalaze uzorci zapuštene poljoprivrede, uzorci nekoliko tipova mocira, uzorak suhozida, polja, maslinika, vinograda, šuma, bušika, travnjaka, te uzorak periurbanog naselja. Krajobrazne osobitosti : Masivne strukture suhozida uz koje su se þesto gradile poljoprivredne kuüice bunje. Opis krajobraznih elemenata Prevladava pokrov þetinjaþa, makije i šikare. Na poljoprivrednim površinama najþešüe se nalaze maslinici, te vinogradi. Kulturni element koji ovdje dolazi do izražaja su razni oblici suhozida. ýesto su suhozidi vrlo masivni, nerijetko oko 1m debljine, a þesti su primjeri i preko 4 m debljine. Vrlo su uoþljive u prostoru poljoprivredne okrugle kuüice. Osim suhozida, postoje manje površine pravilnih pravokutnih polja. Na podruþju je izgraÿen cijeli splet prometnica razliþitih kategorija. Kao degradirajuüi element treba navesti divlje odlagalište smeüa i minirana podruþja.

Slika 51. Pogled na vinograde u zaleÿu Zatona i Rasline

Slika 52. Pogled na maslinike u zaleÿu Zatona i Rasline

Slika 53. Pogled iz zraka na zaleÿe Zatona i Rasline sa SZ

Slika 54. Pogled iz zraka na zaleÿe Zatona i Rasline sa SI

13. Krajobrazno podruþje: Podruþje Razor - Zekovac Položaj podruþja: Podruþje je smješteno izmeÿu grada Šibenika, estuarija rijeke Krke kod Zatona, te brda Debeljak i Rivina. Glavne karakteristike: - izraženija konfiguracija terena - zapuštenost i nenaseljenost. Definirajuüi kriteriji: Podruþje je obilježeno humovima koji kao geomorfološki faktor zatvaraju granicu obuhvata.

Opüi prostorni odnosi: Unatoþ valovitosti reljefa, zbog zarastanja podruþje djeluje jednoliko. Zarastanje još nije uspjelo sakriti dokaze nekada puno aktivnije poljoprivredne proizvodnje. Vidljivi su razni oblici parcelacija, meÿu kojima dominiraju suhozidi pravilne i nepravilne parcelacije. Osim zarastanja, napuštena sela, trase dalekovoda i prometnica, te eksploatacijske iskopine þine ovaj prostor degradiranim. Osim prevladavajuüih uzoraka napuštene poljoprivrede i travnjaka, na podruþju se nalaze i uzorci maslinika, manje površine polja i mocira, te uzorak površinskog kopa. Krajobrazne osobitosti Napuštenost. Opis krajobraznih elemenata Znaþajan element u prostoru je izraženiji, brežuljkast reljef. Pokrov je veüinom saþinjen od makije, šikare i suhih travnjaka, a poljoprivrednih površina je vrlo malo. Snažni antropogeni elementi su prometnice, dalekovodi i eksploatacijske iskopine. Kulturni element koji s vremenom nestaje su brojni oblici suhozida sa bunjama, polja i napuštena sela.

Slika 55. Pogled iz zraka na podruþje Razor – Zekovac s JZ

Slika 56. Pogled na unutrašnjost podruþja Razor – Zekovac

Slika 57. Pogled iz zraka na podruþje Razor – Zekovac s JI

14. Krajobrazno podruþje: Bilice - Prokljan - Raslina Položaj podruþja: Obuhvaüa Prokljansko jezero, te njegovo sjeverno, jugoistoþno i zapadno zaleÿe. Sjeverno zaleÿe obuhvaüa prostor izmeÿu Skradinskog polja na sjeveru, podruþja Gaja izvan obuhvata na zapadu, te estuarija rijeke Krke na istoku. Kopnena granica jugoistoþnog zaleÿa je linija koja spaja vrhove Bodlovaþa na jugozapadu, Rivina, V. Pomišalj i Bosuþ na jugu, M. i V. Oštrica na istoku, te Greda i Oštrica na sjeveru. Zapadno zaleÿe, koje obuhvaüa naselje Raslina, pruža se do linije koja spaja vrhove Vukovinac na jugu, ýukovaþa i Prometnik na zapadu, te Runjavica na sjeveru. Glavne karakteristike: - veliko i prostrano podruþje koje ukljuþuje jezero i okolne prostore slabije izražene konfiguracije - jezero þiste vode i razvedene obale - poljoprivredno vrlo slabo aktivno podruþje, dominiraju prirodni i urbanizirani krajobraz - kaotiþnost antropogenih sistema (prometnice i naselja) - površine pod minama. Definirajuüi kriteriji: Geomorfološki faktor je bio kriterij za odreÿivanje obuhvata podruþja, a radi se o potopljenom dolinskom proširenju. Opüi prostorni odnosi: Zbog prostranosti i slabo izražene konfiguracije terena, prostor je nemoguüe sagledati u cjelini. Podruþje je heterogeno, ali se za veüinu njegovih dijelova može reüi da su monotoni ili jednoliki, a nerijetko i disharmoniþni. Odsutnost prostornog reda je naglašena kaotiþnim potezima prometnica i neprepoznatljivim sistemima naselja. Vrijednu komponentu i iznimku na ovom podruþju predstavlja jezero i njegova obala koja je razvedena, veüinom prirodna i pitoma.Takoÿer vrijedi spomenuti vrlo mali udio agrikulturnih krajobraza. Na podruþju se nalazi 70

veüi broj uzoraka. Veüi dio zauzimaju uzorci šuma, bušika i travnjaka, te uzorak stalnog vodotoka (odnosi se na jezero Prokljan za koje se smatra da je aktivni dio toka rijeke Krke). Od poljoprivrednih uzoraka najveüi je udio zapuštenih površina. Aktivna poljoprivredna proizvodnja obuhvaüa uzorke polja, uzorke nekoliko tipova mocira, uzorke nekoliko tipova suhozida, te uzorak maslinika. Prisutni su uzorci ruralnih i periurbanih naselja, a þesti su i linearni sistemi uzorka odlagališta sirovina. Kontakt kopna i jezera Prokljan obilježen je uzorkom šljunkovite obale. Krajobrazne osobitosti : Jezero Prokljan je nosilac identiteta prostora. Opis krajobraznih elemenata Kao što je navedeno, najsnažniji element u prostoru je jezero Prokljan. Ono ukljuþuje i obalu koja je niska, razvedena i šljunkovita. Pokrov je veüinom saþinjen od suhih travnjaka, bušika, šume i makije, dok je kultiviranih vrsta kao što su masline i vinova loza vrlo malo. Jak je utjecaj antropogenih elemenata kao što su odlagališta otpada, sirovina i meÿuproizvoda, splet prometnica i dalekovoda, te seoska i turistiþka naselja. Znaþajniji kulturni elementi su antiþko groblje, tzv. „turske kule“ i crkva Gospe od Pomišljaja, dok se karakteristiþni elementi mocira i bunja nalaze u fazi zarastanja.

Slika 58. Pogled iz zraka na podruþje Bilice – Prokljan – Raslina sa JI

Slika 59. Pogled na mocire u unutrašnjosti podruþja Bilice – Prokljan – Raslina

Slika 60. Pogled iz zraka na Raslinu sa JI

Slika 61. Pogled iz zraka na podruþje Bilice – Prokljan – Raslina sa SI

Slika 62. Pogled na naselja s južne strane Prokljanskog jezera

Slika 63. Pogled na zaleÿe Prokljana sa sjevera

15. Krajobrazno podruþje: Kanjon Guduüe Položaj podruþja: Podruþje je smješteno na sjeverozapadu uz jezero Prokljan, izmeÿu podruþja Prokljan zaleÿe i podruþja Zaton – Raslina zaleÿe. Glavne karakteristike: - iskljuþivo prirodni i oþuvani krajobraz rijeke i kanjona - izoliranost i nepristupaþnost - karakteristiþna moþvarna vegetacija. Definirajuüi kriteriji: Geomorfološka jedinica kanjona je kriterij za odreÿivanje granice podruþja. Opüi prostorni odnosi: Ovo bi se podruþje moglo izdvojiti kao iznimni prirodni krajobraz na temelju estetskih karakteristika. Voda i krš oblikovali su harmoniþnu cjelinu zanimljivih kontrastnih situacija. U tom smislu u prostoru se istiþe organska tanka linija toka koja usijeca pojas ujednaþene moþvarne vegetacije. Strme padine krša i makije zatvaraju prostor i þine ga intimnim i nepristupaþnim. Vrijednost ovog krajobraza treba sagledati i u kontekstu šireg podruþja, koje je osiromašeno i jednoliko. Uzorci ovog podruþja su travnjaci, šuma i makija, rijeþni vodotok i stjenovita obala. Krajobrazne osobitosti: Vodeni tok koji je usjekao duboku brazdu u kršu. Opis krajobraznih elemenata: Reljefni oblik kanjona je dominantan prirodni element. Uz vodu se razvila moþvarna vegetacija trava, a na strminama makija i šikara. Buduüi da se radi o donjem toku rjeþice Guduüe, voda je mirna. Vrijednost prostora je uveüana odsustvom antropogenih elemenata.

Slika 64. Pogled iz zraka na kanjon Guduüe sa sjevera

Slika 65. Pogled na moþvarno podruþje kod ušüa vodotoka Guduüe u istoimeni kanjon

16. Krajobrazno podruþje: Kanjon rijeke Krke - Skradin Položaj podruþja: Obuhvaüa korito rijeke Krke od skradinskog mosta do ulijevanja Krke u jezero. Glavne karakteristike: - prepoznatljivi prirodni krajobraz korita rijeke Krke - autentiþno naselje Skradin na obali Krke. Definirajuüi kriteriji: Geomorfološki faktor je bio kriterij za odreÿivanje obuhvata granice, a radi se o potopljenom kanjonu. Opüi prostorni odnosi: Cijelo podruþje se može izdvojiti kao iznimno na temelju kulturnih i prirodnih karakteristika. Kompleksnost i harmoniþnost odnosa prirodnih i kulturnih elemenata su ovdje dovedene do najvišeg stupnja, pa se može reüi da je cijelo podruþje nosilac ne samo regionalnog, veü i nacionalnog identiteta. Visoke i strme litice korita, te razvedenost toka Krke stvorili su intiman i zaštiüen prostor koji je bio idealan za smještaj Skradina. Izgled Skradina je proizašao iz prilagodbe tim uvjetima, zbog þega uspješno nadopunjuje osjeüaj usklaÿenosti cijelog podruþja. Da se radi o raznolikom podruþju potvrÿuje i prisutnost poljoprivrednog krajobraza koji se na vizualno zanimljiv naþin „uglavio“ u Milkoviüevoj dragi. Bez obzira na snagu prirodnih elemenata, ipak prevladava dojam da se radi o pripitomljenom i upravljanom krajobrazu, što ne umanjuje njegovu oþuvanost. Površinom su najzastupljeniji uzorci šuma, bušika, travnjaka i stalnog vodotoka. Vrlo je malo poljoprivrednih površina, od kojih je veüi dio zapušten, dok manji dio þine aktivne mocire i suhozidi. Uzorak obale þine stjenovite i šljunþane obale, dok Skradin predstavlja uzorak gradskog naselja. Krajobrazne osobitosti: Karakteristiþan smještaj Skradina u kanjonu. Opis krajobraznih elemenata: Tok rijeke Krke, strmine i karakteristiþna krška vegetacija makije i šikare su prevladavajuüi prirodni elementi. Manje su zastupljene moþvarna vegetacija i pjeskovita obala. Kao bitan kulturni element treba navesti grad Skradin i agrikulturni krajobraz Milkoviüeve grabe. Jaki

antropogeni elementi, koji nisu znatno narušili ambijent prostora, su mostovi, prometnice i napuštena tvornica.

Slika 66. Pogled iz zraka na kanjon rijeke Krke i grad Skradin sa SI

Slika 67. Pogled na kanjon rijeke Krke kod skradinskog mosta

Slika 68. Pogled na dio kanjona rijeke Krke i grad Skradin sa JZ

Slika 69. Pogled na grad Skradin

17. Krajobrazno podruþje: Skradinsko polje Položaj podruþja: Podruþje Skradinskog polja smješteno je uz sjeverni rub obuhvata. Obuhvaüa prostor sjeverozapadno od Skradina, tj. njegovo zaleÿe, što ukljuþuje polje i rubna uzvišenja sa nizom zaselaka od Skradina do Sonkoviüa. Glavne karakteristike: - uglavnom plodno agrarno aktivno podruþje - veüi broj zaselaka rasporeÿenih uz rub polja. Definirajuüi kriteriji: Geomorfološka jedinica dolina bujiþnjaka odredila je obuhvat granica podruþja. Opüi prostorni odnosi: Podruþjem dominira uzorak mozaiþnih polja u nekoliko tipova parcelacija, a to su asimetriþna izdužena polja, simetriþna izdužena polja i asimetriþna kvadratna polja. Ostali uzorci koji se nalaze na podruþju su šuma i makija, travnjaci, ruralna naselja, kanali, te uzorak odlagališta smeüa. Zbog raznolikosti uzoraka i odnosa meÿu njima, prostor se doživljava kao kompleksan i zanimljiv. Geometrija isparceliziranog polja je u kontrastu sa šumovitim i krševitim padinama. Kontrast je na nekim dijelovima podruþja umanjen vidljivim poþecima zarastanja koje se spušta sa padina u polje. Padine koje obrubljuju polje i koliþina vegetacije prostor þine sigurnim i lagano zasjenjenim. Krajobrazne osobitosti: Više tipova parcelacije polja zasaÿenih mješovitom kulturom nosioci su identiteta prostora. Opis krajobraznih elemenata: Dolina i rubne padine su elementi koji saþinjavaju reljef. Pokrov je kombiniran, od niske i suhe vegetacije na kršu, preko šume i makije, do kultiviranih parcela sa maslinama i vinogradima. Jak antropogeni element je prometnica koja prolazi sredinom podruþja. Uz rubove polja smjestili su se manji zaseoci þija je novija izgradnja nerijetko predimenzionirana.

Slika 70. Pogled iz zraka na podruþje Skradinskog polja sa SI

Slika 71. Pogled na podruþje Skradinskog polja sa JI

Slika 72. Pogled na Skradin i podruþje Skradinskog polja sa sjevera

Slika 73. Pogled na podruþje Skradinskog polja iz naselja Lazinica prema jugu

18. Krajobrazno podruþje: Podruþje Lozovac Položaj podruþja: Podruþje se smjestilo izmeÿu Milkoviüeve drage na sjeveru, estuarija rijeke Krke na zapadu, masiva Debeljak na jugu i naselja Gulin i Mandiüi na istoku Glavne karakteristike: - zapušteno i degradirano podruþje - bez znaþajnih kulturnih i prirodnih vrijednosti. Definirajuüi kriteriji: Podruþje je dio sjevernodalmatinske zaravni, što je bio kriterij za odreÿivanje granice obuhvata podruþja (geomorfološki faktor). Opüi prostorni odnosi: Jak negativan utjecaj þovjeka stvorio je depresivnu i izrazito degradiranu cjelinu. Ovakvom dojmu se mogu pridružiti jednostavnost i disharmoniþnost kao rezultat ujednaþenosti pokrova i odsutnosti bilo kakvog prostornog reda. Podruþje je zanemarivo malo poljoprivredno aktivno, a isto vrijedi i za naseljenost. Prostor je obilježen jakim antropogenim sistemima prometnica i dalekovoda, opožarenim površinama i utjecajem industrije sa susjednog podruþja. Veüi dio površine podruþja þine uzorci zapuštene poljoprivrede, šuma, bušika i travnjaka. Manje zastupljene su aktivne poljoprivredne površine na uzorcima maslinika, suhozida i mocira, te male površine aktivnih ruralnih naselja. 77

Krajobrazne osobitosti: Jak utjecaj industrije. Opis krajobraznih elemenata Elementi kao što su industrijski objekti, prometnice, eksploatacijske iskopine i trase dalekovoda vrlo su snažan negativni antropogeni elementi. Veüina pokrova se sastoji od šikare i makije na kamenjaru i opožarenih površina. Poljoprivrednih parcela je vrlo malo, i to su uglavnom maslinici. Reljef je uglavnom blag, prevladavaju nagibi do 5 %. Izuzeci su duge jaruge koje usijecaju podruþje.

Slika 74. Pogled iz zraka na podruþje Lozovac

Slika 75. Pogled na unutrašnjost podruþja Lozovac

Slika 76. Pogled na opožareni predio u unutrašnjosti podruþja Lozovac

4.4.1

Grafiþki prilozi

Karta XXIII Pregledna karta krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 23a. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 23b. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000)

4.5 Analiza otoka Prviüa i Morinjskog zaljeva 4.5.1

Otok Prviü

Otok je male površine, smješten na maloj udaljenosti od kopna, a za razliku od susjednih otoka, istiþe se svojim blago razvedenim reljefom. Upravo iz tih razloga otok je oduvijek bio pristupaþan ljudima, pa je današnji izgled otoka iskljuþivo rezultat snažnog antropogenog utjecaja. Iako nije dugo nastanjen, kulturna komponenta je ovdje vrlo snažna. Naime, otok je naseljen tek u 15. stoljeüu, a iz toga doba potjeþe ljetnikovac Vranþiüa, kuüa plemiüke obitelji Divniü, te gotovo svi sakralni objekti na otoku (samostan Gospe od Milosti, crkva Sv. Marije, crkva Gospina poroÿenja). Oba naselja, Šepurine i Prviü nastala su u 17. i 18. stoljeüu, a bitno je navesti kako se tlocrtno i idejno naselja nisu previše promijenila od njihovog formiranja. U vizulnom smislu otok predstavlja jako zanimljiv sklop prirodne osnove i kulturnih krajobraza koji su u meÿusobno ovisnom odnosu. Reljef otoka je utjecao na formu terasa, koje su tako karakterizirane razliþito širokim uzorcima. Nažalost, veüi dio nekad poljoprivrednih površina danas je u razliþitim fazama zarastanja, te se suhozidi naziru ispod prirodne vegetacije koja ih prekriva. Obalna linija je još uvijek oþuvana, te se na njoj nalaze dva naselja oþuvanog tradicionalnog izgleda. Strukturni odnos kulturnog krajobraza naselja i nekadašnjih poljoprivrednih površina je organskog karaktera, gdje se jedan element nadopunjuje s drugim, prekrivajuüi gotovo cjelokupnu površinu otoka. Osobita vrijednost otoka Prviüa je sklop svih elemenata prostora koji þine vrlo vrijednu prostornu sliku, a krajobraz naselja se odlikuje visokim ambijentalnim vrijednostima. Iz svega se da zakljuþiti kako je otok Prviü, iako je smješten na vrlo maloj udaljenosti od ogromnih apartmanskih naselja, uspio odoljeti snažnom razvoju turizma tijekom zadnjih desetljeüa. Takoÿer valja napomenuti kako Prviü ima problema sa demografskom slikom, što se 79

prije svega vidi u nedostatku poljoprivrednog stanovništva. Na ovaj naþin se mijenja slika krajobraza koja je formirana tijekom zadnjih pet stoljeüa, a vizualni identitet otoka je ozbiljno uzdrman.

Krajobrazni uzorci Krajobrazni uzorci na podruþju otoka Prviüa i Lupca (krajobrazno podruþje Prviü) prikazani su u mjerilu 1:5000 na karti broj 20. More

Slika 77. Otvoreno more u Prviükom kanalu

Slika 78. More u Luci Prviü

Niska obala

Slika 79. Niska, stjenovita obala

Slika 80. Jugozapadna obala otoka Prviüa

Prirodna šuma

Slika 81. Šuma na JI dijelu Prviüa, na podruþju Kapelica

Slika 82. Šuma na najvišem dijelu Prviüa, na podruþju Vitkoviü

Tradicionalne poljoprivredne površine u polju

Slika 83. Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela kod uvale Trstevice

Slika 84. Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima na istoþnoj strani otoka Prviüa

Tradicionalna poljoprivreda na terasiranim površinama

Slika 85. Zapuštene simetriþne izdužene uske terase na JZ dijelu otoka Lupca

Slika 86. Zapuštene simetriþne izdužene široke terase na krajnjem sjeveru otoka Prviüa

Tradicionalni maslinici

Slika 87. Maslinici na simetriþnim izduženim uskim terasama

Slika 88. Maslinici na simetriþnim izduženim širokim terasama

Tradicionalna poljoprivreda omeÿena mocirama

Slika 89. Zapuštena poljoprivreda omeÿena mocirama simetriþne, izdužene parcelacije na JZ dijelu otoka Prviüa Ruralna naselja

Slika 91. Pogled na Prviü Šepurine s mora Slika 90. Pogled iz zraka na Prviü Šepurine

Slika 93. Pogled na Prviü Luku s mora Slika 92. Pogled iz zraka na Prviü Luku

4.5.2 Morinjski zaljev Prostor Morinjskog zaljeva predstavlja specifiþan sklop prirodnih i kulturnih karakteristiþnosti. U prirodnom smislu, Morinjski zaljev je poznato kao mrjestilište ribe i hranilište zimskih populacija ptica. Tu se miješaju izvorska i morska voda, pa su se stvorila pogodna staništa za razvoj školjaka. Ono što najviše privlaþi pažnju posjetitelja, pa i investitora u zadnje vrijeme, jest

znanstveno dokazana ljekovitost prisutnog peloidnog mulja. Koncentracija peloidnog mulja je najveüa u sjevernom dijelu zaljeva. U kulturnom smislu ovo je takoÿer višestruko znaþajno podruþje. Kako je ovaj prostor jedan od rijetkih vitalnih poljoprivrednih površina oko grada Šibenika, ono ima gospodarski znaþaj za cijelo podruþje oko rijeke Krke, ukljuþujuüi grad Šibenik. U povijesnom smislu znaþajna su brojna arheološka nalazišta koja ukljuþuju nekoliko crkvica, antiþkih i starohrvatskih lokaliteta. Pretpostavlja se da se i pod samom vodom Morinjskog jezera nalaze ostaci crkvice posveüene Svetom Petru, kao i ostaci solane iz 13. stoljeüa i kasnoantiþke vile rustice. Iako je ovo podruþje vrlo povoljno za život ljudi, osim malog naselja Jadrtovac, drugih naselja nema. Morinjski zaljev ima i specifiþan geografski smještaj. Podruþje je uokvireno sjevernim i južnim brdima, ali je i udaljeno je od važnijih i snažnijih prometnica. Ako se tome pridoda þinjenica da je podruþje slabo nastanjeno, može se zakljuþiti da je ono mirno i zaštiüeno. Ovu prednost koriste i turisti, koji þesto svojim plovilima ulaze u zaljev i nalaze privremeni odmor. U vizualnom smislu podruþje se odlikuje prostranim, preglednim krajobrazom koji se rašþlanjuje na manje elemente skladnih meÿusobnih odnosa. Elementi se gradiraju od središnje vodene plohe oko koje se razvio poljoprivredni pojas, do brdovitog zaleÿa koje preko pojedinaþnih objekata i travnatih padina završava u golim stijenama vrhova. Ovi elementi rašþlanjuju vizure, ali i otvaraju duge poglede sa zanimljivom gradacijom prostornih planova. Poljoprivredne površine su karakterizirane vizualno zanimljivim, izduženim parcelama koje su u kontrastu sa jednostavnom plohom vode. Kako se ovaj prostor odlikuje visokom transparentnošüu i velikom preglednošüu, bilo kakva viša izgradnja djelovala bi na prostornu ravnotežu. Iz svega se da zakljuþiti da se radi o prostoru iznimnih vrijednosti, i to ne samo na temelju do sada iznesenih þinjenica, veü i na temelju percepcije prostora i problema prostora od strane javnosti. Javnost je svjesna važnosti Morinjskog zaljeva, ali prepoznaje i loše gospodarenje, što se vidi u sve þešüim reakcijama i istupanjima. Naime, recentna istraživanja i svjedoþanstva posjetitelja i stanovnika upuüuju na prisutnost raznih zagaÿenja uzrokovanih ispušnim plinovima automobila, poljoprivredom, otpadnim vodama i odlagalištima smeüa. Pored toga, turistiþki potencijal je jak, ali nedovoljno ili neadekvatno iskorišten.

Krajobrazni uzorci Krajobrazni uzorci na podruþju Morinjskog zaljeva (krajobrazno podruþje Morinje – kanal i Morinje – Donje polje) prikazani su u mjerilu 1:5000 na karti broj 21. More

Slika 94. More u kanalu Morinje

Slika 95. More u Morinjskom zaljevu

Niska obala

Slika 96. Stjenovita obala uz kanal Morinje

Slika 97. Muljevita obala uz Morinjski zaljev

Prirodna šuma

Slika 98. Šuma južno od otoka Otoþac uz kanal Morinje

Slika 99. Šuma uz kanal Morinje

Šikara

Slika 100. Šikara na podruþju Gajac, istoþno od naselja Jadrtovac

Slika 101. Šikara na podruþju Doþina, južno od naselja Jadrtovac

Travnjak

Slika 102. Travnate površine južno od kanala Morinje iz zraka

Slika 103. Tipiþni travnjaci u okolici Morinja

Vodene površine – stajaþice

Slika 104. Pogled iz zraka na uvalu Vrulje južno od naselja Jadrtovac

Slika 105. Uvala Vrulje

Vodotoci

Slika 106. Vodotok na JI strani Morinjskog zaljeva iz zraka

Slika 107. Pogled na vodotok na JI strani Morinjskog zaljeva

Tradicionalne poljoprivredne površine u polju

Slika 108. Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima istoþno od naselja Jadrtovac

Slika 109. Polja simetriþne, izdužene parcelacije sjeverno od Morinjskog zaljeva

Tradicionalni maslinici

Slika 110. Maslinici sa mocirama asimetriþne, pravokutne, široke parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva

Slika 111. Maslinici sa mocirama pravokutne, izdužene parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva

Tradicionalna poljoprivreda u bujiþnjacima

Slika 112. Zapuštena poljoprivreda omeÿena suhozidima organskog, izrazito izduženog oblika na SZ podruþja Morinja

Tradicionalna poljoprivreda omeÿena mocirama

Slika 113. Zapuštena poljoprivreda omeÿena mocirama pravokutne, izdužene parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva

Slika 114. Zapuštena poljoprivreda omeÿena mocirama asimetriþne, pravokutne, široke parcelacije zapadno od Morinjskog zaljeva

Gradska naselja

Slika 115. Pogled na G. Ražine

Slika 116. Pogled na Ražine iz zraka

Ruralna naselja

Slika 117. Pogled na zeselak Tariüi

Slika 118. Pogled na zaselak Muþiüi iz zraka

Periurbana naselja

Slika 119. Pogled na Jadrtovac

Slika 120. Pogled na Jadrtovac iz zraka

5. Vrednovanje krajobraza Nakon obavljene tipološke klasifikacije bilo je potrebno obaviti vrednovanje krajobraznih kvaliteta odabranih krajobraznih podruþja.

5.1 Metoda rada Vrednovanje krajobraznih podruþja izraÿeno je uzimajuüi u obzir struþna mišljenja (mišljenja projektnog tima i struþne javnosti) i mišljenja javnosti. Postupak vrednovanja sastojao se od nekoliko faza. Na terenu je obavljeno inicijalno vrednovanje dijela projektnog tima na toþkama na kojima su ispunjeni terenski obrasci za pojedina krajobrazna podruþja. Drugo vrednovanje je provedeno na temelju fotografija krajobraznih podruþja u okviru radionice na kojoj je sudjelovao cijeli projektni tim. Prema istom principu struþna javnost vrednovala je krajobrazna podruþja preko Internet ankete. Metoda vrednovanja struke detaljnije je opisana u poglavlju 5.1.1. Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke. Osim struke, vrednovanje je putem ankete izvršeno i od strane javnosti. Provoÿenje ankete za javnost opisano je u poglavlju 5.1.2. Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti. Rezultati vrednovanja projektnog tima, struþne javnosti i javnosti (lokalnog stanovništva) prikazani su u Prilogu I, poglavlju 9.3. Nakon sakupljanja i analize podataka o vrednovanju razliþitih interesnih skupina (dijela projektnog tima koji je bio na terenskom obilasku, predstavnika struþne javnosti, anketiranog lokalnog stanovništva), uoþena su znaþajna odstupanja meÿu ocjenama razliþitih skupina,. Stoga je tim koji je proveo terensko utvrÿivanje još jednom prošao kroz postupak vrednovanja, uzimajuüi u obzir sve ocjene, ali i saznanja steþena detaljnim prouþavanjem prostornih podataka, podloga, literature i informacija vezanih uz podruþje obuhvata. Pritom su prikupljena znanja o pojedinim podruþjima dala neke specifiþne informacije koje nisu bile uoþljive na terenu, dok su rezultati anketa javnosti dali informaciju o karakteristiþnim vezama koje su se razvile izmeÿu stanovništva i prostora, a koje takoÿer nisu registrirane terenskim istraživanjem. Tako su dobivene "konaþne ocjene" prikazane u poglavlju 5.2. Vrednovanje krajobraznih podruþja. Te ocjene su potom poslužile kao okvirna smjernica za usporedbu s ranjivošüu pojedinih podruþja i pri osmišljavanje mjera za održivo korištenje krajobrazne raznolikosti podruþja. Završna kategorizacija krajobraznih podruþja, uz kartografski prikaz u mjerilu 1:25 000, sadrži i detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podruþja. Valorizacija ovakvog postupka vrednovanja i prijedlozi za vrednovanje krajobraza nalaze se u poglavlju 5.1.3.

5.1.1 Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podruþja, a potom njihovu vitalnost (prirodnu i ekonomsku) i stabilnost. Vrednovanje je obavljeno od strane krajobraznih arhitekata þlanova tima, te predstavnika struke iz odgovarajuüih tijela državne uprave s ingerencijama vezanim uz prostorno ureÿenje na predmetnom podruþju (arhitekti, urbanisti, prostorni planeri ili krajobrazni arhitekti koji sudjeluju u procesu krajobraznog planiranja na razinama županija, opüina i gradova ili javnih ustanova za upravljanje zaštiüenim prirodnim vrijednostima županije).

Za osnovne kriterije vrednovanja izabrani su: prirodna oþuvanost raznolikost prostorni red harmoniþnost. Kod prirodne oþuvanosti ocjenjivala se oþuvanost prirodnih elemenata, odnosno, koliko se prostor percipira kao izvorno prirodni. No, prirodni takoÿer mogu biti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosustavi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji. Pod kriterijem raznolikosti ocjenjivala se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razliþitost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode. Prostorni red je u mnogome vezan uz korištenje zemljišta i kulturne elemente krajobraza. Kod njega se ocjenjivala visina stupnja prostornog reda, odnosno prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. S visokim stupnjem prostornog reda su tako npr. ocijenjeni terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljajuüim uzorkom. Harmoniþnost je oznaþena kao najvažniji kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podruþja. Ona u biti objedinjuje sve prethodne kriterije, posebice raznolikost i prostorni red. Kod harmoniþnosti se ocjenjivala kvaliteta slike krajobraza kao rezultat dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. ocjenjivao se stupanj prilagodbe postojeüim prirodnim uvjetima, te transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti, formalne ili stroge strukture predstavljali su visoku vrijednost, dok su se poveüavanjem raznolikosti i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjivale. Dodana su i dva kriterija simboliþnog znaþenja prirodnih (npr. šumska podruþja, geomorfološki fenomeni, planinska podruþja, otoþni arhipelag) i kulturnih (npr. terasirana podruþja, podruþje s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) elemenata krajobraza, na temelju kojih se odluþivalo u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruþje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ova dva kriterija simboliþnog znaþenja nisu iskazana brojþano, veü samo opisno i odvojeno od ostala þetiri kriterija. Krajobrazna podruþja su ocijenjena skalom vrijednosti od 1 do 5 (od najmanje vrijednih podruþja – do visokovrijednih podruþja), pri þemu je kod statistiþke obrade dodatna težina stavljena na kriterij harmoniþnosti, koji je presudan kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podruþja.

5.1.2

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti imalo je za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, sluþajni posjetitelji podruþja) i njihov odnos prema krajobrazu, što može biti važna informacija kod ukljuþivanja javnosti u procese prostornog planiranja i zaštite krajobraza. Za ispitivanje se koristila metoda ispitivanja licem u lice (face-to-face interview), kao najþešüe upotrebljavana kvantitativna metoda koja se koristi u razliþitim društvenim istraživanjima, a služi za prikupljanje brojþanih podataka, odnosno kvantifikaciji odreÿene pojave, u ovom sluþaju odnosa lokalnog stanovništva prema vrijednostima krajobraza podruþja u kojemu žive (ili u 89

kojem su se nalazili u vrijeme provedbe anketa), kao i njihovog mišljenja o njegovom korištenju i/ili zaštiti. Anketiranje je obavljeno na minimalnom sluþajnom uzorku od 104 ispitanika. Anketni upitnik je sadržavao 10 pitanja podijeljenih u 3 tematske cjeline: Subjektivna procjena krajobraznih podruþja – estetski aspekti (pitanje 1.), ocijenjeno binarnim izborom privlaþno - neprivlaþno Vrednovanje krajobraznih podruþja (pitanja 2. – 9.), biranjem 2-3 ponuÿena krajobrazna podruþja (pitanje 3., 5., 6., 7., ), biranjem ponuÿenih specifiþnih krajobraza (pitanje 2.), razvojnih djelatnosti (pitanje 9.) ili biranjem samo jedne vrste utjecaja (pitanje 8.) Pitanja demografske i statistiþke naravi (pitanje 10.). Pored samog formulara za unos odgovora anketiranih, pripremljen je dodatni materijal (opis Projekta COAST, fotografije krajobraznih podruþja za Lot3 – estuarij rijeke Krke, fotografije specifiþnih krajobraza za Lot3 – estuarij rijeke Krke, fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti, te upute za provoÿenje ankete), koji je omoguüio lakše i ujednaþenije provoÿenje anketa na terenu. Pitanja su bila zatvorenog, otvorenog ili mješovitog tipa; u nekima od njih se od ispitanika tražio samo jedan odgovor, u nekima najviše dva ili, pak, tri, a na nekoliko pitanja ispitanici su mogli odabrati sve ponuÿene odgovore. Ispitanicima je bilo omoguüeno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovi komentari i prijedlozi u izvornom su obliku preneseni u izvješüe o rezultatima ankete (Prilog I). Primjeri anketnog materijala nalaze se u prilogu (Prilog II), a rezultati ankete prikazani su u Prilogu I.

5.1.3 Valorizacija upotrijebljene metode vrednovanja i prijedlog poboljšanja U opisu metode vrednovanja navedeno je da su uoþena odstupanja izmeÿu vrijednosnih ocjena razliþitih skupina, a to je vidljivo i u tablici s rezultatima vrednovanja u Prilogu I, poglavlje 9.3. Iskustvo na ovom projektu pokazalo je da vrednovanje ovako velikih krajobraznih podruþja pomoüu fotografija najþešüe ne daje realne rezultate. Naime, iako je svako podruþje bilo prikazano na fotografijama iz zraka i detaljima s terena, to nije dovoljno da osoba koja ne poznaje podruþje donese realnu ocjenu o vrijednosti toga podruþja, s obzirom da se fotografijama ne može zamijeniti iskustveni doživljaj prostora. Ovo vrijedi neovisno od toga ispituje li se stanovništvo/javnost ili osobe vezane uz struku. Zbog toga je kao relevantna ocjena struþnog projektnog tima uzeta inicijalna ocjena vrijednosti krajobraznih podruþja s terena. Pritom se pokazalo nedostatnim to što je, kako je terminskim planom bilo definirano, provedeno samo jedno terensko istraživanje na kojemu se i vrednovalo. Naime, inicijalno vrednovanje na terenu provedeno je prije no što su sakupljena sva saznanja i podaci o prostoru (od þega je jedan dio sakupljen i/ili potvrÿen upravo na terenu), na toþkama za koje je procijenjeno da su karakteristiþne za krajobrazno podruþje. S obzirom da su nakon terenskog istraživanja granice krajobraznih podruþja korigirane prema saznanjima s terena, odabrane toþke u nekim podruþjima nisu više bile najreprezentativnije. Stoga je provedena korekcija vrijednosnih ocjena, iz þega su proizašle "konaþne ocjene" navedene u poglavlju 5.2. Za objektivniju primjenu ove metode potrebno je, nakon obrade podataka, izvršiti još jedno terensko istraživanje sa unaprijed odreÿenim toþkama za koje se utvrdilo da su karakteristiþne toþke podruþja. Vrednovanje na takvim toþkama može u tom sluþaju dati relevantnije i objektivnije ocjene podruþja. Drugi izlazak na teren mogao bi pomoüi i kod definiranja iznimnih toþaka. Stoga se savjetuje, pri

buduüim korištenjima metode koja je rezultat projekta, planirati dovoljno vremena za dva izlaska na teren. Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti Pri provoÿenju ankete anketari su bilježili svoja zapažanja koja su prenesena u Prilogu I, poglavlju 9.1.3. Osim toga, zamijeüeno je da se u sluþaju nepoznavanja odreÿenog podruþja anketirano stanovništvo þesto opredjeljivalo za višu ocjenu. To pokazuje kako je kod anketiranih prisutna jaka doza subjektivnosti. Prilikom anketiranja, uoþeno je da lokalno stanovništvo teško iz naziva podruþja (i fotografija) sveobuhvatno percipira granice krajobraznih podruþja, što naroþito dolazi do izražaja na podruþjima velikih površina. Valja spomenuti i þinjenicu da stanovništvo teško percipira vizualne i ambijentalne vrijednosti, odnosno teško ih odjeljuje od ekonomskog i gospodarskog aspekta, pa je tako anketiranima najþešüe vrijedno ono što je ekonomski isplativo. Ova spoznaja nam govori da je potrebno poveüati informiranost lokalnog stanovništva o vrijednostima u prostoru i uopüe o pojmu "krajobraz", za što bi se mogle koristiti razne metode i alate (mediji, radionice, publikacije, izložbe…). Uoþeno je da je najmanje razumijevanja izraženo kod podruþja s istaknutim agrikulturnim krajobrazima, vjerojatno stoga što za druge sastavnice krajobraza (posebno prirodne) veü postoji odreÿena razina informiranosti. Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke Na poþetku treba spomenuti da je anketu struþne javnosti od moguüih 25 ispunio samo jedan ispitanik, što predstavlja izrazito mali uzorak. To pokazuje poteškoüu da se kratki (projektom ograniþeni) rok za obavljanje ankete uskladi sa svakodnevnim i/ili planiranim aktivnostima predstavnika struþne javnosti u uredima lokalne uprave i samouprave. Osim toga, sam postupak izrade tipologije i vrednovanje krajobraza je nova aktivnost u dosadašnjoj praksi planiranja, upravljanja ili zaštite pojedinih podruþja. Ukoliko se želi poveüati zainteresiranost struþnjaka bilo bi neophodno osigurati adekvatno upoznavanje s metodologijom, postupkom korištenja i moguüim doprinosom za prostorno planiranje ili zaštitu prostora. Osim toga, za buduüe projekte krajobrazne osnove, bilo bi korisno u fazi inicijalizacije ukljuþiti prostorne planere u planiranje optimalnih termina za njihovo ukljuþivanje u vrednovanje. Analizom rezultata anketa, primijeüeno je da predloženi i korišteni obrazac vrednovanja prema navedenim kriterijima nije dao nedvojbenu vrijednosnu ocjenu. Kriterij prirodnosti (prirodne oþuvanosti) ne daje uvijek informaciju o vizualnom doživljaju prostora. Ako je za neko podruþje procijenjeno da je vrlo prirodno, to ne mora nužno znaþiti da je i vizualno atraktivno. Stoga se preporuþuje da se ocjenjuje samo "oþuvanost", bilo da se radi o prirodnom ili kulturnom krajobrazu. Osim toga, pojedini kriteriji nisu kompatibilni s drugim kriterijima, pa se njihovim zbrajanjem ne dobiva željeni rezultat. Nekompatibilan u tom smislu je opet kriterij prirodnosti. Npr. kada su ocjene harmoniþnosti, raznolikosti i prostornog reda pokazale da neki kulturni krajobraz sadrži visoku vizualnu vrijednost, ukupna vrijednost tog podruþja bila bi spuštena niskom ocjenom prirodnosti. Stoga ukupna ocjena za takva podruþja nije realna, jer kriterij prirodnosti nije znaþajan kod vrednovanja kulturnih krajobraza (koji su antropogenog porijekla, pa više nisu prirodni). Moguüe rješenje ovog problema moglo bi biti prethodno definiranje tipa krajobraza (prirodni, kulturni ili kombinacija) i prema tome korištenje prikladnog obrasca. Pritom bi obrazac za prirodne krajobraze sadržavao kriterije oþuvanost, raznolikost (kompleksnost) i harmoniþnost, a za kulturne krajobraze još i prostorni red. U sluþaju da se vrednuje neko podruþje s kombinacijom razliþitih tipova krajobraza, trebala bi se ispuniti oba obrasca.

Na kraju treba spomenuti da bi ukupna/konaþna vrijednost nekog podruþja trebala, osim vizualnih kvaliteta, ukljuþiti i simboliþku važnost kulturnih i prirodnih elemenata (koja se ocjenjivala pri vrednovanju struke i koja je ukljuþena u konaþnu ocjenu). Iz toga proizlazi da bi prirodnost, ili toþnije prirodna iznimnost, mogla biti procijenjena kroz kriterij "simboliþka važnost prirodnih elemenata", dok bi se kroz kriterij "simboliþka važnost kulturnih elemenata" ukljuþio i taj aspekt krajobraza.

5.2 Vrednovanje krajobraznih podruþja Konaþno vrednovanje krajobraznih podruþja dobiveno je struþnom prosudbom projektnog tima temeljenom na rezultatima vrednovanja struke i javnosti (Prilog I, poglavlje 9.3.). 1. Krajobrazno podruþje: Prviü

Zbog specifiþnosti i gustoüe sistema suhozida, oþuvanosti obale, te usklaÿenosti naselja sa prostorom, podruþje dobiva visoku ocjenu. ýinjenica da se krajobrazi navedenih suhozida postupno napuštaju i da postoje manje degradacije unutar naselja (objekti poput odmarališta, nekih apartmana), utjeþe na konaþnu ocjenu. 2. Krajobrazno podruþje: Zlarin

4-5

Vrijednost otoka Zlarina predstavlja samo naselje Zlarin koje svojom arhitekturom i smještajem ne odskaþe od ambijenta uvale u kojoj se nalazi. Iz tog razloga znaþaj kulturnih elemenata je na visokom nivou. Naselje i uvala djeluju skladno, zanimljivo i oþuvano. S druge strane, okolica naselja i unutrašnjost otoka je obilježena napuštanjem poljoprivrede, što umanjuje konaþnu ocjenu. 3. Krajobrazno podruþje: Krapanj

Gotovo pola površine otoka zauzima prepoznatljivo naselje u kojemu prevladava starija, tradicionalna izgradnja. Mjestimiþno se mogu uoþiti novije nadogradnje starijih objekata, što zajedno sa napuštenošüu poljoprivrede umanjuje konaþnu ocjenu. 4. Krajobrazno podruþje: Morinje - kanal

Glavno obilježje ovog podruþja je prirodnost i oþuvanost kanala. Razgibanost kanala þini ovaj prostor zanimljivim, ali zbog malog broja elemenata (uzoraka), on je jednoliþan. Procijenjeno je da je simboliþka vrijednost na vrlo visokom (regionalnom) nivou. 5. Krajobrazno podruþje: Morinje - Donje polje

Visoka ocjena je rezultat raznolikosti i kompleksnosti podruþja koja se najbolje oþitava u sistemima polja. Vrijedna komponenta podruþja takoÿer je prirodni zaljev Morinje. Podruþje je prostrano i uravnoteženo. Te vrijednosti su umanjene zbog prisutnosti raznih oblika degradacija. Znaþaj prirodnih (zaljev) i kulturnih (poljoprivreda) elemenata je procijenjen kao vrlo visok (regionalni i nacionalni znaþaj). 6. Krajobrazno podruþje: Brodarica 92

Ocjena vrijednosti ovog podruþja od strane projektnog tima rezultat je jake apartmanizacije obale. Sistem prostornog reda podruþja je neprepoznatljiv, a raznolikost mala. Ocjenu neznatno poveüava prirodnost zaleÿa naselja, þija vegetacija i reljef stvaraju kontrast s izrazito antropogenim pojasom uz obalu. Viša ocjena javnosti u odnosu na ocjenu struþnog projektnog tima vjerojatno je rezultat percepcije prostora kao turistiþki i gospodarski važnog. Zbog þinjenice da je upravo turizam znaþajno degradirao obalni pojas, te da loše utjeþe na doživljaj prostora, konaþna ocjena je dodatno umanjena. 7. Krajobrazno podruþje: Zablaüe

Iako prisustvo blata þini snažan i specifiþan prirodni motiv, cjelokupni prostor je obilježen negativnim þovjekovim utjecajem. Do izražaja dolazi apartmanizacija i nekontrolirano odlaganje otpada na obali jezera. Iz tih razloga konaþna ocjena je umanjena u odnosu na ocjenu javnosti, koja je, pretpostavlja se, rezultat percepcije prostora kao turistiþki i gospodarski znaþajnog. 8. Krajobrazno podruþje: Šibenski zaljev

3-4

Kompleksno podruþje u kojemu je grad Šibenik najdominantniji element. U samoj strukturi grada naziru se harmoniþnost i viši stupanj prostornog reda, ali kaotiþnost prometa i industrije ipak preuzima sliku cijelog podruþja. Iz tog razloga konaþna ocjena je umanjena u odnosu na ocjenu javnosti, ali i inicijalnu ocjenu projektnog tima. Pretpostavlja se da javnost daje nešto više ocjene zbog simboliþke i gospodarske vrijednosti samog grada Šibenika. 9. Krajobrazno podruþje: Kanal sv. Ante

4-5

Prirodnost oblika kanala i raznolikost vizura koje se izmjenjuju razlozi su za davanje konaþne visoke ocjene ovom podruþju (i poveüavanje ocjene u odnosu na inicijalno vrednovanje projektnog tima). Uz prirodnost, bitan þimbenik koji predstavlja ovaj prostor jest oþit þovjekov utjecaj. Tako je podruþje prepoznatljivo i po elementima kao što su tvrÿava, tuneli, plaže, itd. Simboliþka vrijednost prirodnih elemenata kanala je na najvišem, nacionalnom, nivou. 10. Krajobrazno podruþje: Srima - zaleÿe

Bitna karakteristika, a ujedno i vrijedna i iznimna komponenta ovog prostora su gusti sistemi mocira. Danas su ovi prostori gotovo potpuno napušteni i pokrov koji ih prekriva znaþajno mijenja nekadašnju sliku prostora. Lošem stanju u prostoru doprinosi i vrlo jaka apartmanizacija koja dolazi sa obje strane obale. Stoga je konaþna ocjena umanjena u odnosu na ocjenu javnosti i inicijalnu ocjenu projektnog tima. Viša ocjena javnosti mogla bi biti rezultat doživljavanja prostora kao turistiþki i gospodarski važnog. 11. Krajobrazno podruþje: Kanjon rijeke Krke - Zaton

4-5

Prirodnost kanjona i uravnoteženost elemenata koji þine ovaj prostor bili su glavni kriteriji za davanje visoke ocjene. Prirodnost podruþja malo je umanjena prisutnošüu elemenata kao što su most i prometnice. Upravo zbog prirodnosti i njezine specifiþne pojavnosti procijenjeno je da je simboliþka vrijednost prirodnih elemenata od nacionalnog znaþaja.

12. Krajobrazno podruþje: Zaleÿe Zatona i Rasline

3-4

Prisustvo prepoznatljivih sistema kamenih mocira i bunja, te sistemi polja þine ovaj prostor zanimljivim. Ipak, ocjena je umanjena zbog snažnih procesa sukcesije koji üe, ako se ovaj trend nastavi, uskoro biti glavno obilježje ovog podruþja. 13. Krajobrazno podruþje: Podruþje Razor - Zekovac

3-4

Velika harmoniþnost prikaza, koja je postignuta zanimljivom igrom reljefa (humovi) u unutrašnjosti podruþja, glavni je razlog visoke inicijalne ocjene projektnog tima. No, na podruþju je prisutan trend napuštanja poljoprivrede i iseljavanja seoskog stanovništva, što se ponajprije oþituje u jakim procesima sukcesije. Industrija i frekventne prometnice dodatno degradiraju podruþje, što je utjecalo na formiranje konaþne ocjene. 14. Krajobrazno podruþje: Bilice - Prokljan - Raslina

3-4

Kaotiþnost antropogenih sistema i zapuštenost zanimljivih sistema mocira uzrok su niskoj inicijalnoj ocjeni projektnog tima koja je ipak prihvaüena kao konaþna. Može se pretpostaviti da javnost daje visoku ocjenu ovom podruþju upravo zbog jedinstvenosti Prokljanskog jezera, ali i zbog turistiþkog potencijala. 15. Krajobrazno podruþje: Kanjon Guduüe

Na terenu nije obavljeno inicijalno vrednovanje ovog podruþja zbog njegove nepristupaþnosti s kopna (i potencijalne opasnosti od mina), nego je ocjena donesena naknadno. Prije svega, najvišoj ocijeni pridonosi potpuna prirodnost i oþuvanost. Harmoniþni odnosi pojedinih prirodnih elemenata otvaraju vrlo zanimljive i prepoznatljive vizure, što ovaj krajobraz izdvaja kao izniman. Simboliþka vrijednost prirodnih elemenata je na najvišem, nacionalnom, nivou. Pretpostavlja se da javnost daje nešto manje ocjene zbog nepoznavanja i nepristupaþnosti prostora, pa na kraju i zbog gospodarske neopravdanosti. Iz tih razloga ocjena javnosti nije utjecala na konaþnu ocjenu. 16. Krajobrazno podruþje: Kanjon rijeke Krke - Skradin

Specifiþni prirodni oþuvani kanjon rijeke Krke bio je idealno mjesto za smještaj naselja Skradin. Iz odnosa ova dva elementa proizlazi visoki stupanj harmoniþnosti kao glavno obilježje ovog podruþja. Znaþaj i prirodnog (kanjon) i kulturnog (Skradin) elementa je takoÿer na najvišoj, nacionalnoj, razini. Iz tih razloga konaþna ocjena je najviša moguüa. 17. Krajobrazno podruþje: Skradinsko polje

Harmoniþnost i visoki stupanj prostornog reda bili su kriteriji za ocjenu vrijednosti podruþja. Sistemi parcelacije polja, zajedno sa raštrkanim zaseocima i rubnim strminama, þine zanimljivu sliku krajobraza. Konaþna vrijednost je umanjena u odnosu na inicijalno vrednovanje projektnog tima zbog vidljivih procesa sukcesije na poljoprivrednim površinama. 18. Krajobrazno podruþje: Podruþje Lozovac

2-3

Odsustvo harmoniþnosti i raznolikosti uzrokovanih sukcesijom i agresivnošüu antropogenih elemenata (tvornice, dalekovodi, otpad) razlozi su za davanje niske ocjene ovom prostoru. Zbog jakih procesa zarastanja podruþje je od projektnog tima dobilo nešto veüe ocjene za prirodnost što je neznatno podiglo ocjenu. Zbog navedenih karakteristika konaþna ocjena predstavlja korigiranu ocjenu tima, a umanjena je u odnosu na ocjenu javnosti.

5.2.1

Grafiþki prilozi

Karta XXIV Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 24a. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 24b. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000)

6. Ranjivost krajobraza 6.1 Metoda rada Preventivna zaštita okoliša u prostorno-planskom kontekstu znaþi spreþavanje šteta ili degradacija kvaliteta krajobraza (postojeüih i potencijalnih) koje bi mogle nastati u okolišu ako bi se ostvarila odreÿena djelatnost u prostoru, tj. izveo odreÿeni zahvat u prostor. Metodološko ishodište zaštitnog planiranja je stoga potencijalni utjecaj na kvalitete okoliša koji bi mogao nastati s obzirom na planirani razvoj odreÿene ljudske aktivnosti ili djelatnosti. Utjecaj na okoliš nastaje kada se predviÿa promjena krajobraza u fiziþkom smislu, te ne manje važno, kada se takvoj promjeni pripiše znaþenje ili vrijednost. Moguünost za smanjenje negativnog utjecaja na kvalitete okoliša koja stoji na raspolaganju je traženje optimalne lokacije za odreÿenu djelatnost ili traženje prostornih alternativa pojedinaþnog zahvata. Razvoj metoda zaštitnog planiranja rezultirao je tzv. dvojnom analizom prostora koja ima ishodište u sustavnom pristupu rješavanja zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju i modeliranju. Model je zapravo prikaz sustava kvaliteta okoliša i alat za suoþavanje s kompleksnim sustavom kao što je krajobraz i þovjekove aspiracije prema njemu, i sve to u kontekstu planiranja, s obzirom da se relacije odnose na buduünost realnog svijeta, koje u sadašnjoj realnosti nije moguüe znanstveno utvrditi. Traženje moguünosti ili modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša znaþi simuliranje moguüih utjecaja djelatnosti koje se u prostoru planiraju na njegove kvalitete. Ono daje moguünost procjene prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti, na osnovi logiþkog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete veüi – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji. Model ranjivosti je vrijednosna i specifiþna prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Zaštitni zahtjevi koji su analizirani definirani su projektnim zadatkom i ukljuþuju: vizualne kvalitete krajobraza, ekološke (prirodne) kvalitete krajobraza i kulturne kvalitete krajobraza.

Koraci u procesu modeliranja ranjivosti kvaliteta krajobraza bili su: identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz konceptualno opredjeljenje triju podmodela ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane kada bi odreÿeni razvoj bio implementiran u prostor analiza odnosa izmeÿu utjecaja pojedinog razvojnog pritiska ili djelatnosti na sastavnice okoliša i njihove kvalitete kalibracija vrijednosti - promjena okoliša vs. utjecaj na okoliš priprema baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata kojima su se modelirale tri specifiþne kvalitete krajobraza modeliranje vrijednosti u GIS okruženju, gdje je homogena prostorna jedinica bila veliþine 10x10 m, služeüi se vrijednosnom skalom ocjena (1-5), gdje 1 predstavlja najmanju vrijednost ili traženu kvalitetu, a 5 najvišu.

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

prostorni podaci

priprema modela MODELI RANJIVOSTI Djelatnost I Djelatnost II

Ukupni MODEL RANJIVOSTI za lot

Djelatnost III

Slika 121. Hodogram postupka izrade modela ranjivosti

Kao što je prikazano na dijagramu (Slika 121.), nakon obrade prostornih podataka i postavljanja osnovnih postavki modela (dimenzije osnovne podatkovne jedinice, granice obuhvata, strukture, itd.), pristupilo se izradi modela ranjivosti za tri odabrane djelatnosti (pritiska) na prostoru obuhvata, te njihovom udruživanju u ukupni (združeni, konaþni) model ranjivosti. Naþin udruživanja matrica u podmodele ranjivosti, te podmodela ranjivosti u konaþni model ranjivosti (Slika 122.), definiran je tipom korištenih podataka i logikom podmodela. Može biti temeljen na aritmetiþkom postupku - pomoüu funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ruþnim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. Konaþan rezultat udruživanja u model ranjivosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne ranjivosti u matrici skale ocjena od 0-5. Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti vizualnih, kulturnih i prirodnih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske. Na združenoj karti je vidljivo koja su krajobrazna podruþja najranjivija s obzirom na identificirane pritiske. Na kraju je izvršena usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza. Rezultati svih analiziranih, tj. simuliranih kvaliteta krajobraza (prirodne, vizualne, kulturne) dobivenih na osnovi definiranih koncepata mogu biti podloga za daljnje "usavršavanje". Modeliranje upravo omoguüuje povratak u simulirano stanje na naþin da se u njega ukljuþe razliþiti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili struþnim znanjima.

Matrice ranjivosti s kalibracijom vrijednosti

Podmodeli ranjivosti

prirodne kvalitete krajobraza kulturne kvalitete krajobraza 0-100 m

100-200 m

200-300 m

300-500 m

500-700 m

700+ m

model ranjivosti za DJELATNOST I

vizualni potencijal prostora

vidljivost podruþja

PRIMJER Udaljenost od: Gradske stambene povrsine

vizualne kvalitete krajobraza

model ranjivosti za DJELATNOST II

model ranjivosti za DJELATNOST III

KONAýNI MODEL RANJIVOSTI

Slika 122. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u konaþni model ranjivosti

6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz Identifikacija razvojnih pritisaka proizašla je iz analize tekstualnih i prostornih/grafiþkih odluka sadržanih u prostornim planovima ureÿenja gradova/opüina. Temeljila se na kriteriju najveüe važnosti ili najveüeg stupnja potencijalnog negativnog utjecaja. Odabir je razmatran i verificiran unutar radne grupe postupkom "brain storminga", odnosno temeljio se na razgovoru izmeÿu þlanova tima. Glavni razvojni zahtjevi i pritisci na krajobraz promatranog podruþja su: 1. Izgradnja cestovne infrastrukture i brze željeznice 2. Širenje turistiþkih zona i kampova 3. Izgradnja helidroma.

6.3 Model ranjivosti prostora - koncept Za konceptualizaciju ranjivosti unaprijed su odabrani podmodeli vizualne, prirodne i kulturne kvalitete krajobraza. Stoga su analizirane prostorne karakteristike s obzirom na kvalitete okoliša koje zahvati identificiranih djelatnosti umanjuju negativnim utjecajima. Kvalitete okoliša su predstavljene prostornim karakteristikama s obzirom na raspoloživu bazu prostornih podataka i izvedene podatke.

Prilikom izrade modela dostupna je bila sljedeüa baza podataka:

GEOLOGIJA -

K-vapnenci Mz-dolomiti Pg-vapnenci pješþenjaci i lapori šljunci i pijesci vapnenci i dolomiti i vs. vapnenci i lapori

GEOMORFOLOGIJA -

Zaobljeni vrh – manji Kupasti vrh - manji Krš - goli (opüenito) Krš (pokriveni i polupokriveni) Rasjed - znaþajniji (opüenito) Antiklinala – sukladna s hrptom Sinklinala – sukladna s udolinom Udolina – rasjedno predisponirana

HIPSOMETRIJA

Strmac Jaruga Derazijska dolina Zaravan na karbonatima Zaravan na karbonatima disecirana Obala - stjenovita Obala - šljunci Podruþje spuštanja Deluvij

0 – 10 m 10 – 30 m 30 – 50 m 50 – 100 m 100 – 150 m 150 – 200 m 200 – 250 m 250 – 300 m

NAGIBI -

0 - 2° 2 - 5° 5 - 12° 12 - 20° 20 - 32° 32 - 55°

NAGIBI-obala - 0 - 32° niska - 32 - 55° strma

HIDROLOGIJA -

cisterna u kojoj povremeno ima vode cisterna u kojoj stalno ima vode þesma, slavina izvor manje obilnosti izvor veüe obilnosti jezero, bara ili lokva moþvara rijeka rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode vodotoranj zdenac, bunar

HIDROGEOLOGIJA - propusnost -

dobra osrednja slaba vrlo slaba nema vodonosnika

PEDOLOGIJA - Antropogeno flišnih i krških sinklinala i koluvija: Rendzina na flišu (na laporu), Sirozem silikatno karbonatni, Moþvarno glejno, Pseudoglej obronaþni, Koluvij - Antropogeno na kršu: Smeÿa tla na vapnencu i dolomitu, Crvenice, Crnica vapnenaþko dolomitna, Koluvij - Crnica vapnenaþko dolomitna: Smeÿe na vapnencu i dolomitu, Rendzina na trošini vapnenca, Lesivirano na vapnencu i dolomitu - Crvenica plitka i srednje duboka: Smeÿe na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica, Antropogena - Kamenjar: Crnica vapnenaþko dolomitna, Rendzina, Smeÿe na vapnencu, Crvenica - Naselja - Rendzina na dolomitu i vapnencu: Smeÿe na vapnencu, Lesivirano na vapnencu, Crnica vapnenaþko dolomitna - Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima: Rigolana tla vinograda, Sirozem silikatno karbonatni, Lesivirano na laporu ili praporu, Moþvarno glejno, Eutriþno smeÿe

- Rendzina na trošini vapnenca: Smeÿe na vapnencu, Crnica vapnenaþko dolomitna, Crvenica, Kamenjar - Smeÿe na vapnencu: Crvenica tipiþna i lesivirana, Crnica vapnenaþko dolomitna, Rendzina na trošini vapnenca, Lesivirano na vapnencu, Kamenjar, Rigolano - Smeÿe na vapnencu: Lesivirano na vapnencu, Crnica vapnenaþko dolomitna, Rendzina, Koluvij - Vode

POVRŠINSKI POKROV -

Stalne stajaüice Povremene stajaüice Povremeni vodotoci Stalni vodotoci Kanali Obrasle obale površinskih kopnenih voda i moþvarna staništa Tršüaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi Neobrasle i slabo obrasle stijene Požarišta Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Draþici Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ostale infrastrukturne površine Draþici Draþici/Stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike Mješovite, rjeÿe þiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike Stenomediteranske þiste vazdazelene šume i makija crnike Stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike Nasadi þetinjaþa Muljevita morska obala Pjeskovita morska obala Šljunkovita morska obala Stjenovita morska obala Turistiþke plaže Izgraÿene i konstruirane obale More Zapuštene poljoprivredne površine Mozaiþne poljoprivredne površine Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije Tradicionalni maslinici Tradicionalni vinogradi Travnati sportski tereni za igre s loptom Kampovi

NASELJA

PROMETNICE - kategorije -

100

autocesta državna cesta županijska cesta lokalna cesta ostale ceste željezniþka pruga

Aktivna seoska podruþja Urbanizirana seoska podruþja Pojedinaþne vikendice Gradske jezgre Gradske stambene površine Ostale urbane površine Zgrade javne namjene s pripadnim površinama Gradske zidine i ostaci starih utvrda Vojni objekti Turistiþki kompleksi Izgraÿene površine za sport, rekreaciju i razonodu Groblja Industrijska i obrtniþka podruþja Odlagališta sirovina i meÿuproizvoda Površinski kopovi Površine za pružni promet Površine za cestovni promet Ostale infrastrukturne površine

PROMETNICE - tip - asfaltirana - makadam - pruga

KULTURNA BAŠTINA -

arheološki lokalitet arheološko podruþje civilna graÿevina memorijalni objekt ruralna cjelina sakralna graÿevina svjetska baština urbana cjelina urbano-ruralna cjelina

ZAŠTIûENA PODRUýJA -

Zaštiüeni krajolik Park-šuma (planirano) Posebni rezervat – botaniþki (planirano) Posebni rezervat – zoološki (planirano) Zaštiüeni krajolik (planirano)

PARCELACIJA -

Mocire simetriþne, izdužene parcelacije Mocire simetriþne, pravokutne, izdužene parcelacije Mocire pravokutne, izrazito izdužene parcelacije Mocire pravokutne, izdužene parcelacije Mocire asimetriþne, pravokutne, široke parcelacije Mocire poligonalnih oblika Mocire asimetriþne parcelacije, organskih i poligonalnih oblika Simetriþne, izdužene, uske terase Simetriþne, izdužene, široke terase Polja simetriþne, izdužene parcelacije Polja asimetriþne, izdužene parcelacije Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih pracela sa suhozidima Suhozidi asimetriþne, pravokutne i izdužene parcelacije Suhozidi poligonalnih oblika Suhozidi organskog, izrazito izduženog oblika

6.3.1

Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

Ranjivost prirodnog okoliša proporcionalna je poveüanju udaljenosti prirodnih znaþajki od raznih antropogenih formi. Pojavom ljudskom rukom stvorenih struktura u prostoru smanjuje se prirodnost, samoodrživost, vizualna vrijednost i druge prirodne kvalitete. Odmicanjem od antropogenog izvora kvaliteta raste kvaliteta okoliša, te se ranjivost poveüava. Vrednovanjem atributa prostornih znaþajki, npr. podatka o površinskom pokrovu reklasifikacijom u ocjene 0-5, ovisno o ranjivosti pojedinog tipa pokrova za neku djelatnost, te udaljenosti istih od antropogenog utjecaja ocjenama od 0-5, dobivamo matrice ranjivosti prostora. Na ovaj naþin modelirane su i ostale kvalitete krajobraza. Modelirana kvaliteta u podmodelu prirodnih kvaliteta krajobraza bila je prirodnost okoliša (hidrosfere, biosfere, pedosfere), a glavna analizirana prostorna znaþajka bila je oþuvanost i kompleksnost biotopa. Korišteni su podaci o tipu površinskog pokrova; površinskim vodama i udaljenosti od voda; bonitetu, tipu i propusnosti tla i nepoželjne blizine pojava u prostoru koje umanjuju prirodnost (negativni ljudski utjecaji). Podmodel ranjivosti prirodnih kvaliteta raÿen je posebno za svaku djelatnost.

101

6.3.2

Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Modelirana kvaliteta bila je izvornost kulturnog izriþaja u prostoru. Analizirane prostorne znaþajke bile su tradicionalni naþin poljoprivrednog korištenja tla (parcelacija, polja, suhozidi...), lokaliteti kulturne baštine (objekti tradicionalne arhitekture, arheološki lokaliteti i drugi specifiþni lokaliteti za podruþje obuhvata) i blizina autohtonog površinskog pokrova. Podmodel kulturnih kvaliteta modeliran je za cijelo podruþje obuhvata i ugraÿivan je kao zajedniþka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti.

6.3.3

Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Provedena je analiza vidljivosti podruþja obuhvata s najvažnijih prometnica i panoramskih toþaka definiranih u prostorno-planskoj dokumentaciji opüina i gradova na podruþju obuhvata. Na vidljivom dijelu podruþja se zatim pristupilo vrednovanju površinskog pokrova s obzirom na þitljivost i snagu vizualnih kvaliteta: oblika, forme, boje, teksture i strukture. Takoÿer je vrednovan vizualni potencijal cijeloga podruþja, bez obzira na njegovu vidljivost. Ulazni podaci su bili dinamika reljefa (veüa razvedenost terena na jedinici površine znaþila je veüu dinamiku) i podatak o površinskom pokrovu. Vizualni potencijal se vrednovao kao srednja ocjena bliskog, srednjeg i dalekog plana promatranja pojedinog elementa površinskog pokrova na terenu razliþite dinamike. Rezultati tih dvaju analiza su zatim spojeni, þime je, uz prikaz potencijala prostora dodatno naglašen i najvidljiviji prostor. Podmodel vizualnih kvaliteta modeliran je za cijelo podruþje obuhvata i ugraÿivan je kao zajedniþka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti

6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti 6.4.1

Izgradnja cestovne infrastrukture i brze željeznice

6.4.1.1 Pojavni oblici djelatnosti U podruþju koji se odnosi na Estuarij rijeke Krke planira se djelatnost izgradnje prometne infrastrukture koja, uz cestovni promet, obuhvaüa i željezniþki promet, i to na naþin naveden u prostornim planovima: a) Izgradnja cestovne graÿevine s pripadajuüim graÿevinama i ureÿajima autoceste: - Jadranska autocesta (JAC) Rijeka – Zadar – Šibenik – Split – Dubrovnik - na postojeüoj cesti Drniš – Ĉevrske (Ž6246) planirana je izgradnja nove dionice ceste i mosta preko rijeke Krke. Trasa ove dionice u Planu je naþelno postavljena i zahtijeva daljnja istraživanja uzimajuüi u obzir osjetljivost prostora NP Krka; održavanje, ureÿenje i rekonstrukcija postojeüih državnih cesta s izgradnjom obilaznica naselja

102

b) Željezniþke graÿevine s pripadajuüim graÿevinama: - planirana željezniþka pruga velikog kapaciteta i brzine do 250 km/h Graþac – Raduþiü – Oklaj – Šibenik – Split - alternativni koridor jadranske željezniþke pruge Split – Šibenik – Zadar - održavanje, ureÿenje i rekonstrukcija postojeüih magistralnih željezniþkih pruga, te kolosijeci i - pružna postrojenja na kolodvorima, osim industrijskih kolosijeka, kolodvorskih i pogonskih zgrada. Napomena: Izgradnja cestovne i željezniþke infrastrukture po svojoj pojavnosti i djelovanju u prostoru, i u fazi izgradnje i fazi funkcioniranja, dijele sliþne potrebe i utjecaje, stoga üe biti tretirane kao iste. Specifiþne znaþajke utjecaja koje neka od njih ima napomenut üe se u tekstu. 6.4.1.2 Analiza djelatnosti Tablica 7. Cestovna infrastruktura - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša UGROŽENE KOMPONENTE

ZAHVAT Dovoz i odvoz sredstava za izgradnju infrastrukture

ýišüenje koridora

dovoz materijala

- BIOSFERA - HIDROSFERA

dovoz mehanizacije odvoz mehanizacije odvoz materijala

- BIOSFERA - VIZUALNE KVALITETE

micanje postojeüih struktura

- BIOSFERA - GEOSFERA - KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST - BIOSFERA - GEOSFERA - ATMOSFERA - KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST - VIZUALNE KVALITETE - BIOSFERA - GEOSFERA - KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST - VIZUALNE KVALITETE

sjeüa postojeüih stabala

sjeüa grmlja

Zemljani radovi

Konstrukcijski radovi

odvoz biljnog materijala iskopavanje zemljišta nasipavanje zemljišta i nabijanje podloge podizanje nosaþa mostova i/nadvožnjaka, ceste ili željeznice

- BIOSFERA - PEDOSFERA - BIOSFERA - GEOSFERA

PROCESI I UTJECAJI - gubitak staništa - taloženje sitnih þestica koje zagaÿuju vodu za opskrbu organizama - poveüanje buke - smanjene vizualne kvalitete okoliša - uništavanje staništa - zagaÿenje tla mazivima iz mehanizacije - gubitak staništa - promjena strukture tla - promjena migratornih linija - promjena strukture tla - promjena pokrivaþa tla i namjene prostora - gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokrivaþa tla - smanjene vizualne kvalitete

- GEOSFERA - VIZUALNE KVALITETE

- gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokrivaþa tla - smanjene vizualne kvalitete - gubitak staništa i prirodnog humusa - manja proizvodnja kisika - promjena reljefa i strukture tla - poveüanje opasnosti od erozije - gubitak staništa u pedosferi - promjena reljefa i strukture tla - moguüe smanjenje vizualne kvalitete

- GEOSFERA - BIOSFERA

- promjena strukture tla i reljefa - buka

- BIOSFERA - ATMOSFERA - GEOSFERA - BIOSFERA

103

Spajanje na postojeüu infrastrukturu

Korištenje prometne infrastrukture

Održavanje prometne infrastrukture

asfaltiranje

- VIZUALNE KVALITETE - PEDOSFERA - HIDROSFERA

graÿenje mostova i nadvožnjaka i nasipa gradnja pristupnih casta i odvojaka

- VIZUALNE KVALITETE - GEOSFERA - BIOSFERA - GEOSFERA - ATMOSFERA

- moguüe smanjenje vizualne kvalitete - smanjivanje propusnosti tla za vodu - promjena strukture tla - moguüe smanjenje vizualne kvalitete - destabilizacija matiþne podloge - promjena migratornih linija - promjena strukture tla - veüa zagaÿenost zraka zbog prometovanja - promjena migratornih linija - promjena strukture tla - promjena strukture tla - promjena vodnog režima okoline

kopanje kanala za odvodnju prikljuþivanje na postojeüe sustave odvodnje potrošnja nafte

- BIOSFERA - GEOSFERA

- ATMOSFERA - HIDROSFERA - GEOSFERA

- zagaÿenje zraka - taloženje olova u vode i tlo te vegetaciju

emisija štetnih plinova

- ATMOSFERA - GEOSFERA - HIDROSFERA

prometovanje

asfaltiranje

- GEOSFERA - ATMOSFERA

þišüenje kanala uz cestu

- BIOSFERA - HIDROSFERA

popravci asfalta na cesti zimsko održavanje /posipanje soli

- BIOSFERA - ATMOSFERA

- zagaÿenje zraka - izumiranje životinja i biljaka - taloženje štetnih þestica u površinske vode i vegetaciju - zagaÿenje zraka - unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka i oneþišüenim poplavnim vodama - negativan psihološki utjecaj na živa biüa zbog buke i neugodnih mirisa - buka - nestanak tradicionalnih poljoprivrednih površina - s manjene vizualne kvalitete - vibracije i buka - smanjena propusnost tla - grijanje zraka - uništavanje bioraznolikosti - buka - promjena vodnog režima podruþja - zagrijavanje zraka - buka - buka strojeva i neugodan miris - zagaÿenje podzemnih voda i organizama te zasoljavanje tla - uništavanje biljaka neotpornih na sol

- HIDROSFERA - PEDOSFERA

ATMOSFERA GEOSFERA HIDROSFERA BIOSFERA TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE - VIZUALNE KVALITETE - KULTURNI OBJEKTI

- BIOSFERA - GEOSFERA - HIDROSFERA

6.4.1.3 Utjecaj na okoliš HIDROSFERA Prometna infrastruktura ima gotovo jednak negativan utjecaj na ekološke þimbenike u fazi izgradnje kao i u fazi funkcioniranja. Skidanjem površinskog pokrova tla poveüava se procjeÿivanje oneþišüene vode (þestice graÿevinskog materijala, goriva i maziva iz strojeva) sa gradilišta u dublje slojeve, pa tako prijeti zagaÿenju podzemnih voda. Bez površinskog pokrova olakšava se otjecanje padalina do postojeüih površinskih voda, te se poveüava moguünost njihova oneþišüenja. Izravan negativan utjecaj proizlazi iz širenja þestica prašine, olova, maziva i ulja koja se tijekom vremena sedimentiraju u vodi i ugrožavaju kvalitetu vode, a posljediþno i živi svijet. Postavljanje sustava za odvodnju slivnih voda sa cesta mijenja vodne odnose na širem 104

podruþju. Za vrijeme velikih padalina kada odvodni sustav ne može podnijeti koliþinu vode koja pritjeþe, sva oneþišüenja sa prometnica bujicom üe se sliti u površinske vode (potoci, rijeke, jezera). GEOSFERA Izgradnja prometne infrastrukture ima znaþajan utjecaj na geologiju tla, pogotovo pedološku kvalitetu tla - strukturu, teksturu, propusnost i sl. Skidanjem vegetacije i površinskog sloja tla pri iskopavanju prometne trase i njegovo prenošenje, te izgradnja nasipa, poveüava moguünost erozije tla i narušava prirodan izgled reljefa. ýinjenica da u procesu izgradnje i funkcioniranja ceste nastaju oneþišüavajuüe tvari (þestice graÿevnog materijala, olovo, ulja, nafta, asfalt) koje se sedimentiraju u tlo u okolišu ili ispiru prilikom oborina, te raznose vjetrom, bitno utjeþe na staništa pedosfere i biološke uvjete na površini i samu kvalitetu tla. Posebno su ugrožena vodopropusna tla koja dopuštaju zagaÿenja do najdubljih slojeva i procjeÿivanje u podzemne vode. Cestovna infrastruktura, kao i u sluþaju hidrosfere, negativno utjeþe na pedosferu zbog unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka i oneþišüenim poplavnim vodama. Na oneþišüenom tlu rijetko se razvija zdrava vegetacija, a time je i prisutnost životinja smanjena. Izgradnjom nosaþa za mostove i nadvožnjake, te probijanjem tunela, vrši se pritisak na matiþnu stijenu i ugrožava njezin stabilitet. ATMOSFERA Utjecaj izgradnje na temperaturu, vlagu, tlak i udio elemenata u zraku u fazi izgradnje je velik, ali se oþituje na makrorazinama. Ukoliko trasa prometnice prolazi šumskim podruþjem, negativan utjecaj izražen je u smanjenju proizvodnje kisika zbog sjeþe stabala za trasu ceste, ali i za okolni prostor kojim manevriraju radni strojevi. U fazi funkcioniranja izraženo je poveüanje emisije štetnih plinova i þestica prašine. BIOSFERA Izgradnjom prometne infrastrukture ponajprije se utjeþe na vegetaciju nekog podruþja zbog njenog krþenja, a samim time i na životinjski svijet, odnosno biotope i zajednice na tome podruþju. Tijekom faze pripremnih radova izgradnje biotopi se u potpunosti mijenjaju zbog krþenja vegetacije i mijenjanja postojeüih struktura. Najuoþljiviji je prostor krþenja visoke vegetacije šuma, koje su podruþja visokog biodiverziteta. Eventualno postojanje vodenih sustava u blizini trase bilo bi pod snažnim utjecajem zagaÿenja zbog þestica graÿevinskog materijala i olova, što se ponovno negativno odražava na živi svijet. Prometnice na neki naþin uvijek presijecaju migratorne putove mnogih životinja. Meÿu ostalim, migraciju životinja potaknut üe buka strojeva i prometa, a širenje štetnih plinova u okolici rezultirat üe nestankom izuzetno osjetljivih vrsta biljaka i životinja. Štetni plinovi iz ispušnih cijevi automobila uglavnom se nakupljaju u okolnoj vegetaciji, što ima znaþajan utjecaj na rast i kvalitetu bilja.

105

6.4.1.4 Utjecaj na kulturnu baštinu TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Tradicionalna poljoprivreda bazira se na tradicionalnim maslinicima i vinogradima, voünjacima, te raznim oblicima polja, terasa, suhozida i bilo kakvo krþenje za potrebe izgradnje predstavlja najizravniji i najjaþi negativni pritisak. Negativni utjecaj svakako se oþituje kroz izgradnju brzih prometnica u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina, koje üe zbog otrovnih plinova i teških kovina utjecati na prirodnost i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda na tim podruþjima. Tako üe se smanjiti želja i trud proizvoÿaþa da nastave sa uzgojem istih kultura na tome podruþju, što üe s vremenom zasigurno promijeniti tradicionalnu sliku kraja. U svakom sluþaju treba napomenuti da je prometna infrastruktura jedan od osnovnih elemenata za privlaþenje gradnje i investicija, stoga bi takav prostor, bogat tradicionalnim naþinom proizvodnje, vrlo vjerojatno nestao pod pritiskom napretka. KULTURNO-POVIJESNI OBJEKTI Kulturno-povijesni objekti obuhvaüaju arheološke lokalitete, stare gradske jezgre, te sakralne objekte. Najveüi je pritisak na njih ako se nalaze u neposrednoj blizini brzih prometnica, kada zbog velike koliþine oneþišüavajuüih þestica i plinova koji sedimentiraju može doüi do uništavanja površinskog sloja tih objekata. Znaþajan utjecaj mogu imati vibracije od koliþine prometa na brzim cestama i željezniþkim prugama. Buka i neugodni mirisi svakako neugodno utjeþu na psihološki osjeüaj ljudi u tom podruþju. KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST Mozaiþne poljoprivredne površine, te mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije i šuma, mogu se uništiti izgradnjom prometne infrastrukture, koja pridonosi površinskoj devastaciji tla, te vizualno odvaja proizvodne cjeline. Tada se, osim same slike kraja i krajobrazne raznolikosti, smanjuje i bioraznolikost, dolazi do degradacije pedosfere i hidrosfere u sluþajevima velikoga oborinskog ispiranja oneþišüenja, olova i ispušnih plinova, te sedimentiranja oneþišüavajuüih þestica nošenih vjetrom.

6.4.1.5 Utjecaj na vizualne kvalitete Vizualne kvalitete nekog podruþja þine prirodni, kulturni i tradicionalni elementi. Izgradnja prometnica specifiþna je djelatnost koja ima velik utjecaj na vizualnu kvalitetu podruþja kojim prolazi. Zbog linearnog oblika i dužine kojom prolazi kroz prostor (ovisno o tipu ceste koja se gradi), gotovo je nemoguüe izbjeüi negativan utjecaj, pogotovo kada se prometnica nalazi na veüim nagibima s razvedenim reljefom ili kada presijeca monolitan površinski pokrov (šumski sklop, kamen), što je þini izrazito uoþljivom u prostoru. Bilo da se radi o prirodnom ili veü izgraÿenom okruženju, pristup izgradnji mora biti takav da se ili prilagodi postojeüim oblikovnim ili prirodnim strukturama, ili pronaÿe lokacija koja nema „uvjeta gradnje“ ili je na vizualno nepristupaþnom podruþju.

106

6.4.2

Širenje turistiþkih zona i kampova

6.4.2.1 Pojavni oblici djelatnosti Prostornim planovima opüina i gradova na podruþju obuhvata planira se širenje turistiþkih zona i izgradnja kampova. Turizam se definira kao „privremeno kretanje ljudi na odredišta izvan njihovih normalnih lokacija rada i boravka, aktivnosti kojima se bave za vrijeme boravka na tim odredištima, te ustanovama koje udovoljavaju njihovim potrebama“ (Mathieson & Wall, 1982.). Stupanj utjecaja na okoliš ovisi o tipu turista i intenzitetu korištenja lokacije (Gartner, 1996.). Dnevni turisti, koji borave na lokaciji 1 dan; ljetni (sezonski) turisti; turisti bus-tura (tranzitni), koji na lokaciji borave od nekoliko minuta do nekoliko dana. Dnevni turisti utjeþu na okoliš putem transportnih sredstava i svojim aktivnostima. Sezonski turisti imaju sliþan uþinak koji ima i kumulativnu komponentu, buduüi da borave na jednom mjestu duže vrijeme; no istovremeno oni þesto imaju i pozitivan uþinak u održavanju okoliša. Utjecaji ovise i o tipu aktivnosti; pasivne aktivnosti kao fotografija generiraju drugaþije utjecaje od vožnje gliserom. 6.4.2.2 Analiza djelatnosti Tablica 8. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša ZAHVAT - raskrþivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja nove komunalne infrastrukture / prikljuþivanje - izgradnja boravišnih objekata - izgradnja gospodarskih i servisnih objekata - izgradnja cestovnih prometnica - izgradnja garaža / parkirališta - izgradnja pješaþkih putova i površina

- izgradnja i rad marina, luka i ostalih struktura na kontaktu voda/kopno

- servisne djelatnosti, ugostiteljstvo, trgovaþka djelatnost

UGROŽENE KOMPONENTE (-) Pedosfera (-) Biosfera

(-) Hidrosfera

PROCESI I UTJECAJI - izmjena strukture tla - poveüanje nepropusnih površina - gubitak staništa i isušivanje moþvara (ptice, sisavci, gmazovi) - izmjena pokrivaþa tla - promjena migratornih linija i fragmentacija staništa - površinske otpadne vode Æ vodena tijela

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Karakteristiþna slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza

- (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - nestanak tradicionalnog naþina života i vrijednosti

(-) Biosfera (-) Voda

- izmjene vodnog režima - izmjene koncentracije hranjivih tvari - uništenje staništa - poveüanje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka - izmjene linije obale

(-) Geosfera (-) Karakteristiþna slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza (+/-) Karakteristiþna slika krajobraza (+/-) Prirodna baština

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) poveüanje standarda okolnih naselja

107

(+/-) Kulturna baština - boravak ljudi - kretanje, rekreacija i odmor (pješaþenje i plovila)

(-) Biosfera (-) Prirodna baština

(-) Tlo (-) Hidrosfera - prometovanje ljudi i dobara po javnim površinama i prometnicama

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- izgradnja i održavanje rekreacijskih površina i objekata i ozelenjivanje boravišnog okoliša - izgradnja i održavanje parkovnih površina i sportskih terena i igrališta - odvodnja otpadnih voda

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Hidrosfera

- nestanak tradicionalnog naþina života i vrijednosti - pritisak na sustave odvodnje Æ podzemne vode Æ površinske vode - porast broja algi - izmjena ekosustava (kopnenih, vodenih) - unos novih vrsta - promjena ponašanja faune - ošteüenja podmorske i kopnene flore i faune - ugrožavanje staništa ptica, malih sisavaca, gmazova - nestanak rijetkih biljki - šumski požari - degradacija boravišne kvalitete voda (cvjetanje) - izlijevanje nafte, ulja i kemikalija - površinske otpadne vode Æ podzemne vode Æ vodena tijela - porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda - pesticidi, herbicidi Æpodzemne vode Æ vodena tijela - porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda - (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - ubrzavanje eutrofikacije vodnih sustava u neposrednoj blizini

6.4.2.3 Utjecaj na okoliš POTROŠNJA RESURSA Turizam izravno poveüava pritisak na postojeüe energetske resurse: poveüava se potrošnja goriva, pitke vode, struje, a zbog poveüanog rizika od požara smanjuju se i šumski resursi. Svi ti pritisci utjeþu na lokalnoj razini, te se dalje propagiraju na regionalnu i državnu razinu, ovisno o veliþini pritiska. ZRAK Najveüi negativni utjecaj na zrak u turizmu proizlazi iz poveüanja automobilskog prometa, što se oþituje uz prometnice i veüe turistiþke zone. TLA I VODE Utjecaji na okoliš nastali uslijed izgradnje objekata turistiþke industrije istovremeno su trenutni i postupni. Razvoj turizma ukljuþuje izgradnju i razvoj boravišnih objekata, cestovne infrastrukture, trgovina, restorana, turistiþkih atrakcija i interesnih objekata, apartmana neposredno uz obalu, vodoopskrbnih objekata, ureÿaja za proþišüavanje i odvodnju otpadnih voda. Pri tome su bitni i kumulativni, postupno rastuüi utjecaji koji þesto nisu predviÿeni u razvoju prije nego što postanu oþiti u okolišu (Gartner, 1996.), kao što je, na primjer, procjeÿivanje hranjivih tvari iz septiþkih jama u vodna tijela tijekom dugog niza godina, što ubrzava eutrofikaciju. 108

Turistiþka infrastruktura može negativno utjecati na kvalitetu vode zbog poveüanog pritiska otpadnih voda na malom podruþju turistiþkih zona. Poveüani pritisak na sustave odvodnje i tretiranja mogu uzrokovati i izravni izljev netretiranih otpadnih voda u okoliš. Takvi rizici su þesto sezonske naravi, pogotovo za vrhunca turistiþke sezone. Poveüan broj vodonepropusnih površina (asfalt, beton, poploþenja) poveüava postotak suvišne površinske vode koja dolazi do vodenih tijela. Ta suvišna voda sadrži hranjive tvari, suspenzije, ulja i razne otopljene plinove. Navedene tvari takoÿer doprinose eutrofikaciji, rastu algi, izmjenama u ekosustavu (smanjenje broja riba, ošteüenja koraljnog sustava). Poveüan broj algi (cvjetanje mora) negativno utjeþe na turizam (izgled i miris vode može biti odbojan) (Edington & Edington, 1986.). Taj se problem dalje može poveüati uništenjem moþvarnih podruþja koja su, osim što su bogata staništa, i prirodni þistaþi takvih podruþja (Goldman, 1989.). Izgradnja u obalnim podruþjima može imati negativan utjecaj u vidu poveüanja erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka kao posljedice izgradnje umjetnih luka. Nadalje, ove strukture mogu umanjiti vizualnu vrijednost okoliša. Izgradnja marina može izmijeniti vodni režim, koncentraciju hranjivih tvari ili uništiti staništa (Mathieson & Wall, 1982.). Turistiþki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politiþke i ekonomske vrijednosti podruþja pomaže njihovom oþuvanju i zaštiti. Turisti žele oþuvati podruþje na kojemu borave, što izravno utjeþe na politiþke odluke. (Gartner, 1996.). Ostale ekonomski koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta. IZMJENE I FRAGMENTACIJA STANIŠTA Negativne utjecaje i/ili ošteüenja ekosustava i staništa može uzrokovati turistiþka infrastruktura, aktivnosti, rekreacijska plovila i krstareüa plovila. Plovila mogu propelerima ili izvlaþenjem na kopno izravno oštetiti vodenu vegetaciju. Izgradnja infrastruktura (marine, ceste, objekti) može uništiti staništa (pogotovo osjetljiva moþvarna staništa). Ronjenjem i planinarenjem turisti mogu ošteüivati ili ugrožavati ekosustave ostavljanjem otpada, gaženjem vodene i kopnene vegetacije, nezakonitim iskorištavanjem vodnih resursa ili otkidanjem dijelova podmorja (školjkaša i ostale faune i/ili flore). Takvi utjecaji su mali, ali kumulativni – tisuüe turista kontinuirano tijekom vremena mogu uzrokovati znatnu štetu na velikom podruþju. Utjecaj se poveüava ukoliko se lokalno stanovništvo ukljuþi u eksploataciju podmorja u svrhu prodaje suvenira. Utjecaj na kopnene ekosustave je takoÿer izražen – ostavljanjem otpada i uništavanjem flore. Najveüi je i najjaþi utjecaj prilikom prvoga turistiþkog kontakta s podruþjem, kada u potpunosti nestaju najosjetljivije biljke ili se smanjuje njihov broj . Posljedica takvog kumulativnog uþinka je opstanak samo najizdržljivijih biljaka. Konstantni pritisak takoÿer uništava skrovišta malih sisavaca, reptila i ptica (Edington & Edington, 1986.). Upotreba drveta kao materijala za potpalu ili u druge svrhe mijenja dobnu strukturu šumskih zajednica, a paljenje vatre može uzrokovati i požare. Ostavljanje otpada doprinosi mijenjanju lokalnog sastava tla, ometa fotosintezu pokrivajuüi biljke, te može uzrokovati oportunistiþko navikavanje faune na biološke otpatke kao hranu, kao i na navikavanje faune na ljudsku prisutnost. Izgradnja i održavanje turistiþke infrastrukture, kao i aktivnosti turista, mogu imati raznovrsne negativne utjecaje na divlje životinje. Utjecaji turistiþke infrastrukture mogu biti izravni, npr. presijecanjem migratornih linija, ili neizravni - npr. utjecaj javne rasvjete ili buke.

109

Turisti ometaju divlje životinje izmjenom njihovih prehrambenih navika (izravno hranjenjem ili neizravno ostavljanjem biološkog otpada), te izmjenom staništa hodanjem/boravkom ili vožnjom po njemu.

6.4.2.4 Utjecaj na kulturnu baštinu Turizam utjeþe i na karakter naselja koja se nalaze uz znaþajna turistiþka odredišta. Daljnji razvoj tih zajednica može imati negativne posljedice sa društveno-kulturološko-estetskog aspekta (indiskriminarajuüi, individualni, raspršeni pristup razvoja turistiþki privlaþnog sadržaja i gubitak tradicionalnog naþina života). Prilazna podruþja turistiþkim zonama þesto bivaju popunjena raznim sadržajima (restorani, noüni klubovi, rekreacijski objekti, kiosci brze prehrane, moteli, suvenirnice). Takav scenarij je posebno izražen ukoliko važi zabrana izgradnje u samoj turistiþkoj zoni, npr. ako je rijeþ o nacionalnom parku. Još manje vidljiv utjecaj je postupna, ali stalna transformacija podruþja iz prirodnoga u izgraÿeni okoliš. Rastom broja turista, raste i potreba za servisima i uslugama. S vremenom ta izgradnja zasjeni prirodne kvalitete, te se fokus turistiþke privlaþnosti pomiþe na umjetne atrakcije. Relph opisuje ovaj proces kao „uništenje lokalnog i regionalnog krajobraza zapoþeto turizmom, te zamjenom prirodnog krajobraza konvencionalnom turistiþkom arhitekturom, sintetskim krajobrazom i pseudo-mjestima“ (Relph, 1976.). POZITIVNI UTJECAJI Turizam þesto generira prihode izravno iz kvaliteta prirodnih ili kulturnih okruženja. Buduüi da su izvor prihoda, ulaganje sredstava u rekonstrukciju, održavanje ili poboljšanje tih kvaliteta može imati pozitivan utjecaj. Turistiþka infrastruktura takoÿer ima potrebu za mnogobrojnom radnom snagom, što može imati pozitivan utjecaj (zaposlenje, demografska slika, standard, prometna i komunalna infrastruktura) na okolno stanovništvo i naselja. Turistiþki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politiþke i ekonomske vrijednosti nekog podruþja pomaže njegovom oþuvanju i zaštiti. Turisti žele oþuvati podruþje na kojem borave, što izravno utjeþe na politiþke odluke. (Gartner, 1996.). Ostale ekonomske koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.

6.4.2.5 Utjecaj na vizualne kvalitete Turizam smanjuje estetske vrijednosti odredišta izgradnjom objekata koji su u sukobu s njihovim okruženjem, bio on prirodni ili kulturni, stvarajuüi „vizualno“ zagaÿenje (Andereck, 1993.; Mathieson & Wall, 1982.).

6.4.3

Izgradnja helidroma

6.4.3.1 Pojavni oblici djelatnosti Prostornim planom grada Vodica na podruþju obuhvata planira se izgradnja 2 helidroma: jedan na otoku Prviüu i jedan sjeverno od Srime.

110

6.4.3.2 Analiza djelatnosti Tablica 9. Helidrom - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša ZAHVAT - raskrþivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja objekata

- uzlet i slijetanje letjelica - skladištenje i korištenje goriva - izgradnja objekata

UGROŽENE KOMPONENTE (-) Pedosfera (-) Biosfera (-) Hidrosfera (-) Vizualne kvalitete krajobraza (-) Atmosfera (-) Hidrosfera (-) Biosfera (-) Kulturna baština

PROCESI I UTJECAJI - izmjena strukture tla - poveüanje nepropusnih površina - izmjena pokrivaþa tla - promjena migratornih linija i fragmentacija staništa - površinske otpadne vode Æ vodena tijela - smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - poveüana koliþina prašine i plinova u zraku - površinske otpadne vode Æ vodena tijela - promjena ponašanja faune - ugrožavanje staništa ptica - poveüana razina buke

6.4.3.3 Utjecaj na okoliš ATMOSFERA, HIDROSFERA I PEDOSFERA Postoje minimalni negativni utjecaji na kvalitetu zraka (koliþina prašine) prilikom izgradnje samog objekta, kao i poletno/sletnih aktivnosti helikoptera. Ostali negativni utjecaji proizlaze iz suspenzija, motornih ulja i raznih otopljenih plinova kao rezultat izgaranja fosilnih goriva i njihovog ispiranja u okolno tlo. Takvi utjecaji su, meÿutim, ograniþenog karaktera i mogu se smanjiti primjenom ispravnih mjera prilikom izgradnje i korištenja helidroma. DIVLJE ŽIVOTINJE I STANIŠTA Najizraženiji negativni utjecaj helidroma je buka letjelica, izražena prilikom ljetnih aktivnosti, odnosno uzlijetnja i slijetanja. Koliþina buke izravno ovisi o tehnologiji i tipu letjelice, te se mogu oþekivati uznemiravanja lokalne faune, pogotovo ornitofaune.

6.4.3.4 Utjecaj na kulturnu baštinu Moguüa su ošteüenja na povijesnoj arhitekturi uslijed vibracija.

6.4.3.5 Utjecaj na vizualne kvalitete Površina helidroma može biti negativan vizualni artefakt plošnog karaktera u prostoru. Snaga negativnog utjecaja izravno proizlazi iz samog mikrolokaliteta.

111

6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice Vrijednosne matrice su korištene za izravno vrednovanje poligonalnih prostornih podataka (npr. površinskog pokrova) i vrednovanje pojaseva udaljenosti od prostornog podatka. Pojedine matrice su udruživane u logiþne cjeline ili korištenjem aritmetiþkih funkcija koje zbrajaju (SUM) ili množe (PRODUCT) vrijednosti preklapajuüe prostorne jedinice ili putem dvodimenzionalnih interakcijskih matrica koje omoguüuju ruþnu dodjelu vrijednosti kod preklapanja dvije matrice. Prilikom korištenja aritmetiþkih funkcija kod udruživanje dvije ili više matrica prema potrebi su korišteni ponderi. Dodjeljivanjem pondera matrici sve vrijednosti se umnožavaju za vrijednost pondera, þime se poveüava ili održava njihova ocjena u daljnjem postupku udruživanja. Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u prilogu I, poglavlje 9.4.

6.5.1 Model ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza Najranjiviji prostor je onaj þiji su prirodni elementi najviše diferencirani - što znaþi da ima najveüu raznolikost biocenoza, fitocenoza i ekosustava. To su npr. podruþja uz potoke, pritoke, razne šumske površine, bušike, moþvarna podruþja, itd. - odnosno sva podruþja gdje se na priliþno malom podruþju izmjenjuju razliþiti tipovi fitocenoza, što nužno vodi do bogatstva jedinki i vrsta biosfere (flora i fauna). Zbog suprotnih þimbenika, najmanje su ranjivi prostori u blizina naselja, industrijskih zona i infrastrukture. 6.5.1.1 Grafiþki prilozi Karta 25. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.2 Model ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza Najranjiviji prostori su površine koje pokazuju uzorak tradicionalne poljoprivredne parcelacije, prostori oko tradicionalnih naselja, kao i svi elementi kulturne baštine. Dodatno je veüa ranjivost takvih podruþja ukoliko se nalaze blizu tradicionalnog agrikulturnog površinskog pokrova ili naþina korištenja tla (mozaiþni poljoprivredni krajobraz, vinogradi...), a manja ukoliko je podruþje blizu antropogenog elementa koji umanjuje kulturne kvalitete (npr. blizina odlagališta otpada). 6.5.2.1 Grafiþki prilozi Karta 26. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.3 Model ranjivost vizualnih kvaliteta krajobraza Ranjivost vizualnih kvaliteta krajobraza rezultat je kombiniranog vrednovanja reljefne dinamike prostora i površinskog pokrova (vizualni potencijal prostora). Takoÿer su dodatno vrednovane površine (na temelju vizualne zanimljivosti, odnosno meÿusobnih interakcija površinskog pokrova) vidljive s najvažnijih prometnica i panoramskih toþki definiranih u prostornim planovima.

112

6.5.3.1 Grafiþki prilozi Karta 27. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.6 Združeni model ranjivosti Združeni model ranjivosti dobiven je spajanjem modela ranjivosti prirodnih, kulturnih i vizualnih kvaliteta krajobraza svih triju djelatnosti (izgradnja marine, izgradnja turistiþkih naselja i izgradnja gospodarske zone). Raspodjela ocjena je vidljiva u Tablici 10. Od ukupne površine obuhvata, 2% je procijenjeno izuzetno ranjivim (ocjena 5), a 11,61% površine visoko ranjivim (ocjena 4). Tablica 10. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivosti Ocjene ranjivosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor

45429

15,25

99732

33,48

63966

21,47

34591

11,61

5 – najranjiviji prostor

5970

Ukupna površina obuhvata: 297928 piksela

6.6.1

Grafiþki prilozi

Karta XXVIII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000) Karta 28a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 28b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)

6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza Vrijednosna karta krajobraznih podruþja (dobivena prikupljanjem mišljenja javnosti i mišljenja struþnjaka) prikazana je usporedno s vrijednosnom kartom dobivenom pomoüu modela ranjivosti kvaliteta krajobraza. Dobiveni podaci su pogodni i za statistiþku obradu i ustanovljenje relacija izmeÿu prosjeþne ranjivosti pojedinog krajobraznog podruþja i ocjene samog krajobraznog podruþja.

113

Preklapanjem slojeva s obje vrijednosne karte dodatno se mogu naglasiti najranjivija podruþja u najviše ocijenjenim krajobraznim podruþjima.

6.7.1 Grafiþki prilozi Karta 29. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:250 000)

114

7. Pogodnost krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti 7.1 Metode rada Pogodnost krajobraza (engl. landscape suitability) za prihvat odreÿene djelatnosti koja se planira u prostoru znaþi pripisivanje vrijednosti krajobrazu ili traženje moguünosti da je prostor istovremeno nositelj dviju kvaliteta: da je nositelj najviših vrijednosti za razvoj, tj. prostor je privlaþan za razvoj djelatnosti, te da je ujedno stupanj ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane s obzirom na planiranu djelatnost najmanja. Metoda dvojne analize prostora (analiza razvojnih moguünosti i analiza ostvarivanja zaštitnih ciljeva) temelji se, kako je reþeno, na sustavnom pristupu rješavanju zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju. Zasebno modeliranje privlaþnosti prostora i ranjivosti prostora temeljeno je na opreþnim vrijednosnim sustavima i pripadajuüim kriterijima vrednovanja. Kod privlaþnosti prostora uzima se u obzir iskljuþivo razvojni aspekt – ekonomska korist ili interes. Kod ranjivosti kvaliteta krajobraza kriterij vrednovanja þini društveni javni interes za zaštitom prostora. One su ovdje bile zastupljene kao vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omoguüuje planerima analitiþko rasþlanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odreÿivanje pogodnosti prostora za odreÿenu planiranu namjenu – u ovom sluþaju turistiþko-rekreacijsku. U vrednovanju kombinacija korištene su vrijednosne matrice, a skala ocjena je bila od 1 najmanje pogodno, do 5 - najpogodnije. Radni postupak procjene pogodnosti krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijske djelatnosti ukljuþivao je: analizu djelatnosti s aspekta postojeüih i potencijalnih kvaliteta prostora koje su nositelji turizma i rekreacije – tj. konceptualizaciju modela privlaþnosti za razvoj turistiþko-rekreacijske djelatnosti u podruþju obuhvata pripremu baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata modeliranje privlaþnosti prostora za razliþite vrste turistiþko-rekreacijske namjene koje su sadržane u PPUG/O, koje je izvedeno u istoj veliþini homogene prostorne jedinice kao i kod modeliranja ranjivosti - 10x10 m modeliranje pogodnosti – združivanjem karte privlaþnosti i karte ranjivosti preuzete iz rezultata prethodne faze – ranjivost krajobraza (Slika 123.).

115

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

prostorni podaci

priprema modela MODELI RANJIVOSTI Djelatnost I Djelatnost II

MODEL PRIVLAýNOSTI Model privlaþnosti: turizam i rekreacija

Ukupni MODEL RANJIVOSTI za lot

Djelatnost III (turizam i rekreacija)

MODEL POGODNOSTI turizam i rekreacija

Slika 123. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti

Prilikom odreÿivanja pogodnosti krajobraza, i to kao vrijednosne kategorije, uzimali su se razliþiti naglasci ili aspekti takvog vrednovanja. Naime, odreÿivanje pogodnosti izvedeno je u 3 moguüe varijante: naglasak na više zaštitnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (zaštitni model pogodnosti); naglasak na više razvojnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (razvojni model), te kompromisno ocjenjivanje (istoimeni model). Metodološki, rezultati analitiþke faze ispitivanja pogodnosti krajobraza unutar procesa prostornog planiranja (u kojemu je ugraÿen zahtjev za zaštitom prostora, krajobraza i okoliša) obraÿenih u ovom prostoru ne predstavljaju osnovu za donošenje struþne odluke o optimalnom prostornom smještaju turistiþko-rekreacijske djelatnosti. Za takvu odluku trebalo bi suoþiti i vrednovati pogodnost krajobraza za druge razvojne aspiracije za i prema prostoru. S obzirom na projektni zadatak i cilj – razvoj i implementacija metoda zaštite krajobraza u procesu donošenja odluka sadržanih u planu namjene i korištenja površina – dvojna analiza prostora predlaže se kao alat.

116

7.2 Model privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost koncept Osnovni kriteriji definirani za konceptualizaciju privlaþnosti prostora za turizam i rekreaciju bili su: o udaljenost od morske obale: što bliže to privlaþnije Morska obala je okosnica turistiþkog razvoja, stoga je blizina obale vrlo važan þimbenik u generiranju privlaþnosti prostora za razvoj turizma i jedan od odluþujuüih kriterija. o povoljan nagib terena za izgradnju Odabirom što ravnijeg terena za izgradnju smanjuje se kompleksnost, odnosno troškovi izgradnje turistiþkih objekata, kako smještajnih, tako i uslužnih, a isto vrijedi i za potrebnu infrastrukturu. Ravan teren je nužan za smještaj auto-kampova (iskljuþuje se potreba za terasiranjem), te ima i manja ograniþenja u vezi s rekreacijskim potencijalom – kao što su izgradnja sportskih terena, golf igrališta i sl. o udaljenost od postojeüe infrastrukture: što bliže to privlaþnije Postojeüa infrastruktura uvelike smanjuje troškove izgradnje. o povoljna postojeüa namjena prostora iz površinskog pokrova Tip površinskog pokrova izravno utjeþe na troškove izgradnje – npr. moþvarna podruþja poskupljuju izgradnju zbog potrebe za isušivanjem podruþja, podruþja pod gustim sklopom šume zahtijevaju uklanjanje površinskog pokrova, dok je kod izgradnje na postojeüim pašnjacima ili travnjacima takav trošak minimalan. o udaljenost od ugoÿajnih / sadržajnih elemenata: što bliže to privlaþnije Osim blizine obale, privlaþna je i što veüa blizina ugoÿajnih, turistiþki zanimljivih elemenata površinskog pokrova (za šetnju, planinarenje, rekreaciju) kao što su šume, vode, itd. Kriteriji su postavljeni tako da obuhvaüaju širok raspon potencijalnih tipova turizma i njegovih manifestacija u prostoru (individualni objekti, kampovi, turistiþke zone, hotelski kompleksi, marine, rekreacijski i sportski tereni, itd.) Modeliranje na ovakav naþin omoguüuje povratak u simulirano stanje na naþin da se u njega ukljuþe razliþiti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili struþnim znanjima. Tako se u proces modeliranja mogu ukljuþiti i drugi kriteriji ili atributi prostora kao nositelji atraktivnosti prostora za neku djelatnost, u ovom sluþaju razvoj turizma.

7.3 Matrice privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Odabrani kriteriji privlaþnosti (koji su navedeni u prethodnom poglavlju) su u prostoru vrijednosno ocijenjeni pomoüu matrica (podmodela privlaþnosti), a sve su matrice udružene u zajedniþki, završni model privlaþnosti. Matricama privlaþnosti vrijednosno se opredjeljujemo prema prije odreÿenim karakteristikama prostora privlaþnih za turistiþku izgradnju. Na primjer, pri vrednovanju udaljenosti od pojedinih kriterija za privlaþnost, pojedini pojasi udaljenosti ocjenjuju se ocjenama 0-5, pri þemu je 0 117

apsolutno neprivlaþno, a 5 vrlo privlaþno, dok se, primjerice, podatak o površinskom pokrovu vrednuje reklasifikacijom površinskog pokrova u ocjene 0-5, ovisno o privlaþnosti pojedinog tipa pokrova za turistiþku djelatnost. Dobivene matrice se zatim udružuju i ugraÿuju u podmodele privlaþnosti (Slika 124.). Naþin udruživanja matrica ovisi o tipu korištenih podataka i logike podmodela. Može biti temeljen na aritmetiþkom postupku - pomoüu funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ruþnim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. U primjeru podmodela privlaþnosti za djelatnost turizma korištene su SUM i PRODUCT funkcije, te dvodimenzionalne matrice. Konaþan rezultat udruživanja u model privlaþnosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne privlaþnosti u matrici skale ocjena od 0-5. Pritom podruþja ocijenjena visokim ocjenama znaþe i veüu privlaþnost toga prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost. Matrice privlaþnosti s kalibracijom vrijednosti

Podmodeli privlaþnosti

morska obala

nagib terena Kriteriji privlaþnosti

infrastruktura

MODEL PRIVLAýNOSTI ZA DJELATNOST TURIZMA i REKREACIJE

površinski pokrov i namjena

ugoÿajni / sadržajni elementi 0-400 m

400-1000 m

1000-2000 m

2000-3000 m

3000-5000 m

500+ m

PRIMJER

Udaljenost od: Pjeskovita morska obala

Slika 124. Priprema matrica privlaþnosti i povezivanje podmodela u model privlaþnosti

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u Prilogu I, poglavlje 9.5.

118

7.4 Rezultat - model privlaþnosti Združeni model privlaþnosti dobiven je spajanjem svih podmodela privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost. Raspodjela ocjena privlaþnosti je vidljiva u Tablici 11. Od ukupne površine obuhvata, 6,28% je procijenjeno najprivlaþnijim (ocjena 5), oko 34% površine visoko privlaþnim (ocjena 4), a 33% privlaþnim za razvoj turizma. Tablica 11. Raspodjela ocjena modela privlaþnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Ocjene privlaþnosti 1 – najmanje privlaþan prostor 2 3 4 5 – najprivlaþniji prostor

Broj piksela 17413 167009 97000 102618 18702

% od ukupne površine 5,84 56,06 32,56 34,44 6,28

Ukupna površina obuhvata: 297928 piksela

7.4.1

Grafiþki prilozi

Karta 30. Karta privlaþnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

7.5 Rezultat - model ranjivosti Združeni model ranjivosti za djelatnosti turizma i rekreacije dobiven je spajanjem prirodnog, kulturnog i vizualnog podmodela ranjivosti prostora, koji su preuzeti iz rezultata prethodne faze. Izuzetno ranjivim (ocjena 5) procijenjeno je 1,85% ukupne površine, visoko ranjivim (ocjena 4) 11 % površine, a 18% površine obuhvata procijenjeno je vrlo malo ranjivim u odnosu na turistiþko-rekreacijsku djelatnost. Tablica 12. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Ocjene ranjivosti 1 – najmanje ranjiv prostor 2 3 4 5 – najranjiviji prostor

Broj piksela 53863 101287 71351 32894 5501

% od ukupne površine 18,08 34 23,95 11,04 1,85

Ukupna površina obuhvata: 297928 piksela

7.5.1

Grafiþki prilozi

Karta 31. Karta ranjivosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

119

7.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti koncept Pogodnost se, u kontekstu smještaja odreÿene djelatnosti na nekom podruþju, može opisati kao moguünost prostora za prihvaüanje razvoja djelatnosti (i svega što ta djelatnost podrazumijeva) þija je optimizacija nastala analiziranjem zadanog podruþja, izradom modela privlaþnost i ranjivosti, te pronalaskom kompromisa izmeÿu ta dva opreþna modela Spajanjem gotovog modela privlaþnosti i ranjivosti za odreÿenu djelatnost preko vrijednosne matrice dobivamo model pogodnosti.

Slika 125. Povezivanje modela ranjivosti i privlaþnosti u konaþni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacija

Dvodimenzionalnom matricom interakcije (Slika 125.) dovode se u odnos (preklapaju) vrijednosti modela privlaþnosti i ranjivosti, prateüi logiku: što veüa ocjena privlaþnosti i manja ocjena ranjivosti, to veüa pogodnost. Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utjeþe i na površinu dobivenog prostora. Stoga je poželjno stvaranje nekoliko podvarijanti, þime se omoguüuje odabir odgovarajuüeg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata, u ovom primjeru kompromisne, zaštitne i razvojne varijante. Tablica 13. Vrijednosne matrice modela pogodnosti

privlaþnost

Kompromisna varijanta

ranjivost

Zaštitna varijanta

120

privlaþnost

ranjivost

privlaþnost

Razvojna varijanta

Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utjeþe i na distribuciju pogodnog prostora. Stvaranjem nekoliko podvarijanti omoguüuje se odabir odgovarajuüeg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata. Prikazane su 3 varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisna varijanta.

7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni) Kod sve tri varijante (razvojna, zaštitna i kompromisna) najveüom ocjenom pogodnosti prostora za razvoj turistiþko-rekreacijske djelatnosti vrednovano je oko 10% ukupne površine prostora. Grafiþki su prikazane i postojeüe i planirane turistiþke zone definirane prostornim planovima opüina i gradova. Tablica 14. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijanta Ocjene pogodnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor

27694

9,3

2 – slabo pogodan prostor

34721

11,65

3 – pogodan prostor

89896

30,17

4 – vrlo pogodan prostor

66787

22,42

5 – najpogodniji prostor

27292

9,16

Ukupna površina obuhvata: 297928 piksela Tablica 15. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijanta Ocjene pogodnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor

10974

3,68

2 – slabo pogodan prostor

33576

11,27

3 – pogodan prostor

87033

29,21

4 – vrlo pogodan prostor

86938

29,18

5 – najpogodniji prostor

33087

11,11

Ukupna površina obuhvata: 297928 piksela

121

Tablica 16. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijanta Ocjene pogodnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor

9994

3,35

2 – slabo pogodan prostor

31274

10,5

3 – pogodan prostor

87420

29,34

4 – vrlo pogodan prostor

85908

28,84

5 – najpogodniji prostor

37188

12,48

Ukupna površina obuhvata: 297928 piksela

7.7.1 Grafiþki prilozi Karta 32. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000) Karta 33. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000) Karta XXXIV Pregledna karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:100 000) Karta 34a. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000) Karta 34b. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

122

8. Mjere/smjernice za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom 8.1 Metode rada Mjere/smjernice za razvoj i zaštitu krajobraza proizašle su iz nekoliko faza. Prva faza obuhvatila je pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadajuüih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj. Na taj naþin je izvršena analiza postojeüeg zakonodavnog okvira prostornog ureÿenja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz KEK-a. Pregledom je obuhvaüen Zakon o prostornom ureÿenju i gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode i pripadajuüi podzakonski akti koji se odnose na pitanja implementacije odredbi proizašlih iz Konvencije. U drugoj fazi analizirane su provedbene odredbe prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike. Navedeni dokumenti su analitiþki pregledani, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza. Treüa faza obuhvatila je definiranje mjera zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja, koristeüi se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Pristup definiranju takovih mjera ukljuþivao je, kako metodološki, tako i provedbeni aspekt poboljšanja sadašnjega stanja poimanja, analiza, vrijednosnih analiza i odluka vezanih uz krajobraz za lokalnu razinu odluþivanja u procesu prostornog planiranja. Predložene mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja prostorno su specifiþne za predmetno podruþje i formulirane na naþin koji je predviÿen prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), ukljuþujuüi i 2-3 turistiþke zone predviÿene istim planovima u podruþju obuhvata.

8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadajuüih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj Zakonom o prostornom ureÿenju i gradnji (Narodne novine 76/07), te Pravilnikom o obveznom sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04), kroz osnovne dijelove planova: polazišta, ciljeve, plan i provedbene odredbe obraÿuje se krajobraz kao jedan od prostornih resursa, te je zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih cjelina kao tema prisutna u prostornim planovima svih razina. Krajobraz se, meÿutim, obraÿuje sektorski, te su nerijetko propisane mjere zaštite krajobraza i prirodnih vrijednosti u koliziji s planiranim razvojem. Mehanizmi zaštite koji su definirani Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), kao što su procjena utjecaja na okoliš, strateška procjena utjecaja, kategorije zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode, te glavna ocjena utjecaja na prirodu, za sada ne osiguravaju adekvatnu zaštitu krajobraza. Prethodnim raspravama o nacrtu plana u procesu izrade plana, te instrumentom javne rasprave u fazi prijedloga plana, formalno je dana moguünost ukljuþivanja javnosti u proces izrade 123

prostornih planova. Pitanje je, meÿutim, koliko je ta moguünost iskorištena za ukljuþivanje krajobrazne politike u prostorno planiranje. Konvencijom o europskim krajobrazima zemlje potpisnice se obvezuju na provoÿenje mjera na nacionalnoj razini kroz opüe i posebne mjere, te se u odnosu na postojeüu politiku prostornog planiranja u Hrvatskoj predlažu sljedeüe mjere/smjernice za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom u Hrvatskoj:

a) OPûE MJERE (þl. 5 KEK) Obveza iz KEK-a: 1. uspostava i provoÿenje krajobraznih politika koje imaju za cilj zaštitu krajobraza, upravljanje i planiranje Prijedlog mjera/smjernica: -

integrirati politiku upravljanja krajobrazom u postojeüu politiku prostornog planiranja, te u planiranje i korištenje prirodnih dobara, tj. sektorske politike vodnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, zaštite prirode

integrirati politiku planiranja krajobraza u postojeüu politiku prostornog planiranja

odrediti strateške ciljeve upravljanja krajobrazom i planiranja krajobraza na eksplicitan naþin.

Obveza iz KEK-a: 2. uspostava postupaka sudjelovanja javnosti, lokalnih i regionalnih vlasti, te drugih strana koje su zainteresirane za odreÿivanje i provedbu krajobraznih politika Prijedlog mjera/smjernica: -

uvesti mehanizme sudjelovanja šire javnosti u poþetnoj fazi procesa odreÿivanja, tj. odluþivanja o tome što je u krajobrazu vrijedno, tj. što se želi zaštititi, i to na lokalnoj razini.

Obveza iz KEK-a: 3. ugraÿivanje krajobraza u politike regionalnog i urbanistiþkog planiranja, te u politike u vezi s kulturom, zaštitom okoliša, poljoprivredom, socijalnom i gospodarskom politikom, kao i u sve druge politike koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na krajobraz Prijedlog mjera/smjernica:

124

instrumentalizirati naþela prostorne održivosti razvitka i horizontalne integracije u zaštiti prostora u regionalnom i urbanistiþkom planiranju na naþin da se osjetljivost prostora uvaži kao metoda uvoÿenja zahtjeva za zaštitom krajobraza

analizirati dosadašnju uspješnost provedbe naþela prostorne održivosti razvitka i vertikalne integracije (državna-regionalna razina) u zaštiti prostora.

a) POSEBNE MJERE (þl. 6 KEK) Obveza iz KEK-a: Identifikacija i procjena: 1. izraditi Krajobraznu osnovu na državnoj razini a. identificirati vlastite krajobraze diljem državnog podruþja; analizirati njihove znaþajke, te snage i pritiske uslijed kojih se krajobrazi mijenjaju; primiti na znanje promjene b. procijeniti tako identificirane krajobraze, vodeüi raþuna o osobitim vrijednostima koje im pridaju zainteresirane strane i stanovništvo 2. Postupci takve identifikacije i procjene vodit üe se razmjenom iskustava i metodologije, organiziranom izmeÿu stranaka na europskoj razini. Prijedlog mjera/smjernica Ad 1. a) -

analizirati ulogu i svrhu Krajobrazne osnove na državnoj razini u odnosu na druge alate provedbe Konvencije (strateška procjena utjecaja na okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš i modeli za razumijevanje scenarija promjena krajobraza) s obzirom na kronologiju novih znanja o pogodnim alatima, mjerilima i znanstvenim modelima za implementaciju Konvencije

analizirati postojeüe uzroke i zapreke koji stoje na putu ostvarivanja ciljeva Konvencije koncentrirati se na realno i praktiþki ostvarivo u granicama profesionalne tolerancije

Ad 2. - sudjelovanje nacionalnih predstavnika na radionicama, seminarima i sastancima Vijeüa Europe i diseminacija informacija domaüoj struþnoj i znanstvenoj zajednici koja se bavi zaštitom, upravljanjem i planiranjem krajobraza.

Obveza iz KEK-a: Ciljevi kakvoüe krajobraza: Svaka se stranka obvezuje odrediti ciljeve kvalitete krajobraza za identifikaciju i procjenu krajobraza, i to nakon postupka sudjelovanja javnosti. Prijedlog mjera/smjernica: -

odrediti ciljeve kvaliteta krajobraza uz sudjelovanje javnosti na regionalnoj ili lokalnoj razini i uz obavezno suþeljavanje sa potrebama koje proizlaze iz prostornog ureÿenja (dakle politika ruralnog razvoja, poljoprivrede, vodnog gospodarstva, šumarstva, prometa, energetike) za odreÿeni karakter ili tip krajobraza.

Obveza iz KEK-a: Provedba: Svaka se stranka obvezuje da üe u svrhu uþinkovitosti krajobraznih politika uspostaviti instrumente s ciljem zaštite, upravljanja i/ili planiranja krajobraza. 125

Prijedlog mjera/smjernica: -

identificirati uþinkovitost postojeüih mehanizma koji usmjeravaju regionalne vlasti po pitanjima krajobraza u «svojim» koncepcijama prostornog ureÿenja i sektora primarnih djelatnosti: procjena utjecaja zahvata na okoliš

analizirati provedbu ciljeva Konvencije u odnosu na obvezujuüe politike EU; nacionalne strategije i programe (razvoj ruralnih podruþja – stupovi 2. i 3.; ESPON 2013 program), a u perspektivi korištenja sredstava Europskog regionalnog razvojnog fonda

analizirati domete zakonom predviÿenih mehanizama zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza za prostorno specifiþne cjeline (zaštiüene prirodne vrijednosti, ekološki znaþajna podruþja, osobito vrijedne krajobraze), koji se temelje ili üe se temeljiti na provedbi planova upravljanja zaštiüenim podruþjem, planova gospodarenja prirodnim dobrima, ocjenu prihvatljivosti zahvata u na zaštiüenom podruþju, a sve u odnosu na tipologiju krajobraza (razvrstavanje krajobraza prema svojim znaþajnim i karakteristiþnim obilježjima)

uspostaviti naþin kako se vrši monitoring uspješnosti provedbe, tj. buduüih rezultata akcija zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza.

8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike Analizom provedbenih odluka u prostornim planovima županija - mjera oþuvanja krajobraznih vrijednosti, uoþena je neujednaþenost u definiranju i ukljuþivanju krajobraznih politika u prostorno planiranje, od utvrÿivanja potrebe za izradom krajobrazinih osnova kao prostornoplanerske podloge i sinteze ekoloških, kulturno-povijesnih, estetskih i gospodarskih vrijednosti prostora, odnosno podloge za integralnu zaštitu raznolikosti i identiteta krajolika, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora, pa do nabrajanja konkretnih mjera i smjernica za uvažavanje, vrednovanje i oþuvanje krajobraza. Temeljni dokument zaštite prirode kojim se na nacionalnoj razini odreÿuje strategija i planiraju akcijski planovi zaštite krajobraza (NSAP zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 1999. i Konaþni nacrt revizije Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 2008.), identificiraju razlozi ugroženosti krajobraza, te predlažu sljedeüi ciljevi i mjere/smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza:

126

Tablica 17. Usporedba dokumenata NSAP-a 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

NSAP 1999. Krajobrazi

Konaþni nacrt revizije NSAP 2008. Krajobrazi

Temeljna metoda oþuvanja zaštita podruþja

intencija je vrednovanje i oþuvanje krajobraza na þitavom teritoriju Hrvatske - pomak od normativnog

Površine pod statusom zaštite oko 8,2% površine kopna zaštiüena podruþja prema ZZPe

9.01% kopna 0.07% mora zaštiüena podruþja prema ZZPe

43.6% kopna 69.8% mora Nacionalna ekološka mreža

Razlozi ugroženosti krajobraza neravnomjerna, jednoliþna, ambijentalno neusklaÿena urbanizacija

- prekomjerno iskorištavanje prirodnih dobara (izlov, krivolov, sjeþa, sakupljanje, uznemiravanje) - izgradnja infrastrukture, što dovodi do gubitka staništa (prometnice, energetski objekti, vodnogospodarske graÿevine) - poljoprivredne djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili zapuštanje travnjaþkih površina) - unos stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave - oneþišüenje okoliša (tla, vode, zraka) - urbanizacija prostora, globalne klimatske promjene

Ostali razlozi ugroženosti Nedostatna je integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i ureÿenja prostora; neki ambiciozni razvojni planovi, þiji utjecaj i posljedice po prirodu i okoliš nisu dovoljno sagledani; turizam je još uvijek takav da ugrožava ekološku ravnotežu prostora; odlazak seoskoga stanovništva u gradove i društvenogospodarske promjene na selu. Opüi strateški ciljevi: 1. provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 2. kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 3. procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 4. izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

127

5. provesti akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti uþinke provedbe akcijskih planova (monitoring) 7. razviti mehanizme provedbe (ukljuþujuüi zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješüivanje, mehanizme financiranja i dr.) Strateški cilj – oþuvanje krajobraza - svim prikladnim metodama osigurati oþuvanje postojeüe krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske

- osigurati oþuvanje krajobraza kroz instrumente za njegovu zaštitu, upravljanje i planiranje, koji su utemeljeni na identifikaciji i stanju njegovih obilježja, te provedenoj inventarizaciji i kategorizaciji

Strateške smjernice - naþiniti detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih znaþajki koje proizlaze iz njihova meÿudjelovanja, sukladno nadležnosti pojedinih tijela državne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i þine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog ureÿenja, graditeljstva i stanovanja, sukladno Zakonu o prostornom ureÿenju, skrbi putem dokumenata prostornog ureÿenja o prostoru Države - na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme oþuvanja postojeüe krajobrazne raznolikosti i kljuþnih znaþajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje - u postojeüim propisima o zaštiti prirode i zaštiti okoliša naglašenije i odreÿenije regulirati zaštitu krajobraza - utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemljišta, kako bi ih se potaknulo na održavanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i zaštitu njihovih prirodnih i kulturnih znaþajki - poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i

128

- sustavno pristupiti oþuvanju krajobraza - spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza - osigurati implementaciju KEKa te krajobrazne osnove

Smjernice za naredno razdoblje kako su navedene u Izvješüu o stanju prirode 2000-2006. - sustavno pristupiti izradi klasifikacije krajobraznih tipova Hrvatske - inventarizirani krajobrazne tipove RH - razviti standardnu metodologiju za valorizaciju krajobraza i zaštititi najvrednija podruþja - raditi na koordinaciji i edukaciji struþnjaka za inventarizaciju i valorizaciju krajobraza - ojaþati zakonske mehanizme za zaštitu krajobraza pri prostornom planiranju

ukljuþivati elemente tradicijske arhitekture Akcijski planovi - izrada Krajobrazne osnove Hrvatske kao prostorno-planske podloge za utvrÿivanje temeljnih vrijednosti krajobraza. Podloga za izradu Krajobrazne osnove sa stajališta biološke raznolikosti je podatak i dokument za izradu prostornih planova.

A) sustavno pristupiti oþuvanju krajobraza

- donošenje propisa za uspostavu Krajobrazne osnove Hrvatske, kao obveze na razinama prostorno-planskih dokumenata županija, gradova i opüina.

B) spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza

- ugraÿivanje odredbi o zaštiti krajobraza u propise iz djelokruga prostornog ureÿenja, prometa, te zaštite prirode i zaštite okoliša - inventarizacija i izrada programa zaštite geološke baštine Republike Hrvatske - inventarizacija i izrada programa zaštite dijelova kulturne baštine važnih za oþuvanje identiteta pojedinih tipova krajobraza Ili prioritetna tema: zašita krajobraza

1. osnovati nacionalno povjerenstvo za krajobraz 2. donijeti nacionalni program za implementaciju KEK-a

1. izraditi i implementirati Krajobraznu osnovu Hrvatske u suradnji relevantnih sektora (prostorno planiranje, zaštita prirode, zaštita okoliša, kultura, promet, šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, energetika, prosvjeta, znanost) 2. poticati projekte s ciljem jaþanja svijesti javnosti o krajobraznim vrijednostima C) osigurati implementaciju KEK-a i Krajobrazne osnove 1. poticati aktivnosti struþnjaka na oþuvanju krajobraza

problem: nepovratni gubitak kulturnih krajobraza zaštitni cilj: zaštititi i poboljšati kulturne i vizualne kvalitete krajobraza mjera zaštite: inventarizacija i karakterizacija krajobraza Hrvatske, te vrednovanje iznimnih krajobraza i njihovo kartiranje.

Temeljem provedene analize predlažu se metodološke smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza. Za poboljšavanje razvoja politika krajobraza u odnosu na prostorno planiranje predlažu se sljedeüe smjernice: - razviti i uspostaviti zajedniþki jezik, zajedniþko razumijevanje krajobraza, koji je Konvencijom poiman holistiþki, te definirati zajedniþku terminologiju - definirati ciljeve kvaliteta krajobraza izmeÿu sektora (horizontalna integracija) - akceptirati razliku izmeÿu dva osnovna pristupa u zaštiti krajobraza: izravna (neposredna zaštita – prostorni rezervati/zaštiüena podruþja) i neizravna (posredna zaštita). Potonji pristup (analize ranjivosti kvaliteta krajobraza) uvesti kao alat u proces prostornog planiranja koji ima zadaüu odrediti optimalnu namjenu i korištenje prostora/površina.

129

u prostorno planiranje kao interdisciplinarnu djelatnost, te institucionalni i tehniþki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, ukljuþiti i struþnjake koji imaju eksplicitna metodološka znanja o krajobraznim analizama i vrednovanju krajobraza na razini informacija o krajobraznim vrijednostima poimati razliku izmeÿu vrijednosnih opredjeljenja (što bi trebalo zaštititi?) i opisa/deskripcija fiziþkog stanja krajobraza (ono što jest?) vizualne kvalitete krajobraza tretirati kroz funkciju frekvencije promatraþa i kvalitete promatranog, što treba dodatno objektivizirati ukljuþivanjem šire javnosti, i to u poþetku procesa planiranja koncept zaštiüene vizure ili zaštite od vizualnog zagaÿenja zamijeniti konceptom traženja najpogodnijih lokacija za smještaj odreÿenih djelatnosti, tj. kao alat koristiti stratešku procjenu utjecaja na okoliš u upravljanju s ciljem oþuvanja i/ili poboljšanja kulturnog krajobraza (rekonstrukcija i revitalizacija) uzeti u obzir i financijski aspekt/subvencioniranje održavanja površina na tradicijski naþin integrirati zaštitu kvaliteta krajobraza, njihovo upravljanje i planiranje sa sektorima (vodoprivreda, energetika, šumarstvo, poljoprivreda) pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta prvo preispitati kao mjeru zaštite, na naþin simulacije moguüih krajobraznih scenarija potrebitost Krajobrazne osnove, u smislu donošenja preporuka i mjera režima korištenja odreÿenog ozemlja, proširiti i na plansku kategoriju namjene površina u vrednovanju krajobraza, odluci o stupnju njegove pogodnosti za lociranje nove djelatnosti, tj. zahvata u prostor, ne pristupati iskljuþivo na naþin faktora izluþivanja (tj. izbjegavati puko korištenje izraza poput: duž cesta, po istaknutim reljefnim uzvisinama, po obrisima uzvišenja i vrhovima, raspršena izgradnja uz morsku obalu ili rijeke, veü optimizacijom utvrditi i argumentirati je li odreÿeno podruþje pogodno ili ne.

Prijedlog metodoloških smjernica za koncipiranje Krajobrazne osnove je kako slijedi: - treba razluþiti da se radi o vrsti predplanske podloge koja govori o tipologiji krajobraza, koji se svrstavaju u vrijednosne klase - treba razluþiti o kojem mjerilu ili za koju razinu prostorno-planskih dokumenata (državna, županijska, gradska ili opüinska) bi se ona pripremala - prilikom valorizacije (vrednovanja) razliþitih tipova krajobraza, osim struþne javnosti, ukljuþiti i širu javnost, sukladno prethodnoj toþki, kao i odreÿenje tehnike prikupljanja vrijednosnih preferencija javnosti (anketna istraživanja, radionice, intervjue) - prilikom odluþivanja o tomu koja su to najvrednija podruþja koje treba zaštiti voditi raþuna o upravljanju podruþjima s obzirom da se upravljanje odnosi na regulaciju možebitnih promjena u željenom smjeru - osigurati mehanizme provedbe i subjekte kontrole ili nadzora. Za definiranje sustavnog pristupa oþuvanju, upravljanju i planiranju krajobraza predlažu se sljedeüe smjernice: - provesti struþnu javnu raspravu o pitanjima definiranja i uspostave uþinkovitog sustava i pripadajuüih mehanizama ili alata u odnosu na strateške smjernice i zacrtane akcije, 130

pogotovo u zajedniþkim pitanjima prostornog planiranja i zaštite prirode; zaštite biološke raznolikosti – zaštiüena podruþja, kao i u sektorima turizam, vodno gospodarstvo, šumarstvo, poljoprivreda ojaþati naþelo zaštite krajobrazne raznolikosti u postupku procjene utjecaja na okoliš na naþin propisivanja metodološkog okvira izrade studija procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš u provedbi vrednovanja prostora (na razini županija i Grada Zagreba) sa stajališta zaštite prirode kao integralnom dijelu procesa donošenja planova, definirati analizu ranjivosti kvaliteta krajobraza kao instrument za vrednovanje krajobraza i taj podatak ukljuþiti u daljnji tijek donošenja prostorno-planskih odluka, što doprinosi moguünosti za dobivanje varijantnih rješenja.

8.4 Specifiþne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza Mjere zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja proizašle su iz analize prikupljenih podataka o podruþju, procijenjene vrijednosti pojedinih krajobraznih podruþja, ranjivosti tih prostora na razvojne pritiske i pogodnosti za lociranje turistiþko-rekreacijskih djelatnosti. Kroz analize vrijednosti i ranjivosti dobivaju se saznanja o najvrjednijim i najranjivijim dijelovima podruþja obuhvata i karakteristikama koje je potrebno zaštititi, a one su ujedno i podloga za oblikovanje smjernica za razvoj nekog podruþja. Uz to, analiza pogodnosti prostora za odreÿene djelatnosti služi kao alat za pronalaženje njihovog optimalnog smještaja u prostor, a da se pritom zadovolje i razvojni i zaštitni aspekti. Ovakva analiza svih djelatnosti koje se žele smjestiti u neki prostor omoguüuje stvaranje razliþitih alternativa za plansko korištenje zemljišta (plan namjene površina) koje se temelji na paradigmi održivosti, a ona je i preduvjet za stratešku procjenu kojom se vrednuju te alternative. Strateška procjena utjecaja na okoliš može biti instrument kontrole racionalnosti zoniranja prostora. Za kvalitetno zoniranje prostora sa aspekta krajobraza potrebno je izvršiti integralno vrednovanje krajobraza na državnoj, a potom i na nižim razinama. Uz to je potrebno, na tim razinama, definirati krajobrazne cjeline koje je potrebno integralno sagledavati kod buduüih intervencija, te utvrditi uvjete održivog korištenja i odnosa prema krajobraznim vrijednostima. Ugraÿivanjem tih saznanja u prostorne planove županija (a zatim i u niže razine prostorno-planske dokumentacije) ostvario bi se preduvjet za oþuvanje i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti. Isto tako je važno ukljuþivati elemente vrednovanja, odnosno ranjivosti krajobraza u natjeþajne programe i propisivati natjeþaje kao sredstvo dobivanja najkvalitetnijih rješenja, posebno za osjetljive lokacije. Instrument kontrole kvalitete prostornih rješenja (urbanistiþkih planova i projekata) za pojedinaþne zone može biti povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, ali je, meÿu ostalim, pitanje kako se ovo povjerenstvo ekipira da bi ispunilo zadatak kontrole prepoznavanja i oþuvanja krajobraznih vrijednosti. Vrednovanje krajobraza kao struþni zadatak unutar planerskog procesa smisleno je izvoditi jedino onda kada se oþekuje promjena krajobraza u fiziþkom smislu. Ta faza prikupljanja sustava vrijednosti na poþetku planerskog procesa pomaže u odabiru i odreÿivanju težina pojedinih kriterija za modele privlaþnosti i ranjivosti (koji ovise o planerskoj razini za koju se upotrebljavaju). Ukljuþivanje javnosti u ovu ranu fazu omoguüuje dobivanje saznanja o njezinim vrijednosnim stavovima, ali pretpostavlja usklaÿivanje, tj. promjenu postojeüe legislative participatornog planiranja. Ovdje treba spomenuti veliko nepoznavanje problematike krajobraza opüenito od strane javnosti, ali i vrijednostima u njemu (što je uoþeno u ovom projektu), a 131

razumijevanje ove problematike je preduvjet ukljuþivanja javnosti u planerski proces. Takoÿer je vrlo važno da svi koji donose odluke ili sudjeluju u participatornom planskom procesu imaju pristup logici modela i planerskog postupka, a na kraju i rezultatima, što podrazumijeva nužnost edukacije struþnjaka i javnosti o ovoj problematici. Korištene i predložene metode pridonose objektivizaciji, sistematiþnosti i transparentnosti u postupku donošenja lokacijskih odluka (za namjenu površina, posebno za izdvojene zone). Upotreba GIS baze podataka i aplikacija za prostorno modeliranje pomaže da se objektivno opišu pojedina obilježja prostora, a ujedno omoguüuje razmjerno brzo variranje kriterija koji ulaze u pojedini model, kao i mijenjanje njihovih težina. Time se omoguüuje unošenje povratnih informacija, te se racionalizira proces donošenja odluka i olakšava njihovo argumentiranje.

U skladu s definiranim zadatkom za formuliranje mjera za zaštitu i održivo korištenje krajobraza iz Ugovora, prema kojemu se oþekuju mjere s naglaskom na: A. zaštitu najvrjednijih krajobraznih podruþja i najranjivijih prostora B. rehabilitaciju/poboljšanje degradiranih krajobraza s naglaskom na podruþja nekontroliranog razvoja C. zaštitu karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja D. revitalizaciju vrijednih agrikulturnih (ruralnih) krajobraza i napuštenih poljoprivrednih površina E. zaštitu vrijednosti krajobraza 2-3 planirane turistiþke zone, predložene su specifiþne mjere za podruþje obuhvata.

A. Mjere zaštite najvrjednijih krajobraznih podruþja i najranjivijih prostora obuhvata Mjere zaštite odnose se na specifiþne lokalitete krajobraznih podruþja unutar podruþja obuhvata ocijenjene ocjenom 4-5 i 5 prema kriteriju doživljajnih vrijednosti koje su þinili kriteriji kvaliteta: što veüi stupanj prirodne oþuvanosti i raznolikosti te prostorni red i harmoniþnost. Krajobrazna podruþja ocjenjena ocjenom 4-5 i 5: Kanjon Guduüe Kanjon rijeke Krke - Skradin Zlarin Kanal sv. Ante Kanjon rijeke Krke - Zaton Mjere zaštite kroz prostorno-planske instrumente: 1. za najvrednija krajobrazna podruþja treba napraviti krajobraznu osnovu iz koje üe proizaüi naþin optimalnog korištenja, zaštite i unapreÿenja ovih podruþja 2. prostorne planove ureÿenja opüina i gradova provjeriti kroz stratešku procjenu utjecaja na okoliš u odnosu na planiranu izgradnju turistiþkih zona i graÿevina u funkciji turizma (luke nautiþkog turizma, privezišta i sl.), te utvrditi opravdanost njihovog lociranja na krajobrazno osjetljivim mjestima, odnosno predložiti optimalne lokacije

132

3. kroz studije utjecaja na okoliš na podruþju najvrjednijih krajobraza za zahvate koji su u obvezi procjene utjecaja na okoliš provjeriti varijantna rješenja koja su optimalna za ova podruþja, te propisati mjere zaštite krajobraza specifiþne za konkretnu lokaciju. 4. raspisivanjem javnih natjaþaja za vrijedne ili osjetljive lokacije osigurati odabir najkvalitetnijih rješenja za te prostore

Opüenite mjere: - sprijeþiti nepotrebnu sjeþu vegetacije i promjene reljefa - oþuvati i sprijeþiti uništavanje antropogenih elemenata u krajobrazu (suhozida, struktura parcelacije, arhitektonsko i ambijentalno vrijednih graÿevina i njihov okoliš) - dimenzije i tipologija novih graÿevina i kompleksa, naroþito na vizualno izloženim lokacijama, ne smiju stvoriti novi prostorni red, mjerilo ili ambijent koji nije u skladu s karakterom i krajobraznim vrijednostima prostora - izbjegavati velike infrastrukturne graÿevine (dalekovode, široke ceste i sl.) koje bi umanjile vizualne vrijednosti krajobraza i stvorile znaþajnije promjene u reljefu (nasipi, usjeci) - stupove GSM mreže locirati racionalno i na naþin da se ne narušavaju vizualne krajobrazne vrijednosti - sprijeþiti unos alohtone vegetacije, osim u naseljima i turistiþkim zonama, gdje se može koristiti, ali u ograniþenoj mjeri.

B. Mjere poboljšanja degradiranih krajobraza Visoki stupanj postojeüe degradacije rezultat je apartmanske izgradnje uz obalu u kontinuiranom obalnom pojasu od Srime do Morinjskog kanala. Jedina razvojem nedirnuta površina je trenutno planski predviÿena turistiþka zona donja Srima. Mjere zaštite za degradirani krajobraz obalnog pojasa od Srime do Morinjskog kanala: - sprijeþiti linearno širenje graÿevinskog podruþja - neutralizirati izgraÿenost obale planiranjem javnih zelenih površina (parkovi, riva, djeþja igrališta, drvoredi) - zadržati obalu u prirodnom stanju Mjere zaštite za uvale na istoþnoj obali Prokljanskog jezera –Bilice: - sanirati u doprirodno stanje obalu u naseljima - onemoguüiti kolni pristup obali (ostaviti je nedirnutom na rtu Luþeva punta) Mjere za ostala degradirana podruþja: - sanirati degradirane površine ostale iz razdoblja gradnje autoceste - razminirati podruþje sjeverno od Guduüe do Skradinskog polja (degradirani krajobraz kao posljedica Domovinskog rata).

C. Mjere zaštite karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja

133

Prepoznata tradicionalna naselja su Prviü, Krapanj, Zlarin, Skradin i Zaton, te se za njih predlažu sljedeüe mjere: - zadržati postojeüu tradicionalnu strukturu, tipologiju, gustoüu gradnje i pripadajuüe elemente tradicijskog graditeljstva - ograniþiti katnost nove izgradnje (posebno za Krapanj, zbog njegove konfiguracije terena) - na otocima sprijeþiti nadograÿivanje starih objekta, te propisati ograniþenja za katnost i korištene materijale.

D. Mjere revitalizacije vrijednog agrikulturnog krajobraza Kao vrijedni agrikulturni krajobrazi izdvajaju se: terase na Prviüu, Zlarinu, Lupcu; parcele omeÿene mocirama u zaleÿu Srime, zaleÿe Raslina i Zatona, bujiþni krajobrazi ili jaruge izmeÿu kanjona Guduüe, autoceste i kanjona Krke kod Skradina, te u zaleÿu Bilica i Skradinsko polje. Za ova podruþja se predlaže: - bonitirati sve zapuštene agrikulturne površine - zadržati sadašnju strukturu parcelacije (dimenzije, oblik, mreža putova i sliþno) - definirati turistiþki najatraktivnije prostore (npr. podruþja zanimljive reljefne konfiguracije, specifiþno smještena podruþja, specifiþne strukture suhozida, povijesno znaþajne strukture kao što su poljoprivredne kuüice, tzv. bunje ili þemeri, te potencijalna arheološka nalazišta koja se poklapaju s podruþjem bujiþnih krajobraza), valorizirati prostor s obzirom na turizam - prouþiti moguünosti zaštite iznimnih agrikulturnih krajobraza u okviru postojeüih nacionalnih i meÿunarodnih zakona kao izvor za dodatno financiranje revitalizacije - savjetovanje s lokalnim poljoprivrednicima i poljoprivrednom savjetodavnom službom u vezi opredjeljenja za najisplativije poljoprivredne djelatnosti - izraditi model pogodnosti agrikulturnog krajobraza za definirane poljoprivredne djelatnosti, koji üe poslužiti kao zoning - voditi raþuna o slici krajobraza na naþin da se izbjegavaju monokulture (ako model pogodnosti dozvoljava, kombinirati više poljoprivrednih djelatnosti), te da se, koliko god je to moguüe, zadrži postojeüa tradicionalna parcelacija - integracija poljoprivredne proizvodnje i turizma, što obuhvaüa moguünost boravka u obližnjim selima, uvoÿenje dodatnih sadržaja kao što su vinske ceste, sudjelovanje u berbi ili preradi proizvoda, organizirana prodaja poljoprivrednih proizvoda (izravan plasman proizvoda) - predviÿene mjere ureÿenja vodotoka i bujica (obrana od poplava) za bujiþne krajobraze preispitati u odnosu na potencijal agikulturnog krajobraza (tradicijska poljoprivreda).

E. Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turistiþkih zona Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turistiþkih zona odnose se prije svega na prostore koji su se pokazali najranjivijima za planiranu djelatnost. Razmatrane su planirane turistiþke zone Donja Srima i turistiþka zona Luþeva punta. 134

Turistiþka zona Donja Srima (T1 - hoteli) U okviru izrade UPU-a ugostiteljsko-turistiþke zone Donja Srima predlaže se: - u pojasu neposredno uz obalu ne dopustiti izgradnju smještajnih objekata, veü maksimizirati sadnju autohtone visoke vegetacije - sprijeþiti spajanje graÿevinskog podruþja same zone sa graÿevinskim podruþjima Jadrije i Srime - osigurati veüu disperznost smještajnih objekata, þime üe se omoguüiti veüe zelene površine i minimizirati katnost - prilikom oblikovanja golf igrališta i smještajnih objekata postojeüe strukture suhozida i mocira saþuvati i koristiti kao osnovni motiv - onemoguüiti izlijevanje otpadnih voda u akvatorij Šibenskog kanala prikljuþkom na kanalizacijski sustav ili biološkim proþišüavanjem prije ispuštanja u more - maksimalno zadržati prirodnu liniju obale. Turistiþka zona Luþeva punta (T2- tur. naselje, T3-kamp) Lokacija ove turistiþke zone nije primjerena s obzirom na visoku ranjivost prirodnog okoliša i vizualnu izloženost podruþja. Ukoliko se lokacija zadržava, u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na krajobraz potrebno je primijeniti sljedeüe mjere: - u okviru izrade UPU-a turistiþke zone Luþeva punta: - sprijeþiti svaku izgradnju na obali, posebno pristaništa (koristiti postojeüa/susjedna pristaništa) - ograniþiti katnost objekata na P+1 - izvršiti valorizaciju i maksimalno oþuvati postojeüu vegetaciju - oþuvati prirodnu liniju obale i oþuvati visoku vegetaciju prilikom ureÿenja plaža - onemoguüiti izlijevanje otpadnih voda u Prokljansko jezero.

135

9. Prilog I 9.1 Anketni upitnik za javnost 9.1.1 Upute za provoÿenje ankete Suradnici koji su provodili ankete, dobili su sljedeüe upute: x

Potrebno je anketirati 100-110 ispitanika u roku do 15. 10. 2008.

Anketa se izvodi tako da se za svakog ispitanika popuni jedan priloženi upitnik. Pored zaokruženih odgovora i opüih statistiþkih podataka, potrebno je na upitniku zapisati mjesto i vrijeme obavljanja ankete. Detaljnije upute navedene su uz pojedino anketno pitanje u samom upitniku.

Anketni materijal sadrži i 3 primjerka fotografija krajobraznih podruþja koja ispitanici vrednuju, specifiþnih krajobraznih tipova, te razvojnih djelatnosti koje mogu biti prijetnja navedenim krajobraznim podruþjima. Fotografije treba pokazati ispitanicima prije nego odgovore na pojedino pitanje, prema uputama iz upitnika.

Uzorak za ispitivanje je potrebno odabrati tako da dobna zastupljenost bude sljedeüa: Dobna struktura: Planirani % ispitanika: do 30 godina 31 - 45 46 - 60 iznad 60 godina

20% 30% 30% 20%

Anketiranje treba izvoditi na barem 5 razliþitih lokacija, koje koincidiraju s odabranim krajobraznim podruþjima.

Ukoliko anketirani odbiju sudjelovati u anketi, potrebno je saznati razlog (nemaju vremena, ne znaju dovoljno o temi, ne žele se izjašnjavati i sl.), zapisati gdje i kada je anketiranje odbijeno, uz popunjavanje opüih podataka iz pitanja 10.

Ukoliko anketirani žele saznati nešto više o projektu, koristite informaciju s priloženog opisa projekta ili s unutrašnje strane korica fascikla COAST projekta.

Za dodatna pojašnjenja, obratite se koordinatorici aktivnosti (kontakt podaci na kartici s unutrašnje strane fascikla anketnog materijala).

136

9.1.2

Rezultati ankete za javnost

1. Koja od navedenih krajobraznih podruþja oko estuarija rijeke Krke smatrate privlaþnima, vizualno atraktivnima? Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Kanjon rijeke Krke - Zaton

104

Kanjon rijeke Krke - Skradin

104

Prviü

104

Krapanj

104

Zlarin

104

Šibenski zaljev

104

Kanal sv. Ante

104

Zablaüe

104

Morinje - kanal

104

Morinje - Donje polje

104

Skradinsko polje

104

Brodarica

104

Kanjon Guduüe

104

Podruþje Lozovac

104

Bilice - Prokljan - Raslina

104

Zaleÿe Zatona i Rasline

104

Podruþje Razor - Zekovac

104

Srima - zaleÿe

104

Krajobrazno podruþje

2. Razmišljajuüi o krajobrazima oko estuarija rijeke Krke, mislite li da je nešto za njih specifiþno, odnosno da pridonosi oþuvanju identiteta i karakteristiþnih vizura toga prostora? Broj odgovora

Broj ispitanika

Obala

104

Povijesne znamenitosti

104

Rijeka/kanjoni

104

Seoska i gradska naselja (Šibenik, Skradin)

104

Gromaþe/mocire

104

Šumske površine (šuma i makija)

104

Obraÿena polja

104

Bila/zaravni

104

Udoline

104

Specifiþnost

137

3. Koja bi od navedenih podruþja oko estuarija rijeke Krke voljeli vidjeti oþuvana (u prirodnom, izvornom stanju) u buduünosti, jer su vam izuzetno vrijedna? Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Krapanj

104

Kanjon Guduþe

104

Kanjon rijeke Krke - Skradin

104

Prviü

104

Srima - zaleÿe

104

Bilice - Prokljan - Raslina

104

Šibenski zaljev

104

Zlarin

104

Niti jedno

104

Morinje - kanal

104

Podruþje Lozovac

104

Zaleÿe Zatona i Rasline

104

Kanjon rijeke Krke - Zaton

104

Skradinsko polje

104

Morinje - Donje polje

104

Brodarica

104

Podruþje Razor - Zekovac

104

Kanal sv. Ante

104

Zablaüe

104

Krajobrazno podruþje

5. Koja od navedenih podruþja oko estuarija rijeke Krke smatrate pogodnima za gospodarski razvoj (turistiþki razvoj, razvoj naselja, marikultura, itd.)? Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Niti jedno

104

Šibenski zaljev

104

Brodarica

104

Bilice - Prokljan - Raslina

104

Podruþje Lozovac

104

Zablaüe

104

Srima - zaleÿe

104

Zaleÿe Zatona i Rasline

104

Kanjon rijeke Krke - Zaton

104

Kanjon rijeke Krke - Skradin

104

Krapanj

104

Kanal sv. Ante

104

Zlarin

104

Krajobrazno podruþje

138

Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Prviü

104

Morinje - kanal

104

Skradinsko polje

104

Podruþje Razor - Zekovac

104

Kanjon Guduþe

104

Morinje - Donje polje

104

Krajobrazno podruþje

6. Na kojima od navedenih podruþja oko estuarija rijeke Krke su vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privlaþnosti) oþuvane ili unaprijeÿene u posljednjih 20 godina? Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Niti jedno

104

Krapanj

104

Kanjon Guduþe

104

Brodarica

104

Bilice - Prokljan - Raslina

104

Zablaüe

104

Kanjon rijeke Krke - Skradin

104

Skradinsko polje

104

Zaleÿe Zatona i Rasline

104

Šibenski zaljev

104

Kanjon rijeke Krke - Zaton

104

Podruþje Razor - Zekovac

104

Zlarin

104

Morinje - kanal

104

Podruþje Lozovac

104

Morinje - Donje polje

104

Kanal sv. Ante

104

Srima - zaleÿe

104

Prviü

104

Krajobrazno podruþje

139

7. Koja su od navedenih podruþja oko estuarija rijeke Krke izgubila vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privlaþnosti) u posljednjih 20 godina? Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Brodarica

104

Niti jedno

104

Šibenski zaljev

104

Zablaüe

104

Bilice - Prokljan - Raslina

104

Srima - zaleÿe

104

Krapanj

104

Kanal sv. Ante

104

Kanjon rijeke Krke - Zaton

104

Prviü

104

Kanjon rijeke Krke - Skradin

104

Zlarin

104

Podruþje Razor - Zekovac

104

Morinje - kanal

104

Morinje - Donje polje

104

Podruþje Lozovac

104

Skradinsko polje

104

Kanjon Guduþe

104

Zaleÿe Zatona i Rasline

104

Krajobrazno podruþje

8. Što mislite kakav je utjecaj turizam imao na krajobrazna podruþja oko estuarija rijeke Krke?

140

Broj odgovora

Broj ispitanika

Negativan

104

Ne znam

104

Pozitivan

104

Nije imao utjecaja

104

Nema odgovora

104

9. Koje od niže nabrojanih razvojnih djelatnosti procjenjujete kao prijetnje za krajobrazna podruþja oko estuarija rijeke Krke? Broj odgovora

Broj ispitanika

Izgradnja graÿevina za postupanje s otpadom

104

Turistiþki razvoj (turistiþke zone, športsko rekreacijski centri, golf igrališta)

104

Razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje (melioracijska odvodnja i navodnjavanje površine 500 ha i više)

104

Razvoj gospodarskih zona (proizvodne, zanatske i skladišne, poslovne, trgovaþke, uslužne i komunalno-servisne djelatnosti)

104

Eksploatacija mineralnih sirovina

104

Razvoj marikulture (uzgoj školjkaša i bijele ribe)

104

Izgradnja zrakoplovne infrastrukture (heliodromi)

104

Izgradnja željezniþke infrastrukture (brza pruga Graþac-Šibenik-Split, jadranska željezniþka pruga Split-Šibenik-Zadar)

104

Izgradnja morskih luka i privezišta

104

10. Opüi podaci 10.1 Spol m ž

59 41

10.2 Dobna struktura Broj ispitanika do 30 godina 31 – 45 46 – 60 iznad 61

35 16 26 26

10.3 Naobrazba Broj ispitanika osnovna škola obrtniþka škola srednja škola viša i visoka škola

15 14 28 30

10.4 Podruþje stanovanja (županija) Županija

Broj ispitanika

Dubrovaþko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija Šibensko-kninska županija Zadarska županija ostale županije izvan Hrvatske

0 0 74 8 10 6

141

10.5 Podruþje stanovanja (grad) Brodarica Šibenik Krapanj Bilice Zadar Zagreb Bjelovar

8 34 7 11 6 8 2

Skradin Drniš Perkovic Vodice Biograd Slovenija Italija

3 1 2 7 2 4 2

9.1.3 Komentari anketara Tijekom anketiranja, ispitanicima je bilo omoguüeno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovdje se prenose zapažanja anketara o ispitanicima i njihovim reakcijama na anketu.

Velika veüina ispitanika je smatrala anketu predugaþkom i preteškom (pre struþnom) Veüina ispitanika je ocjenjivala fotografije, prije nego vlastita sjeüanja na odreÿeno podruþje Tipiþno su ocjene lokalnog stanovništva najveüe za svoje vlastito mjesto stanovanja Tipiþno su ocjene za „suparniþka“ mjesta ili lokacije niže Mlaÿi ispitanici vrlo þesto imaju negativni stav apriorno prema svemu, i prostoru, i krajobrazu i inicijativi COAST projekta /UNDP-a i sl. U veüini sluþajeva stariji ispitanici (posebno žene) sve ocjenjuju u superlativu Tipiþno ispitanici krajobrazna podruþja koja su visoko vrijedna po svojoj prirodnosti (Guduþa, Morinje) ne doživljava kao nešto vizualno ili opüenito krajobrazno vrijedno Tipiþno ispitanici imaju polariziran odnos prema zaštiti ili razvoju: ili bi dozvolili svaki razvoj ili nikakav. Koncept održivosti i mjere valjanog korištenja odnosno zaštite je gotovo nepoznat – bilo bi potrebno poraditi na edukaciji lokanog stanovništva

9.2 Anketni upitnik za struku 9.2.1 Upute za popunjavanje anketnog upitnika Sva polja su obavezna. Svaki korisnik može popuniti jedan lot samo jednom. Pitanje 1a Slike krajobraznih podruþja ocijenite tako da u svakom redu izaberete broj koji najviše odgovara vašem mišljenju o slici. Pitanje 1b Kakva simboliþna znaþenja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema vašem mišljenju, imaju prethodno navedena krajobrazna podruþja? Kriteriji vrednovanja: Prirodnost – ocjenjuje se oþuvanost prirodnih elemenata, tj. koliko se odabrano krajobrazno podruþje prostorno percipira kao izvorno prirodno. Prirodnima se takoÿer mogu ocijeniti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosistemi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji. 142

vrlo velika (5)

velika (4)

srednja (3)

niska (2)

zanemariva (1)

Raznolikost – ocjenjuje se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razliþitost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Prostorni red – ocjenjuje se visina stupnja prostornog reda, ocjenjuje se prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. Visoko vrijedni bi bili npr. terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljajuüim uzorkom. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Harmoniþnost – oznaþava kombinaciju diverziteta i reda, vrednuje se kvaliteta slike krajobraza kao rezultata dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. vrednuje se stupanj prilagodbe postojeüim prirodnim uvjetima. Takoÿer se vrednuje transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti i formalne ili stroge strukture predstavljaju visoku vrijednost, dok se poveüavanjem diverziteta i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjuju vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Simboliþno znaþenje prirodnih elemenata Na temelju prirodnih krajobraznih obilježja (npr. šumska podruþja, geomorfološki fenomeni, planinska podruþja, otoþni arhipelag) odluþuje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruþje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenog Simboliþko znaþenje kulturnih elemenata Na temelju krajobraznih obilježja kulturnih elemenata (npr. terasirana podruþja, solane, podruþje s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) odluþuje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruþje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. nacionalno

regionalno

lokalno

ništa od navedenog

PRIMJER 1.

Pitanje 1a)

prirodno

neprirodno

raznoliko

jednoliþno

visok stupanj prostornog reda

nizak stupanj prostornog reda

harmoniþno

kaotiþno ZNAýAJ

Pitanje 1b) državni

regionalni

lokalni

ništa od navedenog

simboliþno znaþenje prirodnih elemenata simboliþno znaþenje kulturnih elemenata

143

PRIMJER 2.

Pitanje 1a) prirodno raznoliko visok stupanj prostornog reda harmoniþno

1 neprirodno jednoliþno nizak stupanj prostornog reda kaotiþno ZNAýAJ

Pitanje 1b) državni

regionalni

lokalni

ništa od navedenog

simboliþno znaþenje prirodnih elemenata simboliþno znaþenje kulturnih elemenata

PRIMJER 3.

Pitanje 1a)

prirodno

neprirodno

raznoliko

jednoliþno

visok stupanj prostornog reda

nizak stupanj prostornog reda

harmoniþnost

kaotiþno ZNAýAJ

Pitanje 1b) državni simboliþno znaþenje prirodnih elemenata simboliþno znaþenje kulturnih elemenata

144

regionalni

lokalni

ništa od navedenog

Slika 126. Pristup web anketi za struþnu javnost preko portala Projekta COAST

9.3 Rezultati vrednovanja Ocjena Podruþje Prviü Zlarin Krapanj Morinje - kanal Morinje - Donje polje Brodarica Zablaüe Šibenski zaljev Kanal sv. Ante Srima - zaleÿe Kanjon rijeke Krke - Zaton Zaleÿe Zatona i Rasline Podruþje Razor - Zekovac Bilice - Prokljan - Raslina Kanjon Guduüe Kanjon rijeke Krke - Skradin Skradinsko polje Podruþje Lozovac

struke (projektnog tima)

struþne javnosti

javnosti (Pitanje 4.)

3,9375 3,916667 5 4,5 3,660714 3,6875 3,791667 4,25 3,75 3,6875 4,5 3,625 4,5 3,5 * 4,95 4,4375 2,916667

2,75 3,5 2 3,75 1,5 4,25 3 3,25 1,25 3,25 2 2,75 3 4 2 2,25 3,5 2,75

4,479166 4,494736 4,53125 4,104166 3,958333 4,0625 4,208333 4,5 4,458333 3,84375 4,583333 3,927083 3,833333 4,010416 4,0625 4,677083 4,072916 3,885416

Konaþna ocjena 4 4-5 4 4 4 3 3 3-4 4-5 3 4-5 3-4 3-4 3-4 5 5 4 2-3

145

Pitanje 4. Rangirajte navedena karakteristiþna krajobrazna podruþja na podruþju estuarija rijeke Krke po vrijednosti od visoko vrijednog krajobraza (5) do najmanje vrijednog (1). * Zbog nepristupaþnosti podruþja ocjena projektnog tima je donesena naknadno

9.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice 9.4.1 Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza 9.4.1.1

Izgradnja cestovne infrastrukture i brze željeznice

Dijagram modela Dijagram 1. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja cestovne infrastrukture i brze željeznice Udaljenost od:

stalni vodotoci

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-150 m

150-240 m

240-330 m

330-450 m

450-600 m

600+ m

Udaljenost od:

rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode rijeka

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

Udaljenost od:

moþvara

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-180 m

180-360 m

360-540 m

540-720 m

720+ m

146

Udaljenost od:

jezero, bara ili lokva

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-180 m

180-360 m

360-600 m

600-960 m

960+ m

Udaljenost od:

izvor manje obilnosti izvor ve端e obilnosti zdenac, bunar

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-90 m

90-150 m

150-240 m

150-300 m

300+ m

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-210 m

210-450 m

450-600 m

600-900 m

900+ m

Udaljenost od:

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Nasadi cetinjaca

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

147

Udaljenost od:

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna Kanali

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-60 m

60-90 m

900-120 m

120-150 m

150+ m

Površinski pokrov Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Stalne stajacice

Povremene stajacice

Povremeni vodotoci

Stalni vodotoci

Kanali

Mozaicne poljoprivredne povrsine

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi

Neobrasle i slabo obrasle stijene

Pozarista

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Busici

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Busici

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 3 Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Nasadi cetinjaca

Muljevita morska obala

Pjeskovita morska obala

Sljunkovita morska obala

Stjenovita morska obala

Turisticke plaze

Izgradjene i konstruirane obale

Zapustene poljoprivredne povrsine

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

Tradicionalni maslinici

148

Tradicionalni vinogradi

Travnati sportski tereni za igre s loptom

Kampovi

Aktivna seoska podrucja

Urbanizirana seoska podrucja

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

Vojni objekti

Turisticki kompleksi

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu

Groblja

Odlagalista sirovina i medjuproizvoda

Povrsinski kopovi

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ostale infrastrukturne povrsine

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

Nagib Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

0-2

2-5

5-12

12-20

20-32

32-55

Bonitet tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Ostalo

Propusnost tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

DOBRA

VRLO SLABA

SLABA

OSREDNJA

NEMA VODONOSNIKA

149

Udaljenost od:

Izgradjene i konstruirane obale Kampovi Pojedinacne vikendice Turisticki kompleksi Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu Aktivna seoska podrucja Urbanizirana seoska podrucja Gradske jezgre Gradske stambene povrsine Ostale urbane povrsine Zgrade javne namjene s pripadnim povrsinama Groblja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

Udaljenost od:

Državna cesta Autocesta Željezniüka pruga

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-210 m

210-360m

360-600 m

600-900 m

900 + m

Udaljenost od:

Željezniþka pruga

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-210 m

210-300m

300-450 m

450-600 m

600 + m

150

Udaljenost od:

Kampovi izgraÿene i konstruirane obale Industrijska i obrtnicka podrucja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

100-200 m

200-300 m

300-400 m

400-500 m

500+ m

Udaljenost od:

ceste – makadam

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-60 m

60-90 m

90-120 m

120-150 m

150+ m

Udaljenost od:

ceste – asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-120 m

120-180 m

180-240 m

240-300 m

300+ m

9.4.1.2 Širenje turistiþkih zona i kampova Dijagram modela Dijagram 2. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Širenje turistiþkih zona i kampova Udaljenost od:

stalni vodotoci

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-150 m

150-240 m

240-330 m

330-450 m

450-600 m

600+ m

151

Udaljenost od:

rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode rijeka

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

Udaljenost od:

moĂžvara

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-180 m

180-360 m

360-540 m

540-720 m

720+ m

Udaljenost od:

jezero, bara ili lokva

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-180 m

180-360 m

360-600 m

600-960 m

960+ m

Udaljenost od:

izvor manje obilnosti izvor veĂźe obilnosti zdenac, bunar

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-90 m

90-150 m

150-240 m

150-300 m

300+ m

152

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-210 m

210-450 m

450-600 m

600-900 m

900+ m

Udaljenost od:

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Nasadi cetinjaca

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

Udaljenost od:

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-60 m

60-90 m

900-120 m

120-150 m

150+ m

Udaljenost od:

zaĹĄtiĂźena podruĂžja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

100-200 m

200-300 m

300-400 m

400-500 m

500 + m

153

Površinski pokrov Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Stalne stajacice

Povremene stajacice

Povremeni vodotoci

Stalni vodotoci

Kanali

Mozaicne poljoprivredne povrsine

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi

Neobrasle i slabo obrasle stijene

Pozarista

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Busici

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Busici

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 3 Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Nasadi cetinjaca

Muljevita morska obala

Pjeskovita morska obala

Sljunkovita morska obala

Stjenovita morska obala

Turisticke plaze

Izgradjene i konstruirane obale

Zapustene poljoprivredne povrsine

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

Tradicionalni maslinici

Tradicionalni vinogradi

Travnati sportski tereni za igre s loptom

Kampovi

Aktivna seoska podrucja

Urbanizirana seoska podrucja

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

Vojni objekti

Turisticki kompleksi

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu

Groblja

154

Odlagalista sirovina i medjuproizvoda

Povrsinski kopovi

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ostale infrastrukturne povrsine

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

Bonitet tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Ostalo

Propusnost tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

DOBRA

VRLO SLABA

SLABA

OSREDNJA

NEMA VODONOSNIKA

Udaljenost od:

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

155

Udaljenost od:

Državna cesta Autocesta Željezniþka pruga

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-210 m

210-360m

360-600 m

600-900 m

900 + m

Udaljenost od:

Kampovi izgraÿene i konstruirane obale Industrijska i obrtnicka podrucja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

100-200 m

200-300 m

300-400 m

400-500 m

500+ m

Udaljenost od:

ceste – makadam

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-60 m

60-90 m

90-120 m

120-150 m

150+ m

Udaljenost od:

ceste – asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-120 m

120-180 m

180-240 m

240-300 m

300+ m

156

9.4.1.3 Izgradnja heliodroma Dijagram modela Dijagram 3. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja heliodroma Udaljenost od:

stalni vodotoci

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-150 m

150-240 m

240-330 m

330-450 m

450-600 m

600+ m

Udaljenost od:

rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode rijeka

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-120 m

120-180 m

180-240 m

240-300 m

300+ m

Udaljenost od:

moĂžvara jezero, bara ili lokva

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

60-180 m

180-270 m

270-360 m

360-450 m

450+ m

157

Udaljenost od:

izvor manje obilnosti izvor veüe obilnosti zdenac, bunar

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-90 m

90-150 m

150-240 m

150-300 m

300+ m

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-150 m

150-210 m

210-450 m

450-600 m

600-900 m

900+ m

Udaljenost od:

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Nasadi cetinjaca Zaštiüena podruþja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

Udaljenost od:

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna Kanali

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-60 m

60-90 m

900-120 m

120-150 m

150+ m

158

Površinski pokrov Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Stalne stajacice

Povremene stajacice

Povremeni vodotoci

Stalni vodotoci

Kanali

Mozaicne poljoprivredne povrsine

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi

Neobrasle i slabo obrasle stijene

Pozarista

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Busici

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Busici

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 3 Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Nasadi cetinjaca

Muljevita morska obala

Pjeskovita morska obala

Sljunkovita morska obala

Stjenovita morska obala

Turisticke plaze

Izgradjene i konstruirane obale

Zapustene poljoprivredne povrsine

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

Tradicionalni maslinici

Tradicionalni vinogradi

Travnati sportski tereni za igre s loptom

Kampovi

Aktivna seoska podrucja

Urbanizirana seoska podrucja

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

Vojni objekti

Turisticki kompleksi

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu

Groblja

159

Odlagalista sirovina i medjuproizvoda

Povrsinski kopovi

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ostale infrastrukturne povrsine

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

Nagib Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

0-2

2-5

5-12

12-20

20-32

32-55

Bonitet tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Ostalo

Propusnost tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

DOBRA

VRLO SLABA

SLABA

OSREDNJA

NEMA VODONOSNIKA

160

Udaljenost od:

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

Udaljenost od:

Državna cesta Autocesta Željezniþka pruga

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-210 m

210-360m

360-600 m

600-900 m

900 + m

Udaljenost od:

Kampovi izgraÿene i konstruirane obale Industrijska i obrtnicka podrucja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

100-200 m

200-300 m

300-400 m

400-500 m

500+ m

161

Udaljenost od:

ceste â&#x20AC;&#x201C; makadam

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

30-60 m

60-90 m

90-120 m

120-150 m

150+ m

Udaljenost od:

ceste â&#x20AC;&#x201C; asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-120 m

120-180 m

180-240 m

240-300 m

300+ m

9.4.2 Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza Dijagram modela Dijagram 4. Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza Parcelacija i poligonski elementi kulturne baĹĄtine Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Mocire pravokutne, izduzene parcelacije

Mocire asimetricne parcelacije, organskih i po

Mocire asimetricne, pravokutne, siroke parcela

Mocire poligonalnih oblika

Polja asimetricne parcelacije, kvadratnih i pr

Mocire pravokutne, izrazito izduzene parcelaci

Polja simetricne, izduzene parcelacije

Suhozidi poligonalnih oblika

Suhozidi asimetricne, pravokutne i izduzene pa

Simetricne, izduzene, uske terase

Simetricne, izduzene, siroke terase

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika

Mocire simetricne, izduzene parcelacije

polja asimetricne, izduzene parcelacije

Mocire simtricne, pravokutne, izduzene parcela

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

Gradske jezgre

162

Udaljenost od:

elementi kulturne baštine arheološka podruþja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-120 m

120-210 m

210-270 m

270-360 m

360-420 m

420+ m

Udaljenost od:

Gradske jezgre Gradske stambene povrsine Gradske zidine i ostaci starih utvrda Groblja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-120 m

120-210 m

210-360 m

360-560 m

560-740 m

740+ m

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

70-200 m

200-500 m

500-1000 m

1000-1500 m

1500+ m

Udaljenost od:

zaštiüeni krajolik Mozaicne poljoprivredne povrsine Tradicionalni maslinici Tradicionalni vinogradi

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-240 m

240-420 m

420-720 m

720-990 m

990-1200 m

1200+ m

163

Udaljenost od:

Turisticke plaze Izgradjene i konstruirane obale Travnati sportski tereni za igre s loptom Kampovi Gradske stambene povrsine Vojni objekti Industrijska i obrtnicka podrucja Odlagalista sirovina i medjuproizvoda Povrsinski kopovi Povrsine za pruzni promet Turisticki kompleksi

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-240 m

240-420 m

420-690 m

690-1350 m

1350-2400 m

2400+ m

Udaljenost od:

ceste â&#x20AC;&#x201C; asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

60-120 m

120-210 m

210-390 m

390-630 m

630+ m

9.4.3 Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza Dijagram modela Dijagram 5. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza â&#x20AC;&#x201C; Vizualni potencijal

164

Površinski pokrov + dinamika reljefa Atribut podatka

Ocjena ranjivosti (RAVAN TEREN)

Ocjena ranjivosti (RAZVEDEN TEREN)

Stalne stajacice

Povremene stajacice

Povremeni vodotoci

Stalni vodotoci

Kanali

Mozaicne poljoprivredne povrsine

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi

Neobrasle i slabo obrasle stijene

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Busici

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Busici

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Nasadi cetinjaca

Muljevita morska obala

Pjeskovita morska obala

Sljunkovita morska obala

Stjenovita morska obala

Turisticke plaze

Izgradjene i konstruirane obale

Zapustene poljoprivredne povrsine

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

Tradicionalni maslinici

Tradicionalni vinogradi

Travnati sportski tereni za igre s loptom

Kampovi

Aktivna seoska podrucja

Urbanizirana seoska podrucja

Gradske jezgre

Gradske stambene povrsine

Ostale urbane povrsine

Zgrade javne namjene s pripadnim povrsinama

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

Turisticki kompleksi

165

Matrica: Nagib + tipovi obale Ocjene ranjivosti

Nagib

Muljevita Pjeskovita Sljunkovita Stjenovita morska morska morska morska obala obala obala obala

Turisticke plaze, Izgradjene i konstruirane obale

0-2

2-5

5-12

12-20

20-32

32-55

Dijagram modela Dijagram 6. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vidljivost Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: Mozaiþni reljef Mozaicne poljoprivredne povrsine Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

166

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: Tradicionalni maslinici Tradicionalni vinogradi Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-150 m

150-300 m

300-600 m

600-900 m

900-1200 m

1200+ m

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: zaštiüena podruþja rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode lokva jezero, bara ili lokva moþvara Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-150 m

150-300 m

300-450 m

450-600 m

600+ m

Vidljivo sa autoceste, državne i županijske ceste: sakralna gradevina memorijalni objekt ruralna cjelina svjetska bastina Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-60 m

30-150 m

150-300 m

300-600 m

600-1200 m

1200+ m

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-90 m

90-150 m

150-240 m

240-450 m

450-720 m

720+ m

167

Suhozidi asimetricne, pravokutne i izduzene p.

Suhozidi poligonalnih oblika

Polja simetricne, izduzene parcelacije

Polja asimetricne parcelacije, kvadratnih i pravok. oblika

Mocire simtricne, pravokutne, izduzene parcela

Mocire simetricne, izduzene parcelacije

Simetricne, izduzene, siroke terase

Simetricne, izduzene, uske terase

Mocire pravokutne, izrazito izduzene parcelacije

Mocire poligonalnih oblika

Mocire asimetricne, pravokutne, siroke parcela

Ocjena ranjivosti

Aktivna seoska podrucja Urbanizirana seoska podrucja Gradske jezgre Gradske stambene povrsine Gradske zidine i ostaci starih utvrda Groblja

Mocire asimetricne parcelacije, organskih i poligonalnih oblika

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika

polja asimetricne, izduzene parcelacije

Vidljivo sa autoceste, dr탑avne i 탑upanijske ceste: Matrica: Parcelacija + udaljenost od 탑upanijske i dr탑avne ceste

0-300m

300-600m

600-1200m

1200-2400m

2400+m

Udaljenost od:

Udaljenost

0-60 m

60-150 m

150-240 m

240-360 m

360-450 m

450+ m

168

Mocire pravokutne, izduzene parcelacije

9.5 Modeliranje privlaþnosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice Dijagram modela Dijagram 7. Model privlaþnosti Površinski pokrov Atribut podatka

Ocjena privlaþnosti

Mozaicne poljoprivredne povrsine

Trscaci, rogozici, visoki siljevi i visoki sasevi

Neobrasle i slabo obrasle stijene

Pozarista

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Busici

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Busici

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 2 Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Nasadi cetinjaca

Muljevita morska obala

Pjeskovita morska obala

Sljunkovita morska obala

Stjenovita morska obala

Turisticke plaze

Izgradjene i konstruirane obale

Zapustene poljoprivredne povrsine

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

Tradicionalni maslinici

Tradicionalni vinogradi

Travnati sportski tereni za igre s loptom

Kampovi

Aktivna seoska podrucja

Urbanizirana seoska podrucja

Gradske stambene povrsine

Ostale urbane povrsine

Zgrade javne namjene s pripadnim povrsinama

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

Vojni objekti

Izgradjene povrsine za sport, rekreaciju i razonodu

169

Industrijska i obrtnicka podrucja

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Ostale infrastrukturne povrsine

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

Turisticki kompleksi

Udaljenost od:

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Udaljenost

Ocjena privlaĂžnosti

0-10 m

10-100 m

100-200 m

200-400 m

300-600 m

600-800

800+ m

Udaljenost od:

Turisticke plaze Izgradjene i konstruirane obale

Udaljenost

Ocjena privlaĂžnosti

0-600 m

600-1200 m

1200-1800 m

1000-3000 m

3000-6000 m

6000+ m

Udaljenost od:

Muljevita morska obala Pjeskovita morska obala Sljunkovita morska obala Stjenovita morska obala

Udaljenost

Ocjena privlaĂžnosti

0-600 m

600-1500 m

1500-2100 m

2100-4200 m

4200-7200 m

7200+ m

170

Nagib Udaljenost 0-2 2-5 5-12 12-20 20-32 32-55

Ocjena privlaþnosti 2 5 4 3 2 0

Udaljenost od:

vode linijski elementi

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-100 m

100-200 m

200-400 m

400-600 m

600-800 m

800+ m

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-400 m

70-800 m

200-1500 m

400-3000 m

600-5000 m

5000+ m

Udaljenost od:

ceste – asfalt

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-30 m

30-150 m

150-300 m

300-600 m

600-1200 m

1200+ m

Udaljenost od:

ceste – makadam

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-30 m

30-150 m

150-300 m

300-600 m

600-1200 m

1200+ m

171

10. Prilog II 10.1 Anketni materijal 1. Opis Projekta COAST 2. Anketni upitnik za Lot 3 – estuarij rijeke Krke 3. Fotografije krajobraznih podruþja za Lot 3 – estuarij rijeke Krke 4. Fotografije specifiþnih krajobraza za Lot 3 – estuarij rijeke Krke 5. Fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti

10.2 Primjer terenskog obrasca

172

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast