Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije - Ston i Janjina

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije PodruÄ?je Stona i Janjine s Malostonskim zaljevom

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

OIKON – Institut za primjenjenu ekologiju

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost

Ljubljanski urbanistični zavod

Voditelj konzorcija: Marija Bajica Autorski tim: dr.sc. Sonja Butula (stručni voditelj), Goran Adlar, mr.sc. Ines Hrdalo, Jelka Hudoklin, Tena Kušan, dr.sc. Vladimir Kušan, Berislav Marković, Višnja Šteko

Projekt COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije Područje Stona i Janjine s Malostonskim zaljevom

Lipanj 2009. godine

Sadržaj Sažetak........................................................................................................................................... xi Executive summary ....................................................................................................................xiii 1. Uvod......................................................................................................................................... 1 1.1 1.2 1.3 1.4

2.

Ciljevi.............................................................................................................................................1 Radni proces...................................................................................................................................2 Tehnika rada...................................................................................................................................2 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka .............................................................2

Opis lokacije ........................................................................................................................... 4 2.1 Geografski smještaj........................................................................................................................4 2.2 Prirodna obilježja prostora .............................................................................................................5 2.3 Društvena obilježja prostora ........................................................................................................16

3.

Analiza donesenih prostornih planova ureÿenja gradova/opüina i pripadajuüih odredbi za provoÿenje namjene/ korištenja površina u odnosu na postojeüu i planiranu zaštitu krajobraza .............................................................................................. 22 3.1 Metoda rada .................................................................................................................................22 3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka i njihovih posljedica .......................................................................................................................22 3.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode ............................25 3.4 Sinteza prikupljenih znanja..........................................................................................................31

4.

Tipološka klasifikacija krajobraza..................................................................................... 32 4.1 4.2 4.3 4.4

5.

Metoda rada .................................................................................................................................32 Krajobrazni uzorci .......................................................................................................................33 Krajobrazni tipovi ........................................................................................................................37 Krajobrazna podruþja...................................................................................................................39

Vrednovanje krajobraza ..................................................................................................... 83 5.1 Metoda rada .................................................................................................................................83 5.2 Vrednovanje krajobraznih podruþja.............................................................................................87

6.

Ranjivost krajobraza ........................................................................................................... 92 6.1 6.2 6.3 6.4 6.5 6.6 6.7

7.

Metoda rada .................................................................................................................................92 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz ...............................................94 Model ranjivosti prostora - koncept .............................................................................................94 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti.............................98 Korišteni podaci i vrijednosne matrice ......................................................................................108 Združeni model ranjivosti ..........................................................................................................110 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza...................................................................................................................................110

Pogodnost krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti ........................................ 111 7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 7.6 7.7

Metode rada ...............................................................................................................................111 Model privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost - koncept .............................112 Matrice privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost ...........................................113 Rezultat - model privlaþnosti .....................................................................................................114 Rezultat - model ranjivosti.........................................................................................................115 Pogodnost krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti - koncept..........................116 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni)................................................117 i

8.

Mjere/smjernice za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom ....................................................................................................................... 119 8.1 Metode rada................................................................................................................................119 8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadajuüih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj..................................................119 8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike .......................................................................................................................................122 8.4 Specifiþne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza.....................................................127

9.

Prilog I................................................................................................................................. 132 9.1 9.2 9.3 9.4 9.5

Anketni upitnik za javnost .........................................................................................................132 Anketni upitnik za struku ...........................................................................................................138 Rezultati vrednovanja ................................................................................................................142 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice.................................................143 Modeliranje privlaþnosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice.............................................162

10. Prilog II ............................................................................................................................... 165 10.1 Anketni materijal........................................................................................................................165 10.2 Primjer terenskog obrasca ..........................................................................................................165

ii

Popis grafiþkih priloga (grafiþki prilozi nalaze se u knjizi priloga) Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000) Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000) Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000) Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000) Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000) Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000) Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000) Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000) Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000) Karta 10. Karta zaštiüenih podruþja (M 1:100 000) Karta 11. PPUO Ston - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 12. PPUO Janjina - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 13. PPUO Ston - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 14. PPUO Janjina - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta XV Pregledna karta parcelacije (1:100 000) Karta 15a. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 15b. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta XVI Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000) Karta 16a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta 16b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta XVII Pregledna karta krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 17a. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 17b. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta XVIII Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 18a. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 18b. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 19. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta 20. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta 21. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000) Karta XXII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000) Karta 22a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 22b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 23. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:150 000) Karta 24. Karta privlaþnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000) Karta 25. Karta ranjivosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000) Karta 26. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000) Karta 27. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000) Karta XXVIII Pregledna karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:100 000) Karta 28a. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000) Karta 28b. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

iii

Popis tablica Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata Tablica 2. Cestovna infrastruktura - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša Tablica 3. Stanovanje - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša Tablica 4. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša Tablica 5. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivosti Tablica 6. Raspodjela ocjena modela privlaþnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Tablica 7. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Tablica 8. Vrijednosne matrice modela pogodnosti Tablica 9. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijanta Tablica 10. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijanta Tablica 11. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijanta Tablica 12. Usporedba dokumenata NSAP-a 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

iv

Popis slika Slika 1. Geografski smještaj demo podruþja – opüine Ston i Janjina s Malostonskim kanalaom Slika 2. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata Slika 3. Pogled na uvalu Osobjava Slika 4. Pogled na polje u zaleÿu naselja Sreser Slika 5. Pogled na podruþje Crna ljut Slika 6. Pogled iz Osobjave prema Sreseru Slika 7. Pogled na podruþje Graba Slika 8. Pogled na podruþje Janjina - zaleÿe sa vrha Gradina Slika 9. Pogled na vinograde u zaleÿu Janjine Slika 10. Pogled na terasirane poljoprivredne površine sa vrha Gradina Slika 11. Pogled prema naselju Janjina i janjinskom polju Slika 12. Pogled prema janjinskom polju Slika 13. Pogled iz naselja Popova luka prema polju i naselju Janjina Slika 14. Janjina sa poljem Slika 15. Pogled sa vrha Sv. Ivan na žuljansku obalu (potez izmeÿu naselja Trstenik i Žuljana) Slika 16. Podruþje Draþe na žuljanskoj obali Slika 17. Terasirana obala uz naselje Žuljana Slika 18. Pogled na podruþje Draþe sa istoka Slika 19. Istoþni dio podruþja Draþe Slika 20. Zaleÿe podruþja Draþe Slika 21. Zapadni dio podruþja Draþe Slika 22. Podruþje Bratkovice sa uvalom Sutvid Slika 23. Malo more Slika 24. Pogled na Malo more sa zapada Slika 25. Pogled na Malo more sa vrha Ulenje Slika 26. Pogled na Malo more sa istoþne strane (Rt Blace) Slika 27. Južna obala iz zraka Slika 28. Pogled na jedan od vrhova južne obale, Sv. Ivan Slika 29. Pogled na podruþje Žuljana – Tomislavovac sa juga Slika 30. Pogled na uvalu Žuljana i istoimeno naselje Slika 31. Pogled prema zaselcima i poljoprivrednim površinama u zaleÿu Žuljane Slika 32. Agrikulturni krajobraz uz naselje Tomislavovac Slika 33. Pogled prema polju u zaleÿu naselja Žuljana sa istoka Slika 34. Pogled na podruþje Crna gora iz zraka Slika 35. Pogled na zapadni dio podruþja Crna gora Slika 36. Pogled na poljoprivredne površine podruþja Crna gora uz naselje Putnikoviüi Slika 37. Pogled na istoþni dio podruþja Crna gora Slika 38. Pogled na podruþje Danþanja iz zraka Slika 39. Pogled na središnji dio podruþja Danþanja iz zraka Slika 40. Krajobraz vinograda na podruþju Danþanja Slika 41. Pogled na uvalu Brijesta sa naseljem i brdski lanac koji je okružuje Slika 42. Pogled na uvalu Brijesta iznad koje se grade pristupne ceste u za most Pelješac Slika 43. Pogled iz zaleÿa podruþja Brijesta prema moru Slika 44. Pogled na podruþje Brijeste iz zraka Slika 45. Naselje Brijesta sa poljoprivrednim površinama Slika 46. Pogled na zapadni dio podruþja Sjeverna obala – Malostonski kanal Slika 47. Pogled iz zraka na podruþje Sjeverna obala – Malostonski kanal Slika 48. Naselje Duba Stonska Slika 49. Pogled na obalu naselja Duba Stonska Slika 50. Pogled na podruþje Mutnog dola iz zraka Slika 51. Pogled na zapadni dio podruþja Mutnog dola iz zraka v

Slika 52. Pogled na podruþje Mutnog dola Slika 53. Pogled na zapadni dio podruþja Ponikava Slika 54. Pogled na istoþni dio podruþja Ponikve Slika 55. Pogled prema jugozapadnoj strani podruþja Ponikve Slika 56. Pogled prema zaselcima na sjevernoj strani podruþja Ponikve Slika 57. Pogled na podruþje Suho polje iz zraka Slika 58. Vinogradi na podruþju Suho polje Slika 59. Unutrašnjost podruþja Suho polje Slika 60. Pogled na istoþni dio Prapratno – podruþje Dole Slika 61. Uvala Prapratno Slika 62. Pogled iz zraka na sjeverni dio podruþja Dole Slika 63. Pogled na vinograde na podruþju Dole Slika 64. Pogled iz zraka na Stonski kanal Slika 65. Pogled iz zraka prema istoþnom dijelu Stonskog kanala Slika 66. Pogled iz zraka na naselje Ston Slika 67. Jugoistoþni dio Stonskog polja Slika 68. Zapadni dio Stonskog polja Slika 69. Stonsko polje Slika 70. Pogled na Malostonski zaljev sa naseljima Luka i Hodilje Slika 71. Pogled na Malostonski zaljev sa naseljem Mali Ston Slika 72. Pogled sa južne na sjevernu obalu Malostonskog zaljeva Slika 73. Pogled sa sjeverne na južnu obalu Malostonskog zaljeva Slika 74. Pogled na istoþni dio podruþja Konštari – Zamasline - zaleÿe Slika 75. Pogled na zapadni dio podruþja Konštari – Zamasline - zaleÿe Slika 76. Pogled iz zraka na unutrašnjost podruþja Slika 77. Pogled na unutrašnjost podruþja - Hrasno Slika 78. Pogled iz zraka na južnu stranu Jugoistoþne obale Slika 79. Pogled na Uvalu Smokvina na južnoj strani podruþja Slika 80. Hodogram postupka izrade modela ranjivosti Slika 81. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u konaþni model ranjivosti Slika 82. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti Slika 83. Priprema matrica privlaþnosti i povezivanje podmodela u model privlaþnosti Slika 84. Povezivanje modela ranjivosti i privlaþnosti u konaþni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacija Slika 85. Pristup web anketi za struþnu javnost preko portala Projekta COAST

vi

Popis literature Struþni, znanstveni i ostali radovi Andereck, K. L. (1993): The Impacts of Tourism on Natural Resources, Parks and Recreation, 28 (6), 2632.

Bakiü, M. et al (1959): Geološka, hidrogeološka i inženjerskogeološka ispitivanja istoþnog dijela poluotoka Pelješca, Fond str. dok. Zav. Za geol. i geofiz. istr., Beograd.

Bjelovuþiü, N. Z. (1922): Povijesne crtice o Janjini, Split.

Bogunoviü, M., Šmanjak, I. (1983): Osnovna pedološka karte u mjerilu 1:50 000, sekcije Mljet 1 i 2.

Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske.

Butula, S. (2003): Planning for Sustainable Development: the Significance of Different Social Interests in Landscape, Društvena istraživanja, 12 (3-4); str. 427-441.

Crnolatac, I. (1957): Hidrogeologija zapadnog dijela Pelješca i tumaþ geološkoj karti, Arh. Inst. geol. istraž. 2807, Zagreb.

Crnolatac, I. (1958a): Geološka graÿa i hidrogeologija središnjeg dijela Pelješca kod Trstenika i Janjine, I. dio, Arh. Inst. geol. istraž. 2976, Zagreb.

Crnolatac, I. (1958b): Geološka graÿa i hidrogeologija Pelješca kod Trstenika i Janjine, II. dio, Arh. Inst. geol. istraž. 3132, Zagreb.

Crnolatac, I. (1959a): Kratak prikaz geologije zapadnog dijela poluotoka Pelješca s posebnim osvrtom na tektoniku i hidrogeološke prilike, Arh. Inst. geol. istraž. 3205, Zagreb.

Crnolatac, I. (1959b): Hidrogeologija poluotoka Pelješca I., II. i III. dio, Arh. Inst. geol. istraž. 3299, Zagreb.

Crnolatac, I. (1960): Hidrogeologija poluotoka Pelješca, Arh. Inst. geol. istraž. 3299, Zagreb.

Cvijiü, J. (1899): Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne i Hercegovine i Crne gore, Glas. srp. kralj. Akad. LVII, Beograd.

Cvijiü, J. (1926): Geomorfologija I i II. Beograd.

Državni hidrometeorološki Zavod: Mjerenja na meteorološkim postajama Ston i Korþula.

Edington, J. M., Edington, M. A. (1986): Ecology, Recreation and Tourism, Cambridge University Press, New York.

FAO (1976): A framework for land evaluation, Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen, Publ. No. 22.

Fiskoviü, I. (2002): Pelješac, turistiþka monografija, Turistiþka naklada, Zagreb, str. 72.

Gartner, William C. (1996): Tourism Development: Principles, Processes, and Policies, Van Nostrand Reinhold, New York.

Glamuzina, N. (2002): Turizam u regionalnom razvoju Pelješca, doktorska disertacija, Zagreb.

Goldman, Charles R. (1989): Lake Tahoe: Preserving a Fragile Ecosystem, Environment, 31 (7), 7-31.

Graþanin, M., Ilijaniü, Lj., (1977): Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb.

Hauer, F. (1868): Geologische Übersichtskarte der Österr.-Ung. Monarchie, 1 : 576 000, 10, Wien.

Herak, D., Herak, M. (2000): Seizmiþnost Stonskog podruþja, Dubrovnik (0353-8559) XI, 1-2; 192-198, Dubrovnik.

Horvatiü, S., (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s opüim pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraživanja JAZU, serija Acta Biologica, 4 (33): 5-181.

vii

Husnjak, S. (2000): Procjena rizika erozije tla vodom metodom kartiranja u Hrvatskoj, doktorska disertacija, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Zagreb.

Jasprica-Mašinac, V. (1976): Povijesna kronika Janjine, vlastito izdanje.

Koch, F. (1932): Prilog poznavanju geološke izgradnje Korþule i Pelješca. Vesnik Geološkog instituta (Beograd) 12, str. 287-294.

Koch, F. (1934): Geološka karta Kraljevine Jugoslavije, Korþula (1 : 75 000), Geol. Inst, Beograd.

Korolija, B., Boroviü, I., Grimani, I., Marinþiü, S., Jagaþiü, T., Magaš, N., Milanoviü, M. (1977): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumaþ za listove KORýULA K 33-47, LASTOVO K 33-46 i PALAGRUŽA K 33-57, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str. 53.

Košþak Mioþiü-Stošiü V., Mlakar A., Marušiþ J. (1999): Environmental vulnerability study of the Riparian Landscape of the river Kupa/Kolpa, Meÿunarodna konferencija “Spatial Information Management in the New Millenium”, Krakow, Poland, 15-17 11 1999. str. 120-128.

Košþak Mioþiü-Stošiü V. (2003): Razvoj poljoprivrede i seoskih podruþja u kontekstu zaštite krajobraza, Nacionalni program za poljoprivredu i seoska podruþja, Nacrt, Podsastavnica: Oþuvanje i razvitak seoskog prostora, Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH Koordinator: Žimbrek, T. Košþak Mioþiü-Stošiü, V., Butula, S. (2005): Environmental Vulnerability Analysis as a Tool for SEA of Spatial Plans. Knjiga sažetaka, International experience and perspectives in SEA, str. 26-30, Prague, Czech Republic, International Association for Impact Assessment (IAIA), str. 69-70.

Luþiü, J. (1980): Pelješac od dolaska Slavena do podpadanja pod vlast Dubrovaþke Republike, Pelješki zbornik 2, str. 5-72.

Mariü, L. (1947): Izvještaj o pregledu pozicije Gnjili rat na Pelješcu u vezi s pojavama bituminoznih vapnenaca, Arh. Inst. geol. Istraž, 684, Zagreb.

Marjanac, T., Babac, D., Beniü, J., ûosoviü, V., Drobne, K., Marjanac, LJ., Pavlovec, R., Velimiroviü, Z. (1998): Eocene carbonate sediments and sea-level changes on the NE part of Adriatic Carbonate Platform (Island of Hvar and Pelješac peninsula, Croatia), Dela-opera: SAZU 34, 2; 243-254, Ljubljana.

Marsh, W.M. (1978): Environmental Analysis for Landscape and Site Planning, Mc. Graw Hills.

Marsh, W.M. (1991): Landscape Planning: Environmental Applications, Wiley, New York.

Martinoviü (ur.) (1998): Baza podataka o hrvatskim tlima, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb.

Martinoviü, J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 270 Marušiþ, J. (1987): Naþrtovalska analiza in vrednotenje krajine – skripta.

Marušiü, J., et.al. (1998): Metodološke osnove (uvodni svezak), Regionalna razdelitev krajinskih tipov v Sloveniji, Ministarstvo za okolje in prostor RS, Urad RS za prostorsko planiranje, Ljubljana Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, I zvezek: Varstvo okolja v obþini: Zakonodaja. Problemi. Poti za njihovo razreševanje, ONIX, Ljubljana.

Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, II zvezek: Modeli v naþrtovanju, Vrednotenje, Vrednost, ONIX, Ljubljana.

Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, III zvezek: Kompleksni okoljevarstveni postopki v prostorskem naþrtovanju, Komplekni postopki okoljevarstvenega naþrtovanja, Izbor modelov ranljivosti, Priprava modelov, ONIX, Ljubljana.

Marušiþ, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega naþrtovanja na ravni obþine, IV zvezek: Presoja predloga za cestno povezavo v severnem delu Ljubljane, ONIX, Ljubljana.

Martinoviü, J. (2003): Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume Zagreb, Zagreb, str. 525.

Mathieson, A., Wall, G. (1982): Tourism: Economic, Physical and Social Impacts, Longman House, New York. viii

Milojeviü, Ž. B. (1933): Dinarsko primorje i ostrva u našoj Kraljevini, Beograd.

Mojsisovics, E., Tietze, E., Bittner, A. (1880): Grundlinien der Geologie von Bosnien und der Herzegovina, mit Geologischer Übersichtskarte 1 : 576 000, Jahrb, d. geol. Reichs, Wien.

Nadilo, B. (2000): Pelješac – poluotok otoþke skupine, Graÿevinar, inženjera, br. 52, Zagreb, str. 757 – 780.

þasopis saveza graÿevinskih

Penzar, B., Penzar, I., Orliü, M. (2001): Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, Nakladna kuüa Dr. Feletar, Zagreb.

Planiü-Lonþariü, M. (1980): Planirana izgradnja na podruþju Dubrovaþke Republike, Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest umjetnosti, Zagreb, str. 181.

Radoiþiü, R. (1970): Prilog poznavanju geologije Pelješca i paleogeografije ovog dijela spoljašnjih Dinarida (A Study of the Geology of Pelješac Peninsula and the Paleogeography of this Part of the Outher Dinarides), Vesnik, A. 28: 175-184, Beograd.

Raiü, V., Papeš, J. (1982): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumaþ za list STON K 33-48, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geol. Zavod, Beograd, str 39.

Relph, E. (1976): Place and Placelessness, Pion Limited, London.

Stache, G. (1879): Geologische Übersichtskarte der Küstenländer von Österr.-Ung. Monarchie, 1 : 1 008 000 Verh. Geol. R. LA. 13, Wien. Šundov, M. (2007): Geomorfologija Konavala, Dubrovaþkog primorja, Elafitskog otoþja i poluotoka Pelješca, doktorska disertacija, Zagreb.

Vuþiü, J. (2005): Ecclesia Naronitana / Prostor i granice, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, vol. 1, br. 98., str. 159-170. *** (1983): Pomorska enciklopedija (Pe – Rh), Peljarski brod – Pelješac, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, str.11 -16.

Prostorno planski dokumenti Konaþni prijedlog Prostornog plana ureÿenja Opüine Dubrovaþko primorje, Urbing d.o.o., 2006.

Konaþni prijedlog Prostornog plana ureÿenja Opüine Ston, Arhingtrade d.o.o., 2005.

Prostorni plan Dubrovaþko-neretvanske županije, Službeni glasnik Dubrovaþko-neretvanske županije, (6/03, 3/06, 3/05).

Prostorni plan ureÿenja Opüine Janjina, Službeni glasnik Dubrovaþko-neretvanske županije, (03/07.).

Propisi Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN, 63/99) Zakon o javnim cestama (NN 100/96, 76/98)

Ostale internet stranice http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Vrste_cesta http://www.cgp.si/hr/Djelatnosti/Odrzavanje-cesta http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/nn-127-05-Pravilnik-zeljezn-infrastruktura.htm http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/0303.htm

ix

x

Sažetak Najvažniji cilj pokretanja projekta COAST je da se istraže i preporuþe modeli razvitka hrvatskih obalnih podruþja koji neüe utjecati na smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti, ali niti na smanjenje prirodnog i kulturnog identiteta. Izrada krajobraznih osnova za odabrane primjerne lokacije (podruþja obuhvata)1 ima za cilj poveüanje svijesti o vrijednostima krajobraza, osobito u prostornom planiranju, ali i u drugim sektorskim planiranjima. S obzirom na prirodu problema i ciljeve, bilo je potrebno izvršiti inventarizaciju, tipološku klasifikaciju i vrednovanje krajobraza koji su zastupljeni na tim podruþjima. Osim toga, bilo je potrebno procijeniti glavne pritiske na utvrÿene tipove krajobraza, te sukladno glavnim razvojnim zahtjevima (turistiþko-rekreacijska djelatnost) utvrditi njihovu ranjivost i eventualnu pogodnost za navedenu djelatnost. Na kraju je trebalo propisati mjere specifiþne za svaki tip krajobraza, koje trebaju osigurati razvoj djelatnosti s jedne strane i zaštitu krajobraznih vrijednosti s druge strane.

Osnovna tehnika rada korištena na ovom projektu je digitalna obrada prikupljenih podloga i podataka raþunalom uz pomoü GIS-a. Pomoüu GIS alata uspostavljena je GIS baza podataka, te je izvršena ekspertna vizualna i digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj su naþin dobivene željene informacije o prostoru, koje su se mogle dalje obraÿivati (analizirati) i predoþavati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomoü programa ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privlaþnosti i pogodnosti.

Za postizanje postavljenih ciljeva prvo je obavljena tipološka klasifikacija krajobraza, odnosno njihova podjela na tipove/podruþja sa izraženim zajedniþkim karakteristikama i vidljivim prostorno-vizualnim obilježjima. Postupak tipološke klasifikacije se sastojao od prepoznavanja tipova na temelju topografskih, fotografskih i tematskih informacija o prostoru koji se vrednuje, što je projektni tim obavio u uredu. Ta je klasifikacija bila podloga za terensko istraživanje nakon kojega se obavila završna tipološka klasifikacija koja, uz kartografski prikaz u željenom mjerilu i opsežnu fotodokumentaciju, sadrži i detaljne opise svih utvrÿenih krajobraznih uzoraka, tipova i podruþja.

Vrednovanje krajobraznih podruþja izraÿeno je uzimajuüi u obzir struþna mišljenja i mišljenja javnosti. Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podruþja, dok je vrednovanje od strane javnosti imalo za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, sluþajni posjetitelji podruþja) i njihov odnos prema krajobrazu. Konaþne vrijednosne ocjene dobivene su kao rezultat ekspertne procjene svake vrednovane karakteristike uzimajuüi u obzir uvjete i rezultate anketiranja. One su, uz detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podruþja, prikazane na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25 000.

Modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša temeljilo se na simuliranju moguüih utjecaja pojedinih djelatnosti na njegove kvalitete. Ono omoguüuje procjenu prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti na osnovi logiþkog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete veüi – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji. Model ranjivosti je vrijednosna i specifiþna prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Analizirani zaštitni zahtjevi bili su definirani projektnim zadatkom i ukljuþivali su: vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti tih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske.

1

Podruþje (Lot)1: opüine Ston i Janjina s Malostonskim zaljevom, Podruþje (Lot)2: otoci Vis i Biševo, Podruþje (Lot)3: estuarij rijeke Krke, Podruþje (Lot)4: jugoistoþni dio otoka Paga xi

Pri modeliranju pogodnosti krajobraza za prihvat turistiþko-rekreacijske djelatnosti primijenjena je metoda dvojne analize prostora, koja se temelji na modeliranju privlaþnosti i ranjivosti prostora. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omoguüuje planerima analitiþko rašþlanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odreÿivanje pogodnosti prostora za odreÿenu planiranu namjenu – u ovom sluþaju turistiþko-rekreacijsku. Pri spajanju modela privlaþnosti i ranjivosti u model pogodnosti korištene su dvodimenzionalne vrijednosne matrice, prateüi logiku: što veüa ocjena privlaþnosti i manja ocjena ranjivosti, to veüa pogodnost. Upotrijebljene su tri varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisna varijanta, sa srednje strogim kriterijima pri ocjenjivanju. Rezultat modeliranja pogodnosti je kartografski prikaz podruþja pogodnih za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti.

Završna faza obuhvatila je prouþavanje postojeüeg zakonodavnog okvira prostornog ureÿenja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz Konvencije o europskim krajobrazima, te provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza. Uz to su definirane mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja, koristeüi se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Predložene mjere prostorno su specifiþne za predmetno podruþje i formulirane na naþin koji je predviÿen prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), ukljuþujuüi i 2-3 turistiþke zone predviÿene istim planovima u podruþju obuhvata.

Rezultati projekta dokumentirani su u Završnom izvješüu posebno za svako podruþje obuhvata, na naþin da prate tijek izvoÿenja projekta i opisuju naþin rada. Uvodno se opisuje tematika kartiranja i analize krajobraza, zadani ciljevi, metode, tehnike rada, te sam radni proces primijenjen u ostvarivanju zadanih ciljeva. Nakon uvodnih poglavlja, za svako od 4 podruþja obuhvata detaljno se opisuje lokacija, analizira prikupljena prostorno-planska dokumentacija, te navodi metodologija izrade i rezultati tipološke klasifikacije krajobraza, vrednovanja krajobraznih podruþja, analize ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske i analize pogodnosti krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti. Izvješüe završava predlaganjem adekvatnih mjera/smjernica za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Rezultat projekta je, meÿu ostalim, i metodologija koja je dovoljno objektivna i fleksibilna da može objediniti interese lokalnog stanovništva i javnosti, te potrebe zaštite krajobraza. Rezultati koji se mogu dobiti korištenjem ove metode mogu služiti kao jedna od podloga za izradu prostorno-planske dokumentacije (PPŽ, PPO/G i sl.). Nedvojbeno je, takoÿer, da primijenjena metodologija i cjelokupni postupak može doprinijeti objektivizaciji u postupku donošenja planskih odluka. Ipak, želimo naglasiti da postoje kljuþni faktori uspjeha primjene ove metodologije, a to su ažurni podaci/podloge i njihova dostupnost, upotreba jedinstvenog sustava vrednovanja i kriterija odluþivanja, participativni pristup svih zainteresiranih strana, integriranje svih utjecanih sektora i sastavnica okoliša, te multidisciplinarni ekspertni tim.

xii

Executive summary In comparison to other Mediterranean regions the Dalmatian Coast has reasonably preserved biological and landscape diversity that is being threatened by the recent increase in the main economic activities in the area. Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development project (COAST) has been developed in an effort to promote sustainable development principles. The Project is executed by the Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction (MEPPPC), with the support of UNDP CO Croatia and Global Environment Facility (GEF) and in cooperation with other line ministries, four Dalmatian counties and a number of local NGOs, firms and individuals.

During 2008 (April 2008 – November 2008) as part of this project the landscape inventorisation and assessment methodology was developed and tested on four selected demo-sites2. In addition, a number of area specific practical sustainable policies and measures for local physical plans, development control and environmental assessments were proposed.

The methodology comprised of a number of activities starting with data gathering, collation and analysis, GIS database creation on thematic and metadata level.

Landscape typological classification was concerned with the subdivision of the landscape into areas. Main criteria for identification of landscape areas (types) were derived from landform, water, land cover, and landscape patterns that were subsequently checked in the field, consolidated and described.

The evaluation of landscape was carried out by ranking the landscape units on the basis of diversity, spatial order and harmony. The evaluation included reference values from the phase of landscape characterisation and values identified from public perception survey.

During the phase of landscape sensitivity analysis the identified and evaluated landscape character types were analyzed from the point of specific developmental aspects, based on criteria of how much vulnerable certain area is due to three main development pressures.

Conceptualisation of landscape suitability was done for tourism development and recreation areas and specifically for tourist zones designated in physical planning documents. Landscape suitability modelling included the assessment of attractiveness and vulnerability to produce suitability model. Spatial modeling as well as analysis of landscape suitability was performed using GIS GRID spatial analysis tools (ArcGIS/ArcInfo, ProVal, IDL).

Policy measures proposition phase was the most important part of the project and used the synthetic knowledge obtained from previous phases in order to suggest adequate policy response in development plans for the area concerned (spatial or sectoral). Proposed policy measures ranging from the encouragement of certain types of development to total preservation and conservation of the particular landscape, were area/site specific and in accordance with the general statutory, national and international policy and best-practice framework.

This methodology, the first of its kind in Croatia, has a potential to form the basis for the sustainable management and protection of landscape diversity in future. The key success factors of the implementation are availability of data, the use of unique assessment and evaluation criteria, participative and integrated approach coordinated by a multidisciplinary expert team.

2

South east part of PeljeĹĄac peninsula (Municipalities of Ston and Janjina with Malostonski Bay), the islands Vis and BiĹĄevo, Krka river estuary and south east part of island Pag xiii

xiv

1. Uvod Pelješac je prostor koji se odlikuje vrlo zanimljivim prostornim elementima koji þine jedinstvene sklopove vrlo vrijednih vizualnih vrijednosti. Prostor je još uvijek dobro oþuvan, ali tendencije širenja graÿevinskih površina veü su vidljive na obali. Tako se širenje nekadašnjih sela odlikuje izgledom vikend naselja koja su u neskladu sa postojeüim vizualnim kvalitetama prostora.

Sjeverna obalna zona je u poþetnoj fazi degradacije, a prostire se od Maloga Stona do Luke, te od podruþja Draþa do Sresera. Nova izgradnja još uvijek nije u potpunosti izmijenila prostorne kvalitete, ali izgradnjom mosta Pelješac ovaj üe se prostor sigurno mijenjati. Kako prostor mora spada u strogi rezervat prirode i predstavlja vrlo osjetljiv sustav, izgradnja turistiþkih objekata je u konfliktu sa zaštitom.

Južna obalna strana je na kritiþnim toþkama veü zaštiüena kao zaštiüeni krajolik, ali su na tim, iznimno vrijednim predjelima (Žuljana i Prapratno) veü vidljive prostorne degradacije. Novija izgradnja, koja ne poštuje ambijentalne vrijednosti, mogla bi u sluþaju nepoštivanja propisa potpuno degradirati vizualne vrijednosti prostora.

Koncentriranjem turizma na obalnom pojasu negiraju se prostorne kvalitete unutrašnjosti poluotoka koje s jedne strane stvaraju zasiüenu obalnu liniju, a s druge strane neiskorištenu unutrašnjosti.

Tako je unutrašnjost Pelješca tijekom posljednjih desetljeüa obilježena problemom napuštanja poljoprivrednih površina, posebno uzgoja mješovitih kultura u poljima. Neka su polja veüim dijelom zahvaüena sukcesijom koja smanjuje prostornu kompleksnost, a time gube prostorne kvalitete. Intenziviranje vinogradarstva još uvijek nije prijetnja postojeüim vizualnim vrijednostima, ali njegov razvoj treba usmjeravati kako ne bi smanjio kompleksnost prostora.

Prostor Pelješca je nekada imao najbolje pašnjake, koje je Dubrovaþka Republika uzimala u najam. Danas se pašnjaci gotovo uopüe ne koriste, jer se mali udio stanovnika bavi stoþarstvom.

Ovaj trend je zasigurno osiromašio vizualne i ambijentalne karakteristike prostora.

1.1 Ciljevi x

Identificirati strukturna obilježja krajobraza, zakonitosti njihova oblikovanja, te njihovo trenutno stanje.

x

Izvršiti identifikaciju i klasifikaciju krajobraznih tipova i podruþja.

x

Izvršiti kategorizaciju krajobraznih podruþja prema njihovim vizualnim kvalitetama, od strane javnosti (anketiranje javnosti) i od strane struke – krajobraznih arhitekata.

x

Identificirati glavne razvojne zahtjeve i pritiske na krajobraz.

x

Procijeniti ranjivost prethodno kategoriziranih krajobraznih podruþja na identificirane razvojne pritiske.

x

Procijeniti pogodnost krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti.

x

Definirati mjere za održivi razvoj i zaštitu krajobraza.

1

1.2 Radni proces Radni proces je, s obzirom na prirodu problema i ciljeve, bio veoma složen i sastojao se iz nekoliko radnih faza: x

prikupljanja informacija, podataka i prostornih podataka

x

analize prikupljenih podataka

x

tipološke klasifikacije krajobraza

x

vrednovanja krajobraznih kvaliteta

x

modeliranja ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske

x

modeliranja pogodnosti krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti

x

predlaganja mjera/smjernica za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Metode rada za svaku radnu fazu detaljno su opisane u pripadajuüim poglavljima.

1.3 Tehnika rada Osnovna tehnika rada koja je korištena na ovom projektu je digitalna obrada podataka raþunalom uz pomoü GIS-a (Geographical Information System, tj. Geografski informacijski sustav), kojega þini skup opreme, programa i prostorno odreÿenih podataka koji omoguüuju brzo i kvalitetno rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija potrebnih za donošenje odluka u svim þovjekovim djelatnostima.

Pomoüu ArcView 3 i ArcGis 9 programskog paketa izvršena je digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj naþin su dobivene željene informacije o prostoru koje su se mogle dalje obraÿivati (analizirati) i predoþavati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomoü kompjutorskog programa ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privlaþnosti i pogodnosti.

1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka Nakon izvršene identifikacije svih potrebnih podataka za krajobraznu inventarizaciju i analizu, odreÿivanja njihove preciznosti, sukladno s mjerilom kartiranja (1: 25000, 1: 5000), te provjere njihove dostupnosti, uslijedilo je njihovo prikupljanje. Prikupljani su svi potrebni prostorni podaci, karte, relevantna literatura, prostorno-planska dokumentacija, te razvojni planovi koji su bili potrebni za inventarizaciju, tipološku klasifikaciju, vrednovanje i izradu modela ranjivosti i pogodnosti krajobraza podruþja obuhvata. Od velike važnosti za sam projekt bilo je prikupljanje prostornih planova županija i prostornih planova ureÿenja opüina/gradova, te topografskih i ortofoto karata.

Pregledom prikupljene literature obuhvaüena su dostupna i publicirana istraživanja, te struþni radovi u podruþju razvoja krajobraza i obilježja krajobraza (prirodna, društvena, ekonomska) predmetnog podruþja.

Nakon prikupljanja razliþitih tematskih kartografskih podataka, topografskih i ortofoto karata, pristupilo se pripremi za njihovu daljnju analizu u GIS-u, u obliku standardiziranih tematskih karata. Nažalost, veliki broj tematskih podataka nije bio dostupan u analognom, a kamoli u 2

digitalnom obliku (vegetacijske karte, geomorfološke karte, karte površinskog pokrova, parcelacijske karte) ili je, pak, bio dostupan, ali u drugom mjerilu kartiranja (geološke i pedološke karte). To je znatno otežalo i usporilo samu pripremu tematskih karata potrebnih za daljnju krajobraznu analizu. Znatan broj tematskih karata nastao je interpretacijom topografskih i ortofoto karata, kao: hidrološka karta, karta površinskog pokrova, parcelacijska karta, karta naselja i prometnica. Za izradu hipsometrijske karte, karte nagiba i dijelom geomorfološke karte korišten je digitalni model reljefa (DMR) veliþine piksela 10 x10 m. Geomorfološka karta za podruþje poluotoka Pelješca uopüe nije postojala, a buduüi da je reljef bio jedan od glavnih kriterija kod tipološke klasifikacije krajobraza, naruþena je izrada geomorfološke karte od strane odgovarajuüih struþnjaka posebno za potrebe ovoga projekta. Litološka i pedološka karta bile su dostupne u vektorskom obliku, ali u mjerilu 1:100 000, što je procijenjeno kao dovoljna razina kartiranja za daljnju krajobraznu analizu. Karte zaštiüenih prirodnih podruþja i kulturne baštine nastale su vektorizacijom prostornih entiteta (toþaka, ploha) iz grafiþkih priloga Prostornog plana Dubrovaþko-neretvanske županije samo za podruþje obuhvata. Od izrade vegetacijske karte se odustalo, jer su dostupne bile jedino karte u analognom obliku, starosti preko 50 godina.

Vektorizirati ih je procijenjeno kao veliki posao, a dobiveni podaci bili bi nerelevantni. Iz tog razloga odluþeno je osvrt na vegetaciju dati kroz kartu površinskog pokrova, koja je nastala vizualnom interpretacijom dobivenih ortofoto karata, korištenjem karte staništa u M 1: 100 000 i konzultacijama s kolegama koji su radili na projektu COAST staništa.

3

2. Opis lokacije 2.1 Geografski smještaj Pelješac je poluotok u južnoj Dalmaciji, drugi po veliþini u R Hrvatskoj. Od kopna je odvojen 1540 m uskom Stonskom prevlakom, 62 km udaljenom od vrha poluotoka (Nadilo, 2000.). Ta prevlaka razdvaja Malostonski i Stonski kanal (na istoku), zapravo zaljeve koji su kanalima nazvani zato što su duboko usjeþeni u kopno (Nadilo, 2000.). Pelješac okružuje Neretvanski kanal koji prelazi u Kanal Maloga Stona na sjeveru-sjeveroistoku, Korþulanski kanal na sjeverozapadu, Pelješki kanal kojim je odvojen od Korþule na jugozapadu i Mljetski kanal koji ga odvaja od Mljeta s južne strane.

Smjer pružanja je pretežno paralelan s Jadranskom obalom i Dinarskim gorjem. Zauzima površinu od 348 m2 (Pomorska enciklopedija, 1983.; Glamuzina, 2002.).

U neposrednoj blizini poluotoka, nekoliko kilometara sjeverno od Stonske prevlake, pruža se Neumski koridor preko kojega susjedna država Bosna i Hercegovina izlazi na Jadransko more.

Od glavnih gradskih središta najbliži je Dubrovnik, do kojega je cestovna udaljenost oko 60 km, dok je Split udaljen 165 km od Prevlake (Glamuzina, 2002.). Iako Pelješac ima periferni položaj u dubrovaþkoj regiji, unutar jadranskog bazena karakterizira ga izražena centralnost, s izraženim vrhom Sv. Ilijom (961 m n.v.) (Pomorska enciklopedija, 1983.).

Slika 1. Geografski smještaj demo podruþja – opüine Ston i Janjina s Malostonskim kanalaom

4

2.2 Prirodna obilježja prostora 2.2.1

Klimatološka obilježja

Predmetno podruþje – dio poluotoka Pelješca se, prema najopüenitijim klimatskim podjelama, može svrstati u podruþje formule Csa" prema Köppenu, što oznaþava toplu-umjereno kišnu klimu. Obilježena je blagom zimom i suhim ljetom, s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime u odnosu na najsušniji mjesec ljeta, bez sekundarnog maksimuma oborine u proljeüe. Koliþina oborine u najsušnijem mjesecu je ispod 40 mm. Ljeta su vruüa, suha i vedra.

Prema Thornthwaitovoj podjeli, koja je bazirana na vodnoj bilanci, podruþje spada u humidnu klimu.

Promatrano podruþje može se rašþlaniti prema klimatskim razlikama na podruþja koja su više izložena vjetru i ona koja su zaklonjena ili djelomiþno zaklonjena od vjetra.

Za reljef poluotoka karakteristiþni su relativno visoki brdoviti grebeni i vrlo izdužene doline koje su usjeþene izmeÿu njih. Ovakav reljef stvara specifiþne klimatske uvjete. Doline su zaštiüene od vjetra, a refleksija sunþevog zraþenja s okolnih, popriliþno golih obronaka velikog albeda uvjetuje brže zagrijavanje doline. Hladni zrak se u dolinama ne zadržava, jer postoje kanali koje ga vode prema nižim mjestima, moru. Stoga se doline odlikuju nešto blažom i toplijom klimom.

Obronci visokih brda na poluotoku þesto su izloženi vjetru, pogotovo obronci koji gledaju prema Italiji i hrvatskom kopnu.

Temperatura Prosjeþna godišnja temperatura, prema podacima s postaje Ston, iznosi 15,2 °C. Prosjek temperature u najtoplijem mjesecu, srpnju, iznosi 24,8 °C, a mjeseþni prosjek maksimalnih dnevnih temperatura u istom mjesecu je 30,5 °C. Najhladniji mjesec, sijeþanj, ima prosjeþnu temperaturu 7,1 °C, a prosjek mjeseþnih minimalnih temperatura u istom mjesecu je 2,9 °C. Ovi podaci ukazuju na relativno blagu klimu pod utjecajem mora, s toplim ljetima i blagim zimama.

Oborine Na poluotoku u prosjeku padne prosjeþno 1153 mm oborine godišnje, što je zamjetna koliþina, meÿutim, zbog krškog terena velika koliþina oborine brzo otjeþe u dublje slojeve tla. Najmanje oborine padne tijekom ljetnih mjeseci, u najsušnijem mjesecu u prosjeku gotovo þetverostruko manje nego u najkišnijem. Maksimalne mjeseþne oborine tijekom 24 sata u prosjeku nisu izuzetno velike, najviše 56 mm u listopadu. Meÿutim, zabilježeno je i 174 mm oborine tijekom 24 sata u rujnu.

Osunþanost i naoblaka Podruþje odlikuje velika osunþanost, odnosno veliki broj sati sa sijanjem sunca, od 2300 do 2700, što posebno dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima. U skladu s tim, naoblaka je mala, pa je u srpnju i kolovozu prosjeþno 1,9 i 1,6 desetina neba prekriveno oblacima. Godišnji prosjek je 3,8 desetina neba prekrivenih oblacima.

Potencijalna evapotranspiracija Evapotranspiracija je pojam koji oznaþava prenošenje vode iz tla i biljaka isparavanjem u atmosferu. Mjeri se u milimetrima isparene vode. Potencijalna evapotranspiracija je teorijska veliþina koja pokazuje koliko bi se vode isparilo iz tla ako bi zalihe vode bile dovoljne, te ne bi

5

došlo do isušivanja tla i biljaka. Ona za navedeno podruþje u mjeseþnom prosjeku iznosi 78,7 mm vode, a ljetni maksimum je 174,7 mm.

Magla Broj dana s maglom zabilježen na postaji je mali – prosjeþno dva godišnje. Razlog tome su þesti vjetrovi koji spreþavaju pojavu magle.

Vjetar Vjetrovi se u obalnom podruþju najþešüe usmjeravaju, zbog specifiþnog reljefa uz obalu, u dva smjera. Prvi su po uþestalosti vjetrovi sjeveroistoþnog smjera, pri þemu vjetrovi sjevernih i istoþnih smjerova koji pušu na kontinentu dobivaju ovaj smjer prilikom prelaska planinskih masiva uz obalu, okomito na smjer njihovog pružanja. Drugi su po uþestalosti vjetrovi jugoistoþnog smjera, pri þemu vjetrovi južnih smjerova dobivaju ovaj smjer pri nailasku na planinske grebene, mijenjajuüi smjer i pušuüi paralelno s njima prema sjevernom rubu Jadrana.

Sjeveroistoþni vjetrovi uz obalu, naziva „bura“, su þesti, ali pušu s manje snage nego na sjevernijem dijelu obale. Karakteristiþno je za taj vjetar da puše u „udarima“. Jugoistoþni vjetrovi koji se u narodu nazivaju „jugo“ su takoÿer þesti, a dostižu i olujnu jaþinu. Obje vrste vjetrova su þešüe i veüe jaþine u zimskom dijelu godine. Tijekom toplog dijela godine, a posebice ljeti, tipiþna je cirkulacija „neporemeüenog“ dana, kada su sinoptiþki poremeüaji udaljeni. Tada tijekom dana puše vjetar „smorac“ s mora na kopno, a noüu „kopnenjak“ s kopna na more, koji je slabijeg intenziteta.

2.2.2 Geološka obilježja U tektonskom smislu ovo je podruþje smješteno na dodiru dviju velikih tektonskih jedinica: Jadranske platforme i vanjskih Dinarida, u seizmiþki vrlo aktivnom prostoru.

Strukturno, ovo podruþje pripada strukturno-facijalnoj jedinici Ston. Obilježje te jedinice su bore pružanja SZ-JI poremeüene reversnim rasjedima, te normalnim dijagonalnim rasjedima koji presijecaju reversne rasjede i bore od sjevera prema jugu.

Znaþajka naslaga ove jedinice je razvoj rudistnih vapnenaca sa þestom pojavom uložaka dolomita tijekom senona. Tijekom donjeg i srednjeg eocena talože se vapnenci s alveolinama i numulitima sa þestom pojavom rožnjaþkih nodula.

Vapnenci istraživanog podruþja imaju visok postotak CaCO3 (uglavnom izmeÿu 97 – 99,96 %, dok ostatak þine gline i rjeÿe kvarc).

Najstarije naslage na istraživanom podruþju su vapnenci i dolomiti otriv-barem-apta, a nalazimo ih u jezgrama antiklinala. Debljina ovih naslaga, petrografski odreÿenih kao dolomitiþni vapnenci, vapnoviti dolomiti i dolomiti, doseže do 750 metara.

Naslage (debljine do 300 metara) otriv-barem-apta periklinalno okružuju sivosmeÿi uslojeni vapnenci s rijetkim leüama dolomita. Unutar tih rekristaliziranih vapnenaca tipa kalcilutita þesti su dobro oþuvani organski ostaci, s rijetkim litogenim detritusom.

Kontinuirano na vapnencima alba slijede cenomanski dolomiti s ulošcima vapnenaca. Ove naslage, ukupne debljine do 650 metara, klasificirane su kao dijagenetski dolomiti, dolomitiþni vapnenci i kalcilutiti.

6

Na naslagama cenomana superpozicijski se nastavljaju uslojeni vapnenci litotipova kalkarenit i kalcilutit. Debljina ovih naslaga doseže do 500 metara, a na osnovi fosilnih ostataka odreÿena im je turonska starost.

Kontinuirano na turonskim vapnencima talože se vapnenci s keramosferinama i rudistima gornjeg senona sive, svijetlosive do bijele boje. Karakterizirani su zrnastom strukturom, školjkastim lomom, te visokim sadržajem rudistnog kršja. Slojevitost ovih naslaga varira od dobro uslojenih u nižim dijelovima profila, pa do neuslojenosti u višim dijelovima slijeda, te se na površini raspadaju u ploþaste odlomke. Ovi se vapnenci odlikuju visokim postotkom CaCO3, cementirani su mikritom i sparitnim kalcitom, a u netopivom ostatku zastupljeni su minerali glina, kvarc, muskovit, feldspat, turmalin, cirkon, rutil i biotit. Na osnovi fosilne zajednice utvrÿena je kampan-mastrihtska starost naslaga, ukupne debljine do 280 metara.

Transgresivno-diskordantno na opisane naslage talože se alveolinsko-numulitni vapnenci donjeg i srednjeg eocena. U ovim se naslagama alveoline i numuliti posvuda javljaju zajedno, uz to što alveoline dominiraju u nižim, a numuliti u višim dijelovima serije. Ove su naslage slabije uslojene, þesto masivne, svjetlije, bjeliþaste i više kristalaste, a þesto sadrže rožnjaþke nodule promjera do 10 cm. Petrografski ove naslage izgraÿuju foraminiferski biomikriti, biomikriti, biosparit pelintraspariti, biointraspariti i intrabiospariti, mikriti, fosiloferni mikriti i dolomitiþni mikriti.

2.2.2.1 Grafiþki prilozi Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000)

2.2.3

Geomorfološka obilježja

Oblikovanje i intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova veliþina, posljedica je meÿuovisnosti geoloških, pedoloških i klimatskih osobina. Takoÿer, treba naglasiti da je na odabranom podruþju na konaþni izgled reljefa utjecao i þovjek svojim dugotrajnim aktivnostima.

Važnost geoloških osobina dolazi do izražaja tektonskim pokretima, strukturnim, litološkim i hidrogeološkim znaþajkama, odnosno predispoziciji pri oblikovanju reljefa. Kod strukturne predispozicije se u prvom redu misli na osnovne forme nastale prilikom potiskivanja Jadranske pod Dinarsku mikroploþu. Pri tim pokretima došlo je do formiranja osnovnih struktura (bora) koje su veüim dijelom sukladne s reljefom. Naime, antiklinale predstavljaju uzvišene, a sinklinale depresijske dijelove reljefa. Dalje, do izražaja dolazi i nagib slojeva, koji je u kombinaciji s vanjskim faktorima uvjetovao oblikovanje reljefa. U tektonskom smislu, došlo je do nastanka brojnih rasjeda (normalnih, reversnih i horizontalnih) koji su utjecali, a u znatnoj mjeri još uvijek utjeþu, na oblikovanje reljefa. Tektonskim pokretima nastale su veüe (paraklaze i dijaklaze) i osobito brojne, manje (brahiklaze i leptoklaze) sekundarne pukotine, koje su znaþajne za poniranje vode s površine u podzemlje. S obzirom da je obraÿivano podruþje najveüim dijelom tektonski aktivno, obilježava ga relativno slaba pojava vode na površini.

Takoÿer je jedno od osnovnih obilježja reljefnih formi (nastalih duž sekundarnih pukotina) izduženost u pravcu pružanja pukotina.

Kod litoloških osobina stijenskog kompleksa (s obzirom da na odabranom podruþju dominiraju karbonatne stijene) pri oblikovanju reljefa u prvom se redu misli na udio þistog CaCO3 u sastavu stijena, što je, uz sekundarno nastale pukotine, pogodovalo oblikovanju krškog reljefa kao najdominantnijeg. Manje pojave nekarbonatnih stijena imaju veliko znaþenje s obzirom na njihovu vodonepropusnost, a u kombinaciji s nagibima važne su zbog usmjeravanja podzemne 7

cirkulacije vode. Takoÿer, na mjestima gdje su ove naslage izbile na površinu, do izražaja dolazi njihova jaþa podložnost mehaniþkom trošenju.

Meÿu vanjskim faktorima pri oblikovanju reljefa veliko znaþenje imaju klimatske i paleoklimatske znaþajke. Ponajprije se to odnosi na pluviotermiþke znaþajke. Najveüim dijelom odabrano podruþje prima od 700 do 1000 mm oborina godišnje, no njihov godišnji raspored je neravnomjeran. Maksimum oborina je tijekom hladnijeg dijela godine, a takoÿer je znaþajno da se radi ponajprije o kratkotrajnim i obilnim oborinama, koje imaju znaþaj pri oblikovanju reljefa spiranjem i jaruženjem, što osobito dolazi do izražaja na golim i vodonepropusnijim dijelovima terena. S obzirom da odabrana lokacija pripada mediteranskom klimatskom podruþju, s prosjeþnom godišnjom temperaturom zraka izmeÿu 14 i 15 ºC, za gole stijenske dijelove, osobito južno eksponirane, karakteristiþno je jako zagrijavanje stijenskog kompeksa tijekom toplijeg dijela godine. Naime, to zagrijavanje pogoduje mehaniþkom (iako znatno slabije nego mrazno) trošenju stijena. Paleoklimatske znaþajke došle su do izražaja ponajprije tijekom hladnijih razdoblja geološke prošlosti. Tada je, u uvjetima hladnijih klima, razina mora bila niža oko 100 m od današnje. Temperatura zraka, koja je bila oko 12 ºC niža, pogodovala je jakom mraznom trošenju i zatrpavanju reljefnih udubljenja. Takoÿer, takve klimatske prilike zasigurno su utjecale i na bitno drugaþiju bilancu vode, odnosno isparavanje je bilo znatno slabije, što je pogodovalo znaþajnijem površinskom otjecanju, odnosno oblikovanju reljefa vodom na površini (fluvijalnom erozijom i padinskim procesima). Današnja obala nastala je ingresijom i zapravo je vrlo mlada. Formiranje današnje obale poþelo je prije približno 10 000 godina. Kao posljedica takvih klimatskih i paleoklimatskih odnosa, utjecaj abrazije ponajprije dolazi do izražaja u oblikovanju onih dijelova obale koji su izgraÿeni od mekših stijena (fliš, deluvij, proluvij i aluvij).

Kao zadnji, ali isto tako bitan þimbenik u oblikovanju reljefa, znaþajan je i ljudski utjecaj.

Obraÿivano podruþje naseljeno je još od pretpovijesti. Utjecaj þovjeka oþituje se na dva naþina: destruktivno i konstruktivno. Destruktivno ponajprije sustavnim i dugotrajnim uništavanjem šumskih površina, što je pogodovalo eroziji tala s nagnutih dijelova. Konstruktivno djelovanje oþituje se ponajviše u podnožjima padina i na dnima depresija, gdje su izgraÿena brojna terasasta polja, te su iz akumulativnih formi (ponajprije deluvija), odstranjivanjem veüih fragmenata kamena, stvorene velike obradive površine.

U tektonskom smislu ovo podruþje je smješteno na kontaktu dviju velikih jedinica: Jadranske platforme i vanjskih Dinarida. Kontakt ovih cjelina izražen je reversnim rasjedima dinarskog pravca pružanja (IJI – ZSZ). Ovi rasjedi su nastali kao posljedica podvlaþenja Jadranske pod Dinarsku ploþu. Kao posljedica kompresije, osim u rubnom dijelu, nastali su i brojni rasjedi na podruþju poluotoka Pelješca Strukturno, istoþni dio poluotoka Pelješca predstavljaju bore koje su razlomljene reversnim rasjedima. Kao posljedica toga dolazi do izražaja ljuskava struktura. Oni su uvjetovali i glavna reljefna obilježja poluotoka koja se oþituju u paralelizmu dva glavna hrpta (reversnih navlaka) i udoline izmeÿu njih. Dalje, do izražaja je došao i litološki sastav, odnosno pojava dolomita.

Takvi odnosi osobito su došli do izražaja u oblikovanju udolina. Iako mala rasprostranjenost dolomita, došla je do izražaja zbog njihove djelomiþne vodonepropusnosti.. Na podruþjima gdje su otkriveni na površini, došlo je do oblikovanja dolina. Meÿu njima se istiþe dolina koja se sa SSZ pruža prema Stonu, Zaneumska dolina, dolina uvale Brijesta i dvije velike jaruge iznad Dube Stonske. Takvi odnosi su takoÿer pogodovali i nastanku manjega krškog polja u središnjem dijelu udoline. Za ovo polje, suhu dolinu na njenom krajnjem zapadnom dijelu (završava u uvali Žuljana), kao i za veü spomenute doline, znaþajno je da je maksimum njihovog oblikovanja bio tijekom humidnijih uvjeta geomorfološke prošlosti. Dna dolina i krškog polja u najveüoj su mjeri ispunjena mlaÿim rastresitim naslagama. Njihovi dijelovi koji su potopljeni 8

ingresijom mora, naknadnim abrazijskim djelovanjem pretvoreni su u šljunþana žala. Zbog dobre zaštiüenosti od valova i morskih struja, kao i male dubine na podruþju Stonskog kanala, sitni materijal nije odnesen, veü je dno pretežno glinovito, što je stvorilo predispoziciju za razvoj solane. Suprotno tome, dio krškog polja je sekundarno okršen, s manjim ponikvama. Kao posljedica nagiba koji su veüi od 12º, niži dijelovi strana ovih dolina i krškog polja u znatnoj su mjeri prekriveni deluvijalnim materijalom, koji je u znatnoj mjeri pretvoren u terasasta polja.

Mjestimiþno, na višim i strmijim dijelovima (nagiba veüeg od 32º) došlo je do oblikovanja toþila i sipara, te koluvijalnih zastora koji su sastavljeni od veüih fragmenata kršja i stijenskih blokova.

Takoÿer, na središnjim i višim dijelovima hrptova þesta je pojava stjenovitog krša, koji mjestimiþno prelazi u ljuti krš (teško prohodna podruþja) s brojnim škrapama.

Na podruþju poluotoka najveüi dio obale je stjenovit, dok su šljunþane i pjeskovite obale formirane na krajevima (veü spomenutih) uvala i jaruga. Mjestimiþno je došlo i do oblikovanja klifova, no tu se takoÿer radi o strukturno predispoziciji (nagib slojeva ili rasjedi).

2.2.3.1 Grafiþki prilozi Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000) Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000) Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000)

2.2.4

Hidrološka obilježja

Unutar gorsko-brdsko-udolinskog podruþja poluotoka Pelješca razlikuju se tri sljedeüe mikrogeomorfološke regije: zapadni, centralni i jugoistoþni dio Pelješca (Šundov M., 2002).

Promatrano podruþje unutar Pelješca obuhvaüa centralni i JI dio poluotoka.

Krajobrazom promatranog podruþja dominira krš u þijem stijenskom sastavu prevladavaju dolomiti, vapnenci i fliš. Unutar promatranog podruþja razlikuju se dvije zone stijenskih naslaga: zona dobro vodopropusnih karbonatnih stijena s pukotinskom poroznošüu (þini glavninu podruþja, osobito prema unutrašnjosti), te vrlo male i rijetke zone izmjene vodopropusnih karbonatnih stijena s vodonepropusnim laporovitim varijetetima (obalni dio regije) (Šundov M., 2002). Buduüi da podruþje karakterizira vodopropusna stijenska podloga, padalinske vode poniru u podzemlje. Uz to, sredozemna klima, þije je glavno obilježje izmjena izrazito kišnih i izrazito sušnih razdoblja (uz veliku insolaciju i visoku temperaturu zraka), znatno utjeþe na isparavanje vode.

Zbog navedenih obilježja, na podruþju poluotoka Pelješca nema stalnih površinskih tokova, a funkciju odvodnjavanja preuzeli su podzemni kanali i tokovi. Ponegdje se na površini nakon intenzivnih i kratkotrajnih kiša formiraju najþešüe kratkotrajni povremeni tokovi, koji nakon odreÿene dužine ubrzo poniru u propusnim stijenama. Veüina ih se nalazi na JI dijelu promatranog podruþja, a jedan se nalazi u središnjem dijelu poluotoka. Vodotoci unutar JI podruþja veüinom izviru na podruþju uzvisina (sa SI strane poluotoka), ponajviše na Ilijinom brdu, odakle se slijevaju dijelom u smjeru uvale Brijesta, Bjejevica, dijelom prema Stonskom kanalu, te dijelom prema uvali Prapratna.

9

Podzemne vode upravo na kontaktu naslaga fliša, vapnenca i dolomita izbijaju na površinu u obliku izvora i vrela, ili se na površinu dovode preko kopanih bunara. Njihova je pojava takoÿer najþešüa u JI podruþju - na uzvisinama sa SI strane poluotoka, kao i na podruþju Stonskog polja (unutar samog naselja i u neposrednoj okolici). Na Ilijinom brdu nalazi se grupa izvora veüe obilnosti (Glava od vode), koji formiraju ranije navedeni povremeni vodotok koji se slijeva prema Stonu.

Na formiranje hidroloških obilježja Pelješca djelomiþno su utjecaj imale i antropogene aktivnosti. To je osobito vidljivo na podruþju Stonskog polja, gdje je za potrebe solane hidrotehniþkim zahvatima reguliran povremeni tok. Nadalje, provedena je i kaptaža veüeg broja izvora na podruþju flišne zone kod Stona, dok je na cijelom podruþju Pelješca, osobito u njegovom unutrašnjem dijelu, izgraÿen veüi broj bunara i cisterni za opskrbu kišnicom.

2.2.4.1 Grafiþki prilozi Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000)

2.2.5 Pedološka obilježja Gledajuüi matiþni supstrat, podruþje Pelješca karakteriziraju dvije glavne skupine: vapnenci, te vapnenci i dolomiti. Dominiraju vapnenci ponajprije iz gornje krede (turon i senon), dok su samo manjim dijelom prisutni eolski vapnenci. Drugu skupinu þine vapnenci i dolomiti, takoÿer iz gornje krede (ponajprije cenoman), koji se protežu kroz središnji dio istraživanog podruþja.

Ostale skupine, ponajprije eocenski i oligocenski pješþenjaci, prisutne su samo na malim površinama (npr. okolica Stona). Ovisno o litološkoj podlozi, na ovom je podruþju prisutno 6 zemljišnih kombinacija (Bogunoviü, 1983.): 1.) smeÿe na vapnencu: crnica vapnenaþko-dolomitna, rendzina, lesivirano na vapnencu, crvenica, rigolana tla krša, eutriþno smeÿe tlo, sirozem na laporu (40:25:10:10:5:5:3:2) 2.) rendzina na dolomitu i vapnencu: smeÿe tlo na vapnencu, luvisol na vapnencu, crnica vapnenaþko-dolomitna (60:20:10:10) 3.) crnica vapnenaþko-dolomitna: smeÿe na vapnencu i dolomitu, rendzina na trošini vapnenca, lesivirano na vapnencu i dolomitu (45:40:10:5) 4.) antropogena na kršu: smeÿa tla na vapnencu i dolomitu, crvenice, crnica vapnenaþkodolomitna, koluvij (50:25:10:10:5) 5.) smeÿe na vapnencu: crvenica tipiþna i lesivirana, crnica vapnenaþko-dolomitna, rendzina na trošini vapnenca, lesivirano na vapnencu, kamenjar, rigolano (35:20:15:10:10:5:5) 6.) moþvarno glejna tla, djelomiþno hidromeliorirana: koluvij s prevagom sitnice, rendzina na proluviju, pseudoglej na zaravni, pseudoglej-glej (50:25:5:10:10).

Navedeni dominantni tipovi uglavnom pripadaju automorfnim tlima, za koje je karakteristiþno vlaženje samo oborinama, a mogu se svrstati u 3 klase: humusno akumulativna tla (vapnenaþko dolomitna crnica, rendzina), kambiþna tla (eutriþno smeÿe tlo, smeÿe tlo na vapnencu i dolomitu, crvenica) i antropogena tla. Hidromorfna tla, koje karakterizira višak površinske ili/i podzemne vode, na istraživanom su podruþju zatupljena klasom glejnih tala (moþvarno glejno tlo).

10

Humusno-akumulativna tla predstavljaju mlada tla koja imaju A-horizont bogat humusom, a karakterizira ih specifiþna kombinacija pedogenetskih þimbenika i procesa transformacije i migracije. Vapnenaþko-dolomitna crnica (kalcimelanosol) se formira na tvrdim vapnencima i dolomitnima koji imaju više od 98% CaCO3. Crnica je primarni razvojni stadij na vapnencu: javlja se u razliþitim klimatskim uvjetima, najþešüe na strmim gorskim i pretplaninskim predjelima. Tipski pedogenetski procesi u razvoju vapnenaþko-dolomitne crnice su akumulacija humusa i gline. Inicijalni razvojni stadiji imaju visoki sadržaj humusa i pripadaju podtipu organogene crnice. Dugotrajnom evolucijom poveüava se nakupljanje gline, a smanjuje akumulacija humusa, pa organogena crnica prelazi u podtip organomineralne crnice, a daljnjom evolucijom i u podtip posmeÿene crnice. Poseban podtip predstavlja ocrveniþena crnica, koja nastaje u našem mediteranskom podruþju procesom humizacije ostataka jako erodiranih crvenica. Crnica ima visoku poroznost, nizak kapacitet zadržavanja vode i jako promjenjivu propusnost. Dubina tla predstavlja ograniþavajuüi þimbenik u biljnoj proizvodnji. Ovaj tip tla prisutan je ponajprije u sjeveroistoþnom dijelu, od rta Blace i Oštrog vrha, pa sve do Malog Stona, ukljuþujuüi rt Nedjelju i Suho polje. Rendzine se formiraju u razliþitim bioklimatskim uvjetima, na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehaniþkim raspadanjem daju karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih pedosistemskih jedinica. Najzastupljenije su na flišnim serijama i saharoidnim dolomitima (potonje su gospodarski najvažnije). S obzirom na pedogenetske procese, rendzine su, prema Graþaninu (1977), tip eluviranih litogenih humusnokarbonatnih crnica i formiraju se kao daljnji razvojni stadij iz karbonatnih sirozema (regosola).

Uz mehaniþko raspadanje stijena, glavni pedogenetski proces je akumulacija zrelog humusa s formiranim organomineralnim kompleksom kojeg þine kalcijhumati i argilohumati (Amo horizont). Daljnja evolucija rendzina je ispiranje karbonata i nastanak izluženih (beskarbonatnih) rendzina. Rendzine su razvijene na širem podruþju oko Žuljane, Brijesta, te na jugoistoþnom dijelu od uvale Prapratna sve do rta Vratnik.

Kambiþna tla karakteriziraju intenzivniji pedogenetski procesi (povoljni hidrotermiþki uvjeti), kao što su kemijsko i biološko trošenje, oslobaÿanje oksida željeza (žuükasta do crvenkasta boja), te argilosinteza. Smeÿe tlo na vapnencu (kalcikambisol) se formira iskljuþivo na tvrdim i þistim vapnencima koji imaju manje od 1% nerastvorenog ostatka. Kao izvor mineralnog dijela tla lokalno se javlja i praškasti materijal eolskog podrijetla. U podruþju rasprostranjenja kalcikambisola znaþajna je stjenovitost (30-50%). Kapacitet biljkama pristupaþne vode kreüe se u rasponu od 50 do 150 mm, pa je režim padalina odluþan za stanje opskrbljenosti tla vodom.

Ovaj tip tla prisutan je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu istraživanog podruþja (od naselja Draþe i Janjina do uvale Osobjava), zatim na širem podruþju G. i D. Dubrave, te na cijelom podruþju Zagorja (južne padine od uvale Crnica do uvale Prapratna).

Od nižih pedotaksonomnih jedinica kambiþnim tlima pripadaju crvenica i eutriþno smeÿe tlo, koja svojim rasprostranjenjem slijede smeÿa tla (kalcikambisole). Crvenica (terra rossa) se, kao i kalcikambisoli, formira iz nerastvorenog ostatka þistih vapnenaca, pri þemu se ne može iskljuþiti pritjecanje silikatnog materijala eolskim putem u dugotrajnoj genezi tih tala. Crvenica ima gospodarsku važnost za šumarstvo u zoni eumediterana i submediterana, a ovisno o reljefu, i za poljodjelstvo. Eutriþno smeÿe tlo (eutriþni kambisol) ima najveüu rasprostranjenost u semihumidnom podruþju (godišnja koliþina oborina 600-700 mm, srednja godišnja temperatura 10-12 ºC). Matiþni supstrat je izuzetno važan za nastanak eutriþnog kambisola. Najbolje mu odgovaraju prapor, ilovasti jezerski i rijeþni sedimenti, te neutralni i baziþni eruptivi. To su dominantno poljodjelska tla, koja najveüu produktivnost imaju na praporu, a najnižu na peridotitsko-serpentinskim supstratima.

Antropogena tla predstavljaju potpuno izmijenjena tla koja je þovjek stvorio intenzivnom obradom i gnojidbom (podtipovi: tla vinograda, intenzivnih voünjaka, njiva). Svojstva ovih tala 11

su vrlo varijabilna, zahvaljujuüi ponajprije heterogenom materijalu iz kojega su nastala. Rigolano tlo (rigosol) je tip antropogenih tala u kojemu su rigolanjem pomiješana dva ili više horizonata ili slojeva do dubine najmanje 60 cm i tako je uz unošenje i dodatnih materija stvoren antropogeni P-horizont. Ova su tla razvijena ponajprije na podruþju obradivih polja uz veüa ili manja naselja kao što su Janjina, G. i D. Dubrava, Sreser, Sparagoviüi i Ston.

Automorfnim tlima pripadaju i nerazvijena, te eluvijalno-iluvijalna tla, koja su na promatranom podruþju zastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. Nerazvijena tla imaju inicijalni humusni horizont (A), a razvijaju se na razliþitim supstratima (osim recentnih). Karakterizira ih slabo kemijsko trošenje i mali izvori, odnosno proizvodnja organske tvari. Nerazvijenim tlima pripadaju kamenjar i koluvijalno tlo, koja su na promatranom podruþju ponajprije razvijena južno od stonske solane, te oko naselja Draþe, Janjina i Zamaslina. Kamenjar (litosol) se formira na stijenama koje u mehaniþkom raspadanju daju kameniti detritus i nalazimo ga u pretplaninskom i gorskom podruþju. Dominantan þimbenik nastanka tla su klimatski uvjeti (smrzavanje i zagrijavanje stijena), a akumulacija humusa je vrlo slaba. Njegovo temeljno fizikalno obilježje je dominacija kamena i krupnog šljunka u tlu. Litosole slijedi osebujna vegetacija kamenjara i toþila, a zbog minimalne plodnosti nemaju gospodarsku važnost, nego su važna u zaštiti prirode (vezivanje siparišta). Koluvijalno tlo (koluvium) nastaje u podnožju padina gdje se nakupljaju þestice tla i stijena nanesene iz gornjih dijelova padine. Koluvijacija je proces u kojemu stalno pritjecanje svježeg nanosa nadvladava pedogenetske procese i odražava razvoj tla u poþetnom stadiju s (A)-C profilom. ýimbenici koji utjeþu na tvorbu koluvijalnog tla su uništavanje prirodne vegetacije, erozijski uþinak kiše i neodgovarajuüe gospodarenje.

Eluvijalno-iluvijalna tla imaju dobru prirodnu drenažu, a razvijaju se uglavnom u humidnim uvjetima. To su tla dužeg razvojnog stadija s najviše izraženom diferencijacijom horizonata, kojima pripada lesivirano tlo. Lesivirana tla (luvisoli) se formiraju na ilovastim supstratima ili stijenama þijim se raspadanjem može formirati dublji profil. Vezana su uz humidna podruþja u kojima se mogu formirati descedentni tokovi vode. Za njih je karakteristiþno ispiranje þestica gline iz E horizonta i njihovo akumuliranje u B horizontu. Plodnost im ovisi o sadržaju hranjiva i propusnosti za vodu. Ovaj tip tla prisutan je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu istraživanog podruþja (od naselja Draþe i Janjina do uvale Osobjava), zatim na širem podruþju G. i D. Dubrave, te na cijelom podruþju Zagorja (južne padine od uvale Crnica do uvale Prapratna).

Za glejna tla znaþajno je pojaþano kemijsko trošenje minerala, uz obilje vode, te manjak kisika, a oglejavanje (zamoþvarivanje) je uzrokovano površinskim i/ili podzemnim vodama. Moþvarno glejno tlo (euglej) razvija se na nevezanim sedimentima rijeþnih dolina i pretaloženom praporu, mehaniþki sastav þine ilovaþe i gline, a pH tla je 4,7-7,8. Postoje 3 tipa moþvarno glejnog tla: epiglej, hipoglej i amfiglej. Na promatranom podruþju ovaj tip tla je razvijen južno od stonske solane. Od nižih pedotaksonomnih jedinica glejnim tlima pripada i pseudoglejno-glejno tlo, koje karakterizira istovremeno pseudooglejavanje i hipooglejavanje. Prema ekološkim svojstvima i kapacitetu plodnosti, þini prijelaz izmeÿu pseudogleja i moþvarnih glejnih tala.

Hidromorfnim tlima pripadaju i pseudoglejna tla, koja su na ovom podruþju takoÿer zastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. Ova tla mogu se definirati kao tla u kojima nema oštre podjele na redukcijski i oksidacijski horizont. Pseudoglej na zaravni formira se na supstratima koji moraju biti diferencirani po teksturi tako da se ispod relativno propustljivog površinskog sloja javlja za vodu nepropusni sloj. Vezan je za ravniþarske terene, a karakterizira ga izmjena vlažnog i suhog razdoblja. Zajedno sa pseudoglejno-glejnim tlom u rasprostranjenosti prati dominantni tip tla (moþvarno glejno tlo).

12

2.2.5.1 Grafiþki prilozi Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000)

2.2.6

Površinski pokrov

Kartiranje strukture površinskog pokrova izraÿeno je na temelju interpretacije digitalnog ortofota izraÿenog iz aerosnimaka u boji, snimljenih 2005. godine. Pritom su korišteni kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS). Za kartiranje je, ovisno o pokrovu, upotrijebljeno svih 5 razina kartiranja. Tako je vegetacija veüinom kartirana na 3. razini, a antropogena staništa ponekad i na 5. razini. To je bilo potrebno da bi se u najkraüem moguüem roku iz ortofota dobili dovoljno detaljni i relativno kvalitetni podaci za daljnje korištenje. Najmanja površina kartiranja iznosila je 1 ha. Ta površina je nekada bila nešto manja kod kartiranja površina za koje je procijenjeno da su znaþajne za krajobraznu raznolikost (poput lokava, dolaca, obale i sl.), a nekada veüa, posebno kod kartiranja vegetacije, jer bi detaljnija obrada u tom sluþaju zahtijevala intenzivniju terensku provjeru.

S obzirom da se Nacionalna klasifikacija staništa temelji na fitocenološkoj podjeli vegetacije, a pritom ne uzima u obzir strukturne razlike površina, vrijedni podaci za krajobrazne analize o visini vegetacije, sukcesiji i sl. su zanemareni. Taj se problem pokušalo riješiti na dva naþina: - uvoÿenjem podjele pojedinih kodova da bi se odreÿeni stanišni tip razdijelio prema visini vegetacije: kod E82 "Stenomediteranske þiste vazdazelene šume i makija crnike" podijeljen je na kod E82a "Stenomediteranska þista vazdazelena makija crnike" i E82b "Stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike" - korištenjem dva koda istovremeno kada su na istoj površini bili prisutni elementi dva stanišna tipa. Na taj naþin se dobio podatak o sukcesiji vegetacije (na primjer C36/D34 "Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana/Busici").

Kao prilagodba klasifikacije za potrebe opisivanja krajobraza promijenjen je naziv koda I1 "Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom" u "Zapuštena poljoprivreda".

Površinski pokrov na podruþju obuhvata na poluotoku Pelješcu rezultat je razvoja razliþitih djelatnosti (poljodjelstva, šumarstva, graÿevinarstva), a njihov je razvoj, pak, proizašao iz meÿuodnosa prirodnih (tlo, reljef, voda, klima), kulturnih i tehnoloških spoznaja, te društvenosocijalnih odnosa na tom podruþju tijekom povijesti. Tako su danas površine uskih terasa pod vinogradima na višim nadmorskim visinama zapuštene i zarasle u prirodnu vegetaciju, krþe se velike površine prirodne vegetacije i sade novi vinogradi korištenjem moderne mehanizacije, te se smanjuje nekoü vrlo rasprostranjena poljoprivredna proizvodnja u udolinama.

U ovom poglavlju, osim strukture površinskog pokrova, detaljnije üe se opisati vegetacija obuhvata korištenjem vegetacijske karte i opisa vegetacijskih jedinica (Horvatiü, 1963.).

U površinskom pokrovu podruþja obuhvata dominira prirodna vegetacija (oko 80%), osim na površinama pod antropogenim utjecajem u udolinama. Pritom je najzastupljenija kategorija šuma i šumskih zemljišta, koja prekriva 45% površine otoka (Tablica 1., Slika 1.).

13

Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata Površinski pokrov

ha

%

Izgraÿena podruþja i ostale površine pod antropogenim utjecajem

437.74

2.23

Poljoprivredne površine

3140.83

15.97

Šume i šumska zemljišta Travnjaci, grmolika vegetacija, površine s oskudnom vegetacijom i ostala prirodna podruþja Vode i obalna podruþja vodenih površina

8767.97

44.59

7156.30

36.39

162.55

0.83

Ukupno

19665.39

100

VODE I OBALNA PODRUýJA VODENIH POVRŠINA; 162,554 ha; 1% TRAVNJACI, GRMOLIKA VEGETACIJA, POVRŠINE S OSKUDNOM VEGETACIJOM I OSTALA PRIRODNA PODRUýJA; 7156,3 ha; 36%

IZGRAĈENA PODRUýJA I OSTALE POVRŠINE POD ANTROPOGENIM UTJECAJEM; 437,742 ha; 2% POLJOPRIVREDNE POVRŠINE; 3140,826 ha; 16%

ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA; 8767,966 ha; 45%

Slika 2. Struktura površinskog pokrova podruþja obuhvata

Navedena staništa prekrivaju velik dio podruþja obuhvata, posebno sjeverne padine brdskih lanaca. Podruþja prekrivena višom vegetacijom nalaze se od Osobjave preko Draþa, Brijeste sve do Malostonskog zaljeva, na padinama oko Žuljane, te na krajnjem jugoistoþnom dijelu poluotoka. Strukturu ove kategorije þine „stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike“ (Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1931) – E82b (62%), te „mješovite, rjeÿe þiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike“ (Sveza Quercion ilicis Br.-Bl. (1931)) – E81 (38%). U prvoj skupini istiþe se „mješovita šuma alepskog bora i crnike“ (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971), koja predstavlja najrasprostranjeniju šumsku zajednicu alepskog bora (Pinus halepensis), a razvija se bilo spontano, bilo subspontano na više-manje zaštiüenim položajima.

Ove su šume razvijene ponajprije na sjevernim padinama istraživanog podruþja (od Brijeste i Žukovice do okolice Stona). Drugoj skupini pripada „þista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-iü.) Trinajstiü 1985) koja se razvija se u onom dijelu Hrvatskog primorja u kojemu tijekom zime srednji minimumi najhladnijeg mjeseca iznose ± 4°C, te „mješovita šuma i makija crnike sa crnim jasenom“ (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-iü. (1956) 1958), koja se razvija na nešto višim nadmorskim visinama na sjeverno eksponiranim padinama. Ove dvije zajednice þesto su razvijene u obliku više ili niže makije, a prisutne su na dijelu izmeÿu Janjine i Osobjave, južno od Brijeste, na podruþju Grabošnice i dr.

14

Kategorija travnjaka, grmolike vegetacije, površina s oskudnom vegetacijom i ostalih prirodnih podruþja druga je po zastupljenosti u površinskom pokrovu podruþja obuhvata i zauzima oko 36% površinskog pokrova poluotoka (Tablica 1., Slika 1.). Strukturu ove kategorije þine „bušici“ (Razred ERICO-CISTETEA Trinajstiü 1985) – D34 (75%), koji su zastupljeni na padinama oko polja na podruþju Crna gora i Ponikve i na južnoj obali Pelješca, te „kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana/bušici“ - C36/D34 (12%), rasprostranjeni na podruþju padina južno od Ponikava i na podruþju Suho polje, gdje se vegetacija prirodnim putem oporavlja od posljedica požara prije nekoliko godina. Meÿu bušicima se istiþu „istoþnojadranski bušici“ (Red CISTO-ERICETALIA H-iü. 1958), koji napuštanjem ispaše i prepuštanjem takvih površina prirodnoj sukcesiji šumske vegetacije postupno nestaju iz krajobraza. Na višim podruþjima (hemimediteranska vegetacijska zona mediteransko-montanog pojasa) razvijen je „bušik pršljenaste resike i dalmatinske žutilovke“ (As. Genisto-Ericetum manipuliflorae H-iü. 1958). „Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana“ (Red CYMBOPOGOBRACHYPODIETALIA H-iü. (1956) 1958) predstavljaju skup zajednica koje se razvijaju kao posljednji stadiji degradacije vazdazelenih šuma crnike u sklopu eumediteranske (= mezomediteranske) i stenomediteranske (= termomediteranske) vegetacijske zone mediteranskolitoralnog vegetacijskog pojasa. Mjestimiþno, naroþito na površinama napuštenih vinograda, zauzimaju i velike površine. Veüina površina na kojima su razvijene zajednice travnjaka nekad su se koristile kao pašnjaci, a danas su uglavnom prepuštene progresivnoj sukcesiji, te ih obrašüuju elementi šumske vegetacije. Unutar ovoga reda mogu se izdvojiti „eumediteranski i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašþice“ (Sveza Cymbopogo-Brachypodion retusi H-iü.

(1956) 1958), koji su ponajprije vezani uz napuštene poljoprivredne površine, te „jadranski travnjaci brþka“ (Sveza Vulpio-Lotion H-iü. 1960). Veüe površine pod travnjaþkim zajednicama nalazimo na dijelu izmeÿu Debelog brijega i Vukove glave.

Na najvišim, izloženim položajima prisutna je kategorija „neobrasle i slabo obrasle stijene“ –B1 (13%), koja ukljuþuje hazmofitske zajednice „dalmatinskih vapnenaþkih stijena“ (Sveza Centaureo-Portenschlagiellion Trinajstiü 1980), koje se razvijaju u pukotinama suhih vapnenaþkih stijena.

Treüa kategorija po zastupljenosti su poljoprivredne površine koje zauzimaju oko 16% površine obuhvata (Tablica 1., Slika 1.). U strukturi ove kategorije "mozaiþne poljoprivredne površine" – I211 i "mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije" – I212 þine oko 30 % površine obuhvata. Te poljoprivredne površine prostiru se udolinama središnjeg dijela poluotoka uz naselja Sreser, Janjina, Žuljana, Brijesta, Dubrava, Putnikoviüi, Ponikve i Ston. Na njima se uzgaja kombinacija jednogodišnjih kultura i trajnih nasada (posebno vinogradi) na manjim parcelama. Nešto je tih površina potpuno zapušteno (I1).

Veliki udio u kategoriji poljoprivrednih površina þine "tradicionalni maslinici" – I521 na prostoru istoþno od Janjine i oko Stonskog polja. Nešto su manje zastupljeni "tradicionalni" (I531) i "intenzivni" (I532) vinogradi, iako su oni prevladavajuüa poljoprivredna kultura kada se uzme u obzir i njihova velika zastupljenost u mozaiþnim površinama. Tradicionalni vinogradi su najrasprostranjeniji na podruþju zaleÿa Janjine i na podruþju Danþanja, dok su intenzivni vinogradi karakteristika podruþja Dole. Na tom podruþju vidljiva je tendencija uklanjanja velikih površina prirodne vegetacije s nagnutih terena, gdje se onda prave izrazito široke terase i sade monokulture vinograda.

Kategorija izgraÿenih podruþja i ostalih površina pod antropogenim utjecajem zauzima oko 2% površine otoka (Tablica 1., Slika 1.). Najveüi udio u ovoj kategoriji þine "aktivna seoska podruþja" – J11 (38%), što se odnosi na gotovo sva naselja u unutrašnjosti. Pod "urbanizirana 15

seoska podruþja" – J13 kartirana su naselja Janjina, Žuljana, Sreser i Hodilje, a Mali Ston i Ston kao "gradske stambene površine" – J22, unutar kojih je posebno izvuþena gradska jezgra unutar gradskih zidina ("gradske zidine i ostaci starih utvrda" – J233). Od ostalih površina iz ove kategorije treba spomenuti mnogobrojne "pojedinaþne vikendice" – J1331 koje se nalaze najviše na podruþju Draþa uz obalu Malog mora. "Površine za cestovni promet" – J442 zastupljene su sa 17%, a Stonska solana – J5112 sa 11%.

U površinskom pokrovu obuhvata najmanje je zastupljena kategorija vode i obale vodenih površina, koja þini 1% njegove površine (Tablica 1., Slika 1.). U ovoj kategoriji važno je spomenuti „obrasle obale površinskih kopnenih voda i moþvarna staništa“ – A4 (10%), odnosno zajednice „tršüaka i rogozika“ (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926), koje su razvijene uz Stonsku solanu i najuži, sjeverni dio Stonskog kanala. Ove su zajednice razvijene uz rubove vodenih tijela (jezera, rijeka, potoka, eutrofnih bara i moþvara), ali i plitkih poplavnih površina ili površina s visokom razinom podzemne vode, a u njihovom sastavu prevladavaju moþvarne, visoke jednosupnice i dvosupnice, uglavnom helofiti. Od kategorija prirodne obale prevladava "stjenovita morska obala" – F4 (84%), dok su pjeskovita, šljunkovita i muljevita obala manje zastupljene.

Prostorni raspored i veliþine opisanih kategorija prikazani su u kartografskom prilogu br. 7.

2.2.6.1 Grafiþki prilozi Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000) Karta 7a. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000) Karta 7b. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)

2.3 Društvena obilježja prostora 2.3.1 Povijesno-gospodarski razvoj Povijesni razvoj Iako je Pelješac najvjerojatnije bio naseljen još u starijem kamenom dobu (paleolitiku), iz razdoblja mlaÿeg kamenog doba (neolitika) postoje mnogo þvršüi dokazi o naseljenosti toga kraja (Glamuzina, 2002.). Prvi tragovi politiþke organizacije potjeþu iz drugog tisuüljeüa prije Krista, kada na Jadran dolazi indoeuropski etniþki sloj, tzv. Protoiliri. Taj je narod uveo Pelješac u metalno doba, kada se izdiferencirala još jedna populacijska grupa – Iliri. Tako Pelješac naseljava ilirsko pleme Plereji u prvom tisuüljeüu prije Krista, koji su na tom podruþju gradili cijeli niz utvrda na strateškim mjestima, posebno na Stonskoj prevlaci. Iako su stari Grci još u razdoblju prije Kristova roÿenja zasnovali naselja na Korþuli i u delti Neretve, nema dokaza o njihovom naseljavanju Pelješca. Oko 370. g. prije naše ere na ovaj se prostor naseljavaju Ardijerci, koji su se pomiješali s Plerejima i nametnuli svoju vlast. U to vrijeme sve þešüe napadaju grþke trgovaþke brodove. Tako pod krinkom pomoüi prijateljskim Grcima u ove krajeve dolazi rimska vojska. Uskoro Pelješac ulazi u sastav Rimskog carstva, te je u sklopu rimske provincije Dalmacije. Doseljavanjem stanovništva s Apeninskog poluotoka dolazi do romanizacije. Tada je cijeli poluotok spadao u upravno podruþje Narone, urbanog središta u dolini Neretve. Nema ostataka urbanih središta na poluotoku, veü se javljaju samo ostaci villa 16

rustica. Pelješac za Rimljane nije imao poseban znaþaj u okviru njihove države. U to vrijeme Pelješac je pretežno poljoprivredni kraj sa seoskim prostorima. Nakon diobe Rimskog Carstva, poluotok ulazi u sastav Zapadnog Rimskog carstva, te ubrzo zatim dolazi pod vlast Istoþnih Gota. Poþetkom 6. st. dolazi pod vlast Bizanta (Fiskoviü, 2003.).

Slaveni naseljavaju Pelješac najvjerojatnije tijekom 7. st. Jedna od prvih politiþkih formacija Slavena - sklavinija je Zahumlje, unutar koje se nalazio i Pelješac. Zahumlje se u ranom srednjem vijeku našlo izmeÿu Hrvatske, Raške (Srbije) i Dubrovnika, koji je bio pod bizantskom vlašüu. Kasnije, jaþanjem hrvatske i srpske države, Zahumlje üe ulaziti u sastav jednog ili drugog kraljevstva, s više ili manje autonomije. Zbog blizine delte Neretve, u kojoj se odvijala glavnina bosansko-dubrovaþke trgovaþke razmjene, Pelješac ima znaþajno geostrateško znaþenje. Kako su Dubrovþani 1333. g. posredovali u sukobu srpskog kralja Dušana s bosanskim banom Stjepanom II. Kotromaniüem, dobivaju Pelješac, za što üe plaüati godišnji danak obojici vladara (Nadilo, 2000.; Glamuzina, 2000.). Kako je Pelješac bio kopneno odsjeþen od Dubrovaþke republike (Astarea - Dubrovaþko primorje je pod srpskom vlasti sve do 1399.g.), dolazi do utvrÿivanja Pelješca zidinama na podruþju Stonske prevlake. Tada je postojala ideja o prokopavanju kanala u svrhu stvaranja obrambenog jarka koji bi skratio pomorsku plovidbu od Dubrovnika do doline rijeke Neretve. Ipak je odluþeno graditi utvrde, za koje neki kroniþari tvrde da su izgraÿene u roku od osamnaest mjeseci. Ovaj fortifikacijski sustav üe se još nadograÿivati i usavršavati do kraja 14. st. Osnovan je novi gradiü Ston, te Mali Ston, koje je Dubrovaþka Republika kasnije naseljavala. Organizirana je i uprava po kojoj je Pelješac dobio status kneževine. Kneza je biralo Veliko vijeüe, a sjedište mu je bilo u Stonu. Pelješac se tada dijeli na dvije administrativne jedinice – upravno podruþje Stona i upravno podruþje Trstenice (današnji Orebiü i Podgora), na þijem je þelu kapetan (pa se te jedinice zovu kapetanati). U vrijeme pod Dubrovaþkom republikom seljacima je oduzeta zemlja i razdijeljena meÿu vlastelom. Godine 1808. dolazi do pada Dubrovaþke republike, a Pelješac dolazi pod francusku vlast. Maršal Marmont zapovijeda daljnje utvrÿivanje Stona i podizanje nove utvrde Bartolomeo. Godine 1814. Pelješac, zajedno s ostalim dijelovima Dubrovaþke republike, ulazi u sastav Austro-ugarske monarhije, u þijem je sastavu do 1914. g. (Glamuzina, 2002.), kada ulazi u sastav Kraljevine, a kasnije Republike Jugoslavije. Od 1991. g. u sastavu je Republike Hrvatske.

Gospodarski razvoj Gospodarstvo Pelješca u doba Ilira baziralo se pretežno na stoþarstvu, te se smatra da su meÿuplemenski sukobi uzrokovani borbom za prostore namijenjene ispaši. Ratarstvo je postojalo kao sekundarno zanimanje tadašnjih žitelja poluotoka.

Iako su stari Grci zasnovali naselja na Korþuli i u dolini Neretve, nema dokaza o njihovom prisustvu na istraživanom prostoru. Kolonizacija Rimljana je, nasuprot tome, dovela do brojnih promjena, jer su novi doseljenici s Apeninskog poluotoka podijelili najbogatiju zemlju meÿu sobom, te na njoj poþeli suvremenu ratarsku proizvodnju baziranu na vinogradarstvu i maslinarstvu. S time Pelješac ulazi u novu fazu gospodarskog i kulturnog razvoja. Možemo pretpostaviti da je osnova današnjeg izgleda nastala još za vrijeme Rimljana, te neki autori spominju rimsku centauraciju Stonskog, Janjinskog i Sreserskog polja (Vuþiü, 2005.). Današnja parcelacija, koja možda þini uzorak u prostoru još od rimskog razdoblja, daje prostoru svojevrstan identitet. U ranom i razvijenom srednjem vijeku Pelješac je izostavljen iz vojnih pustošenja, što omoguüuje gospodarski kontinuitet razvoja poluotoka. Od 7. do 14. st. Pelješani se uglavnom bave stoþarstvom, te sklapaju ugovore s dubrovaþkom vlastelom o þuvanju njihove stoke na Pelješcu. Sporovi s Dubrovþanima oko ribolova u Stonskom i Koloþepskom kanalu govore o razvoju ribarstva, a žalbe dubrovaþkih brodara zbog pljaþkanja njihovih brodova svjedoþe o gusarenju kao jednoj od gospodarskih grana. Ali gospodarstvo nije bilo dovoljno 17

razvijeno, jer se spominju doseljavanja Pelješana u Dubrovnik, gdje rade kao obrtnici, najamnici, trgovci i bankari (Luþiü, 1980.).

Dolazak Pelješca pod vlast Dubrovaþke republike oznaþio je podjelu zemljišta meÿu vlastelom, što svjedoþi da je ovo bio gospodarski zanimljiv prostor. Glavna gospodarska grana i dalje je bila poljoprivreda, i to najviše bazirana na stoþarstvu, jer je ono davalo veliku gospodarsku korist uz mala ulaganja. Uzgajala se sitna stoka (koze, ovce), dok je krupna stoka bila slabije zastupljena.

Poneki je vlastelin imao ergelu konja, a neki su držali i košnice s pþelama. Uz stoþarstvo, seljaci se bave i ratarstvom, i to najviše uzgojem mahunarki (bob, slanutak, leüa) i žitarica (pšenica, jeþam raž, zob). Vinogradarstvo je takoÿer bilo znaþajna grana gospodarstva. Tako su Dubrovþani veü 1333. g. zabranili izvoz pelješkog vina u druge dijelove Republike, osim u Grad, a kasnije su þak zabranili i širenje vinograda i proizvodnje vina na cijelom Pelješcu. Oþigledno je kako su pelješka vina bila istaknute kvalitete, pa se vlada plašila da bi zbog toga moglo doüi do propasti vinograda u ostalim dijelovima Republike. Zabrana proširivanja vinograda i proizvodnje vina zadržala se tri godine, ali zabrana izvoza vina izvan Pelješca ostaje još dugo na snazi.

Pomorstvo je u poþetku bilo razvijeno samo u Stonu i okolici, a najveüi zamah dobiva u 16. st. U prvoj polovici 17. st. naselje Trstenica (današnji Orebiü) postaje glavno pomorsko središte Pelješca.

Eksploatacija soli iz Stonskog kanala postojala je i prije ulaska u Dubrovaþku republiku. Ali ova gospodarska grana doživljava pravi procvat upravo pod Dubrovþanima, kada postaje, nakon pomorstva, najznaþajnija grana gospodarstva Republike. Pod Dubrovaþkom republikom ureÿena je solana koja predstavlja svojevrstan simbol istraživanog prostora.

Brodogradnja nagli razvoj doživljava u 15. i 16. st. u Stonu, gdje su se proizvodili manji brodovi koji su prevozili sol u Dubrovnik i deltu Neretve. Meÿutim, kao i u sluþaju pomorstva, centar za ovu djelatnost se seli na vrh poluotoka, u današnji Orebiü.

More bogato ribom pogodovalo je razvoju ribarstva. Na tom podruþju ribare Dubrovþani u 13. st., a tijekom 14. st. im se pridružuju i ribari iz Stona.

Uzgoj školjaka je jedna od najstarijih grana gospodarstva, a najjaþi razvoj doživljava na podruþju Stonskog mora. Kasnije najznaþajnije uzgajalište postaje Kanal Maloga Stona, a Mali Ston glavno središte ove djelatnosti na Pelješcu. Uglavnom se uzgajaju kamenice i dagnje (Glamuzina, 2002.).

U 17. st. Pelješani se bave i vaÿenjem koralja iz mora oko Lastova i istoþnog Jadrana.

Padom Dubrovaþke Republike, na Pelješcu je i dalje zadržana tradicionalna struktura gospodarstva u kojoj prevladava poljoprivreda i tradicionalni kulturni krajobraz. Ulaskom u Austro-Ugarsku monarhiju dolazi do migracija stanovništva, posebno iz Vrgoraþkog prostora, na Pelješac, jer je cijeli prostor nekadašnje Dubrovaþke Republike bio na višem stupnju razvoja od najveüeg dijela Dalmacije. To dovodi do intenziviranja agrarne iskorištenosti. Meÿutim, u 19. st. poþinje i proces iseljavanja s Pelješca, koji se veže za 1840-te, kada je došlo do prelaska na novþanu ekonomiju, koja uništava pelješke seljake. Krajem 19. st. dolazi do stvaranja viška stanovništva, propasti pelješkog brodarstva i bolesti vinove loze, što dovodi do velikih migracija u prekomorske zemlje. Napuštanje vinograda dovodi i do prostornih izmjena. Meÿutim, u tom razdoblju dolazi do poþetka razvoja turistiþke djelatnosti na poluotoku.

Poþetkom 20. st. dolazi do oporavka vinogradarstva (Glamuzina, 2002.), ali i intenziviranja maslinarstva (Jasprica - Mašinac, 1976.). Meÿutim, nakon Drugog svjetskog rata dolazi do konstantnog smanjivanja broja stanovnika, što uzrokuje deagrarizaciju. Nedostatak industrijske djelatnosti i zaostajanje ovog podruþja u tercijarizaciji pojaþava negativan trend razvoja 18

poluotoka. Jaþanje turistiþke djelatnosti oblikuje novi tip krajobraza sa zapuštenim poljoprivrednim površinama i pojaþanom izgradnjom. Najveüi razvoj turizma se ipak dogaÿa izvan zone obuhvata, na krajnjem sjeverozapadu Pelješca, pa je istraživani prostor manje pogoÿen promjenama uzrokovanim razvojem ove djelatnosti. Meÿutim, posljednjih godina su vidljive promjene u prostoru vezane uz revitalizaciju poljoprivrede, najþešüe kroz obnavljanje i stvaranje novih vinograda, te mjestimiþnu obnovu maslinika. Na ovaj naþin dolazi do otkrivanja starih uzoraka u poljima i na terasiranim padinama, koji su nastali u razliþitim povijesnim razdobljima, a znaþajni su za identitet prostora, tj. oþuvanje prepoznatljive slike Pelješca.

2.3.2

Naselja

Zbog specifiþnih povijesnih dogaÿanja, na poluotoku Pelješcu su nastala dva veüa naselja na njegovom istoþnom i zapadnom kraju. Ston, koji je smješten na istoku, pokraj Stonske prevlake koja povezuje Pelješac s kopnom, te Orebiü na zapadu. Kako granica obuhvata zauzima istoþni dio Pelješca do naselja Janjina, na istraženom podruþju je najveüe naselje Ston. To je gradiü koji se nalazi u plitkom Stonskom kanalu i povezan je zidinama sa Malim Stonom. Ostala naselja se mogu podijeliti na ona nastala uz dolomitske poljoprivredne površine u unutrašnjosti poluotoka ili mlaÿa naselja nastala na obalama u nešto sigurnijem povijesnom razdoblju.

Ston je naselje koje je ime dobilo prema latinskoj rijeþi stagnum, što znaþi moþvara (Nadilo, 2000.). Povoljan strateški položaj Stona – izlazak na Mljetski kanal preko Prapratnog, na Stonski kanal preko Broca i na kanal Maloga Stona preko Hodilja, þinilo ga je zanimljivim od antike.

Veüa obradiva površina – Stonsko polje osiguravalo je tamošnjem stanovništvu plodno tlo i vodu za poljoprivredu. To je podruþje oko kojega se nalaze brojni antiþki ostaci (temelji rimskog kastruma na brdu Starigrad s ostacima villa rusticae) koji svjedoþe o prvim stanovnicima na mjestu današnjeg Stona. Na brdu Sv. Mihajla i u polju je postojalo rimsko naselje koje se razvilo u srednjovjekovno naselje. Kako se naselje razvilo u blizini polja, može se pretpostaviti da su se ljudi bavili poljoprivrednim djelatnostima. Ston je u 5. st. sjedište biskupije, i to je s prekidima bio do 1828. g., kada se Stonska biskupija udružila s Dubrovaþkom. Nakon doseljenja Hrvata, Ston je sjedište zahumskog kneza. Godine 1333. Dubrovaþka Republika je kupila Pelješac, te nešto sjevernije od nekadašnjeg naselja, ispod brda Podzvizd, gradi novi Ston, prema izraÿenim urbanistiþkim planovima iz 1335. i 1370. g., koji su meÿu prvima takve vrste u Europi. Urbane jezgre Stona i Maloga Stona poštuju ortogonalnu mrežu pravilnih blokova i ulica, te su opasane zidinama. Ovi gradovi su povezani fortifikacijskim sistemom dužine 1200 m, koji je dijelio teritorij Dubrovaþke Republike od zahumskog zaleÿa (tek kasnije Dubrovaþka Republika spaja Pelješac preko Stona sa svojim teritorijem preko novokupljenog pojasa Dubrovaþkog primorja) (Nadilo, 2000.). Uskoro Ston postaje važno obrtniþko i trgovaþko središte Dubrovaþke Republike (Planiü Lonþariü, 1980.). Ostale gospodarske grane koje su bile osnova gospodarskog razvoja su pomorstvo, koje je svoj vrhunac doseglo u 16. st., i eksploatacija soli u stonskim solanama. Solane su Dubrovþani preuredili, pa se najjaþi razvoj ove djelatnosti dogaÿa pod Dubrovaþkom Republikom. Brodogradnja je gospodarska grana koja je svoj nagli razvitak doživjela u 15. i 16. st. u Stonu, najstarijem pelješkom brodogradilištu. U 17. st. Dubrovaþka Republika proglašava zabranu rada brodogradilišta, kako ne bi stvaralo konkurenciju onome u Gružu, nakon þega ova djelatnost odumire. Ribarstvo je bilo tradicionalna djelatnost kako Pelješana, tako i Stonjana, te Glamuzina spominje poseban razvoj ribarstva stonskih ribara u 14. st. Uzgoj školjaka je u poþetku vezan za Ston, te je najrazvijeniji u 16. st. Kako kasnije dolazi do preseljenja ove djelatnost u Malostonski kanal, Mali Ston postaje najveüi centar školjkarske djelatnosti na poluotoku (Glamuzina, 2002.). Osim navedenih djelatnosti, bitna gospodarska

19

grana je bila zemljoradnja vezana uz Stonsko polje, koje se intenzivnije obraÿivalo sve do 70-ih godina 20. st.

Ston je danas gradiü i opüinsko središte koji je prema popisu stanovnika iz 1991. g. imao 581 stanovnika. U novijoj povijesti stradao je u više navrata, uslijed ratnih razaranja južne Dalmacije ranih devedesetih i jakim potresom 1996. g. Grad je još uvijek u fazi obnove (Nadilo, 2000.).

Mali Ston je grad koji je Dubrovaþka Republika izgradila u isto vrijeme kada i Ston. Zamišljen je kao najjaþa utvrÿena toþka zapadnog, rubnog dijela Velikog zida, koji je dijelio Pelješac od zaleÿa. U þasu osnivanja, oba naselja (Ston i Mali Ston) su bila podjednako važna. Meÿutim, tijekom vremena Ston postaje po važnosti drugi grad Republike (nakon Dubrovnika), a Mali Ston ostaje u funkciji utvrde (Planiü Lonþariü, 1980.). Kako su sve najbitnije funkcije bile smještene u Stonu, Mali Ston funkcionalno postaje izvozna luka za Bosnu preko Neretve. U Malome Stonu se nalazilo skladište soli, arsenal za manje ratne brodove i tvrÿava Koruna za obranu, te brodogradilište (Nadilo, 2000.). Jedna od najbitnijih gospodarskih grana ovog naselja je školjkarstvo, koje je i danas djelatnost sa uzlaznom razvojnom putanjom. Prema popisu iz 1991. g., Mali Ston ima 152 stanovnika.

Janjina je ruralno naselje koje je geografski smješteno u samom središtu Pelješca, na njegovom najužem dijelu. Udaljena je 1.5 km od mora, smještena na padinama brežuljka Gradina i na rubu plodnog polja. Okolne terase su prekrivene vinogradima i maslinicima. Prema arheološkim nalazima, Janjina je naseljena još od ilirskih vremena, þemu svjedoþe steüci sa obližnjeg brda Suüurca. Mjesto su u prošlosti þesto pustošili gusari, a 1732. g. stanovništvo je stradalo od velike epidemije kuge (Nadilo, 2000.). Gospodarstvo se tijekom povijesti baziralo na maslinarstvu, vinovoj lozi i uzgoju stoke. Ostale znaþajne gospodarske grane su ribarstvo i pomorstvo. Tako u doba Francuske okupacije Janjina ima 46 jedrenjaka (Jasprica – Mašinac, 1976.).

Opis Mašeka iz 1876. g. govori da se na jugozapadnom dijelu varoši prostire široko polje vinograda i maslinika sa obližnjim brežuljcima. Na domaku polja vjekovni su hrastovi, debljine 4 m (crkva sv. Stjepana). Jasprica kaže da se uzgoj vinove loze koja danas dominira na terasiranim padinama oko Janjine intenzivirao tek u 20. st. Prije je to bio prostor na kojem su se izmeÿu vinograda uzgajale i masline (Jasprica – Mašinac, 1976.).

Tijekom 20. st. Zvonimir Bjelovuþiü spominje pþelarsku zadrugu u Janjini koja je imala 119 þlanova (Bjelovuþiü, 1922.). Pojava turistiþke djelatnosti je evidentna u 20. st., pa 1963. g. dolazi i do osnivanja turistiþkog društva (Jasprica – Mašinac, 1976.). Prema popisu stanovnika iz 2001. g., broj stanovnika u naselju Janjina je oko 256 (Prostorni plan opüine Janjina, 2007.).

Ostala naselja unutar podruþja istraživanja smještena su pretežno na obroncima brda iznad plodnih polja. Najviše takvih stambenih naselja ima izmeÿu Ponikava i Dubrave (161). To su naselja koja se nižu uz državnu cestu, a þine ih Metohija (176 stanovnika), Boljenoviüi (99), Sparagoviüi (151), Zabrÿe (90) i Danþanje (44) (Konaþni prijedlog prostornog plana opüine Ston, 2005.). Na padinama izmeÿu spomenutih naselja þesti su vinogradi. Putnikoviüi su veüe selo smješteno u krškom polju, sa 160 stanovnika. Na razvedenim padinama južnog bila nalazi se pitoreskno selo Tomislavovac (88 stanovnika). Za sjevernu obalu Pelješca je karakteristiþno nizanje naselja od Zaton dola (172), Malog Stona (152), Hodilja (201), Luke (159), Dube Stonske (38), Brijeste (130), Draþa (64.), Sresera (196) do Osobljave (37.). Za neka od tih naselja se pretpostavlja da su nastala planski sa kuüama u nizu, npr. Hodilje, Brijesta, Danþanje.

Usmjerena su na Malostonski kanal, u kojemu se uzgajaju školjke. U Stonskom kanalu nalazi se naselje Broce (100), koje je planski nastalo 1335. g. kao utvrda za obradu solane, te Kobaši, koje se razvilo oko ljetnikovca (Planiü Lonþariü, 1980.). Na južnoj pelješkoj obali postoji samo jedno naselje unutar istraživanog podruþja – Žuljana. To je luþica sa 205 stanovnika, smještena u dnu 20

dubokog i zaštiüenog zaljeva, uz jednu od najveüih i najatraktivnijih plaža na Jadranu (Nadilo, 2000.). Zaljev je zaokružen brdskim krajobrazom koji stvara šumovito zaleÿe (Žuljani), ispresijecano vinogradima.

2.3.2.1 Grafiþki prilozi Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000)

2.3.3

Prometna infrastruktura

Od prometnih komunikacija najznaþajnija je državna cesta D414, koja je poznata kao Pelješka cesta. S ovom cestom se opüina Ston veže na Jadransku magistralu, odnosno državnu cestu D8.

Cesta D414 ulazi na Pelješki poluotok u priobalju uvale Sutvid. Prolazi uz obalu kroz naselje Draþe, odvajajuüi dio naselja od obale mora. Prolazi kroz naselje Janjinu, odvajajuüi Gornje selo od Donjeg sela, te dalje nastavlja do Orebiüa.

Na istraživanom prostoru su znaþajne županijske ceste Ž6231 Luka – Hodilje – Ston, te Ž6226 Žuljana – Dubrava. Od lokalnih cesta, na istraživanom prostoru se nalazi L69027, koja spaja naselje Janjina i priobalno naselje Sreser, L69030 koja povezuje Brijestu sa D414, L69038 koja je zaslužna za vezu Duba Stonska – Luka, te L69056 koja je veza izmeÿu Stona i Broca.

Ostale nerazvrstane ceste þine mrežu koja povezuje naselja, te vodi do poljoprivrednih površina.

Nerazvrstane (postojeüe neasfaltirane) kolne prometnice su L69027 - Osobjava (Crkvice), Janjina – Zabrežje, Žuljana – Trstenik (Konaþni prijedlog Prostornog plana opüine Ston, 2005., Prostorni plan opüine Janjina, 2007.).

21

3. Analiza donesenih prostornih planova ureÿenja gradova/opüina i pripadajuüih odredbi za provoÿenje namjene/ korištenja površina u odnosu na postojeüu i planiranu zaštitu krajobraza 3.1 Metoda rada Na prikupljenim prostornim planovima izvršena je analiza donesenih odluka o namjeni i korištenju površina na prostoru obuhvata te provedbenih odredbi i mehanizama/alata predviÿenih za zaštitu krajobraza. Na taj naþin spoznat je zakonom predviÿen scenarij na relaciji zaštitarazvoj krajobraza za podruþje obuhvata. Ponajprije je izvršena analiza grafiþkih priloga namjene i korištenja površina i provedbenih odredbi na regionalnoj razini (Prostorni plan Dubrovaþkoneretvanske županije, 2003.), s fokusom na prostor obuhvata. Potom je analizirana lokalna razina donesene prostorno-planske dokumentacije koju su þinili Prostorni plan ureÿenja opüine Janjina i Konaþni prijedlog Prostornog plana ureÿenja opüine Ston.

3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka i njihovih posljedica Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana Dubrovaþko-neretvanske županije, za podruþje obuhvata Planom predviÿen razvoj ukljuþuje: Graÿevine od važnosti za Republiku Hrvatsku su sljedeüe: Prometne graÿevine Cestovne graÿevine s pripadajuüim objektima i ureÿajima: - brza cesta Ploþe – Pelješac – Rudine (planirano) Graÿevine za korištenje voda: - vodoopskrbni sustav Neretva – Pelješac – Korþula – Lastovo Graÿevine od važnosti za Županiju su: Elektroenergetske graÿevine: - TS 110 kV “Janjina” (planirano) - TS 110 kV "Ston" Graÿevine eksploatacije mineralnih sirovina: - eksploatacijska polja i istražni prostori arhitektonskog graÿevnog kamena: Sreser - eksploatacijsko polje morske soli: Ston.

Razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva poticat üe se posebice u opüinskim središtima i naseljima s više od 1000 stanovnika – Janjina.

Planirani sadržaji i planirane zone za turizam rasporeÿeni su na podruþju gradova i opüina: - privezišta: Žuljana - mješovite zone - pretežito turizam: Ston (lokalitet Supavo), Janjina.

U funkciji turistiþke ponude Županije u prostornim planovima ureÿenja gradova/opüina definirat üe se granice lovnih podruþja tako da lovište ne obuhvati: 22

- izgraÿeno i neizgraÿeno graÿevinsko zemljište, te površine na udaljenosti do 300 m od javne prometnice i druge javne površine, ukljuþujuüi i zaštitni pojas - zaštiüene dijelove prirode - more i privredne ribnjake s obalnim zemljištem za korištenje ribnjaka - rasadnike, voüne i lozne nasade namijenjene intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako su ograÿeni ogradom koja sprjeþava prirodnu migraciju dlakave divljaþi - druge površine na kojima nije dopušten lov prema posebnim propisima.

Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim naþelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, posebno u voüarstvu, vinogradarstvu i povrüarstvu.

Odreÿuju se osobito vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju: - Draþe kraj Janjine, okolina crkve Sv. Ane, dio Stonskog polja Odreÿuju se vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju: - Stonsko polje, predjeli Ponikve-Mili, kod naselja Brijesta, dio polja kod naselja Putnikoviü, Dubrava, Žuljana (Opüina Ston) - polja u okolini Janjine i Popove Luke, Sresersko polje (Opüina Janjina).

Poljoprivredno zemljište (vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju) iskorištavat üe se i ureÿivati na naþin utvrÿen u Planu, a njegova namjena može se promijeniti samo u sluþaju: - potreba oružanih snaga, odnosno obrane - osnivanja i proširivanja groblja - odlaganja otpada, ako za to ne postoje drugi pogodni prostori - izgradnje graÿevina za obranu od poplave, odvodnjavanje i navodnjavanje, ureÿivanje bujica i zaštitu voda od zagaÿivanja - ukljuþivanja u šumsko-gospodarsko podruþje, ako se racionalnijim dokaže pošumljavanje - pošumljavanja marginalnog zemljišta brzorastuüim vrstama drveüa.

Treba zadržati i posebno zaštititi kao vrlo vrijedne resurse od nacionalnog znaþaja i površine na kojima se uzgaja ili bi se mogla uzgajati vinova loza radi proizvodnje vrhunskih, ekoloških vina na sljedeüim položajima: - podruþje Draþe kraj Janjine, okolina crkve sv. Ane u Putnikoviüu, te predjeli Ponikve-Mili, dio Stonskog polja Ekonomskim i agrarnim mjerama poticati: - proizvodnju maslinovog ulja visoke kakvoüe, zaštiüenog geografskog podrijetla, kao posebnog ekološkog proizvoda Županije, te izgradnju postrojenja - uljara za preradu ploda masline (dio poluotoka Pelješca – Janjina) - uzgoj raznovrsnih južnih voüaka, posebno agruma, badema, trešanja i rogaþa (polje iznad sela Sreser, polje Brijesta, dio Stonskog polja).

Odreÿuje se potreba provoÿenja radova na melioracijskoj odvodnji na Stonskom polju.

Utvrÿuju se potencijalne zone za potrebe razvoja uzgoja, i to: kavezni uzgoj morskih riba: - Popova Luka (od Žuljane do rta Zaglavak) (Opüina Janjina) - sjeverozapadna obala poluotoka Pelješca od Sresera do rta Osiþac u Lovištu (Opüina Janjina) uzgajalište školjkaša: Malostonski zaljev kao cjelina (Opüine Ston i Janjina).

Graÿevinska podruþja 23

Prostori niskog intenziteta korištenja su ekstenzivno izgraÿena podruþja s malim brojem ili bez stalnog stanovništva, vrlo niskog ili nikakvog standarda komunalne infrastrukture i opreme, najþešüe bez valjane prostorne organizacije cjelina koje bi odredile identitet naselja ili njegovog dijela. Zauzetost obalne crte je nerazmjerno visoka i u odnosu na druge pokazatelje pokazuje izrazito neracionalno zaposjedanje obale: obalni pojas Opüine Ston, posebice u Malostonskom zaljevu i Malom moru.

Predviÿa se nastavak gradnje i koncentracija planiranih namjena samo unutar oznaþenih dijelova obale koji su trajno izmijenili osobine, a poveüanje graÿevinskih podruþja se ne predviÿa.

Predložene su sljedeüe potencijalne makrolokacije vjetroelektrana: opüina Ston - VE Ponikve.

Vodoopskrba Stona sa susjednim naseljima (Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba, Prapratno, Sparagoviüi, Boljenoviüi, Ponikve, Metohija, ýesvinica, Kobaš, Broce, Zamaslina, Konštari) vezana je za vodoopskrbni sustav koji üe se temeljiti na crpljenju vode u Stonskom polju na bunaru “Oko” i, ovisno o rezultatima hidrogeoloških istraživanja, bunaru “Palata”.

Potencijalne lokacije u sustavu gospodarenja otpadom su: meÿu ostalim i Ponikve (Pelješac).

Predlaže se, radi djelomiþnog nestanka obilježja zbog kojih su zaštiüeni, preispitati rang i obuhvat zaštite, te prema potrebi donijeti akt o prestanku zaštite sljedeüih dijelova prirode: - zaštiüeni krajolik: uvala Prapratno - poluotok Pelješac, uvala Vuþina s obalnima pojasom poluotok Pelješac.

Temeljem odredbi za provoÿenje sadržanih u Prostornim planovima ureÿenja Opüine Janjina i Opüine Ston (Konaþni prijedlog Prostornog plana) i analize grafiþkih priloga Korištenje i namjena površina, planirani razvoj krajobraza koncipiran je kao: Graÿevinska podruþja naselja: - širenje graÿevinskog podruþja naselja (Draþe) - izraženije širenje graÿevinskog podruþja naselja: Prapratno, Ston, Broce, Hodilje, Brijesta (stambena izgradnja ukljuþuje i gradnju apartmana do 3 jedinice) - izgradnja izvan graÿevinskog podruþja (ribarske i vinogradarske kuüice u funkciji turizma, farme, spremišta za alat, staklenici-plastenici).

Gospodarska zona Vardište (pretežito industrijska) Turizam: - turistiþke zone Prapratno (T3 - kamp), TZ Palata - Sreser, Stonski kanal, marine do 200 vezova (Broce, Kobaš, Žuljana) - sportsko-rekreacijska zona (Brijesta, Ston) Marikultura - uzgoj školjkaša - Malostonski zaljev - kavezni uzgoj bijele ribe - potez Osobjava - Sreser, Draþe, Popova luka Poljoprivreda - tradicionalna poljoprivreda (Sresersko polje, Janjinsko polje,Popovo polje) - komasacija - Stonsko polje Infrastruktura: - dionica brze ceste Ploþe – Pelješac – Rudine, te most Klek – Pelješac 24

- obilaznica naselja (rekonstrukcija D414) - vjetroelektrana (Sparagoviüi) - DV 2x100 KV - trajektno pristanište (Prapratno) - antene mobilne telefonije - potencijalna makrolokacija za reg. centar za zbrinjavanje otpada (inertni otpad) - Ponikve - melioracijska odvodnja - Stonsko polje - gradnja sustava potoka i kanala za zaštitu od bujiþnih voda - nastavak regulacije Perunskog potoka (Ston) - izgradnja kanalizacijskog sustava Brijesta, Žuljana - podmorski ispust - putniþke luke lokalnog znaþaja (Sreser, Draþe, Sutvid) i privezišta (Sreser, Draþe, Sutvid, Osobjava) - antene mobilne telefonije, kanalizacijski sustav - hidrotehniþki tunel, podmorski ispust Popova luka) - ureÿenje plaže ”Bratkovica” - Draþe i „Bililo” - Sreser - helidromi: lokalitet Vardište.

3.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode Temeljem odredbi za provoÿenje sadržanih u Prostornim planovima ureÿenja opüina Janjina i Ston (prijedlog) i analize grafiþkih priloga Uvjeti korištenja, ureÿenja i zaštite prostora, planirana zaštita krajobraza koncipirana je kao: 1. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode, na podruþju obuhvata zaštiüeni su dijelovi prirode: x posebni rezervat: Malostonski zaljev (registrirani) x zaštiüeni krajolik (predloženo za reviziju statusa zaštite): uvala Vuþina s obalnim pojasom; uvala Prapratno 2. Zaštita kulturne baštine Prostornim planom Dubrovaþko-neretvanske županije, s ciljem zaštite graditeljske baštine, utvrÿen je popis registriranih, preventivno zaštiüenih i evidentiranih kulturnih dobara.

Na podruþju obuhvata nalaze se sljedeüe vrste kulturnih dobara: - Povijesne graditeljske cjeline: 12_1 Gradsko naselje 12_2 Gradsko-seosko naselje i seosko naselje - 13 Povijesni sklop i graÿevina Graditeljski sklop - Pojedinaþni spomenici: 22 Civilne graÿevine 23 Obrambene graÿevine 24 Gospodarske graÿevine 25 Sakralne graÿevine - 33 Arheološka baština Kopneni arheološki lokalitet

25

Popis kulturnih dobara na podruþju obuhvata: POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA Evidentirano: 12_2 Ruralna cjelina Janjina - Janjina 12_2 Ruralna cjelina Popova Luka - Popova Luka 12_2 Ruralna cjelina Jurkoviü - Sreser 12_2 Ruralna cjelina Sreser - Sreser 12_2 Ruralna cjelina Boljenoviüi - Boljenoviüi 12_2 Ruralna cjelina Brijesta - Brijesta 12_2 Ruralna cjelina Kobaš - Broce 12_2 Poluurbana cjelina Broce - Broce 12_2 Ruralna cjelina ýesvinica - ýesvinica 12_2 Ruralna cjelina Danþanje - Danþanje 12_2 Ruralna cjelina Hodilje - Hodilje 12_2 Ruralna cjelina Luka - Luka 12_2 Ruralna cjelina Rusan - Luka 12_2 Ruralna cjelina Metohija - Metohija 12_2 Ruralna cjelina Zaradeže - Putnikoviü 12_2 Ruralna cjelina Prisoje - Putnikoviü 12_2 Ruralna cjelina Sparagoviüi - Sparagoviüi 12_2 Ruralna cjelina Tomislavovac - Tomislavovac 12_2 Ruralna cjelina Zabrÿe - Zabrÿe 12_2 Ruralna cjelina Žuljana - Žuljana Registrirano: 12_1 Urbana cjelina Mali Ston - Mali Ston 12_1 Urbana cjelina Ston - Ston Plan daje smjernice za prostorno ureÿenje kulturnih dobara nacionalnog i županijskog znaþenja za povijesne graditeljske cjeline, te poluurbane i ruralne cjeline. Neke od smjernica su da planski dokumenti niže razine moraju osigurati da se matrica povijesne jezgre naselja zadrži i revitalizira u najveüoj moguüoj mjeri. Izgradnja u neizgraÿenim dijelovima jezgre trebala bi unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom biti usklaÿena s postojeüim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajuüi siluetu i osnovne vizure, te komunikacijske smjerove unutar povijesne jezgre. Posebno je potrebno oþuvati odnos izgraÿenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri.

U sklopu modela revitalizacije ruralnih cjelina ambijentalne vrijednosti potrebna je primjena integralnih oblika zaštite radi odgojno-obrazovnih, ekoloških i turistiþkih uþinaka, te poticanje brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva. To se odnosi na sela i predjele kulturnog krajolika koji zahtijevaju integralni oblik zaštite na svim razinama i oþuvanje predjela od agresivnih namjena.

POVIJESNI SKLOP I GRAĈEVINA Graditeljski sklop Preventivno zaštiüeno: 13 Kompleks samostana Sv. Kuzme i Damjana - Ston Evidentirano: 26

13 Stambeno - gospodarski kompleks - Sparagoviüi 13 Stambeno - gospodarski kompleks "Magazini" - Sreser

POJEDINAýNI SPOMENICI Preventivno zaštiüeno: 22 Ljetnikovac Puciü - Janjina 22 Knežev dvor - Janjina 22 Ljetnikovac Betondiü - Broce 24 Solana sa skladištima soli - Ston 25 Crkva Sv. Ĉurÿa - Boljenoviüi 25 Crkva Svih Svetih - Broce 25 Crkva Sv. Antuna - Broce 25 Crkva Sv. Ivana Krstitelja - Broce 25 Ostaci crkve Sv. Tome - Broce 25 Crkva Sv. Matije - ýesvinica 25 Crkva Sv. Nikole - ýesvinica 25 Ostaci crkve Sv. Jeronima - ýesvinica 25 Ostaci crkve Sv. Mandaljene - ýesvinica 25 Ostaci crkve Sv. Petra - ýesvinica 25 Crkva Sv. Trojice - ýesvinica 25 Crkva Sv. Nikole - Duba Stonska 25 Crkva Sv. Ivana Krstitelja - Hodilje 25 Crkva gospe od Davila - Metohija 25 Crkva Sv. Filipa i Jakova - Metohija 25 Crkva Sv. Ivana - Sparagoviüi 25 Crkva Sv. Nikole - Sparagoviüi 25 Ostaci crkve Sv. Martina - Ston 25 Crkva Gospe od Lužina - Ston 25 Crkva Gospe od Zamirja - Ston 25 Ostaci crkve Sv. Ivana - Ston 25 Crkva Sv. Mihajla - Ston 25 Ostaci Crkve Sv. - Stjepana Ston 25 Crkva Sv. Trojice - Ston 25 Crkva Gospa od sedam žalosti Žuljana Evidentirano: 23 Utvrda Sitnjiva - Osobjava 23 Utvrda Farleta - Sreser 25 Crkva Sv. Stjepana s grobljem - Janjina 25 Crkva Sv. Vlaha - Janjina 25 Crkva roÿenja Blažene Djevice Marije - Janjina 25 Ostaci crkve Sv. Ivana Glavosjeka - Osobjava 25 Crkva Gospe od zdravlja - Osobjava 25 Ostaci crkve Sv.Martina (Steüci) - Osobjava 25 Ostaci Sv. Ĉurÿa - Popova Luka 25 Crkva Sv. Trojstva - Popova Luka 25 Crkva Sv. Stjepana - Popova Luka 25 Crkva Male Gospe s grobljem - Sreser 25 Crkva Sv. Ĉurÿa - Sreser 27

22 Stambena zgrada Betondiü - Broce 24 Stranj Gunduliü - Putnikoviü 25 Crkva Sv. Petra - Boljenoviüi 25 Crkva Sv. Liberana - Brijesta 25 Crkva Sv. Jeronima - Broce 25 Crkva Sv. Ivana - Broce 25 Crkva Sv. Antuna - Broce 25 Crkva Sv. Mihajla s grobljem - Danþanje 25 Crkva Sv. Mihovila s grobljem - Dubrava 25 Crkva Sv. Marije (Male Gospe) - Hodilje 25 Crkva Sv. Marije Magdalene - Putnikoviü 25 Crkva Gospe od Rozarija s grobljem - Putnikoviü 25 Crkva Sv. Petra - Sparagoviüi 25 Crkva Sv. Ane - Tomislavovac 25 Crkva Sv. Martina - Zabrÿe 25 Crkva Sv. Marije Magdalene - Zabrÿe 25 Crkva navještenja Marijinog - Zabrÿe 25 Crkva Sv. Martina s grobljem - Žuljana 25 Crkva Sv. Nikole - Žuljana 25 Crkva Sv. Ane - Žuljana 25 Crkva Gospe od Rozarija - Žuljana 25 Crkva Sv. Magdalene - Žuljana

ARHEOLOŠKA BAŠTINA Kopneni arheološki lokalitet Evidentirano: 33 Gradina - Janjina 33 Arheološki lokalitet Dumanjsko -Janjina 33 Villa Rustica - Osobjava 33 Gradine - Popova Luka 33 Gomile - Popova Luka 33 Villa Rustica - Popova Luka 33 Gomile - Mali Prinos - Sreser 33 Villa Rustica - Sreser 33 Gomile - Brijesta 33 Gomile - ýesvinica 33 Spilja Gudnja - ýesvinica 33 Gomile - Danþanje 33 Gomila - Danþanje 33 Gomile - Mali Ston 33 Potencijalna arheološka zona - Mali Ston 33 Prapovijesni lokalitet - Mali Ston 33 Gradina - Mali Ston 33 Gradina - Mali Ston 33 Niz Gomila - Metohija 33 Kasnoantiþka osmatraþnica - Ston 33 Limitacija Stonskog polja - Ston 33 Villa Rustica - Ston 33 Gomila - Tomislavovac 28

33 Gomila - Tomislavovac 33 Gradina - Zabrÿe 33 Gomila- Zabrÿe 33 Villa Rustica - Žuljana 33 Ostaci Vile Rustice - Žuljana 33 Gomile - Vrsi -Žuljana 33 Villa Rustica - Žuljana Registrirano: 33 Ruševina srednjevjekovne urbane cjeline - Metohija Sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara obuhvaüene su zone stroge zaštite i zone umjerene zaštite, koje su oznaþene na kartografskom prilogu plana 3.1.2. Podruþja posebnih uvjeta korištenja - Uvjeti zaštite graditeljske baštine: Strogom zaštitom obuhvaüeni su: a) registrirani i preventivno zaštiüeni pojedinaþni spomenici kulture i zaštiüene spomeniþke cjeline visoke vrijednosti. Postupak zaštite za spomenike i cjeline usmjeren je na potpuno oþuvanje izvornosti spomenika, njegovoga povijesnog i prostornog okoliša. Moguünost rekonstrukcije na temelju istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije. b) arheološki lokaliteti; arheološke zone - zona stroge zaštite bez moguünosti gradnje c) zaštiüeni kulturni krajobraz - kopno - sustav mjera zaštite uvjetuje oþuvanje krajobraznih obilježja i obuhvaüa zaštitu istaknutih zona visokovrijednog zelenila, obradivih površina i atraktivnosti prostora - obala - zona zaštite slijedi konfiguraciju obale, a sustav mjera zaštite uvjetuje oþuvanje izvornih karakteristika obale, bez nasipanja, s moguünošüu rekonstrukcije i održavanja.

Zonu umjerene zaštite þine a) objekti ili sklopovi ambijentalne vrijednosti - evidentirani (e) pojedinaþni spomenici ili cjeline ambijentalne vrijednosti - sustav mjera zaštite uvjetuje oþuvanje izvornih karakteristika pojedinaþnih spomenika ili cjelina - ograniþena moguünost gradnje b) zona neposredne okoline visokovrijednih spomenika kulture - ograniþena moguünost gradnje novih objekata, odnosno rekonstrukcije postojeüih uz poštivanje ambijentalnih vrijednosti i atraktivnosti prostora c) arheološki lokaliteti - potencijalne arheološke zone - nužna prethodna sustavna ili sondažna arheološka istraživanja 2. Zaštiüeno obalno podruþje (ZOP) 3. Planske mjere zaštite: A) prijedlog za stavljanje pod zaštitu temeljem posebnih zakona: osobito vrijedni predjeli – prirodni krajobrazi, i to: - sjeverna obala u potezu od rta Rat – uvala Stinjiva – uvala Osobjava (osobito uvala Stinjiva) 29

- skupina otoþiüa ispred naselja Sreser - Goljak, Srednjak, Gospin školj - padine Rote (Crna ljuta) - Stonski kanal vrijedni predjeli - kultivirani krajobraz (površine tradicijskog ruralnog kultiviranog krajobraza): - Janjinsko polje - Sresersko polje - Stonsko polje (evidentirano) - Glavica Sv. Mihajla (preventivno zaštiüeno) - šire podruþje Ponikava (evidentirano) zaštiüene vizure (evidentirane): - pogled na zaselak Škrabaliüe iz naselja Janjina i Janjinskog polja - pogled na naselje Janjinu sa Kozjeg Ždrila B) Mjere zaštite okoliša: - Plan upravljanja za Malostonski zaljev - Mjere zaštite od požara - odlaganje otpada - sanacija neureÿenog odlagališta Vardište u gospodarsku zonu - odvodnja otpadnih voda - izgradnja kanalizacijskog sustava Janjina - I. i II. vodozaštitna zona, Ston - odlaganje otpada - odvodnja otpadnih voda - rekultivacija opožarenih šumskih staništa - biološka sanacija tla ošteüenog erozijom - Stonsko polje - rekultivacija ošteüene gradske i seoske cjeline (potez Ston - Mali Ston) - izrada šumsko-gospodarskih osnova za privatne šume.

C) Obveza izrade prostornih planova: - PPPPO Malostonski zaljev - UPU 1:2000/1:1000: GP naselja/dijela naselja: Draþe, Janjina, Osobjava 1, Osobjava 2, Sreser; izdvojeno GP: TZ "Palata", GZ "Vardište" - DPU Sreser (TL "Jurkoviüi") - UPU 1:2000/1:1000 za: UPU Ston – povijesna jezgra UPU Ston – Supava UPU Ston – Stonsko polje UPU Ston – zona poslovne namjene UPU Ston – Prapratno UPU Metohija – turistiþka zona uvala Prapratno UPU Mali Ston UPU Zaton Doli – Zamasline UPU Zaton Doli – Škrabo UPU Zaton Doli – Konštari UPU Zaton Doli – Mali Voz UPU Hodilje UPU Hodilje – Malo Selo 1 UPU Hodilje – Malo Selo 2 UPU Luka UPU Luka – Rusan UPU Duba Stonska 30

UPU Brijesta UPU Brijesta – zona sporta i rekreacije UPU Brijesta – Bogiþeviüi UPU Brijesta – G. Selo UPU Brijesta – Baldasan UPU Putnikoviüi – Žuronja UPU Dubrava – Blaževo UPU Dubrava – Luka UPU Dubrava – turistiþka zona UPU Žuljana UPU Žuljana – Raþiüi UPU Broce UPU Broce – Hrasno UPU Broce – Kobaš DPU (sportske, rekreacijske, zdravstvene graÿevine, marine, podruþja ugostiteljsko-turistiþke namjene) D) posebne razvojne i druge mjere: - zaštitne sigurnosne zone: zone zabrane i zone ograniþene gradnje u zapadnom dijelu Opüine Janjina (zbog vojnih objekata).

4. Izraÿeni i planirani zahvati u prostoru za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO): - PUO za TZ Palata - PUO za podruþje postojeüe bespravne izgradnje opüine Ston.

3.4 Sinteza prikupljenih znanja Sinteza prikupljenih znanja (usporedba razvojnih i zaštitnih zahtjeva) grafiþki je prikazana na kartama korištenja i namjene površina i kartama uvjeta za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora.

3.4.1

Grafiþki prilozi

Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000) Karta 10. Karta zaštiüenih podruþja (M 1:100 000) Karta 11. PPUO Ston - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 12. PPUO Janjina - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) Karta 13. PPUO Ston - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) Karta 14. PPUO Janjina - Uvjeti za korištenje, ureÿenje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

31

4. Tipološka klasifikacija krajobraza 4.1 Metoda rada Tipološka klasifikacija krajobraza bazirana je na podijeli krajobraza u tipove/podruþja sa izraženim zajedniþkim karakteristikama. Kriteriji koji su korišteni pri klasifikaciji su, na ovoj razini obrade (1:25000), u prvom redu reljef, te na podruþjima gdje reljef nije izražena prostorna komponenta, a postoje vrlo izražene razlike u površinskom pokrovu, bitan kriterij bio je površinski pokrov. Krajobrazni tipovi/podruþja su morfološke jedinice sa vidljivim prostornovizualnim obilježjima koja mogu biti specifiþni ili vrlo uþestali prostorni elementi. Oni þine prostorne slike koje su rašþlanjene uzorcima. Krajobrazni uzorci djeluju na kompleksnost i doprinose prostornoj dinamici podruþja. Tako þak i najmanja i najjednostavnija podruþja imaju više krajobraznih uzoraka koji svojom artikulacijom utjeþu na vizualni doživljaj prostora. Stoga je izvršena identifikacija krajobraznih uzoraka koji su nositelji detaljnijih informacija o krajobraznim tipovima/podruþjima. Kao glavni kriterij njihove identifikacije korišten je površinski pokrov i njegova kombinacija s mikroreljefom. Svako krajobrazno podruþje stoga ima raznolike krajobrazne uzorke koji se dijele na prirodne (npr. šuma, makija, more, obala) i kulturne (npr. naselja, poljodjelski uzorci). Za odreÿivanje krajobraznih uzoraka kao sitnijih prostornih jedinica trebala se izvršiti detaljnija analiza prostora, koja je raÿena u mjerilu 1:5000.

Prilikom kabinetske identifikacije krajobraznih tipova i podruþja, od velike pomoüi bile su prethodno napravljene tematske karte (karta površinskog pokrova, hillshade), ortofoto karte, te fotografije snimljene iz zraka, naruþene samo za potrebe ovoga projekta. Sve potrebne podloge obraÿene su u mjerilu 1:25000, te je i sama tipološka klasifikacija raÿena na istoj razini. Tako je rezultat kabinetskog rada bila radna verzija karte krajobraznih podruþja, koju je trebalo provjeriti i modificirati terenskim istraživanjem. Bitno je napomenuti da su krajobrazna podruþja zemljopisno odreÿena, dakle jedinstvena, tako da su i nazivi pojedinih krajobraznih podruþja vezani uz geografske nazive prostora koje obuhvaüaju. Krajobrazni tipovi su, pak, opüeniti i teorijski odreÿeni. Buduüi da je tipološka klasifikacija raÿena na razini obrade 1:25000, gdje je glavni kriterij tipološke klasifikacije bio reljef, nazivi krajobraznih tipova uglavnom su vezani uz razliþite tipove reljefa.

Nakon identifikacije i klasifikacije krajobraznih tipova i podruþja, izvršena je njihova provjera ili modifikacija istraživanjem na terenu. Cilj terenskog rada je bio obilazak podruþja obuhvata i, po moguünosti, svih identificiranih krajobraznih podruþja. Za što uþinkovitiji terenski rad izvršeno je njegovo pažljivo planiranje i izraÿeni su terenski obrasci u kojima su se bilježila sva zapažanja o krajobraznim obilježjima, o estetskim i percepcijskim aspektima prostora, dominantnim krajobraznim elementima, kao i zapažanja o stanju krajobraza, te o osjetljivosti prostora na promjene. Obilaskom terena dobivene su spoznaje o prostornim degradacijama, kao i podruþjima koja bi, zbog svoje ljepote i kvalitete, mogla uüi u kategoriju iznimnih krajobraza.

Konaþni rezultat terenskog istraživanja bilo je prikupljanje opsežne fotodokumentacije, kartografski i GPS zapis toþaka fotografiranja, te prikupljanje informacija o krajobraznim podruþjima dobivenih ispunjavanjem terenskih obrazaca. Primjer terenskog obrasca nalazi se u Prilogu II. Nakon obilaska terena, svi podaci su obraÿeni, te je izvršena potvrda ili korekcija identificiranih krajobraznih tipova i podruþja, a potom je napravljena završna tipološka klasifikacija krajobraza.

Završna tipološka klasifikacija, uz kartografski prikaz krajobraznih tipova i podruþja u mjerilu 1:25000, sadrži i detaljan opis svih krajobraznih uzoraka, tipova i podruþja, upotpunjen ilustracijama.

32

4.2 Krajobrazni uzorci Prirodni krajobraz: 1. More More je jedinstvena pojava, koja se odlikuje izuzetno vrijednim vizualnim kvalitetama. To je prostor sa izuzetno visokim stupnjem prirodnosti, iako na njemu postoje stalni elementi antropogenog porijekla, jer se prostor Malostonskog kanala koristi za školjkarstvo. More oko Pelješca odlikuje se razliþitim karakterom morske površine sa sjeverne i južne strane poluotoka.

Sjeverna strana je kanal u kojemu je more djelomiþno zatvorenog karaktera sa brojnim vrtovima za uzgoj školjaka koji poveüavaju kompleksnost uzorka. Južna strana je more otvorenog karaktera, te predstavlja prostor na kojemu niti dnevna kretanja trajekta (Prapratno – Mljet) ne narušavaju njegovu jednostavnost.

2. Obala Obala je tip reljefa koji može imati širu ili užu kontaktnu zonu obale i mora. Obalni reljef definiran je i intenzitetom ljudskog utjecaja (od potpuno oþuvanog prirodnog krajobraza, do potpuno izgraÿenih površina koje þine naselja).

A. Niska Veüi dio obale istraživanog podruþja spada u niski tip obale, koja ima nagib obalnog pojasa do 32º. Niska obala þini gotovo neprekinuti pojas na sjevernom dijelu istraživanog prostora uz Malostonski kanal, a mjestimice se javlja i na južnoj obalnoj liniji Pelješca. Na ovom tipu obale nalaze se sva naselja uz more unutar podruþja istraživanja.

B. Strma Strma obala je obalni pojas nagiba od 32º do 55º. ýini veüinu južnog dijela obalne linije Pelješca, gdje se izmjenjuje s niskim tipom obale. Samo mjestimice þini element sjeverne obale poluotoka. Izmjena razliþitih tipova obale doprinosi prostornoj dinamici i poveüava prostornu kompleksnost.

C. Klifovi Klifovi þine dio obalnog pojasa kojemu je nagib preko 55º. Takvi nagibi obale na istraživanom dijelu Pelješca su rijetki, te se kao manje zone nalaze na krajnjem jugoistoþnom dijelu poluotoka.

Na tim potezima obala postaje vrlo oštar i nepristupaþan prostorni element koji ima visoku vizualnu kvalitetu. Kako kopno doseže visoke nadmorske visine, klifovi su, sa svojim vertikalnim formama, u izraženom kontrastnom odnosu prema morskoj plohi.

3. Šume i makije/bušici A. Prirodna šuma (eumediteranska) Prirodna šuma i makija na prostoru poluotoka Pelješca þine prostorni element koji se razvio na površinama nepogodnim za poljoprivredu. Tako ga najþešüe nalazimo na sjevernim ekspozicijama bila ili kao element koji prekriva brežuljkaste terene (na krajnjem sjeverozapadnom dijelu istraživanog podruþja). Šuma i makija kao prostorni element imaju bitnu ulogu u vizualnom doživljaju prostora. ýesto þine pozadinu naseljima, odjeljujuüi pojedine poljoprivredne površine, pa tako djeluju kao voluminozni element koji rašþlanjuje prostor, djeluje na prostornu kompleksnost, te je dio prostorne kompozicije. Kada su prisutne kao monokromni element prostora, stvaraju jednostavnu prostornu sliku, koja na primjeru Pelješca istiþe reljefne forme.

33

B. Makija/bušik Bušici su element koji þini nešto niži prirodni površinski pokrov. Nalaze se na nešto strmijim padinama i prekrivaju veüe nadmorske visine. Istaknut su element južne pelješke obale i sastavni dio gotovo svih padina u središnjem dijelu poluotoka. Mjestimice prekrivajuüi predjele izmeÿu poljoprivrednih površina, djeluju kao prostorni element koji odjeljuje, poveüava dinamiku prostora, ali i stvara raznolikost.

4. Moþvarna podruþja, lokve Moþvarna podruþja i lokve su prostorni element prisutan u dijelu Stonskog polja zahvaljujuüi hidrološkim pojavama koje se tamo nalaze. Kao prostorni element, oni sa karakteristiþnom vegetacijom mijenjaju prostorni doživljaj, unoseüi u prostor kompleksnije vizure. Kako su ograniþeni na manje podruþje, nemaju znaþajan doprinos lokalnim kvalitetama prostora, ali na mikrolokaciji doprinose prostornoj kompleksnosti.

5. Gole stijene Gole stijene su najizraženiji element južne obalne strane Pelješca, gdje se protežu u dugom pojasu. Kako su pod velikim nagibom, ove površine djeluju kao vrlo zanimljiv prostorni element koji sa svojim oštrim grubim reljefnim formama djeluje kao kontrast pitomijoj unutrašnjosti prostora, ali i samoj morskoj površini. Nalazimo ih i na najvišim predjelima sjeverne obalne strane Pelješca, gdje su ograniþene na manje prostorne zone, te nemaju bitan utjecaj na cjelokupan prostor.

Antropogeni (kulturni) krajobraz: 6. Poljodjeljski uzorci Poljoprivreda je djelatnost koja je tijekom dugog postojanja vizualno odredila pelješki prostor i dala mu svojevrstan identitet. Poljoprivredni kulturni krajobraz stvara odreÿene strukturne forme u prostoru po kojima je Pelješac prepoznatljiv. Spomenute strukture se javljaju u poljima na ravnijem terenu, na nagibima koji obilježavaju terase razliþitih uzoraka, te nešto rjeÿe u dolcima koji su se razvili u ponikvama.

A. Tradicionalne poljoprivredne površine u polju Tradicionalne poljoprivredne površine u polju razvijale su se u odnosu na oblik samoga polja, koje je þesto izduženog ili ljevkastog oblika. Parcelacija koja se javlja unutar polja je asimetriþna, kvadratnih i pravokutnih parcela, sa ili bez suhozida, kao i simetriþna, izdužena parcelacija. To su prostori na kojima se uzgajaju razliþite kulture koje stvaraju karakteristiþan mozaiþan izgled. Na pojedinom dijelu polja þesto se nalaze površine pod maslinama, a mjestimice i vinogradi. Dio polja se þesto nalazi u odreÿenoj fazi zarastanja. Iako se time poveüava prirodni prostorni element, istovremeno se gube tradicionalne parcelacije koje su svojevrsno kulturno nasljeÿe.

B. Tradicionalna poljoprivreda na terasiranim površinama Terasirane površine sa tradicionalnom poljoprivredom, obilježene uzgojem raznolikih kultura, prostorni su element koji se javlja oko polja. One se izravno vežu na polje, na mjestima gdje teren dobiva nagib, pa se trebao terasirati. Takve se terase javljaju oko Janjinskog polja, oko Žuljanskog polja, zauzimaju prostore oko polja u podruþju Crna gora i Ponikve, te se manji dio nalazi uz Stonsko polje na jugoistoku. Ovakve poljoprivredne površine su najþešüe na širokim terasama, ali mogu biti i na drugim tipovima terasiranih površina. Kako su najþešüe prekrivene mješovitim kulturama, stvaraju mozaiþan izgled koji unosi dinamiku u prostor i daje mu identitet. Dio ovakvih površina je zapušten. Napuštene terase se nalaze na prostorima koji su manje praktiþni za obradu radi velikog nagiba i time smanjene širine, otežane obrade ili teže 34

pristupaþnosti. Trend zapuštanja terasiranih površina se smanjuje, jer je Pelješac prostor na kojemu se ljudi vraüaju poljoprivredi.

C. Tradicionalni vinogradi (na terasama i u polju) Vinogradi su þest prostorni element Pelješca u središnjem dijelu istraživanog podruþja, posrednoj ili neposrednoj blizini naselja Janjine, na podruþju Danþanja, na podruþju Ponikava, te na podruþju Potoþine pokraj naselja Tomislavovac. Oni su þesto prostorni element prema kojemu se prostori identificiraju, te stoga imaju i simboliþko znaþenje. Vinogradi se najþešüe nalaze na terasama, a rjeÿe u polju. U polju obiþno þine asimetriþnu parcelaciju, kvadratnih i pravokutnih parcela. Terase pod vinogradima odlikuju se simetriþnim, izduženim, uskim ili širokim terasama, ali i asimetriþnim, široko terasiranim površinama.

D. Intenzivni vinogradi (na terasama) Dio terasiranih površina pod vinogradima þine intenzivne vinogradarske površine, koje se nalaze na simetriþnim, izduženim, najþešüe širokim terasama. Takve površine su smještene na podruþju Dole. Kako se nalaze na razvedenom reljefu, ove površine imaju prostornu dinamiku. Rubovi su im artikulirani i najþešüe okruženi prirodnim površinskim pokrovom, pa ove površine još uvijek ne smanjuju prostornu kompleksnost. Iako ima novih vinograda, grade se sa suhozidima, poštujuüi postojeüe tradicionalne vinogradarske površine.

E. Maslinici (na terasama i u polju) Maslinici su prostorni element rasprostranjen na cijelom istraživanom prostoru. Najþešüe se nalaze na terasiranim površinama oko polja ili uz more. Takve terase se odlikuju simetriþnom, izduženom uskom ili širokom parcelacijom ili asimetriþnim, širokim terasama. Mogu se nalaziti unutar polja, najþešüe na površinama asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela, sa ili bez suhozida. Mjestimice se nalaze i na poljima simetriþne, izdužene parcelacije. Neke površine pod maslinicima nemaju nikakvu parcelaciju, jer su smještene na ravnijem terenu (zaleÿe Sresera, Brijeste, Broca). Ovaj prostorni element je znaþajan za prostornu sliku, jer þesto preuzima funkciju rašþlambe prostora.

F. Tradicionalna poljoprivreda u bujiþnjacima Bujiþnjaci su karakteristiþan prostorni element koji se javlja u zaleÿu Janjine, podruþju Dola, pokraj naselja Brijesta, te ih kao zapuštene poljoprivredne površine nalazimo u središnjem dijelu u podruþju Mutni do, te u južnom dijelu podruþja Ponikava. One koje se obraÿuju karakterizira terasirana struktura koja je simetriþna, izdužena, ali se javlja u razliþitim širinama. Dio tih prostora se koristi za uzgoj mješovitih kultura (oko naselja Brijesta), dio je prekriven vinogradima (Zaleÿe Janjine, podruþje Dole), a dio je pod maslinama (oko naselja Brijesta).

G. Tradicionalna poljoprivreda u dolcima, ponikvama i depresijama okruženim suhozidima Ovaj tip poljoprivrednih površina se nalazi kao dominantan prostorni element na podruþju Mutnoga dola kojega i obilježava. Podruþje Suhog polja, južni dio Brijeste, Danþanja, Ponikava, podruþje Dole, te podruþje uz naselje Tomislavovac su prostori na kojima se još mogu pronaüi ovakve poljoprivredne površine. Ove površine su najþešüe udaljene od samih naselja, te je to vjerojatno razlog zbog kojega su najþešüe napuštene. Ako se još uvijek obraÿuju, na njima se uzgajaju razliþite poljoprivredne kulture.

H. Zapušteni pašnjaci Prostori sa zapuštenim pašnjacima nalaze se na višim nadmorskim površinama, koje su karakterizirane kamenjarskim pašnjacima i suhim travnjacima koji najþešüe nemaju parcelaciju.

Nalaze se na dijelovima južnog obalnog pojasa, na prostoru Suhog polja, te kao dio padina oko podruþja Ponikve i Crna gora. ýesto su na sjevernim ekspozicijama koje su nisu pogodne za obradu.

35

7. Uzorak naselja A. Urbana naselja Ston i Mali Ston su urbana središta. Njihova struktura je planirana za vrijeme Dubrovaþke republike, pa su pravilnog karaktera.

Urbano tkivo Stona je orijentirano prema jugu, te je veüi dio grada na potpunoj ravnici, a manji dio na kosini brijega. Grad je organiziran tako da je sastavljen od stambenih zona koje su odijeljene pravilnim rasterom ulica, a zgrade javne namjene su ovim zonama pridodane sa strane.

Tako je grad podijeljen u 15 osnovnih dijelova – desena, koji su dalje razdijeljeni na još manje jedinice. Sa zapadne strane prostora unutar zidina se nalazi franjevaþki samostan i crkva ispred koje se nalazi trg – poljana (Planiü Lonþariü, 1980.). Drugi otvoreni prostor se nalazi južno od stambenih blokova. To je neizgraÿen prostor - trg koji predstavlja glavni javni prostor oko kojega su se nalazile javne graÿevine, knežev dvor i crkva sv. Vlaha. Ston je prostor koji je organski srastao sa solanom. Iako im graÿevne mreže ne proizlaze jedna iz druge, one su, prema svojim odnosima, jednakog karaktera. Tako je Ston gradiü koji je s jedne strane srastao sa reljefom na kojemu je nastao, a s druge strane þini jedinstvenu cjelinu sa samom solanom. Stoga u strukturnom smislu prvi plan vizura þini solana, drugi je izgraÿeno gradsko tkivo, a treüi je brdo preko kojega prelaze stonske zidine. Kako cesta prolazi izmeÿu naselja i solane, ona dijeli prostor, a gradsko tkivo je mjestimice izloženo vizurama sa prometnog pravca, a mjestimice je zatvoreno gradskim zidom.

Mali Ston je naselje usmjereno prema moru, odnosno Malostonskom kanalu. U poþetku je bio zamišljen kao utvrÿena toþka krajnjeg dijela velikog zida. On je planirana gradska cjelina, graÿena od 15 dijelova (desena). Gradsko tkivo je organizirano ulicama smjera istok-zapad, te popreþnim prolazima koji su probijene naknadno. Samo gradsko tkivo je ošteüeno u veüoj mjeri nego Stonsko, ali još vijek þuva gradsku matricu utvrde (Planiü Lonþariü, 1980.). Iako je gradsko tkivo zatvoreno zidinama prema brdu, prema moru je otvoreno, te se glavni kontakt ostvaruje preko glavnog otvorenog gradskog prostora, Malostonske place. Grad je gusto izgraÿen uz more, a prostor prema brdu je prazan. Taj otvoreni dio unutar gradskih zidina nije planiran, veü je, uslijed nedovoljnog interesa za naseljavanjem naselja, taj dio ostao neizgraÿen. Noviji dio naselja je prostor koji je izrastao izvan zidina. Tako se naselje poþelo širiti uz more, te danas sve više poprima izduženi oblik. Danas sam ulaz u grad nije istaknut i sama vizura prema naselju je narušena okolnom izgradnjom koja je zaklanja.

B. Ruralna naselja Ruralna naselja poluotoka Pelješca su najþešüa u unutrašnjosti poluotoka i vezana su za poljoprivredne površine. Sam naþin parcelacije poljoprivrednih površina i naselja bio je sustavno planiran za vrijeme Dubrovaþke republike, jer su tako seljake vlasti þvršüe vezale za zemlju. Ova naselja su prostorno znaþajan element, jer su þesto oþuvanog tradicionalnog sklopa i strukture, sa manje ili više izraženim ambijentalnim vrijednostima (Janjina, Putnikoviüi, Ponikve). Ona naselja koja se nalaze na obali, djelomiþno su usmjerena na poljoprivredne površine i školjkarstvo, ali djelomiþno i na turizam (Žuljana, Hodilje, Malo selo, Luka, Duba Stonska, Brijesta, Draþe, Sreser). Stare jezgre naselja su najþešüe oþuvane, ali novi prostori poþinju mijenjati tradicionalni izgled naselja, jer imaju odlike vikend naselja. Prostor još uvijek nije nepovratno uništen, ali mjestimice objekti nisu u skladu sa tradicionalnom izgradnjom i strukturnim obilježjima naselja. Zasigurno bitan element njihova razvoja je postojanje i kvaliteta prometne infrastrukture. Stoga se prolaskom prikljuþne ceste za most Pelješac mogu oþekivati brojne promjene u prostoru, koje treba strogo kontrolirati i usmjeravati.

8. Uzorak solane Solana je prostorni element koji u strukturnom smislu þini jedinstveni prostor sa gradiüem Stonom. Iako je ortogonalna mreža usmjerena u drugom smjeru od urbane mreže Stona, ona kao 36

da je proizašla iz strukturnog karaktera samoga grada. U prostornom smislu daje identitet, jer dominira krajobrazom. Prometni pravac prolazi izmeÿu ova dva elementa, te ih razdvaja.

4.2.1

Grafiþki prilozi

Karta XV Pregledna karta parcelacije (1:100 000) Karta 15a. Karta parcelacije (M 1:25 000) Karta 15b. Karta parcelacije (M 1:25 000)

4.3 Krajobrazni tipovi Krško polje Krško polje je geomorfološka tvorevina za koju su karakteristiþne sljedeüe osobine: a) ravno dno, minimalne širine 400 m, dužine 1 000 m, a može biti ispunjeno rastresitim materijalom b) padine se strmo uzdižu najmanje na jednoj strani c) krška drenaža vode (postojanje vrela na jednoj, a ponora na drugoj strani).

Do nastanka polja u kršu došlo je duž rasjeda ili na mjestima gdje se oni presijecaju, a na površini se, uz propusne vapnenaþke stijene, pojavljuju i nepropusne stijene. Nastanak krških polja vezan je uz boþno korozijsko djelovanje vode koja dotjeþe s nepropusnih (vrela) prema propusnim stijenama (vapnenci), gdje nestaje u ponorima. Dna polja u znatnoj su mjeri ispunjena mlaÿim nanosima (npr. padinski, fluvijalni, jezerski, fluvioglacijalni i glacijalni), a predstavljaju i najznaþajnije agrarne površine. Na podruþju Pelješca nalaze se dva krška polja: polje na podruþju Crna gora i na podruþju Ponikava. Uz njih se nalaze naselja, ali i terase na nagnutim stranama. Raznoliki elementi u prostoru stvaraju kompleksnu sliku.

Suha dolina Suha dolina je tipiþni oblik fluviokrškog reljefa, odnosno pseudokrša. Formirana je rijeþnom erozijom, ali je nakon oblikovanja, uslijed promjena (klima ili izdizanje uvjetovano tektonikom), došlo do nestanka rijeþnog toka. Karakteristiþna je za podruþje Žuljane i Tomislavovca, te za podruþje Brijeste, gdje dolazi sa bujiþnjacima. Na prostoru Stonskog polja formirana je suha dolina sa dolinskim proširenjem, što je takoÿer karakteristiþno za podruþje fluviokrškog reljefa.

Sastavljena je od znatnog udjela dolomita, a u ovom sluþaju prisutne su i promine naslage (u veüoj mjeri sastavljene od karbonatnih konglomerata). Oblikovanje ovakve suhe doline je ponajprije vezano za razdoblja humidnijih klimaksa tijekom prošlosti, kada je izdansko lice voda temeljnica bila bliže površini. Ove geomorfološke jedinice þine poljoprivredne površine koje se i danas þesto koriste.

Zaravan Zaravan je prostor na kojemu prevladavaju podjednake nadmorske visine. Smatra se da zaravni koje se nalaze u umjerenim klimatskim podruþjima predstavljaju krški reljefni oblik karakteristiþan za tropska podruþja. Pretpostavlja se da su prostrane krške zaravni na podruþju Dinarida (npr. Sjevernodalmatinska zaravan oko rijeke Krke) nastale u uvjetima tropskih klima koje su na ovim podruþjima vladale tijekom gornjeg pliocena, kada je bila prisutna izuzetno 37

velika koliþina CO2 biogenog porijekla, što je u vlažnom tlu pogodovalo izrazito brzom boþnom korozijskom djelovanju. Tako se moguünost nastanka zaravni na podruþju Danþanja, Suhog polja, te Janjinskog polja veže uz teoriju nastanka krških zaravni na Dinaridima. Podruþja se razlikuju po tome što su smještena na razliþitim nadmorskim visinama, pa se Janjinsko polje nalazi na visinama do 200 m, dok su Danþanje i Suho polje zaravni na visinama od 300-500 m.

Zaravni koje su mlaÿim tektonskim pokretima razdrobljene (usitnjene) na manje cjeline su tzv. disecirane zaravni. Mogu se nalaziti na razliþitim nadmorskim visinama. Kod njih su tektonski pokreti omoguüili i jaþe trošenje drugim procesima (ponajprije korozijom). Ovakav tip zaravni se nalazi na prostoru Danþanja, gdje su þesta prostorna pojava vinogradi.

Podruþje ponikvi Ponikve su karakteristiþna pojava na podruþju Mutnog dola. Te su ponikve ustvari sekundarne ponikve - manje i mlaÿe ponikve do þijeg je oblikovanja došlo u veüim, starijim ponikvama, uvalama ili krškim poljima. Kako im je dno prekriveno plodnom zemljom, najþešüe se koriste za obradu tla. Na podruþju Mutnog dola u njima su najþešüe zapuštene poljoprivredne površine.

Podruþje bujiþnjaka Bujiþnjaci su geomorfološka pojava koja nastaje zbog pojave oborinske erozije koja se usijeca u žlijebove – jaruge i vododerine. Karakteristiþni su za strmije dijelove padina na kojima dolazi do linijskog otjecanja vode – bujiþenja (treba razlikovati od spiranja koje je plošno). Za bujice je karakteristiþno da prenose velike koliþine materijala koji se u podnožju taloži u obliku deluvijalnih (sastavljene od sitnozrnatih fragmenata i fragmenata kršja veliþine do približno 10 cm ) i proluvijalnih (sitnozrnati materijal) plavina – akumulacija. Bujice se u pravilu javljaju za jaþih, intenzivnijih oborina.

Podruþja ispresijecana bujiþnjacima karakteristiþna su za podruþje Prapratno, Dole i zaleÿe Janjine. Ovi prostori su na podruþju Pelješca najþešüe prekriveni terasama koje su zadržavale akumulirani materijal.

Humovi Humovi su karakteristiþna pojava za dinarski krš. U pravilu su oni manja uzvišenja koja dosežu do 200 m relativne visine. Za njihov nastanak postoji uvriježeno mišljenje da se radi o otpornijim stijenskim dijelovima karbonatnih stijena. Meÿutim, novije spoznaje ukazuju da se radi o složenom oblikovanju. U prvoj fazi njihov je postanak vezan uz tropske i suptropske humidne klimatske uvjete, kasnije su pri njihovom oblikovanju važni hladni (periglacijalne i glacijalni) procesi, te na kraju umjereni. Njihova pojava je ponajprije vezana za dna krških polja i karbonatne zaravni. Nalaze se na prostoru Draþa. ”Prevlaka„ Prevlaka je izdužen, uzak i nizak dio kopna koji spaja dvije kopnene mase. Vrlo þesto nastaje u obalnim podruþjima taloženjem rastresitog materijala na mjestima gdje transportna snaga valova gubi snagu. Poznate su još pod nazivom primošten i tombolo. Prevlaka se nalazi na prostoru Konštara i zaleÿa Zamasline.

Obalna strana Obalna strana je obala koja predstavlja graniþni pojas kopna i mora. Pelješka obala najþešüe pripada konkordantnom, uzdužnom ili longitudinalnom tipu obale. Za ovaj tip obale znaþajno je da se pruža paralelno s priobalnim hrptovima. To je karakteristiþno za podruþja južne obale, te podruþja sjeverne obale uz Malostonski kanal. Negdje je obala “prekinuta” uvalama – suhim 38

dolinama i jarugama, tipiþnim npr. za podruþje Osobjave i Sresera ili za prostor jugoistoþne obale. Ponegdje je obalna strana prekrivena agrikulturnim krajobrazom – terasama, koje su najviše istaknute na podruþju južne obale kod Žuljane, sa vinogradima i maslinicima.

Zaljev Zaljev je pliüi dio mora koji je sa tri strane okružen kopnom, a u plovnoj je vezi s morem. Na podruþju Pelješca dominira Malostonski zaljev, koji je duboko usjeþen u kopno.

Otoþje Otoþje þine otoci, otoþiüi, grebeni i hridi sa malom meÿusobnom udaljenošüu, a odlikuju se sliþnim postankom i geološkim sastavom – graÿom. Nalaze se u Malome moru sjeverno od poluotoka, s kojim þine jedinstvenu cjelinu.

4.3.1

Grafiþki prilozi

Karta XVI Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000) Karta 16a. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000) Karta 16b. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)

4.4 Krajobrazna podruþja 1. Krajobrazno podruþje: Osobjava - Sreser Položaj podruþja – granica podruþja je odreÿena reljefnim vrhovima sa zapadne i južne strane, te morem sa sjeverne i istoþne strane. Vrhovi koji þine rub ovog podruþja su vrh iznad naselja Osobjava (681 m), vrh Klaþine (649 m), vrh Krc (570.3 m), Veliki Vepar (474 m), Mali Vepar (431 m), Milakov kuk (431 m), Gradina (242 m), Velika Stražica (157 m), Mali Prinos (99 m).

Podruþje graniþi s podruþjem Janjina zaleÿe sa jugozapadne strane, te s podruþjima Janjina i Draþe sa južne strane.

Glavne karakteristike podruþja su: - obalni pojas - oþuvano prirodno zaleÿe - naselje u kojem, osim stare jezgre, postoji i novija izgradnja - zanimljive vizure koje se zasnivaju na prirodno oþuvanom brdovitom reljefu i pretežno oþuvanoj obali.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Geomorfološki je ovo podruþje s izraženom pojavom bujiþnjaka.

Opüi prostorni odnosi Prostorna struktura se može opisati kao transparentan prostor u kojemu se otvaraju duboke vizure. Istovremeno, brdski lanac zatvara ovaj prostor prema unutrašnjosti poluotoka. Smjer pružanja je sjeverozapad-jugoistok. Prostor je velikog mjerila, sa uravnoteženim elementima 39

reljefa i površinskog pokrova. Dok je manje strmi dio uz obalu raznolik, padina je manjeg diverziteta. Uzorci koji se nalaze na podruþju (more, obala, šuma, makija, poljodjelski uzorci, naselja) stvaraju grubu teksturu. Prostor je na mjestima gdje prevladava šarenilo elemenata razigran, dok je na podruþjima pretežno jednostavnih prirodnih elemenata zagasitih boja i mirnijeg karaktera. Linije koje se javljaju su pretežno zakrivljenih oblika.

Krajobrazne osobitosti Najprepoznatljiviji prostorni element krajobraznog podruþja je dramatiþnost prirodne reljefne formacije.

Opis krajobraznih elemenata Reljef ovog podruþja zasniva se na kontrastu mirnije obalne linije i razvedenosti visokih padina brda koje zatvaraju ovo podruþje prema unutrašnjosti. Iako je obala mjestimice razvedena, ona þini oštar prostorni rub s morem. More koje spada u ovo krajobrazno podruþje odlikuje se prisustvom triju otoþiüa u istoþnome dijelu, što djeluje na kompleksnost prostorne slike. Šuma i makija su površine koje þine najveüi dio južnog i jugozapadnog dijela podruþja, a smještene su na veüim nadmorskim visinama koje se odlikuju veüim nagibom. Te površine takoÿer odvajaju postojeüa naselja i okružuju poljoprivredna podruþja. Poljoprivredne površine oko Osobjave þine pretežno terasirani prostori simetriþnih, izduženih i uskih terasa sa maslinama, te polje sa mješovitim kulturama, asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela, sa ili bez suhozida. Poljoprivredne površine se nalaze i u neposrednoj blizini Sresera, gdje je polje asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa mješovitim kulturama, te maslinici koji nemaju nikakvu parcelaciju. Dva glavna naselja na ovom podruþju su Osobjava, koja nema izravan kontakt s obalom i Sreser koji je na obalnoj liniji. Dok je Osobjava više tradicionalno selo, Sreser je prostor na kojemu su vidljive izmjene novijom gradnjom, potaknute turistiþkim razvojem. Osim spomenutih naselja, na ovom podruþju se nalazi niz zaselaka. Oko Osobjave su smješteni Kudinoviüi, Bezekoviüi, Vekoviüi; dok se u okolici Sresera nalaze Stinjiva, Grbiüi, Brijeg, Perþeviüi, Jurkoviüi i Laziüi. Svi se zaselci nalaze u unutrašnjem dijelu podruþja, te nisu u izravnom kontaktu s obalom. Usmjereni su na poljoprivredne terase ili polja uz koja su se razvili, a morfologija je još uvijek tradicionalnog karaktera. Na prostoru se istiþu i crkvice koje upotpunjuju oþuvanu sliku tradicionalnog krajobraza sa organskom vezom sela i poljoprivrednih površina.

Slika 3. Pogled na uvalu Osobjava

40

Slika 4. Pogled na polje u zaleÿu naselja Sreser

Slika 5. Pogled na podruþje Crna ljut

Slika 6. Pogled iz Osobjave prema Sreseru

2. Krajobrazno podruþje: Janjina - zaleÿe Položaj podruþja: podruþje Janjina zaleÿe smješteno je na krajnjem sjeverozapadu istraživanog prostora poluotoka Pelješca. Omeÿeno je vrhovima brda, koja ga okružuju sa svih strana, osim s jugoistoka, gdje je granica odreÿena na mjestu gdje se prostor poþinje širiti u Janjinsko polje.

Linija obuhvata se proteže od vrhova Klaþina (303 m), Dubovac (293 m), Mataružnica (370 m) na jugu, vrha Skok (442 m) na zapadu, te vrhova Veliki Vepar (557 m), Mali Vepar (474 m), Milakov kuk (431 m), te vrha Gradina (242 m) na sjeveru i istoku. Podruþje graniþi s podruþjem Osobjave – Sresera na sjeveru, a sa istoþne strane se nalazi podruþje Janjine.

Glavne karakteristike podruþja su: - brežuljkast reljef sa terasiranim površinama na južnim ekspozicijama - vinogradarski krajobraz mozaiþnog uzorka - visoka kompleksnost prostora - dominiraju kraüe, zanimljive vizure.

41

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Podruþje Janjine zaleÿe odreÿeno je geomorfološkom odlikom prostora, dominantnom pojavom bujiþnjaka, koja je odredila ovaj prostor.

Opüi prostorni odnosi Reljefna razigranost ovog podruþja rascjepkala je prostor na više manjih podjedinica, koje sa brežuljkastim terenom stvaraju ponegdje zatvorene ili, pak, ograniþene podcjeline. Tako je transparentnost prostora smanjena jer su vizure kraüe. Iako su to manji prostori, uzorci (šuma i makija, bušici, poljodjelski uzorci, naselja) su kontrastni, pa je prostor raznolik. Odnos izmeÿu vinogradarskih poljoprivrednih površina sa prirodnim šumskim ili površinama pod makijom je vrlo dinamiþan, na razigranom reljefu, sa izraženim prostornim rubovima. Toj kompleksnosti prostora doprinosi i sam oblik parcela, koji je negdje pravilan, negdje nepravilan, a negdje nasumiþan. Iako su dominantne linije mjestimice ravne ili pod kutom, a mjestimice zakrivljene, prostor djeluje harmoniþno.

Krajobrazne osobitosti Osobitost ovog prostora su vinogradi koji se javljaju u razliþitim parcelama, na razliþitim nagibima, negdje su dominirajuüi element, a negdje su u ravnopravnom odnosu sa prirodnim površinskim pokrovom.

Opis krajobraznih elemenata Prostorna struktura krajobraznog podruþja može se opisati kao sekvenca podprostora koji se otvaraju izmeÿu brežuljaka. Prirodni pokrov šume i makije javlja se uz sam rub podruþja na brežuljcima. Bušici su manje zastupljeni, a javljaju se na sjeverozapadnom dijelu podruþja. Od poljoprivrednih površina su najzastupljenije terase, koje se nalaze u središnjem dijelu podruþja u pojasu koji se širi od sjeverozapada prema jugoistoku, gdje se spajaju s drugim krajobraznim podruþjem u koje spada Janjinsko polje (podruþje Janjina). Najþešüe su simetriþne, izdužene i uske, a u središnjem zaravnjenijem dijelu postaju izdužene i široke, najþešüe simetriþne, a rjeÿe asimetriþne. Gotovo sve te površine su vinogradi, veüinom tradicionalne strukture, ali mjestimice su i intenzivnog karaktera. Postoje terasirane površine koje su zapuštene, a nalaze se oko obraÿenih terasa u središnjem i južnom dijelu podruþja. Unutar ovog podruþja nalazi se samo jedan zaselak naselja Janjina Zabreže, koji se nalazi na padinama brežuljka uz terasirane vinograde na jugoistoku podruþja.

Slika 7. Pogled na podruþje Graba

42

Slika 8. Pogled na podruþje Janjina - zaleÿe sa vrha Gradina

Slika 9. Pogled na vinograde u zaleÿu Janjine

Slika 10. Pogled na terasirane poljoprivredne površine sa vrha Gradina

3. Krajobrazno podruþje: Janjina Položaj podruþja: Janjina je podruþje koje zauzima Janjinsko polje i naselje Janjinu. Granica se proteže po vrhovima koji zatvaraju ovu krajobraznu cjelinu. Tako su na sjeveru to vrhovi Gradina (242 m), Stražica (157 m), te vrh Mali Prinos (99 m), na istoku su to vrhovi Veliki Prinos (105 m), Pavlovica (52 m), Zlezda (76 m), na jugu Stražica (332 m) i Ljut (235 m), a na zapadu vrhovi na podruþju Kozje ždrijelo (217 m, 260 m), vrh Klaþina (303 m), te vrh iznad zaselka Zabreže (191 m). Podruþje je okruženo podruþjem Osobjava – Sreser na sjeveru, Draþe na istoku, Žuljana – južna obala na jugu, te Janjina zaleÿe na zapadu.

Glavne karakteristike podruþja su: - poljoprivredna površina polja u organskoj vezi sa naseljem Janjina uz nju - otvorenost prostora, zanimljive, duge vizure - oþuvanost tradicionalne strukture naselja 43

-

crkve kao akcent unutar naselja ili kao samostalan element na rubu polja.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Osnovni definirajuüi kriterij za krajobrazno podruþje je odreÿenost prostora kao polja uz koje se razvilo naselje.

Opüi prostorni odnosi Prostorna struktura je odreÿena otvorenim poljem obrubljenim brdskim lancem koji ga zatvara.

Prostor je velik i transparentan, pa se u njemu otvaraju duge vizure u svim smjerovima. Uzorci (naselje, poljodjelski uzorci, makija i šuma) koji se isprepliüu su najþešüe pravilnih rubova, te su stoga i dominirajuüe linije u prostoru ravne, ali se mjestimice javljaju i zakrivljene linije, koje su vezane uz topografiju. Raznolikost uzoraka stvara kombiniranu teksturu podruþja. Njihova raznolikost doprinosi prostornoj kompleksnosti, dok ih zagasite boje smiruju.

Krajobrazne osobitosti Ovim prostorom dominira sklop polja i tradicionalnog sela.

Opis krajobraznih elemenata Otvoreni prostor s brdima koja ga zatvaraju uz rubove osnovna je prostorna struktura podruþja.

Površine pod šumom i makijom nalaze se uz rubove na sjeveru i jugu prostora. Stvaraju pozadinu vizurama u kojima se nižu planovi (polje, naselje, šume ili polje, šuma). Od poljoprivrednih površina podruþjem dominira polje koje ima središnju poziciju, a karakterizira ga asimetriþna parcelacija, kvadratnih i pravokutnih parcela koje dijele suhozidi. Taj prostor þini mozaik razliþitih kultura, koje su uz rubove pomiješane i sa parcelama prekrivenim prirodnom vegetacijom. Terasirane površine se nalaze južno i zapadno, nastavljajuüi se na polje. Parcelacija im je simetriþna, sa izduženim, uskim terasama. Ovakav tip terasa nalazi se još uz istoþnu granicu obuhvata podruþja, a kombinirane su i sa onima veüe širine. Terasirani i nagnuti prostori predstavljaju podruþja koja karakterizira tradicionalno vinogradarstvo. Na ovom podruþju se u središnjem dijelu uz polje nalaze suhozidi simetriþne i asimetriþne pravokutne parcelacije sa maslinicima. Na ovom podruþju postoje dva naselja. Veüe naselje Janjina jedno je od glavnih naselja Pelješca. Ono je veüa seoska aglomeracija koja se smjestila na južnoj padini brda uz polje s kojim je strukturno vezana. Uz naselje se nalazi dominantan element u prostoru, crkva sa grobljem. Naselje ima oþuvanu tradicionalnu matricu i formalne karakteristike. Popova luka je manje naselje koje se razvilo u podnožju brda uz sam južni rub polja.

Slika 11. Pogled prema naselju Janjina i janjinskom polju

44

Slika 12. Pogled prema janjinskom polju

Slika 13. Pogled iz naselja Popova luka prema polju i naselju Janjina

Slika 14. Janjina sa poljem

4. Krajobrazno podruþje: Žuljana – južna obala Položaj podruþja: Podruþje se nalazi uz južnu obalnu stranu Pelješca. Granica obuhvata je odreÿena vrhovima (Kozje ždrijelo – 260 m, vrhovima iznad naselja Popova luka – 217 m, 252 m, vrhom Ljut – 235 m, vrhom Stražica – 332 m, te Kunjavica – 282 m) iznad obalnog pojasa koji predstavljaju vizualnu granicu prema sjeveroistoku, morem na jugozapadu, te poþetkom podruþja suhe doline na jugoistoku (Janjina – Tomislavovac). Graniþi sa podruþjem Janjine na sjeveru, podruþjem Draþa, Podruþjem Crne Gore, te Žuljane – Tomislavovac na istoku.

Glavne karakteristike podruþja su: - obalni reljef - terasirane poljoprivredne površine sa vinogradima - duge, harmoniþne vizure.

45

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Kriterij za odredbu ovog podruþja je geomorfološka odreÿenost podruþja kao strme obalne strane.

Opüi prostorni odnosi Reljef ovog prostora je strmija padina, potpuno izložena sa jugoistoþne kopnene strane. Podruþje je izduženog oblika, sa smjerom pružanja sjeverozapad-jugoistok. Prostorni uzorci su more, obala, prirodna šuma s makijom, bušici, poljodjelski krajobrazi - maslinici i vinogradi na terasama. Svi elementi su u harmoniþnom odnosu, stvarajuüi raznolik prostor u kojemu je izražena igra šumskih površina sa terasiranim padinama. Prostorni rubovi izmeÿu prirodnog i antropogenog su jasni i najþešüe þine pravilne linije u prostoru koje su izražene u vizurama.

Nekada su te linije ruba poljoprivrednih parcela zakrivljene, jer prate slojnice. Prostorna slika je odreÿena dinamiþnim reljefom i ritmiþkim javljanjem uzoraka poljoprivrednih površina koje þine prostor aktivnim.

Krajobrazne osobitosti Osobitost prostora je prirodna atraktivnost obale sa sporadiþnim antropogenim elementima – terasama.

Opis krajobraznih elemenata Krajobrazni elementi prisutni na ovom podruþju usko su vezani uz nagib terena koji je najþešüe od 20º do 55º, ali mjestimice i do 90º. More je uzorak koji je definirao obalni rub, koji se u ovom sluþaju kreüe od najstrmijih do niskih obala, pa se duž cijele linije javljaju manje šljunkovite plaže, stvarajuüi visoko kompleksan prostor. Šumske površine su rjeÿe zastupljene. Nalaze se na sjevernoj strani podruþja, na veüim nadmorskim površinama, te na južnom kraju u reljefnim usjecima s dubljim tlom. Puno veüe površine zauzimaju bušici koji okružuju terasirane površine ili njihovom pojasu þine pozadinu. Na veüim nadmorskim visinama prirodni elementi se isprepliüu, mjestimice sa vrlo jasnim i oštrim prostornim rubovima. Poljoprivredne površine se nalaze na terasama koje su simetriþne, uske i izdužene. Terase se spuštaju sve do morske površine, þineüi manje ili više širok pojas u kojemu se na sjeverozapadu uzgajaju masline, dok su na jugoistoku prekrivene miješanim kulturama (uz naselje Žuljana). Vjerojatno zbog blizine naselja, gotovo sve terasirane padine se obraÿuju, uz iznimku manjih površinama koje su zapuštene.

Slika 15. Pogled sa vrha Sv. Ivan na žuljansku obalu (potez izmeÿu naselja Trstenik i Žuljana)

46

Slika 16. Podruþje Draþe na žuljanskoj obali

Slika 17. Terasirana obala uz naselje Žuljana

5. Krajobrazno podruþje: Draþe Položaj podruþja: Podruþje je smješteno ne sjevernom dijelu istraživanog prostora uz Malo more. Sa zapadne, južne i istoþne strane granicu stvaraju vrhovi brda (Mali Prinos – 99 m, Veliki Prinos – 105 m, Pavlovica – 52 m, Stražica – 332 m, Kunjavica – 282 m, Petro – 211 m, Sveti Nikola – 242 m, Ulenje – 418 m, Kiljera – 247 m, te vrhovi iznad zaselka Blaževo). Graniþi sa podruþjem Janjina na zapadu, Žuljana – južna obala, Žuljana – Tomislavovac, podruþjem Crna gora na jugu, podruþjem Danþanja i Brijeste na istoku, te podruþjem Maloga mora na sjeveru.

Glavne karakteristike podruþja su: - jednostavna reljefna forma padinskog reljefa sa mjestimice istaknutim brežuljcima - dominantan prirodni površinski pokrov koji stvara priliþno jednostavan prostor - raštrkana izgradnja na obali - otvaranje dugih vizura.

47

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Prostor þini obalni pojas sa ujednaþenim karakterom.

Opüi prostorni odnosi Prostor je obilježen reljefom koji je mjestimice razigran, a mjestimice mirnijeg karaktera.

Krajobrazno mjerilo za ovo podruþje je veliko i prostor se odlikuje visokom razinom transparentnosti. Unutar prostora su pružaju duboke vizure i cijelo podruþje je pregledno. Uzorci koji su prisutni su more, obala, šuma i makija, bušici, poljodjelski uzorci, naselja. Unatoþ njihovom velikom broju, najdominantnija je prirodna osnova, pa prostor djeluje jednostavno i monokromno. Tekstura je gruba, jer u slici prostora prevladava šuma i makija. Dominantne linije su zakrivljenog i sinusoidnog tipa, a proizlaze iz topografskih rubova i kulturnog poljoprivrednog krajobraza.

Krajobrazne osobitosti Ovo je prostor na kojemu je najzanimljivija obalna linija koja je razvedena i ona je osnovni kriterij razvoja antropogenog krajobraza, koji joj je prijetnja.

Opis krajobraznih elemenata Blago brežuljkasti reljef je dominantna forma u prostoru, sa razvedenom obalnom linijom koja se pruža duž sjevernog dijela podruþja. More kao uzorak u prostoru nije potpuno jednostavna forma, jer je u ovom podruþju to prostor u kojemu se uzgajaju školjke. Tako morska površina nije ravna, jednostavna struktura, veü se u njoj nalaze vrtovi koji þine odreÿene uzorke raznolikih strukturnih obilježja. Šumske površine i oni prostori koji su pod makijom nalaze se na cijelom podruþju, stvarajuüi dominantan prostorni element. Negdje se otvaraju manji pojasevi prekriveni nižim raslinjem (na veüim nadmorskim visinama), vezani pretežno uz južnu granicu podruþja.

Poljoprivredne površine su vezane uz maslinike, koji se najþešüe nalaze u suhozidima asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih, te poligonalnih oblika, ili uz suhozide simetriþne, pravokutne parcelacije. Ovaj strukturni tip kulturnog poljoprivrednog krajobraza prisutan je u zapadnom dijelu podruþja uz samo more. Dio maslinika se nalazi na simetriþnim, izduženim, širokim terasama, na terenima koji su na manjim nagibima, dok su masline koje se uzgajaju na simetriþnim, izduženim, uskim terasama pretežno vezane za padine veüeg nagiba.

Takav tip poljoprivrednog krajobraza javlja se uz more u središnjem i istoþnom dijelu podruþja i raspršenog je tipa. Uz samu južnu granicu podruþja nalaze se raznolike poljoprivredne parcelacije, toþkastog karaktera, raspršene u šumskom pokrovu. Bilo da je to polje asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima, na kojemu se uzgajaju mješovite kulture, ili su to terase sa maslinama (simetriþne, izdužene, široke ili uske), ti prostori rašþlanjuju prostor i poveüavaju prostornu kompleksnost. Dio terasa u ovom dijelu podruþja je zapušten.

Naselja koja se nalaze na podruþju Draþa pretežno su vezana za obalu. Draþe, Luka i Blaževo su prostori koji se odlikuju pretežno novijom izgradnjom, apartmanskog tipa, koja nema ambijentalne vrijednosti, te bi razvoj ovih naselja bio prijetnja zanimljivoj obalnoj liniji.

48

Slika 18. Pogled na podruþje Draþe sa istoka

Slika 19. Istoþni dio podruþja Draþe

Slika 20. Zaleÿe podruþja Draþe

Slika 21. Zapadni dio podruþja Draþe

Slika 22. Podruþje Bratkovice sa uvalom Sutvid

6. Krajobrazno podruþje: Malo more Položaj podruþja: Malo more þine more i otoþiüi sjeverno od samoga kopnenog dijela Pelješca.

Granica je odreÿena prostorom u kojemu se nalazi osam otoþiüa (Kokošar, Tajan, Puþenjak, Maslinovac, Gubavac, Lovorikovac, Dubovac i Galiþak) i nekoliko grebena, sa pripadajuüim morem. Graniþe s podruþjem Osobjava – Sreser na zapadu, Draþe na jugu, Brijesta i Sjeverna obala – Malostonski kanal na istoku.

Glavne karakteristike podruþja su: - usitnjeni uzorak nenaseljenih otoþiüa - duge panoramske vizure - prirodna oþuvanost.

49

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Osnovni kriterij za definiranje ovoga podruþja je pripadnost otoþnoj skupini u zaljevu Malo more.

Opüi prostorni odnosi Reljef otoþiüa je jednostavno razvedena reljefna formacija. Ovi otoþiüi su vidljivi iz drugih krajobraznih podruþja (podruþja Osobjava – Sreser, Draþe, Brijesta i Sjeverna obala – Malostonski kanal) pa upotpunjuju vizure s kopna. Prostorni elementi koji þine ovo podruþje su uravnoteženi, þineüi ugodnu, ali jednostavnu sliku u prostoru. Uzorci koji se javljaju su more, obala, makija i bušici, koji imaju nasumiþan karakter, te su monokromni. Izražene su zakrivljene linije koje proizlaze iz prostornih rubova.

Krajobrazne osobitosti Netaknutost otoka i njihova prostorna formacija.

Opis krajobraznih elemenata Reljefno su otoþiüi jednostavnih struktura. More je element koji dominira ovim podruþjem, jer okružuje ostale uzorke. Ono je isprepleteno uzorcima koje þine vrtovi za školjke. Otoþiüi su prekriveni gustom šumom i makijom koja se razvila na smeÿem tlu na vapnencu. Nekada je na otoku Tajan bio pašnjak, koji je danas zarastao u prirodni površinski pokrov.

Slika 23. Malo more

Slika 24. Pogled na Malo more sa zapada

50

Slika 25. Pogled na Malo more sa vrha Ulenje

Slika 26. Pogled na Malo more sa istoþne strane (Rt Blace)

7. Krajobrazno podruþje: Južna obala Položaj podruþja: Podruþje se proteže duž južne obale poluotoka. Granica zatvara obalnu stranu preko vrhova na brdu i preko mora. Linija obuhvata sa sjevera formirana je tako da povezuje brda od vrha ýerjan (310 m) na krajnjem zapadu, preko vrha Sveti Ivan (469 m), Debeli brijeg (491 m), Crna ljut (506 m), Rogaþka ljut (418 m), Sv. Nikola (507 m), Strbina (440 m), vrhova na podruþju ýaroviü (622 m, 606 m), Oštri vrh (573 m), Supetar (517 m), vrhova podruþja Kušac (494 m, 364 m, 376 m, 381 m), Srensula (405 m), Peliduba (397 m), Vraniüi (644 m), te Debeli brijeg (252 m). Na južnoj strani granicu odreÿuje more. Podruþje graniþi sa podruþjima Žuljana – Tomislavovac, podruþjem Crna gora, podruþjem Mutni do, Ponikvama i krajobraznim podruþjem Prapratno – podruþje Dole sa sjeverne strane.

Glavne karakteristike podruþja su: - jednoliþan prostor po reljefu (obala) i uzorcima - nema prisustva antropogenih elemenata, pa je cijeli prostor prirodan - duge vizure na izražene reljefne kontraste strmih padina.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Osnovni kriterij za odreÿenje ovog podruþja bila je geomorfologija, þime je ono svrstano u obalnu stranu ujednaþenog karaktera za cijeli obalni potez koji je ušao u granicu obuhvata.

Opüi prostorni odnosi Podruþje južne obale je dugi potez koji ima izražen smjer pružanja zapad-jugoistok. Ovaj veliki potez je potpuno izložen sa morske strane. Svi prostorni elementi ovaj prostor þine uravnoteženim, te on djeluje priliþno jednostavno. Tekstura koju þine uzorci šuma, bušika, trava 51

sa grmljem i gole stijene je grublja, a boja je monokromna. Iako je prostor jednostavan, djeluje vrlo aktivno radi dramatiþnog reljefa.

Krajobrazne osobitosti Klifovi þine najizraženiju karakteristiku podruþja.

Opis krajobraznih elemenata Podruþje predstavlja prostor sa izraženim strminama, najþešüe od 32º do 55º nagiba.

Prostor je prekriven šumom i makijom na zapadnom dijelu, više uz obalu i u žljebovima u središnjem dijelu, gdje se nakupilo nešto više zemlje (manje strme površine). Bušici su þest prostorni element, koji se u manjoj ili veüoj mjeri javlja duž cijelog podruþja, a þešüe na manjim nadmorskim visinama. Na veüim nadmorskim visinama se javljaju prostori prekriveni travom koja zarasta kamenitu podlogu, te dio njih predstavlja nekadašnje pašnjake. Najviši predjeli brda su mjestimice goli, te predstavljaju kategoriju površinskog pokrova koja þini i svojevrstan uzorak – gole stijene.

Slika 27. Južna obala iz zraka

52

Slika 28. Pogled na jedan od vrhova južne obale, Sv. Ivan

8. Krajobrazno podruþje: Žuljana – Tomislavovac Položaj podruþja: Podruþje se nalazi na južnoj strani Pelješca, u njegovom središnjem dijelu.

Vrhovi brda koja okružuju ovaj prostor zatvaraju podruþje. Na sjeveroistoku su to vrhovi Petro (211 m), Sveti Nikola (242 m), vrh iznad brda Jejiüi (198 m), Grubovica (361 m), Sveto Trojstvo (260 m), Murapasica (248 m), na jugoistoþnoj i južnoj strani su to vrhovi iznad zaselka Ivušiüi (387 m, 463 m), vrh Sv. Nikola (507 m), Rogaþka ljut (478 m), Crna ljut (506 m), Debeli brijeg (491 m), Sv. Ivan (469 m), ýerjan (310 m). Na zapadnoj strani granica je more unutar linije koja zatvara zaton Žuljana. Podruþje Žuljana – Tomislavovac okruženo je podruþjima Žuljana – južna obala i Draþe sa sjeveroistoka, podruþjem Crna gora sa sjevera, te Južna obala sa juga.

Glavne karakteristike podruþja su: - raznolik reljef kojega þini suha dolina koja završava kao obala, okružena brdskim lancem - polja i terasirane poljoprivredne površine najþešüe povezane s naseljima, obrubljene prirodnim krajobrazima - duge, harmoniþne vizure - crkvice kao orijentiri na brdima.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Osnovni definirajuüi kriterij za krajobrazno podruþje je geomorfologija. Tako je ovo podruþje zaokruženo, jer pripada podruþju suhe doline.

Opüi prostorni odnosi Podruþje je izduženo od smjera sjeverozapada prema jugoistoku. S obzirom da je prostor karakteriziran obodnim brežuljkastim reljefom, mjestimice se dijeli na manje prostorne jedinice koje su u kontrastu s dominantnom velikom površinom suhe doline koja se otvara prema moru.

Dok je glavna zaravnjena površina ograniþena brdima koja je djelomiþno zatvaraju, manje podjedinice su mjestimice zatvorene brežuljcima. Tako je transparentnost prostora ograniþena brdskim formacijama, jer one mjestimice ometaju duboke vizure koje se protežu smjerom pružanja samog podruþja. Uzorci koji se nalaze na ovom podruþju, najþešüe nepravilne morfologije, su more, obala, šuma s makijom, bušici, poljodjelski uzorci, te naselja. Tako je prostor raznolik, sa prevladavajuüim zagasitim tonovima, do mjestimice šarenih boja. Dinamika prostora se izmjenjuje od aktivne do mjestimice smirene. Prisutni su kontrasti, osim u pokrovu i 53

u reljefu, pa se tako javljaju nagli prijelazi iz zaravnjenih dijelova u padinske reljefne formacije.

Prevladavajuüe linije su ravne, a proizlaze iz antropogenih elemenata u prostoru, dok zakrivljene linije proizlaze iz reljefa.

Krajobrazne osobitosti Najveüa osobitost ovoga podruþja je upravo suha dolina, sa svim uzorcima koje je generirala.

Opis krajobraznih elemenata Geomorfološka formacija suhe doline, koja je udubljena u brdski reljef, uzrokovala je stvaranje glavne otvorene plošne strukture, na koju se nadovezuju sekvence manjih zaravnjenih površina.

More je definirajuüi faktor za obalni pojas na zapadnom dijelu podruþja. Tu je odnos mora i kopna napet, jer je obala razvedena, te stvara cijeli niz razliþitih obalnih oblika (niska obala sa plažama, strma obala). Šuma i makija su prostorni elementi koji obrubljuju i zaokružuju zaravnjene poljoprivredne površine, stvarajuüi kontraste visoke vizualne vrijednosti. Zauzimaju najveüi dio površine ovog podruþja i pretežno pokrivaju padine brda uz granice podruþja.

Poljodjelski krajobraz je prisutan u obliku polja koja þine najravniji dio suhe doline, te u obliku terasa uz polje, kao i terasiranih strmijih padina brda. Polje koje se nadovezuje na naselje Žuljana, u središnjem dijelu podruþja, karakterizirano je asimetriþnom parcelacijom, kvadratnih i pravokutnih parcela. Na ovaj tip parcela nadovezuje se simetriþna, izdužena parcelacija istoþnoga dijela polja. One su karakterizirane mozaiþnim uzgojem razliþitih vrsta. Terasirane površine uz polje su prvo veüe širine (simetriþne, izdužene), a što se poveüava nagib, terase postaju uže. Prekrivene su maslinicima i vinogradima. U krajnjem jugoistoþnom dijelu podruþja nalaze se dijelovi suhe doline, koji se takoÿer sastoje od polja koja su manjih formacija, sastavljeni od asimetriþne parcelacije, kvadratnih parcela, sa ili bez suhozida. Dio tih polja je zapušten, dio se koristi za uzgoj mješovitih kultura, a dio je pod vinogradima. Oko njih se nalaze simetriþne terase, izdužene, široke, a na veüim nagibima one postaju uže. Na njima se uzgajaju masline i vinova loza. Na veüim nadmorskim visinama iznad naselja Tomislavovac, na krajnjem istoþnom dijelu podruþja, nalazi se niz zapuštenih dolaca. Naselje Žuljana se nalazi na samom kontaktu suhe doline s morem. U ovom naselju je još uvijek vidljiva jezgra staroga sela, ali novija izgradnja postaje sve dominantnija prostorna komponenta. Izgraÿeni prostor je još uvijek u uravnoteženom odnosu prema okolini, ali radi izraženih tendencija za širenjem naselja, potrebno ga je održati unutar postojeüih gabarita. Naselje Tomislavovac sa zaselcima Ivušiüi, Ruskoviüi i Vukotiüi þini tradicionalne seoske cjeline usmjerene na poljoprivredne površine.

Naselja su smještena na padinama uz terase s kojima þine zanimljivu cjelinu, u kojoj je igra uzoraka stvorila vrlo zanimljive vizure. Seoske sredine se odlikuju visokim ambijentalnim vrijednostima i potpuno oþuvanim sklopom kuüa u nizu.

Slika 29. Pogled na podruþje Žuljana – Tomislavovac sa juga

54

Slika 30. Pogled na uvalu Žuljana i istoimeno naselje

Slika 31. Pogled prema zaselcima i poljoprivrednim površinama u zaleÿu Žuljane

Slika 32. Agrikulturni krajobraz uz naselje Tomislavovac

Slika 33. Pogled prema polju u zaleÿu naselja Žuljana sa istoka

9. Krajobrazno podruþje: Podruþje Crna gora Položaj podruþja: Podruþje se nalazi u središnjem dijelu prostora istraživanja. Granica obuhvata je definirana vrhovima Ulenje (418 m), vrhom iznad naselja Dubrava (350 m), Gradac (349 m), Vijenac (283 m), Gomila (296 m), vrhom iznad naselja Zaradeže (258 m) na sjeveru, vrhovima 55

podruþja ýaroviü (606 m, 632 m) na jugu, Murapasice (248 m), Gruhovica (361 m), te Sv. Nikola (242 m) na zapadu. Podruþje graniþi sa Draþama i Danþanjem na sjeveru, Podruþjem Mutnoga dola na istoku, podruþjem Južne obale na jugu, te podruþjem Žuljana – Tomislavovac na zapadu.

Glavne karakteristike podruþja su: - krško polje - otvoreni poljoprivredni krajobraz, povezan sa naseljima - prisutnost prirodnih krajobraza.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Prostor podruþja Crna gora definirala je geomorfološka kategorija krško polje.

Opüi prostorni odnosi Prostor je izduženog karaktera. Smjer pružanja je sjeverozapad-jugoistok. Prostor je otvorenog karaktera, visoke transparentnosti, sa izraženim dugim vizurama, posebno u smjeru pružanja samog podruþja. Krajobrazno mjerilo za ovo podruþje je veliko. Prostor je ograniþen brdskim lancima koji ga zatvaraju. Uzorci koji se javljaju su šuma i makija, bušici, gole stijene, poljodjelski uzorci, naselja, a karakterizira ih uravnotežen do harmoniþan meÿuodnos. Oni stvaraju prostornu artikulaciju i þine prostornu kompleksnost. Podruþje se odlikuje velikom dinamikom, te ga možemo nazvati razigranim. Dominantne linije su ravne i zakrivljene, a forma je pretežno ravna ili, pak, nagnuta.

Krajobrazne osobitosti Najistaknutija prostorna formacija je samo krško polje, sa svim drugim uzorcima koji su se generirali uz rub.

Opis krajobraznih elemenata Otvorena krška dolina je odredila ovaj prostor i uzrokovala stvaranje drugih prostornih elemenata. Šuma i makija su prirodni elementi koji se nalaze duž cijele južne granice podruþja, prekrivajuüi najþešüe sjeverne ekspozicije. Mjestimice se nalaze na krajnjem istoþnom dijelu i pri sjevernoj granici, na manjim nagibima. Ipak, uz sjevernu granicu dominiraju bušici, mjestimice u zarastanju sa travom, razvijeni na nešto strmijim nagibima. Poljoprivredne površine su vezane za polje na kojemu se nalaze pretežno raznolike kulture, pa þine mozaiþni uzgoj. Dio polja je danas zapušten. Parcelacija je simetriþna, izdužena u središnjem dijelu, te asimetriþna, kvadratnih i pravokutnih parcela, sa suhozidima na istoþnom dijelu polja. Oko polja se razvijaju simetriþne, izdužene, široke terase na kojima se uzgajaju mješovite kulture i mjestimice masline, pa su svojevrstan prijelaz iz polja u terasirani prostor. Od ostalih površina se istiþu maslinici na terasama (simetriþne, izdužene i uske parcelacije, najþešüe na veüim strminama), te terase pod vinogradima koje su pretežno asimetriþne i široke parcelacije, smještene na manje strmim mikrolokacijama, u krajnjem zapadnom dijelu podruþja. Naselja koja nalazimo unutar podruþja su seoskog tipa, pa su orijentirana na poljoprivredne površine. Uz glavnu pelješku cestu se tako nižu zaseoci Zaradežde, Putnikoviüi i Dubrava. Oni su pretežno tradicionalno strukturirani, prilagoÿeni prostornom kontekstu, uz iznimke novije izgradnje, koja je u kontrastu s okolinom.

56

Slika 34. Pogled na podruþje Crna gora iz zraka

Slika 35. Pogled na zapadni dio podruþja Crna gora

Slika 36. Pogled na poljoprivredne površine podruþja Crna gora uz naselje Putnikoviüi

Slika 37. Pogled na istoþni dio podruþja Crna gora

57

10. Krajobrazno podruþje: Danþanje Položaj podruþja: Podruþje se nalazi u središnjem dijelu istraživanog podruþja. Granica podruþja je odreÿena vrhovima brda, pa ta linija povezuje vrhove Kiljera (324 m), Straža (358 m), vrh iznad podruþja Gaþine (356 m), Smoljevica (416 m), vrh Kuvija (439 m), vrh iznad naselja Danþanje (447 m), vrh iznad zaselka Radiüi (375 m) na sjeveru, Mala gomila (259 m) na istoku, dok je na južnoj strani granica oznaþena vrhom Debela ljut (249 m), vrhom iznad naselja Zaradeže (258 m), vrhom Gomila (296 m), vrhom Vijenac (283 m), te dalje granica ide po vrhu grebena. Podruþje je okruženo podruþjem Draþe na zapadu, Brijesta i Suho polje na sjeveru, Ponikve na istoku, te podruþjem Crna gora na jugu.

Glavne karakteristike podruþja su: - brežuljkasti reljef - vinogradarske površine okružene prirodnim površinskim pokrovom - izmjenjivanje kraüih i srednje dubokih vizura.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Osnovni geomorfološki kriterij koji je odredio ovo podruþje je da je to pobrÿe na kojemu se nalaze vinogradi.

Opüi prostorni odnosi Reljefna rascjepkanost podruþja stvorila je više manjih podjedinica za koje je karakteristiþno da su ograniþenih vizura, jer su omeÿene brežuljcima koji smanjuju, odnosno ometaju prostornu transparentnost. Uzorci koji se javljaju su šuma i makija, bušici, trava u zarastanju, poljoprivredni uzorci, naselje. Oni stvaraju prostornu kompoziciju koja se odlikuje raznolikošüu, ali i harmoniþnom slikom. Boje su zagasitih tonova, a dominantne linije su ravnog, povremeno zakrivljenog karaktera. Svi prostorni elementi stvaraju prostornu dinamiku, te þine podruþje aktivnim.

Krajobrazne osobitosti Krajobrazna osobitost ovoga podruþja su vinogradi.

Opis krajobraznih elemenata Reljefne forme u prostoru su brežuljci koji su djelomiþno prekriveni prirodnim i kulturnim krajobrazima. Šuma i makija kao prirodni element prostora prisutne su u središnjem dijelu podruþja, najviše uz njegovu južnu granicu, ali se javljaju i uz samu granicu na sjeveru. Bušici zauzimaju veüe površine i najviše su zastupljen prostorni element. U središnjem dijelu podruþja nalazi se površina prekrivena travom u zarastanju (to je prostor nekadašnjih pašnjaþkih površina). Poljoprivredne površine su pretežno vezane uz terasirane padine, najþešüe simetriþne, izdužene, uske ili široke parcelacije, smještene u sjevernoj polovici podruþja. Prekrivene su najþešüe vinovom lozom. Oko naselja na istoþnom dijelu podruþja nalazi se i polje asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima. To su površine koje þine mozaik razliþitih uzgojnih kultura, ali neki dijelovi su zasaÿeni maslinama i vinogradima. Maslinici se nalaze i uz samo polje na simetriþnim, izduženim, širokim terasama, koje s poveüanjem nadmorske visine i nagiba postaju uže. Na ovom podruþju postoje dolci koji su veüinom zapušteni, a prisutni su uz sjevernu granicu podruþja.

Naselja Danþanje i zaselak Dedoviüi su sela razvijena uz poljoprivredne površine.

58

Slika 38. Pogled na podruþje Danþanja iz zraka

Slika 39. Pogled na središnji dio podruþja Danþanja iz zraka

Slika 40. Krajobraz vinograda na podruþju Danþanja

11. Krajobrazno podruþje: Brijesta Položaj podruþja: Podruþje je smješteno u središnjem dijelu istraživanog prostora, te je djelomiþno vezano uz Malo more. Granica podruþja ide po vrhovima brda koja zatvaraju ovo podruþje (Kiljera – 324 m, Straža – 356 m, vrh iznad podruþja Gaþine 249 m, Smoljevica – 416 m, vrh iznad podruþja Koþe – 435 m, Kuvija – 439 m, vrh iznad naselja Danþanje – 442 m, Ogrÿena – 297 m, Kobinja glava – 329 m, Kamenica – 287 m, vrh iznad podruþja Prijevore – 167 m, Oštri vrh – 199 m). Podruþje Brijesta graniþi sa podruþjem Sjeverna obala – Malostonski kanal, podruþjem Suhog polja na istoku, podruþjem Danþanja na jugu, podruþjem Draþa i Maloga mora na zapadu.

59

Glavne karakteristike podruþja su: - na brežuljkastom reljefu usjeþen je bujiþnjak koji je glavna poljoprivredna površina - poljoprivredna površina je usko vezana za izgraÿeno tkivo naselja - dugi, harmoniþni pogledi - izgradnja prikljuþka na most Pelješac degradira oþuvane prirodne elemente prostora.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Prostor je definirao bujiþnjak koji se usjekao u krajobraz, a generirao je razvoj poljoprivredne površine i sela uz polje.

Opüi prostorni odnosi Brežuljkasti teren sa bujiþnjakom odredio je osnovne karakteristike ovog prostora. Krajobrazno mjerilo za ovo podruþje je umjereno. Prostor je ograniþenih vizura i njegova transparentnost je umanjena brežuljcima koji þine njegov rubni dio. Uzorci koji se javljaju u prostoru su more, obala, šuma i makija, bušici, poljodjelski krajobraz, naselja. Prostor je u veüem dijelu jednostavan, ali bujiþnjak, koji završava sa pitoresknom obalom, poveüava prostornu kompleksnost koja je u ovom sluþaju koncentrirana u jednom potezu. Uzduž toga poteza se otvaraju i duge vizure. Prostorni rubovi su nepravilnog karaktera, što doprinosi kompleksnosti prostora. Ovo je vrlo izražen kontrast prema prirodnom okruženju koje je jednostavno, monokromno, ali radi brežuljkastog reljefa, još uvijek aktivno.

Krajobrazne osobitosti Najistaknutiji element ovoga podruþja je sklop poljoprivrednih površina sa tradicionalnim tipom naselja na obali, koji stvara zanimljivu prostornu koncepciju.

Opis krajobraznih elemenata Reljefna formacija je odreÿena brežuljkastim terenom u koji se usijeca bujiþnjak koji stvara kontrastnu formaciju okolnom prostoru. Obala je mali, ali istaknuti dio ovog podruþja, jer þini zaljev, unutar kojega je more obilježeno vrtovima za uzgoj školjaka. Šuma i makija su najzastupljeniji prostorni element. One prekrivaju najveüi dio prostora, pa je pojas bušika prisutan samo na sjevernom dijelu podruþja uz obalu. Poljoprivreda je vezana za bujiþnjak, u kojemu je dio polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela na kojima se uzgajaju mješovite kulture. Oko toga zaravnjenog dijela teren se diže, pa se na njemu nalaze simetriþne, izdužene, uske terase. Ovakve terasirane padine obilježavaju cijelu dužinu obale, a na njima se uzgajaju pretežno masline. U toj zoni postoji dio manjeg nagiba, na kojemu se nalaze maslinici bez terasa i parcelacije. Uz južnu granicu podruþja nalaze se poljoprivredne površine terasa i dolaca koje su zapuštene. Naselje Brijesta je tradicionalnog karaktera, usmjereno na more kao gospodarski prostor i na poljoprivredne površine u bujiþnjaku uz koje se razvilo.

Struktura i uzorak proizlaze iz samog prostora, pa je izgraÿeno tkivo vezano uz polje na koje je usmjereno. Tako uzorak naselja proizlazi iz uzorka samog polja i terasa. Uz naselje se gradi prikljuþna cesta za most Pelješac, koji üe se spojiti u njegovoj neposrednoj blizini, pa je to prostor koji se veü sada nepovratno mijenja.

60

Slika 41. Pogled na uvalu Brijesta sa naseljem i brdski lanac koji je okružuje

Slika 42. Pogled na uvalu Brijesta iznad koje se grade pristupne ceste u za most Pelješac

Slika 43. Pogled iz zaleÿa podruþja Brijesta prema moru

61

Slika 44. Pogled na podruþje Brijeste iz zraka

Slika 45. Naselje Brijesta sa poljoprivrednim površinama

12. Krajobrazno podruþje: Sjeverna obala – Malostonski kanal Položaj podruþja: Podruþje se nalazi na sjevernoj strani istraživanog podruþja, uz Malostonski kanal. Granicu podruþja na južnoj strani þine vrhovi Oštri vrh (199 m), vrh iznad naselja Brijesta (167 m), Kamenice (287 m), Kobinja glava (329 m), Ograÿena (297 m), vrhovi iznad Žukovice (300 m, 353 m, 410 m), Vukova glava (447 m), Lazine (472 m), Mljekovica (412 m), Pþelino brdo (435 m), vrh grebena brda Zjat. Na istoþnoj strani granica podruþja prelazi preko vrhova brda Zjat, vrha Kulina (166 m), te se spušta do rta ýeljan. Sjeverna granica podruþja odreÿena je morem u Malostonskom kanalu.

Glavne karakteristike podruþja su: - brdovit teren koji þini obalnu stranu - prirodne padine, razvedena obala sa nedirnutom prirodnom vegetacijom i vrlo rijetkim antropogenim elementima - duge, panoramske vizure.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Osnovni kriterij za definiranje granice ovoga podruþja bilo je njegovo geomorfološko obilježje, prema kojemu je ova zona definirana kao obalna strana.

Opüi prostorni odnosi Podruþje þini dugi potez obalne padine. Ova obala je velikog nagiba, koji je u kontrastnom odnosu sa ravnom morskom plohom unutar zaštiüenog kanala. Tako je sjeverna obala – Malostonski kanal, prostor koji je vrlo izduženog karaktera, smjera pružanja zapad-istok. Prostor se odlikuje visokim stupnjem preglednosti, jer je otvoren prema kanalu. Uzorci koji su prisutni (more, obala, šuma i makija, bušici, gole stijene, poljodjelski uzorci, naselja) þine ovaj prostor uravnoteženim, jer je najdominantniji element površinskog pokrova prirodni pokrov koji þini jednoliku prostornu sliku. Zato su boje koje se tu nalaze zagasitih tonova ili su monokromne.

Tekstura prekrivena šumom djeluje kao nešto grublja površina, vizualno izložena, jer je na nagnutoj reljefnoj formi. Linije þine prostorni rubovi koji najþešüe proizlaze iz samog reljefa, manje iz uzoraka. Tako su dominantne linije zakrivljenog karaktera. Taj reljef je dinamiþan, pa se prostor doima kao aktivna formacija.

Krajobrazne osobitosti Najveüa krajobrazna osobitost ovoga podruþja je prirodna oþuvanost dramatiþnog reljefa, posebno obalne linije i površinskog pokrova.

62

Opis krajobraznih elemenata Reljef prostora je odredio podruþje kao cjelovitu površinu na kojoj se javljaju ostali krajobrazni elementi u višem ili manjem udjelu. More i obalni pojas su zanimljiv prostorni element zbog gotovo nedirnute, razvedene obalne linije. More se kao gospodarski resurs više iskorištava ispred naselja Duba Stonska, gdje se nalaze vrtovi školjaka. Najprisutniji prirodni element prostora je šuma i makija, koje su ravnomjerno rasprostranjene preko cijelog podruþja. Niža vegetacija bušika nalazi se uz južnu granicu podruþja u njegovom središnjem dijelu, na strminama brda u zaleÿu naselja Duba Stonska. Najstrmiji dijelovi tih brda su gole stijene. Poljoprivredne površine su vezane za terasirani teren izmeÿu naselja i obalne linije. Predstavljaju tradicionalne maslinike koji su vezani za simetriþne, izdužene, široke terase. Dio maslinika se nalazi na manje strmim padinama, pa su saÿeni bez ikakve parcelacije. Maslinici na simetriþnim, izduženim, mjestimice uskim, a mjestimice širokim terasama, nalaze se i na krajnjem zapadu podruþja, uz samu granicu, pa pripadaju poljoprivrednom podruþju naselja Brijesta (podruþje Brijesta). Na cijelom podruþju postoji samo jedno naselje – Duba Stonska. Ovo je naselje još oþuvanog tradicionalnog karaktera, djelomiþno usmjereno na more, a djelomiþno na poljoprivredne površine. Smješteno je u samom podnožju brda, te ga od mora dijele terasirane poljoprivredne površine. Izduženog je karaktera, te se pruža duž linije ruba brda i plodne zemlje na terasama.

Slika 46. Pogled na zapadni dio podruþja Sjeverna obala – Malostonski kanal

Slika 47. Pogled iz zraka na podruþje Sjeverna obala – Malostonski kanal

63

Slika 48. Naselje Duba Stonska

Slika 49. Pogled na obalu naselja Duba Stonska

13. Krajobrazno podruþje: Podruþje Mutni do Položaj podruþja: Podruþje je omeÿeno vrhovima brda – vrhom iznad naselja Zaradeže (258 m), Debela ljut (240 m), Crkvena glava (238 m) na sjeveru, vrhom na podruþju Kušac (494 m), Supetar (517 m), Oštri vrh (573 m), te vrhom ýaroviü (573 m). Podruþje Mutni do graniþi s podruþjem Danþanje na sjeveru, Ponikvama na istoku, podruþjem Južne obale na jugu, te podruþjem Crne gore na zapadu.

Glavne karakteristike podruþja su: - reljefne formacije – ponikve - otvoreni prostor sa dugim vizurama - prirodni površinski pokrov.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Kriterij koji definira ovo podruþje je pojava mikroreljefnih formacija – ponikava koje se javljaju izolirane u ovoj udolini.

Opüi prostorni odnosi Prostor je izdužen u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Predstavlja udolinu u kojoj se javljaju ponikve. Prostor je omeÿen, odnosno ograniþen brdovitim reljefnim formacijama koje ga zatvaraju, ali se odlikuje visokom transparentnošüu, jer je moguüe iz jedne toþke sagledati ga u cijelosti. Uzorci koji se javljaju su šuma i makija, bušici i poljodjelski uzorci. Oni stvaraju jednostavnu prostornu sliku koja je priliþno uravnotežena, monokromna, sa glatkom teksturom.

Poljodjelski uzorci se nasumiþno javljaju u prostoru i þine prostorni identitet.

Krajobrazne osobitosti Najizraženije strukture podruþja Mutnog dola su ponikve koje se obraÿuju.

Opis krajobraznih elemenata Reljefna formacija udoline je stvorila uvjete korištenja ovog prostora na mikrolokacijama – ponikvama. Strme strane su danas prekrivene makijom. Bušici su krajobrazni element koji prekriva najveüi dio preostale površine prostora. Poljoprivredne površine su vezane uz ponikve, gdje se razvila asimetriþna parcelacija, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima.

Predstavljaju mozaiþni uzgoj razliþitih kultura. Neke od tih površina su zapuštene.

64

Slika 50. Pogled na podruþje Mutnog dola iz zraka

Slika 51. Pogled na zapadni dio podruþja Mutnog dola iz zraka

Slika 52. Pogled na podruþje Mutnog dola

14. Krajobrazno podruþje: Ponikve Položaj podruþja: Podruþje zaokružuje prostor krškog polja i padina brda koje ga zatvaraju.

Tako granica obuhvata prolazi linijom koja povezuje vrhove brda. Na sjeveru je to vrh iznad zaselka Radiüi (375 m), Prisjeka (468 m), Stijene (434 m), Mljekovica (412 m), Pþelino brdo (435 m), vrhovi na Ilijinom brdu (445 m, 494 m), na istoku su to Brojestroci (257 m), Rasovac (390 m), Oblo brdo (411 m), na jugu Srensula (417 m), vrhovi na podruþju Kušac (381 m, 376 m, 364 m, 494 m), a na zapadu su to vrhovi Crkvena glava (238 m), Mala Gomila (259 m).

Podruþje Ponikava je okruženo podruþjima Suho polje, Sjeverna obala – Malostonski kanal, Podruþjem Stonskog polja i kanala na sjeveru, Prapratno – podruþjem Dola na istoku, Južnom obalom na jugu, te podruþjem Mutni do i Danþanjem na zapadu.

Glavne karakteristike podruþja su: - krško polje - otvoreni poljoprivredni krajobraz, povezan sa naseljima - oþuvana priroda na sjevernim ekspozicijama - crkvice kao prostorni markeri.

65

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Prostor definira krško polje koje je geomorfološka kategorija. Ono je zaokružena cjelina, koja je stoga definirala ovo krajobrazno podruþje.

Opüi prostorni odnosi Prostor odreÿuje jedna velika otvorena ploha koja predstavlja polje, zaštiüena brdskim lancem koji je zatvara prema jugu i sjeveru. Unutar prostora nema barijera, pa je karakteriziran visokom transparentnošüu i otvaranjem dubokih vizura. Južni dio podruþja je priliþno jednostavan, sa jasnim, pravilnim rubom prema polju. Takav rub je definirao potok. Ostali prostorni elementi su uravnoteženi i stvaraju kompleksnu sliku središnjeg i sjevernog dijela podruþja sa poljoprivrednim površinama koje su djelomiþno ispresijecane prirodnim površinskim pokrovom i naseljima u podnožju sjevernog brdskog lanca. Tako ovaj kontrastan prostor ima dio koji je artikuliran, dinamiþan, obojan (središnji i sjeverni dio), te dio koji je jednostavan, miran, zagasitih boja (južni dio). Uzorci koji se javljaju su nepravilnih obrisnih linija (bušici, poljodjelski krajobrazi, naselja).

Krajobrazne osobitosti Najveüa osobitost ove krajobrazne jedinice je polje sa zanimljivim terasiranim rubom koji je generirao i razvoj naselja.

Opis krajobraznih elemenata Reljef ovog podruþja odredio je razvoj ostalih prostornih elemenata. Otvoreno krško polje omeÿeno brdima je krajobrazni element koji je djelovalo na razvoj ostalih krajobraznih elemenata. Prirodni elementi prostora su vezani za brdske prostore na kojima se nalaze jako male površine pod šumom i makijom. Najrašireniji površinski pokrov su bušici koji se nalaze na južnom i sjevernom dijelu podruþja na padinama brda. Mjestimice prirodni krajobraz (šuma, makija, bušici) ulazi i u samu strukturu polja uslijed zarastanja. Taj element je veü zauzeo veüe površine, pa umjesto prvobitno pozitivne uloge rašþlanjivanja i artikulacije prostora, može postati element koji smanjuje prostornu kompleksnost. Poljoprivredne površine þine polje i terase oko njega. Polje se odlikuje asimetriþnom parcelacijom, kvadratnih i pravokutnih parcela, sa suhozidima (zapadni i istoþni dio) ili bez njih (središnji dio). Na njega se nadovezuju simetriþne, izdužene, široke terase koje se javljaju na manjim nagibima, a na njima se nalazi mozaik korištenja koji se nadovezuje na uzgojne kulture polja, a dio njih su maslinici ili rjeÿe vinogradi. Kako se teren pretvara u strmiju padinu, na njemu se javljaju simetriþne, izdužene, uske terase, najþešüe pod maslinama, ali mjestimice i sa mješovitim kulturama. Postoji cijeli niz zaselaka koja se nižu iznad polja – Metohija, Gornje selo, Boljenoviüi, Lediniüi, Sparagoviüi, Bautoviüi, Zabrÿe i Radiüi. Ona se javljaju uz glavnu pelješku cestu, što je zasigurno utjecalo na njihovu vitalnost. Strukturno su vezana uz poljoprivredne površine i s njima þine cjelinu.

Gradnja je pretežno tradicionalna, a novije kuüe poštuju gabarite starih.

66

Slika 53. Pogled na zapadni dio podruþja Ponikava

Slika 54. Pogled na istoþni dio podruþja Ponikve

Slika 55. Pogled prema jugozapadnoj strani podruþja Ponikve

67

Slika 56. Pogled prema zaselcima na sjevernoj strani podruþja Ponikve

15. Krajobrazno podruþje: Podruþje Suho polje Položaj podruþja: Podruþje Suho polje smješteno je u samom središtu istraživanog prostora. Rub prostora je odreÿen vrhovima iznad podruþja Žukovica (300 m, 353 m, 419 m) na sjeveru, Vukova glava (447 m), Lazine (472 m), Mljakovica (412 m) na istoku, Srijeme (434 m), Prisjeka (468 m), vrhom iznad naselja Danþanje (442 m) na jugu, te vrhovima na zapadnom kraju Suhog polja. Graniþi sa podruþjem Sjeverne obale – Malostonskog kanala na sjeveru i istoku, podruþjem Ponikava i Danþanja na jugu, te podruþjem Brijesta na zapadu.

Glavne karakteristike podruþja su: - brdska zaravan - potpuno oþuvana prirodna osnova prostora - mjestimiþna pojava dolaca koji se djelomiþno još uvijek obraÿuju.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Geomorfološki je ovaj prostor zaravan. Upravo ga je taj kriterij definirao kao zaokruženu prostornu jedinicu.

Opüi prostorni odnosi Reljef podruþja je odredio prostor kao blago valovit teren na kojemu se nižu prostorne sekvence.

Ti podprostori nisu sasvim izolirani radi valovitog terena. Krajobrazno mjerilo ovog podruþja je veliko, sa djelomiþno otvorenim, a djelomiþno ograniþenim prostorima. Te izmjene razliþitih vizura (dugih, kratkih), manjih i veüih prostora, stvaraju raznoliku dinamiku, pa je ona mjestimice smirena, a djelomice aktivna. Podruþje prekrivaju uzorci šume i makije, bušika, trave u fazi zarastanja, te rijetkih poljoprivrednih površina koje su faktor iznenaÿenja, jer su obiþno zaštiüene od vjetra i dugih vizura, u zaklonjenim prostorima. Boje koje prevladavaju su zagasite ili þak monokromne, a dominantne linije proizlaze iz samog reljefa, pa su zakrivljenog karaktera.

Svi prostorni elementi stvaraju uravnoteženu prostornu sliku.

Krajobrazne osobitosti Najveüa krajobrazna osobitost ovoga podruþja je njegova prirodna oþuvanost i sporadiþno javljanje poljoprivrednih površina manjih dimenzija.

68

Opis krajobraznih elemenata Blago valovita reljefna površina na visokoj nadmorskoj visini uzrokovala je stvaranje nekih mikrolokacija na kojima se javljaju poljoprivredne površine, dok svi ostali dijelovi spadaju u prirodne krajobrazne elemente. Šuma i makija su prostorni element koji je prisutan u sjeverozapadnom dijelu podruþja. Bušici su prisutni uz rubove podruþja okružujuüi središnju površinu koja je prekrivena travom u razliþitim fazama zarastanja. Te travnate površine su nekadašnji pašnjaci. U središnjem dijelu podruþja nalaze se sporadiþno smještene poljoprivredne površine u obliku dolaca. Mjestimice se na njima nalaze vinogradi, ali su najþešüe zapuštene.

Slika 57. Pogled na podruþje Suho polje iz zraka

Slika 58. Vinogradi na podruþju Suho polje

69

Slika 59. Unutrašnjost podruþja Suho polje

16. Krajobrazno podruþje: Prapratno – podruþje Dole Položaj podruþja: Podruþje je smješteno na istoku istraživanog prostora. Graniþna linija ide preko vrhova brda Ilijino brdo (468 m), Velika Crnjava (298 m), Stari grad (335 m) na sjeveru, Straža (173 m) na istoku, Veliki vrh (254 m), Debeli brijeg (252 m), Vraniþi (544 m), Peliduba (397 m), Srensula (417 m) na jugu, te vrhova Oblo brdo (411 m), Rasovac (390m) i vrh iznad podruþja Brojestroci (257 m) na istoku. Okruženo je podruþjem Stonskog polja i kanala na sjeveru, Jugoistoþnom obalom na istoku, Južnom obalom na jugu, te podruþjem Ponikava na zapadu.

Glavne karakteristike podruþja su: - brežuljkasti teren - vinogradi na južnim ekspozicijama - poljoprivredne površine u bujiþnjacima.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Geomorfološki je ovo podruþje na kojemu se nalaze bujiþnjaci koji završavaju u uvali Prapratno.

Opüi prostorni odnosi Brežuljkast teren je uzrokovao stvaranje sekvenci manjih prostora. Reljefna razigranost stvara prostornu artikulaciju, ali smanjuje transparentnost prostora i skraüuje vizure. Duže vizure se javljaju duž bujiþnjaka koji se urezuju u reljef. Uzorci koji se javljaju na podruþju su more, obala, šuma i makija, bušici, gole stijene i poljodjelski uzorci. Oni su nepravilno, mjestimice i nasumiþno raspršeni po prostoru. To utjeþe na veüu ili manju raznolikost prostora. Reljefna razvedenost podruþja i nepravilni prostorni uzorci þine podruþje vrlo dinamiþnim i artikuliranim prostorom. Prostorni rubovi su oštri na prijelazima izmeÿu antropogenih i prirodnih elemenata.

Tako su oni jaþe izraženi na granicama izmeÿu terasiranih površina i prirodnog pokrova.

Krajobrazne osobitosti Najistaknutiji prostorni element su vinogradi, koji se na ovom podruþju javljaju na tradicionalnim terasama. Postoje prostori sa potpuno novim vinogradarskim površinama, koje najþešüe poštuju strukturne karakteristike tradicionalnih vinograda.

70

Opis krajobraznih elemenata Reljef ovoga podruþja je odreÿen brežuljcima izmeÿu kojih se javljaju bujiþnjaci. More kao element podruþja prisutno je na manjem potezu uvale Prapratno, koja je pripala ovom podruþju jer predstavlja završetak bujiþnjaka. Obalu tako þini pješþana plaža i strme obalne strane koje je okružuju. Šumske površine i one pod makijom þine jako mali udio površinskog pokrova podruþja, a nalaze se na krajnjem istoþnom dijelu podruþja iznad Prapratnog. Bušici tako prekrivaju gotovo sve slobodne površine, osim onih koje predstavljaju prostor na kojemu ništa ne raste. Tako se gole stijene nalaze na najvišim površinama brdskog lanca na južnoj strani podruþja. Poljoprivreda je pretežno vezana uz terasirane površine na kojima se nalaze intenzivni vinogradi. Mali dio tih terasiranih površina je pod maslinama. Strukturno obilježje parcelacije je da su terase najþešüe simetriþne, izdužene i široke. Na ovom podruþju nema naselja.

Slika 60. Pogled na istoþni dio Prapratno – podruþje Dole

Slika 61. Uvala Prapratno

71

Slika 62. Pogled iz zraka na sjeverni dio podruþja Dole

Slika 63. Pogled na vinograde na podruþju Dole

17. Krajobrazno podruþje: Podruþje Stonskog polja i kanala Položaj podruþja: Podruþje se nalazi na jugoistoþnoj strani poluotoka. Granica obuhvata je odreÿena vrhovima brda koja zatvaraju prostor suhe doline. Vrhovi koji zatvaraju podruþje su Dražnica (262 m) iznad Kobaša, vrhovi iznad Broca, Popina (224 m) iznad solane, Porakovica (280 m), Veliki vrh (254 m), Straža (173 m), Stari grad (335 m), Velika Crnjava (298 m), Ilijino brdo s nizom vrhova (468 m, 494 m, 445 m), Pþelino brdo (435 m), vrhovi iznad zaselka Krešiüi pokraj ýesvinice (451 m, 370 m, 357 m), vrh Toþilo (362 m), Bartolomija (228 m), Kula (343 m), Vresevica (200 m), Zec (158 m), ýesvinovac (187 m). Podruþje graniþi sa podruþjem Jugoistoþna obala na jugoistoku, podruþjem Prapratno – podruþje Doli na jugu, Ponikvama na zapadu, Sjevernom obalom – Malostonskim kanalom na sjeveru, te Malostonskim zaljevom na sjeveroistoku i podruþjem Konštari – Zamasline zaleÿe na istoku. Podruþje obuhvaüa i Stonski kanal, pa je mali dio istoþne granice more.

72

Glavne karakteristike podruþja su: - raznolikost reljefa (brežuljkaste površine, otvoreno polje, morski kanal) - otvoreni poljoprivredni krajobraz - povijesni gradiü povezan sa solanom - crkvice na brežuljcima.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Kriterij koji je definirao ovo podruþje kao zasebnu cjelinu je geomorfološki þimbenik, prema kojemu ovo podruþje spada u suhu dolinu sa dolinskim proširenjem.

Opüi prostorni odnosi Podruþje definira velika suha dolina u koju se usjekao kanal. Okružena je brdskim lancem koji je zatvara prema drugim krajobraznim podruþjima. Velika suha dolina je definirala prostor u kojemu dominira glavna otvorena površina, koja je u kontrastu sa padinskim reljefom koji je okružuje. Prostor je velikog krajobraznog mjerila izduženog karaktera. Unutar njega se pružaju duboke vizure jugoistok-sjeverozapad, te nešto kraüe sjever-jug. Uzorci koji se javljaju unutar podruþja su izrazito raznoliki. More, obala, šuma, makija i bušici, moþvarna podruþja i lokve, gole stijene, poljodjelski uzorci, naselja, te solana stvaraju na ovom podruþju kombinaciju razliþitih boja i linija, te su prostori mjestimice monokromni, mjestimice su razliþitih boja, negdje su dominantne linije zakrivljene, a negdje su pravilnog karaktera. To je posljedica kombinacije antropogenih i prirodnih elemenata u krajobrazu. Izmjene pravilnih i nepravilnih prostornih rubova, ploha i volumena doprinose visokoj kompleksnosti podruþja. Reljefna raznolikost, ali i prisutnost razliþitih elemenata površinskog pokrova, stvara prostornu dinamiku, te se prostor þini priliþno aktivnim.

Krajobrazne osobitosti Najistaknutiji element prostora je gradiü Ston i solana.

Opis krajobraznih elemenata Prostorna struktura se može opisati kao veüa suha dolina u koju se usijeca morski kanal, a okružena je brdskim lancem. Šuma i makija kao prirodni elementi prostora þine znaþajan udio u površinskom pokrovu podruþja, a prisutni su na brdskom lancu koji okružuje Stonsko polje sa sjeverne, zapadne, južne i istoþne strane. Bušici se javljaju na padinama brda na svim površinama na kojima nema više vegetacije. Tako su þesti na zapadnom dijelu podruþja uz njegovu južnu granicu. Najdominantnija poljoprivredna površina je samo Stonsko polje, koje je u svojem najveüem dijelu mozaiþnog korištenja, sa uzgojem razliþitih poljoprivrednih kultura.

Karakterizira ga asimetriþna parcelacija, sa kvadratnim i pravokutnim parcelama. Dio polja je zasaÿen maslinama koje su prisutne uz njegove rubove na zapadnom i južnom dijelu, ali se uzgajaju i na simetriþnim, izduženim, širokim terasama koje se javljaju u zoni oko polja na kojoj se teren poþinje penjati i nije potpuno ravan. Postoje i terase koje su simetriþne, izdužene i uske na sjevernoj strani podruþja, na južnim ekspozicijama uz polje ili na obali uz Stonski kanal. Na njima se pretežno uzgaja maslina, a dio je prekriven mješovitim kulturama, te þini mozaik korištenja. Dio terasa i polja je u raznim procesima zarastanja. Od naselja je najistaknutiji Ston, koji dominira morfologijom i centralnim funkcijama na širem prostoru. Predstavlja vrlo zanimljivu plansku izgradnju iz razdoblja Dubrovaþke republike. Uz njega se na istraživanom prostoru nalazi selo ýesvinica koje je smješteno na južnoj ekspoziciji uz Stonsko polje, na zapadnom dijelu podruþja. Selo Broce se razvilo uz Stonski kanal na njegovoj južnoj obali.

Povezano je sa poljoprivrednom površinom koja mu se nalazi u zaleÿu. Na prostoru oko Stonskog polja nalaze se zaseoci koji su danas više ili manje vitalni (Krešiüi, Šoli, Kuta).

73

Slika 64. Pogled iz zraka na Stonski kanal

Slika 65. Pogled iz zraka prema istoĂžnom dijelu Stonskog kanala

Slika 66. Pogled iz zraka na naselje Ston

Slika 67. JugoistoĂžni dio Stonskog polja

74

Slika 68. Zapadni dio Stonskog polja

Slika 69. Stonsko polje

18. Krajobrazno podruþje: Malostonski zaljev Položaj podruþja: Podruþje se nalazi na sjeveroistoþnom dijelu istraživanog podruþja. Odreÿeno je vrhovima brda koja zatvaraju prostor (Kulina (166 m) na zapadu, vrhovi iznad naselja ýesvinica, vrh Toþilo (362 m), vrh Bartolomija (228 m), Kula (343 m), vrhovi brda Supava, Vresovica (200 m) na jugu, te vrhovi iznad naselja Zamaslina, Oljevac (137 m), Obliü (155 m), Zlatno brdo (260 m), vrh pokraj podruþja Jasenovac – (355 m) na istoku, te ýesvinica (368 m), Debeli vrh (385 m), brdo Smrþevac i more na sjeveru). Podruþje graniþi sa podruþjem Stonskog polja i kanala na jugu, Sjevernom obalom – malostonskim kanalom na zapadu, te podruþjem Konštari – Zamasline zaleÿe na istoku.

Glavne karakteristike podruþja su: - zaljev sa brdovitim obrubom - poljoprivredne površine vezane uz naselja 75

-

duge vizure kombinacije prirodnih i kulturnih elemenata

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Osnovni kriterij za odreÿivanje granica podruþje bila je geomorfološka odreÿenost ovoga podruþja kao zaljeva.

Opüi prostorni odnosi Reljef ovog podruþja je izduženi zaljev koji je uzrokovao otvaranje dubokih vizura smjera istokzapad. Prostorna transparentnost je visoka, ali je prostor zatvoren prema drugim podruþjima brdskim reljefnim formacijama. Raznolikost uzoraka (more, obala, šuma i makija, bušici, gole stijene, poljodjelski uzorci, naselja) stvara kompleksnu, ali uravnoteženu prostornu sliku. S obzirom na udjel prirodnih ili antropogenih elemenata, stvaraju se prostorne slike koje su obilježene razliþitim bojama, pretežno zagasitih tonova ili prevladavajuüih šarenih boja.

Dominantne linije proizlaze iz reljefnih formi, pa su zakrivljenog karaktera, ali se mjestimice javljaju pravilni potezi u prostoru antropogenog porijekla.

Krajobrazne osobitosti Najznaþajniji krajobrazni element prostora je sklop gradiüa, reljefne forme, polja u zaleÿu i morske površine.

Opis krajobraznih elemenata Duboki i uski usjek mora u kopno odredio je reljef ovoga podruþja. Tako je obala jako razvedena, sa zanimljivim formama, dok more u ovom sluþaju nije ploha, veü potez na kojemu su raznoliki uzorci. Te uzorke þine manje prirodne formacije - otoþiüi i grebeni, te antropogeni elementi – tzv. parkovi ili vrtovi za školjke koji ispunjavaju morsku površinu. Šume i makija su bitna sastavnica prostora, jer prekrivaju sjeverne ekspozicije brda uz južnu granicu podruþja.

Djelomiþno prekrivaju i prostor uz sjevernu granicu, iako je u toj zoni znaþajniji element niža vegetacija bušika. Gole stijene nalaze se samo na najvišim predjelu prostora oko vrha Kula, na središnjem dijelu uz južnu granicu podruþja. Poljoprivredne površine su vezane uz naselja - Mali Ston, Hodilje, Malo selo, Luka na zapadnoj strani, te Zamaslina na istoku. ýine ih najþešüe maslinici na terasiranim blažim ili strmijim nagibima. Kako je sama obala nešto strmija uz naselja, terase su simetriþne, izdužene i uske. Na njima se uz naselja nalaze i mješovite kulture koje þine mozaiþne prostorne strukture. Na nešto blažim nagibima terase mijenjaju strukturu i postaju šire (izmeÿu naselja Mali Ston i Hodilje). Naselja imaju oþuvanu staru tradicionalnu jezgru, ali noviji dijelovi su nametljiviji i ponekad dominantni prostorni elementi, pa zatvaraju vizure prema najvrednijoj kulturnoj baštini Pelješca (Mali Ston) ili djeluju devastirajuüe na obalu (Hodilje). Mali Ston je gradiü koji je zaštiüen kao urbana cjelina (Prostorni plan Dubrovaþkoneretvanske županije, 2003.), ali nije zaštiüen njegov okolni prostor na kojemu se pojavila neprimjerena gradnja. Stari dijelovi ostalih naselja odlikuju se zanimljivim strukturama koje su planski nastale za vrijeme Dubrovaþke republike i predstavljaju rijetke primjere planirane seoske izgradnje u Hrvatskoj, koja se odlikuje povezivanjem parcelacije poljoprivredne površine sa kuüama u nizu (Planiü Lonþariü, 1980.). Naselje Luka istiþe se još uvijek oþuvanim tradicionalnim sklopom, visokih ambijentalnih vrijednosti. Naselje je sraslo sa terasama, a orijentirano je prema zaljevu.

76

Slika 70. Pogled na Malostonski zaljev sa naseljima Luka i Hodilje

Slika 71. Pogled na Malostonski zaljev sa naseljem Mali Ston

77

Slika 72. Pogled sa južne na sjevernu obalu Malostonskog zaljeva

Slika 73. Pogled sa sjeverne na južnu obalu Malostonskog zaljeva

19. Krajobrazno podruþje: Konštari – Zamasline-zaleÿe Položaj podruþja: Podruþje se nalazi na krajnjoj istoþnoj strani istraživanog prostora. Granica ide po vrhovima uzvisina Oljevac (137 m), Obliü (155 m) na sjeveru, Petrinj (237 m) na istoku, ýesvinovac (187 m), Zec (158 m) na jugu, te Vresovica (200 m) na zapadu. Podruþje graniþi s podruþjem Stonskog polja i kanala na jugu i jugozapadu, te sa podruþjem Malostonskog zaljeva na sjeverozapadu i sjeveru.

Glavne karakteristike podruþja su: - brežuljkast teren - poljoprivredne površine povezane sa naseljem - oþuvani prirodni elementi u prostoru - kraüe vizure.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Kriterij za definiranje granice podruþja bila je geomorfološka formacija prevlake.

78

Opüi prostorni odnosi Reljefna rašþlanjenost prostora i visoka makija stvorili su niz prostornih sekvenci koje stvaraju manje intimnije prostorne podcjeline sa nešto kraüim, ali dinamiþnim vizurama. Krajobrazno mjerilo je stoga umjereno veliko, jer je prostor rascjepkan reljefnim formacijama, te se nigdje ne otvara toliko da ostvaruje neke veüe forme. Šuma i makija, bušici, poljodjelske površine i naselja su uzorci podruþja. Kako prevladava prirodna vegetacija, prostor djeluje priliþno jednostavno, te je pojava raznolikih uzoraka sa visokom kompleksnošüu iznenaÿujuüi faktor. Ovakav kontrast stvara i zanimljivu prostornu dinamiku. Tako je prostor pretežno miran, osim na površinama ljudske djelatnosti, gdje ga karakterizira veüa aktivnost. Linije koje prevladavaju su zakrivljene, jer proizlaze iz reljefa ili su mu prilagoÿene.

Krajobrazne osobitosti Iako je puno veüa površina pod prirodnim pokrovom, u prostoru se najviše istiþe naselje s poljoprivrednim površinama uz njega.

Opis krajobraznih elemenata Brežuljkasti reljef, zajedno sa vegetacijom, ispresijecao je prostor na manje prostorne jedinice. Šuma i makija su dominantan prostorni element, koji je kao neartikulirana ploha prekrio cijeli zapadni dio prostora. Tome je vjerojatno doprinijela ograniþena ili þak zabranjena ljudska aktivnost, jer je prostor još uvijek oznaþen kao minirana površina. Bušici kao niža vegetacija prekrivaju u veüoj mjeri istoþni dio podruþja. Poljoprivredne površine su prisutne u obliku polja koja se nalaze u središnjem dijelu podruþja na više površina u izravnoj ili neizravnoj vezi s naseljem Konštari, a karakterizira ih asimetriþna parcelacija, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima. Na njima se nalaze razliþite poljoprivredne kulture koje þine mozaiþne strukturne formacije. Nešto sjevernije od naselja javljaju se maslinici na simetriþnim, izduženim i uskim terasama. Jedino naselje prisutno na ovom podruþju su Konštari, koji se nalaze na njegovom istoþnom dijelu. Ovo se naselje razvilo uz poljoprivrednu površinu za koju je funkcionalno i strukturno vezano.

Slika 74. Pogled na istoþni dio podruþja Konštari – Zamasline - zaleÿe

79

Slika 75. Pogled na zapadni dio podruþja Konštari – Zamasline - zaleÿe

20. Krajobrazno podruþje: Jugoistoþna obala Položaj podruþja: Podruþje se nalazi na krajnjem jugoistoþnom dijelu istraživanog podruþja.

Dok je s južne, istoþne, a djelomiþno i sa sjeverne strane definirano morem, na zapadu ga definiraju brda. Tako granica ide preko vrhova (Veliki vrh – 254 m, Porakovica – 280 m, Popina – 224 m, vrh iznad Broca – 150 m, Draženica – 262 m) koji spajaju liniju koja þini granicu podruþja. Unutar granice obuhvata ulazi i otoþiü Olipa. Podruþje graniþi sa podruþjem Stonskog polja i kanala, te ima kratku granicu sa podruþjem Prapratno – podruþje Doli.

Glavne karakteristike podruþja su: - razvedena obalna strana - oþuvana priroda - visoko vrijedne duboke i kratke vizure - sela povezana sa poljoprivrednim površinama i prirodnom osnovom prostora.

Definirajuüi kriteriji za krajobrazno podruþje Prema geomorfološkoj pripadnosti prostor je obalna strana.

Opüi prostorni odnosi Podruþje je izdužene forme, izraženog smjera pružanja sjeverozapad-jugoistok. Kako ga þini brežuljkast reljef, stvorile su se sekvence podprostora koje se odlikuju nešto kraüim vizurama i manjom transparentnošüu. Obalni dio podruþja karakteriziraju duboke vizure. Uzorci koji se nalaze na podruþju su uravnoteženi. ýine ih šume, bušici, poljodjelski prostori i naselja. Prostor izgleda razigrano, sa nepravilnim parcelacijama na brežuljkastom terenu, ali monokromnost ga smiruje.

Krajobrazne osobitosti Najveüa krajobrazna osobitost ovoga podruþja je zanimljiv obalni reljef sa izoliranim, napuštenim ribarskim naseljima.

Opis krajobraznih elemenata Reljefna rašþlanjenost prostora je stvorila raznolike podprostore. Šumske površine i makija su dominantan prostorni element koji je ravnomjerno rasprostranjen duž cijelog podruþja. Na sjevernoj strani obale prekrivaju kao pojas gotovo cijelu površinu, dok su na južnom dijelu više 80

prisutne na zapadnim ekspozicijama. Tako na zapadu prekrivaju podruþje u kombinaciji sa nižom vegetacijom (bušicima). Poljoprivredne površine nalaze se u središnjem dijelu podruþja i razasute su u rijetkim udubljenim površinama u kojima se skupilo isprano tlo sa brežuljaka. Tako su i terasirani prostori prisutni u udolinama u kojima se zemlja þuvala suhozidima. Ovakve površine nalaze se pokraj zaselka Hrasno na zapadu podruþja, te u središnjem dijelu podruþja iznad naselja Broce. Na njima se uzgajaju mješovite poljoprivredne kulture na simetriþnim, izduženim, širokim terasama, koje ponegdje postaju i asimetriþne parcelacije, a djelomiþno se sužuju radi poveüanja nagiba. Dio takvih prostora je zapušten, na jednom dijelu se uzgajaju masline, a dio služi za uzgoj vinove loze. Na ovom prostoru se nalazi nekoliko naselja.

Nekadašnje ribarsko selo Pržina, na južnoj obalnoj strani, danas je potpuno napušteno, te do njega ne postoji nikakva prometna veza. Kobaš je naselje na sjevernoj strani koje je orijentirano na Stonski kanal, a zaselak Hrasno u središtu podruþja je bez stanovnika.

Slika 76. Pogled iz zraka na unutrašnjost podruþja

Slika 77. Pogled na unutrašnjost podruþja - Hrasno

81

Slika 78. Pogled iz zraka na južnu stranu Jugoistoþne obale

Slika 79. Pogled na Uvalu Smokvina na južnoj strani podruþja

4.4.1 Grafiþki prilozi Karta XVII Pregledna karta krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 17a. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 17b. Karta krajobraznih podruþja (M 1:25 000)

82

5. Vrednovanje krajobraza Nakon obavljene tipološke klasifikacije bilo je potrebno obaviti vrednovanje krajobraznih kvaliteta odabranih krajobraznih podruþja.

5.1 Metoda rada Vrednovanje krajobraznih podruþja izraÿeno je uzimajuüi u obzir struþna mišljenja (mišljenja projektnog tima i struþne javnosti) i mišljenja javnosti. Postupak vrednovanja sastojao se od nekoliko faza. Na terenu je obavljeno inicijalno vrednovanje dijela projektnog tima na toþkama na kojima su ispunjeni terenski obrasci za pojedina krajobrazna podruþja. Drugo vrednovanje je provedeno na temelju fotografija krajobraznih podruþja u okviru radionice na kojoj je sudjelovao cijeli projektni tim. Prema istom principu struþna javnost vrednovala je krajobrazna podruþja preko Internet ankete. Metoda vrednovanja struke detaljnije je opisana u poglavlju 5.1.1.

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke. Osim struke, vrednovanje je putem ankete izvršeno i od strane javnosti. Provoÿenje ankete za javnost opisano je u poglavlju 5.1.2.

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti. Rezultati vrednovanja projektnog tima, struþne javnosti i javnosti (lokalnog stanovništva) prikazani su u Prilogu I, poglavlju 9.3.

Nakon sakupljanja i analize podataka o vrednovanju razliþitih interesnih skupina (dijela projektnog tima koji je bio na terenskom obilasku, predstavnika struþne javnosti, anketiranog lokalnog stanovništva), uoþena su znaþajna odstupanja meÿu ocjenama razliþitih skupina,. Stoga je tim koji je proveo terensko utvrÿivanje još jednom prošao kroz postupak vrednovanja, uzimajuüi u obzir sve ocjene, ali i saznanja steþena detaljnim prouþavanjem prostornih podataka, podloga, literature i informacija vezanih uz podruþje obuhvata. Pritom su prikupljena znanja o pojedinim podruþjima dala neke specifiþne informacije koje nisu bile uoþljive na terenu, dok su rezultati anketa javnosti dali informaciju o karakteristiþnim vezama koje su se razvile izmeÿu stanovništva i prostora, a koje takoÿer nisu registrirane terenskim istraživanjem. Tako su dobivene "konaþne ocjene" prikazane u poglavlju 5.2. Vrednovanje krajobraznih podruþja. Te ocjene su potom poslužile kao okvirna smjernica za usporedbu s ranjivošüu pojedinih podruþja i pri osmišljavanje mjera za održivo korištenje krajobrazne raznolikosti podruþja.

Završna kategorizacija krajobraznih podruþja, uz kartografski prikaz u mjerilu 1:25 000, sadrži i detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podruþja.

Valorizacija ovakvog postupka vrednovanja i prijedlozi za vrednovanje krajobraza nalaze se u poglavlju 5.1.3.

5.1.1

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podruþja, a potom njihovu vitalnost (prirodnu i ekonomsku) i stabilnost.

Vrednovanje je obavljeno od strane krajobraznih arhitekata þlanova tima, te predstavnika struke iz odgovarajuüih tijela državne uprave s ingerencijama vezanim uz prostorno ureÿenje na predmetnom podruþju (arhitekti, urbanisti, prostorni planeri ili krajobrazni arhitekti koji sudjeluju u procesu krajobraznog planiranja na razinama županija, opüina i gradova ili javnih ustanova za upravljanje zaštiüenim prirodnim vrijednostima županije).

83

Za osnovne kriterije vrednovanja izabrani su: prirodna oþuvanost raznolikost prostorni red harmoniþnost.

Kod prirodne oþuvanosti ocjenjivala se oþuvanost prirodnih elemenata, odnosno, koliko se prostor percipira kao izvorno prirodni. No, prirodni takoÿer mogu biti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosustavi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.

Pod kriterijem raznolikosti ocjenjivala se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razliþitost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode.

Prostorni red je u mnogome vezan uz korištenje zemljišta i kulturne elemente krajobraza. Kod njega se ocjenjivala visina stupnja prostornog reda, odnosno prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. S visokim stupnjem prostornog reda su tako npr. ocijenjeni terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljajuüim uzorkom.

Harmoniþnost je oznaþena kao najvažniji kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podruþja. Ona u biti objedinjuje sve prethodne kriterije, posebice raznolikost i prostorni red. Kod harmoniþnosti se ocjenjivala kvaliteta slike krajobraza kao rezultat dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. ocjenjivao se stupanj prilagodbe postojeüim prirodnim uvjetima, te transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti, formalne ili stroge strukture predstavljali su visoku vrijednost, dok su se poveüavanjem raznolikosti i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjivale.

Dodana su i dva kriterija simboliþnog znaþenja prirodnih (npr. šumska podruþja, geomorfološki fenomeni, planinska podruþja, otoþni arhipelag) i kulturnih (npr. terasirana podruþja, solane, podruþje s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) elemenata krajobraza, na temelju kojih se odluþivalo u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruþje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ova dva kriterija simboliþnog znaþenja nisu iskazana brojþano, veü samo opisno i odvojeno od ostala þetiri kriterija.

Krajobrazna podruþja su ocijenjena skalom vrijednosti od 1 do 5 (od najmanje vrijednih podruþja – do visokovrijednih podruþja), pri þemu je kod statistiþke obrade dodatna težina stavljena na kriterij harmoniþnosti, koji je presudan kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podruþja.

5.1.2 Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti imalo je za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, sluþajni posjetitelji podruþja) i njihov odnos prema krajobrazu, što može biti važna informacija kod ukljuþivanja javnosti u procese prostornog planiranja i zaštite krajobraza.

Za ispitivanje se koristila metoda ispitivanja licem u lice (face-to-face interview), kao najþešüe upotrebljavana kvantitativna metoda koja se koristi u razliþitim društvenim istraživanjima, a služi za prikupljanje brojþanih podataka, odnosno kvantifikaciji odreÿene pojave, u ovom sluþaju odnosa lokalnog stanovništva prema vrijednostima krajobraza podruþja u kojemu žive (ili u 84

kojem su se nalazili u vrijeme provedbe anketa), kao i njihovog mišljenja o njegovom korištenju i/ili zaštiti.

Anketiranje je obavljeno na minimalnom sluþajnom uzorku od 104 ispitanika. Anketni upitnik je sadržavao 10 pitanja podijeljenih u 3 tematske cjeline: Subjektivna procjena krajobraznih podruþja – estetski aspekti (pitanje 1.), ocijenjeno binarnim izborom privlaþno - neprivlaþno Vrednovanje krajobraznih podruþja (pitanja 2. – 9.), biranjem 2-3 ponuÿena krajobrazna podruþja (pitanje 3., 5., 6., 7., ), biranjem ponuÿenih specifiþnih krajobraza (pitanje 2.), razvojnih djelatnosti (pitanje 9.) ili biranjem samo jedne vrste utjecaja (pitanje 8.)

Pitanja demografske i statistiþke naravi (pitanje 10.).

Pored samog formulara, za unos odgovora anketiranih pripremljen je dodatni materijal (opis Projekta COAST, fotografije krajobraznih podruþja za Lot1 – poluotok Pelješac, fotografije specifiþnih krajobraza za Lot1 – poluotok Pelješac, fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti, te upute za provoÿenje ankete), koji je omoguüio lakše i ujednaþenije provoÿenje anketa na terenu.

Pitanja su bila zatvorenog, otvorenog ili mješovitog tipa; u nekima od njih se od ispitanika tražio samo jedan odgovor, u nekima najviše dva ili ,pak, tri, a na nekoliko pitanja ispitanici su mogli odabrati sve ponuÿene odgovore. Ispitanicima je bilo omoguüeno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovi komentari i prijedlozi u izvornom su obliku preneseni u izvješüe o rezultatima ankete (Prilog I). Primjeri anketnog materijala nalaze se u prilogu (Prilog II), a rezultati ankete prikazani su u Prilogu I.

5.1.3

Valorizacija upotrijebljene metode vrednovanja i prijedlog poboljšanja

U opisu metode vrednovanja navedeno je da su uoþena odstupanja izmeÿu vrijednosnih ocjena razliþitih skupina, a to je vidljivo i u tablici s rezultatima vrednovanja u Prilogu I, poglavlje 9.3.

Iskustvo na ovom projektu pokazalo je da vrednovanje ovako velikih krajobraznih podruþja pomoüu fotografija najþešüe ne daje realne rezultate. Naime, iako je svako podruþje bilo prikazano na fotografijama iz zraka i detaljima s terena, to nije dovoljno da osoba koja ne poznaje podruþje donese realnu ocjenu o vrijednosti toga podruþja, s obzirom da se fotografijama ne može zamijeniti iskustveni doživljaj prostora. Ovo vrijedi neovisno od toga ispituje li se stanovništvo/javnost ili osobe vezane uz struku. Zbog toga je kao relevantna ocjena struþnog projektnog tima uzeta inicijalna ocjena vrijednosti krajobraznih podruþja s terena.

Pritom se pokazalo nedostatnim to što je, kako je terminskim planom bilo definirano, provedeno samo jedno terensko istraživanje na kojemu se i vrednovalo. Naime, inicijalno vrednovanje na terenu provedeno je prije no što su sakupljena sva saznanja i podaci o prostoru (od þega je jedan dio sakupljen i/ili potvrÿen upravo na terenu), na toþkama za koje je procijenjeno da su karakteristiþne za krajobrazno podruþje. S obzirom da su nakon terenskog istraživanja granice krajobraznih podruþja korigirane prema saznanjima s terena, odabrane toþke u nekim podruþjima nisu više bile najreprezentativnije. Stoga je provedena korekcija vrijednosnih ocjena, iz þega su proizašle "konaþne ocjene" navedene u poglavlju 5.2. Za objektivniju primjenu ove metode potrebno je, nakon obrade podataka, izvršiti još jedno terensko istraživanje sa unaprijed odreÿenim toþkama za koje se utvrdilo da su karakteristiþne toþke podruþja. Vrednovanje na takvim toþkama može u tom sluþaju dati relevantnije i objektivnije ocjene podruþja. Drugi izlazak na teren mogao bi pomoüi i kod definiranja iznimnih toþaka. Stoga se savjetuje, pri

85

buduüim korištenjima metode koja je rezultat projekta, planirati dovoljno vremena za dva izlaska na teren.

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane javnosti Pri provoÿenju ankete anketari su bilježili svoja zapažanja koja su prenesena u Prilogu I, poglavlju 9.1.3. Osim toga, zamijeüeno je da se u sluþaju nepoznavanja odreÿenog podruþja anketirano stanovništvo þesto opredjeljivalo za višu ocjenu. To pokazuje kako je kod anketiranih prisutna jaka doza subjektivnosti. Prilikom anketiranja, uoþeno je da lokalno stanovništvo teško iz naziva podruþja (i fotografija) sveobuhvatno percipira granice krajobraznih podruþja, što naroþito dolazi do izražaja na podruþjima velikih površina. Valja spomenuti i þinjenicu da stanovništvo teško percipira vizualne i ambijentalne vrijednosti, odnosno teško ih odjeljuje od ekonomskog i gospodarskog aspekta, pa je tako anketiranima najþešüe vrijedno ono što je ekonomski isplativo. Ova spoznaja nam govori da je potrebno poveüati informiranost lokalnog stanovništva o vrijednostima u prostoru i uopüe o pojmu "krajobraz", za što bi se mogle koristiti razne metode i alate (mediji, radionice, publikacije, izložbe…). Uoþeno je da je najmanje razumijevanja izraženo kod podruþja s istaknutim agrikulturnim krajobrazima, vjerojatno stoga što za druge sastavnice krajobraza (posebno prirodne) veü postoji odreÿena razina informiranosti.

Vrednovanje krajobraznih podruþja od strane struke Na poþetku treba spomenuti da su anketu struþne javnosti od moguüih 25 ispunila samo tri ispitanika, što predstavlja izrazito mali uzorak. To pokazuje poteškoüu da se kratki (projektom ograniþeni) rok za obavljanje ankete uskladi sa svakodnevnim i/ili planiranim aktivnostima predstavnika struþne javnosti u uredima lokalne uprave i samouprave. Osim toga, sam postupak izrade tipologije i vrednovanje krajobraza je nova aktivnost u dosadašnjoj praksi planiranja, upravljanja ili zaštite pojedinih podruþja. Ukoliko se želi poveüati zainteresiranost struþnjaka bilo bi neophodno osigurati adekvatno upoznavanje s metodologijom, postupkom korištenja i moguüim doprinosom za prostorno planiranje ili zaštitu prostora. Osim toga, za buduüe projekte krajobrazne osnove, bilo bi korisno u fazi inicijalizacije ukljuþiti prostorne planere u planiranje optimalnih termina za njihovo ukljuþivanje u vrednovanje.

Analizom rezultata anketa, primijeüeno je da predloženi i korišteni obrazac vrednovanja prema navedenim kriterijima nije dao nedvojbenu vrijednosnu ocjenu. Kriterij prirodnosti (prirodne oþuvanosti) ne daje uvijek informaciju o vizualnom doživljaju prostora. Ako je za neko podruþje procijenjeno da je vrlo prirodno, to ne mora nužno znaþiti da je i vizualno atraktivno. Stoga se preporuþuje da se ocjenjuje samo "oþuvanost", bilo da se radi o prirodnom ili kulturnom krajobrazu. Osim toga, pojedini kriteriji nisu kompatibilni s drugim kriterijima, pa se njihovim zbrajanjem ne dobiva željeni rezultat. Nekompatibilan u tom smislu je opet kriterij prirodnosti.

Npr. kada su ocjene harmoniþnosti, raznolikosti i prostornog reda pokazale da neki kulturni krajobraz sadrži visoku vizualnu vrijednost, ukupna vrijednost tog podruþja bila bi spuštena niskom ocjenom prirodnosti. Stoga ukupna ocjena za takva podruþja nije realna, jer kriterij prirodnosti nije znaþajan kod vrednovanja kulturnih krajobraza (koji su antropogenog porijekla, pa više nisu prirodni). Moguüe rješenje ovog problema moglo bi biti prethodno definiranje tipa krajobraza (prirodni, kulturni ili kombinacija) i prema tome korištenje prikladnog obrasca.

Pritom bi obrazac za prirodne krajobraze sadržavao kriterije oþuvanost, raznolikost (kompleksnost) i harmoniþnost, a za kulturne krajobraze još i prostorni red. U sluþaju da se vrednuje neko podruþje s kombinacijom razliþitih tipova krajobraza, trebala bi se ispuniti oba obrasca.

86

Na kraju treba spomenuti da bi ukupna/konaþna vrijednost nekog podruþja trebala, osim vizualnih kvaliteta, ukljuþiti i simboliþku važnost kulturnih i prirodnih elemenata (koja se ocjenjivala pri vrednovanju struke i koja je ukljuþena u konaþnu ocjenu). Iz toga proizlazi da bi prirodnost, ili toþnije prirodna iznimnost, mogla biti procijenjena kroz kriterij "simboliþka važnost prirodnih elemenata", dok bi se kroz kriterij "simboliþka važnost kulturnih elemenata" ukljuþio i taj aspekt krajobraza.

5.2 Vrednovanje krajobraznih podruþja Konaþno vrednovanje krajobraznih podruþja dobiveno je struþnom prosudbom projektnog tima temeljenom na rezultatima vrednovanja struke i javnosti (Prilog I, poglavlje 9.3.).

1. Krajobrazno podruþje: Osobjava – Sreser

4

Oþuvane tradicionalne strukture poljoprivrednih površina sa zaselcima þine ovaj prostor zanimljivim. Neþitljiva struktura naselja Sreser smanjuje vizualne kvalitete prostora, te pojedini izgraÿeni elementi narušavaju harmoniþnu sliku podruþja. Dio podruþja spada u strogi rezervat prirode u moru.

2. Krajobrazno podruþje: Janjina – zaleÿe

5

Izmjena poljoprivrednih prostora prekrivenih vinogradima i tradicionalnim poljskim kuüicama, sa prirodnim krajobrazom gustih šuma, stvara iznimno kompleksnu prostornu sliku. Vrlo vrijedne vizure se baziraju na artikuliranom terenu i dinamiþnim uzorcima koji þine ovaj prostor harmoniþnim.

Simboliþka vrijednost kulturnih elemenata je od regionalnog znaþaja.

Struþni projektni tim je ovaj prostor ocijenio kao iznimni krajobraz na osnovi kompleksnosti kulturnih i prirodnih elemenata prostora i samoga reljefa. Ocjena javnosti je nešto niža, vjerojatno zbog nepoznavanja ovog podruþja. Zbog toga je javnost uglavnom ocjenjivala podruþje pomoüu fotografija koje, radi rascjepkanosti prostora, ne mogu prikazati cjeloviti izgled prostora. Iz tog razloga, konaþna ocjena je ipak ostala vrlo visoka, kako je procijenio projektni tim.

3. Krajobrazno podruþje: Janjina

5

Naselje i polje sa oþuvanim tradicionalnim strukturama koje su artikulirane s prirodnim površinskim pokrovom þine vrlo zanimljivu prostornu sliku. Harmoniþan odnos svih prostornih elemenata daje ovome prostoru visoku vrijednost.

Simboliþka vrijednost kulturnih elemenata je od regionalnog znaþaja.

Uzimajuüi u obzir prouþenu literaturu i cjelovitost prostora, struþni projektni tim je poveüao konaþnu ocjenu ovog podruþja radi visoko vrijednog sklopa naselja i polja koje još uvijek ima oþuvan tradicionalni izgled.

87

4. Krajobrazno podruþje: Žuljana – južna obala

5

Izmjena poljoprivrednih parcela s prirodnim pokrovom na padini þini prostor kompleksnim.

Razvedenost i raznolikost obale þini iznimno zanimljiv i harmoniþan obalni pojas.

Simboliþka vrijednost prirodnih elemenata je od regionalnog znaþaja.

5. Krajobrazno podruþje: Draþe

3

Unatoþ zanimljivoj prirodnoj osnovi, izgraÿeni prostori se odlikuju nejasnim granicama, jer su objekti razasuti duž obalne linije. Pojedine stambene jedinice ne poštuju mjerila tradicionalnih naselja, pa kao soliterni elementi iskaþu iz prostorne slike, narušavajuüi prirodne elemente šume i obale. Dio podruþja spada u strogi rezervat prirode u moru.

Projektni tim je odluþio smanjiti konaþnu ocjenu podruþja jer je obalna zona podruþja Draþe devastirana, sa mjestimice izraženim degradacijama priobalnih krajobraza.

6. Krajobrazno podruþje: Malo more

4-5

Prirodna oþuvanost otoþiüa i mora koje ih okružuje uzrok je visokoj vrijednosti podruþja. Otoþiüi i grebeni upotpunjuju vizure i þine ovaj prostor zanimljivijim. Podruþje spada u strogi rezervat prirode u moru.

Simboliþka vrijednost prirodnih elemenata je od regionalnog znaþaja.

7. Krajobrazno podruþje: Južna obala

4-5

Potpuno nedirnuta obala sa strmim padinama daje visoku vrijednost ovome podruþju. Kontrastan odnos strme obalne padine sa plohom mora stvara prostornu napetost.

Simboliþka vrijednost prirodnih elemenata je od regionalnog znaþaja.

8. Krajobrazno podruþje: Žuljana – Tomislavovac

5

Poljoprivredne površine s dominantnim strukturama u kontrastu sa šumskim površinama koje ih okružuju þine vrlo artikuliran prostor sa zanimljivim vizurama. Naselja upotpunjuju prostornu sliku prilagoÿavajuüi se jako zanimljivom reljefu i obalnoj liniji. Naselje Žuljana sa okolnim prostorom spada u zaštiüene krajolike.

Simboliþka vrijednost prirodnih i kulturnih elemenata je od regionalnog znaþaja.

Ocjena ovog podruþje je povišena radi visoko vrijednih toþaka unutar podruþja koje se odlikuju zanimljivim sklopom prirodnih i kulturnih vrijednosti.

9. Krajobrazno podruþje: Podruþje Crna gora

4

Struktura polja sa elementima prirodnog krajobraza, izmjenom volumena i plohe, naglašava strukturu poljoprivrednog krajobraza. Veza naselja i polja, prisustvo crkvica na uzvisinama, te prirodni krajobraz koji uokviruje kulturni, stvaraju dinamiþnu i harmoniþnu prostornu sliku sa visokim stupnjem prostorne raznolikosti. Prisutni su procesi sukcesije vegetacije koji postupno smanjuju površine pod poljoprivredom. Takoÿer, pojedini izgraÿeni elementi negiraju tradicionalnu strukturu naselja, zbog þega je korigirana inicijalna ocjena na terenu.

Simboliþka vrijednost prirodnih elemenata je od regionalnog znaþaja, a kulturnih elemenata od lokalnog znaþaja.

88

10. Krajobrazno podruþje: Danþanje

4

Zanimljiva vizualna dinamika prostora, gdje se izmjenjuju plohe prirodnog pokrova i kulturnog krajobraza, vinograda na terasama sa tradicionalnim poljskim kuüicama, þini ovaj prostor harmoniþnim. Zbog kriterija harmoniþnosti i prirodnosti, ocjena projektnog tima je vrlo visoka, što je korigirano u konaþnoj ocjeni. Ocjene javnosti su nešto niže zbog toga što je teren karakteriziran manjom pristupaþnosti, pa se pretpostavlja da javnost nije upoznata sa prostornim datostima.

Simboliþka vrijednost kulturnih elemenata je od regionalnog znaþaja.

11. Krajobrazno podruþje: Brijesta

4-5

Visoka vizualna vrijednost proizlazi iz kombinacije poljoprivrednih parcelacija sa tradicionalnim naseljem, kao i harmoniþnog odnosa kulturnog krajobraza prema vrijednim prirodnim komponentama prostora (obala sa plažama, šuma, reljef). Zbog toga je konaþna ocjena vrlo visoka. Dio prostora spada u strogi rezervat prirode u moru. Odreÿeni predio podruþja je u poþetnoj fazi degradacije radi gradnje prikljuþne ceste za most Pelješac.

Simboliþka vrijednost prirodnih i kulturnih elemenata je od lokalnog znaþaja.

12. Krajobrazno podruþje: Sjeverna obala – Malostonski kanal

4

Zbog nepristupaþnosti prostor se odlikuje visokim stupnjem oþuvanosti prirode, pa su razvedena obala, šumski pokrov i razigrani reljef gotovo potpuno netaknuti, a podruþje spada u strogi rezervat prirode u moru. Naselje nema ulogu prostorne dominante, veü je uklopljeno u krajobraz.

Prostor Sjeverne obale - Malostonskog kanala je predio sa niskom prostornom kompleksnosti, pa je konaþna ocjena nešto umanjena u odnosu na ocjenu javnosti. Kako javnost doživljava Malostonski kanal kao bitan dio pelješkog podruþja u gospodarskom pogledu, može se pretpostaviti da je to razlog visokoj ocijeni podruþja.

13. Krajobrazno podruþje: Podruþje Mutni do

3-4

Prirodna oþuvanost prostora sa toþkastim elementima poljoprivrednog krajobraza u ponikvama þini vrijednost ovog podruþja.

Unatoþ priliþno jednostavnom krajobrazu u cjelini, ovo je podruþje koje ima vrlo zanimljive elemente toþkastog karaktera. Ponikve su unutar istraživanog prostora jako rijetka pojava, pa su to prostorni elementi visoke vrijednosti koji su još uvijek mjestimice vitalni jer se obraÿuju.

Stoga je konaþna ocjena viša od ocjene javnosti.

14. Krajobrazno podruþje: Ponikve

3-4

Poljoprivredne površine polja i naselja su potpuno prilagoÿene terenu. Zapuštanje poljoprivrednih površina i razvijanje prirodne vegetacije unutar polja smanjuje prostornu kompleksnost, ali i vidljivost strukture kulturnog krajobraza. Zbog toga je konaþna ocjena snižena u odnosu na inicijalnu ocjenu projektnog tima.

15. Krajobrazno podruþje: Podruþje Suho polje

3-4

Zabaþenost podruþja je uzrokovala visoki stupanj oþuvanosti prirodne osnove podruþja koja je mjestimice degradirana požarima. Vizualnoj kvaliteti mjestimice doprinose manje površine sa vinogradima.

89

16. Krajobrazno podruþje: Prapratno – podruþje Dole

4

Dominantne tradicionalne poljoprivredne površine vinograda u uravnoteženom su odnosu sa prirodnim prostornim uzorcima. Unatoþ visokom udjelu terasiranih površina, one stvaraju visoki stupanj prostornog reda i harmoniþnosti. Iako je plaža Prapratno zaštiüeni krajolik, u poþetnoj je fazi devastacije zbog apartmanizacije i trajektne luke.

Simboliþka vrijednost kulturnih elemenata je od regionalnog znaþaja.

Konaþna ocjena je nešto niža od ocjene javnosti jer je to prostor koji je mjestimice jako devastiran. Pretpostavlja se da je visoka ocjena javnosti proizlazi iz þinjenice da se tamo nalazi poznato kupalište lokalnih ljudi. Nažalost, unatoþ zaštiti krajobraza uvale Prapratno, ona je devastirana izgradnjom trajektnog pristaništa i pristupnih cesta, kao i izgradnjom objekata na samoj obalnoj liniji.

17. Krajobrazno podruþje: Podruþje Stonskog polja i kanala

5

Visoka vrijednost ovoga podruþja dolazi iz sklopa razliþitih prostornih elemenata. Prisutnost velikog broja raznolikih uzoraka þini prostor kompleksnim, ali istovremeno þitljivim. Podruþje se odlikuje visokim stupnjem prostornog reda, te harmoniþnošüu kulturnih i prirodnih elemenata.

Dominantan prostorni element je gradiü Ston i solana, koji su potpuno uklopljeni u prostor, a unatoþ mjestimiþnim degradacijama, još uvijek oþuvani. Dijelovi Stonskog polja se postupno zapuštaju, ali unatoþ tome pretpostavlja se da ono sadrži vrlo vrijednu parcelaciju još iz rimskog razdoblja. Grad Ston je zaštiüen kao povijesna urbana jezgra, a nalazi se na pristupnoj listi kulturnih dobara svjetske baštine (UNESCO). Zbog svega ovog je ovaj prostor dobio najveüu konaþnu ocjenu.

Simboliþka vrijednost prirodnih vrijednosti je lokalnog znaþaja, a kulturnih elemenata od nacionalnog znaþaja.

18. Krajobrazno podruþje: Malostonski zaljev

4

Uzorak tradicionalnih naselja i poljoprivrednih površina, koje su prilagoÿene razigranom reljefu, stvara visoko kvalitetan prostor koji je mjestimice oznaþen poþetkom degradacije zbog novije izgradnje na obali. Gradiü Mali Ston je zaštiüen kao povijesna urbana jezgra, a nalazi se na pristupnoj listi kulturnih dobara svjetske baštine (UNESCO).Podruþje spada u strogi rezervat prirode u moru.

Simboliþka vrijednost prirodnih elemenata je od regionalnog znaþenja, a kulturnih elemenata od nacionalnog znaþaja.

Unatoþ vrlo vrijednim kulturnim i prirodnim krajobrazima podruþja, konaþna ocjena je umanjena u odnosu na ocjenu javnosti zbog degradiranosti južne obale. Degradacija se oþituje neprimjerenom izgradnjom uz zaštiüeni urbanistiþki kompleks Malog Stona, koji je na pristupnoj listi za zaštitu UNESCO-a.

19. Krajobrazno podruþje: Konštari – Zamasline-zaleÿe

3

Prostor je na višem stupnju zapuštenosti, þemu doprinosi i þinjenica da dio još uvijek nije razminiran. Nema prepoznatljivih struktura i odnosi izmeÿu prostornih elemenata su nejasni. Šljunþara predstavlja vidljivu prostornu degradaciju. Stoga je inicijalna ocjena projektnog tima umanjena.

90

20. Krajobrazno podruþje: Jugoistoþna obala

4-5

Zbog zabaþenosti podruþja, naselja i poljoprivredne površine su djelomiþno zapuštene. Oni stvaraju harmoniþnu sliku prostora, gdje se nadopunjuju sa razigranim reljefnim formacijama.

Vrlo razvedena obala vrlo je vrijedna sastavnica podruþja.

Simboliþka vrijednost prirodnih elemenata je od regionalnog znaþaja, a kulturnih od lokalnog znaþaja.

5.2.1

Grafiþki prilozi

Karta XVIII Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:100 000) Karta 18a. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000) Karta 18b. Karta vrednovanja krajobraznih podruþja (M 1:25 000)

91

6. Ranjivost krajobraza 6.1 Metoda rada Preventivna zaštita okoliša u prostorno-planskom kontekstu znaþi spreþavanje šteta ili degradacija kvaliteta krajobraza (postojeüih i potencijalnih) koje bi mogle nastati u okolišu ako bi se ostvarila odreÿena djelatnost u prostoru, tj. izveo odreÿeni zahvat u prostor.

Metodološko ishodište zaštitnog planiranja je stoga potencijalni utjecaj na kvalitete okoliša koji bi mogao nastati s obzirom na planirani razvoj odreÿene ljudske aktivnosti ili djelatnosti. Utjecaj na okoliš nastaje kada se predviÿa promjena krajobraza u fiziþkom smislu, te ne manje važno, kada se takvoj promjeni pripiše znaþenje ili vrijednost.

Moguünost za smanjenje negativnog utjecaja na kvalitete okoliša koja stoji na raspolaganju je traženje optimalne lokacije za odreÿenu djelatnost ili traženje prostornih alternativa pojedinaþnog zahvata.

Razvoj metoda zaštitnog planiranja rezultirao je tzv. dvojnom analizom prostora, koja ima ishodište u sustavnom pristupu rješavanju zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju i modeliranju. Model je zapravo prikaz sustava kvaliteta okoliša i alat za suoþavanje s kompleksnim sustavom kao što je krajobraz i þovjekove aspiracije prema njemu, i sve to u kontekstu planiranja, s obzirom da se relacije odnose na buduünost realnog svijeta, koje u sadašnjoj realnosti nije moguüe znanstveno utvrditi.

Traženje moguünosti ili modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša znaþi simuliranje moguüih utjecaja djelatnosti na njegove kvalitete. Ono daje moguünost procjene prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti na osnovi logiþkog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete veüi – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji.

Model ranjivosti je vrijednosna i specifiþna prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Zaštitni zahtjevi koji su analizirani definirani su projektnim zadatkom i ukljuþuju: vizualne kvalitete krajobraza, ekološke (prirodne) kvalitete krajobraza i kulturne kvalitete krajobraza.

Koraci u procesu modeliranja ranjivosti kvaliteta krajobraza bili su: identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz konceptualno opredjeljenje triju podmodela ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane kada bi odreÿeni razvoj bio implementiran u prostor analiza odnosa izmeÿu utjecaja pojedinog razvojnog pritiska ili djelatnosti na sastavnice okoliša i njihove kvalitete kalibracija vrijednosti - promjena okoliša vs. utjecaj na okoliš priprema baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata kojima su se modelirale tri specifiþne kvalitete krajobraza modeliranje vrijednosti u GIS okruženju, gdje je homogena prostorna jedinica bila veliþine 10x10 m, služeüi se vrijednosnom skalom ocjena (1-5), gdje 1 predstavlja najmanju vrijednost ili traženu kvalitetu, a 5 najvišu.

92

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

prostorni podaci

priprema modela MODELI RANJIVOSTI Djelatnost I Djelatnost II

Ukupni MODEL RANJIVOSTI za lot

Djelatnost III

Slika 80. Hodogram postupka izrade modela ranjivosti

Kao što je prikazano na dijagramu (Slika 80.), nakon obrade prostornih podataka i postavljanja osnovnih postavki modela (dimenzije osnovne podatkovne jedinice, granice obuhvata, strukture, itd.), pristupilo se izradi modela ranjivosti za tri odabrane djelatnosti (pritiska) na prostoru obuhvata, te njihovom udruživanju u ukupni (združeni, konaþni) model ranjivosti.

Naþin udruživanja matrica u podmodele ranjivosti, te podmodela ranjivosti u konaþni model ranjivosti (Slika 81.), definiran je tipom korištenih podataka i logikom podmodela. Može biti temeljen na aritmetiþkom postupku - pomoüu funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ruþnim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. Konaþan rezultat udruživanja u model ranjivosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne ranjivosti u matrici skale ocjena od 0-5.

Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti vizualnih, kulturnih i prirodnih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske. Na združenoj karti je vidljivo koja su krajobrazna podruþja najranjivija s obzirom na identificirane pritiske. Na kraju je izvršena usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Rezultati svih analiziranih, tj. simuliranih kvaliteta krajobraza (prirodne, vizualne, kulturne) dobivenih na osnovi definiranih koncepata mogu biti podloga za daljnje "usavršavanje".

Modeliranje upravo omoguüuje povratak u simulirano stanje na naþin da se u njega ukljuþe razliþiti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili struþnim znanjima.

93

Matrice ranjivosti s kalibracijom vrijednosti

Podmodeli ranjivosti

prirodne kvalitete krajobraza kulturne kvalitete krajobraza 0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-500 m

3

500-700 m

4

700+ m

5

model ranjivosti za DJELATNOST I

vizualni potencijal prostora

vidljivost podruþja

vizualne kvalitete krajobraza

PRIMJER Udaljenost od: Gradske stambene povrsine

model ranjivosti za DJELATNOST II

model ranjivosti za DJELATNOST III

KONAýNI MODEL RANJIVOSTI

Slika 81. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u konaþni model ranjivosti

6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz Identifikacija razvojnih pritisaka proizašla je iz analize tekstualnih i prostornih/grafiþkih odluka sadržanih u prostornim planovima ureÿenja gradova/opüina. Temeljila se na kriteriju najveüe važnosti ili najveüega stupnja potencijalnog negativnog utjecaja. Odabir je razmatran i verificiran unutar radne grupe postupkom "brain storminga", odnosno temeljio se na razgovoru izmeÿu þlanova tima.

Glavni razvojni zahtjevi i pritisci na krajobraz promatranog podruþja su: 1. Širenje graÿevinskog podruþja naselja (privremeno i stalno stanovanje) 2. Izgradnja cestovne infrastrukture 3. Izgradnja turistiþkih naselja i marina

6.3 Model ranjivosti prostora - koncept Za konceptualizaciju ranjivosti unaprijed su odabrani podmodeli vizualne, prirodne i kulturne kvalitete krajobraza. Stoga su analizirane prostorne karakteristike s obzirom na kvalitete okoliša koje zahvati identificiranih djelatnosti umanjuju negativnim utjecajima. Kvalitete okoliša su predstavljene prostornim karakteristikama s obzirom na raspoloživu bazu prostornih podataka i izvedene podatke.

Prilikom izrade modela dostupna je bila sljedeüa baza podataka: 94

GEOLOGIJA -

K-vapnenci Pg-vapnenci Pijesci Pješþenjaci, siltiti, lapori, konglomerati Vapnenci i dolomiti vs.

GEOMORFOLOGIJA -

Zaobljeni vrh - manji Kupasti vrh - veüi Kupasti vrh - manji Ponikva - veüa (opüenito) Ponikva - manja (opüenito) Krš - goli (opüenito) Rasjed - znaþajniji (opüenito) Greben - uski nerašþlanjeni Strmac Jaruga Derazijska dolina Zaravan na karbonatima – disecirana

-

Suha dolina Obala - stjenovita Obala - šljunci Obala - mulj i gline Krško polje Uvala - krška Deluvij Pijesci (akumulati)

HIPSOMETRIJA -

0 - 10m 10 - 30m 30 - 50m 50 - 100m 100 - 150m 150 - 200m 200 - 250m 250 - 300m 300 - 350m 350 - 500m 500 - 1000m

NAGIBI -

0 - 2° 2 - 5° 5 - 12° 12 - 20° 20 - 32° 32 - 55° 55 - 90°

NAGIBI-obala - 0 - 32° niska - 32 - 55° strma - 55 - 90° klifovi

HIDROLOGIJA -

cisterna u kojoj povremeno ima vode crpka za vodu þesma, slavina izvor manje obilnosti rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode zdenac, bunar

HIDROGEOLOGIJA - propusnost - dobra - osrednja

PEDOLOGIJA - Antropogeno na kršu: Smeÿa tla na vapnencu i dolomitu, Crvenice, Crnica vapnenaþko dolomitna, Koluvij - Crnica vapnenaþko dolomitna: Smeÿe na vapnencu i dolomitu, Rendzina na trošini vapnenca, Lesivirano na vapnencu i dolomitu - Moþvarno glejno, djelomiþno hidromeliorirano: Koluvij s prevagom sitnice, Rendzina na proluviju, Pseudoglej na zaravni, Pseudoglej-glej - Naselja - Rendzina na dolomitu i vapnencu: Smeÿe na vapnencu, Lesivirano na vapnencu, Crnica vapnenaþko dolomitna - Smeÿe na vapnencu: Crnica vapnenaþko dolomitna, Rendzina, Lesivirano na vapnencu, Crvenica, Rigolana tla krša, Eutriþno smeÿe, Sirozem na laporu - Smeÿe na vapnencu: Crvenica tipiþna i lesivirana, Crnica vapnenaþko dolomitna, Rendzina na trošini vapnenca, Lesivirano na vapnencu, Kamenjar, Rigolano

95

POVRŠINSKI POKROV -

Povremene stajaüice Obrasle obale površinskih kopnenih voda i moþvarna staništa Neobrasle i slabo obrasle stijene Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana/Bušici Bušici Mješovite, rjeÿe þiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike Stenomediteranske þiste vazdazelene šume crnike Muljevita morska obala Pjeskovita morska obala Šljunkovita morska obala Stjenovita morska obala Izgraÿene i konstruirane obale Zapuštene poljoprivredne površine Mozaiþne poljoprivredne površine Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije Tradicionalni maslinici Intenzivni vinogradi Travnati sportski tereni za igre s loptom Kampovi

-

Aktivna seoska podruþja Seoske javne graÿevine Seoske gospodarske zgrade Napuštena seoska naselja Urbanizirana seoska podruþja Pojedinaþne vikendice Gradske stambene površine Gradske zidine i ostaci starih utvrda Seoska groblja Industrijska i obrtniþka podruþja Površine za cestovni promet Solane

NASELJA

CESTE - kategorije -

državna županijska lokalna ostale

KULTURNA BAŠTINA -

arheološki lokalitet - kopno civilna graÿevina gradsko naselje ruralna cjelina sakralna graÿevina urbana cjelina

CESTE - tip - asfaltirana - makadam

ZAŠTIûENA PODRUýJA - Strogi rezervat - Zaštiüeni krajolik - Park prirode (predloženo)

PARCELACIJA -

96

Asimetriþne, široke terase Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela Polja asimetriþne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima Polja simetriþne, izdužene parcelacije Simetriþne, izdužene, široke terase Simetriþne, izdužene, uske terase Suhozidi organskog oblika Suhozidi organskog, izrazito izduženog oblika Suhozidi ovalnog oblika Suhozidi poligonalnih oblika Suhozidi, asimetriþne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih oblika Suhozidi, simetriþne, izdužene parcelacije Suhozidi, simetriþne, pravokutne parcelacije

6.3.1

Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

Ranjivost prirodnog okoliša proporcionalna je poveüanju udaljenosti prirodnih znaþajki od raznih antropogenih formi. Pojavom ljudskom rukom stvorenih struktura u prostoru smanjuje se prirodnost, samoodrživost, vizualna vrijednost i druge prirodne kvalitete. Odmicanjem od antropogenog izvora kvaliteta raste kvaliteta okoliša, te se ranjivost poveüava. Vrednovanjem atributa prostornih znaþajki, npr. podatka o površinskom pokrovu reklasifikacijom u ocjene 0-5, ovisno o ranjivosti pojedinog tipa pokrova za neku djelatnost, te udaljenosti istih od antropogenog utjecaja ocjenama od 0-5, dobivamo matrice ranjivosti prostora. Na ovaj naþin modelirane su i ostale kvalitete krajobraza.

Modelirana kvaliteta u podmodelu prirodnih kvaliteta krajobraza bila je prirodnost okoliša (hidrosfere, biosfere, pedosfere), a glavna analizirana prostorna znaþajka bila je oþuvanost i kompleksnost biotopa. Korišteni su podaci o tipu površinskog pokrova; površinskim vodama i udaljenosti od voda; bonitetu, tipu i propusnosti tla i nepoželjne blizine pojava u prostoru koje umanjuju prirodnost (negativni ljudski utjecaji).

Podmodel ranjivosti prirodnih kvaliteta raÿen je posebno za svaku djelatnost.

6.3.2

Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Modelirana kvaliteta bila je izvornost kulturnog izriþaja u prostoru. Analizirane prostorne znaþajke bile su tradicionalni naþin poljoprivrednog korištenja tla (parcelacija, polja, suhozidi...), lokaliteti kulturne baštine (objekti tradicionalne arhitekture, arheološki lokaliteti i drugi specifiþni lokaliteti za podruþje obuhvata) i blizina autohtonog površinskog pokrova.

Podmodel kulturnih kvaliteta modeliran je za cijelo podruþje obuhvata i ugraÿivan je kao zajedniþka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti.

6.3.3

Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Provedena je analiza vidljivosti podruþja obuhvata s najvažnijih prometnica i panoramskih toþaka definiranih u prostorno-planskoj dokumentaciji opüina i gradova na podruþju obuhvata.

Na vidljivom dijelu podruþja se zatim pristupilo vrednovanju površinskog pokrova s obzirom na þitljivost i snagu vizualnih kvaliteta: oblika, forme, boje, teksture i strukture.

Takoÿer je vrednovan vizualni potencijal cijelog podruþja, bez obzira na njegovu vidljivost.

Ulazni podaci su bili dinamika reljefa (veüa razvedenost terena na jedinici površine je znaþila veüu dinamiku), te podatak o površinskom pokrovu. Vizualni potencijal se vrednovao kao srednja ocjena bliskog, srednjeg i dalekog plana promatranja pojedinog elementa površinskog pokrova na terenu razliþite dinamike.

Rezultati tih dvaju analiza su zatim spojeni, þime je uz prikaz potencijala prostora dodatno naglašen i najvidljiviji prostor.

Podmodel vizualnih kvaliteta modeliran je za cijelo podruþje obuhvata i ugraÿivan je kao zajedniþka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti

97

6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti 6.4.1 Izgradnja cestovne infrastrukture 6.4.1.1 Pojavni oblici djelatnosti Prostornim planom Opüine Ston i Janjina odreÿena je dionica izgradnje dionice brze ceste Ploþe –Pelješac–Rudine koja ukljuþuje i izgradnju mosta Klek–Pelješac te rekonstrukciju postojeüe ceste D414, obilaznica naselja.

Cesta ima lokalni, regionalni i državni znaþaj za razvoj.

6.4.1.2 Analiza djelatnosti Tablica 2. Cestovna infrastruktura - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša UGROŽENE KOMPONENTE

ZAHVAT Dovoz i odvoz sredstava za izgradnju infrastrukture

ýišüenje koridora

dovoz materijala

- BIOSFERA - HIDROSFERA

dovoz mehanizacije odvoz mehanizacije odvoz materijala

- BIOSFERA - VIZUALNE KVALITETE

micanje postojeüih struktura

- BIOSFERA - GEOSFERA - KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST - BIOSFERA - GEOSFERA - ATMOSFERA - KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST - VIZUALNE KVALITETE - BIOSFERA - GEOSFERA - KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST - VIZUALNE KVALITETE

sjeüa postojeüih stabala

sjeüa grmlja

Zemljani radovi

Konstrukcijski radovi

98

odvoz biljnog materijala iskopavanje zemljišta nasipavanje zemljišta i nabijanje podloge podizanje nosaþa mostova i/nadvožnjaka, ceste ili željeznice

- BIOSFERA - PEDOSFERA - BIOSFERA - GEOSFERA

PROCESI I UTJECAJI - gubitak staništa - taloženje sitnih þestica koje zagaÿuju vodu za opskrbu organizama - poveüanje buke - smanjene vizualne kvalitete okoliša - uništavanje staništa - zagaÿenje tla mazivima iz mehanizacije - gubitak staništa - promjena strukture tla - promjena migratornih linija - promjena strukture tla - promjena pokrivaþa tla i namjene prostora - gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokrivaþa tla - smanjene vizualne kvalitete

- GEOSFERA - VIZUALNE KVALITETE

- gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokrivaþa tla - smanjene vizualne kvalitete - gubitak staništa i prirodnog humusa - manja proizvodnja kisika - promjena reljefa i strukture tla - poveüanje opasnosti od erozije - gubitak staništa u pedosferi - promjena reljefa i strukture tla - moguüe smanjenje vizualne kvalitete

- GEOSFERA - BIOSFERA

- promjena strukture tla i reljefa - buka

- BIOSFERA - ATMOSFERA - GEOSFERA - BIOSFERA

UGROŽENE KOMPONENTE

ZAHVAT

Spajanje na postojeüu infrastrukturu

Korištenje prometne infrastrukture

Održavanje prometne infrastrukture

asfaltiranje

- VIZUALNE KVALITETE - PEDOSFERA - HIDROSFERA

graÿenje mostova i nadvožnjaka i nasipa gradnja pristupnih casta i odvojaka

- VIZUALNE KVALITETE - GEOSFERA

kopanje kanala za odvodnju prikljuþivanje na postojeüe sustave odvodnje potrošnja nafte

- BIOSFERA - GEOSFERA - ATMOSFERA - BIOSFERA - GEOSFERA - HIDROSFERA - PEDOSFERA

PROCESI I UTJECAJI - moguüe smanjenje vizualne kvalitete - smanjivanje propusnosti tla za vodu - promjena strukture tla - moguüe smanjenje vizualne kvalitete - destabilizacija matiþne podloge - promjena migratornih linija - promjena strukture tla - veüa zagaÿenost zraka zbog prometovanja - promjena migratornih linija - promjena strukture tla - promjena strukture tla - promjena vodnog režima okoline

- ATMOSFERA - HIDROSFERA - GEOSFERA

- zagaÿenje zraka - taloženje olova u vode i tlo, te vegetaciju

emisija štetnih plinova

- ATMOSFERA - GEOSFERA - HIDROSFERA

prometovanje

-

asfaltiranje

- GEOSFERA - ATMOSFERA

þišüenje kanala uz cestu

- BIOSFERA - HIDROSFERA

popravci asfalta na cesti zimsko održavanje /posipanje soli

- BIOSFERA - ATMOSFERA

- zagaÿenje zraka - izumiranje životinja i biljaka - taloženje štetnih þestica u površinske vode i vegetaciju - zagaÿenje zraka - unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka i oneþišüenim poplavnim vodama - negativan psihološki utjecaj na živa biüa zbog buke i neugodnih mirisa - buka - nestanak tradicionalnih poljoprivrednih površina - s manjene vizualne kvalitete - vibracije i buka - smanjena propusnost tla - grijanje zraka - uništavanje bioraznolikosti - buka - promjena vodnog režima podruþja - zagrijavanje zraka - buka - buka strojeva i neugodan miris - zagaÿenje podzemnih voda i organizama te zasoljavanje tla - uništavanje biljaka neotpornih na sol

ATMOSFERA GEOSFERA HIDROSFERA BIOSFERA TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE - VIZUALNE KVALITETE - KULTURNI OBJEKTI

- BIOSFERA - GEOSFERA - HIDROSFERA

6.4.1.3 Utjecaj na okoliš HIDROSFERA Prometna infrastruktura ima gotovo jednak negativan utjecaj na ekološke þimbenike u fazi izgradnje kao i u fazi funkcioniranja. Skidanjem površinskog pokrova tla poveüava se procjeÿivanje oneþišüene vode (þestice graÿevinskog materijala, goriva i maziva iz strojeva) sa gradilišta u dublje slojeve, što prijeti zagaÿenju podzemnih voda. Bez površinskog pokrova olakšava se otjecanje padalina do postojeüih površinskih voda, te se poveüava moguünost oneþišüenja. Izravan negativan utjecaj proizlazi iz širenja þestica prašine, olova, maziva i ulja 99

koje se tijekom vremena sedimentira u vodi i ugrožavaju kvalitetu vode, a posljediþno i živi svijet. Postavljanje sustava za odvodnju slivnih voda sa cesta mijenjaju vodne odnose na širem podruþju. Za vrijeme velikih padalina, kada odvodni sustav ne može podnijeti koliþinu vode koja pritjeþe, sva oneþišüenja sa prometnica bujicom üe se sliti u površinske vode (potoci, rijeke, jezera).

GEOSFERA Izgradnja prometne infrastrukture ima znaþajan utjecaj na geologiju tla, pogotovo pedološku kvalitetu tla - strukturu, teksturu, propusnost i sl. Skidanje vegetacije i površinskog sloja tla pri iskopavanju prometne trase i njegovo prenošenje, te izgradnja nasipa, poveüava moguünost erozije tla i narušava prirodan izgled reljefa. ýinjenica da u procesu izgradnje i funkcioniranja ceste nastaju oneþišüavajuüe tvari (þestice graÿevnog materijala, olovo, ulja, nafta, asfalt) koje se talože na tlo u okolišu ili ispiru prilikom oborina, te raznose vjetrom, bitno utjeþu na staništa pedosfere i biološke uvjete na površini, kao i na samu kvalitetu tla. Posebno su ugrožena vodopropusna tla koja dopuštaju zagaÿenja do najdubljih slojeva i procjeÿivanje u podzemne vode.

Cestovna infrastruktura, kao i u sluþaju hidrosfere, negativno utjeþe na pedosferu zbog unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka i oneþišüenim poplavnim vodama. Na oneþišüenom tlu rijetko se razvija zdrava vegetacija, a time je i prisutnost životinja smanjena. Izgradnjom nosaþa za mostove i nadvožnjake, te probijanjem tunela, vrši se pritisak na matiþnu stijenu i ugrožava njen stabilitet.

ATMOSFERA Utjecaj na temperaturu, vlagu, tlak i udio elemenata u zraku u fazi izgradnje je velik, ali se oþituje na makrorazini. Ukoliko trasa prometnice prolazi šumskim podruþjem, negativan utjecaj izražen je u smanjenju proizvodnje kisika zbog sjeþe stabala za trasu ceste, ali i za okolni prostor kojim manevriraju radni strojevi. U fazi funkcioniranja izraženo je poveüanje emisije štetnih plinova i þestica prašine.

BIOSFERA Izgradnjom prometne infrastrukture ponajprije se utjeþe na vegetaciju nekog podruþja zbog njenog krþenja, a samim time utjeþe i na životinjski svijet, odnosno biotope i zajednice na tome podruþju.

Tijekom faze pripremnih radova izgradnje biotopi se u potpunosti mijenjaju zbog krþenja vegetacije i mijenjanja postojeüih struktura, a najuoþljiviji je prostor krþenja visoke vegetacije šuma, jer one zadržavaju najveüi biodiverzitet. Eventualno postojanje vodenih sustava u blizini trase bilo bi pod snažnim utjecajem zagaÿenja zbog þestica graÿevinskog materijala i olova, što se negativno oþituje na živi svijet.

Prometnice na neki naþin uvijek presijecaju migratorne putove mnogih životinja, a meÿu ostalim, migraciju životinja potaknut üe buka strojeva i prometa, dok üe širenje štetnih plinova u okolici rezultirati nestankom izuzetno osjetljivih vrsta biljaka i životinja . Štetni plinovi iz ispušnih cijevi automobila uglavnom se nakupljaju u okolnoj vegetaciji, što ima znaþajan utjecaj na rast i kvalitetu bilja.

100

6.4.1.4 Utjecaj na kulturnu baštinu TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Tradicionalne poljoprivreda bazira se na tradicionalnim maslinicima i vinogradima, voünjacima, te raznim oblicima polja i suhozida i bilo kakvo krþenje za potrebe izgradnje predstavlja najizravniji i najjaþi negativni pritisak. Negativni utjecaj svakako se oþituje u izgradnju brzih prometnica u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina, koje üe zbog otrovnih plinova i teških kovina utjecati na prirodnost i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda na tim podruþjima. Tako üe se smanjiti želja i trud proizvoÿaþa da nastave sa uzgojem istih kultura na tome podruþju, što üe s vremenom zasigurno promijeniti tradicionalnu sliku kraja.

U svakom sluþaju, treba napomenuti da je prometna infrastruktura jedan od osnovnih elemenata za privlaþenje gradnje i investicija, stoga bi takav prostor, bogat tradicionalnim naþinom proizvodnje, vrlo vjerojatno nestao pod pritiskom napretka.

KULTURNO POVIJESNI OBJEKTI Kulturno-povijesni objekti obuhvaüaju arheološke lokalitete, stare gradske jezgre, te sakralne objekte, a najveüi pritisak imaju kada se nalaze u neposrednoj blizini brzih prometnica, jer zbog velike koliþine oneþišüavajuüih þestica i plinova koje sedimentiraju, može doüi do uništavanja njihovoga površinskog sloja. Znaþajan utjecaj mogu imati i vibracije od koliþine prometa na brzim cestama. Buka i neugodni mirisi svakako neugodno utjeþu na psihološki osjeüaj ljudi u tom podruþju.

KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST Mozaiþne poljoprivredne površine, te mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije i šuma mogu se uništiti izgradnjom prometne infrastrukture na tom podruþju, koja pridonosi površinskoj devastaciji tla, te vizualno odvaja proizvodne cjeline. Tada se, osim same slike kraja i krajobrazne raznolikosti, smanjuje i bioraznolikost, dolazi do degradacije pedosfere i hidrosfere u sluþajevima velikoga oborinskog ispiranja oneþišüenja, olova i ispušnih plinova, te sedimentiranja oneþišüavajuüih þestica nošenih vjetrom.

6.4.1.5 Utjecaj na vizualne kvalitete Vizualne kvalitete nekog podruþja þine prirodni, kulturni i tradicionalni elementi. Izgradnja prometnica specifiþna je djelatnost koja ima velik utjecaj na vizualnu kvalitetu podruþja kojim prometnica prolazi. Zbog linearnog oblika i dužine kojom prolazi kroz prostor (ovisno o tipu ceste koja se gradi), gotovo je nemoguüe izbjeüi negativan utjecaj, pogotovo kada se prometnica nalazi na veüim nagibima s razvedenim reljefom ili kada presijeca monolitan površinski pokrov (šumski sklop, kamen), što je þini izrazito uoþljivom u prostoru. Bilo da se radi o prirodnom ili veü izgraÿenom okruženju, pristup izgradnji mora biti takav da se ili prilagodi postojeüim oblikovnim ili prirodnim strukturama, ili pronaÿe lokacija koja nema „uvjeta gradnje“ ili je na vizualno nepristupaþnom podruþju.

101

6.4.2 Privremeno i stalno stanovanje 6.4.2.1 Pojavni oblici djelatnosti Prostornim planom opüina Ston i Janjina planira se širenje zona za privremeno i stalno stanovanje.

6.4.2.2 Analiza djelatnosti Tablica 3. Stanovanje - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša ZAHVAT - raskrþivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja nove komunalne infrastrukture / prikljuþivanje - izgradnja boravišnih objekata - izgradnja gospodarskih i servisnih objekata - izgradnja cestovnih prometnica - izgradnja garaža / parkirališta - izgradnja pješaþkih putova i površina

- boravak ljudi - kretanje, rekreacija i odmor

UGROŽENE KOMPONENTE (-) Pedosfera (-) Biosfera

(-) Hidrosfera

- izmjena strukture tla - poveüanje nepropusnih površina - gubitak staništa i isušivanje moþvara (ptice, sisavci, gmazovi) - izmjena pokrivaþa tla - promjena migratornih linija i fragmentacija staništa - površinske otpadne vode Æ vodena tijela

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Karakteristiþna slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza

- (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - nestanak tradicionalnog naþina života i vrijednosti

(-) Biosfera (-) Prirodna baština

- pritisak na sustave odvodnje Æ podzemne vode Æ površinske vode - porast broja algi - izmjena ekosustava (kopnenih, vodenih) - unos novih vrsta - promjena ponašanja faune - ošteüenja podmorske i kopnene flore i faune - ugrožavanje staništa ptica, malih sisavaca, gmazova - nestanak rijetkih biljki - šumski požari - degradacija boravišne kvalitete voda (cvjetanje) - izlijevanje nafte, ulja i kemikalija - površinske otpadne vode Æ podzemne vode Æ vodena tijela - porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda - pesticidi, herbicidi Æpodzemne vode Æ vodena tijela - porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda - (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta

(-) Tlo (-) Hidrosfera - prometovanje ljudi i dobara po javnim površinama i prometnicama

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- izgradnja i održavanje rekreacijskih površina i objekata i ozelenjivanje boravišnog okoliša - izgradnja i održavanje parkovnih površina i sportskih terena i igrališta - odvodnja otpadnih voda

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

102

PROCESI I UTJECAJI

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Hidrosfera

- ubrzavanje eutrofikacije vodnih sustava u neposrednoj blizini

6.4.2.3 Utjecaj na okoliš HIDROSFERA Izgradnja i samo korištenje stambenih zona poveüava rizik od ispuštanja ulja, nafte i otpada u okolne vode. Izgradnja stambenih zona ne odnosi se samo na zgrade, veü i na potrebnu prateüu infrastrukturu, od koje je cestovna najvažnija za razvoj, ali ima i najveüi negativni utjecaj na vode zbog sakupljanja olova suhom i vlažnom depozicijom iz zraka.

Stambena izgradnja može negativno utjecati na kvalitetu vode zbog poveüanog pritiska otpadnih voda na malom podruþju oko naselja. Poveüani pritisak na sustave odvodnje i tretiranja može uzrokovati i izravni izljev netretiranih otpadnih voda u okoliš, ali se poveüava i rizik od odlaganja krupnog ili opasnog otpada uz same vodne tokove. Otpadne vode mogu se procjeÿivati kroz tlo i ako septiþke jame nisu adekvatno konstruirane.

GEOSFERA Ovisno o tipu gradnje, vrsti tla i nagibu, postoji velika moguünost poveüanja erozije, te se samim time uništavanja staništa pedosfere i mijenjenja bioloških uvjeta na površini. U tla koja su najviše ugrožena kada je rijeþ o eroziji pripadaju regosoli, rendzine na flišu i pijescima, te organogena crnica na blokovima vapnenca.

Prilikom ureÿivanja okuünica, ako se radi o jednoobiteljskim kuüama bilo kojeg tipa, vrlo je vjerojatno da üe kopanje, dodavanje humusa i gnojidba tla veoma promijeniti pedološki sastav lokaliteta, ali i u sluþaju prekomjerne gnojidbe na pojedinim mjestima i kontaminirati tlo, što se procjeÿivanjem voda može negativno odraziti i na širu okolinu.

U procesima izgradnje, pogotovo ako je rijeþ o stjenovitom obalnom podruþju, može doüi do velike fiziþke promjene u strukturi stijena, te ako se ne izvede adekvatna sanacija, s vremenom može doüi do propadanja stijene i samim time do promjene obalnog reljefa.

Nasipavanje i iskopavanje zemljišta, te podizanje temelja, istovremeno utjeþe i na tlo i na reljef, pa se u svakom sluþaju mora uzeti u obzir da se tlo koje se iskopa iskoristi i za nasip.

Za vrijeme funkcioniranja stanovanja tlo je pod najveüim pritiskom, i to ponajviše zbog kanalizacije, koja se þesto zbog loše izvedbe procjeÿuje, zagaÿuje tlo i uništava kvalitetu tla u okolini. Osim kanalizacije, sliþan utjecaj ima i nepropisno odlaganje otpada, te se taj pritisak poveüava sa blizinom naselja.

Cestovna infrastruktura, kao i u sluþaju hidrosfere, negativno utjeþe na pedosferu zbog unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka, te oneþišüenim poplavnim vodama.

ATMOSFERA Utjecaj stambene izgradnje na temperaturu, vlagu, tlak i udio elemenata u zraku u fazi izgradnje nije velik, ali se može oþitovati na makrorazini ako bi zbog potrebe za prostorom za izgradnju došlo do krþenja šuma, te se tako smanjila proizvodnja kisika. U fazi funkcioniranja moguüe je poveüanje emisije štetnih plinova i od strane prometa i od strane stanovništva koje za grijanje koristi razne tipove goriva.

BIOSFERA Izgradnja stambenih zona primarno utjeþe na vegetaciju nekog podruþja zbog njenog krþenja, a samim time utjeþe i na životinjski svijet, odnosno biotope i zajednice na tome podruþju. Najveüi lokalni negativni pritisak ima gnojidba tla, kopanje i dodavanje humusa kod ureÿivanja okuünica jednoobiteljskih kuüa.

103

Tijekom faze izgradnje, tj. prilikom þišüenja parcela za sam proces izgradnje, biotopi se u potpunosti mijenjaju zbog krþenja vegetacije i mijenjanja postojeüih struktura. Stambeno naselje bilo kojeg oblika vrlo üe vjerojatno poveüati potrošnju vode koja opskrbljuje i životinje i biljke u okolnim podruþjima, te je vrlo vjerojatno da üe doüi do nestajanja staništa mnogih lokalnih organizama.

Prometnice koje se grade za potrebe naselja presjeüi üe migratorne putove mnogih životinja, ali üe ih, osim toga, otjerati i buka i rasvjeta stambenog naselja.

6.4.2.4 Utjecaj na kulturnu baštinu TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Tradicionalne poljoprivreda bazira se na tradicionalnim maslinicima i vinogradima, te raznim oblicima polja, terasa i suhozida. Bilo kakvo krþenje takvih površina za potrebe izgradnje predstavlja najizravniji i najjaþi negativni pritisak. Negativni utjecaj može se oþitovati i kroz izgradnju brzih prometnica za potrebe naselja u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina, koje üe zbog otrovnih plinova i teških kovina utjecati na prirod i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda na tim podruþjima. Tako üe se smanjiti želja i trud proizvoÿaþa da nastave sa uzgojem istih kultura na tome podruþju, što üe s vremenom zasigurno promijeniti tradicionalnu sliku kraja.

KULTURNO POVIJESNI OBJEKTI Kulturno-povijesni objekti pod državnom, regionalnom ili lokalnom zaštitom nemaju negativnih pritisaka od strane izgradnje, osim u sluþaju gradnje u njihovoj neposrednoj blizini. U ostalim sluþajevima je utjecaj þak i pozitivan, zbog moguüeg turistiþkog razvoja pojedinih kulturnih lokaliteta.

KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST Mozaiþne poljoprivredne površine, te mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije, mogu se uništiti stambenom izgradnjom, ali i sve þešüom prenamjenom tih površina u intenzivne poljoprivredne površine. Tada se, osim same slike kraja i krajobrazne raznolikosti, smanjuje i bioraznolikost, dolazi do degradacije pedosfere i hidrosfere u sluþajevima pretjerane hranidbe tla, te intenzivnim melioracijskim zahvatima.

6.4.2.5 Utjecaj na vizualne kvalitete Vizualne kvalitete nekog podruþja þine prirodni, kulturni i tradicionalni elementi. Izgradnja bilo kakvog stambenog tipa koja nije u skladu sa prostorom koji je okružuje, smanjuje vizualnu kvalitetu prostora. Bilo da se radi o prirodnom ili veü izgraÿenom okruženju, kao npr. stare gradske jezgre, pristup izgradnji mora biti takav da se ili prilagodi postojeüim oblikovnim ili prirodnim strukturama, ili pronaÿe lokacija koja nema „uvjeta gradnje“ ili je na vizualno nepristupaþnom podruþju.

104

6.4.3

Izgradnja turistiþkih naselja i marina

6.4.3.1 Pojavni oblici djelatnosti Prostornim planovima opüina i gradova na podruþju obuhvata planira se izgradnja novih turistiþkih zona i marina.

Turizam se definira kao „privremeno kretanje ljudi na odredišta izvan njihovih normalnih lokacija rada i boravka, aktivnosti kojima se bave za vrijeme boravka na tim odredištima, te ustanovama koje udovoljavaju njihovim potrebama“ (Mathieson & Wall, 1982.).

Stupanj utjecaja na okoliš ovisi o tipu turista i intenzitetu korištenja lokacije (Gartner, 1996.).

Dnevni turisti, koji borave na lokaciji jedan dan; ljetni (sezonski) turisti; turisti bus-tura (tranzitni) koji na lokaciji borave od nekoliko minuta do nekoliko dana.

Dnevni turisti utjeþu na okoliš putem transportnih sredstava i svojim aktivnostima. Sezonski turisti imaju sliþan uþinak, koji ima i kumulativnu komponentu, buduüi da borave na jednom mjestu duže vrijeme; no istovremeno, oni þesto imaju i pozitivan uþinak u održavanju okoliša.

Utjecaji ovise i o tipu aktivnosti; pasivne aktivnosti kao fotografija generiraju drugaþije utjecaje od vožnje gliserom.

6.4.3.2 Analiza djelatnosti Tablica 4. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša ZAHVAT - raskrþivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja nove komunalne infrastrukture / prikljuþivanje - izgradnja boravišnih objekata - izgradnja gospodarskih i servisnih objekata - izgradnja cestovnih prometnica - izgradnja garaža / parkirališta - izgradnja pješaþkih putova i površina

- izgradnja i rad marina, luka i ostalih struktura na kontaktu voda/kopno

- servisne djelatnosti, ugostiteljstvo, trgovaþka djelatnost

UGROŽENE KOMPONENTE (-) Pedosfera (-) Biosfera

(-) Hidrosfera

PROCESI I UTJECAJI - izmjena strukture tla - poveüanje nepropusnih površina - gubitak staništa i isušivanje moþvara (ptice, sisavci, gmazovi) - izmjena pokrivaþa tla - promjena migratornih linija i fragmentacija staništa - površinske otpadne vode Æ vodena tijela

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Karakteristiþna slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza

- (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - nestanak tradicionalnog naþina života i vrijednosti

(-) Biosfera (-) Voda

- izmjene vodnog režima - izmjene koncentracije hranjivih tvari - uništenje staništa - poveüanje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka - izmjene linije obale

(-) Geosfera (-) Karakteristiþna slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza (+/-) Karakteristiþna slika krajobraza (+/-) Prirodna baština

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) poveüanje standarda okolnih naselja

105

(+/-) Kulturna baština - boravak ljudi - kretanje, rekreacija i odmor (pješaþenje i plovila)

(-) Biosfera (-) Prirodna baština

(-) Tlo (-) Hidrosfera - prometovanje ljudi i dobara po javnim površinama i prometnicama

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- izgradnja i održavanje rekreacijskih površina i objekata i ozelenjivanje boravišnog okoliša - izgradnja i održavanje parkovnih površina i sportskih terena i igrališta - odvodnja otpadnih voda

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Hidrosfera

- nestanak tradicionalnog naþina života i vrijednosti - pritisak na sustave odvodnje Æ podzemne vode Æ površinske vode - porast broja algi - izmjena ekosustava (kopnenih, vodenih) - unos novih vrsta - promjena ponašanja faune - ošteüenja podmorske i kopnene flore i faune - ugrožavanje staništa ptica, malih sisavaca, gmazova - nestanak rijetkih biljki - šumski požari - degradacija boravišne kvalitete voda (cvjetanje) - izlijevanje nafte, ulja i kemikalija - površinske otpadne vode Æ podzemne vode Æ vodena tijela - porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda - pesticidi, herbicidi Æpodzemne vode Æ vodena tijela - porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda - (+) moguüa stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta - ubrzavanje eutrofikacije vodnih sustava u neposrednoj blizini

6.4.3.3 Utjecaj na okoliš POTROŠNJA RESURSA Turizam izravno poveüava pritisak na postojeüe energetske resurse: poveüava se potrošnja goriva, pitke vode, struje, a zbog poveüanog rizika od požara, smanjuju se i šumski resursi. Svi ti pritisci utjeþu na lokalnoj razini, te se dalje propagiraju na regionalnu i državnu razinu, ovisno o veliþini pritiska.

ZRAK Najveüi negativni utjecaj na zrak u turizmu proizlazi iz poveüanja automobilskog prometa, što se oþituje uz prometnice i veüe turistiþke zone.

TLA I VODE Utjecaji na okoliš nastali uslijed izgradnje objekata turistiþke industrije istovremeno su trenutni i postupni. Razvoj turizma ukljuþuje izgradnju i razvoj boravišnih objekata, cestovne infrastrukture, trgovina, restorana, turistiþkih atrakcija i interesnih objekata, apartmana neposredno uz obalu, vodoopskrbnih objekata, ureÿaja za proþišüavanje i odvodnju otpadnih voda. Pri tome su bitni i kumulativni, postupno rastuüi utjecaji, koji þesto nisu predviÿeni u razvoju prije no što postanu oþiti u okolišu (Gartner, 1996.), kao što je na primjer procjeÿivanje hranjivih tvari iz septiþkih jama u vodna tijela tijekom dugog niza godina, što ubrzava eutrofikaciju.

106

Turistiþka infrastruktura može negativno utjecati na kvalitetu vode zbog poveüanog pritiska otpadnih voda na malom podruþju turistiþkih zona. Poveüani pritisak na sustave odvodnje i tretiranja može uzrokovati i izravni izljev netretiranih otpadnih voda u okoliš. Takvi rizici su þesto sezonske naravi, pogotovo za vrhunca turistiþke sezone.

Poveüan broj vodonepropusnih površina (asfalt, beton, poploþenja) poveüava postotak suvišne površinske vode koja dolazi do vodenih tijela. Ta suvišna voda sadrži hranjive tvari, suspenzije, ulja i razne otopljene plinove. Navedene tvari takoÿer doprinose eutrofikaciji, utjeþu na rast algi, na izmjene u ekosustavu (smanjenje broja riba, ošteüenja koraljnog sustava). Poveüan broj algi (cvjetanje mora) negativno utjeþe i na turizam (izgled i miris vode može biti odbojan). (Edington & Edington, 1986.). Taj se problem dalje može poveüati uništenjem moþvarnih podruþja koja su, osim što su bogata staništa, i prirodni þistaþi takvih podruþja (Goldman, 1989.).

Izgradnja u obalnim podruþjima može imati negativan utjecaj u vidu poveüanja erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka kao posljedice izgradnje umjetnih luka. Nadalje, ove strukture mogu umanjiti vizualnu vrijednost okoliša. Izgradnja marina može izmijeniti vodni režim, koncentraciju hranjivih tvari ili uništiti staništa (Mathieson & Wall, 1982.).

Turistiþki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politiþke i ekonomske vrijednosti podruþja pomaže njihovom oþuvanju i zaštiti. Turisti žele oþuvati podruþje na kojem borave, što izravno utjeþe na politiþke odluke. (Gartner, 1996.). Ostale ekonomski koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, te trgovanja i otvaranja radnih mjesta.

IZMJENE I FRAGMENTACIJA STANIŠTA Negativne utjecaje i/ili ošteüenja ekosustava i staništa može uzrokovati turistiþka infrastruktura, turistiþke aktivnosti, rekreacijska plovila i krstareüa plovila. Plovila mogu propelerima ili izvlaþenjem na kopno izravno oštetiti vodenu vegetaciju. Izgradnja infrastrukture (marine, ceste, objekti) može uništiti staništa (pogotovo osjetljiva moþvarna staništa).

Ronjenjem i planinarenjem turisti mogu ošteüivati ili ugrožavati ekosustave ostavljanjem otpada, gaženjem vodene i kopnene vegetacije, nezakonitim iskorištavanjem vodnih resursa ili otkidanjem dijelova podmorja (školjkaša i ostale faune i/ili flore). Takvi utjecaji su maleni, ali su kumulativni – tisuüe turista kontinuirano tijekom vremena može uzrokovati znatnu štetu na velikom podruþju. Utjecaj se poveüava ukoliko se lokalno stanovništvo ukljuþi u eksploataciju podmorja u svrhu prodaje suvenira.

Utjecaj na kopnene ekosustave je takoÿer izražen – ostavljanjem otpada i uništavanjem flore.

Najveüi je i najjaþi utjecaj prilikom prvoga turistiþkog kontakta s nekim podruþjem, kada u potpunosti nestaju najosjetljivije biljke ili se smanjuje njihov broj. Posljedica takvog kumulativnog uþinka je da opstaju samo najizdržljivije biljke. Konstantni pritisak takoÿer uništava skrovišta malih sisavaca, reptila i ptica (Edington & Edington, 1986.). Upotreba drveta kao materijala za potpalu ili u druge svrhe mijenja dobnu strukturu šumskih zajednica, a paljenje vatre može uzrokovati i požare.

Ostavljanje otpada doprinosi mijenjanju lokalnog sastava tla, ometa fotosintezu pokrivajuüi biljke, te može uzrokovati oportunistiþko navikavanje faune na biološke otpatke kao hranu, kao i na navikavanje faune na ljudsku prisutnost.

Izgradnja i održavanje turistiþke infrastrukture, kao i aktivnosti turista, mogu imati raznovrsne negativne utjecaje na divlje životinje. Utjecaji turistiþke infrastrukture mogu biti izravni, npr. presijecanjem migratornih linija, ili neizravni, npr. zbog javne rasvjete ili buke.

107

Turisti ometaju divlje životinje izmjenom njihovih prehrambenih navika (izravno hranjenjem ili neizravno ostavljanjem biološkog otpada) i izmjenom staništa hodanjem/boravkom ili vožnjom po njemu.

6.4.3.4 Utjecaj na kulturnu baštinu Turizam ima utjecaj i na karakter naselja koja se nalaze uz znaþajna turistiþka odredišta. Daljnji razvoj tih zajednica može imati negativne posljedice sa društveno-kulturološko-estetskog aspekta (indiskriminarajuüi, individualni, raspršeni pristup razvoja turistiþki privlaþnog sadržaja i gubitak tradicionalnog naþina života). Prilazna podruþja turistiþkim zonama þesto bivaju popunjena raznim sadržajima (restorani, noüni klubovi, rekreacijski objekti, kiosci brze prehrane, moteli, suvenirnice). Takav scenarij je posebno izražen ukoliko važi zabrana izgradnje u samoj turistiþkoj zoni, npr. ako je rijeþ o nacionalnom parku.

Još manje vidljiv utjecaj je postupna, ali stalna transformacija podruþja iz prirodnoga u izgraÿeni okoliš. Rastom broja turista, raste i potreba za servisima i uslugama, te raste i njihov broj. S vremenom ta izgradnja zasjeni prirodne kvalitete, te se fokus turistiþke privlaþnosti pomiþe na umjetne atrakcije.

Relph opisuje ovaj proces kao „uništenje lokalnog i regionalnog krajobraza zapoþeto turizmom, te zamjenom prirodnog krajobraza konvencionalnom turistiþkom arhitekturom, sintetskim krajobrazom i pseudo-mjestima“ (Relph, 1976.).

POZITIVNI UTJECAJI Turizam þesto generira prihode izravno iz kvaliteta prirodnih ili kulturnih okruženja. Buduüi da su takva okruženja izvor prihoda, ulaganje sredstava u rekonstrukcije, održavanje ili poboljšanje tih kvaliteta može imati pozitivan utjecaj. Turistiþka infrastruktura takoÿer ima potrebu za brojnom radnom snagom, što može imati pozitivan utjecaj (zaposlenje, demografska slika, standard, prometna i komunalna infrastruktura) na okolno stanovništvo i naselja. Turistiþki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politiþke i ekonomske vrijednosti podruþja pomaže njegovom oþuvanju i zaštiti. Turisti žele oþuvati podruþje na kojemu borave, što izravno utjeþe na politiþke odluke. (Gartner, 1996.). Ostale ekonomski koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.

6.4.3.5 Utjecaj na vizualne kvalitete Turizam smanjuje estetske vrijednosti odredišta izgradnjom objekata koji su u sukobu s njihovim okruženjem, bilo ono prirodno ili kulturno, stvarajuüi „vizualno“ zagaÿenje (Andereck, 1993.; Mathieson & Wall, 1982.).

6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice Vrijednosne matrice su korištene za izravno vrednovanje poligonalnih prostornih podataka (npr. površinskog pokrova) i vrednovanje pojaseva udaljenosti od prostornog podatka. Pojedine matrice su udruživane u logiþne cjeline ili korištenjem aritmetiþkih funkcija koje zbrajaju (SUM) ili množe (PRODUCT) vrijednosti preklapajuüe prostorne jedinice ili putem dvodimenzionalnih 108

interakcijskih matrica koje omoguüuju ruþnu dodjelu vrijednosti kod preklapanja dvije matrice.

Prilikom korištenja aritmetiþkih funkcija kod udruživanje dvije ili više matrica prema potrebi su korišteni ponderi. Dodjeljivanjem pondera matrici sve vrijednosti se umnožavaju za vrijednost pondera, þime se poveüava ili održava njihova ocjena u daljnjem postupku udruživanja.

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u prilogu I, poglavlje 9.4.

6.5.1

Model ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza

Najranjiviji prostor je onaj þiji su prirodni elementi najviše diferencirani, što znaþi da ima najveüu raznolikost biocenoza, fitocenoza i ekosustava. To su npr. podruþja uz potoke, pritoke, razne šumske površine, bušici, moþvarna podruþja itd., odnosno sva podruþja gdje se na priliþno malom podruþju izmjenjuju razliþiti tipovi fitocenoza, što nužno vodi do bogatstva jedinki i vrsta biosfere (flora i fauna). Zbog suprotnih þimbenika, najmanje ranjivi su prostori u blizina naselja, industrijskih zona i infrastrukture.

6.5.1.1 Grafiþki prilozi Karta 19. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.2

Model ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza

Najranjiviji prostori su površine koje pokazuju uzorak tradicionalne poljoprivredne parcelacije, prostori oko tradicionalnih naselja, kao i svi elementi kulturne baštine. Dodatno je veüa ranjivost takvih podruþja ukoliko se nalaze blizu tradicionalnog agrikulturnog površinskog pokrova ili naþina korištenja tla (mozaiþni poljoprivredni krajobraz, vinogradi...), a manja ukoliko je podruþje blizu antropogenog elementa koji umanjuje kulturne kvalitete (npr. blizina odlagališta otpada).

6.5.2.1 Grafiþki prilozi Karta 20. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.3

Model ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza

Ranjivost vizualnih kvaliteta krajobraza rezultat je kombiniranog vrednovanja reljefne dinamike prostora i površinskog pokrova (vizualni potencijal prostora). Dodatno su vrednovane površine (na temelju vizualne zanimljivosti, odnosno meÿusobnih interakcija površinskog pokrova) vidljive s najvažnijih prometnica.

6.5.3.1 Grafiþki prilozi Karta 21. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

109

6.6 Združeni model ranjivosti Združeni model ranjivosti dobiven je spajanjem modela ranjivosti prirodnih, kulturnih i vizualnih kvaliteta krajobraza svih triju djelatnosti (širenje graÿevinskog podruþja naselja, izgradnja cestovne infrastrukture, izgradnja turistiþkih naselja i marina).

Model je jasno ukazao na definirana podruþja visoke ranjivosti.

Raspodjela ocjena je vidljiva u Tablici 5. Od ukupne površine obuhvata, 14% je procijenjeno izuzetno ranjivim (ocjena 5), a preko 55% površine visoko ranjivim (ocjena 4).

Tablica 5. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivosti Ocjene ranjivosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor

41691

2,11

2

166322

8,42

3

422081

21,37

4

1096653

55,53

5 – najranjiviji prostor

264242

13,38

Ukupna površina obuhvata: 1974838 piksela

6.6.1 Grafiþki prilozi Karta XXII Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000) Karta 22a. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000) Karta 22b. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)

6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza Vrijednosna karta krajobraznih podruþja (dobivena prikupljanjem mišljenja javnosti i mišljenja struþnjaka) prikazana je usporedno s vrijednosnom kartom dobivenom pomoüu modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Dobiveni podaci su pogodni i za statistiþku obradu i utvrÿivanje relacija izmeÿu prosjeþne ranjivosti pojedinog krajobraznog podruþja i ocjene samog krajobraznog podruþja.

Preklapanjem slojeva s obje vrijednosne karte dodatno se mogu naglasiti najranjivija podruþja u najviše ocijenjenim krajobraznim podruþjima.

6.7.1 Grafiþki prilozi Karta 23. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podruþja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:150 000)

110

7. Pogodnost krajobraza za turistiþko-rekreacijske djelatnosti 7.1 Metode rada Pogodnost krajobraza (engl. landscape suitability) za prihvat odreÿene djelatnosti koja se planira u prostoru znaþi pripisivanje vrijednosti krajobrazu ili traženje moguünosti da je prostor istovremeno nositelj dviju kvaliteta: da je nositelj najviših vrijednosti za razvoj, tj. prostor je privlaþan za razvoj djelatnosti, te da je ujedno stupanj ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane s obzirom na planiranu djelatnost najmanja.

Metoda dvojne analize prostora (analiza razvojnih moguünosti i analiza ostvarivanja zaštitnih ciljeva) temelji se, kako je reþeno, na sustavnom pristupu rješavanju zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju. Zasebno modeliranje privlaþnosti prostora i ranjivosti prostora temeljeno je na opreþnim vrijednosnim sustavima i pripadajuüim kriterijima vrednovanja. Kod privlaþnosti prostora uzima se u obzir iskljuþivo razvojni aspekt – ekonomska korist ili interes.

Kod ranjivosti kvaliteta krajobraza kriterij vrednovanja þini društveni javni interes za zaštitom prostora. One su ovdje bile zastupljene kao vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omoguüuje planerima analitiþko rasþlanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odreÿivanje pogodnosti prostora za odreÿenu planiranu namjenu – u ovom sluþaju turistiþko-rekreacijsku.

U vrednovanju kombinacija korištene su vrijednosne matrice, a skala ocjena je bila od 1 najmanje pogodno, do 5 - najpogodnije. Radni postupak procjene pogodnosti krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijske djelatnosti ukljuþivao je: analizu djelatnosti s aspekta postojeüih i potencijalnih kvaliteta prostora koje su nositelji turizma i rekreacije – tj. konceptualizaciju modela privlaþnosti za razvoj turistiþko-rekreacijske djelatnosti u podruþju obuhvata pripremu baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata modeliranje privlaþnosti prostora za razliþite vrste turistiþko-rekreacijske namjene koje su sadržane u PPUG/O, koje je izvedeno u istoj veliþini homogene prostorne jedinice kao i kod modeliranja ranjivosti - 10x10 m modeliranje pogodnosti – združivanjem karte privlaþnosti i karte ranjivosti preuzete iz rezultata prethodne faze – ranjivost krajobraza (Slika 82.).

111

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

prostorni podaci

priprema modela MODELI RANJIVOSTI Djelatnost I Djelatnost II

MODEL PRIVLAýNOSTI Model privlaþnosti: turizam i rekreacija

Ukupni MODEL RANJIVOSTI za lot

Djelatnost III (turizam i rekreacija)

MODEL POGODNOSTI turizam i rekreacija

Slika 82. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti

Prilikom odreÿivanja pogodnosti krajobraza, i to kao vrijednosne kategorije, uzimali su se razliþiti naglasci ili aspekti takvog vrednovanja. Naime, odreÿivanje pogodnosti izvedeno je u 3 moguüe varijante: naglasak na više zaštitnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (zaštitni model pogodnosti); naglasak na više razvojnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (razvojni model), te kompromisno ocjenjivanje (istoimeni model).

Metodološki, rezultati analitiþke faze ispitivanja pogodnosti krajobraza unutar procesa prostornog planiranja (u kojemu je ugraÿen zahtjev za zaštitom prostora, krajobraza i okoliša) obraÿenih u ovom prostoru ne predstavljaju osnovu za donošenje struþne odluke o optimalnom prostornom smještaju turistiþko-rekreacijske djelatnosti. Za takvu odluku trebalo bi suoþiti i vrednovati pogodnost krajobraza za druge razvojne aspiracije za i prema prostoru. S obzirom na projektni zadatak i cilj – razvoj i implementacija metoda zaštite krajobraza u procesu donošenja odluka sadržanih u planu namjene i korištenja površina – dvojna analiza prostora predlaže se kao alat.

7.2 Model privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost koncept Osnovni kriteriji definirani za konceptualizaciju privlaþnosti prostora za turizam i rekreaciju bili su: o udaljenost od morske obale: što bliže, to privlaþnije

112

Morska obala je okosnica turistiþkog razvoja, stoga je blizina obale vrlo važan faktor u generiranju privlaþnosti prostora za razvoj turizma i jedan od odluþujuüih kriterija. o povoljan nagib terena za izgradnju Odabirom što ravnijeg terena za izgradnju smanjuje se kompleksnost, odnosno troškovi izgradnje turistiþkih objekata, kako smještajnih, tako i uslužnih, a isto vrijedi i za potrebnu infrastrukturu. Ravan teren je nužan za smještaj auto-kampova (iskljuþuje se potreba za terasiranjem), a ima i manja ograniþenja u vezi s rekreacijskim potencijalom – kao što je izgradnja sportskih terena, golf igrališta i sl. o udaljenost od postojeüe infrastrukture: što bliže, to privlaþnije Postojeüa infrastruktura uvelike smanjuje troškove izgradnje. o povoljna postojeüa namjena prostora iz površinskog pokrova Tip površinskog pokrova izravno utjeþe na troškove izgradnje – npr. moþvarna podruþja poskupljuju izgradnju zbog potrebe za isušivanjem, podruþja pod gustim sklopom šume zahtijevaju uklanjanje površinskog pokrova, dok je kod izgradnje na postojeüim pašnjacima ili travnjacima takav trošak minimalan. o udaljenost od ugoÿajnih / sadržajnih elemenata: što bliže, to privlaþnije Osim blizine obale, privlaþna je i što veüa blizina ugoÿajnih, turistiþki zanimljivih elemenata površinskog pokrova (za šetnju, planinarenje, rekreaciju) kao što su šume, vode, itd.

Kriteriji su postavljeni tako da obuhvaüaju širok raspon potencijalnih tipova turizma i njegovih manifestacija u prostoru (individualni objekti, kampovi, turistiþke zone, hotelski kompleksi, marine, rekreacijski i sportski tereni, itd.).

Modeliranje na ovakav naþin omoguüuje povratak u simulirano stanje na naþin da se u njega ukljuþe razliþiti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili struþnim znanjima. Tako se u proces modeliranja mogu ukljuþiti i drugi kriteriji ili atributi prostora kao nositelji atraktivnosti prostora za neku djelatnost, u ovom sluþaju razvoj turizma.

7.3 Matrice privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Odabrani kriteriji privlaþnosti (koji su navedeni u prethodnom poglavlju) su u prostoru vrijednosno ocijenjeni pomoüu matrica (podmodela privlaþnosti), a sve su matrice udružene u zajedniþki, završni model privlaþnosti.

Matricama privlaþnosti vrijednosno se opredjeljujemo prema prije odreÿenim karakteristikama prostora privlaþnih za turistiþku izgradnju. Na primjer, pri vrednovanju udaljenosti od pojedinih kriterija za privlaþnost, pojedini pojasi udaljenosti ocjenjuju se ocjenama 0-5, pri þemu je 0 apsolutno neprivlaþno, a 5 vrlo privlaþno, dok se, primjerice, podatak o površinskom pokrovu vrednuje reklasifikacijom površinskog pokrova u ocjene 0-5, ovisno o privlaþnosti pojedinog tipa pokrova za turistiþku djelatnost.

Dobivene matrice se zatim udružuju i ugraÿuju u podmodele privlaþnosti (Slika 83.). Naþin udruživanja matrica ovisi o tipu korištenih podataka i logike podmodela. Može biti temeljen na aritmetiþkom postupku - pomoüu funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i 113

ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ruþnim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. U primjeru podmodela privlaþnosti za djelatnost turizma korištene su SUM i PRODUCT funkcije, te dvodimenzionalne matrice. Konaþan rezultat udruživanja u model privlaþnosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne privlaþnosti u matrici skale ocjena od 0-5. Pritom podruþja ocijenjena visokim ocjenama znaþe i veüu privlaþnost toga prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost.

Matrice privlaþnosti s kalibracijom vrijednosti

Podmodeli privlaþnosti

morska obala

nagib terena Kriteriji privlaþnosti

infrastruktura

MODEL PRIVLAýNOSTI ZA DJELATNOST TURIZMA i REKREACIJE

površinski pokrov i namjena

ugoÿajni / sadržajni elementi 0-400 m

5

400-1000 m

4

1000-2000 m

3

2000-3000 m

2

3000-5000 m

1

500+ m

0

PRIMJER

Udaljenost od: Pjeskovita morska obala

Slika 83. Priprema matrica privlaþnosti i povezivanje podmodela u model privlaþnosti

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u Prilogu I, poglavlje 9.5.

7.4 Rezultat - model privlaþnosti Združeni model privlaþnosti dobiven je spajanjem svih podmodela privlaþnosti prostora za turistiþko-rekreacijsku djelatnost.

Raspodjela ocjena privlaþnosti je vidljiva u tablici 6. Od ukupne površine obuhvata, oko 2% je procijenjeno najprivlaþnijim (ocjena 5), 18% površine visoko privlaþnim (ocjena 4), a preko 55% privlaþnim za razvoj turizma. Takva distribucija proizlazi iz tipa površinskog pokrova (velike površine pod šumom), što poskupljuje izgradnju (poskupljenje zahvata zbog opsežnih uklanjanja površinskog pokrova).

114

Tablica 6. Raspodjela ocjena modela privlaþnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Ocjene privlaþnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

2715

0,14

2

372828

18,88

3

1090692

55,23

4

359942

18,23

5 – najprivlaþniji prostor

25962

1,31

1 – najmanje privlaþan prostor

Ukupna površina obuhvata: 1974838 piksela

7.4.1

Grafiþki prilozi

Karta 24. Karta privlaþnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

7.5 Rezultat - model ranjivosti Združeni model ranjivosti za djelatnosti turizma i rekreacije dobiven je spajanjem prirodnog, kulturnog i vizualnog podmodela ranjivosti prostora, koji su preuzeti iz rezultata prethodne faze.

Izuzetno ranjivim procijenjeno je 10% ukupne površine (ocjena 5), 47% površine visoko ranjivim (ocjena 4), a samo oko 9% površine obuhvata procijenjeno je malo ili vrlo malo ranjivim u odnosu na turistiþko-rekreacijsku djelatnost, iz þega se može zakljuþiti da je prouþavani prostor visoko ranjiv prostor za razvoj te djelatnosti.

Tablica 7. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost Ocjene ranjivosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor

27450

1,39

2

149085

7,55

3

687606

34,82

4

922844

46,73

5 – najranjiviji prostor

204146

10,34

Ukupna površina obuhvata: 1974838 piksela

7.5.1

Grafiþki prilozi

Karta 25. Karta ranjivosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

115

7.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turistiþko-rekreacijskih djelatnosti koncept Pogodnost se, u kontekstu smještaja odreÿene djelatnosti na nekom podruþju, može opisati kao moguünost prostora za prihvaüanje razvoja djelatnosti (i svega što ta djelatnost podrazumijeva) þija je optimizacija nastala analiziranjem zadanog podruþja, izradom modela privlaþnost i ranjivosti, te pronalaskom kompromisa izmeÿu ta dva opreþna modela Spajanjem gotovog modela privlaþnosti i ranjivosti za odreÿenu djelatnost preko vrijednosne matrice dobivamo model pogodnosti.

Slika 84. Povezivanje modela ranjivosti i privlaþnosti u konaþni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacija

Dvodimenzionalnom matricom interakcije (Slika 84.) dovode se u odnos (preklapaju) vrijednosti modela privlaþnosti i ranjivosti, prateüi logiku: što veüa ocjena privlaþnosti i manja ocjena ranjivosti, to veüa pogodnost. Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utjeþe i na površinu dobivenog prostora. Stoga je poželjno stvaranje nekoliko podvarijanti, þime se omoguüuje odabir odgovarajuüeg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata, u ovom primjeru kompromisne, zaštitne i razvojne varijante.

Tablica 8. Vrijednosne matrice modela pogodnosti

1

2

3

4

5

0

0

2

3

4

5

5

1

0

1

2

3

5

5

2

0

1

2

3

4

4

3

0

0

1

2

2

3

4

0

0

1

1

2

5

0

0

0

0

0

privlaþnost

0

1

2

3

4

5

0

0

2

3

4

5

5

1

0

2

3

4

5

5

2

0

1

2

3

4

5

3

0

1

1

2

4

4

1

4

0

0

1

2

3

1

5

0

0

0

1

1

Kompromisna varijanta

0

1

2

3

4

5

0

0

2

3

4

5

5

1

0

2

3

4

5

5

2

0

2

2

4

5

5

3

0

1

2

3

4

5

3

4

0

1

1

2

3

4

2

5

0

0

0

1

2

3

ranjivost

0

Zaštitna varijanta

116

privlaþnost

ranjivost

ranjivost

privlaþnost

Razvojna varijanta

Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utjeþe i na distribuciju pogodnog prostora. Stvaranjem nekoliko podvarijanti omoguüuje se odabir odgovarajuüeg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata. Prikazane su 3 varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisna varijanta.

7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni) Kod sve tri varijante (razvojna, zaštitna i kompromisna) najveüom ocjenom pogodnosti prostora za razvoj turistiþko-rekreacijske djelatnosti nije vrednovano više od 1.4% ukupne površine prostora. Najveüe razlike u distribuciji ocjena izmeÿu tri varijante su kod ocjene pogodan prostor (3) – 9.5% za zaštitnu varijantu i 47,4% za razvojnu varijantu.

Grafiþki su prikazane i postojeüe i planirane turistiþke zone definirane prostornim planovima opüina i gradova.

Tablica 9. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijanta Ocjene pogodnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor

1056819

53,51

2 – slabo pogodan prostor

565564

28,64

3 – pogodan prostor

187704

9,5

4 – vrlo pogodan prostor

17412

0,88

5 – najpogodniji prostor

3132

0,16

Ukupna površina obuhvata: 1974838 piksela Tablica 10. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijanta Ocjene pogodnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor

497408

25,19

2 – slabo pogodan prostor

320089

16,21

3 – pogodan prostor

277466

14,05

4 – vrlo pogodan prostor

132346

6,7

5 – najpogodniji prostor

3862

0,2

Ukupna površina obuhvata: 1974838 piksela

117

Tablica 11. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turistiþko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijanta Ocjene pogodnosti

Broj piksela

% od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor

174019

8,81

2 – slabo pogodan prostor

323826

16,4

3 – pogodan prostor

935902

47,39

4 – vrlo pogodan prostor

391033

19,8

5 – najpogodniji prostor

27357

1,39

Ukupna površina obuhvata: 1974838 piksela

7.7.1 Grafiþki prilozi Karta 26. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000) Karta 27. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000) Karta XXVIII Pregledna karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:100 000) Karta 28a. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000) Karta 28b. Karta pogodnosti za turistiþko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

118

8. Mjere/smjernice za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom 8.1 Metode rada Mjere/smjernice za razvoj i zaštitu krajobraza proizašle su iz nekoliko faza. Prva faza obuhvatila je pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadajuüih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj. Na taj naþin je izvršena analiza postojeüeg zakonodavnog okvira prostornog ureÿenja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz KEK-a. Pregledom je obuhvaüen Zakon o prostornom ureÿenju i gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode i pripadajuüi podzakonski akti koji se odnose na pitanja implementacije odredbi proizašlih iz Konvencije.

U drugoj fazi analizirane su provedbene odredbe prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike. Navedeni dokumenti su analitiþki pregledani, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza.

Treüa faza obuhvatila je definiranje mjera zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja, koristeüi se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Pristup definiranju takovih mjera ukljuþivao je, kako metodološki, tako i provedbeni aspekt poboljšanja sadašnjega stanja poimanja, analiza, vrijednosnih analiza i odluka vezanih uz krajobraz za lokalnu razinu odluþivanja u procesu prostornog planiranja. Predložene mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja prostorno su specifiþne za predmetno podruþje i formulirane na naþin koji je predviÿen prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), ukljuþujuüi i 2-3 turistiþke zone predviÿene istim planovima u podruþju obuhvata.

8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadajuüih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj Zakonom o prostornom ureÿenju i gradnji (Narodne novine 76/07), te Pravilnikom o obveznom sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04), kroz osnovne dijelove planova: polazišta, ciljeve, plan i provedbene odredbe obraÿuje se krajobraz kao jedan od prostornih resursa, te je zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih cjelina kao tema prisutna u prostornim planovima svih razina. Krajobraz se, meÿutim, obraÿuje sektorski, te su nerijetko propisane mjere zaštite krajobraza i prirodnih vrijednosti u koliziji s planiranim razvojem.

Mehanizmi zaštite koji su definirani Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), kao što su procjena utjecaja na okoliš, strateška procjena utjecaja, kategorije zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode, te glavna ocjena utjecaja na prirodu, za sada ne osiguravaju adekvatnu zaštitu krajobraza.

Prethodnim raspravama o nacrtu plana u procesu izrade plana, te instrumentom javne rasprave u fazi prijedloga plana, formalno je dana moguünost ukljuþivanja javnosti u proces izrade 119

prostornih planova. Pitanje je, meÿutim, koliko je ta moguünost iskorištena za ukljuþivanje krajobrazne politike u prostorno planiranje.

Konvencijom o europskim krajobrazima zemlje potpisnice se obvezuju na provoÿenje mjera na nacionalnoj razini kroz opüe i posebne mjere, te se u odnosu na postojeüu politiku prostornog planiranja u Hrvatskoj predlažu sljedeüe mjere/smjernice za razvoj i provoÿenje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom u Hrvatskoj:

a) OPûE MJERE (þl. 5 KEK) Obveza iz KEK-a: 1. uspostava i provoÿenje krajobraznih politika koje imaju za cilj zaštitu krajobraza, upravljanje i planiranje.

Prijedlog mjera/smjernica: -

integrirati politiku upravljanja krajobrazom u postojeüu politiku prostornog planiranja, te u planiranje i korištenje prirodnih dobara, tj. sektorske politike vodnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, zaštite prirode

-

integrirati politiku planiranja krajobraza u postojeüu politiku prostornog planiranja

-

odrediti strateške ciljeve upravljanja krajobrazom i planiranja krajobraza na eksplicitan naþin.

Obveza iz KEK-a: 2. uspostava postupaka sudjelovanja javnosti, lokalnih i regionalnih vlasti, te drugih strana koje su zainteresirane za odreÿivanje i provedbu krajobraznih politika.

Prijedlog mjera/smjernica: -

uvesti mehanizme sudjelovanja šire javnosti u poþetnoj fazi procesa odreÿivanja, tj. odluþivanja o tome što je u krajobrazu vrijedno, tj. što se želi zaštititi, i to na lokalnoj razini.

Obveza iz KEK-a: 3. ugraÿivanje krajobraza u politike regionalnog i urbanistiþkog planiranja, te u politike u vezi s kulturom, zaštitom okoliša, poljoprivredom, socijalnom i gospodarskom politikom, kao i u sve druge politike koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na krajobraz.

Prijedlog mjera/smjernica: -

instrumentalizirati naþela prostorne održivosti razvitka i horizontalne integracije u zaštiti prostora u regionalnom i urbanistiþkom planiranju na naþin da se osjetljivost prostora uvaži kao metoda uvoÿenja zahtjeva za zaštitom krajobraza

-

analizirati dosadašnju uspješnost provedbe naþela prostorne održivosti razvitka i vertikalne integracije (državna-regionalna razina) u zaštiti prostora.

120

a) POSEBNE MJERE (þl. 6 KEK) Obveza iz KEK-a: Identifikacija i procjena: 1. izraditi Krajobraznu osnovu na državnoj razini a. identificirati vlastite krajobraze diljem državnog podruþja; analizirati njihove znaþajke, te snage i pritiske uslijed kojih se krajobrazi mijenjaju; primiti na znanje promjene b. procijeniti tako identificirane krajobraze, vodeüi raþuna o osobitim vrijednostima koje im pridaju zainteresirane strane i stanovništvo 2. Postupci takve identifikacije i procjene vodit üe se razmjenom iskustava i metodologije, organiziranom izmeÿu stranaka na europskoj razini.

Prijedlog mjera/smjernica Ad 1. a) -

analizirati ulogu i svrhu Krajobrazne osnove na državnoj razini u odnosu na druge alate provedbe Konvencije (strateška procjena utjecaja na okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš i modeli za razumijevanje scenarija promjena krajobraza) s obzirom na kronologiju novih znanja o pogodnim alatima, mjerilima i znanstvenim modelima za implementaciju Konvencije

-

analizirati postojeüe uzroke i zapreke koji stoje na putu ostvarivanja ciljeva Konvencije koncentrirati se na realno i praktiþki ostvarivo u granicama profesionalne tolerancije

b)

Ad 2.

- sudjelovanje nacionalnih predstavnika na radionicama, seminarima i sastancima Vijeüa Europe i diseminacija informacija domaüoj struþnoj i znanstvenoj zajednici koja se bavi zaštitom, upravljanjem i planiranjem krajobraza.

Obveza iz KEK-a: Ciljevi kakvoüe krajobraza: Svaka se stranka obvezuje odrediti ciljeve kvalitete krajobraza za identifikaciju i procjenu krajobraza, i to nakon postupka sudjelovanja javnosti.

Prijedlog mjera/smjernica: -

odrediti ciljeve kvaliteta krajobraza uz sudjelovanje javnosti na regionalnoj ili lokalnoj razini i uz obavezno suþeljavanje sa potrebama koje proizlaze iz prostornog ureÿenja (dakle politika ruralnog razvoja, poljoprivrede, vodnog gospodarstva, šumarstva, prometa, energetike) za odreÿeni karakter ili tip krajobraza.

Obveza iz KEK-a: Provedba: Svaka se stranka obvezuje da üe u svrhu uþinkovitosti krajobraznih politika uspostaviti instrumente s ciljem zaštite, upravljanja i/ili planiranja krajobraza.

121

Prijedlog mjera/smjernica: -

identificirati uþinkovitost postojeüih mehanizma koji usmjeravaju regionalne vlasti po pitanjima krajobraza u «svojim» koncepcijama prostornog ureÿenja i sektora primarnih djelatnosti: procjena utjecaja zahvata na okoliš

-

analizirati provedbu ciljeva Konvencije u odnosu na obvezujuüe politike EU; nacionalne strategije i programe (razvoj ruralnih podruþja – stupovi 2. i 3.; ESPON 2013 program), u perspektivi korištenja sredstava Europskog regionalnog razvojnog fonda

-

analizirati domete zakonom predviÿenih mehanizama zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza za prostorno specifiþne cjeline (zaštiüene prirodne vrijednosti, ekološki znaþajna podruþja, osobito vrijedne krajobraze), koji se temelje ili üe se temeljiti na provedbi planova upravljanja zaštiüenim podruþjem, planova gospodarenja prirodnim dobrima, ocjenu prihvatljivosti zahvata u na zaštiüenom podruþju, a sve u odnosu na tipologiju krajobraza (razvrstavanje krajobraza prema svojim znaþajnim i karakteristiþnim obilježjima)

-

uspostaviti naþin kako se vrši monitoring uspješnosti provedbe, tj. buduüih rezultata akcija zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza.

8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike Analizom provedbenih odluka u prostornim planovima županija - mjera oþuvanja krajobraznih vrijednosti, uoþena je neujednaþenost u definiranju i ukljuþivanju krajobraznih politika u prostorno planiranje, od utvrÿivanja potrebe za izradom krajobrazinih osnova kao prostornoplanerske podloge i sinteze ekoloških, kulturno-povijesnih, estetskih i gospodarskih vrijednosti prostora, odnosno podloge za integralnu zaštitu raznolikosti i identiteta krajolika, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora, pa do nabrajanja konkretnih mjera i smjernica za uvažavanje, vrednovanje i oþuvanje krajobraza.

Temeljni dokument zaštite prirode kojim se na nacionalnoj razini odreÿuje strategija i planiraju akcijski planovi zaštite krajobraza (NSAP zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 1999. i Konaþni nacrt revizije Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 2008.), identificiraju razlozi ugroženosti krajobraza, te predlažu sljedeüi ciljevi i mjere/smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza:

122

Tablica 12. Usporedba dokumenata NSAP-a 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

NSAP 1999. Krajobrazi

Konaþni nacrt revizije NSAP 2008.

Krajobrazi

Temeljna metoda oþuvanja zaštita podruþja

intencija je vrednovanje i oþuvanje krajobraza na þitavom teritoriju Hrvatske - pomak od normativnog

Površine pod statusom zaštite oko 8,2% površine kopna zaštiüena podruþja prema ZZPe

9.01% kopna 0.07% mora zaštiüena podruþja prema ZZPe

43.6% kopna 69.8% mora Nacionalna ekološka mreža

Razlozi ugroženosti krajobraza neravnomjerna, jednoliþna, ambijentalno neusklaÿena urbanizacija

- prekomjerno iskorištavanje prirodnih dobara (izlov, krivolov, sjeþa, sakupljanje, uznemiravanje) - izgradnja infrastrukture, što dovodi do gubitka staništa (prometnice, energetski objekti, vodnogospodarske graÿevine) - poljoprivredne djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili zapuštanje travnjaþkih površina) - unos stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave - oneþišüenje okoliša (tla, vode, zraka), - urbanizacija prostora, globalne klimatske promjene

Ostali razlozi ugroženosti nedostatna je integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i ureÿenja prostora; neki ambiciozni razvojni planovi, þiji utjecaj i posljedice po prirodu i okoliš nisu dovoljno sagledani; turizam je još uvijek takav da ugrožava ekološku ravnotežu prostora; odlazak seoskoga stanovništva u gradove i društvenogospodarske promjene na selu.

Opüi strateški ciljevi: 1. provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 2. kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 3. procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 4. izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

123

5. provesti akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti 6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti uþinke provedbe akcijskih planova (monitoring) 7. razviti mehanizme provedbe (ukljuþujuüi zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješüivanje, mehanizme financiranja i dr.)

Strateški cilj – oþuvanje krajobraza

- svim prikladnim metodama osigurati oþuvanje postojeüe krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske

- osigurati oþuvanje krajobraza kroz instrumente za njegovu zaštitu, upravljanje i planiranje, koji su utemeljeni na identifikaciji i stanju njegovih obilježja, te provedenoj inventarizaciji i kategorizaciji

Strateške smjernice

- naþiniti detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih znaþajki koje proizlaze iz njihova meÿudjelovanja, sukladno nadležnosti pojedinih tijela državne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i þine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog ureÿenja, graditeljstva i stanovanja, sukladno Zakonu o prostornom ureÿenju, skrbi putem dokumenata prostornog ureÿenja o prostoru Države - na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme oþuvanja postojeüe krajobrazne raznolikosti i kljuþnih znaþajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje - u postojeüim propisima o zaštiti prirode i zaštiti okoliša naglašenije i odreÿenije regulirati zaštitu krajobraza - utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemljišta, kako bi ih se potaknulo na održavanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i zaštitu njihovih prirodnih i kulturnih znaþajki - poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i ukljuþivati elemente tradicijske arhitekture

124

- sustavno pristupiti oþuvanju krajobraza - spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza - osigurati implementaciju KEKa te krajobrazne osnove

smjernice za naredno razdoblje kako su navedene u Izvješüu o stanju prirode 2000-2006.

- sustavno pristupiti izradi klasifikacije krajobraznih tipova Hrvatske - Inventarizirani krajobrazne tipove RH - razviti standardnu metodologiju za valorizaciju krajobraza i zaštititi najvrednija podruþja - raditi na koordinaciji i edukaciji struþnjaka za inventarizaciju i valorizaciju krajobraza - ojaþati zakonske mehanizme za zaštitu krajobraza pri prostornom planiranju

Akcijski planovi

- izrada Krajobrazne osnove Hrvatske kao prostorno-planske podloge za utvrÿivanje temeljnih vrijednosti krajobraza. Podloga za izradu Krajobrazne osnove sa stajališta biološke raznolikosti je podatak i dokument za izradu prostornih planova.

A) sustavno pristupiti oþuvanju krajobraza

- donošenje propisa za uspostavu Krajobrazne osnove Hrvatske, kao obveze na razinama prostorno-planskih dokumenata županija, gradova i opüina.

B) spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza

- ugraÿivanje odredbi o zaštiti krajobraza u propise iz djelokruga prostornog ureÿenja, prometa, te zaštite prirode i zaštite okoliša - inventarizacija i izrada programa zaštite geološke baštine Republike Hrvatske -iInventarizacija i izrada programa zaštite dijelova kulturne baštine važnih za oþuvanje identiteta pojedinih tipova krajobraza Ili prioritetna tema: zašita krajobraza

1. osnovati nacionalno povjerenstvo za krajobraz 2. donijeti nacionalni program za implementaciju KEK

1. izraditi i implementirati Krajobraznu osnovu Hrvatske u suradnji relevantnih sektora (prostorno planiranje, zaštita prirode, zaštita okoliša, kultura, promet, šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, energetika, prosvjeta, znanost) 2. poticati projekte s ciljem jaþanja svijesti javnosti o krajobraznim vrijednostima C) osigurati implementaciju KEKa i Krajobrazne osnove 1. poticati aktivnosti struþnjaka na oþuvanju krajobraza

problem: nepovratni gubitak kulturnih krajobraza zaštitni cilj: zaštititi i poboljšati kulturne i vizualne kvalitete krajobraza mjera zaštite: inventarizacija i karakterizacija krajobraza Hrvatske, te vrednovanje iznimnih krajobraza i njihovo kartiranje.

Temeljem provedene analize predlažu se metodološke smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza.

Za poboljšavanje razvoja politika krajobraza u odnosu na prostorno planiranje predlažu se sljedeüe smjernice: - razviti i uspostaviti zajedniþki jezik, zajedniþko razumijevanje krajobraza, koji je Konvencijom poiman holistiþki, te definirati zajedniþku terminologiju - definirati ciljeve kvaliteta krajobraza izmeÿu sektora (horizontalna integracija) - akceptirati razliku izmeÿu dva osnovna pristupa u zaštiti krajobraza: izravna (neposredna zaštita – prostorni rezervati/zaštiüena podruþja) i neizravna (posredna zaštita). Potonji pristup (analize ranjivosti kvaliteta krajobraza) uvesti kao alat u proces prostornog planiranja koji ima zadaüu odrediti optimalnu namjenu i korištenje prostora/površina.

- u prostorno planiranje kao interdisciplinarnu djelatnost, te institucionalni i tehniþki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, ukljuþiti i struþnjake koji imaju eksplicitna metodološka znanja o krajobraznim analizama i vrednovanju krajobraza 125

-

-

-

-

-

na razini informacija o krajobraznim vrijednostima poimati razliku izmeÿu vrijednosnih opredjeljenja (što bi trebalo zaštititi?) i opisa/deskripcija fiziþkog stanja krajobraza (ono što jest?) vizualne kvalitete krajobraza tretirati kroz funkciju frekvencije promatraþa i kvalitete promatranog, što treba dodatno objektivizirati ukljuþivanjem šire javnosti, i to u poþetku procesa planiranja koncept zaštiüene vizure ili zaštite od vizualnog zagaÿenja zamijeniti konceptom traženja najpogodnijih lokacija za smještaj odreÿenih djelatnosti, tj. kao alat koristiti stratešku procjenu utjecaja na okoliš u upravljanju s ciljem oþuvanja i/ili poboljšanja kulturnog krajobraza (rekonstrukcija i revitalizacija) uzeti u obzir i financijski aspekt/subvencioniranje održavanja površina na tradicijski naþin integrirati zaštitu kvaliteta krajobraza, njihovo upravljanje i planiranje sa sektorima (vodoprivreda, energetika, šumarstvo, poljoprivreda) pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta prvo preispitati kao mjeru zaštite, na naþin simulacije moguüih krajobraznih scenarija potrebitost Krajobrazne osnove, u smislu donošenja preporuka i mjera režima korištenja odreÿenog ozemlja, proširiti i na plansku kategoriju namjene površina u vrednovanju krajobraza, odluci o stupnju njegove pogodnosti za lociranje nove djelatnosti, tj. zahvata u prostor, ne pristupati iskljuþivo na naþin faktora izluþivanja (tj. izbjegavati puko korištenje izraza poput: duž cesta, po istaknutim reljefnim uzvisinama, po obrisima uzvišenja i vrhovima, raspršena izgradnja uz morsku obalu ili rijeke), veü optimizacijom utvrditi i argumentirati je li odreÿeno podruþje pogodno ili ne.

Prijedlog metodoloških smjernica za koncipiranje Krajobrazne osnove je kako slijedi: - treba razluþiti da se radi o vrsti predplanske podloge koja govori o tipologiji krajobraza, koji se svrstavaju u vrijednosne klase - treba razluþiti o kojem mjerilu ili za koju razinu prostorno-planskih dokumenata (državna, županijska, gradska ili opüinska) bi se ona pripremala - prilikom valorizacije (vrednovanja) razliþitih tipova krajobraza, osim struþne javnosti, ukljuþiti i širu javnost, sukladno prethodnoj toþki, kao i odreÿenje tehnike prikupljanja vrijednosnih preferencija javnosti (anketna istraživanja, radionice, intervjue) - prilikom odluþivanja o tomu koja su to najvrednija podruþja koje treba zaštiti, voditi raþuna o upravljanju podruþjima s obzirom da se upravljanje odnosi na regulaciju možebitnih promjena u željenom smjeru.

- osigurati mehanizme provedbe i subjekte kontrole ili nadzora.

Za definiranje sustavnog pristupa oþuvanju, upravljanju i planiranju krajobraza predlažu se sljedeüe smjernice: - provesti struþnu javnu raspravu o pitanjima definiranja i uspostave uþinkovitog sustava i pripadajuüih mehanizama ili alata u odnosu na strateške smjernice i zacrtane akcije, pogotovo u zajedniþkim pitanjima prostornog planiranja i zaštite prirode; zaštite biološke raznolikosti – zaštiüena podruþja, kao i u sektorima turizam, vodno gospodarstvo, šumarstvo, poljoprivreda 126

-

-

ojaþati naþelo zaštite krajobrazne raznolikosti u postupku procjene utjecaja na okoliš na naþin propisivanja metodološkog okvira izrade studija procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš u provedbi vrednovanja prostora (na razini županija i Grada Zagreba) sa stajališta zaštite prirode kao integralnom dijelu procesa donošenja planova, definirati analizu ranjivosti kvaliteta krajobraza kao instrument za vrednovanje krajobraza i taj podatak ukljuþiti u daljnji tijek donošenja prostorno-planskih odluka, što doprinosi moguünosti za dobivanje varijantnih rješenja

8.4 Specifiþne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza Mjere zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja proizašle su iz analize prikupljenih podataka o podruþju, procijenjene vrijednosti pojedinih krajobraznih podruþja, ranjivosti tih prostora na razvojne pritiske i pogodnosti za lociranje turistiþko-rekreacijskih djelatnosti. Kroz analize vrijednosti i ranjivosti dobivaju se saznanja o najvrjednijim i najranjivijim dijelovima podruþja obuhvata i karakteristikama koje je potrebno zaštititi, a one su ujedno i podloga za oblikovanje smjernica za razvoj nekog podruþja. Uz to, analiza pogodnosti prostora za odreÿene djelatnosti služi kao alat za pronalaženje njihovog optimalnog smještaja u prostor, a da se pritom zadovolje i razvojni i zaštitni aspekti. Ovakva analiza svih djelatnosti koje se žele smjestiti u neki prostor omoguüuje stvaranje razliþitih alternativa za plansko korištenje zemljišta (plan namjene površina) koje se temelji na paradigmi održivosti, a ona je i preduvjet za stratešku procjenu kojom se vrednuju te alternative. Strateška procjena utjecaja na okoliš može biti instrument kontrole racionalnosti zoniranja prostora. Za kvalitetno zoniranje prostora sa aspekta krajobraza potrebno je izvršiti integralno vrednovanje krajobraza na državnoj, a potom i na nižim razinama. Uz to je potrebno, na tim razinama, definirati krajobrazne cjeline koje je potrebno integralno sagledavati kod buduüih intervencija, te utvrditi uvjete održivog korištenja i odnosa prema krajobraznim vrijednostima. Ugraÿivanjem tih saznanja u prostorne planove županija (a zatim i u niže razine prostorno-planske dokumentacije) ostvario bi se preduvjet za oþuvanje i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti. Isto tako je važno ukljuþivati elemente vrednovanja, odnosno ranjivosti krajobraza u natjeþajne programe i propisivati natjeþaje kao sredstvo dobivanja najkvalitetnijih rješenja, posebno za osjetljive lokacije. Instrument kontrole kvalitete prostornih rješenja (urbanistiþkih planova i projekata) za pojedinaþne zone može biti povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, ali je, meÿu ostalim, pitanje kako se ovo povjerenstvo ekipira da bi ispunilo zadatak kontrole prepoznavanja i oþuvanja krajobraznih vrijednosti.

Vrednovanje krajobraza kao struþni zadatak unutar planerskog procesa smisleno je izvoditi jedino onda kada se oþekuje promjena krajobraza u fiziþkom smislu. Ta faza prikupljanja sustava vrijednosti na poþetku planerskog procesa pomaže u odabiru i odreÿivanju težina pojedinih kriterija za modele privlaþnosti i ranjivosti (koji ovise o planerskoj razini za koju se upotrebljavaju). Ukljuþivanje javnosti u ovu ranu fazu omoguüuje dobivanje saznanja o njezinim vrijednosnim stavovima, ali pretpostavlja usklaÿivanje, tj. promjenu postojeüe legislative participatornog planiranja. Ovdje treba spomenuti veliko nepoznavanje problematike krajobraza opüenito od strane javnosti, ali i vrijednostima u njemu (što je uoþeno u ovom projektu), a razumijevanje ove problematike je preduvjet ukljuþivanja javnosti u planerski proces. Takoÿer je vrlo važno da svi koji donose odluke ili sudjeluju u participatornom planskom procesu imaju pristup logici modela i planerskog postupka, a na kraju i rezultatima, što podrazumijeva nužnost edukacije struþnjaka i javnosti o ovoj problematici.

127

Korištene i predložene metode pridonose objektivizaciji, sistematiþnosti i transparentnosti u postupku donošenja lokacijskih odluka (za namjenu površina, posebno za izdvojene zone).

Upotreba GIS baze podataka i aplikacija za prostorno modeliranje pomaže da se objektivno opišu pojedina obilježja prostora, a ujedno omoguüuje razmjerno brzo variranje kriterija koji ulaze u pojedini model, kao i mijenjanje njihovih težina. Time se omoguüuje unošenje povratnih informacija, te se racionalizira proces donošenja odluka i olakšava njihovo argumentiranje.

U skladu s definiranim zadatkom za formuliranje mjera za zaštitu i održivo korištenje krajobraza iz Ugovora, prema kojemu se oþekuju mjere s naglaskom na: A. zaštitu najvrjednijih krajobraznih podruþja i najranjivijih prostora B. rehabilitaciju/poboljšanje degradiranih krajobraza s naglaskom na podruþja nekontroliranog razvoja C. zaštitu karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja D. revitalizaciju vrijednih agrikulturnih (ruralnih) krajobraza i napuštenih poljoprivrednih površina E. zaštitu vrijednosti krajobraza 2-3 planirane turistiþke zone, predložene su specifiþne mjere za podruþje obuhvata.

A. Mjere zaštite najvrjednijih krajobraznih podruþja i najranjivijih prostora obuhvata Mjere zaštite odnose se na specifiþne lokalitete krajobraznih podruþja unutar podruþja obuhvata ocijenjene ocjenom 4-5 i 5 prema kriteriju doživljajnih vrijednosti koje su þinili kriteriji kvaliteta: što veüi stupanj prirodne oþuvanosti i raznolikosti, te prostorni red i harmoniþnost.

Krajobrazna podruþja ocjenjena ocjenom 4-5 i 5: Janjina – zaleÿe Janjina Žuljana – južna obala Žuljana – Tomislavovac Podruþje Stonskog polja i kanala Malo more Južna obala Brijesta Jugoistoþna obala Mjere zaštite kroz prostorno-planske instrumente: 1. za najvrednija krajobrazna podruþja treba napraviti krajobraznu osnovu iz koje üe proizaüi naþin optimalnog korištenja, zaštite i unapreÿenja ovih podruþja 2. prostorne planove ureÿenja opüina i gradova provjeriti kroz stratešku procjenu utjecaja na okoliš u odnosu na planiranu izgradnju turistiþkih zona i graÿevina u funkciji turizma (luke nautiþkog turizma, privezišta i sl.), te utvrditi opravdanost njihovog lociranja na krajobrazno osjetljivim mjestima odnosno predložiti optimalne lokacije 3. kroz studije utjecaja na okoliš, na podruþju najvrjednijih krajobraza za zahvate koji su u obvezi procjene utjecaja na okoliš provjeriti varijantna rješenja koja su optimalna za ova podruþja, te propisati mjere zaštite krajobraza specifiþne za konkretnu lokaciju.

4. raspisivanjem javnih natjaþaja za vrijedne ili osjetljive lokacije osigurati odabir najkvalitetnijih rješenja za te prostore 128

Opüenite mjere: - sprijeþiti nepotrebnu sjeþu vegetacije i promjene reljefa - oþuvati i sprijeþiti uništavanje antropogenih elemenata u krajobrazu (suhozida, struktura parcelacije, arhitektonsko i ambijentalno vrijednih graÿevina i njihov okoliš) - dimenzije i tipologija novih graÿevina i kompleksa, naroþito na vizualno izloženim lokacijama, ne smiju stvoriti novi prostorni red, mjerilo ili ambijent koji nije u skladu s karakterom i krajobraznim vrijednostima prostora - izbjegavati velike infrastrukturne graÿevine (dalekovode, široke ceste i sl.) koje bi umanjile vrijednosti krajobraza i stvorile znaþajnije promjene u reljefu (nasipi, usjeci) - stupove GSM mreže locirati racionalno i na naþin da se ne narušavaju krajobrazne vrijednosti - sprijeþiti unos alohtone vegetacije, osim u naseljima i turistiþkim zonama gdje se može koristiti, ali u ograniþenoj mjeri.

B. Mjere poboljšanja degradiranih krajobraza Degradirani krajobrazi unutar obuhvata su: potez od Malog Stona do Hodilja, Sreser i Draþe, te podruþje Žuljane zbog intenzivne izgradnje posebno apartmanskih graÿevina u funkciji turizma, te podruþje uvale Prapratno zbog turistiþke izgradnje u zaštiüenom krajobrazu.

Mjere za poboljšanje degradiranih krajobraza uz Malo more i Malostonski zaljev od Dube Stonske do Malog Stona: - ne dopustiti daljnje širenje pristaništa, veü koristiti postojeüa - ostaviti obalu nedirnutom (ne dozvoliti betoniranje obale i gradnju molova) - na podruþju postojeüih izgraÿenih obalnih dijelova (Draþe, Sreser) ozeleniti (npr. javnim zelenim površinama i pojasevima autohtone vegetacije) neizgraÿene dijelove obale kako bi se sprijeþila kontinuirana izgradnja duž obale - za ozelenjavanje treba upotrijebiti iskljuþivo autohtonu vegetaciju.

Mjere za sprjeþavanje daljnje degradacije krajobraza oko Žuljane - ne dopustiti predviÿeno širenje graÿevinskog podruþja na rtu izmeÿu uvala Kremene i Vuþine - u okviru izrade UPU-a Žuljana: - ograniþiti katnost graÿevina na P+1 - zadržati nisku gustoüu izgraÿenosti i tipologiju arhitekture (materijali, proporcije, fasade, oblik krovova) - zadržati postojeüu visoku vegetaciju na sjevernom dijelu uvale (ne dopustiti predviÿeno širenje graÿevinskog podruþja na šumu).

Mjere za sprjeþavanje daljnje degradacije krajobraza Prapratno: - zapadna strana uvale Prapratno: - ograniþiti katnost gradnje (vidljiva fasada zgrade s mora treba biti maksimalno P+1) - ne dopustiti kolni pristup obali sa gornjeg makadamskog puta od objekata 129

-

-

sanirati postojeüe degradirane padine prema obali, te sadnjom vegetacije u vizualnom smislu zadržati kontinuitet zelene linije izmeÿu same obale i izgraÿenih graÿevina na padini istoþna strana uvale: - predviÿeno širenje graÿevinske zone ponovno preispitati u odnosu na ZOP - sanirati postojeüe pokose uz prometnicu do trajektnog pristaništa i putove, po moguünosti ozelenjavanjem, te sprjeþavanjem erozije ureÿenjem odvodnje oborinskih voda.

C. Mjere zaštite karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja Sva naselja obuhvata koja nisu navedena kao degradirana mogu se smatrati vrijednim tradicionalnim naseljima, pri þemu je veüinom rijeþ o naseljima u unutrašnjosti.

- kod nove izgradnje i obnove graÿevina u svim navedenim naseljima treba zadržati postojeüu tradicionalnu strukturu, tipologiju, gustoüu gradnje i pripadajuüe elemente tradicijskog graditeljstva - kod naselja u neposrednoj blizini planirane brze ceste (Danþanje, Brijesta, Zaradeže) oþekuje se promjena karaktera i pojavljivanje novih djelatnosti kao posljedica izgradnje i korištenja ceste. Takve sadržaje prostorno treba dislocirati od pojedinog tradicionalnog naselja i ureÿivati ih kao dislocirane samostalne cjeline koje ne smiju biti vizualno izložene na naþin koji bi degradirao sliku postojeüih naselja. Katnost objekta u ovim cjelinama ograniþiti na visinu koja üe osiguravati vizualnu dominaciju tradicionalnog naselja, a materijalima uklopiti objekte u tradicionalnu gradnju.

D. Mjere revitalizacije vrijednog agrikulturnog krajobraza Prepoznati vrijedni agrikulturni krajobrazi su lokaliteti Danþanje, zapuštene terase u zaleÿu Janjine, Tomislavovac, te jugoistoþna obala.

Postojeüi trend korištenja zemljišta za poljoprivredu (vinogradarstvo) je pozitivan. Negativan trend prisutan je, pak, u poljima (Ponikve, Janjina, podruþje Crna gora, Stonsko polje) koja se sve manje obraÿuju, te je uslijedila prirodna sukcesija - zarastanje obradivih površina.

Predložene mjere su: - poticati sadnju razliþitih poljoprivrednih kultura (vinogradi, maslinici, jednogodišnje, višegodišnje kulture) u svrhu revitalizacije mozaiþnosti agrikulturnog krajobraza - bonitirati sve zapuštene agrikulturne površine - zadržati sadašnju strukturu parcelacije (dimenzije, oblik, mreža putova i sliþno) - definirati turistiþki najatraktivnije prostore (npr. podruþja zanimljive reljefne konfiguracije, specifiþno smještena podruþja, specifiþne strukture suhozida, povijesno znaþajne strukture) i valorizirati prostor s obzirom na turizam - prouþiti moguünosti zaštite iznimnih agrikulturnih krajobraza u okviru postojeüih nacionalnih i meÿunarodnih zakona kao izvor za dodatno financiranje revitalizacije - savjetovanje sa lokalnim poljoprivrednicima i poljoprivrednom savjetodavnom službom u vezi opredjeljenja za najisplativije poljoprivredne djelatnosti

130

-

-

izraditi model pogodnosti agrikulturnog krajobraza za definirane poljoprivredne djelatnosti, koji üe poslužiti kao zoning voditi raþuna o slici krajobraza na naþin da se izbjegavaju monokulture (ako model pogodnosti dozvoljava, kombinirati više poljoprivrednih djelatnosti), te da se, koliko god je to moguüe, zadrži postojeüa tradicionalna parcelacija integrirati poljoprivrednu proizvodnju i turizam, što obuhvaüa moguünost boravka u obližnjim selima, uvoÿenje dodatnih sadržaja kao što su vinske ceste, sudjelovanje u berbi ili preradi proizvoda, organizirana prodaja poljoprivrednih proizvoda (izravan plasman proizvoda).

E. Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turistiþkih zona Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turistiþkih zona odnose se prije svega na prostore koji su se pokazali najranjivijima za planiranu djelatnost.

Na podruþju obuhvata razmatrane su dvije planirane turistiþke zone: TZ Palata (opüina Janjina), te TZ Prapratno (Opüina Ston).

Ugostiteljsko–turistiþka zona Palata (T1 -hotel): Lokacija TZ nije primjerena s obzirom na visoku ranjivost prirodnog okoliša, te smještaja unutar posebnog rezervata Malostonski zaljev i Malo more.

Ukoliko se lokacija zadržava, u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na krajobraz potrebno je primijeniti sljedeüe mjere: 1. U okviru izrade UPU-a turistiþke zone Palata izraditi krajobraznu studiju - struþni elaborat, koji üe definirati optimalni smještaj graÿevina, ograniþenja za formiranje plaže i privezišta, te oblikovanje graÿevina i otvorenih površina uz poštivanje sljedeüih smjernica: - maksimalno oþuvati prirodnu vegetaciju i prirodnost obale (bez izgradnje privezišta) - onemoguüiti izlijevanje otpadnih voda u akvatorij Malog mora prikljuþkom na kanalizacijski sustav ili biološkim proþišüavanjem prije ispuštanja u more.

Turistiþka zona Prapratno (T3-kamp): Ne preporuþuje se daljnje širenje postojeüeg autokampa zbog prostornih ograniþenja i smanjenja pritiska na morski ekosustav daljnjim poveüanjem broja korisnika plaže.

U sluþaju da se ipak zadržava planirano proširenje, treba primijeniti sljedeüe mjere: - postojeüi parking u neposrednoj blizini obale treba ukloniti i formirati zaštitnu zelenu zonu prema prostoru kampa, s obzirom da je prostor zaštiüen na temelju prirodnih vrijednosti (zaštiüeni krajolik), što ukljuþuje i prirodnu plažu - na prostorima predviÿenim za širenje postojeüeg kampa uzeti u obzir konfiguraciju terena, tj. minimizirati usjeke formiranjem terasa ograÿenih suhozidima. Pri ozelenjavanju koristiti autohtonu vegetaciju.

131

9. Prilog I 9.1 Anketni upitnik za javnost 9.1.1 Upute za provoÿenje ankete Suradnici koji su provodili ankete dobili su sljedeüe upute: x

Potrebno je anketirati 100-110 ispitanika do 15. 10. 2008.

x

Anketa se izvodi tako da se za svakog ispitanika popuni jedan priloženi upitnik. Pored zaokruženih odgovora i opüih statistiþkih podataka, potrebno je na upitniku zapisati mjesto i vrijeme obavljanja ankete. Detaljnije upute navedene su uz pojedino anketno pitanje u samom upitniku.

x

Anketni materijal sadrži i 3 primjerka fotografija krajobraznih podruþja koja ispitanici vrednuju, specifiþnih krajobraznih tipova, te razvojnih djelatnosti koje mogu biti prijetnja navedenim krajobraznim podruþjima. Fotografije treba pokazati ispitanicima prije no što odgovore na pojedino pitanje prema uputama iz upitnika.

x

Uzorak za ispitivanje potrebno je odabrati tako da dobna zastupljenost bude sljedeüa: Dobna struktura: Planirani % ispitanika: do 30 godina 31 - 45 46 - 60 iznad 60 godina

20% 30% 30% 20%

x

Anketiranje treba izvoditi na barem 5 razliþitih lokacija, koje koincidiraju s odabranim krajobraznim podruþjima.

x

Ukoliko anketirani odbiju sudjelovati u anketi, potrebno je saznati razlog (nemaju vremena, ne znaju dovoljno o temi, ne žele se izjašnjavati i sl.), zapisati gdje i kada je anketiranje odbijeno, uz popunjavanje opüih podataka iz pitanja 10.

x

Ukoliko anketirani žele saznati nešto više o projektu, koristite informaciju s priloženog opisa projekta ili s unutrašnje strane korica fascikla COAST projekta.

Za dodatna pojašnjenja obratite se koordinatorici aktivnosti (kontakt podaci na kartici s unutrašnje strane fascikla anketnog materijala).

132

9.1.2

Rezultati ankete za javnost

1.

Koja od navedenih krajobraznih podruþja na poluotoku Pelješcu smatrate privlaþnima, vizualno atraktivnima?

Broj odgovora

Broj ispitanika

% odgovora

Žuljana - južna obala

97

104

93

Žuljana - Tomislavovac

96

104

92

Prapratno - podruþje Dole

95

104

91

Jugoistoþna obala

95

104

91

Južna obala

94

104

90

Sjeverna obala - Malostonski kanal

93

104

89

Malo more

91

104

88

Podruþje Stonskog polja i kanala

91

104

88

Brijesta

90

104

87

Malostonski zaljev

89

104

86

Draþe

83

104

80

Janjina - zaleÿe

81

104

78

Podruþje Crna gora

79

104

76

Osobjava - Sreser

78

104

75

Danþanje

78

104

75

Janjina

75

104

72

Konštari - Zamasline-zaleÿe

69

104

66

Ponikve

67

104

64

Podruþje Suho polje

53

104

51

Podruþje Mutni do

52

104

50

Krajobrazno podruþje

2.

Razmišljajuüi o krajobrazima poluotoka Pelješca, mislite li da je nešto za njih specifiþno, odnosno da pridonosi oþuvanju identiteta i karakteristiþnih vizura poluotoka?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Vinogradi na terasama

95

104

91

Povijesne znamenitosti (Stonske zidine)

93

104

89

Obala

81

104

78

Solana

72

104

69

Šumske površine (šuma i makija)

52

104

50

Seoska i gradska naselja (Ston)

38

104

37

Udoline

32

104

31

Brdski lanci

25

104

24

Maslinici

6

104

6

Vinogradi

2

104

2

Vinogradi sa suhozidima

1

104

1

Specifiþnost

133

3.

Koja bi od navedenih podruþja na poluotoku Pelješcu voljeli vidjeti oþuvana (u prirodnom, izvornom stanju) u buduünosti, jer su vam izuzetno vrijedna?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Malostonski zaljev

48

104

46

Malo more

37

104

36

Osobjava - Sreser

32

104

31

Sjeverna obala - Malostonski kanal

28

104

27

Prapratno - podruþje Dole

28

104

27

Podruþje Stonskog polja i kanala

28

104

27

Žuljana - Tomislavovac

26

104

25

Brijesta

23

104

22

Žuljana - južna obala

22

104

21

Južna obala

16

104

15

Janjina

15

104

14

Janjina - zaleÿe

14

104

13

Ponikve

13

104

13

Podruþje Crna gora

12

104

12

Draþe

12

104

12

Danþanje

12

104

12

Jugoistoþna obala

8

104

8

Konštari - Zamasline-zaleÿe

7

104

7

Podruþje Mutni do

7

104

7

Podruþje Suho polje

7

104

7

Krajobrazno podruþje

5.

Koja od navedenih podruþja na poluotoku Pelješcu smatrate pogodnima za gospodarski razvoj (turistiþki razvoj, razvoj naselja, marikultura itd.)?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Malostonski zaljev

55

104

53

Draþe

38

104

37

Malo more

36

104

35

Žuljana - Tomislavovac

33

104

32

Osobjava - Sreser

29

104

28

Brijesta

17

104

16

Prapratno - podruþje Dole

15

104

14

Žuljana - južna obala

14

104

13

Podruþje Stonskog polja i kanala

11

104

11

Sjeverna obala - Malostonski kanal

11

104

11

Ponikve

10

104

10

Janjina

7

104

7

Danþanje

5

104

5

Krajobrazno podruþje

134

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Janjina - zaleÿe

2

104

2

Podruþje Suho polje

2

104

2

Konštari - Zamasline-zaleÿe

2

104

2

Podruþje Crna gora

2

104

2

Južna obala

1

104

1

Podruþje Mutni do

1

104

1

Jugoistoþna obala

1

104

1

Krajobrazno podruþje

6.

Na kojima od navedenih podruþja na poluotoku Pelješcu su vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privlaþnosti) oþuvane ili unaprijeÿene u posljednjih 20 godina?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Malostonski zaljev

53

104

51

Niti jedno

23

104

22

Draþe

19

104

18

Podruþje Stonskog polja i kanala

18

104

17

Osobjava - Sreser

17

104

16

Janjina

14

104

13

Sjeverna obala - Malostonski kanal

13

104

13

Žuljana - Tomislavovac

11

104

11

Prapratno - Podruþje Dole

10

104

10

Južna obala

9

104

9

Ponikve

8

104

8

Žuljana - južna obala

8

104

8

Janjina - zaleÿe

5

104

5

Malo more

5

104

5

Brijesta

2

104

2

Danþanje

2

104

2

Podruþje Crna gora

1

104

1

Konštari - Zamasline-zaleÿe

1

104

1

Podruþje Suho polje

0

104

0

Jugoistoþna obala

0

104

0

Podruþje Mutni do

0

104

0

Krajobrazno podruþje

7.

Koja su od navedenih podruþja na poluotoku Pelješcu izgubila vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privlaþnosti) u posljednjih 20 godina?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Draþe

47

104

45

Osobjava - Sreser

42

104

40

Niti jedno

19

104

18

Krajobrazno podruþje

135

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Janjina

18

104

17

Brijesta

18

104

17

Prapratno - Podruþje Dole

17

104

16

Danþanje

15

104

14

Žuljana - Tomislavovac

11

104

11

Malo more

10

104

10

Sjeverna obala - Malostonski kanal

8

104

8

Malostonski zaljev

8

104

8

Janjina - zaleÿe

5

104

5

Podruþje Stonskog polja i kanala

5

104

5

Ponikve

4

104

4

Žuljana - južna obala

4

104

4

Jugoistoþna obala

3

104

3

Podruþje Crna gora

3

104

3

Podruþje Suho polje

2

104

2

Konštari - Zamasline-zaleÿe

2

104

2

Podruþje Mutni do

2

104

2

Južna obala

2

104

2

Krajobrazno podruþje

8.

Što mislite, kakav je utjecaj imao turizam na krajobrazna podruþja poluotoka Pelješca?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Pozitivan

70

104

67

Nije imao utjecaja

18

104

17

Ne znam

7

104

7

Nema odgovora

7

104

7

Negativan

2

104

2

9.

Koje od niže nabrojanih razvojnih djelatnosti procjenjujete kao prijetnje na krajobrazna podruþja poluotoka Pelješca?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Razvoj gospodarskih zona (proizvodne, zanatske i skladišne, poslovne, trgovaþke, uslužne i komunalno-servisne djelatnosti)

77

104

74

Širenje graÿevinskih podruþja naselja (ukljuþena i apartmanska izgradnja)

65

104

63

Izgradnja vjetroelektrane

37

104

36

Izgradnja cestovne infrastrukture (izgradnja brze ceste Ploþe - Pelješac – Rudine, mosta Klek –Pelješac, te obilaznice Stona)

32

104

31

Izgradnja trajektnog pristaništa, luka i privezišta

17

104

16

Razvoj marikulture (uzgoj školjkaša i bijele ribe)

10

104

10

Turistiþki razvoj (turistiþke zone, športsko rekreacijski centri)

4

104

4

136

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Eksploatacija morske soli

3

104

3

Razvoj tradicionalne poljoprivredne proizvodnje

2

104

2

10. Opüi podaci 10.1 Spol m ž

59 45

10.2 Dobna struktura Broj ispitanika do 30 godina 31 – 45 46 – 60 iznad 61

29 24 29 21

10.3 Naobrazba Broj ispitanika osnovna škola obrtniþka škola srednja škola viša i visoka škola

11 7 69 15

10.4 Podruþje stanovanja (županija) Županija

Broj ispitanika

Dubrovaþko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija Šibensko-kninska županija Zadarska županija ostale županije izvan Hrvatske

100 2 0 0 0 0

10.5 Podruþje stanovanja (grad) Ston Sreser Žuljana Mali Ston Ponikve Brijesta Draþe

24 21 11 9 6 6 6

Putnikoviüi Janjina Dubrava Prapratno Split Osobljava Janjina

5 4 3 2 2 1 1

137

9.1.3 Komentari anketara Tijekom anketiranja, ispitanicima je bilo omoguüeno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovdje se prenose zapažanja anketara o ispitanicima i njihovim reakcijama na anketu.

Mjesta Osobjava, Tomislavovac, Danþanje, Zamaslina i Konštari su posjeüeni s namjerom da se obave ankete, ali je na terenu bilo samo po nekoliko mještana vrlo visoke životne dobi (iznad 85g, þak i 95!) s kojima se nije dalo provesti ankete.

Starije osobe pretežno odbijaju bilo kakva ispitivanja, kažu da neüe reüi svoje ime niti išta potpisati! Starije osobe s veüom naobrazbom radije odgovaraju na ankete (isto vrijedi i za ostale dobne skupine).

Ispitanici dobro znaju sva podruþja osim 2. Podruþje Mutni do i Suho polje. Samo 2 starije osobe su znale.

Mnogi ispitanici smatraju da bi razvojne djelatnosti tipa marikulture, vjetroelektrana, cesta, most (!), pristaništa, apartmani, sve u „granicama normale i planski“, kako to oni kažu, pozitivno utjecale i ne bi vizualno uništile krajobraz Pelješca Pretežno vide turizam kao djelatnost s pozitivnim rezultatima/posljedicama Veüina kaže da je priroda super i krasna, ali da se treba graditi jer od neþega treba živjeti...

9.2 Anketni upitnik za struku 9.2.1 Upute za popunjavanje anketnog upitnika Sva polja su obavezna. Svaki korisnik može popuniti jedan lot samo jednom.

Pitanje 1a Slike krajobraznih podruþja ocijenite tako da u svakom redu izaberete broj koji najviše odgovara vašem mišljenju o slici.

Pitanje 1b Kakva simboliþna znaþenja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema vašem mišljenju, imaju prethodno navedena krajobrazna podruþja?

Kriteriji vrednovanja: Prirodnost – ocjenjuje se oþuvanost prirodnih elemenata, koliko se odabrano krajobrazno podruþje prostorno percipira kao izvorno prirodno.

Prirodnim se takoÿer mogu ocijeniti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosistemi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Raznolikost – ocjenjuje se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razliþitost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1)

138

Prostorni red – ocjenjuje se visina stupnja prostornog reda, ocjenjuje se prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. Visoko vrijedni bili bi npr. terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljajuüim uzorkom. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Harmoniþnost – oznaþava kombinaciju diverziteta i reda, vrednuje se kvaliteta slike krajobraza kao rezultata dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. vrednuje se stupanj prilagodbe postojeüim prirodnim uvjetima.

Takoÿer se vrednuje transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti i formalne ili stroge strukture predstavljaju visoku vrijednost, dok se poveüavanjem diverziteta i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjuju. vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1) Simboliþno znaþenje prirodnih elemenata Na temelju prirodnih krajobraznih obilježja (npr. šumska podruþja, geomorfološki fenomeni, planinska podruþja, otoþni arhipelag) odluþuje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruþje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenog Simboliþko znaþenje kulturnih elemenata Na temelju krajobraznih obilježja kulturnih elemenata (npr. terasirana podruþja, solane, podruþje s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) odluþuje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruþje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. nacionalno

regionalno

lokalno

ništa od navedenog

PRIMJER 1.

Pitanje 1a)

5

4

3

2

1

prirodno

neprirodno

raznoliko

jednoliþno

visok stupanj prostornog reda

nizak stupanj prostornog reda

harmoniþno

kaotiþno ZNAýAJ

Pitanje 1b) državni

regionalni

lokalni

ništa od navedenog

simboliþno znaþenje prirodnih elemenata simboliþno znaþenje kulturnih elemenata

139

PRIMJER 2.

Pitanje 1a) prirodno raznoliko visok stupanj prostornog reda harmoniþno

5

4

3

2

1 neprirodno jednoliþno nizak stupanj prostornog reda kaotiþno ZNAýAJ

Pitanje 1b) državni

regionalni

lokalni

ništa od navedenog

simboliþno znaþenje prirodnih elemenata simboliþno znaþenje kulturnih elemenata

PRIMJER 3.

Pitanje 1a)

5

4

3

2

1

prirodno

neprirodno

raznoliko

jednoliþno

visok stupanj prostornog reda

nizak stupanj prostornog reda

harmoniþnost

kaotiþno ZNAýAJ

Pitanje 1b) državni simboliþno znaþenje prirodnih elemenata simboliþno znaþenje kulturnih elemenata

140

regionalni

lokalni

ništa od navedenog

Slika 85. Pristup web anketi za struĂžnu javnost preko portala Projekta COAST

141

9.3 Rezultati vrednovanja Ocjena Konaþna ocjena

struke (projektnog tima)

struþne javnosti

javnosti (Pitanje 4.)

4

3,083333333

4,082474

4

Janjina - zaleÿe

4,95

1,666666667

4,154639

5

Janjina

4,95

2,416666667

3,804123

5

5

1,5

4,814432

5

3,875

4

4,144329

3

Malo more

4,916667

1,75

4,639175

4-5

Južna obala

4,25

1,5

4,95

4-5

Žuljana - Tomislavovac

4,5

1,5

4,783505

5

Podruþje Crna gora

4,9

3

4,072916

4

Danþanje

4,916667

2,333333333

3,618556

4

Brijesta

4,285714

2,75

4,443298

4-5

Sjeverna obala - Malostonski kanal

3,75

1,916666667

4,463917

4

Podruþje Mutni do

3,8

2,083333333

2,969072

3-4

4,416667

2,5

3,793814

3-4

Podruþje Suho polje

3,5

2,166666667

3,247422

3-4

Prapratno - podruþje Dole

4,3

3,166666667

4,814432

4

Podruþje Stonskog polja i kanala

4,75

1,666666667

4,515463

5

Malostonski zaljev

4,35

1,416666667

4,515463

4

Konštari - Zamasline-zaleÿe

3,75

3,083333333

3,260416

3

Jugoistoþna obala

4,5

2,666666667

4,520833

4-5

Podruþje

Osobjava - Sreser

Žuljana - južna obala Draþe

Ponikve

Pitanje 4. Rangirajte navedena karakteristiþna krajobrazna podruþja na poluotoku Pelješcu po vrijednosti od visoko vrijednog krajobraza (5) do najmanje vrijednog (1).

142

9.4 Modeliranje ranjivosti - koriĹĄteni podaci i vrijednosne matrice 9.4.1

Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

9.4.1.1

Izgradnja cestovne infrastrukture

Dijagram modela Dijagram 1. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja cestovne infrastrukture Udaljenost od:

rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-400 m

3

400-600 m

2

600-800 m

1

800+ m

0

Udaljenost od:

izvor veĂźe obilnosti izvor manje obilnosti

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-300 m

4

300-400 m

3

400-500 m

2

500-600 m

1

600+ m

0

Udaljenost od:

Povremene stajaĂźice

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

143

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

5

70-200 m

4

200-400 m

3

400-600 m

2

600-800 m

1

800+ m

0

Površinski pokrov Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Povremene stajacice

4

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista

5

Neobrasle i slabo obrasle stijene

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Busici

3

Busici

5

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 4 Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

4

Muljevita morska obala

5

Pjeskovita morska obala

3

Sljunkovita morska obala

3

Stjenovita morska obala

4

Izgradene i konstruirane obale

2

Zapustene poljoprivredne povrsine

4

Mozaicne poljoprivredne povrsine

3

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

4

Tradicionalni maslinici

3

Tradicionalni vinogradi

3

Intenzivni vinogradi

2

Travnati sportski tereni za igre s loptom

2

Kampovi

2

Napustena seoska naselja

5

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

2

Seoska groblja

3

144

Udaljenost od:

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

Bonitet tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

P

1

P1

3

P2

2

Ostalo

1

Propusnost tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

DOBRA

3

OSREDNJA

2

Nagib Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

0-2

3

2-5

5

5-12

4

12-20

2

20-32

1

32-55

4

55-90

5

Udaljenost od:

Gradske stambene povrsine

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-500 m

3

500-700 m

4

700+ m

5

145

Udaljenost od:

Aktivna seoska podrucja Seoske javne gradjevine Seoske gospodarske zgrade Napustena seoska naselja Urbanizirana seoska podrucja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

0

50-100 m

1

100-150 m

2

150-200 m

3

200-250 m

4

250 + m

5

Udaljenost od:

Kampovi izgraÿene i konstruirane obale

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500+ m

5

Udaljenost od:

ceste – makadam

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-20 m

0

20-40 m

1

40-70 m

2

70-100 m

3

100-200 m

4

200+ m

5

Udaljenost od:

ceste – asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

0

50-100 m

1

100-150 m

2

150-300 m

3

300-600 m

4

600+ m

5

146

Udaljenost od:

Industrijska i obrtnicka podrucja Solane

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500+ m

5

Udaljenost od:

park prirode strogi rezervat

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500 + m

0

9.4.1.2 Privremeno i stalno stanovanje Dijagram modela Dijagram 2. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Privremeno i stalno stanovanje Udaljenost od:

rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-400 m

3

400-600 m

2

600-800 m

1

800+ m

0

Udaljenost od:

izvor ve端e obilnosti izvor manje obilnosti

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-300 m

4

300-400 m

3

400-500 m

2

500-600 m

1

600+ m

0

147

Udaljenost od:

Povremene staja端ice

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

5

70-200 m

4

200-400 m

3

400-600 m

2

600-800 m

1

800+ m

0

Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Povremene stajacice

4

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista

5

Neobrasle i slabo obrasle stijene

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Busici

3

Busici

5

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

4

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

4

Muljevita morska obala

5

Pjeskovita morska obala

3

Sljunkovita morska obala

3

Stjenovita morska obala

4

Izgradene i konstruirane obale

2

Zapustene poljoprivredne povrsine

4

Mozaicne poljoprivredne povrsine

3

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

4

Tradicionalni maslinici

3

Tradicionalni vinogradi

3

Intenzivni vinogradi

2

Travnati sportski tereni za igre s loptom

2

Kampovi

2

148

Napustena seoska naselja

5

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

2

Seoska groblja

3

Udaljenost od:

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

Bonitet tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

P

1

P1

3

P2

2

Ostalo

1

Propusnost tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

DOBRA

3

OSREDNJA

2

Nagib Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

0-2

3

2-5

5

5-12

4

12-20

2

20-32

1

32-55

4

55-90

5

149

Udaljenost od:

Gradske stambene povrsine

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-500 m

3

500-700 m

4

700+ m

5

Udaljenost od:

Aktivna seoska podrucja Seoske javne gradjevine Seoske gospodarske zgrade Napustena seoska naselja Urbanizirana seoska podrucja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

0

50-100 m

1

100-150 m

2

150-200 m

3

200-250 m

4

250 + m

5

Udaljenost od:

Kampovi izgra每ene i konstruirane obale

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500+ m

5

Udaljenost od:

Industrijska i obrtnicka podrucja Solane

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

0

200-300 m

1

300-400 m

2

400-500 m

3

500-700 m

4

700+ m

5

150

Udaljenost od:

ceste – makadam

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-20 m

0

20-40 m

1

40-70 m

2

70-100 m

3

100-200 m

4

200+ m

5

Udaljenost od:

ceste – asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

0

30-70 m

1

70-120 m

2

120-200 m

3

200-400 m

4

400+ m

5

Zaštiüena podruþja Udaljenost

Ocjena ranjivosti

park prirode

2

strogi rezervat

1

9.4.1.3 Izgradnja turistiþkih naselja i marina Dijagram modela Dijagram 3. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja turistiþkih naselja i marina Udaljenost od:

rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-400 m

3

400-600 m

2

600-800 m

1

800+ m

0

151

Udaljenost od:

izvor ve端e obilnosti izvor manje obilnosti

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-300 m

4

300-400 m

3

400-500 m

2

500-600 m

1

600+ m

0

Udaljenost od:

Povremene staja端ice

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

5

70-200 m

4

200-400 m

3

400-600 m

2

600-800 m

1

800+ m

0

152

Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Povremene stajacice

4

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista

5

Neobrasle i slabo obrasle stijene

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Busici

3

Busici

5

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

4

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

4

Muljevita morska obala

5

Pjeskovita morska obala

3

Sljunkovita morska obala

3

Stjenovita morska obala

4

Izgradene i konstruirane obale

2

Zapustene poljoprivredne povrsine

4

Mozaicne poljoprivredne povrsine

3

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

4

Tradicionalni maslinici

3

Tradicionalni vinogradi

3

Intenzivni vinogradi

2

Travnati sportski tereni za igre s loptom

2

Kampovi

2

Napustena seoska naselja

5

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

2

Seoska groblja

3

Udaljenost od:

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

Bonitet tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

P

1

P1

3

P2

2

Ostalo

1

153

Propusnost tla Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

DOBRA

3

OSREDNJA

2

Nagib Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

0-2

3

2-5

5

5-12

4

12-20

2

20-32

1

32-55

4

55-90

5

Udaljenost od:

Gradske stambene povrsine

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-500 m

3

500-700 m

4

700+ m

5

Udaljenost od:

Aktivna seoska podrucja Seoske javne gradjevine Seoske gospodarske zgrade Napustena seoska naselja Urbanizirana seoska podrucja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

0

50-100 m

1

100-150 m

2

150-200 m

3

200-250 m

4

250 + m

5

154

Udaljenost od:

Kampovi izgraÿene i konstruirane obale

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-200 m

1

200-300 m

2

300-400 m

3

400-500 m

4

500+ m

5

Udaljenost od:

Industrijska i obrtnicka podrucja Solane

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

0

200-300 m

1

300-400 m

2

400-500 m

3

500-700 m

4

700+ m

5

Udaljenost od:

ceste – makadam

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-20 m

0

20-40 m

1

40-70 m

2

70-100 m

3

100-200 m

4

200+ m

5

Udaljenost od:

ceste – asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

0

30-70 m

1

70-120 m

2

120-200 m

3

200-400 m

4

400+ m

5

155

Udaljenost od:

park prirode strogi rezervat

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500 + m

0

9.4.2 Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza Dijagram modela Dijagram 4. Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza Parcelacija i poligonski elementi kulturne baštine Atribut podatka

Ocjena ranjivosti

Asimetricne siroke terase

4

Suhozidi organskog oblika

5

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika

5

Simetricne, izduzene, siroke terase

5

Suhozidi velikih dimenzija, geometrijskog oblika

2

Polja asimetricne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela

3

Polja asimetricne, izduzene parcelacije

3

Polja simetricne, izduzene parcelacije

3

Suhozidi, simetricne, izrazito izduzene parcelacije

5

Suhozidi, izduzene parcelacije

5

Suhozidi, asimetricne parcelacije, kvadratnih, pravokutnih i poligonalnih oblika

5

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

5

Seoska groblja

3

Solane

3

Udaljenost od:

elementi kulturne baštine

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-150 m

4

150-200 m

3

200-250 m

2

250-300 m

1

300+ m

0

156

Udaljenost od:

Napustena seoska naselja Gradske zidine i ostaci starih utvrda Seoska groblja Solane

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-150 m

4

150-200 m

3

200-300 m

2

300-400 m

1

400+ m

0

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

5

70-200 m

4

200-500 m

3

500-1000 m

2

1000-1500 m

1

1500+ m

0

Udaljenost od:

zaĹĄtiĂźeni krajolik

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-300 m

4

300-500 m

3

500-700 m

2

700-900 m

1

900+ m

0

Udaljenost od:

Tradicionalni maslinici Tradicionalni vinogradi

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-300 m

4

300-400 m

3

400-500 m

2

500-600 m

1

600+ m

0

157

Udaljenost od:

Travnati sportski tereni za igre s loptom Kampovi Seoske gospodarske zgrade Pojedinacne vikendice Industrijska i obrtnicka podrucja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

0

200-300 m

1

300-500 m

2

500-1000 m

3

1000-2000 m

4

2000+ m

5

Udaljenost od:

ceste – asfalt

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-50 m

0

50-100 m

1

100-150 m

2

150-300 m

3

300-500 m

4

500+ m

5

158

9.4.3

Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Dijagram modela Dijagram 5. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vizualni potencijal Povrťinski pokrov + dinamika reljefa Atribut podatka

Ocjena ranjivosti (RAVAN TEREN)

Ocjena ranjivosti (RAZVEDEN TEREN)

Povremene stajacice

3

3

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista

4

4

Neobrasle i slabo obrasle stijene

2

3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Busici

2

3

Busici

2

3

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike

3

4

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

4

4

Muljevita morska obala

3

3

Pjeskovita morska obala

5

5

Sljunkovita morska obala

4

5

Stjenovita morska obala

3

4

Izgradene i konstruirane obale

3

3

Zapustene poljoprivredne povrsine

2

3

Mozaicne poljoprivredne povrsine

4

4

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

4

5

Tradicionalni maslinici

5

5

Tradicionalni vinogradi

4

5

Intenzivni vinogradi

4

4

Travnati sportski tereni za igre s loptom

2

2

Kampovi

1

1

Aktivna seoska podrucja

3

3

Seoske javne gradjevine

3

2

Seoske gospodarske zgrade

2

2

Napustena seoska naselja

4

3

Urbanizirana seoska podrucja

3

3

Pojedinacne vikendice

2

2

Gradske stambene povrsine

2

2

Gradske zidine i ostaci starih utvrda

4

5

Seoska groblja

4

4

Ĺ umski rub

5

5

159

Nagib + tipovi obale Ocjene ranjivosti Nagib

Muljevita Pjeskovita Sljunkovita Stjenovita morska morska morska morska obala obala obala obala

Izgradene i konstruirane obale

0-2

3

4

4

4

3

2-5

0

3

3

5

4

5-12

3

4

4

4

3

12-20

3

5

4

1

1

20-32

3

5

4

1

1

32-55

0

3

3

5

4

55-90

0

3

3

5

4

Dijagram modela Dijagram 6. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vidljivost Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoramskih toþaka: Mozaiþni reljef vidljiv Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-30 m

5

30-150 m

4

150-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoramskih toþaka: Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-150 m

4

150-200 m

3

200-300 m

2

300-500 m

1

500+ m

0

160

Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoramskih toþaka: Tradicionalni maslinici Tradicionalni vinogradi Intenzivni vinogradi Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

5

200-500 m

4

500-800 m

3

800-1000 m

2

1000-1500 m

1

1500+ m

0

Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoramskih toþaka: zasticeni krajolik rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode izvor veüe obilnosti izvor manje obilnosti Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

Udaljenost od:

morska obala

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-70 m

5

70-150 m

4

150-250 m

3

250-500 m

2

500-750 m

1

750+ m

0

161

9.5 Modeliranje privlaþnosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice Dijagram modela Dijagram 7. Model privlaþnosti Površinski pokrov Atribut podatka

Ocjena privlaþnosti

Povremene stajacice

2

Obrasle obale povrsinskih kopnenih voda i mocvarna stanista

1

Neobrasle i slabo obrasle stijene

2

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Busici

5

Busici

4

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike 2 Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

2

Muljevita morska obala

2

Pjeskovita morska obala

3

Sljunkovita morska obala

5

Stjenovita morska obala

4

Izgradene i konstruirane obale

5

Zapustene poljoprivredne povrsine

5

Mozaicne poljoprivredne povrsine

4

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije

5

Tradicionalni maslinici

3

Tradicionalni vinogradi

3

Intenzivni vinogradi

2

Travnati sportski tereni za igre s loptom

5

Kampovi

5

Aktivna seoska podrucja

4

Napustena seoska naselja

5

Urbanizirana seoska podrucja

5

Gradske stambene povrsine

5

Industrijska i obrtnicka podrucja

1

162

Udaljenost od:

Mjesovite, rjedje ciste vazdazelene sume i makija crnike ili ostrike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-10 m

0

10-100 m

5

100-200 m

4

200-400 m

3

300-600 m

2

600-800

1

800+ m

0

Udaljenost od:

Pjeskovita morska obala Sljunkovita morska obala Stjenovita morska obala

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-400 m

5

400-1000 m

4

1000-2000 m

3

2000-3000 m

2

3000-5000 m

1

500+ m

0

Nagib Atribut podatka

Ocjena privlaþnosti

0-2

5

2-5

1

5-12

3

12-20

5

20-32

4

32-55

2

55-90

0

Udaljenost od:

rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-10 m

0

10-100 m

5

100-200 m

4

200-300 m

3

300-400 m

2

400-500 m

1

500+ m

0

163

Udaljenost od: morska obala Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-400 m

5

70-800 m

4

200-1500 m

3

400-3000 m

2

600-5000 m

1

5000+ m

0

Udaljenost od:

ceste – asfalt

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-10 m

0

10-100 m

5

100-200 m

4

150-300 m

3

300-1000 m

2

1000+ m

1

Udaljenost od:

ceste – makadam

Udaljenost

Ocjena privlaþnosti

0-10 m

0

10-100 m

5

100-200 m

4

150-300 m

3

300-1000 m

2

1000+ m

1

164

10. Prilog II 10.1 Anketni materijal 1. Opis Projekta COAST 2. Anketni upitnik za Lot1 – poluotok Pelješac 3. Fotografije krajobraznih podruþja za Lot1 – poluotok Pelješac 4. Fotografije specifiþnih krajobraza za Lot1 – poluotok Pelješac 5. Fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti

10.2 Primjer terenskog obrasca

165

166

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast