Zeleno poduzetnistvo Dalmacije - prilika za razvoj u skladu s prirodom

Zeleno poduzetniĹĄtvo Dalmacije prilika za razvoj u skladu s prirodom

Ujedinjeni narodi proglasili su 2010. godinu Međunarodnom godinom bioloťke raznolikosti

Što je zeleno poduzetništvo?

Zeleno poduzetništvo svoje poslovanje zasniva na prijateljskom odnosu prema prirodi i doprinosi njezinom očuvanju.

Priroda i njoj pripadajuća raznolikost biljnih i životinjskih vrsta (biološka raznolikost) je naš osnovni izvor za mnogobrojna dobra, počevši od hrane preko lijekova pa sve do građevnih materijala. Ona nas opskrbljuje mnogim nezamjenjivim uslugama: zrak i čista voda, obnavljanje tla, oprašivanje biljaka i regulacija klime su samo neke od njih. Usprkos tomu, čovjek se često nesmotreno i neodrživo odnosi prema prirodi. Naime, prošle je godine Crveni popis Svjetske udruge za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) pokazao da je od promatranih vrsta, čak 38% njih suočeno s opasnosti od izumiranja.

Spremnost na ulaganja u „prirodni kapital” prilika je i najveći izazov 21. stoljeća. Doprinos očuvanju i održivom korištenju prirode Dalmacije i njenih resursa dugotrajna je investicija kojom se čuvaju naše domaće sorte i pasmine, divlje vrste, morski resursi, šume, vode te krajobrazne vrijednosti koje su ujedno i dio kulturne baštine i identiteta Hrvatske.

Zeleno poduzetništvo okuplja ljude koji poštuju navedene vrijednosti, ali i stvaraju nova radna mjesta čime ujedno doprinose lokalnom razvoju. Sektori velikih mogućnosti u Dalmaciji su ekološka poljoprivreda, ekološki uzgoj ribe, školjkarstvo i ekoturizam.

Zašto je ekološka poljoprivreda (naj)bolji izbor?

Ekološka poljoprivreda je sektor pozitivnog ekonomskog rasta temeljen na etičkim, ekološkim i socijalnim načelima.

U 2008. godini prodaja ekohrane i

Održava i povećava zdravlje tla, biljaka, životinja i planeta kao jedinstvene i nedjeljive cjeline.

od 50,9 milijardi dolara.

Proizvodi kvalitetniju i zdraviju hranu. Ekohrana sadrži veće količine vitamina C, esencijalnih minerala poput kalcija, magnezija, željeza i kroma, te antioksidanse koji su važni u borbi protiv kanceroznih oboljenja.

U 2008. godini ekološka se

Čuva prirodu i okoliš. Ekološka poljoprivreda uvelike podržava biološku raznolikost. Ne koristi umjetna gnojiva i pesticide te time čuva tlo, vodu i zrak. Nije dozvoljena uporaba GMO-a.

od 196 država svijeta, na ukupnoj

Ublažava klimatske promjene. Ekološkom poljoprivredom emitira se od 6% do 60% manje stakleničkih plinova u odnosu na konvencionalnu.

Ekološka poljoprivreda skrbi za životinje - u ekopoljoprivredi posebna pažnja posvećena je dobrobiti životinja: pazi se na držanje, smještaj, hranidbu, zaštitu i odnos prema životinjama.

Visoki standardi proizvodnje. Ekološka proizvodnja je u sustavu nadzora što znači da na tržište dolaze samo certificirani ekoproizvodi koji su prošli sve potrebne kontrole.

Ekološka imanja u odnosu na konvencionalna imaju 44% više ptica na svojim poljima i više od 5 puta divljih biljnih vrsta.

pića u svijetu dostigla je vrijednost

poljoprivreda prakticirala u 154 površini od 35 milijuna hektara!

Uzgoj izvornih sorti i pasmina Dalmacije Jeste li znali da raznolikost biljnog i životinjskoj svijeta ne čine samo divlje vrste već i domaće sorte i pasmine koje je čovjek tijekom povijesti na bilo koji način promijenio te uzgojem i odabirom određenih svojstava prilagodio svojim potrebama?

Dalmacija je regija s gotovo 400 sorti kulturnog bilja i pasmina domaćih životinja, ali i samoniklog korisnog bilja. Tako veliki broj zahvaljujemo iznimnom zemljopisnom položaju, krajobraznoj, klimatskoj i općoj biološkoj raznolikosti, ali i burnom povijesnom razvoju.

Poznajete li neku od ovih iznimnih dalmatinskih pasmina?

Dalmatinski magarac, dalmatinska buša, dalmatinska pramenka, dinarska šarena koza, dalmatinski pas, dalmatinska medna pčela, dalmatinska zimovka ili ilirski golub A dalmatinskih sorti?

Plavac mali, barjanka, babić, bogdanuša, pošip, oblica, drobnica, lopudska smokva, poljička maraska, dubrovački šipak, hvarska artičoka, palagruški kapar, konavoska kapula A zaboravljenih povrtnih i poljoprivrednih kultura?

Dalmatinska krizantema ili buhač, brnistra ili žuka, slanić ili slanutak, sikirica ili jara grahorica, pšenica brkulja, kukuruz brnda, mirta, broć ...

Jeste li znali da je oko 97% varijeteta povrća koje se uzgajalo još 1900. godine danas nestalo?

Stare pasmine domaćih životinja i sorte kulturnog bilja sastavni su dio krajobraza i staništa.

Ujedno su jako bitne za njihovo očuvanje. Simbol su znanja, tradicije i kulture Dalmacije, ali i potencijal za stvaranje prvorazrednih izvornih proizvoda: vina, ulja, mesa, meda, sireva, pogača, suhog voća, sokova, džemova, travarica, eteričnih ulja, te nezaobilazan dio naše gastronomske ponude.

Ekološki uzgoj ribe Od svih sektora hrane u svijetu uzgoj riba raste najbrže, oko 10% godišnje!

Ekološki uzgoj ribe je najnaprednija postojeća uzgojna praksa, gdje se manjim gustoćama uzgajanih organizama, posebnom hranom i drugim dopuštenim sredstvima postiže maksimalno zdrav i kvalitetan proizvod, uz minimalni negativni utjecaj na okoliš.

Uzgoj morskih riba u Hrvatskoj počeo je prije otprilike 50 godina.

Zeleni posao kroz priču o ribi hami Riba hama koja se kod nas još naziva i krb, vrlo je rijetka. Nekada je bila rasprostranjena po cijeloj našoj obali, naročito na ušćima rijeka (Cetina, Neretva), a danas se nalazi pred istrebljenjem.

Međutim ta autohtona vrsta ribe ima karakteristike izrazito povoljne za ekonomski i ekološki prihvatljiv uzgoj.

Stoga 2006. godine, u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Riba Mljet d.o.o. započinje ekološki uzgoj ribe hama.

Riba Mljet dobitnica je sredstava zaklade „Izvorno hrvatsko” za 2010. godinu kojom Hrvatska gospodarska komora dodjeljuje sredstva i pruža potporu projektima čiji je cilj stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova imidža na domaćem i stranom tržištu.

Ekološki uzgoj ribe u svijetu pojavio se sredinom devedesetih godina, a Hrvatska se može pohvaliti prvim modernim uzgojem bijele ribe na Mediteranu!

….a školjkarstvo?

Uzgoj školjkaša ima puno dulju tradiciju od uzgoja ribe. Spominje se podatak da su školjkaše uzgajali još u antička vremena.

Kako školjkarstvo može postati inovativno a da istovremeno brine o očuvanju vrsta?

Znadete li da je uvala Bistrina u Malostonskom zaljevu bila poznato uzgajalište kamenica još u doba Rimskog Carstva, a poznata je izjava jednog od najznačajnijih hrvatskih istraživača Jadranskog mora Tome Gamulina „Republika Hrvatska ima stotine zaljeva, ali samo jednu Bistrinu” (1977.).

Suradnjom znanstveno-razvojnog i gospodarskog sektora moguće je pokrenuti pokusnu proizvodnju novih vrsta školjkaša koje su prirodno prisutne u hrvatskom dijelu Jadrana: od vrsta za koje već postoji razvijena tehnologija uzgoja (kapice), preko vrsta koje su u odmakloj fazi istraživanja (brbavica, periska), do interesantnih vrsta koje tek treba istražiti (prstac).

Time bi se doprinijelo očuvanju vrsta koje su u svom prirodnom okruženju ugrožene zbog pretjeranog izlova. To se posebno odnosi na zaštićene vrste poput periske i prstaca.

Kada zaštita prirode postaje preduvjet uspješnosti poslovanja?

Radi svoje relativno velike produktivnosti i značaja za uzgoj školjkaša Malostonski zaljev je 1983. godine proglašen rezervatom prirode u moru. On je danas najznačajnije mjesto za uzgoj školjkaša u Hrvatskoj.

Uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu čvrsto je povezan s turizmom i ugostiteljstvom.

Gastronomska ponuda restorana i hotela u okolici bazira se na kamenicama i jelima od morskih plodova, po čemu su najpoznatiji restorani i hoteli u Malom Stonu.

Ekoturizam Ekoturizam promiče održive aktivnosti manjeg opsega bliske prirodnom okolišu tako da turist ne utječe negativno na okoliš, a da mjesno stanovništvo ima ekonomsku korist od posjeta. Doprinos očuvanju vrsta zasniva se na doživljavanju i učenju od prirode te se provodi na ekološki održiv način.

Agroekoturizam Agroturizam predstavlja svojevrsnu novu turističku aktivnost kojom se promoviraju ruralna područja te jača ruralna ekonomija. Usko je vezan za ambijent sela i poljoprivrednu proizvodnju, te proizvodnju tradicionalnih proizvoda na pojedinom domaćinstvu unutar seoske zajednice.

Hrvatske regije koje najviše profitiraju od agroturizma su Istra i Baranja te Dubrovačko-neretvanska županija, dok su od mikrodestinacija vrlo interesantni park prirode Lonjsko polje, selo roda Čigoč i selo lastavica Mužilovčica.

Kada agroturizam, uz ostale turističke ponude, posluje i po načelima ekološke poljoprivredne proizvodnje on postaje agroekoturizam.

Jeste li znali da je jedan agroturist Da bi učili od prirode trebamo biti u prirodi.

Satish Kumar

voljan potrošiti i do 20% više za autentičnu uslugu vezanu za originalan doživljaj kojeg kojegaruralna ruralnapodručja područjai život i životu njima mogu ponuditi! u njima mogu ponuditi!

Jeste li znali da je informativnoedukativna kampanja koju provodi globalna Udruga za pustolovni turizam znatno povećala broj „Leave no trace“ (Bez tragova) certificiranih operatera diljem svijeta?

Kampanja je namijenjena turistima koje upućuje na koji način ostaviti najmanje tragova svoje posjete prirodi.

Održivi pustolovni (adventure) turizam Pustolovni turizam odnosi se na sve turističke aktivnosti koje sadrže dvije od slijedeće tri komponente: fizičku aktivnost, interakciju s kulturnom tradicijom i susret s prirodom.

Ako ste prakticirali jednu od sljedećih aktivnosti, znači da ste i vi bili sudionik pustolovnog turizma: brdski biciklizam, daljinsko plivanje, kajakarenje na rijeci ili po moru, rafting, penjanje, planinarenje, špiljarenje, scuba ronjenje, jedrenje, kampiranje, promatranje ptica, jahanje, skijanje, slobodno letenje (paragliding, zmajarenje, let balonom), sportski ribolov itd.

Zbog svoje prirodne i krajobrazne raznolikosti, Hrvatska ima velike mogućnosti za razvoj pustolovnog turizma. Trenutačno zajednica pustolovnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori broji 56 članova, od kojih su barem 50 poduzetništva, dok je polovica njih smješteno na području Dalmacije. Najzastupljeniji oblik pustolovnog turizma u Hrvatskoj je biciklizam.

U svijetu godišnji profit od maloprodaje sportsko-rekreativne opreme procjenjuje se na 20 milijardi dolara za tržište koje broji 149 milijuna poklonika aktivnosti na otvorenom.

!

Tvoje zeleno poduzetništvo moglo bi:

1

- pokrenuti ekološko vinogradarstvo i vinarstvo - pokrenuti ekološko maslinarstvo

2

- ekološki uzgajati voće i povrće

- pokrenuti proizvodnju novih domaćih vrsta školjkaša - ekološki uzgajati riblje vrste - koristiti selektivne ribolovne alate

- ekološki uzgajati domaće sorte i/ili pasmine - uzgajati na ekološki način autohtono aromatsko i ljekovito bilje - pokrenuti ekološko pčelarstvo - proizvodnju ekomeda

3

- razviti agroekoturizam - označiti tematski put prirodne baštine

4

- prodavati ekološke proizvode - sakupljati, uzgajat, proizvoditi i prodavati sjeme domaćih sorti

- označiti pješačke staze za turističke sportsko-rekreativne aktivnosti

- pokrenuti ugostiteljsko-turističke djelatnosti koje nude ili koriste ekološke proizvode

- pokrenuti ekoedukativni turizam temeljen na zaštiti divljih vrsta

- postati financijski posrednik za zeleno poduzetništvo - savjetovati o zelenom poduzetništvu

Čovjek je ovladao prirodom prije no što je naučio vladati samim sobom.

Albert Schweitzer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953.

Mnoge studije ukazuju da nezainteresiranost ljudi za

Vrijeme je da se pokrenemo kako bi se sačuvala

problematiku očuvanja biljnih i životinjskih vrsta proizlazi

raznolikost života na zemlji: biološka raznolikost je

iz činjenice da se radi o javnim dobrima i uslugama koje

život, naš život!

trebaju biti stalno dostupne bez daljnjeg ulaganja u njihovu zaštitu i/ili obnovu.

U Dalmaciji je uspostavljen Program poticanja zelenog poduzetništva!

Krajem 2008. godine kroz suradnju Globalnog fonda za okoliš i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj s četiri dalmatinske županije i njihovim županijskim razvojnim agencijama uspostavljen je Program poticanja zelenog poduzetništva (PPZP).

PPZP namijenjen je gospodarskim subjektima iz sektora poljoprivrede, turizma, ribarstva/ marikulture s poduzetničkim idejama, kojima se naročito doprinosi očuvanju i održivom korištenju prirodnih vrijednosti obalnog područja Dalmacije.

PPZP trenutačno je usmjeren na (1) izravno kreditiranje kroz Program „Jamstveno-kreditni fond za zeleno poduzetništvo“ uspostavljenim sa Société Générale - Splitskom bankom d.d.; (2) tehničku i financijsku pomoć u razradi poslovnih ideja i realizaciji projekata zelenog poduzetništva te (3) tehničku i financijsku pomoć u pripremi projektnih prijedloga za prijavu na druge nacionalne i međunarodne programe potpore.

Pokrenite vaše zeleno poduzetništvo, informirajte se i kontaktirajte nas: www.undp.hr/coast www.dunea.hr www.rera.hr www.rra-sibenik.hr www.zadra.hr

Izrađeno u sklopu provedbe GEF-UNDP projekta “Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali“ (web:www.undp.hr/coast) Grafičko oblikovanje: Krešimir Kraljević Fotografije: Roman Ozimec, Ranko Tadić, Ante Žuljević, Mirko Ruščić, Županijske turističke zajednice sa područja Dalmacije

Nositelj Projekta COAST je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Projekt se provodi na području Dalmacije uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Osnovni cilj projekta COAST je poticati poduzetničke aktivnosti koje pridonose očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti Dalmacije.