Ubrzanje praksi društveno odgovornog poslovanja by United Nations Development Programme in Croatia

u novim zemljama članicama EU i zemljama kandidatkinjama kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

UBRZANJE PRAKSI DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Izvještaj o društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj Istraživanje provele: Marina Škrabalo, Nives Miošić-Lisjak, Aida Bagić Projektni partneri UNDP-a: Zajednica za društveno odgovorno poslovanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Pripremu i izdavanje publikacije financirala je Europska Unija. Izraženi pogledi u istraživanju odražavaju mišljenja autora i nužno ne predstavljaju stajališta Europske Unije ili Programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Publikacija je pripremljena u okviru Projekta ‘’Ubrzanje praksi društveno odgovornog poslovanja u novim zemljama članicama eu i zemljama kandidatkinjama kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU’’. Više informacija na: www.acceleratingcsr.eu. Copywright © Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Hrvatska 2007 Program Ujedinjenih naroda za razvoj Radnička cesta 41/8 10000 Zagreb Croatia UNDP je zaštićeni logo organizacije Programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Sva prava pridržana. Kraći dijelovi ove publikacije smiju se reproducirati bez odobrenja autora, bez izmjena i pod uvjetom da se navede podatak o izvoru. Naslovnica i dizajn: Pseudoprodukt Lektura: Vicko Krampus

ISBN: 978-953–7429-10-2

Poštovani čitatelji, velika nam je čast predstaviti Vam prvu sveobuhvatnu analizu stanja Društveno Odgovornog Poslovanja (DOP) u Hrvatskoj. Istraživanje, čije rezultate dijelimo s Vama u ovoj publikaciji, obavljeno je u sklopu regionalnog projekta „Ubrzanje praksi društveno odgovornog poslovanja u novim zemljama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama, kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU“, a financirali su ga Europska komisija (EC) i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Ova analiza temelji se na radu mnogih aktera koji vjeruju da istinsko društveno odgovorno poslovanje može učiniti poduzeće održivijim, profitabilnijim i angažiranijim u razvoju. UNDP u Hrvatskoj aktivno je sudjelovao u promociji DOP-a kroz razne projekte, a od 2004. godine kroz inicijativu Global Compacta. Bilo da ste predstavnik poslovnog sektora, Vlade ili civilnog društva, nadamo se da ćete naći ovu publikaciju korisnom u Vašoj profesionalnoj svakodnevici. Ona pruža uvid u relevantne organizacije i inicijative u koje se možete uključiti; također pruža analitički pregled trenutnog stanja DOP-a među tvrtkama koje djeluju u Hrvatskoj. Daje korisne preporuke za poslovne subjekte, Vladu i organizacije civilnog društva u kojima možete pronaći nadahnuće. Samo naše zajedničke više sektorske inicijative mogu Hrvatsku učiniti boljim domom za sve i zato Vas pozivamo da se pridružite rastućem krugu onih koji prakticiraju DOP. Zašto je DOP tako važna tema? DOP oslobađa veliki potencijal za inovacije na svim korporativnim razinama. On nam pruža okvir za sustavno upravljanje, uzimajući u obzir financijska, ekološka, socijalna, upravljačka i etička pitanja. Pomaže nam u smanjenju troškova, potrošnje energije i otpada; pomaže istaknuti i razlikovati Vašu tvrtku među ostalima; izbjeći prilagodbe u budućnosti; potiče stvaranje inovativnih proizvoda i poslovnih procesa; otvaranje novih tržišta; pomaže privući i zadržati najbolje zaposlenike; poboljšati sliku Vaše tvrtke kod dioničara i javnosti; smanjiti pravne rizike i troškove osiguranja, te konačno, osigurati bolju kvalitetu života. Dugoročno, DOP donosi vjernost marki (brandu), te stoga i profitabilnost. Ugraditi održivost u strategiju poslovanja svake tvrtke nije teret, već je izazov za sudjelovanje u uzbudljivim i inovativnim procesima koji usmjeravaju svijet sada i ovdje i još i više prema budućnosti. Održivost bi mogla postati temeljna moralna vrijednost svake„pametne“ (ili mudre) organizacije, kroz koju će se gledati jednako važno na ljude, planet i profit. Iskreno se nadamo da ćete pronaći korisne informacije u ovoj publikaciji, te Vas pozivamo da se s nama upustite na putovanje prema održivosti.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ PREDGOVOR

Yuri Afanasiev

Stalni predstavnik UNDP Hrvatska

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ SKRAĆENICE AED - Academy for Educational Development AIESEC - Association Internationale des Étudiants en Sciences Économiques et Commerciales AMCHAM - American Chamber of Commerce BCBN - British-Croatian Business Network BDP - Bruto domaći proizvod CEDAW - Convention to Eliminate All Forms of Discrimination Against Women DOP - Društveno odgovorno poslovanje EFQM - European Foundation for Quality management’s model of business excellence FINA - Financijska agencija GEF - Global Environmental Facility GMO - Genetski modificirani organizmi GRI - Global Reporting Initiative HGK - Hrvatska gospodarska komora IBRD - International Bank for Reconstruction and Development ILO - International Labour Organization ISO - International Organization for Standardization NESsT - Nonprofit Enterprise and Self-sustainability Team NVO - Ne-vladine organizacije OHSAS 18001 - Occupational Health and Safety Advisory Service REACH - Registration, Evaluation and Authorization of Chemicals ROHS - Restriction of Hazardous Substances SA 8000 - Social Accountability 8000 Standard UMIS - SMEA - Udruga malih i srednjih poduzetnika UNDP - Program Ujedinjenih Naroda za razvoj UNIDO - United Nations Industrial Development Organization UNSSC - United Nations System Staff College WEEE - Waste from Electric and Electronic Equipment

Sažetak

Kontekst društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj Ekonomski i pravni okvir za razvitak DOP-a Pravni okvir za razvoj DOP-a

13 14 16

Promocija DOP-a u Hrvatskoj: Inicijative i sudionici Poslovna udruženja Stručne i savjetodavne organizacije Vladine institucije i javne agencije Međunarodne razvojne organizacije Akademska zajednica: istraživanja i edukacija Organizacije civilnog društva Sindikati Mediji Pregled napretka u društveno odgovornom poslovanju od 2004. godine

19 19 21 21 22 23 24 25 25 26

Analiza kapaciteta za primjenu DOP-a u hrvatskim poduzećima – nalazi istraživanja Bilješka o metodologiji Pregled glavnih nalaza o razvijenosti DOP-a u Hrvatskoj 1. Strategijski razvoj društveno odgovornog poslovanja 2. Uključivanje i komunikacija s dionicima 3. Upravljanje i DOP Specifične DOP inicijative relevantne za Hrvatsku 4. Izvedba - stupanj uspješnosti u provedbi programa DOP-a 5. Javno objavljivanje o DOP-u u Hrvatskoj 6. Verifikacija izvještaja

Primjeri dobre prakse strateškog pristupa DOP-u - tri studije slučaja Studija slučaja: Holcim Hrvatska Studija slučaja: Hartmann Studija slučaja: Hauska&Partner International Communications (H&P)

59 59 61 62

Zaključak i preporuke Preporuke za ubrzani razvoj DOP-a u Hrvatskoj

67 69

PRILOG 1 - Ključni događaji vezani uz razvoj DOP-a u Hrvatskoj (01./2004. – 05./2007.)

PRILOG 2 – Popis poduzeća i dionika uključenih u istraživanje

PRILOG 3 - Definicija ocjena prema metodologiji (IET)

PRILOG 4 - Bibliografija 63

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ SADRŽAJ

35 36 38 39 41 46 47 48 56

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Sažetak

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ SAŽETAK

Ovo je izvješće dio komparativnog istraživanja Accelerating CSR practices in the new EU member states and candidate countries as a vehicle for harmonization, competitiveness, and social cohesion in the EU (Ubrzanje društveno odgovornih praksi u novim zemljama članicama EU i zemljama kandidatkinjama kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU) koje je proveo UNDP uz potporu i za potrebe Europske komisije. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je u razdoblju od ožujka do svibnja 2007. godine, a uključivalo je obiman pregled literature, odnosno prethodnih istraživanja o DOP-u te dodatno terensko istraživanje koje se temeljilo na pilot metodologiji, razvijenoj za potrebe ovog projekta.U sklopu istraživanja intervjuirano je 25 kompanija, održana su 3 grupna intervjua s predstavnicima različitih dionika (medija, sindikata i nevladinih organizacija), te je sačinjena analiza 21 web stranice nakon čega je uslijedio telefonski ili e-mail kontakt radi potvrde nalaza analize. S obzirom da je na nekim intervjuima sudjelovalo više predstavnika kompanije ili organizacije, ukupno je više od 70 osoba bilo intervjuirano ili izravno konzultirano za potrebe ovog izvješća. DOP u Hrvatskoj treba razmotriti u kontekstu tranzicije, uzimajući u obzir proces približavanja Europskoj uniji i liberalizaciju tržišta s jedne strane ili pak specifičan kontekst zajednica članica bivše Jugoslavije. Socijalizam „radničkog samoupravljanja“ uveo je praksu širokog sudjelovanja u upravljačkim procesima. Istovremeno, interes poslovnog sektora za upravljanjem kvalitetom datira iz 60-ih godina 20. stoljeća, dok primjeri različitih načina ulaganja u zajednicu datiraju iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata. Relativno nove poslovne prakse, poput promocije timskog rada i savjetovanje s dionicima, često su kombinacija suvremenih zapadnjačkih pristupa upravljanju kvalitetom i domaćeg nasljeđa. U proljeće 2007., gotovo tri godine nakon prve nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005., društveno odgovorno poslovanje postalo je dovoljno važan koncept da potakne suradnju između poduzeća, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija, što je rezultiralo udruživanjem koje potiče horizontalnu razmjenu najboljih upravljačkih praksi i redovno javno objavljivanje nefinancijskih podataka na temelju kojih se može procijeniti doprinos kompanije održivom razvoju. Vodeća poslovna udruženja, uz pomoć međunarodnih razvojnih agencija, i u određenoj mjeri poslovnih medija, predstavljaju glavne pokretače DOP-a u Hrvatskoj. Dok prije tri godine to nije bilo moguće, zainteresirane kompanije sada informacije mogu pronaći na nekoliko web stranica, postoje edukativni moduli o DOP-u i korporacijskom upravljanju, priručnici o razvoju programa DOP-a ili se pak mogu obratiti nekom od poslovnih udruženja ili organizacija za savjet. Radi se i na razvoju sektorskih DOP inicijativa. Opća je procjena, temeljena na ovom i prethodnim istraživanjima, da u Hrvatskoj djeluje oko 200 poduzeća koja su prihvatila DOP kao dio svoje vrijednosne i strateške orijentacije. To su pretežno velika poduzeća sa značajnim udjelom stranog vlasništva, kompanije izlistane na burzi te one usmjerene na izvoz. One su najčešće motiviranije i posjeduju resurse za strukturiranje, praćenje i izvještavanje o njihovoj društveno odgovornoj praksi. Interes za DOP-om koncentriran je u proizvodnoj i prerađivačkoj

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

industriji, financijskom sektoru i telekomunikacijama, i to među liderima u sektoru. Premda postoje uzori i najbolje prakse, još uvijek je velik jaz što se tiče informiranosti, kompetencija i profitabilnosti, koji dijeli lidere od najvećeg broja srednjih i malih poduzeća, koja čine gotovo 90% svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj, kao i tisuća velikih koji se bore s pitanjem opstanka na tržištu. Prakse DOP-a u Hrvatskoj relativno su dobro razvijene, učestalije na područjima kao što su kvaliteta i sigurnost radnog mjesta, zadovoljstvo potrošača, zaštita okoliša, ulaganje i partnerstvo u zajednici, a manje učestale u područjima kao što su korporacijsko upravljanje, integriranje DOP-a u procjenu rizika i razvoj poslovne strategije, upravljanje dobavljačkim lancem i društveno odgovorno ulaganje. Glavni pokretači DOP-a u Hrvatskoj prvenstveno su interne naravi, i proizlaze iz procjene samih poduzeća o dugoročnim prilikama i rizicima koji se odnose na produktivnost, učinkovitost, integraciju tržišta i uspostavljanje dobrih odnosa s dionicima. Horizontalne interakcije između različitih, prvenstveno poslovnih i nevladinih aktera pridonose povjerenju i učenju, dok je komplementarna uloga nevladinih organizacija i sindikata kao „kontrolora korporativne neodgovornosti“, puno manje sustavna. Vertikalne interakcije zaostaju za horizontalnima, uvelike uslijed nedostatka specifičnih vladinih politika, poticaja i sankcija, te uslijed manjkavosti prijenosa znanja i podupirućih mehanizama dostupnih malim i srednjim poduzećima. Upravo je jačanje uloge vlade u promociji DOP-a, i to u partnerstvu s poslovnim sektorom, ključno područje poboljšanja u narednom razdoblju. Premda se stvara poticajno okruženje za DOP u Hrvatskoj, ponajviše naporima same poslovne zajednice, postoji potreba za snažnijim interesom države i vanjskih pokretača, posebice medija i civilnog društva. U tom smislu, od ključne je važnosti kontinuirana podrška već započetim ili osmišljenim inicijativama poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice. Razmjena najboljih praksi s kolegama iz drugih europskih zemalja s različitom tradicijom i opsegom DOP-a, najkorisnija bi bila za širenje i daljnju razradu hrvatskih napora na razini pojedinih sektora, ali i pojedinih kompanija. Na taj način može se postići pravodobno stvaranje kritične mase društveno osviještenih poduzeća različitih veličina i područja djelatnosti. Ključna područja poboljšanja praksi DOP-a na razini poduzeća odnose se na uključivanje DOP-a u poslovne strategije koje je potrebno sustavno uvoditi, uvažavajući interese i potrebe različitih dionika. Daljnje jačanje kapaciteta poslovnih udruženja koja promoviraju i zagovaraju DOP i održivi razvoj, može se postići njihovom proaktivnijom ulogom, u suradnji s međunarodnim organizacijama. Intenzivnije zagovaranje DOP-a u medijima rezultiralo bi kvalitetnijim i zastupljenijim informacijama o društveno odgovornom poslovanju u javnosti. Daljnje uključivanje akademske zajednice na istraživanju i promociji DOP-a, potpomognuto odgovarajućim finanaciranjem iz javnog i privatnog sektora i Europske unije, osigurat će pravovemeno definiranje i razmjenu

potrebnih znanja o pokretačima i preprekama za razvoj DOP-a, kao i inovativnim mjerama. Jačanje komplementarne uloge Vlade na promoviranju DOP-a od prioritetne je važnosti, a uspjeh je moguće postići samo u partnerstvu s poslovnim sektorom. Konačno, jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za stvaranje partnerstava s poslovnim sektorom, te kako bi djelovale kao konstruktivne i respektabilne organizacije koje kontroliraju odgovornost, podrazumijeva niz učinkovitih ulaganja od strane donatora i Vlade. .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Kontekst društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

1 Izvješće na dnevnom redu 12. sjednice Zastupničkog doma Sabora, veljače 2005.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ KONTEKST DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U HRVATSKOJ

Procjenu razvijenosti društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj treba promatrati u kontekstu tranzicije općenito, ali ipak uzimajući u obzir nasljeđe samoupravnog socijalizma, ratna razaranja i uspostavu suverene države. Već je samoupravni socijalizam uveo praksu sudjelovanja radnika u upravljačkim procesima i očekivane potpore poduzeća društvenom razvitku zajednica i regija u kojima djeluju. S druge strane, nasljeđe egalitarizma negativno se odražava na poduzetničku klimu i široko društveno prihvaćanje pravedne tržišne utakmice. Interes poslovnog sektora za upravljanje kvalitetom seže u 60-te godine prošlog stoljeća, dok se razni oblici korporativnih ulaganja u zajednicu, posebice zakladništvo, bilježe još prije Drugog svjetskog rata. Relativno nove poslovne prakse, poput promocije timskog rada i savjetovanja s dionicima često su kombinacija suvremenih zapadnjačkih pristupa upravljanju kvalitetom i domaćeg nasljeđa (Bagić et al, 2006.). Tranzicija iz socijalizma u kapitalizam u Hrvatskoj je započela 1990. godine, u uvjetima političke nestabilnosti, ratnih događanja i raspada Jugoslavije. Hrvatska je tek 1998. godine osigurala cjelovit integritet nad svojim teritorijem i 2000. godine, nakon pobjede koalicijske vlade na čelu sa socijaldemokratima započelo je razdoblje konsolidacije demokratskih institucija što je pozitivno utjecalo na međunarodnu reputaciju Hrvatske, gospodarski rast, povratak izbjeglica srpske nacionalnosti i zaštitu ljudskih prava građana u Hrvatskoj. Rat se često smatra jednim od glavnih razloga „odlaganja“ ili „duženja“ tranzicije u Hrvatskoj, dok neki od vodećih hrvatskih ekonomista prvi val privatizacije opisuju kao „legaliziranu pljačku kroz različite oblike fiktivnih ili politički dirigiranih transakcija“ (Baletić, 203; 287; citirano u Stubbs et al., 2007:5). Proces demontiranja ove vrste „kroni-kapitalizma“ je u tijeku i još uvijek zahtijeva udružene napore različitih sektora hrvatskog društva, pokazuje to nedostatak korektivnih mjera temeljem Izvještaja o reviziji privatizacije Dražavnog ureda za reviziju u razdoblju od 2001.-04., koji je pokazao da od 1566 poduzeća, 64% nije udovoljio razvojnim ciljevima, 75% ih je smanjio broj zaposlenih za više od 50% i samo 5% je privatizirano u potpunosti sukladno važećim zakonima (Državni ured za reviziju, 2004:48-49)1. Uzevši u obzir opterećen politički i ekonomski kontekst 1990-ih, ne čudi kako prepoznatljivost DOP-a u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj korespondira s procesom europskih integracija, koji je započeo 2001. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kada je Hrvatska dobila status zemlje kandidatkinje u lipnju 2004., hrvatske političke i ekonomske elite usredotočile su svoju pažnju na dugoročne potencijale socioekonomskog razvoja u europskom političkom prostoru i integriranoj tržišnoj ekonomiji. Ključni događaj u Hrvatskoj – prva nacionalna konferencija o DOP-u Agenda 2005. – održala se u prosincu 2004., okupivši na jednom mjestu preko 120 praktičara i istraživača, omogućivši tako formuliranje zajedničkih prioriteta za razvitak DOP-a u Hrvatskoj. Njezina priprema bila je zajednički napor Ekonomskog instituta, uz potporu njemačke zaklade Konrad Adenauer i u partnerstvu s više poslovnih udruženja, međunarodnih organizacija, savjetodavnih tvrtki i nevladinih organizacija.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Sljedeći pregled ključnih događaja i inicijativa od 2004., označava trenutnu gustoću interakcije preko sektora i organizacija usmjerenu prema stvaranju poslovnog i šireg društvenog okruženja za DOP gdje Vladini sustavni poticaji još uvijek nedostaju. Uvođenje koncepta u svakodnevni jezik hrvatske poslovne zajednice i javni diskurs, učinilo je prepoznatljivim niz tradicionalnih poslovnih praksi kao društveno odgovornih, uz prepoznavanje prilika za osnaživanje sustavnih pristupa DOP-u putem prijenosa dobrih praksi iz drugih zemalja te skretanja pozornosti na već postojeće prakse DOP-a među hrvatskim poduzećima. Kako su primijetili poznati istraživači i praktičari DOP-a, u posljednje četiri godine došlo je „promjene paradigme s niske razine pozornosti za pitanja DOP-a na danas sveprisutnu „društvenu odgovornost“ koja se spominje na poslovnim konferencijama, u rubrikama u medijima i edukativnim aktivnostima“ (Stubbs et al., 2007:6). Na hrvatskom se jeziku najčešće koriste izrazi ‘društveno/socijalno odgovorno poslovanje’ i ‘korporacijska/korporativna društvena odgovornost’, a najčešća kratica je ‘DOP’. Također se često čuje skraćena verzija ‘odgovorno poslovanje’ kako bi se izbjeglo razumijevanje DOP-a kao primarno „društvenog“ ili još uže pitanja socijalnih povlastica i podrške. Prethodna su istraživanja o DOP-u u Hrvatskoj pokazala raširenost odgovornih poslovnih praksi u području zaštite okoliša (prvenstveno među industrijskim proizvođačima), ljudskih resursa, brige o zadovoljstvu potrošača te odnosa sa zajednicom, kao i na važnost liderske potpore i vizije za osiguranje prepoznatljivosti i dugoročnosti društveno odgovornih politika i aktivnosti. DOP je, kao upravljački okvir, ograničen na velika, uspješna poduzeća, u privatnom stranom ili domaćem vlasništvu. Iako mala i srednja poduzeća često spontano ulažu u razvoj svojih zajednica, njihove su mogućnosti za ulaganje u sustave upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša ili odnosima s dionicima izuzetno ograničene. Živa tradicija korporativnog darivanja povezana je s interesom poduzeća, ali i medija za što većom vidljivošću te ugledom takvih akcija u društvu smanjenih socijalnih standarda i sposobnosti države za zadovoljenje niza komunalnih i socijalnih potreba (Bagić et al. 2006.). Glavna je dobit društveno odgovornog poslovanja reputacija i diferenciranje poduzeća i robnih marki, posebice u svjetlu dominantnih negativnih društvenih stavova o korumpiranosti i bešćutnosti hrvatskog poslovnog sektora, čije su izvorište traumatična privatizacija u proteklom desetljeću ekonomske stagnacije te vrijednosno i političko nasljeđe egalitarizma. U tom kontekstu treba shvatiti i učestalo razumijevanje društvene odgovornosti kao dosljednosti u poštivanju zakonskih odredbi, odnosno tradicionalno visokih standarda radnih prava i sve viših standarda zaštite okoliša, u kontekstu europskih integracija. Takvo shvaćanje društvene odgovornosti uvjetovano je slabošću nadzornih mehanizama poput inspekcijskih službi i pravosuđa, koja omogućuje zaobilaženje zakona bez sankcija kao i izostanak snažnije društvene osude. Reputacija je usko povezana i s konkurentnošću proizvoda i usluga u odnosu na zahtjeve sve informiranijih potrošača za kvalitetom i zdravstvenom sigurnošću. Važna je motivacija i izvozna orijentacija koja zahtijeva uvođenje sustava upravljanja kvalitetom te niza certifikata specifičnih za određene industrije na ciljnim tržištima.

Raširenost ulaganja u edukaciju zaposlenika, i to posebice menadžerskog kadra i specijalizirane radne snage, izravno je povezana s deficitom takve radne snage na tržištu rada te nedostatne prilagođenosti formalnog obrazovanja potrebama gospodarstva. Ulazak stranih partnera, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, imperativ povećanja produktivnosti i izvozna orijentacija razlozi su za sve češće uvođenje obvezne edukacije iz IKT-a, ciljanih stranih jezika te timskog rada za cjelokupnu radnu snagu, čime se, uz svladavanje specijalističkih vještina, uvelike povećava dugoročna zapošljivost niže kvalificiranih radnika. Mnogo slabije razvijene i manje česte prakse DOP-a nalazimo u područjima korporativnog upravljanja, integracije DOP-a u analize rizika i sveukupnu poslovnu strategiju, upravljanja dobavljačkim lancem i društveno odgovornog investiranja. Nedostatak takvih praksi uvjetovan je slabošću vanjskih motivirajućih čimbenika, premda postoji potencijal njihovog većeg značaja u budućnosti. Primjerice, Zakon o zaštiti potrošača usvojen je tek 2003., a propisana struktura lokalnih vijeća za zaštitu potrošača još nije konsolidirana. Postoje svega dvije nacionalne organizacije za zaštitu potrošača, koje se primarno bave osnovnim kršenjima potrošačkih prava poput monopolističkog određivanja cijena, bez promocije odgovorne potrošnje. Također se očekuje konsolidacija rastućeg tržišta kapitala, kako u pogledu dodatne kapitalizacije tako i u pogledu regulacije kvalitete i transparentnosti korporativnog upravljanja, dok se sustavan pristup razvoju poslovnih strategija i upravljanju širi među vodećim kompanijama, što je vidljivo iz višestrukog povećanja broja normi proteklih pet godina.

▪▪ EKONOMSKI I PRAVNI OKVIR ZA RAZVITAK DOP-A Prema zadnjem Izvještaju o napretku pridruživanju RH EU, privatizacija još uvijek teče puno sporije od planiranog. U kasnim 90-ima udio privatnog sektora u hrvatskom BDP-u bio je samo 60%, a posljednjih je godina taj postotak tek neznatno uvećan. Udio privatnog sektora u ukupnoj zaposlenosti povećao se sa 66.2% 2004. na 68% u 2005. godini. Državne intervencije i vlasništvo i dalje su značajne, posebno u brodogradnji i metalnoj industriji. Glavni čimbenici koji usporavaju privatizaciju uključuju nevoljkost vladinog sektora, pravne probleme, slab interes ulagača i u nekim slučajevima nerealne uvjete prodaje (European Commission, 2006). Hrvatsko gospodarstvo obilježava prevaga mikro poduzeća po brojnosti te primat manjine velikih poduzeća u dohodovnoj strukturi. Velika industrijska koncentracija očituje se u podatku da 400 najvećih kompanija donosi 51.5% dobiti prije oporezivanja, 49.7% bruto prihoda te zapošljava 33.4% svih zaposlenih osoba u 2005. godini (Privredni vjesnik, 2006; citirano u Stubbs et al., 2007). Istovremeno, od 73.000 aktivnih poduzeća u 2005., 86% su

službena stopa nezaposlenosti smanjena s 16.9% u srpnju 2005. na 15.7% u srpnju 2006., stopa dugotrajne nezaposlenosti iznosi 7.3%, a stopa nezaposlenosti mladih iznosi visokih 30% (Europska komisija, 2006.). Dok je službena stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj najviša među zemljama centralne i istočne Europe, istraživanje radne snage pokazuje nešto nižu realnu stopu nezaposlenosti od 12.7%. Strukturom radne snage, Hrvatska sve više svjedoči o trendovima u razvijenim društvima, s 63% radne snage u rastućim uslužnim djelatnostima, 31% u ne-poljoprivrednim djelatnostima i 6% u poljoprivrednim djelatnostima (UNDP, 2006:24). 2 Ruđer Friganović, Direktor Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore, travnja 2007.

Tablica 2: Odabrani ekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva (prilagođeno temeljem podataka Hrvatske gospodarske komore, http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/9517.xls, 4. travnja 2007.) Pokazatelji za Hrvatsku Ukupna površina, km2 Ukupno stanovništvo, ‘000 Aktivno stanovništvo BDP, tekuće cijene (mil. USD) BDP po stanovniku, USD BDP, realne stope rasta, % INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA, stopa rasta u % PROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/EUR, PROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/USD TRGOVNSKA RAZMJENA- IZVOZ, mil. USD TRGOVINSKA RAZMJENA- UVOZ, mil. USD SALDO TRGOVINSKE RAZMJENE, mil. USD TEKUĆI RAČUN PLATNE BILANCE, mil. USD GROSS EXTERNAL DEBT, mil. EUR BRUTO INOZEMNI DUG, mil. HRK INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH, mil. USD CIJENE, stopa rasta u % POTROŠAČKE CIJENE – inflacija% PROMET U TRGOVINI NA MALO, realne stope rasta u % NETO PLAĆA, u HRK BROJ ZAPOSLENIH STOPA NEZAPOSLENOSTI % DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA, mil. USD DRŽAVNI PRORAČUN Ukupni prihodi, mil. HRK Ukupni suficit/ deficit, mil. HRK

2004.

2005.

2006.

87 661 4 439 1.719.509 35.645,1 8.030,0 4,3 3,7 7,495680 6,031216 8.022,5 16.583,2 -8.560,7 -1.841,3 22.780,6 96.901,5 1.261,5

87 661 4 442 1729 312 38.882,5 8.753,4 4,3 5,1 7,400047 5,949959 8.772,6 18.560,4 -9.787,8 -2.576,4 25.540,8 106.789,4 1.625,5

87 661 4 441 1759 492 42.915,3 9.664,1 4,8 4,5 7,322849 5,839170 10.376,3 21.488,3 -11.112,0 -3.174,7 28.997,6 108.446,9 35,2

2,1 2,6 4 173 1.409.634 18,0 6.726,7

3,3 2,8 4 376 1420 574 17,9 7.370,1

3,2 2,1 4 603 1467 876 16,6 7.990,1

80.466,9 -4.097,4

85.654,9 -3.756,2

95.235,9 -2.268,3

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

mikro- poduzeća s manje od 10 zaposlenih, dok preostalih 9.659 poduzeća uključuje 1.019 velikih (s 250 i više zaposlenih), 2.520 srednjih ( 50 - 249 zaposlenih) i 6.120 malih poduzeća (11 - 49 zaposlenih). Osim toga, aktivno je bilo 359 javnih poduzeća2. Rast BDP-a u 2005. godini iznosio je 4.3%, u odnosu na 3.8% iz 2004. godine. Po glavi stanovnika BDP se povećao s 8.030 USD u 2004. godini na 9.664 USD u 2006. (Izvod iz ekonomskih pokazatelja HGK). Prosječni prihod po glavi stanovnika u 2005. godini povećan je na predviđenih 47% prosjeka EU – 25 (pokazatelj kupovne mnoći). Iako se stopa zaposlenosti u Hrvatskoj konstantno povećava od 2001. godine, relativno visoka stopa nezaposlenosti i ograničeno tržište poslova predstavljaju jedan od najvažnijih ekonomskih problema. Iako je

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ PRAVNI OKVIR ZA RAZVOJ DOP-A U Hrvatskoj ne postoje zakoni koji se eksplicite odnose na društveno odgovorno poslovanje. Analitičari i praktičari se slažu kako su neka područja preregulirana, a neka druga podregulirana, ako govorimo o pravnom i policy okruženju relevantnom za društveno odgovorne poslovne prakse (Stubbs et al., 2007.). Uzmemo li pak u obzir činjenicu da je jedan od ključnih elemenata definicije DOP-a „aktivnost preko zakonskih odredbi“, treba napomenuti da velikom broju hrvatskih kompanija, bez obzira na veličinu, još uvijek predstavlja problem ispunjavanje postojećih zakonskih obveza. Unatoč izostanku jedinstvenog pravnog okvira za DOP, postoji niz zakona relevantnih za različite aspekte DOP-a, uključujući privatizaciju i pitanja korporativnih upravljanja, javnu nabavu, odnose s radnicima i pitanja sigurnosti na radu, zaštitu okoliša, pa čak i korporativna davanja. Pritom treba imati na umu da ubrzanu prilagodbu pravnoj stečevini EU prati kroničan problem učinkovitog praćenja i konzistentne primjene niza postojećih zakona, što je u prvom redu uzrokovano nedostacima u pravosudnoj reformi te nedovoljnim kapacitetima javne uprave (European Commission, 2006). U tom je kontekstu jačanje kapaciteta Državnog inspektorata od iznimne važnosti. To je tijelo osnovano 1997. te reformirano 2004., kada su se objedinile razne inspekcijske službe, koje su dotada bile pod jurisdikcijom četiri ministarstva. Istom je prilikom povećan broj inspektora na 50. Proširen mandat, kojega podržavaju i strože kazne, uključuje predlaganje i procjenu zakonskih promjena te provođene specifičnih inspekcija u poduzećima kako bi se utvrdilo poštivanje zakonskih odredbi, a uključuje sljedeće djelatnosti: trgovinu, catering, nadzor obrta i kontrolu kvalitete uvezenih i domaćih proizvoda; radnih odnosa i zaštite na radu; elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom. Nadzor radnih i tržišnih odnosa i dalje predstavlja ključna područja na kojima se očekuju poboljšanja prema zadnjem Izvještaju o napretku Europske komisije. (www.inspektorat.hr) 3 Ovo ilustriramo podatkom kako od 238 javnih dioničkih društava njih 108 nije predalo financijsko izvješće Upravnom odboru Zagrebačke burze, premda ih zakon na to obvezuje (Grčar i Mateljić, 2007: 13)

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Promocija DOP-a u Hrvatskoj: Inicijative i sudionici

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ PROMOCIJA DOP-A U HRVATSKOJ: INICIJATIVE I SUDIONICI

U proljeće 2007., gotovo tri godine nakon prve nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005., koncept društveno odgovornog poslovanja postao je dovoljno važan kako bi potaknuo suradnju između poduzeća, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija, što je rezultiralo udruživanjem koje potiče horizontalnu razmjenu najboljih upravljačkih praksi i redovno javno objavljivanje nefinancijskih podataka na temelju kojih se može procijeniti doprinos kompanija održivom razvoju. Horizontalne interakcije između različitih, prvenstveno poslovnih i nevladinih aktera pridonose povjerenju i učenju, dok je komplementarna uloga nevladinih organizacija i sindikata kao „kontrolora korporativne neodgovornosti“ puno manje sustavna. Vertikalne interakcije zaostaju za horizontalnima, uvelike uslijed nedostatka specifičnih vladinih politika, poticaja i sankcija, te uslijed manjkavosti prijenosa znanja i podupirućih mehanizama dostupnih malim i srednjim poduzećima. Slijedi prikaz ključnih organizacija uključenih u promociju i pružanje stručne pomoći kompanijama zainteresiranima za izgradnju ili proširivanje svojih društveno odgovornih praksi. Ovdje donosimo samo osnovne informacije o trenutnim naporima poslovnih udruženja, međunarodnih agencija, stručnih organizacija, vlade, medija, civilnog društva i sindikata.

▪▪ POSLOVNA UDRUŽENJA Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), vodeće je poslovno udruženje koje promiče održivi razvoj među poslovnim sektorom. Grupa hrvatskih poduzeća i nevladinih organizacija osnovala ga je prije deset godina (1997.) kao neprofitnu organizaciju, a uz članstvo od 34 poduzeća djeluje kao nacionalna organizacija Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD). HR PSOR-a djeluje kao katalizator razmjene najboljih praksi u različitim područjima DOP-a i održivog razvoja, uključujući projekte eko-učinkovitosti i izvještavanja o održivosti. Osim toga, HR PSOR je važan predstavnik interesa poslovnog sektora u konzultativnim procesima s nacionalnom i lokalnim vlastima o pitanjima održivog razvoja, zagovarajući učinkovit, tržišno utemeljen sustavan pristup, koji je, prema riječima izvršne direktorice, nedovoljno shvaćen i poduprt od strane vlasti. Proteklih je deset godina primarni je fokus bio na zaštiti okoliša (eko-učinkovitost), a od 2004. godine HR PSOR aktivno promiče društveno odgovorno poslovanje (prijevod GRI smjernica, zajednički projekt sa Zajednicom za DOP HGK-a, izrade hrvatskog indeksa odgovornog poslovanja i održivosti, organizacija radionice o korupciji u poslovnom sektoru s UNIDO-m, itd.) Od 1997. do 2006. HR PSOR je surađivao s poslovnim tjednikom Privredni vjesnik na izradi godišnjeg specijaliziranog izdanja „Održivi razvoj“ koji je predstavljao ključne inicijative poslovnog sektora na području DOP-a i održivog razvoja. Izdanje za 2007. godinu priprema se u

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

suradnji s poslovnim tjednikom Lider. Od travnja 2005. godine, HR PSOR izdaje vlastiti tromjesečnik „Gospodarstvo i održivost“ koji je dostupan i na web stranici www.hrpsor.hr. Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore osnovana je 2005. godine kao udruženje poduzeća koja zagovaraju društveno odgovorne poslovne prakse u Hrvatskoj, a slijedom preporuka s prve nacionalne konferencije o DOP-u, održane u prosincu 2004. godine. Svrha Zajednice je logistička podrška i veći programski fokus HGK-a za DOP. Ciljevi Zajednice za DOP su: (1) Povećati razumijevanje važnosti društveno odgovornog poslovanja i opseg znanja o njemu u kontekstu procesa pridruživanja EU-u i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva; (2) Pridonijeti stvaranju poticajnog okruženja za društveno odgovorno poslovanje s obzirom na djelatnosti HGK-a kao cjeline, drugih poslovnih udruga, državnih institucija, stručnih organizacija te medija; (3) Pružiti djelatnu potporu pojedinačnim i zajedničkim inicijativama članica HGK-a, usmjerenim na promociju i poboljšanje društveno odgovornog poslovanja; (4) Poticati razmjenu dobre prakse društveno odgovornog poslovanje te time utjecati na kvalitetu društveno odgovornog poslovanja i brojnost tvrtki koje ga prakticiraju; (5) Promicati koncept i hrvatske primjere društveno odgovornog poslovanja u stručnoj i široj javnosti te time pridonijeti prepoznavanju uloge poslovnog sektora kao nositelja pozitivnih promjena u hrvatskom gospodarstvu i društvu. Zajednica je započela s radom 2006. godine, trenutačno broji 87 članova i svoje aktivnosti objavljuje na posebnom dijelu web stranice HGK-a, s poveznicom na početnoj stranici. Prvi veliki projekt „Hrvatski indeks odgovornog poslovanja i održivosti“ upravo se provodi u partnerstvu s HR PSOR-om, uz financijsku podršku AED-a i UNDP-a. Ovaj projekt uključuje razvoj metodologije izrade indeksa prilagođene hrvatskim uvjetima, uz mentorstvo britanske organizacije Business in the Community. Indeks bi trebao nadopuniti i utjecati na kriterije dodjele najprestižnije hrvatske poslovne nagrade “Zlatne kune”. (www.hgk.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP) Dio godišnje ceremonije dodjele Zlatne kune čini i dodjela priznanja „Hrvatska kvaliteta“ i „Hrvatski proizvod“ Centra za kvalitetu HGK-a. Ta se priznanja dodjeljuju kompanijama koje prednjače u inovativnosti, jedinstvenosti i kvaliteti svojih proizvoda. Premda ova priznanja nisu izravno vezana za DOP, inicijativa pridonosi vidljivosti malih domaćih proizvođača, čiji proizvodi u velikom broju slučajeva ne zagađuju okoliš. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je najsnažnija dobrovoljna poslovna udruga u Hrvatskoj i jedina poslovna udruga predstavljena u nacionalnom tripartitnom tijelu za socijalni dijalog. Premda joj DOP i održivi razvoj nisu središnje područje interesa, oni i unutar ove organizacije sve više dobivaju na važnosti, što potvrđuje i osnivanje Koordinacije za održivi razvoj 2006. godine, u suradnji s HR PSOR-om. Cilj je koordinacije olakšati zajedničko pozicioniranje, zagovaranje i lobiranje vladinih tijela o pitanjima zakonodavstva vezanog za zaštitu okoliša. Koordinacija ima status jednoga od tri strateška projekta HUP-a, dok Plan aktivnosti za 2007. sadrži i nekoliko aktivnosti vezanih za DOP, u prvom redu usmjerenih na uključivanje

DOP-a u razne podsektore unutar HUP-a, te razvoj etičkih kodeksa za svaku industrijsku granu (etički kodeks IKT industrije je u pripremi) kao i stvaranje sektorskih planova aktivnosti. (www.hup.hr) Hrvatska udruga menadžera (HUM-CROMA), osnovana 1990., usmjerena je na izgradnju profesionalnog samopouzdanja i kompetencija hrvatskih menadžera. Premda DOP ne predstavlja prioritetno područje, HUM-CROMA je jedno od prvih poslovnih udruženja koje se bavilo pitanjima poslovne etike. 1993. godine organizirali su prvi seminar o menadžerskoj etici, a 1997. naručili su prvo i još uvijek jedino istraživanje o stavovima i praksi menadžera o poslovnoj etici te promovirali vlastiti Etički kodeks za menadžere i poduzetnike. CROMA kroz edukaciju i izdavačke aktivnosti naglasak stavlja na edukaciju menadžera o područjima kao što je poslovna etika, čemu svjedoči nedavno održana edukacija o korporacijskom upravljanju za članove nadzornih odbora poduzeća, organizirana u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu i Splitu. U ožujku 2007. HUM-CROMA je u partnerstvu s Varaždinskom županijom i Caux Round Table (CRT) organizirala dvodnevni simpozij “Moralni kapitalizam – zašto ne?“. Na simpoziju se raspravljalo o prijedlogu prvog hrvatskog Kodeksa korporativnog upravljanja iz aspekta društvene odgovornosti poduzeća i uloge menadžmenta, perspektivi Hrvatske u svjetlu CRT načela moralnog kapitalizma. Tom prilikom osnovan je i CRT Klub Hrvatske. (www.croma.hr) Zagrebačka burza (osnovana 1991., od spajanja s Varaždinskom burzom u siječnju 2007. jedina burza u Hrvatskoj) promovira Kodeks korporativnog upravljanja, koji je predstavljen u travnju 2007., a formuliran u partnerstvu s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Kodeks predstavlja niz dobrovoljnih smjernica, kojeg nadopunjuje detaljan upitnik za javna dionička društva o njihovim upravljačkim strukturama i praksama. Zagrebačka burza i Hanfa namjeravaju pripremiti godišnje izvješće o korporativnom upravljanju, koje će sintetizirati izvještaje pojedinih kompanija. Pretpostavlja se da će prvi učinci Kodeksa na razinu transparentnosti javnih dioničkih društava postati vidljivi tijekom 2008., nakon razdoblja upoznavanja i interne reorganizacije praksi korporativnog izvještavanja. Kodeks je dostupan na www.zse.hr. Udruženje hrvatskih proizvođača cementa usvojilo je Povelju o održivom razvoju i sprema se predstaviti inicijativu temeljenu na Inicijativi održivog cementa Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Hrvatska udruga banaka (HUB) je u suradnji s UNDP-em osmislila i provodi prvi sektorski projekt društveno odgovornog poslovanja zasnovan na uključivanju zaposlenika u zajednici. Zaposlenici devet vodećih banaka u Hrvatskoj razvili su i u osam gradova u Hrvatskoj provode besplatne radionice za građane o upravljanju osobnim financijama. Time HUB sve aktivnije djeluje kao inicijator aktivnosti vezanih uz DOP bankarskog sektora. Inozemna trgovinska udruženja u Hrvatskoj (Američka gospodarska komora, Nordijska gospodarska komora, Britansko-hrvatska poslovna mreža) sve češće u svoje redovne aktivnosti uključuju teme vezane uz DOP, stavljajući poseban naglasak na pitanja poput inovacija, borbe protiv korupcije i okoliša. (www.amcham.hr ); (www.nordicchamber.hr); (www.bcbn.org)

▪▪ VLADINE INSTITUCIJE I JAVNE AGENCIJE

Hrvatski centar za čistiju proizvodnju je stručna neprofitna organizacija osnovana 2000. godine, koja pruža tehničku pomoć uglavnom besplatno ili po nižim cijenama, velikim i srednjim poduzećima, na temu čistije proizvodnje, energetske učinkovitosti, pripremama za ISO 14001, okolišnom računovodstvu i odnedavno DOP-u (ljudska prava, radni odnosi, društvena ulaganja), većinom putem bilateralnih projekata UNIDO-a i hrvatske Vlade te u suradnji s drugim europskim organizacijama poput Regionalnog centra za čistiju proizvodnju i nacionalnim centrima za čistiju proizvodnju u Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj. (www.cro-cpc.hr) Udruga poslovnih savjetnika (UPS-AMC) je profesionalno udruženje poslovnih savjetnika koje promovira profesionalnu etiku kao ključnu kompetenciju poslovnih savjetnika. Potpisivanje Profesionalnog etičkog kodeksa za konzultante i osnovni trening o poslovnoj etici predstavljaju uvjet za članstvo. UPS je glavni organizator prvoga ciklusa od pet edukativnih modula o DOP-u: DOP i poslovna etika, radna okolina, okoliš i održivi razvoj, ulaganje u zajednicu i izvještavanje. Projekt je osmišljen u partnerstvu s MAP Savjetovanja i uz financijsku podršku zaklade Charles S. Mott i UNDP-a. Nakon treninga za trenere koji je održan u listopadu 2006. i pilot faze od ožujka do svibnja 2007., moduli su postali dio redovitih edukativnih aktivnosti UPS-a u sljedeće dvije godine. Provode se u suradnji s drugim poslovnim udruženjima i zainteresiranim kompanijama. UPS je također ključni promotor EFQM modela izvrsnosti u Hrvatskoj, organizirao je dva ciklusa edukacije hrvatskih procjenitelja u prosincu 2006. i lipnju 2007., a namjera UPS-a je postati licencirani partner EFQM-a u Hrvatskoj. (www. ups-amc.org) Hrvatsko društvo za kvalitetu (HDK) osnovano 1993. ima 85 korporativnih i 200-tinjak individualnih članova te služi kao glavni katalizator razmjene znanja i informacija o upravljanju kvalitetom. Web stranica HDK-a je jedini vjerodostojan izvor informacija o broju ISO certifikacija temeljem podataka koje dostavljaju agencije za certificiranje. Osim toga, stranica je i vrijedan resurs s člancima praktičara i studijama slučaja o upravljanju kvalitetom. Od 2001. godine, Hrvatsko društvo za kvalitetu objavljuje svoje tromjesečno glasilo. Sedma konferencija o kvaliteti u Hrvatskoj održana je u svibnju 2006., sa sloganom „Kvaliteta i održivi razvoj“ i predstavila je nekoliko globalnih DOP inicijativa, raspravljala o etičkim i poslovnim kodeksima, donijela izjavu o društveno odgovornom poslovanju te razmjeni najboljih praski unutar i izvan organizacije. U sklopu konferencija 2007. godine kvaliteti i zajednici održala se specijalna radionica o DOP-u u suradnji s UNDP-em. (www.kvaliteta.net/index.htm)

Ne postoji određena organizacijska jedinica unutar strukture državne vlasti u Hrvatskoj koja bi bila odgovorna za osnaživanje DOP-a. Istovremeno, postoji nekoliko programa i projekata vezanih uz razvoj DOP-a, koje financira Vlada. Vlada daje izvjesnu podršku pitanjima korporacijskog upravljanja i transparentnosti, ali ti su napori nesustavni. DOP se spominje u Nacionalnom strateškom okviru za razvoj 2006.-2013., koji je pripremio Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a. To je sveobuhvatan strateški dokument koji služi kao temelj za razvoj specifičnih nacionalnih strategija te programiranje predpristupnih fondova. DOP se vrlo općenito spominje u Poglavlju 4. Socijalna kohezija i socijalna pravda, kao jedan od načina osiguravanja socijalne kohezije. Promocija DOP-a navodi se kao jedan od šest vladinih ciljeva u ovom strateškom području i uključuje aktivnosti formuliranja Vladinih smjernica i preporuka kompanijama za uspostavljanje transparentnih korporacijskih natječaja za programe koje preporučuju stručna državna tijela, te uspostavljanje nacionalnih nagrada za DOP s adekvatnom medijskom pažnjom. Promocija DOP-a nije eksplicite vezana na druge strateške teme poput poduzetničke klime, transporta i energije ili prostora, prirode, okoliša i regionalnog razvitka. (www.strategija.hr) Slijedi prikaz Vladinih aktivnosti i struktura koji su neizravno vezani uz stvaranje poticajnog institucionalnog i društvenog okruženja za DOP: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je u partnerstvu s UNIDO-m od 2004.-06. provodilo regionalni projekt „Razvitak DOP-a u Republici Hrvatskoj“, koji je uključio procjenu razvijenosti DOP-a i stvaranje prilika za Vladine potpore te praktičniju komponentnu pružanja tehničke pomoći za četiri srednje velika poduzeća putem Hrvatskog centra za čistiju proizvodnju. Projekt je završio u ožujku 2006. godine Regionalnim forumom za DOP u sektoru malog i srednjeg poduzetništva u središnjoj i istočnoj Europi. Forum je okupio 100 predstavnika Vladinog i korporativnog sektora iz 12 zemalja koji su raspravljali o budućim nacionalnim programima razvoja DOP-a. Ipak, zasad se ne vide učinci projekta na stvaranje Vladinog programa potpore razvoju DOP-a, osim službeno podržanog prijedloga za osnivanje regionalnog resursnog centra za DOP u Hrvatskoj, kao dijela buduće suradnje s UNIDO-m. Ministarstvo je također službeni partner UNDP-u u provođenju projekta društveno odgovornog poslovanja te je partner u projektu „Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj”, uz Hrvatsku narodnu banku za obnovu i razvitak, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Svjetsku banku i GEF. (www. mingorp.hr)

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ STRUČNE I SAVJETODAVNE ORGANIZACIJE

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

U sklopu Ministarstva djeluje i poseban Odjel za zaštitu potrošača unutar Uprave za trgovinu i unutarnje tržište. Odjel priprema i nadzire izmjene zakona koji se tiču zaštite potrošača u kontekstu EU integracija. Također je odgovaran za osnivanje potrošačkih savjetodavnih službi, prikupljanje informacija o pravima potrošača i njihovim kršenjima, suradnju uz stručnu podršku udrugama za zaštitu potrošača, stručnu podršku Nacionalnom savjetu za zaštitu potrošača te upravljanje CARDS projektima koji se bave zaštitom potrošača. (www.potrosac.mingorp.hr ) Hrvatski zavod za norme (HZN) je javni institut odgovoran za integraciju europskih i međunarodnih normi u Hrvatski sustav normiranja, koji je dosad, između ostalih integrirao ISO 9000 i ISO 14000. HZN sudjeluje u regionalnim konzultativnim procesima za razvoj ISO 26000. Integracija normi predstavlja izazovan zadatak u hrvatskom procesu pridruživanja, što pokazuje i dosad integriranih svega 40% EU normi. Još jedan izazov predstavlja nedostatak sveobuhvatne nacionalne baze podataka o broju različitih certifikata. (www.hzn.hr) Struktura Vlade RH uključuje i Ured za socijalno partnerstvo, osnovan u rujnu 2001. godine s mandatom koordiniranja i pružanja stručne pomoći nacionalnom tripartitnom tijelu za socijalni dijalog – Gospodarsko-socijalnom vijeću – koje okuplja po šest predstavnika poslodavaca, sindikata i Vlade. GSV je osnovan temeljem Sporazuma svih strana, s mandatom pronalaženja konsenzusa o svim pravnim kao i pitanjima vezanim uz različite politike koje se tiču interesa zaposlenika i poslodavaca u kontekstu kolektivnog pregovaranja te Vladinih strategija i politika. Regionalna gospodarsko-socijalna vijeća osnovana su na razini 21 županije. (www. socijalno-partnerstvo.hr) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je član Svjetske mreže znaka zaštite okoliša i dodjeljuje priznanje “Prijatelj okoliša”, sukladno Pravilniku o znaku zaštite okoliša (NN 64/96.). Prema dostupnim informacijama, znak zaštite okoliša trenutno ima svega 12 proizvoda, 10 kompanija (popis za 2005. na web stranicama Ministarstva). Ministarstvo dodjeljuje i godišnje nagrade za zaštitu okoliša tvrtkama, lokalnim samoupravama i nevladinim organizacijama, uključujući i nagradu za „društveno odgovornu kompaniju“. Prema web stranicama Ministarstva, nagrada je posljednji put dodijeljena 2004. godine. (www. mzopu.hr) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovala je Vlada RH 2004. godine kao autonomni javni fond koji se primarno financira iz Vladinih izvora od sredstava za zaštitu okoliša koje u obliku obveznih davanja imaju određene skupine djelatnosti (prijevoznici, industrijski zagađivači, proizvođači industrijskog otpada), kao i transferima iz državnog proračuna, lokalnih proračuna, donacija i samofinanciranjem Fond daje financijsku podršku u četiri oblika – zajmovi, subvencije, financijske potpore i donacije – kompanijama i neprofitnim organizacijama koje se bave tehnološkim inovacijama ili projektima za poboljšano upravljanje otpadom, čistijom proizvodnjom, zaštitom bioraznolikosti, energetskom učinkovitošću i drugim aspektima održivog razvoja. Način dodjele sredstava Fonda je kombinacija javnih natječaja i investicijskih ugovora. Proračun Fonda za 2007. godinu je 120 000 eura. (www.fzoeu.hr)

Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima program kreditiranja za projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za tvrtke svih veličina, obrte, lokalnu samoupravu, s godišnjom kamatnom stopom od 4% do 6%, i minimalnim iznosom kredita od 13 500 eura. Novi program kreditiranja za pripremu projekata obnovljivih izvora energije predstavljen je 2007. godine, a financira se putem donacije GEF/IBRD-a. Kredit pokriva maksimum 150 000 USD i 50% troškova projektne dokumentacije, uz kamatnu stopu od 4% godišnje. Izdavanje tih kredita još uvijek ovisi o usvajanju paketa Vladinih uredbi koje se odnose na obnovljive izvore energije. (www.hbor.hr)

▪▪ MEĐUNARODNE RAZVOJNE ORGANIZACIJE Većina spomenutih hrvatskih organizacija i institucija svoje aktivnosti provodi u izravnom partnerstvu s međunarodnim agencijama i stranim razvojnim nevladinim organizacijama. Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i njezini partneri koji provode programe bili su među predvodnicima u uvođenju koncepta i terminologije vezane uz DOP u Hrvatskoj. Jednu od prvih sveobuhvatnih studija o DOP-u u Hrvatskoj naručila je Akademija za edukaciju i razvoj, kao dio programa podrške nevladinom sektoru u Hrvatskoj kojeg je financirao USAID. Eksplicitan cilj ove studije bio je dati početne podatke za veću suradnju NVO-a s poslovnim sektorom, posebice u pogledu njihove dugoročne održivosti u kontekstu smanjivanja međunarodne podrške organizacijama civilnog društva. Istraživanje je provedeno 2003. godine, u partnerstvu s Prince of Wales International Business Leaders Forum (IBLF) koji je već podržao slična zagovaračka istraživanja u drugim zemljama središnje i istočne Europe te s lokalnom konzultantskom kompanijom MAP Savjetovanja d.o.o. (drugo izdanje iz 2006. dostupno je na www.aed.hr). Putem CroNGO programa, Akademija za edukaciju i razvoj organizirala je u protekle dvije godine nekoliko edukativnih događanja na temu korporativne filantropije, partnerstava u zajednici i zaklada s ciljem umrežavanja. Također je financirala dva projekta vezana uz DOP - promociju DOP-a u sedam sjevernohrvatskih županija koju je proveo Centar za civilne inicijative (2005.-07.) te projekt izrade hrvatskog indeksa održivosti kojeg u partnerstvu provode HR PSOR i Zajednica za DOP Hrvatske gospodarske komore (2007.). U listopadu 2004. USAID je financirao studijsko putovanje praktičara DOP-a iz svih sektora iz Hrvatske u Veliku Britaniju, te nekoliko projekta koji su se razvili nakon tog putovanja, uključujući i savjetovanje o dobrom upravljanju kojeg je organizirao MAP Savjetovanja d.o.o. u ožujku 2006. USAID je financijski podupro i istraživanje o korporativnom upravljanju u javnim poduzećima na burzi (Bajuk et al. 2005.), koje je dalo osnovu za izradu nacionalnog kodeksa korporacijskog upravljanja 2007., a putem

60% nisu članovi ni HRPSOR-a ni Zajednice za DOP, što ukazuje na dodanu vrijednost UNDP-a u mobiliziranju kompanija za pitanja DOP-a. Unutar drugog programskog područja Upravljanje okolišem, UNDP Hrvatska provodi nekoliko projekata usmjerenih na promjenu korporativnih praksi i stvaranje poticajnog financijskog okruženja za energetsku učinkovitost (www.energetska-efikasnost.undp.hr), promjenu negativnih učinaka industrije na okoliš i zaštitu bioraznolikosti. Projekti se provode u bliskoj suradnji s nekoliko Vladinih institucija, uključujući i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, Global Environmental Fund, Svjetsku banku i Međunarodnu banku za obnovu i razvitak. Rezultati su nove kreditne linije za projekte energetske učinkovitosti hrvatskih kompanija. Trenutačni projekt COAST (OBALA) usmjeren je na kompanije u turizmu, poljoprivredi i ribarstvu na Jadranu, kako bi se poduprlo prihvaćanje poslovnih praksi usmjerenih na očuvanje bioraznolikosti u tim kompanijama.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

projekta Poduzetna Hrvatska organizirao je i seriju regionalnih prezentacija EFQM modela tijekom 2006.-07. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP Hrvatska) od 2004. godine kroz svoj program Poslovna partnerstva, podupire inicijative koje doprinose stvaranju povoljnog okruženja za DOP te nova partnerstva usmjerena na razvoj poduzetništva, poboljšavanje standarda korporativnih praksi i promociju održivog razvoja i investiranje u nerazvijene regije u Hrvatskoj. U sklopu svog prvog projekta usmjerenog na razvoj društveno odgovornog poslovanja koji je financirala norveška vlada, UNDP je 2005. godine izdao hrvatskim uvjetima prilagođen priručnik Časno do pobjede, kojeg je prvotno izdala britanska organizacija Business in the Community (Eterović et al. 2005.). U prilagodbi priručnika bili su uključeni stručnjaci i praktičari iz raznih područja DOP-a koji su davali smjernice vezane uz hrvatski kontekst te primjere najboljih hrvatskih praksi. U ljeto 2005. UNDP je u suradnji s međunarodnom organizacijom rada organizirao seminar o DOP-u za grupu od 35 hrvatskih konzultanata i menadžera, koji se održao u Torinu, u Italiji. Seminar je osmišljen i proveden u suradnji sa System Staff Collegeom Ujedinjenih naroda (UNSSC), Međunarodnom organizacijom rada i Međunarodnim forumom poslovnih lidera (IBLF). Internet portal o DOP-u, www.drustvena-odgovornost.undp.hr, kojeg je UNDP postavio 2006. odgovorio je na jednu od ključnih potreba identificiranih na nacionalnoj konferenciji o DOP-u u prosincu 2004. – potrebom za lakim pronalaženjem informacija o DOP-u. Kroz navedeni je DOP projekt, UNDP sustavno podupirao sve važne programe i organizacije vezane uz društveno odgovorno poslovanje. 2006. godine, UNDP i Hrvatska udruga banaka inicirali su partnerski projekt čiji cilj je pomoći, tj. educirati građane kako bolje upravljati osobnim financijama. U pilot fazi projekta u Zagrebu financijski stručnjaci, zaposlenici šest banaka, održali su niz besplatnih radionica o upravljanju osobnim financijama za 300-tinjak građana. Nakon uspješnih rezultata pilot faze, HUB je radionice uvrstio u dio svojih redovnih aktivnosti, proširivši projekt na devet banaka i osam gradova u kojima se provode radionice. 2007. godine UNDP Hrvatska je ušla u partnerstvo s Coca-Colom na projektu održivog razvoja zajednice, koji se fokusira na zaštitu vodenih resursa i promociju održivog turizma u poslijeratnom području uz rijeku Gacku. HGK, Županijska komora Otočac je glavni lokalni partner u ovom projektu. Projekt je inače dio regionalne partnerske inicijative između UNDP-a i Coca-Cole, a pilot-zemlje u kojima se provodi su Hrvatska, Turska, Kazahstan i Rumunjska. Oba partnerska projekta jedni su od prvih na taj način osmišljenih primjera uspostavljanja suradnje između poslovnog sektora i organizacija u zajednici na rješavanju specifičnih pitanja od zajedničkog interesa. U ožujku 2007., uz izvanrednu medijsku pokrivenost te nazočnost najviših vladinih dužnosnika, UNDP je predstavio hrvatsku mrežu kompanija i drugih organizacija predanih poštivanju deset načela Global Compacta. Od prvih 61 članica Global Compacta iz poslovnog sektora, njih oko

▪▪ AKADEMSKA ZAJEDNICA: ISTRAŽIVANJA I EDUKACIJA Premda još uvijek nema cjelovitog akademskog programa fokusiranog na DOP ili održivi razvoj, sve je veći broj predmeta o poslovnoj etici i DOP-u koji se slušaju kao obvezni ili izborni predmeti na dodiplomskim i postdiplomskim studijima javnih i privatnih fakulteta i poslovnih škola. DOP se tako uvodi u formalnu edukaciju budućih menadžera i ekonomista. Tijekom ovog istraživanja identificirali smo pet različitih institucija višeg obrazovanja koje nude poslovnu etiku i/ili DOP, uključujući tri javna ekonomska fakulteta u Zagrebu, Splitu i Osijeku i dvije privatne škole u Zagrebu. Na dodiplomskim studijima predmeti se nude u Zagrebu i Splitu, a na postdiplomskim u Zagrebu i Osijeku. Nadalje, organizacija studenata ekonomije i menadžmenta AIESEC Hrvatska provodi intership projekt o DOP-u zbog povećanog interesa svojih članova. Važan praktičan tečaj Korporativno upravljanje za članove nadzornih odbora najavljen je u ožujku 2007. godine, a zajednički ga organiziraju Ekonomski fakultet Zagreb, Ekonomski fakultet Split i Hrvatska udruga menadžera i poduzetnika. Najavu tečaja popratilo je snažno medijsko zanimanje i podrška premijera, koji je naglasio potrebu za sustavnom naobrazbom članova nadzornih odbora u svjetlu brojnih medijskih popraćenih skandala koji su implicirali nedostatak nadzora nad financijskim operacijama nekolicine vodećih hrvatskih kompanija. Tečaj je namijenjen poslovnim ljudima, političarima i javnim dužnosnicima koji su članovi nadzornih odbora, a prvi se održao u razdoblju od svibnja do rujna 2007. godine, u trajanju od ukupno 60 sati podijeljenih u pet modula, uključujući i onaj o poslovnoj strategiji i DOP-u te korporativnom izvještavanju i reviziji. 23

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Ključne akademske istraživačke institucije koje su doprinijele umjerenom, ali ipak sve većem broju istraživanja domaćih autora4 o DOP-u uključuju Ekonomski institut Zagreb (korporativno upravljanje, izvještavanje o održivosti), Ekonomski fakultet u Zagrebu (korporativno upravljanje kao primarni fokus) i Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM). Ekonomski institutu Zagreb bio je glavni organizator prve Nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005., koja je održana u prosincu 2004., a član je i Zajednice za DOP HGK-a. Ekonomski fakultet Split organizira istraživačke konferencije Ekonomije u tranzicije svake dvije godine, sa snažnim fokusom na prezentacije recentnih istraživanja o DOP-u iz tranzicijskih zemalja, poput Hrvatske ili Litve koja su predstavljena na konferenciji održanoj u svibnju 2007. (http://www.efst.hr/eitconf/programm.php) Od 2004. godine, u suradnji s East-West Management Institute Inc. i uz financijsku podršku USAID-a, ZŠEM provodi godišnju anketu o korporativnom upravljanju i DOP-u u vodećim hrvatskim kompanijama, unutar šireg istraživačkog projekta o odnosima s investitorima. Svake godine u istraživanje je uključeno 40 ili više kompanija koje kotiraju na burzi i kompanija „javne prirode“ (komunalne usluge i značajne financijske institucije), koje čine više od 80% tržišta kapitala i 66% prometa na hrvatskim burzama. Projekt je primijenjene prirode, i dobiva značajnu medijsku pažnju što rezultira u nekolicini prezentacija unutar samih kompanija, kao dio njihovih napora u poboljšavanju strukture i sadržaja na svojim internetskim stranicama. Rezultati ankete citiraju se i u nekolicini godišnjih izvještaja kompanija koje su obuhvaćene istraživanjem. (www.zsem.hr)

▪▪ ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA Dvije su glavne skupine NVO-a u području DOP-a u Hrvatskoj. Prva skupina nadzire kompanije putem praćenja i javnog kritiziranja aktivnosti pojedinih kompanija ili lobiranjem za zakonodavne promjene koje bi regulirale ponašanje poslovnog sektora. Druga skupina promovira i daje modele međusektorskih partnerstava, korporativne filantropije i investicija u zajednicu te je sklonija izravnom angažiranju u inicijativama vezanima uz

4 Istraživači koji su obavili radove o DOP-u su Dr. sc. Branka Mraović, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (organizacijske mreže i DOP); dr. sc. Gojko Bežovan, Fakultet za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu (povijest DOP-a u Hrvatskoj, korporativna filantropija); dr. sc. Paul Stubbs, Ekonomski institut Zagreb, http:// paulstubbs.pbwiki.com (prakse izvještavanja o održivosti)); dr. sc. Nikša Alfirević, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu; dr. sc. Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Borna Bebek, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (poslovna etika i leadership); dr. sc. Maja Vehovec, Ekonomski institut Zagreb (poslovna etika); mr. sc. Domagoj Račić, Otok znanja (korporativno upravljanje); Vladimir Cvijanović, Ekonomski institut Zagreb (korporativno upravljanje); Domagoj Hruška, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (korporativno upravljanje); dr. sc. Darko Tipurić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (korporativno upravljanje). Znanstvena bibliografija svih autora dostupna je na https://bib.irb.hr

DOP. Sveukupno je fokus organizacija civilnog društva na DOP razmjerno slab zbog nedostatka kontinuiranih, koordiniranih projekata monitoringa, koji bi služili kao vanjski poticaj za veću odgovornost kompanija. Zelena akcija, najvidljivija organizacija za zaštitu okoliša, osnovana 1990. provodi projekt Zeleni telefon zadnjih 15 godina, putem kojeg građani mogu prijaviti probleme vezane uz okoliš u svojim zajednicama, čemu slijede zagovaračke akcije spram lokalnih vlasti i kompanija. Tijekom 2003.-04. Zelena akcija je objavila „zelene“, „bijele“ i „crne“ liste kompanija, na osnovi izvješća samih kompanija o upotrebi GMO-a, ali je zbog nedostatka organizacijskih kapaciteta projekt zaustavljen. Zelena akcija je članica Zelenog foruma, nacionalne mreže organizacija za zaštitu okoliša i aktivna članica srednjoeuropske organizacije CEE Bankwatch, koja prati učinke međunarodnih financijskih institucija, u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke, na okoliš. (www.zelena-akcija.hr) Eko-Kvarner, mala nevladina organizacija s Krka bila je najvidljiviji zagovarač uspješne obustave investicijskog projekta regionalnog naftovoda Družba Adria, , ali koji zbog snažnog pritiska javnosti nije zadobio potporu stručnjaka u pitanjima potencijalnih rizika po okoliš. Kampanja je mobilizirala širok spektar organizacija za zaštitu okoliša, stručnjaka i građana, zahvaljujući i glasnoj potpori Katoličke crkve. Eko-Kvarner je 2006. godine protestirao protiv INA-inih najnižih cijena za lošu kvalitetu benzina i zbog nedostatka transparentnosti u pregovaranju o nacionalnim energetskim projektima. Organizacija se aktivno umrežava sa slovenskim i talijanskim organizacijama za zaštitu okoliša, na zajedničkoj platformi regionalnih energetskih projekata, a inicirala je i formiranje Plavog foruma, koalicije organizacija za zaštitu okoliša na jadranskoj obali. (www.ekokvarner.hr) Zajednica udruga za zaštitu potrošača je nacionalna mreža sedam regionalnih udruga potrošača koja organizira edukaciju potrošača, priprema novosti za specijaliziranu emisiju na javnoj televiziji o pravima potrošača, izdaje informativne letke i vodiče za potrošače te ulazi u zagovaračke projekte i sudbene procese (najvidljivija akcija bila je usmjerena na T-Com). Zajednica ima svog predstavnika u Vijeću za zaštitu potrošača, koje je osnovano 2003. godine nakon, usvajanja Zakona o zaštiti potrošača. Budući da su udruge za zaštitu potrošača fokusirane na osnovna prava potrošača vezana uz fer cijene za očekivanu kvalitetu proizvoda i usluga, nedostaju inicijative koje potiču društveno i okolišno osviještenu potrošnju. (www.potrosac.hr) ODRAZ (akronim za ‘Održivi razvoj zajednice’) je profesionalizirana nevladina organizacija koja provodi istraživanja i pruža tehničku pomoć i edukaciju o zakladama u zajednici, organizira multisektorske seminare o održivom razvoju i DOP-u za NVO-e, građanske inicijative i mala i srednja poduzeća. U jesen 2004. u suradnji s CERANEO-m, Odraz je organizirao jedan od prvih okruglih stolova o DOP-u u Hrvatskoj gospodarskoj komori. (www.odraz.hr) CERANEO je neprofitni think-tank koji je u sklopu CIVICUS istraživanja indeksa civilnog društva iz 2005. izradio i studiju slučaja o izvještavanju o različitim aspektima DOP-a na internetskim stranicama deset vodećih hrvatskih kompanija. Najprisutnija su bila pitanja zaštite okoliša

▪▪ SINDIKATI Postoji sporadična, većinom nesustavna aktivnost sindikata koja se odnosi na DOP, a koja je ovisna o interesima i stručnosti pojedinaca. Sindikat radnika u maloprodaji prati kršenja prava radnika u trgovini (na temelju anketa među radnicima, izravnog iskustva u kolektivnom pregovaranju izvještajima inspekcija rada u različitim kompanijama). Sindikat se zalaže za ograničenje rada nedjeljom (što snažno podupire Katolička crkva) i javno proziva trgovačke lance s lošim rezultatima po pitanjima radničkih prava. Ovaj je rad međutim, većinom fokusiran na medije i nedostaju mu pokazatelji u obliku tematskih izvještaja. Primjer uspješnog javnog zago-

varanja temeljenog na stvarnim pokazateljima bila je kampanja podizanja svijesti o negativnoj međunarodnoj reputaciji trgovačkog lanca Lidl, što je potpomogao i prijevod „Crne knjige o Lidlu“ kojeg je pripremio njemački sindikat Verdi tijekom 2005., u vrijeme kad je Lidl ulazio na hrvatsko tržište. Rezultat te kampanje je ocjena sindikata kako Lidl Hrvatska poštuje odredbe hrvatskog Zakona o radu. Stručnjaci za radnička prava iz sindikata sudjelovali su u nekoliko multisektorskih inicijativa koje su se bavile DOP-om – edukacija o DOP-u organizaciji UNDP-a u ljeto 2005.; priprema hrvatske verzije priručnika Časno do pobjede, kojeg je UNDP izdao 2005; osmišljavanje edukativnog modula o radnoj okolini u sklopu modula o DOP-u Udruge poslovnih savjetnika i MAP Savjetovanja. Predstavnici sindikata koje smo intervjuirali tijekom ovog istraživanja priznaju kako je DOP važan za unaprjeđenje standarda radničkih prava u praksi, koji je, bez obzira na strogost zakonodavnog rješenja, uvijek ovisan o korporativnim vrijednostima i kulturi otvorene komunikacije s dionicima, posebice predstavnicima radnika. Iz tih je razloga Savez samostalnih sindikata Hrvatske dio svog kongresa, koji je u prosincu 2006. održan pod sloganom “Radnik nije roba”, posvetio upravo DOP-u.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

i kvalitete proizvoda, gdje se često ističu ISO standardi. Odnosi sa zajednicom eksplicitno su bili navedeni na internetskim stranicama četiriju kompanija, a svaki se fokusirao na specifična područja, poput zdravlja u slučaju Plive ili dobrobiti djece u slučaju Coca-Cole (Bežovan et al., 2005.). (www. ceraneo.hr) Centar za civilne inicijative, organizacija koja podupire razvoj zajednica, provodi projekt u partnerstvu s HGK-om u sedam županija središnje Hrvatske koji obuhvaća (1) tehničku pomoć kompanijama zainteresiranima za poboljšanje svojih društveno odgovornih praksi, (2) pomoć pri stvaranju međusektorskih partnerstava između kompanija i NVO-a i (3) stvaranje županijskih koordinacijskih tijela za DOP, idealno unutar županijskih gospodarskih komora. Projekt financijski podupire AED/USAID. (www.cci.hr) SLAP, udruga za kreativni razvoj iz Osijeka je profesionalizirana organizacija koja promovira socijalno poduzetništvo i međusektorska partnerstva koja potiču razvoj zajednica. U Belišću je SLAP pokrenuo agro školu koja se fokusira na jačanje kapaciteta poljoprivrednika-poduzetnika, uz pomoć “Podravke” koja prodaje njihove proizvode, udruge za organsku poljoprivredu Biopa i Eko Centra Mavrović koji pružaju tehničku pomoć o organskoj poljoprivredi, dok SLAP koordinira te odnose i daje doprinos za pitanja menadžmenta i DOP-a. SLAP objavljuje on-line glasilo Pomak koje sadrži rubriku o DOP-u, unutar koje se predstavljaju najbolje prakse pojedinih kompanija i partnerstava u zajednicama. (www.pomakonline.com) SMART, Udruga za razvoj civilnog društva iz Rijeke je vodeća organizacija za pružanje tehničke pomoći i obuku organizacija civilnog društva iz područja upravljanja NVO-ima, međusektorskim partnerstvima, volontiranja i korporativnog davanja. (www.smart.hr) Lijepa naša, organizacija je za zaštitu okoliša koja djeluje kao nacionalni koordinator međunarodne nagrade „plava zastavica“, putem koje se promovira zaštitu okoliša unutar turističkih naselja, sa značajnom medijskom pažnjom u posljednjih deset godina. U 2006. godini 121 plaža i marina dobile su plavu zastavicu, što je značajan pomak u odnosu na 2000. godinu kada je bilo svega 22 certificirane plaže i/ili marine. (www. lijepa-nasa.hr)

▪▪ MEDIJI Hrvatski se mediji rijetko fokusiraju na sustavan način na različite aspekte DOP-a, izuzev malog broja specijaliziranih, primarno poslovnih časopisa i nekih radiostanica. Istovremeno, uloga medija u mobiliziranju javnosti u vrijeme masovnih humanitarnih akcija i izvještavanja o korporativnom darivanju koje kompanije same najavljuju je široko raširena pojava. Najvažnija uloga medija ostaje ona nadzorna, većinom usmjeravajući pažnju javnosti spram negativnih učinaka korporativnog ponašanja. Ključni nalazi šestomjesečnog istraživanja sadržaja hrvatskih medija o DOP-u, koje je proveo MediaNet u razdoblju rujan 2004.-svibanj 2005., pokazali su kako su teme vezane za DOP prisutne u svega 2,7 % ukupnog broja članaka ili reportaža o ekonomskim pitanjima (koji čine svega 8% ukupnog medijskog prostora) i svega 0,2% ukupnog medijskog prostora. U novostima vezanima uz DOP, 70% se odnosilo na korporativnu filantropiju, 8% na zaštitu okoliša i održivi razvoj i 2% na ljudske resurse. Glavni izazov predstavlja prevalentna percepcija novinara kako je DOP u prvom redu oblik suptilnog samoreklamiranja, dok svega nekoliko novinara koji prate ekonomska pitanja doista i razumiju njegovu važnost kao globalnog trenda među korporacijama. Ipak, tijekom posljednje dvije godine povećao se broj specijaliziranih reportaža ili umetaka o DOP-u objavljenih u vodećim poslovnim tjednicima, često u suradnji ili u sponzorstvu zainteresiranih organizacija. Godišnji posebni broj „Održivi razvoj“ kojeg su objavljivali Privredni vjesnik i HR PSOR do 2006., bio je jedino takvo specijalizirano izdanje u vodećem poslovnom mjesečniku. Od 2005. godine, specijalizirani izvještaji pojavili

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

su se u Eukonomistu, poslovnom mjesečniku u izdanju Banke i Hrvatske udruge poslodavaca te poslovnim tjednicima Bussiness.hr (www.business. hr), Poslovni dnevnik (www.poslovni.hr), i Lider (www.liderpress.hr) koji pružaju i medijska sponzorstva događanjima vezanima uz DOP. UNDP je 2005. godine producirao seriju mjesečnih radioemisija o DOP-u u suradnji s Radijom 101. Istovremeno, nema redovnog programa ili sekcije o DOP-u u bilo kojim općenitim tiskanim ili elektroničkim medijima, a ne postoje niti specijalizirani znanstveni časopisi ili popularni magazini posvećeni DOP-u i održivom razvoju. Slijedi prikaz biltena i časopisa koji se bave pitanjima vezanim uz DOP: ▪▪ Bilten „Gospodarstvo i održivost“ koji od 2005. godine izdaje HR PSOR, a sadrži informacije o primjerima politika, najboljih poslovnih praksi, partnerskim projektima i društveno odgovornom poslovanju (dostupan na www.hrpsor.hr); ▪▪ Bilten „Okoliš“ koji izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (http://okolis.mzopu.hr); ▪▪ Web magazin „Pomak“ posvećen je društvenom razvoju, uređuje ga NVO Slap i bavi se multisektorskim partnerstvima, neprofitnim poduzetništvom i društveno odgovornim poslovanjem (www.pomakonline.com).

▪▪ PREGLED NAPRETKA U DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU OD 2004. GODINE Nacionalna konferencija o promociji DOP-a - Agenda 2005., održana u prosincu 2004. godine bila je ključni događaj u smislu okupljanja svih relevantnih aktera na novonastalom prostoru DOP-a u Hrvatskoj, omogućivši razvoj zajedničkih strategija unutar specifičnih područja njihovog interesa. Konferenciju su, s preko 120 učesnika i učesnica iz različitih sektora organizirali Ekonomski institut Zagreb i Konrad Adenauer Stiftung, u partnerstvu s nekoliko kompanija, poslovnih udruženja i nevladinih organizacija, a pod pokroviteljstvom Ministarstva europskih integracija.5 Umjesto stvaranja jednog centraliziranog projekta, Agenda 2005., zamišljena je kao platforma za brojne povezane aktivnosti koje bi se provodile u samoiniciranim partnerstvima, dok zajednički identificirani dugoročni ciljevi i ključna pitanja služe kao vodilja k ostvarenju strateškog pristupa. Nekoliko srednjoročnih

5 Potpuna lista govornika/ca, program konferencije i zapisnici radne skupine dostupni su na www.poslovniforum.hr/agenda/program_1.asp)

strategija i aktivnosti identificirano je za područja radne okoline, odnosa na tržištu, zajednice, zaštite okoliša i korporativnog upravljanja. Većina DOP inicijativa tijekom protekle dvije godine proizašla je iz rasprava s konferencije ili kao rezultat suradnje uspostavljene na konferenciji. Neke od inicijativa koje se trenutno provode bile su predstavljene na konferenciji, i njihovom kasnijem napretku značajno je pridonijelo uključivanje sudionika konferencije. Slijedi prikaz napretka u društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj prema ključnim preporukama i predloženim aktivnostima koje su zajednički definirane na prvoj Nacionalnoj konferenciji u prosincu 2004.

Agenda 2005.: predložena inicijativa

Ostvaren napredak (travanj 2007.)

Osnivanje Zajednice za DOP pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao stalne radne grupe s tajništvom.

Zajednica za DOP osnovana 2005., aktivna od 2006.

Serija javnih tribina o DOP-u u županijskim komorama

2005.-07. – Centar za civilne inicijative u partnerstvu s HGK-om radio je na promociji i pružanju tehničke pomoći u sedam sjevernohrvatskih županija (uz financijsku podršku USAID/AED-a).

Edukacija novinara o DOP-u u suradnji s profesionalnim udruženjima, specijaliziranim NVO-ima i akademskim institucijama

Nema sustavne edukacije

2007. Zajednica za DOP i HR PSOR provode projekt izrade Indeksa društvene odgovornosti i održivog razvoja poslovnog sektora, uz potporu AED-a i UNDP Hrvatska, uz sponzorstvo Ericsson NT-a te mentorstvo Business in the Community. (www.hgk.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP)

Svibanj 2005. – Zagrebačka banka organizirala je seminar „Društvena odgovornost – trendovi u Hrvatskoj i inozemstvu“, u partnerstvu s Međunarodnim centrom za obuku novinara, kao dio svog šireg DOP programa «Zajedno» i kao doprinos Agendi 2005. i Europskoj godini DOP-a.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Promocija poticajnog okruženja za DOP slijedom preporuka Agende 2005.

UNDP je u sklopu DOP projekta organizirao niz press-briefinga o DOP-u, partnerstvima s poslovnim sektorom i Global Compactu. Razvoj hrvatske terminologije za DOP

2006.–07., u sklopu izrade prijevoda GRI 2002 te izrade prijevoda G3 smjernica za izvještavanje, radna skupina praktičara i istraživača DOP-a raspravila je i ponudila inicijalni skup pojmova vezanih uz DOP, koji se dalje definiraju kroz Indeks DOP-a i održivog razvoja HGK-a i HR PSOR-a.

Daljnji razvoj standarda za izvještavanje i verifikaciju izvješća o DOP-u

2007. šest je kompanija izradilo izvješća sukladno GRI smjernicama za izvještavanje, što predstavlja napredak u odnosu na 2004., kad su svega dvije kompanije izvijestile sukladno GRI smjernicama. Jesen 2007. - G3 smjernice (uključujući protokole za indikatore) se prevode i objavljuju na www. globalreporting.org u organizaciji HR PSOR-a, uz pomoć korporativnih donacija, partnera MAP Savjetovanja i Charles S. Mott Foundation. 500 tiskanih primjeraka očekuju se na jesen 2007. Ožujak 2007. - službena promocija službene verzije G3 smjernica u organizaciji HR PSOR-a i ureda GRI-a Ožujak 2006. – prijevod smjernica GRI 2002 u organizaciji MAP Savjetovanja i HR PSOR-a, uz financijsku podršku Charles S. Mott Foundation. Prijevod je službeno odobrio GRI te ga objavio na GRI Internetskim stranicama. Veljača 2006. - G3 prezentacija Pogled izbliza održana u Zagrebu, čemu je uslijedio konzultativni proces o nacrtu smjernica za izvještavanje G3, koji je uključio hrvatske kompanije, sindikate i NVO-e. Organizatori: HR PSOR, MAP Savjetovanja i Ekonomski institut Zagreb, uz stručnu potporu Hauska & Partner vezano uz odnose s javnošću.

Usvajanje Etičkog kodeksa u poslovanju na skupštini HGK-a, čemu slijedi dobrovoljno pristupanje individualnih kompanija i podsektora

Svibanj 2005. - Skupština HGK usvojila je Kodeks etike u poslovanju za koji se preporučuje članicama Komore da ga usvoje na razini poduzeća. 570 kompanija je potpisalo Kodeks do travnja 2007. (16% svih aktivnih velikih i srednjih poduzeća ili 6% svih aktivnih kompanija s više od 10 zaposlenih). Sustavna promocija Kodeksa nedostaje, ali je uključena u uvodni edukativni modul o DOP-u, kojeg nudi Udruga poslovnih savjetnika.

Postavljanje hrvatskog internetskog portala o DOP-u

2006. - Internetski portal o DOP-u postavio je UNDP (www.drustvena-odgovornost.undp.hr). Materijali uključuju detaljne informacije o Global Compact-u, priručnik „Časno do pobjede“, najbolje prakse hrvatskih kompanija te poveznice na druge relevantne resurse. 2005. - HR PSOR Internetski portal dodao je sekciju o izvještavanju o održivosti i GRI. (www.hrpsor.hr) 2007. – postavljen portal Zajednice za DOP pri HGK, s najavom na početnioj stranici portala Komore, još je u inicijalnoj fazi. (www.hgk.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP) 2006. - internetsko glasilo www.pomakonline.com kojeg uređuje SLAP ima poseban dio o DOP-u, u kojem prikazuje najbolje prakse pojedinih kompanija i partnerstva na razini zajednica.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Organizacija dvodnevne nacionalne konferencije o DOP-u, fokusirane na razmjenu najboljih praksi i raspravu o okviru za nacionalnu strategiju promocije DOP-a (listopad 2006.)

Usprkos nekolicini rasprava, konferencija koju bi inicirao poslovni sektor još nije organizirana. Planira se u organizaciji Zajednice za DOP HGK i UNDP-a Hrvatska početkom 2008. Ožujak 2006. - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i UNIDO organizirali su Regionalni forum o DOP-u u malim i srednjim poduzećima srednje i istočne Europe. Raspravljane su preporuke za nacionalnu DOP agendu, koje međutim nisu rezultirale vladinim akcijskim planom. Svibanj 2007. - Ekonomski fakultet u Splitu organizirao je VII. međunarodnu konferenciju ’Enterprise in Transition’: Towards the Enhancement of Social Responsibility and Business Ethics: Modern Theory And Practice”. (www.efst.hr/eitconf/topics.php) Svibanj 2007. - 8. hrvatska konferencija o kvaliteti: ’Društveno odgovorne poslovne prakse’ Hrvatskog društva za kvalitetu. (www.kvaliteta.inet.hr) Travanj 2007. - Seminar o poduzetničkoj filantropiji u Zadru; organizatori: IMPACT, Europski centar za međunarodnu suradnju, UNDP, NESsT i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Ožujak 2007. - Međunarodni simpozij „Moralni kapitalizam – zašto ne?“ u Varaždinu, u organizaciji Varaždinske županije i HUM-CROMA u suradnji s Caux Round Table. (www.croma.hr)

Razvoj edukativnih modula za DOP za mala i srednja poduzeća.

2001.-05. - Zaklada Integra provela je tri projekta o razvoju malih i srednjih poduzeća i DOP-u (uz pomoć EU CARDS programa Democratic Stabilisation and Civil Society) koji su rezultirali trima publikacijama za mala i srednja poduzeća na hrvatskom jeziku – prijevod Etičkog kodeksa i priručnika za mala i srednja poduzeća (nedostupno), Izvještaj o problemima korupcije u sektoru malih i srednjih poduzeća i Priručnik o DOP-u za mala i srednja poduzeća, objavljen 2005. (oba su dostupna na www.integra.sk). Srpanj 2005. – UNDP, u suradnji s ILO, IBLF i UN Staff Colleage organizirao jednotjednu edukaciju o DOP-u i kvalitetnom random mjestu u Torinu, Italija. Edukacija je organizirana za 35 poslovnih savjetnika i praktičara DOP-a u Hrvatskoj. Edukativni moduli za DOP Udruge poslovnih savjetnika, od ožujka 2007., sadrže neke dijelove relevantne za mala i srednja poduzeća. 2007. - DOP i poslovna etika uključeni su u studijske programe poduzetništva i ekonomije na većini javnih i privatnih sveučilišta i poslovnih škola (npr. VERN, ZŠEM, Ekonomski fakultet Zagreb, Ekonomski fakultet Split, Poslijediplomski studij poduzetništva u Osijeku).

Zagovaranje državnih poticaja za DOP

Niti jedna zagovaračka inicijativa do sada nije zaživjela, izuzev konzultacija o nacrtu preporuka koje je predložilo Ministarstvo gospodarstva, predstavljenih na Regionalnom forumu u ožujku 2006., nakon čega nisu uslijedile aktivnosti na pripremi politika.

Agenda 2005.

Ostvaren napredak 2007.

Razvoj metodologije za procjenu kvalitete radnih mjesta

Studeni 2005. - Selectio d.o.o. je predstavio priznanje Poslodavac partner, kao komercijalnu uslugu zainteresiranim kompanijama. (www.poslodavacpartner.org) 2007. – procjena kvalitete radne okoline mjesta uključena je u nacrt metodologije za izradu hrvatskog indeksa održivosti HR PSOR-a i HGK.

Godišnja ocjena najboljih i najlošijih poslodavaca u Hrvatskoj, s nagradama i javnom kampanjom (povezana s nezavisnim monitoringom sindikata)

Nema zasebne nagrade Godišnja anketa internetskog portala Moj Posao o najpoželjnijim poslodavcima, na temelju anketa koje ispunjavaju zaposlenici, bez komentara sindikata. (www.moj-posao.net) Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), objavljuje listu poduzeća koja zapošljavaju radnu snagu “na crno” te provodi kampanju “Stop radu na crno”u suradnji s lokalnim vlastima radi uspostavljanja gradova bez sive ekonomije. Jesen 2007. – obilježavajući Europsku godinu jednakih mogućnosti, portal Moj Posao u suradnji s UNDP-om Hrvatska, pokreće natječaj „Poslodavac godine za osobe s invaliditetom".

Razvoj programa za volontiranje zaposlenika (povezano i s DOP-om u zajednici)

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

DOP u radnoj okolini 2005. – 2007.

Udruge MI i Most iz Splita niz godina organiziraju konferencije, sajmove i događanja na temu volontiranja, uz sudjelovanje lokalnih poduzeća. Listopad, 2006. - AED, IBLF I UNDP organiziraju konferenciju Ulaganje u zajednicu o suradnji poslovnog sektora i NVO-a za dobrobit zajednice. Srpanj, 2007. – UNDP u suradnji s IBLF-om i IMPACT-om organizira radionicu o Uključivanju zaposlenika u zajedicu. Organizacija uključuje praksu sekondiranja zaposlenika u partnerske projekte.

DOP u dobavljačkom lancu i odnosima s potrošačima 2005. – 2007. Agenda 2005.

Ostvaren napredak 2007.

Promocija suradnje između kompanija i udruga potrošača o pitanjima edukacije zaposlenika i javnosti o pravima potrošača

Hrvatska udruga banaka je slijedom partnerskog projekta o upravljanju osobnim financijama za građane, uspostavila suradnju s udrugom za zaštitu potrošača “Potrošač”, s ciljem razvoja sustava rješavanja pritužbi vezanih na bankovne usluge.

Edukacija potrošača o društveno odgovornoj kupovini i potrošnji

Nema napretka

Razvoj smjernica i edukacija kompanija o praksama DOP-a u odnosu na dobavljače

Nema napretka, iako postoje primjeri nekolicine poduzeća s odgovarajućom praksom.

Promoviranje pozitivnih primjera DOP-a unutar dobavljačkog lanca

Ne sustavno

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

DOP, zaštita okoliša i održivi razvoj 2005. – 2007. Agenda 2005.

Ostvaren napredak 2007.

Promocija najboljih korporativnih praksi u zaštiti okoliša putem zajedničke javne kampanje

Nije bilo zajedničkih javnih kampanji na nacionalnoj razini koje se izravno vežu na konferenciju.

Razvoj nezavisnog monitoringa korporativnih praksi vezanih za zaštitu okoliša

Nikakav nakon 2004. kad je Zelena akcija prekinula monitoring upotrebe GMO-a u korporacijama.

Intenziviranje komunikacije poslovnog sektora i nacionalnih i lokalnih vladinih institucija

Nije došlo do sustavnih napora, izuzev fokusiranih inicijativa HR PSOR-a i HUP-a (npr. Alternativni prijedlog poslovnog sektora o Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu, predstavljen u proljeće 2005., bez pozitivnog rezultata).

Sporadični lokalni protesti sa značajnom medijskom pokrivenošću.

Konzultativni proces između Vlade i nevladinih aktera, uključujući i poslovni sektor, i dalje je neadekvatno reguliran i primijenjen.

DOP i odnosi sa zajednicom 2005. – 2007. Agenda 2005.

Ostvaren napredak 2007.

Nastavak i širenje edukacije o međusektorskim partnerstvima fokusiranima na razvoj zajednice

Rujan 2005. – okrugli stol o međusektorskim partnerstvima u zaštiti okoliša na EMAT sajmu. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva uspostavlja i u Zadru otvara međunarodni centar za istraživanje i edukaciju međusektorskih partnerstava. 2007. - Investicije u zajednicu i međusektorska partnerstva su jedan od modula o DOP-u koje nudi Udruga poslovnih savjetnika od proljeća 2007.

Edukacija kompanija o transparentnom i učinkovitom investiranju u zajednicu

Svibanj 2007. – Nagrada za korporativnu filantropiju predstavljena je na neprofitnom internetskom portalu o korporativnom darivanju Donacije.info, uz podršku Selectio d.o.o./Moj Posao i AED/USAID. (www.donacije.info) Travanj 2007. – Seminar o poduzetničkoj filantropiji u organizaciji IMPACT-a, Europskog centra za međunarodnu suradnju, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i NESst-a. Listopad 2006. – AED-ova konferencija „Ulaganje u zajednicu – praktični pristupi za tvrtke“ predstavlja najbolje primjere iz Velike Britanije.

Daljnji razvoj i poboljšanje kvalitete korporativnog izvještavanja o odnosima sa zajednicom i investicijama

2005.-07. – istraživanja korporativnog izvještavanja ZŠEM-a te GRI 2002. i G3 hrvatski prijevodi doprinose znanju o dobrim praksama izvještavanja o investicijama u zajednicu. 2006. – Konferencija AED-a o Korporativnoj filantropiji, s prikazom najboljih praksi iz Velike Britanije.

Agenda 2005.

Ostvaren napredak 2007.

Istraživanje o praksama korporativnog upravljanja u Hrvatskoj, uz prezentaciju nalaza istraživanja6

2006. – Drugo izdanje Pregleda društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj iz 2004. sadrži podatke o sektorskim inicijativama tijekom 2004.-05. 2007. - UNDP/EC komparativno istraživanje o DOP-u u novim zemljama članicama i zemljama kandidatkinjama provedeno u svibnju 2007. sadrži i analizu korporativnog upravljanja. 2007. - edukacija Korporativno upravljanje za članove nadzornih odbora u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomskog falulteta u Splitu i HUM-CROMA. Ožujak 2006. – Kolokvij Dobre prakse dobrog upravljanja u organizaciji MAP savjetovanja uključio je više prezentacija domaćih istraživanja o korporativnom upravljanju. (www.map.hr)

Participativan konzultativni proces u razvoju Nacionalnog kodeksa korporativnog upravljanja

2007. – Kodeks korporativnog upravljanja Zagrebačke burze i HANFA-e predstavljen nakon više od dvije godine priprema i konzultacija s poslovnim sektorom. (www.zse.hr)

Razvoj smjernica za kompanije o transparentnom komuniciranju s investitorima i širom javnošću putem korporativnih internetskih stranica

2004., 2005. i 2006. – Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta provela je godišnju anketu o korporativnom upravljanju i DOP-u u vodećim hrvatskim kompanijama, procjenjujući razinu on-line izvještavanja i godišnje izvještće, te na taj način stvorila smjernice skupini od 40 kompanija uključenih u uzorak, koje kotiraju na burzi. (www.zsem.hr)

Organiziranje javne rasprave o „zviždačima“ i internim mehanizmima izvještavanja, koji bi omogućili rano otkrivanje problema i kontrolu štete.

Nema sustavne rasprave, izuzev oporbenih zakonodavnih prijedloga za zaštitu zviždača.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Korporativno upravljanje 2005. – 2007.

2006. UNDP i IBLF organizirali su jednodnevnu zatvorenu radionicu o korupciji za menadžere velikih korporacija. 2007. HR PSOR i UNIDO organizirali su jednodnevnu radionicu o korupciji za menadžere malih i srednjih poduzeća.

6 Znanstvena istraživanja: Tipurić, Darko, Nadzorni odbor i korporativno upravljanje. Zagreb : Sinergija nakladništvo, 2006.; Bajuk, Jože, Cvijanović, Vladimir, Dadić, Tatjana, Račić, Domagoj and Melita Veršić Marušić. Korporacijsko upravljanje u javnim dioničkim društvima u Republici Hrvatskoj. 2005. www.vse.hr/edukacija/korporacijsko-upravljanje.pdf ; Hruška, Domagoj.Vlasnička koncentracija i korporativno upravljanje u Hrvatskoj. Magistarski rad. Zagreb : Ekonomski fakultet - Zagreb, 2005.; Omazić, Mislav Ante. Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduzeća. Doktorska disertacija. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2007.; Tipurić, Darko; Omazić, Mislav Ante; Hruška, Domagoj.; ”Corporate Social Responsibility and Croatian Managers – Empirical Study” Global Business & Economics Review - Anthology 2005, Kantarelis, Demetri (ur.).Worcester, 2004. 289.-300. Priručnici, pregledi i izlaganja: Barbić Jakša, Čolaković, Esad, Parać Branko and Josip Šaban. Nadzorni odbori – vodič kroz sustav korporativnog upravljanja, Zagreb:CROMA, 2006.; Čolaković, Esad. Menadžerski ugovori – modeli, savjeti i praksa. 2. izdanje. Zagreb: HUM-CROMA, 2006.; Krkač, Kristijan (ur.). Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, Zagreb: MATE d.o.o. i ZŠEM, 2007.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Analiza kapaciteta za primjenu DOP-a u hrvatskim poduzećima - nalazi istraživanja

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ BILJEŠKA O METODOLOGIJI Prikupljanje podataka uključivalo je analizu postojeće domaće literature o društveno odgovornom poslovanju, kao što su znanstvena i stručna istraživanja, tematski novinski članci i poslovne publikacije; ciljanu pretragu internetskih stranica poduzeća te izravno intervjuiranje i korespondenciju predstavnika poduzeća i dionika u skladu s metodološkim smjernicama međunarodnog stručnog tima koje su poslužile i za bodovanje razvijenosti DOP-a na hrvatskom uzorku poduzeća. Prikupljanje podataka provedeno je tijekom ožujka i travnja 2007. dok je izvješće na engleskom jeziku, kao hrvatski prilog studiji i podloga za ovo izvješće na hrvatskom jeziku, pripremljen u svibnju 2007. U svrhu ovog istraživanja, korištena su dva uzorka poduzeća – glavni uzorak (35 poduzeća) i dodatni uzorak (12 poduzeća). Glavni se uzorak sastoji od 35 poduzeća slučajno odabranih s popisa 500 najuspješnijih poduzeća u Hrvatskoj, objavljenog u posebnom prilogu Nacionala u prosincu 2006. godine. Popis se zasniva na kriteriju neto dobiti u 2005. u skladu sa službenim podacima FINE7. Kako bi se osigurala reprezentativnost aktualnih trendova razvitka DOP-a u Hrvatskoj, istraživački je tim glavnom uzorku pridodao i dodatni uzorak od 12 poduzeća i 12 dionika. Dodatni uzorak ciljano je odabran na temelju prethodnih istraživanja među poduzećima koja su zainteresirana za primjenu i promociju načela društvene odgovornosti, pri čemu su kao pokazatelji korišteni članstvo u relevantnim poslovnim inicijativama, način na koji se sami predstavljaju i reputacija koju imaju u medijima i poslovnoj zajednici. Time je u uzorku obuhvaćen otprilike jednaki broj kompanija s opsežnim iskustvom primjene DOP-a (tvz. DOP lideri), onih koji svoje vrijednosti i načela započinju prevoditi u specifične društveno odgovorne prakse, te poduzeća o kojima nema informacija o njihovom društveno odgovornom poslovanju (tvz. DOP početnici), na temelju NET-ove preliminarne pretrage. Među 35 poduzeća u glavnom uzorku, njih 14 je intervjuirano, dok je procjena preostalih 21 provedena putem pretrage internetskih stranica te izravnog kontakta putem telefona i emaila, pri čemu je korišten isti vodič za intervjue te tablica za bodovanje. Od 12 poduzeća u dodatnom uzorku, njih 11 je intervjuirano uživo, dok je jedno poduzeće odgovorilo na upitnik pismenim putem. Uz kompanije koje su bile fokus ovog istraživanja, radi razumijevanja okružja i utjecaja dionika na razvitak DOP-a u Hrvatskoj, ovim je istraživanjem obuhvaćen i 31 predstavnik različitih dioničkih organizacija među kojima su 2 poslovne udruge, 1 certifikacijska agencija, 3 javne i državne institucije, 5 sindikata, 7 gospodarskih medija, 3 nevladine organizacije i 3 znanstveno7 Ukupan prihod 35 poduzeća u uzorku je 2005. godine bio blizu 200 milijardi kuna, ukupna neto dobit iznosila je 18 milijardi kuna, a ukupan broj zaposlenika bio je 183 069 (13% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj u 2005. godini).

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ ANALIZA KAPACITETA ZA PRIMJENU DOP-A U HRVATSKIM PODUZEĆIMA - NALAZI ISTRAŽIVANJA

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

istraživačke institucije. Provedena su tri grupna intervjua s predstavnicima sindikata, medija i nevladinih organizacija, 6 individualnih intervjua, dok je troje istraživača koji se bave DOP-om višekratno konzultirano. Sveukupno, NET tim napravio je 25 individualnih intervjua s poduzećima, 3 grupna intervjua s predstavnicima dionika (medija, sindikata i NVO-a), kao i analizu 21 internetske stranice nakon čega je slijedila telefonska ili e-mail provjera zaključaka internetskih stranica. Obzirom da je nekoliko predstavnika poduzeća sudjelovalo na intervjuima, više od 70 osoba izravno je intervjuirano za potrebe ovog istraživanja.

Ovo se istraživanje usredotočilo na sustavnost i strukturiranost društvene odgovornosti u poslovnoj strategiji i specifičnim poslovnim procesima. Na temelju indikatora, tražili su se dokazi kako na razini poduzeća Glavna obilježja poduzeća u uzorku postoji sustav upravljanja i pristupanja društvenim pitanjima, pitanjima okoliša, te širim gospodarskim i etičkim pitanjima, kao i razina do koje poVeličina i vlasnička struktura 35 poduzeća u glavnom uzorku: duzeća odgovaraju na očekivanja dionika spram Srednja poduzeća Velika poduzeća tih pitanja. Ukupno (50-249 zaposlenih) (250 i više zaposlenih) ▪▪ Društvena pitanja uključuju pitanja poštivanja različitosti i ljudskih prava, pitanja Državno vlasništvo 1 3 4 siromaštva i socijalne uključenosti, obrazovanja Privatno – podružnica 2 4 6 i cjeloživotnog učenja, ali i druga nenavedena multinacionalne kompanije pitanja Privatno - domaće vlasništvo 13 12 25 ▪▪ Pitanja zaštite okoliša uključuju upravljanje otpadom, vodom, energijom, opasnim Ukupno 16 19 35 tvarima, kao i vođenje računa o biorazličitosti, ali i druga nenavedena pitanja Sektor djelatnosti 35 poduzeća u glavnom uzorku ▪▪ Šira gospodarska pitanja uključuju izbjegavanje mita i korupcije, (prema klasifikaciji međunarodnog istraživačkog tima): transparentno određivanje cijena i ugovaranje poslova, odgovorni markeSektor Broj poduzeća ting, inovacije i kreativnost, ali i druga nenavedena pitanja ▪▪ Etička pitanja uključuju snažno korporativno upravljanje, utjeProizvodnja 16 lovljene vrijednosti, etički kodeks, ali i druga nenavedena pitanja Usluge 9 ▪▪ Dionici uključuju potrošače, zaposlenike, dioničare, dobavljače, Poljoprivreda 4 NVO-e, Vladu i lokalne zajednice, te druge nenavedene zainteresirane strane i pojedince koji mogu imati utjecaja na poslovanje poduzeća, ili na Financije 3 koje poslovanje poduzeća može imati izravan ili neizravan utjecaj. Aktivni Kemikalije, nafta, plin 2 dionici pretpostavka su pozitivnog okruženja za DOP, u kojem lokalna ili drugo 1 regionalna vlast i poslovna zajednica podupiru te procese, te u kojem nezavisno civilno društvo djeluje kao izvor ideja, konstruktivne kritike i ponekad neposluha. Sektor, veličina i razvojna faza DOP-a 12 poduzeća u dodatnom uzorku: Sektor

Proizvodnja

Service

▪▪ PREGLED GLAVNIH NALAZA O RAZVIJENOSTI DOP-A U HRVATSKOJ

Veličina

DOP lider

DOP početnik

Velika

Srednja

Mala

Velika

Srednja

Mala

Prema metodološkim smjernicama međunarodnog istraživačkog tima razvijenost kapaciteta i praksi DOP-a na razini poduzeća podijeljena je u šest dimenzija koje se zasebno analiziraju: (1) strategija; (2) uključenost dionika; (3) upravljanje; (4) izvedba, tj. uspješnost u provebi programa (5) objavljivanje; i (6) verifikacija, a svaka od dimenzija mogla je dobiti ocjenu „bez/malo dokaza”, „na putu” ili „dobra praksa i više”. Grafikon 1 prikazuje razine razvijenosti DOP-a u poduzećima uključenima u glavni uzorak u Hrvatskoj, na temelju procjene u skladu s propisanom metodologijom:

Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj 100 %

90 %

n=35

80 % 70 %

9% 26 %

23 %

74 %

77 %

Uključenost dionika

Upravljanje

29 %

46 %

60 % 50 % 40 % 30 % 20 %

91 %

94 % 66 %

51 %

10 %

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Grafikon 1 - Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj

0% Strategija

Dobra praksa

Izvedba

Na putu

Rezultati procjene glavnog hrvatskog uzorka koji sačinjava 35 poduzeća, otkriva da je najrazvijenija dimenzija razvijenosti DOP-a „Strategija”, a slijede ju „Objavljivanje”, „Uključenost dionika” i „Upravljanje”, dok „Izvedba” i „Verifikacija” zaostaju. Nalazi procjene hrvatskog glavnog uzorka 35 poduzeća ukazuju na to da je sustavan i strukturiran pristup DOP-u tek na početku. Poduzeća s dobrim praksama upravljanja DOP-om iznimke su, a čak niti ona nemaju ujednačeno visoku kvalitetu u svim dimenzijama. Relativno visok udio poduzeća koja su „na putu“ integracije DOP-a u poslovnu strategiju, prvenstveno ukazuje na prepoznavanje DOP-a kao važne vrijednosne odrednice, dok je mnogo manji broj poduzeća koja DOP uključuju u svoje strateške ciljeve i specifične korporativne politike. Izvještavanje zainteresiranih javnosti o društveno odgovornim praksama provodi trećina kompanija u glavnom uzorku, s time da se sustavnost i temeljitost izvještavanja uvelike razlikuju, no očit je trend uključivanja DOP-a u javni profil tvrtke na službenim internetskim stranicama, pa i godišnjim izvještajima. Dok je interes za primjenu međunarodnih standarda za izvještavanje o održivosti, poput GRI-a sve veći, hrvatska poduzeća još uvijek nemaju na raspolaganju mehanizme verifikacije izvještaja putem nezavisnih stručnih tijela te stoga ne čudi što je upravo dimenzija verifikacija najniže ocijenjena. Uključivanje dionika pretežno je sporadično i često neformalno, najčešće u skladu s aktualnim potrebama poduzeća ili kao reakcija u kriznoj situaciji s rizikom po reputaciju, dok formulirane politike uključivanja dionika u sve

Objavljivanje

Verifikacija

Bez/malo dokaza

faze razvoja poslovanja, od analize rizika do povratne informacije o učinku, izostaju. Razvijenost upravljačke strukture za DOP i s njom povezana kvaliteta izvedbe (sustavi upravljanja i specifični poslovni procesi usmjereni na očekivane rezultate) prema propisanoj metodologiji ocijenjene su kao vrlo niske, što je i glavni pokazatelj da se pomak sa spontanog na sustavan pristup DOP-u, još nije dogodio unutar skupine najuspješnijih hrvatskih poduzeća. U dimenziji upravljanja, izražen je manjak pažnje uprave i posebice nadzornih odbora za pitanja DOP-a kojima se pretežno bave menadžeri za zaštitu okoliša, ljudske resurse i korporativne komunikacije. Organizacijska se kultura, naročito vertikalna i horizontalna „prohodnost“ informacija i ideja, ističe kao ključan čimbenik funkcionalnosti upravljačke strukture za DOP te su tako poduzeća s kulturom brze i neformalne suradnje djelotvornija u području DOP-a. Ipak, podloga za brzu uspostavu sustava upravljanja DOP-om postoji s obzirom na sve veću rasprostranjenost i iskustvo upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša, sve ozbiljnijim shvaćanjem korporativnog upravljanja te činjenicom da je velika većina poduzeća svjesna prednosti izgradnje profila društvene odgovornosti za svoj ugled, a time i poslovni uspjeh. Nalazi za svaku dimenziju detaljno su analizirani u sljedećim dijelovima ovog izvještaja te su obogaćeni primjerima dobre prakse iz glavnog i dodatnog uzorka, kako bi čitateljstvo dobilo potpuniju i realniju sliku o društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj. Treba napomenuti da prvenstvo strategijske orijentacije spram DOP-a pred drugim dimenzijama ne treba uzeti zdravo za gotovo, o čemu će biti rasprave u nastavku izvještaja. 37

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ 1. STRATEGIJSKI RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Pri procjeni strategijskog usmjerenja na društveno odgovorno poslovanje tražile smo dokaze o tome je li se poslovnom strategijom poduzeća smjeraju postići i društveni te okolišni ciljevi, uz one financijske, kao i o tome je li nefinancijska strategija ukotvljena u samo poduzeće. Na temelju pruženih dokaza, dodijelile smo ocjene „bez/ malo dokaza“, „na putu“ i „dobra praksa i više“.8 Relativno velik udio poduzeća glavnog uzorka (16/35) dobio je ocjenu „na putu“ u ovoj dimenziji, i to uslijed eksplicitnog spomena društveno odgovornog poslovanja u ključnim dokumentima poduzeća (većinom izjavama o misiji ili viziji te poslovnim profilima), iako nedostaju dokazi o načinu na koji su ove izjave dalje razrađene i uključene u specifične strategijske ciljeve poduzeća. Unatoč ovome važnom nedostatku, smatrale smo da u ovim slučajevima nije uputno dati najnižu ocjenu „bez/malo dokaza“, i to stoga što u hrvatskom kontekstu, gdje je osviještenost o DOP-u tek u nastanku, prepoznavanje DOP-a kao relevantnog elementa poslovne strategije smatramo značajnim iskorakom. U skladu sa smjernicama za ocjenu, u hrvatskom glavnom uzorku pojavljuje se samo jedno poduzeće (Podravka) s jasnim dokazima o postojanju specifične strategije DOP-a, odnosno shvaćanja DOP-a kao sredstva za postizanje strategijskih ciljeva poduzeća. Skoro polovina poduzeća (16/35) u glavnom uzorku ocijenjena su kao „na putu“, pruživši neke podatke o tome da postoji strategija DOP-a, proračunske stavke za aktivnosti i komunikaciju vezane uz društveno odgovorno poslovanje. Dok je uzorak premalen za donošenje općenitih zaključaka o važnosti određenog sektora gospodarskih djelatnosti, veličine ili vlasništva, treba napomenuti da se redom radi o velikim poduzećima, s 250 ili više zaposlenih, među kojima ih je 8 u privatnom domaćem vlasništvu, četiri su podružnice multinacionalnih poduzeća, a četiri u državnom vlasništvu. Sva ova poduzeća na neki način objavljuju svoju strategiju DOP-a, svoju predanost zaštiti okoliša ili pak uključenost u razvoj zajednice, i to često u zasebnoj rubrici na internetskim stranicama te u sklopu izjave o misiji.

Primjeri spomena DOP-a u izjavama o misiji i korporativnim vrijednostima

Dalekovod d.d. potvrđuje svoju posvećenost zadovoljstvu klijenata i to postizanjem poslovne izvrsnosti i vrhunske kvalitete te naglašava da se poduzeće temelji „na principima organizacije koja uči i sposobnosti brze adaptacije turbulentnim utjecajima okoline. Djelovanje našeg poduzeća

obilježeno je stakeholderskim pristupom, posebno vidljivim iz činjenice što je poduzeće u većinskom vlasništvu sadašnjih i bivših radnika. Uvijek ćemo se ponašati kao odgovoran član društva, vodeći računa da naš održivi razvoj bude usklađen s interesima šire zajednice i zaštitom okoliša“.9 KONČAR Grupa na svojoj internetskoj stranici navodi da su njegove „poslovne i proizvodne aktivnosti u potpunosti u skladu sa zahtjevima moderne proizvodnje i načelima društvene odgovornosti”, a zasebna rubrika pod naslovom „društvena odgovornost” pruža dodatne informacije o politici održivog razvoja i zaštite okoliša, razvoju ljudskih resursa te o donacijama i sponzorstvima.10 Šećerana VIRO među svojim korporativnim vrijednostima navodi partnerstvo s klijentima, a svoje zaposlenike shvaća kao svoj najvrjedniji kapital. Društvena odgovornost je opisana na sljedeći način: „Naš je cilj biti odgovoran društveni partner, razvijajući uzajamno korisne odnose s našim kupcima, zaposlenicima, dobavljačima i lokalnom zajednicom. Nastavit ćemo svoja nastojanja u pravcu postizanja i održavanja najviših standarda u zaštiti okoliša.“11 Konačno, više od polovine poduzeća u glavnom uzorku (18/35) nema specifičnu strategiju društveno odgovornog poslovanja, odnosno ne navode nikakve podatke o tome da njihova poslovna strategija pokušava uključiti društvene i okolišne ciljeve. Iako se više njih nedavno pridružilo nekim inicijativama promocije DOP-a (Global Compact 1/18, HR PSOR 1/18, Kodeks etike u poslovanju HGK-a 4/18) ili dobilo relevantne certifikate (ISO 14001 2/18, ISO 9001 5/18), teško je tvrditi da ih su motivirali strateški interesi. Njihovo izvještavanje ne premašuje zakonske obveze financijskog izvještavanja i samo nekolicina njih (4/18) deklarativno izražava brigu za okoliš i energetsku učinkovitost. Među njima je jedno poduzeće u državnom vlasništvu, 3 su podružnice multinacionalnih kompanija, a 14 ih je u privatnom domaćem vlasništvu. Nadalje, uz ogradu zbog malog uzorka, svih 12 poduzeća srednje veličine u glavnom uzorku dobilo je ocjenu o potpunom ili pretežnom manjku strategije DOP-a. Dodatni uzorak 12 kompanija s deklariranom politikom DOP-a uključuje sedam poduzeća s dokazom o tome da su ciljevi DOP-a uključeni u opću poslovnu strategiju, te dodatnih 5 koji predstavljaju primjere najbolje prakse na ovom području u zemlji. Vrijedi primijetiti da je u ovoj drugoj skupini riječ o podružnicama multinacionalnih kompanija, ili o kompanijama s naglašenom stranom vlasničkom komponentom (Pliva, Holcim, Hartmann, Hauska&Partner International Communications i CocaCola Beverages Croatia). Dvije od dvanaest kompanija u dodatnom uzorku, obje u grupi malih i srednjih poduzeća, od nedavno su nositelji certifikata SA8000 i time potvrđuju svoju stratešku opredijeljenost društveno odgovornom poslovanju. 8 Ipak, definiciju IET-a za svaku od tri moguće ocjene nismo mogle primijeniti a da ne uzmemo u obzir postojanje graničnih slučajeva, posebno u slučaju između ocjene “bez/malo dokaza” i “na putu”. 9 www.dalekovod.com/misija-vizija-i-ciljevi.html 10 www.koncar.hr 11 www.secerana.hr/default.aspx?id=13

12 Korporativna politika Podravke, http://www.podravka.hr/o_podravki/korporativna_politika_2.php 13 The Council functions as an advisory body to the Minister of the economy, labour and entrepreneurship and includes representatives of government administration, the Croatian Chamber of Economy, the Croatian Chamber of Trades and Crafts, the Croatian Employers’ Association, independent experts in the consumer protection field, and representatives of consumer protection NGOs. (http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/index.php) 14 The Economic-Social Council brings together representatives of employers, trade unions and government. Its mandate is to analyze and reach consensus on all legislative proposals regarding the interests of employees and employers in the context of collective bargaining and government strategies and policies. (www.socijalno-partnerstvo.hr)

▪▪ 2. UKLJUČIVANJE I KOMUNIKACIJA S DIONICIMA Procjena uključenosti dionika uključuje dokaze o razvijenosti dijaloga s dionicima – organizacijama, institucijama, društvenim skupinama i pojedincima koji imaju sposobnost utjecati, ili pak na njih može utjecati poslovanje poduzeća – te o načinu na koji poduzeće razumije i komunicira pitanja od posebnog interesa za te skupine. Niti za jedno poduzeće u glavnom uzorku ne može se ustvrditi da je razvilo sustavne procese upravljanja odnosima sa svim relevantnim dionicima, niti pak da poduzeće u potpunosti razmatra i razumije gledišta svojih dionika. Stoga poslovne strategije ne uzimaju uvijek u obzir pitanja od posebnog interesa za dionike. Manje od jedne trećine poduzeća u glavnom uzorku (9/35) imalo je neki oblik interakcije sa svojim dionicima, i to većinom reaktivne prirode te često pod izravnim pritiskom dionika. Više intervjuiranih predstavnika poduzeća reklo je da su strukturiraniji pristup dionicima potakle krizne situacije, poput pritiska zajednica u slučaju percipirane štete po okoliš ili izravnih sindikalnih akcija. Za druge, povećana svijest o važnosti strukturiranog odnosa s dionicima rezultat je prijenosa dobre prakse unutar njihove multinacionalne grupe (primjerice u slučaju predstavnika hrvatske tvrtke Nestlé u godišnjim konzultativnim sastancima grupe s različitim dionicima na europskoj razini). Postojeći institucionalni okvir, poput Zakona o zaštiti potrošača koji daje osnovu za djelovanje Vijeća za zaštitu potrošača ili pak tripartitno nacionalno tijelo Gospodarsko-socijalno vijeće, također pružaju platformu za dijalog s dionicima poslovnog sektora. Postojanje ovih tijela može djelomično objasniti zašto su najrazvijenije prakse konzultiranja dionika vezane uz radna i potrošačka prava. Svih devet poduzeća ima neki oblik izravne komunikacije s potrošačima, kao što su besplatne telefonske linije za komentare i pritužbe potrošača o kvaliteti proizvoda ili usluga te više ili manje redovita istraživanja zadovoljstva potrošača koje za potrebe poduzeća provode vanjske agencije (npr. CATI istraživanja, mystery shopping itd.) Odgovornost prema potrošačima predstavlja temelj korporativne politike kvalitete proizvoda i usluga. Slično tomu, svih devet poduzeća potpisalo je granske kolektivne ugovore, što je važan pokazatelj strukturiranih odnosa s radnicima. Zastupljenost interesa zaposlenika često je osigurana članstvom predstavnika radnika u nadzornom odboru. Poduzeća rabe niz alata za internu komunikaciju. Uz intranet koji je čest u velikim poduzećima, prilično je uobičajeno izdavanje internih glasila koja služe kao kanal dvosmjerne komunikacije između uprave i zaposlenih, a poneka uključuju i vanjske dionike (poslovne partnere, organizacije u lokalnoj zajednici itd.)

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Postoji jasna povezanost razvijenosti strategije DOP-a i kapaciteta za izvještavanje o DOP-u jer je svih šest poduzeća koja su integrirala DOP u poslovnu strategiju (jedno u glavnom uzorku i pet u dodatnom uzorku) među predvodnicima korporativnog izvještavanja o održivom razvoju i DOP-u. U slučaju Coca-Cola Beverages Croatia, čini se da se strategijski pristup DOP-u uvelike razvio upravo uslijed potreba i prilika prepoznatih tijekom procesa izvještavanja. Od 2003. godine, odnosno pripreme prvog socijalnog izvještaja, Coca-Cola je na razini hrvatske kompanije razvila korporativne politike vezane uz sljedeće teme: kvalitetu, zaštitu okoliša, zaštitu na radu, zaštitu ljudskih prava, tretman djece u oglašavanju te HIV/AIDS. Podravka je jedina kompanija u glavnom uzorku za koju je procijenjeno da je integrirala DOP i održivi razvoj u poslovnu strategiju na razini dobre prakse, pri čemu takva vrijednosna orijentacija ali i razvitak relevantnih sustava upravljanja sežu u početak 1970-ih ako ne i ranije. Korporativna politika Podravke pruža pregled ključnih načela poslovanja, a to su briga i interes za potrebe dionika, očuvanje okoliša i doprinos društvenom razvoju, izgradnja reputacije, inovativnost, kvaliteta poslovnih procesa i učinkovitost, ulaganje u ljude i stvaranje organizacijske kulture učenja: „Srce je simbol naše kompanije. Od samih početaka ono izražava našu brigu, srčanost i ljubav - brigu za potrošače i sve zainteresirane za našu kompaniju, odlučnost u odgovorima izazovu vremena, osjećaje i ljubav prema Podravki.“12. Podravka ima definirane politike kvalitete, zadovoljstva kupaca i potrošača, zaštite okoliša te specifične smjernice za gospodarenje otpadom, vodama i primjenu načela čistije proizvodnje. Na snazi su i Kodeks korporacijskog upravljanja te Kodeks etike u poslovanju HGK-a. U slučaju Ericssona Nikola Tesla, društvena odgovornost integrirana je u ukupnu poslovnu strategiju kao jedan od ključnih čimbenika poslovne izvrsnosti koju je kompanija višekratno dokazala nizom domaćih i međunarodnih poslovnih nagrada, uključujući i certifikat Recognized for Excellence EFQM-a 2003. godine. U aktualnoj strategiji za sljedeće tri godine DOP je jedno od prioritetnih područja povezano s daljnjim razvitkom odlične reputacije, i to posebice kao (1) najboljeg pružatelja informacijskokomunikacijskih poslovnih rješenja u Hrvatskoj; (2) najboljeg poslodavca i (3) odgovornog poduzetnika, što je sukladno i s vizijom kompanije „doprinosa ukupnom blagostanju preuzimanjem aktivne uloge u razvoju moderne i ekonomski prosperitetne Hrvatske“. Tijekom 2007. godine jedan od strateških ciljeva je i razvitak društveno korisnih projekata i priprema prvog integralnog izvješća o održivom razvoju na razini Hrvatske.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Sportski i kulturni klubovi zaposlenika, s desetljetnom tradicijom u mnogim većim poduzećima poput INE, Plive, Podravke, Ericssona ili Končara također predstavljaju oblik uključivanja dionika i to stoga što tim putem poduzeća odgovaraju na specifične potrebe svojih radnika. Primjeri dobre prakse uključuju istraživanja zadovoljstva zaposlenika, koja često provode vanjske agencije. Rezultati se ponekad koriste za unaprjeđenje dvosmjerne komunikacije, što ilustrira primjer Zagrebačke banke čiji je odjel za komunikacije, u suradnji s upravom tijekom 2006. godine organizirao Roadshow - niz susreta i interaktivnih prezentacija članova uprave manjim skupinama zaposlenika po poslovnicama diljem Hrvatske. Taj je komunikacijski format prepoznat kao djelotvorniji od ustaljenih kanala informiranja zaposlenika putem biltena ili drugih oblika pismene komunikacije. Tijekom 2007. priprema se uvođenje novog sustava nagrađivanja koji uključuje varijabilni dio godišnjeg bonusa, dio kojeg se zasniva na doprinosu zaposlenika društvenoj odgovornosti i brizi za okoliš banke. Na temelju godišnje nezavisne procjene organizacijske klime, Zagrebačka banka je ustvrdila da razvitak internih komunikacija, ali i program društvene odgovornosti utječu na povećanje zadovoljstva zaposlenika koja je 2006. godine bilo na razini vodećih rezultata za članice Unicredit grupe u Europi. Dobre prakse u odnosima s dobavljačima uključuju besplatnu tehničku pomoć u području upravljanja kvalitetom proizvoda (što je posebno relevantno u prehrambenoj industriji gdje je pomoć usmjerena na male proizvođače mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda). Neka poduzeća dodjeljuju nagrade najboljim dobavljačima s namjerom unaprjeđenja kvalitete proizvoda. Jedan od mnogorbrojnih primjera pružanja dodatnih, društveno odgovornih usluga potrošačima su akcije zbrinjavanja starih lijekova koje je provela Pliva, posljednji put u prosincu 2006., na području Grada Zagreba, u suradnji s ovlaštenom tvrtkom C.I.A.K. d.o.o. iz Zagreba koja je ovisno o dinamici punjenja, redovito praznila spremnike i lijekove odvozila u Vojnić gdje ta tvrtka posjeduje vlastito ovlašteno skladište opasnog otpada, nakon čega su lijekovi termički obrađeni u specijalnim spalionicama u inozemstvu. U akciji su uz građane sudjelovale i zdravstvene ustanove, a u posljednjem navratu krajem 2006. prikupljeno je preko 7000 litara lijekova. Ova je akcija Plive primjer preuzimanja odgovornosti za ukupan životni vijek proizvoda, ali i za sigurnost potrošača i okoliša. Ulaganja u zajednicu, možemo smatrati specifičnim oblikom uključivanja dionika, i to putem donacija i sponzorstava kao odgovor na izravne zahtjeve iz lokalnih zajednica ili pak putem razrađenih donatorskih programa te različitih partnerstava između poslovnog sektora, udruga i javnog sektora. Neka industrijska poduzeća organiziraju „dane otvorenih vrata“ gdje predstavljaju svoje proizvodne procese i koriste priliku za educiranje šire zajednice (školske djece, udruga i zainteresiranih građana) o načinu kako poduzeće brine za zaštitu okoliša, što je u slučajevima velikih proizvođača često i glavni izvor zabrinutosti lokalne zajednice. Tek su se nedavno, tijekom posljednje tri godine pojavili strukturiraniji programi korporativnih donacija, većinom u obliku javnih natječaja

za dodjelu donacija. Intervjuirani predstavnici poduzeća koja provode natječaje smatraju ih korisnim mehanizmom za obradu velikog broja zahtjeva za financijskom potporom (neka od najuspješnijih poduzeća u uzorku istakla su da ukupan godišnji financijski zahtjev za donacijama premašuje njihov ukupni godišnji prihod) kao i priliku za proaktivniji pristup različitim dionicima u lokalnim zajednicama. Inovativni način istodobnog uključivanja zaposlenika i šire zajednice ilustrira donatorski program T-HT grupe „Zajedno smo jači“ u sklopu kojeg se zaposlenike poziva da se uključe u dobrovoljni rad u zajednici i predlože primatelje donacija koje onda odabire nezavisno povjerenstvo s predstavnicima kompanije i zajednice Čini se da je komunikacijski kapacitet poslovnog sektora, ali i nevladinih organizacija ograničen kada se radi o kontroverznijim pitanjima. Jedna je intervjuirana voditeljica korporativnih komunikacija navela neuspješni pokušaj dogovora sastanka s istaknutim voditeljem udruge koja ja na svojoj internetskoj stranici objavila informacije o štetnom djelovanju tog poduzeća, za koje pak poduzeće smatra da su netočne. Voditelj udruge odbio je sastanak rekavši da su na„suprotnim stranama i da nikakav dijalog nije moguć“. Analiza 12 poduzeća u dodatnom uzorku također ukazuje da je sustavno uključivanje dionika među manje razvijenim područjima društveno odgovornih poslovnih praksi. Za dva od 12 poduzeća postoji nimalo ili malo dokaza o uključivanju dionika, dok njih devet ima neki oblik prepoznavanja i odgovaranja na interese dionika i u sklopu ukupne poslovne strategije, dok samo jedno poduzeće u tom uzorku ima definirane procese upravljanja dijalogom s različitim dionicima. Radi se o Holcimu Hrvatska, članici multinacionalne grupe poznate po vodećoj ulozi u promociji održivog razvoja i DOP-a u globalnoj poslovnoj zajednici. U Hrvatskoj, Holcim je prepoznat po svom izravnom uključivanju u život lokalne zajednice u kojoj posluje, posebice u Koromačnu u Istri. Uz organiziranje različitih javnih događanja poput godišnjeg susreta udruga ili građanskih sati, Holcim je uspostavio i vrlo transparentne natječaje za sponzorstva i donacije vezane uz razvoj lokalne zajednice i promociju održive izgradnje. Carlsberg Croatia pivovara je koja preuzima odgovornost za potencijalno štetne društvene posljedice pretjerane konzumacije svojeg proizvoda, posebice među mladima i maloljetnicima. Na razini sektora, Carlsberg Croatia je od 2005. potpisnica Kodeksa odgovornog marketinškog komuniciranja Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja u sklopu HGK-a, a koji pivare obvezuje na usmjeravanje reklamnih poruka isključivo prema punoljetnim osobama uz zagovaranje odgovorne konzumacije piva. Uz to, Carlsberg Croatia djeluje i u skladu s vlastitim Kodeksom marketinške prakse koji zabranjuje sugestivnu propagandu usmjerenu na maloljetnike. Sve veća raznolikost bankarskih usluga Zagrebačke banke, u skladu s prepoznatim potrebama potrošača, ukazuje na poslovnu opravdanost društveno odgovornog pristupa kojim se širi tržište, ali i povećava dostupnost i socijalna osjetljivost financijskih usluga. Tako je Zagrebačka banka prva uvela moratorij, odnosno poček na otplatu ukupnog kredita za vrijeme trajanja porodiljskog dopusta i civilnog služenja vojnog roka, a renoviranje poslovnica odvija se u skladu sa standardima dostupnosti oso-

▪▪ 3. UPRAVLJANJE I DOP Razvitak specifičnih upravljačkih struktura za politike i programe DOP-a tek je u začetku, kao što pokazuju nalazi ovog istraživanja. Tri su glavna parametra procjene korporativnog upravljanja u odnosu na DOP: (1) postojanje i razvijenost korporativnih politika transparentnosti i odgovornosti; (2) alociranje odgovornosti za DOP na razini višeg menadžmenta, upravnog i nadzornog odbora te definiranje suradnje između različitih odjela i (3) redovitost društveno odgovornog poslovanja na dnevnom redu upravnog i nadzornog odbora. Temeljem analize ovih parametara, među 35 poduzeća u glavnom uzorku njih osam (23%) je „na putu“ razvijenog korporativnog upravljanja u odnosu na DOP, pri čemu se niti jedno poduzeće ne može smatrati primjerom dobre prakse u ovom pogledu. To znači da u 77% slučajno odabranih poduzeća s popisa 500 najprofitabilnijih kompanija u Hrvatskoj 2005. godine, ne postoji imenovan izvršni menadžer zadužen za društveno odgovorno poslovanje, čak i ako su prakse DOP-a razvijene u područjima poput zaštite okoliša, obrazovanja zaposlenih ili donacija. Ne postoje dostatni dokazi o tome da se o DOP-u raspravlja na razini upravnog i nadzornog odbora, niti se očekuje horizontalna koordinacija vezana uz DOP između različitih odjela. Ipak, u dodatnom uzorku 12 poduzeća s deklariranim usmjerenošću na DOP nalaze se tri poduzeća čije se upravljanje vezano uz DOP može opisati kao dobra praksa, dok je njih sedam ocijenjeno „na putu“ prema dobroj praksi. Konkretno, od kompanija u glavnom uzorku, jedino Podravka, a među kompanijama u dodatnom uzorku, Hauska, Croatia Airlines i Holcim, imaju osobe čije je radno mjesto izravno vezano uz održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje. Najčešće su upravljačke prakse vezane uz usvajanje DOP-a i pridržavanje korporativnih politika transparentnosti i odgovornosti te ustaljeni neformalni suradnički odnosi viših menadžera zaduženih za različite poslovne operacije i resore relevantne za DOP. Suradnja između odjela najčešća je prilikom izrade izvješća o društvenoj odgovornosti te godišnjih poslovnih izvješća, dok su konzultacije s upravom većinom neformalne i usmjerene na pojedine članove upravnog odbora. Nadzorni odbori se pretežno uopće ne bave ovom temom. U tom svjetlu, postojanje formalnih odbora za DOP ne može poslužiti kao glavni pokazatelj razvijenosti upravljanja DOP-om te su potrebna temeljita istraživanja organizacijske kulture kako bi se opisala stvarnost odlučivanja o društveno odgovornom poslovanju koja je uvelike zavisna o općoj otvorenosti horizontalnih i vertikalnih komunikacijskih kanala u određenom poduzeću.

Razvijenost politika transparentnosti i odgovornosti Najrazvijeniji vid upravljanja DOP-om među poduzećima u uzorku jest spremnost na prihvaćanje vanjski formuliranih dobrovoljnih standarda i smjernica za poslovnu etiku, korporativno upravljanje i društvenu odgovornost. Ovo pokazuje i podatak da je 14 od 35 poduzeća u glavnom uzorku (40%) potpisalo Kodeks etike u poslovanju HGK, dok se njih 9 od 35 (26%) pridružilo Global Compactu Ujedinjenih naroda u ožujku 2007., obvezavši se na razvitak i izvještavanje o svojim društveno odgovornim praksama tijekom nadolazećih godina.13 Iako se ovaj postotak može učiniti malenim čitateljima koji nisu upoznati s hrvatskim kontekstom, radi se zapravo o ohrabrujućem pokazatelju spremnosti vodećih hrvatskih poduzeća da se uključe o ove nove zajedničke inicijative na nacionalnoj i globalnoj razini. Premda je članstvo u HGK-u obvezatno za sva trgovačka društva u Hrvatskoj, potpisivanje Kodeksa poslovne etike od strane pojedinačnih poduzeća članica Komore je dobrovoljno. Takva je odredba u skladu s relevantnim zakonskim propisima, ali i namjerom autora i promotora Kodeksa da se njime potakne dijalog o pitanjima društvene odgovornosti unutar pojedinih poduzeća te poslovne zajednice kao cjeline. Uz opće principe, Kodeks se bavi odnosima među poduzećima, odnosima s vanjskim dionicima, unutarnjim odnosima u poduzeću, a sadrži i proceduru u slučaju kršenja odredbi Kodeksa. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), najjače dobrovoljno poslovno udruženje u zemlji, također ima vlastiti etički kodeks, čije je prihvaćanje preduvjet članstva u HUP-u, dok granska udruženja unutar HUP-a razvijaju vlastite, specifične kodekse. Te i slične inicijative, posebice u strukovnim i industrijskim udruženjima pridonose promicanju dobre prakse i prepoznavanju neetičnog ponašanja, no njihova je stegovna uloga u konkretnim slučajevima zloporabe još uvijek prilično slaba. U glavnom uzorku postoji pet poduzeća (14%) koje imaju interne odnosno vlastite politike transparentnosti i odgovornosti, što uključuje četiri kodeksa poslovne etike, jedan interni kodeks korporativnog upravljanja te jednu specifičnu politiku o pravima dioničara. U glavnom uzorku nalazi se i jedno posebno izvješće o korporativnom upravljanju koje je objavila PBZ Grupa za 2005. godinu, istaknuta banka u multinacionalnom vlasništvu koja je jedina javno obznanila Proceduru sprječavanja financiranja zabranjenih financijskih aktivnosti, odnosno poslovnih aktivnosti koje ova banka odbija izravno ili neizravno financirati uslijed mogućih štetnih posljedica po okoliš ili moral, kao što su primjerice proizvodi koji oštećuju ozonski pojas, uništavanje divljih životinja, proizvodnja oružja, kockanje, proizvodnja i prodaja alkohola i duhana itd. Svih 12 poduzeća u dodatnom uzorku imaju interne politike poslovne etike i transparentnosti korporativnog upravljanja. U nekoliko slučaja te politike premašuju minimalne propise o profesionalnosti, jednakopravnosti 13 U komparativne svrhe tijekom posljednje dvije godine postojanja Etičkog kodeksa u poslovanju od HGK-a, 570 kompanija ga je usvojilo

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

bama s poteškoćama te se prilagodbe odnose na postavljanje pristupne rampe, taktilne podne trake za slabovidne i slijepe osobe koja se proteže od ulaza u poslovnicu do bankomata te do najbližeg radnog mjesta na kojem je instaliran komunikator za nagluhe osobe.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

dioničara i jasnoći upravljačke strukture. Primjerice, Holcim ima skup načela o poslovnoj etici, poštenim tržišnim odnosima, sprječavanju sukoba interesa i sigurnosti informacija s kojima su sustavno upoznati svi zaposleni. Coca-Cola Beverages Croatia ima posebnu politiku o pristupu djeci u oglašavanju kao i antidiskriminacijsku politiku. OTP banka primjenjuje niz propisa preuzetih iz svoje međunarodne grupe o sprječavanju pranja novca, poštivanju zakona, profesionalnoj etici i procjeni okolišnog rizika u ulagačkim aktivnostima. Kodeks poslovne etike poduzeća Croatia Airlines nadzire Odbor za etiku koji razmatra pritužbe i predlaže mjere generalnom direktoru. Ericsson NT jedno je od malobrojnih poduzeća u Hrvatskoj koje je usvojilo vlastite Principe korporativnog upravljanja sa zasebnim odjeljcima o odgovornostima Upravnog i Nadzornog odbora, pravima dioničara te obvezama transparentnosti i izvještavanja. EKT ima i posebni kodeks poslovne etike koji je zajednički cijeloj Ericsson grupi te pruža smjernice za poslovno ponašanje u sljedećim područjima: poštivanje zaposlenih i ljudskih prava na radnom mjestu, sprječavanje sukoba interesa, pridržavanje zakona, prijavljivanje kršenja kodeksa, zaštita imovine i informacija u vlasništvu poduzeća, odgovornosti zaposlenih spram društva i okoliša. Važno je imati na umu i specifičnosti upravljanja poduzećima u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave, među kojima treba razlikovati aktualne ili bivše monopoliste u pružanju javnih usluga ili infrastrukture od onih poduzeća koja posluju na tržištu, no čija je privatizacija propala ili još nije provedena. Mnogim se poduzećima u prvoj podskupini upravlja i rukovodi na tradicionalniji način, sa smanjenim tržišnim pritiscima što omogućuje postepeno restrukturiranje, veliku sigurnost radnih mjesta, iznadprosječne plaće te mogućnosti ulaganja u lokalne zajednice. Stoga i prakse društvene odgovornosti u tim poduzećima češće proizlaze iz ustaljenih poslovnih praksi i odnosa s lokalnom zajednicom nego iz inovacija u menadžmentu. Međutim, neka od ovih poduzeća već su primila izravna strana ulaganja te posluju u tržištima koja se liberaliziraju – upravo su ta poduzeća, unatoč djelomičnoj privatizaciji, među najaktivnijim promotorima DOP-a i uključenosti u zajednicu iako se njihova politika cijena, društvene i okolišne prakse mogu kritizirati. Druga podskupina većinom sadrži neučinkovita poduzeća s ograničenim strategijama i sposobnostima te kao takva nisu u mogućnosti značajnije poslovati u skladu s načelima društvene odgovornosti. Može se zaključiti da su politike odgovornosti i transparentnosti u usponu u Hrvatskoj, kako sve veći broj poduzeća usvaja standarde koje promiču domaća i međunarodna poslovna udruženja i organizacije, poput Global Compacta, ali i razvija vlastite korporativne politike u skladu sa svojom poslovnom strategijom i prepoznatim rizicima po reputaciju i koheziju. Za očekivati je da će nedavno usvajanje Kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze i HANFA-e iz travnja 2007. te snažnija promocija DOP-a

i poslovnih kodeksa od strane poslovnih udruženja pozitivno utjecati na politike korporativnog upravljanja u nadolazećim godinama.

Odgovornosti višeg menadžmenta za DOP Temeljem analize glavnog uzorka 35 poduzeća vrlo je malo slučajeva formalne integracije DOP-a u odgovornosti članova uprave i višeg menadžmenta, iako postoje neformalne konzultacije između odjela, i to većinom u vezi s određenim zadatkom, posebice s izvještavanjem i razvojem programa DOP-a. U uzorku se nalaze dva poduzeća (INA i Atlantic grupa) koja imaju koordinacijske odbore za DOP koji omogućuju razmjenu informacija i suradnju između odjela, te jedno poduzeće (Janaf) gdje je zamjenik predsjednika uprave zadužen za razvitak strategije i izvještavanja o DOP-u. U Podravci, jednom od vodećih promotora DOP-a postoji imenovani koordinator za izvještavanje o održivom razvoju i DOP-u, u sklopu korporativnih komunikacija, no koji je također uključen u razvoj programa korporativnih donacija, te u interakcije između članova uprave i različitih odjela vezane uz specifične inicijative DOP-a. PBZ ima program DOP-a unutar odjela korporativnih komunikacija, koji je trenutno usmjeren na donacije i sponzorstva, no upravo se preoblikuje u široki korporativni program s primjerenom menadžerskom strukturom. U više slučajeva izvještavanje o DOP-u i susljedne programe pokreću pojedinačni menadžeri s vizijom, koji nisu članovi uprave no u poziciji su da osiguraju potporu uprave za uvođenje novih programa i aktivnosti. Takav je slučaj bio sa sustavom upravljanja okolišem u Dukatu, procjenom rizika vezanih uz održivost u Elektrokontaktu, izvještavanjem o DOP-u u sklopu godišnjih izvješća i internetskih stranica u Končaru i pripremom zasebnih izvješća o okolišu u T-HT grupi. U ovim slučajevima, intenzivnija komunikacija između voditelja relevantnih odjela (korporativne komunikacije, kvaliteta, upravljanje okolišem i ljudski resursi) odvija se neformalno i dok je njezina institucionalizacija dobrodošla, najvažnije je da se informacije i planovi djelotvorno razmjenjuju i usklađuju. Od 12 poduzeća u dodatnom uzorku, prema očekivanjima, većina, odnosno 10 poduzeća deklarirane orijentacije spram DOP-u, na različite načine upravljaju DOP-om na razini višeg menadžmenta, i to u skladu sa svojim specifičnim organizacijskim kulturama te širom upravljačkom strukturom u slučajevima pripadnosti multinacionalnim korporacijama. Zamjetno je da je glavna funkcija većine upravljačkih struktura bolja koordinacija aktivnosti DOP-a s malo slučajeva sveobuhvatnog pregleda i nadzora nad svim poslovnim aktivnostima i procesima relevantnima za

usmjerenosti na stalno unaprjeđenje upravljanja održivošću, nema jasnih podjela menadžerskih odgovornosti, s izuzetkom nadzora nad provedbom normi ISO 14001, SA 8000 i OHSAS 18000. I Hartmann i Hauska imaju definirane odgovornosti za praćenje provedbe norme SA 8000, i to putem kvartalnih sastanaka imenovanih predstavnika zaposlenih i uprave. U Zagrebačkoj banci, pioniru strukturiranih programa korporativnih donacija, pokrenutog 1999., tim za DOP smješten je unutar Korporativnog identiteta i komunikacija te izravno odgovara predsjedniku uprave. Zadužen je za uključivanje dionika i eksterne komunikacije, koordinira izradu godišnjeg programa DOP-a uključujući aktivnosti različitih odjela, organizira interne komunikacijske aktivnosti o DOP-u kao i pripremu izvješća o DOP-u. Ovi kratki opisi različitih upravljačkih struktura DOP-a koje su uspostavile vodeća hrvatska poduzeća pokazuju kako svako poduzeće treba tragati za vlastitim formatom, u skladu sa svojim strateškim ciljevima DOP-a, uzevši u obzir postojeća ograničenja i prilike koje nudi ustaljena korporativna kultura koju je moguće transformirati upravo pomoću DOP-a, no nikako ne u kratkom roku, osim u slučaju snažne potpore vodstva.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

DOP. U tom kontekstu, izvještavanje o DOP-u ima integrativnu funkciju, pospješujući participativnu procjenu učinaka i izvedbe kao i primjerenost organizacijske strukture, te služeći kao početak zajedničkog praćenja provedbe predloženih poboljšanja. Pliva je vjerojatno najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj, jer Odboru za održivi razvoj, koji uključuje predstavnike različitih odjela, predsjeda predsjednik uprave koji i izvještava upravu o temama društveno odgovornog poslovanja. Ericsson NT, hrvatski lider u poslovnoj izvrsnosti, ima integrirani sustav upravljanja poslovnim procesima, uključujući kvalitetu (ISO 90001), okoliš (ISO 140001) te zdravlje i sigurnost (OHSAS 18001). Troje koordinatora tih procesa čini tim koji priprema godišnje interno izvješće o kvaliteti, okolišu, zdravlju i sigurnosti za potrebe godišnje procjene poslovanja s predsjednicom uprave. Nakon revizije, oni zajednički pripremaju godišnji program kvalitete, okoliša, zdravlja i sigurnosti čija se provedba prati pomoću sustava uravnoteženih bodovnih kartica (balanced scorecard system). Uz to, odjel za korporativne komunikacije zadužen je za ciljano uključivanje dionika i transparentnost i dostupnost izvještavanja. U Holcimu Hrvatska, još jednom vodećem poduzeću, direktor industrijske ekologije, zadužen za provedbu načela održivog razvoja, sudjeluje na svim sastancima menadžerskog tima (ekvivalenta uprave) i ima pravo glasa, temeljem organizacijske kulture bez čvrste podjele između formalnog članstva u upravi i drugih menadžerskih pozicija. Suprotno tomu, u nekoliko drugih vodećih poduzeća koja su uključena u ovo istraživanje sličnu poziciju ne prati korporativna kultura horizontalnih i vertikalnih konzultacija, što usporava provedbu sveobuhvatnog korporativnog programa održivog razvoja kojem je cilj integracija postojećih procedura i aktivnosti u području upravljanja kvalitetom, zaštite okoliša, ljudskih resursa, korporativnog upravljanja i ulaganja u zajednicu. U Coca-Cola Beverages Croatia, tim za DOP je dinamičan, iako neformalan, te uključuje zamjenika predsjednika uprave, direktoricu korporativnih komunikacija (ključnu osobu za DOP u kompaniji), te menadžera kvalitete, sa stalnim kontaktom s odjelom za ljudske resurse. Na razini matične kompanije sa sjedištem u Grčkoj, upravljačka struktura za DOP je nedavno razvijena i uključuje posebni (pod)odbor za DOP Upravnog odbora kao i Vijeće za DOP u kojem su zastupljeni lokalni direktori komunikacija i kvalitete. U Hauska & Partner Internationals Communications osnovana je Radna grupa za DOP, sačinjena od članova iz Hrvatske, Austrije, Srbije, Češke i Latvije kojoj je na čelu direktorica za DOP za cijelu grupu. Ona ujedno povremeno sudjeluje na sastancima uprave i redovito izvještava njene članove o aktivnostima Grupe. Jednako tako, slijedom pojedininih odluka uprave, Radna grupa sustavno integrira pitanja pojedina DOP-a u konzultanski rad, a ujedno je i posrednik je u komunikaciji između zaposlenika i uprave. Važno je istaknuti da je spomenuta hrvatska tvrtka imala ulogu inovatora u području DOP-a na razini cijele Hauska & Partner Grupe. U Hartmannu, još jednom lideru održivog razvoja među malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj, s izvršnim menadžmentom koji čini manje od 10% ukupne radne snage, nije iznenađujuće da unatoč snažnoj

DOP na dnevnom redu upravnog i nadzornog odbora Pregled interakcija između upravnih odbora i menadžera zaduženih za DOP kao cjelinu ili neke njegove dimenzije govori u prilog ključnom nalazu nedostatne formaliziranosti upravljanja DOP-om u hrvatskoj poslovnoj zajednici, uzmu li se u obzir parametri ovog istraživanja. U glavnom uzorku od 35 poduzeća Podravka je jedino poduzeće u kojem Upravni odbor redovito dobiva i razmatra izvještaje o aktivnostima društveno odgovornog poslovanja (npr. mjere zaštite okoliša, donacije), a više je članova uprave izravno uključeno u korporativne programe DOP-a, kao što su izrada izvješća o održivosti ili upravljanje korporativnom zakladom Dr. Zlata Bartl. Povremeno se teme DOP-a, posebice one vezane uz radne odnose, raspravljaju i na Nadzornom odboru. Elektrokontakt je također izdvojen slučaj poduzeća čija korporativna strategija održivog razvoja izravno proistječe iz razvojne vizije predsjednika uprave koji snažno podupire razvitak upravljanja okolišem, sigurnost radnih mjesta i sektorsku promociju održivog razvoja. No, u ovom slučaju., rasprava o održivom razvoju na razini uprave ograničena je na pitanja održivosti i okolišnih aspekata pojedinih proizvoda. Postoji i više slučajeva poduzeća u glavnom uzorku koje, unatoč razvijenim sustavima upravljanja i izvještavanja o DOP-u, obilježava inercija same uprave te rigidnost komunikacijskih kanala, što usporava provedbu jasno prepoznatih prilika za razradu i integraciju brojnih društveno odgovornih praksi koje tako ostaju fragmentirane. Također je zabilježeno više slučajeva neformalne komunikacije s predsjednicima uprava ili članovima uprave gdje je prvenstveni oblik utjecaja na odluke uprave uvjeravanje, a ne razmatranje uspješnosti i predloženih mjera za razvitak DOP-a.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

U dodatnom uzorku 12 poduzeća nalaze se tri slučaja izravne i redovite komunikacije o DOP-u između članova uprave i menadžera zaduženih za provedbu programa i aktivnosti DOP-a. U Plivi, upravnu i izvršnu razinu povezuje predsjednik odbora za održivi razvoj koji je ujedno i predsjednik uprave; u Hauski, predsjednik i drugi članovi uprave iz svakog nacionalnog ureda sjede u odboru za DOP kojim pak predsjeda voditeljica hrvatskog tima za DOP koja nije članica uprave. U CCHBC, Vijeće za DOP, kojeg čine menadžeri DOP-a svih lokalnih kompanija, savjetuje Odbor za DOP koji je radno tijelo Upravnog odbora matične kompanije. Holcim Hrvatska i Ericsson NT primjeri su snažne i plodonosne dvosmjerne komunikacije između uprave i menadžera za DOP, što rezultira redovitim razmatranjem pitanja održivog razvoja i društvene odgovornosti na sastancima uprave, iako niti jedan član uprave nije posebno zadužen za DOP. U oba slučaja, održivi razvoj i DOP već su integrirani u ukupnu poslovnu strategiju. S druge strane, u tri slučaja intervjuirani predstavnici kompanija istakli su da je upravo formalna, povremena i često nepredvidljiva komunikacija s upravom glavna prepreka bržoj i opsežnijoj integraciji DOP-a u ukupnu poslovnu strategiju i korporativnu kulturu. Može se zaključiti da su izravna uključenost i autentični interes uprave za DOP, bez obzira na formalna zaduženja članova uprave, preduvjeti uključivanja društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju te njezine sustavne provedbe. Prijenos dobrih praksi i naučenih lekcija o osjetljivoj temi uspješnih stilova vođenja i strateških kompetencija mogu uspješno posredovati samo ugledna poslovna udruženja i forumi poslovnih lidera, kao i dobre prakse iz drugih zemalja.

Sustavi upravljanja i certifikati Među inicijativama DOP-a koje je međunarodni tim stručnjaka identificirao kao relevantne, najveći broj hrvatskih poduzeća u glavnom uzorku ima ISO 14001 (11/35). U trenutku istraživanja, niti jedno poduzeće u Hrvatskoj nije primjenjivalo EMAS, dok jedina dva poduzeća koja imaju Social Accountability 8000 certifikat i dva koja primjenjuju EFQM model izvrsnosti nisu dio glavnog uzorka ovog istraživanja. Međutim, tri od ova četiri poduzeća čine dio dodatnog uzorka dobrih praksi u DOP-u. ISO14001 je službeno preveden i objavljen kao nacionalni standard HRN EN ISO 14001 još 1998. Broj certificiranih poduzeća rastao je tijekom posljednjih nekoliko godina, s 19 poduzeća u 2001. na 197 u 2006. Ipak, broj danas certificiranih poduzeća predstavlja tek 0,2% od 72.790 aktivnih poduzeća, 2% od 9.659 aktivnih poduzeća s više od 10 zaposlenih ili 5,5% od 3539 aktivnih velikih i srednjih poduzeća.14 Hrvatska poduzeća i Vlada sudjelovali su u nekoliko ranih pokušaja uvođenja EMAS-a u širu srednje europsku regiju i zemlje nastale raspadom SSSR-a, poput „EMAS Eastwards“, kojeg je 1999.-2000. provodila grupa 14 Svi brojevi odnose se na kraj fiskalne godine 2005. Izvor za ISO 14001: internet baza podataka Hrvatskog društva za kvalitetu, temeljena na devet certifikacijskih agencija koje rade u Hrvatskoj; dostupno na http://kvaliteta.inet.hr/14000/14000_firme.htm. Izvor za brojeve aktivnih kompanija na kraju fiskalne godine 2005.: Sektor za industriju HGK-a

Grafikon 2 – Poduzeća u glavnom uzorku – sustavi upravljanja i certifikati Sustavi upravljanja i certifikati (glavni uzorak) 120,0 % 100,0 % 80,0 % 60,0 % 40,0 % 20,0 % 0,0 % ISO 9001

ISO 14001

EFQM DA

EMAS NE

OHSAS

SA8000

Ostalo

Veritas, jedne od dvije certifikacijske agencije koje nude ovu uslugu u Hrvatskoj19 – Hartmann, hrvatska tvrtka danske kompanije za proizvodnju ambalaže (certificirana u srpnju 2006.) i Hauska&Partner International Communications, tvrtka mješovitog austrijsko-hrvatskog vlasništva za strateške komunikacije (certificirana u veljači 2007.) Niti jedno drugo poduzeće nije bilo u procesu prijave ili certificiranja u vrijeme istraživanja, premda je nekoliko poduzeća pokazalo interes.20 Oba certificirana poduzeća pripadaju DOP liderima u Hrvatskoj te stoga čine dio dodatnog uzorka u ovom istraživanju. Prema podacima dostupnima na službenoj SA8000 internetskoj stranici, u prosincu 2006. među zemljama uključenima u ovo istraživanje samo su Poljska i Turska imale između 5 i 10 certificiranih poduzeća, Hrvatska je bila u grupi od pet zemalja sa samo jednim certificiranim poduzećem (zajedno s Bugarskom, Litvom, Madžarskom i Slovačkom), dok u Makedoniji niti jedno poduzeće nije bilo certificirano.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

stručnjaka iz Britanije, Danske, Francuske i Švedske uz podršku Uprave za znanost i tehnologiju Europske komisije.15 Pravni temelj za primjenu EMAS-a u Hrvatskoj postavit će se tek ove godine, stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti okoliša, koji je trenutačno u Saborskoj proceduri. Kako su naglasili intervjuirani menadžeri za upravljanje kvalitetom (Končar, Dukat, Ericsson NT, Elektrokontakt, Nexe grupa), niti jedna kompanija koja ima ISO 14001 ne bi trebala imati poteškoća s primjenom EMAS-a. Od tri trenutačne zemlje kandidatkinje za EU, samo je Turska izvijestila o tri poduzeća koja primjenjuju EMAS kao pilot projekt, dok su podaci za Hrvatsku i Makedoniju službeno „nepoznati“. 16 ISO 9001 i OHSAS 18001 ukazuju na veću predanost sustavnom pristupu osiguranju kvalitete proizvoda i usluga i dodatnu brigu za upravljanje sustavima zaštite i zdravlja na radu. ISO 9001 je posebice relevantan, jer kao najvažnija međunarodna referenca za upravljanje kvalitetom izravno doprinosi izvoznim kapacitetima hrvatskih poduzeća. Osim toga, doprinosi i kvaliteti proizvoda i usluga na hrvatskom tržištu, koje je postalo zahtjevnije u tom smislu. Broj ISO 9001 certifikata povećao se za više od pet puta u razdoblju od 2001. do sredine 2007. Trenutačan broj od 1733 certifikata ima 1675 poduzeća, što predstavlja 17% ukupnog broja od 9659 poduzeća s 10 i više zaposlenih koja su bila financijski aktivna u posljednje tri fiskalne godine. 17 Prema nepotpunom popisu dostupnom na internetskoj stranici Hrvatskog društva za kvalitetu, OHSAS 18001 trenutačno ima samo 31 poduzeće. Nesrazmjer između tako niskog broja ovih certifikata, u usporedbi s brojem ISO 9001 i 14001 certifikata, možda se može objasniti visokim zakonski propisanim standardima na području zaštite na radu.18 Samo su dva poduzeća dobila SA 8000 certifikat od Det Norske

15 Meima, Ralph i Starkey, Richard: «Implications of the Spread of Voluntary, Standardised Environmental Management Systems in Central and Eastern Europe.» Project Report and Summary. December 17, 2000, dostupno na http://ec.europa. eu/environment/emas/pdf/general/emas_eastwards_report2000_en.pdf (pristupljeno 4. travnja 2007.). 16 Službena internetska stranica EMAS-a, http://ec.europa.eu/environment/emas/ activities/accession_en.htm (pristupljeno 5. travnja 2007.) 17 Prema internetskoj bazi podataka Hrvatskog društva za kvalitetu. Izvor za broj poduzeća: Sektor za industriju HGK-a. 18 Popis zakona i propisa dostupan je na: http://www.zitel.hr/sigurnost/propisi.htm 19 Uz Det Norske Veritas (www.dnv.hr), to je SGS Adriatica (www.hr.sgs.com). 20 Izvor: Intervju s g. Krešimirom Paliska, DNV direktorom za Hrvatsku.

Grafikon 3 – Godišnji porast broja poduzeća certificiranih za ISO 9001 Hrvatska - ISO 9001 certifikati 2001 - 2007. 1800

1657

1733

1600 1400

1295

Broj certifikata

1200 970

1000 800

675

600 400

478 327

200 0

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

Godina 45

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Društvena odgovornost jedno je od osam načela modela poslovne izvrsnosti ugledne organizacije European Foundation for Quality Management (EFQM). U Hrvatskoj su se dosad dvije organizacije prijavile za nagradu EFQM-a za izvrsnost, u svrhu samoprocjene. CARnet (Hrvatska akademska istraživačka mreža) je 2005. godine dobio nagradu za predanost izvrsnosti dok je Ericsson Nikola Tesla, započeo s godišnjom samoprocjenom izvrsnosti 1996., a 2003. EFQM mu je dodijelio nagradu za izvrsnost. U posljednje dvije godine Ericsson NT prešao je s EFQM modela na interni model izvrsnosti koji se provodi na razini Ericsson grupacije. Podravka je korporativna članica EFQM-a od 2004. godine, ali do sada nije primijenila model, već je sudjelovala u benchmarking projektu Corporate citizenship EFQM-a te na tematskom događaju CSR Common Interest Day u Pragu. Ovaj projekt usmjeren je na prijenos dobrih praksi integriranja načela društvene odgovornosti u poslovne procese, i to u skladu s obvezama Global Compacta. Među zemljama uključenima u ovo komparativno istraživanje DOP-a, internetska baza EFQM-a navodi 24 poduzeća u Madžarskoj, 18 u Turskoj, 13 u Poljskoj, 9 u Litvi, 3 u Slovačkoj i niti jednu u Makedoniji i Bugarskoj. 21

21 EFQM baza podtaka uspješnih kompanija: http://web-1.efqm.org/temp_efqm_ full/wwwroot/levels/reco/orglist_sort_all.asp

▪▪ SPECIFIČNE DOP INICIJATIVE RELEVANTNE ZA HRVATSKU Većina poduzeća u glavnom uzorku (28/35) je uključena u druge inicijative važne za razvoj DOP-a u Hrvatskoj. Više od polovine poduzeća iz glavnog uzorka su potpisnici Kodeksa etike u poslovanju HGK-a (21/35), a sličan je i udio poduzeća certificiranih za ISO 9001 (19/35). S druge strane, glavni uzorak ima tek nekolicinu aktivnih članica relevantnih poslovnih udruženja poput HR PSOR-a (6/35), Zajednice za DOP (5/35), ili certifikata poput OHSAS 18001 (4/35) ili Poslodavac-partner (1/35). Relativno je visok i udio poduzeća-potpisnika Global Compacta (9/35), što ne iznenađuje, uzmemo li u obzir da je uzorak temeljen na listi najuspješnijih kompanija, a da gotovo sva poduzeća - potpisnici (61) spadaju upravo u ovu kategoriju. Zanimljivo je kako 25 poduzeća već ima nagradu Poslodavacpartner, koja se dodjeljuje za područje upravljanja ljudskim resursima, premda je prvi put predstavljena prije samo dvije godine. Interes poduzeća za prolazak kroz zahtjevan postupak certificiranja kako bi dokazala sposobnost pružanja kvalitetnih radnih mjesta čini se da je motiviran primarno potrebom za privlačenjem najkvalitetnije radne snage, koju je, usprkos velikom broju nezaposlenih, još uvijek teško pronaći na hrvatskom tržištu rada.

Grafikon 4 – Sudjelovanje poduzeća iz glavnog uzorka u DOP inicijativama specifičnima za Hrvatsku Sudjelovanje u DOP inicijativama (glavni uzorak) 120,0 % 100,0 % 80,0 % 60,0 % 40,0 % 20,0 % 0,0 %

Global Compact

Kodeks etike HGK

Zajednica za DOP HGK DA

HR PSOR NE

Poslodavac partner

Ostale inicijative

▪▪ 4. IZVEDBA - STUPANJ USPJEŠNOSTI U PROVEDBI PROGRAMA DOP-A Istraživanje stupnja do kojeg je izvedba, tj. upravljanje programima DOP-a, poslovnim procesima i rezultatima razvijeno u hrvatskoj poslovnoj zajednici bilo je najzahtjevniji dio ovog istraživanja. Naime, u puno je slučajeva bilo iznimno teško utvrditi jesu li sustavi za upravljanje kvalitetom nekog poduzeća zamišljeni kao dio napora vezanih uz razvoj DOP-a. Na temelju konzultacija s međunarodnim timom stručnjaka, vodili smo se užim kriterijem identificiranja sustava upravljanja koje poduzeće povezuje sa svojom strategijom održivog razvoja ili DOP-a i to putem unaprijed postavljenih ciljeva i indikatora na razini pojedinih zaposlenika, timova i operativnih jedinica. Iz takve je perspektive malo dokaza za većinu hrvatskih kompanija iz uzorka gdje svega 3 od 35 kvantificira i specificira poboljšanja u izvedbi na području DOP-a putem evaluacija zaposlenika i procjene postignuća operativnih jedinica. Općenito, malo je dokaza o upravljanju DOP-om u odnosima s dobavljačima, osim kvalitete proizvoda, zaštite okoliša i zaštite na radu. S druge strane, ako bi se upravljanje rezultatima procjenjivalo primarno na temelju upravljačkih sustava relevantnih za jedno ili više područja DOP-a, tada trećina poduzeća (11/35) u glavnom uzorku rade u skladu s ISO 14001, a među njima još jedna trećina (4/11 ili 11.4% svih poduzeća) upravlja i sigurnošću na radu prema OHSAS-u. Nadalje, ova poduzeća izvještavaju o upravljanju okolišem i postignutim rezultatima na tom području putem specijalnih izvješća o okolišu (3/11), godišnjih izvješća (5/11) i internetskih stranica (9/11). Uzmemo li u obzir činjenicu da obje norme povisuju standarde upravljanja zaštitom okoliša i sigurnošću na radu preko ionako poprilično razrađenih zakonskih obveza, smatramo kako ovih 11

poduzeća zaslužuje ocjenu „upravljanje izvedbom na putu“, bez obzira na nedostatak unaprijed postavljenih i mjerljivih ciljeva i indikatora na razini zaposlenika, timova i jedinica. U našem dodatnom uzorku od 12 poduzeća s deklariranom orijentacijom k DOP-u, šest je slučajeva u kojima smo procijenili kako su prakse upravljanja rezultatima DOP-a razvijene, premda niti jedno poduzeće nije navedeno kao primjer dobre prakse na ovom području, i to zbog nedostatka eksplicitne i konzistentne integracije indikatora vezanih uz DOP na različitim organizacijskim razinama. Unutar ovog uzorka, pet je poduzeća s ISO 14001, od kojih tri imaju i OHSAS 18001, a sve izvještavaju o DOP-u putem specijalnih izvješća, godišnjih izvješća i/ili internetskih stranica. Slijede kratki opisi najrazvijenijih praksi upravljanja izvedbom na području DOP-a u hrvatskim poduzećima, kako bismo pružili življi uvid u hrvatsku realnost, unutar koje nedostatak eksplicitnih ciljeva na području DOP-a nužno ne pokazuje nedostatak brige za pitanja okoliša ili društvenog razvoja. U Coca-Cola Beverages Hrvatska (CCBH) neformalni tim kojeg čine zamjenik izvršnog direktora, menadžer za kvalitetu i direktorica korporativnih komunikacija prati rezultate na području DOP-a na razini kompanije, čime se ostvaruje suradnja između odjela te menadžera i uprave. Na razini matične kompanije, operativne jedinice izvještavaju Pododbor za DOP Upravnog odbora i predstavljene su unutar Vijeća za DOP. CCBH je jedino poduzeće u ovom istraživanju u Hrvatskoj čija procjena postignutih rezultata uključuje i procjenu postignuća za DOP, što pokazuje godišnja procjena liderskih kompetencija za 2007. na razini matične kompanije, uključujući i hrvatske menadžere. Upravljački procesi poduzeća su standardizirani (ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 180001 i interni sustav kvalitete TCCQS), a nadgleda ih jedinica za upravljanje kvalitetom. Godišnje vanjske procjene provode se za ISO 14001 i TCCQS standarde. Dinamičan razvoj standardiziranih upravljačkih sustava tijekom posljednjih nekoliko godina djelomično su i rezultat preporuka iz izvješća o zaštiti okoliša i društvenih izvješća. Od 2004. godine, CCBH se obvezala na izvještavanje o održivosti svake dvije godine sukladno Globalnoj inicijativi za izvještavanje, te stoga praćenje postignuća na području DOP-a uključuje prikupljanje podataka za većinu GRI indikatora. Ericsson Nikola Tesla ima visoko razvijen sustav upravljanja kvalitetom, koji kombinira certificirane i sustave razvijene na razini poduzeća. Predanost izvrsnosti pokazuje se u godišnjoj samoprocjeni prema EFQM i internom modelu od 1996. Interne kontrole različitih poslovnih operacija provode se tijekom cijele godine. 2003. godine Ericsson NT je dobio EFQMovu nagradu „Prepoznat za izvrsnost“, slijedom procjene međunarodnog tima od 3 EFQM procjenitelja. Indikator izvrsnih rezultata na području ljudskih prava je i Ericssonova europska nagrada za jednakopravnost (EEEA) koja se dodjeljuje za ravnopravnost spolova u poslovnom okruženju, a koju je Ericsson NT dobio 2001. Ericssonov model izvrsnosti navodi korporativnu odgovornost kao jednu od glavnih čimbenika uspostavljanja odnosa s dionicima. DOP je uključen u procjenu postignutih rezultata na različitim organizacijskim razinama – u procjeni reputacije, procjeni korporativnih donacija, zado-

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Prihvaćanje Kodeksa poslovne etike može poslužiti kao indikator povećane predanosti etičnom poslovanju, dok se članstvo u Zajednici za DOP i HR PSOR-u može smatrati pokazateljem inicijativnosti nekog poduzeća. Do travnja 2007., Kodeks etike u poslovanju HGK-a potpisalo je 6% svih aktivnih poduzeća s 10 i više zaposlenih (16% svih aktivnih velikih i srednjih poduzeća), dok je 87 poduzeća u članstvu Zajednice za DOP HGK-a (poduzeća svih veličina iz različitih sektora, uključujući i dvije neprofitne institucije) HR PSOR, s višim standardima za članstvo, trenutačno čine 34 poduzeća, od velikih lidera na tržištu, preko srednjih poduzeća specijaliziranih za upravljanje otpadom i proizvodnju opreme za zaštitu okoliša do konzultantskih tvrtki za upravljanje okolišem. Druge inicijative relevantne za DOP u Hrvatskoj uključuju niz certifikata i nagrada za specifično područje industrije i njihove inicijative.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

voljstvu internih i vanjskih klijenata i putem Dijaloga – godišnje vanjske procjene zadovoljstva radnika. Ericsson NT ima integriran sustav upravljanja poslovnim procesima, uključujući kvalitetu (ISO 9001), okoliš (ISO 14001), zdravlje i sigurnost (OHSAS 18001). Glavni direktor za kvalitetu svake godine provodi u prosjeku 19 procjena organizacijskih jedinica, 20 procjena dobavljača, 14 procjena projekata i posebne procjene sukladnosti s trgovinskim direktivama korporacije. Godišnja procjena uključuje i tematski sastanak izvršnog direktora s menadžerima za DOP. Poslovni procesi osiguranja kvalitete, zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti prate se putem sustava usklađenih bodovnih kartica i evaluacija zaposlenika (varijabilni dio menadžerskih plaća je i do 15%). INA, premda nema određen upravljački sustav s eksplicitno postavljenim DOP indikatorima, primjenjuje nekoliko certificiranih sustava za upravljanje u područjima relevantnima za DOP. Ciljevi na razini Sektora za upravljanje ljudskim resursima uključuju stratešku prevenciju otkaza putem rotacije na radnim zadacima, prekvalifikaciju, programe ranog umirovljenja i zapošljavanje u sestrinskim poduzećima. Upravljački sustav OHSAS 18001:1999 uveden je u sve organizacijske jedinice, uključujući i protokol za upravljanje rizicima na radnom mjestu, s tri specifična instrumenta. ISO 14001:1996 je uveden u svim proizvodnim organizacijskim jedinicama. Godišnja izvješća o društvenoj odgovornosti i zaštiti okoliša još su jedan važan mehanizam praćenja rezultata, posebice putem preporuka pretočenih u plan aktivnosti za nadolazeću godinu. Elektrokontakt pridaje veliku pažnju procjeni rizika po okoliš i sigurnost zaposlenih, te su tako definirane kritične točke koje se redovito prate. Na snazi je norma ISO 14001, dok je daljnji razvoj sustava sigurnosti na radu jedan je od prioriteta voditelja kvalitete kao i voditelja sigurnosti na radu koji je sam certificirani auditor za normu OHSAS 18000. Svi zaposleni redovito se putem oglasnih ploča i kvartalnog biltena obavještavaju o programima zaštite okoliša i sigurnosti na radu, a svake dvije godine provode se dodatni medicinski pregledi za rizične skupine radnika u proizvodnji, a tvornica ima vlastitu ambulantu. Od 2005. godine u Elektrokontaktu postoji dvorište tehnološkog otpada u kojem se sve više materijala pretvara u sirovinu koja se prodaje, dok se potrošnja vode uslijed postavljenih ciljeva i akcijskih planova povećanja energetske efikasnosti od 2003. upola smanjila. Za Elektrokontakt je, uslijed pozicije internog dobavljača za matičnu njemačku kompaniju EGO, od vitalne važnosti čak prijevremena prilagodba europskim standardima sigurnosti proizvoda i zaštite okoliša te je tako u Hrvatskoj tvornica poslovala u skladu s WEEE i RoHS direktivama EU, čak godinu dana prije donošenja hrvatskoga Pravilnika o električnom i elektroničkom otpadu 13. srpnja 2007. Elektrokontakt i matična kompanija EGO usmjereni su na uporabu čišćih materijalima te tako imaju proceduru sigurnosno-tehničke provjere svojih dobavljača, u skladu sa spomenutim direktivama kao i s direktivom REACH o uporabi kemijskih tvari. Pivovara Carlsberg Croatia ističe se po svojoj brizi za zaštitu okoliša koja obvezuje kompaniju na maksimalnu transparentnost, kontinuirana ulaganja u ekološki prihvatljivu tehnologiju i pozitivan utjecaj na

svoje zaposlenike, poslovne partnere i dobavljače. Zaštita okoliša regulirana je sustavom upravljanja ISO 140001, a novi pogon iz 1997. u skladu je s najvišim ekološkim standardima i uključuje i prvo postrojenje za pročišćenje otpadnih voda u hrvatskoj pivarskoj industriji. Od 2004. godine podaci o upravljanju otpadom i izlazni parametri otpadnih voda i emisija u zrak objavljuju se u godišnjem izvješću o okolišu. Inspirativno je sudjelovanje Carlsberga u natjecanju kompanija povodom Tjedna bez automobila koje svakog rujna organizira Grad Koprivnica. Već dvije godine za redom pobjednica je upravo Carlsberg Croatia, zahvaljujući svojim zaposlenicima koji toga tjedna u Koprivnici pređu najviše kilometara bez automobila. U sklopu ove manifestacije kompanija svojim dugogodišnjim zaposlenicima koji te godine slave svoj jubilej poklanja bicikl te i na taj način pokazuje svoju brigu za ljude, okoliš i zajednicu. Unatoč svojem obuhvatnom pristupu društvenoj odgovornosti, Carlsberg Croatia suočava se s izazovom pobuđivanja interesa medija za svoje inicijative, uključujući i zaštitu okoliša koja je postala medijski zanimljiva tek od proljeća 2007, nakon fatalnog akcidenta vezanog uz Karlovačku pivovaru.

▪▪ 5. JAVNO OBJAVLJIVANJE O DOP-U U HRVATSKOJ Ograničeno, ali sve prisutnije javno objavljivanje o DOP-u Premda u početnoj fazi, javno objavljivanje korporativnih strategija i praksi vezanih uz različita područja DOP-a sve je prisutnije u Hrvatskoj, kako u broju poduzeća koja objavljuju izvješća, tako i u širini i kvaliteti samih izvješća. Javno je objavljivanje, prema ovom istraživanju, drugo najrazvijenije područje DOP-a u Hrvatskoj, s 29% poduzeća iz uzorka s ocjenom „na putu“ i 5% onih čije su prakse izvještavanja sustavne i standardizirane. Ipak, izvještavanje je ograničeno većinom na velika poduzeća s izuzetnim poslovnim rezultatima i snažnim poticajima za transparentnošću koje postavljaju financijska tržišta. Naša analiza također ukazuje na korelaciju između strateške orijentacije na DOP, koju pokazuje integracija DOP-a u glavne korporativne dokumente (izjave o misiji i viziji, deklarirani poslovni ciljevi) i javnog izvještavanja, čak i u onim slučajevima kada DOP prakse pojedinog poduzeća još nisu sazrele u obliku dobro definiranih i konzistentno provođenih programa koje prati određeni sustav upravljanja. Sam proces izvještavanja o DOP-u – naročito ako se provodi na sustavan način – predstavlja prijelomni trenutak za uvođenje sustavnog pristupa DOP-u općenito. Primjerice, priprema prvog socijalnog izvješća na

Usporedba rezultata istraživanja u zadnje tri godine pokazuje da hrvatska javna dionička društva šire područje javnog izvještavanja. Međutim, područje za poboljšanje i dalje je ogromno. Tako najbolji rezultat čini 24,9% izvještavanja o socijalnim politikama, i to zbog velikog postotka poduzeća (63%) koja su 2006. godine koristila svoje internetske stranice za promociju sponzorskih i programa doniranja. Istovremeno, svega ih je 2% koristilo internet kako bi izvijestile o usklađenosti sa standardima zaštite ljudskih prava. Važno je naglasiti kako je internetska stranica ključni kanal za informiranje, kojeg održava više od 90% poduzeća koje ZŠEM istražuje svake godine. S druge strane, godišnja izvješća objavljuje 51% poduzeća istraživanih u 2006. što je 7% više u odnosu na 2005. Ima međutim nekoliko zanimljivih razlika u korištenju dvaju ključnih kanala za informiranje. Internetske stranice se koriste dva puta više od godišnjih izvještaja radi objavljivanja sponzorstava, donacija i politika zaštite okoliša, dok su godišnji izvještaji tri puta češći izvori informacija o revizijama od internetskih stranica. Broj poduzeća koja koriste internetske stranice i godišnja izvješća radi izvještavanja o korporativnoj upravljačkoj strukturi i naknadama radnicima približno je jednak.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

bazi GRI metodologije motivirala je INA-u da strukturira svoje korporativno darivanje u transparentan javni natječaj. Istovremeno, uspostavili su stalnu međuodjelnu radnu skupinu za DOP sa zadatkom izvještavanja o i predlaganja DOP inicijativa, poput Korporativnog etičkog kodeksa. U slučaju drugog lidera na području izvještavanja o DOP-u, Coca-Cola Beverages Hrvatska, entuzijazam i inovativnost lokalnog menadžmenta, pod vodstvom direktorice korporativnih komunikacija posebno zainteresiranom za DOP, utjecao je na kvalitetu izvještavanja čitave grupacije, stimulirao certificiranje za ISO 14001 i rezultirao formulacijom nekoliko korporativnih politika, uključujući i prvu korporativnu HIV/AIDS politiku u Hrvatskoj. Ključni izvor informacija koji omogućava preliminarni uvid u trenutne trendove o izvještavanju je longitudinalno istraživanje „Izvještavanje o DOP-u vodećih hrvatskih kompanija“, kojeg je provela Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta u razdoblju 2004.-2006. (Šulenta et al., 2007.). Uzorak od 43 poduzeća 2006. i 2004. i 48 poduzeća 2005. godine činila su poduzeća izlistana na burzama, velike financijske institucije i pružatelji komunalnih usluga u državnom vlasništvu. Uzorak stoga predstavlja najvažnija poduzeća na hrvatskom tržištu kapitala, koja drže 80% kapitalizacije tržišta i 66% prometa na hrvatskim burzama.

Grafikon 5 – Rezultati longitudinalnog istraživanja ZŠEM-a o izvještavanju o DOP-u 100,0 %

ZŠEM istraživanje 2004-2006. Prosječno izvještavanje o DOP-u u godišnjim izvještajima i na Internet stranicama hrvatskih kompanija

80,0 %

60,0 %

40,0 %

20,0 %

0,0 %

20,2 %

24,9 % 14,9 %

2006 (n=43)

16,7 %

16,4 % 10 %

2005 (n=48)

14,9 % 6,3 %

11,2 %

2004 (n=43)

% izvještavanja o korporativnom upravljanju % izvještavanja o politici zaštite okoliša % izvještavanja o društvenom utjecaju

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Frekvencija DOP tema u korporativnim izvješćima u Hrvatskoj 2003.-2006. Izvor informacija Baza podataka ZŠEM istraživanja 2003.-2006. (www.zsem.hr) (prosječan postotak izvještavanja u godišnjim izvjećima i na internetskim stranicama) Najviša frekvencija izvještavanja

Najniža frekvencija izvještavanja

Najveće poboljšanje u izvještavanju

Struktura korporativnog upravljanja 49%

Etički kodeks 3%

Sponzorstva i donacije (prvenstveno putem web stranica) +33%

Sponzorstva i donacije 31%

Integracija okolišnih aspekata u upravljanje dobavljačkim lancem 4%

Politike razvoja i naknade za zaposlenike +17%

Politika upravljanja ljudskim resursima i radnička prava 4%

Usklađenost s propisima i standardima zaštite okoliša +13%

Korištenje energije i vode 6%

Prava dioničara +13%

Informacije vezane uz reviziju poslovanja 29% Politike razvoja i naknade za zaposlenike 28% Politika zapošljavanja 14%

Politika zaštite zdravlja i sigurnosti +10% Kontakti osoba i odjela zaduženih za upravljanje okolišem 7%

Očigledno je korporacijsko upravljanje (tj. upravljačka struktura i revizija) najčešće objavljena DOP tema s najkonzistentnijim trendom sveukupnog poboljšanja. Ipak, pažljivije čitanje specifičnih indikatora pokazuje nesrazmjer između relativno česte objave informacija o upravljačkoj strukturi (koja raste s 40% u 2003. na 49% u godišnjim izvješćima 2005.) i revizijama (u porastu s 37% 2003., na 49% 2005. u godišnjim izvješćima), manje čestih, ali ipak u rastu, informacija o pravima dioničara (u porastu s 5% 2003. na 16% u godišnjem izvještaju za 2005.) dok stagniraju informacije vezane uz interni etički kodeks (2% u godišnjim izvješćima za 2003. i 2005.). Sponzorstva i donacije spadaju među najzastupljenije teme DOP-a, čemu slijede informacije o naknadama radnicima, politici zapošljavanja te usklađenosti sa standardima zaštite okoliša. Najrjeđe objavljene informacije su one o usklađenosti s etičkim kodeksima, usklađenosti sa standardima zaštite ljudskih i radnih prava te specifične informacije o procesima i rezultatima upravljanja okolišem. U slučaju potonjih, kompanije najčešće objavljuju usklađenost s pravilima i standardima, poput ISO 14001. Čini se i kako su popravili objavljivanje učinaka po okoliš (nije bilo takvih podataka u razdoblju 2003.-2005., a pokazao se i ohrabrujući pomak s ništice 2003. na 16% 2006. putem interneta), ali vrlo rijetko poduzeća objavljuju informacije o integraciji brige za okoliš u upravljanje dobavljačkim lancem.

Informacije vezane uz reviziju poslovanja +10%

ZŠEM-ovo istraživanje 2004.-06. jasno ukazuje kako je izvještavanje o DOP-u u godišnjim izvješćima i na internetskim stranicama uvelike nesustavno i fokusirano na teme koje se procjenjuju kao zanimljive za investitore (korporativno upravljanje), koje propisuju specifični upravljački standardi (npr. objavljivanje politike zaštite okoliša sukladno ISO 14001), korisne za privlačenje radne snage (politika upravljanja ljudskim resursima) i javni imidž (sponzorstva i donacije). Nalazi našeg istraživanja na 35 poduzeća u glavnom uzorku indiciraju kako se frekvencija izvještavanja o DOP-u smanjuje kad se promatra izvan konteksta kapitalnih tržišta, premda je i dalje korelirana s izvrsnim poslovnim rezultatima. Usporedba s preračunatim podacima iz ZŠEM-ovog istraživanja za 2006.22 prikazana je u sljedećem grafikonu: 22 Podaci iz ZŠEM-ovog istraživanja 2004.-2006. dodatno su analizirani, kako bi se usporedili slučajevi izvještavanja o nekoj od specifičnih tema unutar tri šire kategorije DOP-a u ZŠEM-ovom istraživanju – korporativno upravljanje, politika zaštite okoliša i socijalna politika. Svako je poduzeće moglo dobiti samo 1 bod za svaku od kategorija (da/ne). Stoga podaci indiciraju kvantitetu, a ne kvalitetu i dubinu izvještavanja o određenoj kategoriji. Ukupan broj izvještaja o DOP-u izračunat je oduzimanjem broja kompanija bez izvješća u sve tri kategorije od ukupnog broja kompanija u istraživanju. Takav je pristup odabran kako bi se osigurala usporedivost s podacima dobivenima u našem istraživanju 35 kompanija u glavnom uzorku, nasumce odabranih iz popisa 500 najprofitabilnijih hrvatskih kompanija, gdje je izvještavanje na internetu i u godišnjim izvješćima bilježeno kao prisutno ili neprisutno, s kvalitativnim osvrtom na specifični sadržaj.

Izvještavanje o DOP-u u Hrvatskoj Usporedni nalazi ovog i istraživanja ZŠEM-a iz 2006. 100 % 90 % 80 % 70 % 60 % 50 % 40 % 30 % 20 % 10 % 0%

74 % 51 % 37 % 29 % 17 %

16 % 6%

Posebni izvještaji za DOP/održivi razvoj/okoliš

Korištenje GRI smjernica Ovo istraživanje (n=35)

Od 35 poduzeća u glavnom uzorku, njih 13 (37%) ima poseban dio o DOP-u, održivom razvoju, politici zaštite okoliša ili donacijama na internetskim stranicama, dok njih 8 (20%) dio informacija o DOP-u prikazuje unutar godišnjih izvješća. Najčešće DOP teme, uz izuzetak osiguranja kvalitete, uključuju politiku zaštite okoliša, naknade zaposlenicima, edukativne programe i donacije. Može se zaključiti kako u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, prisutnost poduzeća na tržištima kapitala služi kao važan poticaj javnom izvještavanju o DOP-u. Zanimljivo je primijetiti kako 10 od 13 poduzeća koja daju podatke o DOP-u na svojim internetskim stranicama čine dio grupe od 16 javno izlistanih kompanija na Zagrebačkoj burzi unutar glavnog uzorka. To možemo smatrati verifikacijom pozitivnog utjecaja tržišta kapitala na korporativno javno izvještavanje o DOP-u. Iz tog razloga, očekujemo kako će se javno izvještavanje o DOP-u povećati u sljedeće dvije godine, nakon predstavljanja dobrovoljnog etičkog kodeksa Zagrebačke burze i HANFA-e u travnju 2007. Zagrebačka burza i HANFA namjeravaju pripremiti godišnje izvješće o korporativnom upravljanju, unutar kojeg će sintetizirati izvješća pojedinih poduzeća. Očekuje se kako će se prvi učinci Kodeksa na razinu transparentnosti javno izlistanih kompanija postati vidljivi 2008. godine, nakon razdoblja upoznavanja i interne reorganizacije korporativnih praksi izvještavanja. Kodeks je dostupan na www.zse.hr. Kodeks je popraćen detaljnim upitnikom, koji može imati dvojak učinak na korporativno izvještavanje. S jedne strane, njegova temeljitost

DOP na Internet stranicama

DOP u godišnjim izvještajima

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Grafikon 6 – Trendovi u izvještavanju – usporedni rezultati dvaju istraživanja

ZSEM istraživanje za 2006. (n=43)

može zbuniti i obeshrabriti poduzeća s malo iskustva ili interesa za nefinancijsko izvještavanje. S druge strane, detaljan upitnik može biti od koristi „drugom valu“ vodećih kompanija koje već planiraju proširiti svoja javna DOP izvješća te popraviti svoje ukupne DOP rezultate. Drugi ključni izvori motivacije, prema intervjuima, uključuju orijentaciju na izvoz, tj. zahtjeve određenih visoko razvijenih stranih klijenata; pripreme za izmjenu strukture vlasništva; jačanje vodeće pozicije unutar sektora ili održavanje koraka s konkurencijom te predanost izvrsnosti i organizacijskom učenju. Končar grupa je izvrstan primjer kompanije koja postupno širi opseg izvještavanja o DOP-u u skladu s interesom koji sve češće iskazuju novi kupci na međunarodnim tržištima, poput Australije i nordijskih zemalja. Kompanija se sprema pripremiti prvo tematsko izvješće o održivom razvoju, nakon što je postupno proširio opseg izvještavanja o DOP-u na internetu i u godišnjim poslovnim izvješćima. Za ovog vodećeg hrvatskog izvoznika GRI je logičan izbor kao najšire prihvaćen svjetski standard obuhvatnog izvještavanja o održivost, što ne bi trebalo predstavljati veliki izazov za već dobro uređena poduzeća s uspostavljenim sustavom mjerila i pokazatelja uspješnosti. Sve veću važnost komunikacije vlastitih postignuća živopisno je prikazala direktorica marketinga i informiranja Končar grupe: „Još uvijek smo premalo prisutni u javnosti s našim društveno odgovornim aktivnostima. Nama je godinama bilo dovoljno da znamo napraviti dobar transformator, prilagođen mikroklimatskim uvjetima i potrebama na različitim točkama svijeta, od Kine do Egipta”. S obzirom na tržišnu konkurenciju

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

i potrebu usvajanja novih standarda, za Končar je „zato ključni poticaj za DOP svjetsko tržište, ali i kvalitetni odnosi u kompaniji koje njegujemo već niz desetljeća i stvarno ne bismo trebali imati kompleks manje vrijednosti u odnosu na multinacionalne kompanije u području DOP-a.“ Čini se kako je promocija izvještavanja o održivosti koju provode poslovna udruženja poput HR PSOR-a tijekom posljednje dvije godine, u kombinaciji s rastućim brojem objavljenih izvješća o DOP-u ili društvenom razvoju potaknula interes za izvještavanjem. Takav zaključak indiciraju godišnji planovi i tekuće pripreme izvješća koje opisuje šest od 35 intervjuiranih poduzeća u glavnom uzorku i dva od 14 poduzeća u dodatnom uzorku. Uzevši u obzir činjenicu da je do sad samo 12 poduzeća u Hrvatskoj objavilo zasebna izvješća o DOP-u, očekivani minimalni porast od 50% u sljedeće dvije godine je od značaja, s potencijalnim utjecajem na ostale kompanije.

Pregled predvodnika izvještavanja o DOP-u Priprema posebnih izvješća o DOP-u seže u 1997. godinu, kad je INA d.d. objavila svoje prvo izvješće o okolišu za razdoblje 1996.-97. Desetljeće kasnije, 14 poduzeća iskusnih u pripremi okolišnih, društvenih ili izvješća o održivosti objavilo je ukupno 42 godišnjih izvješća, od kojih 21 okolišnih, 13 izvješća o održivosti i 8 socijalnih izvješća. Izvještavanje je naglo poraslo nakon 2003. godine, s prvom pojavom socijalnih i izvješća o održivosti, koji su proširili opseg izvještavanja i otvorili prostor za izvještavanje onim po-

duzećima koja nisu primarno zabrinuta za ekološke rizike, što je bio slučaj u prethodnim godinama. Prvo socijalno izvješće izdala je 2004. (za 2003. godinu) Coca-Cola Beverages Croatia, a uskoro su uslijedila izvješća Zagrebačke banke, PBZ-a, INA-e i izvješće konzultantske tvrtke za strateške komunikacije Hauska & Partner. Pliva je prva izdala izvješće o održivosti 2002. godine, a netom iza izdala ga je i Podravka (jedino poduzeće koje objavljuje izvješća, a nalazi se u privatnom nacionalnom vlasništvu) te tri podružnice multinacionalnih kompanija sa snažnom orijentacijom na održivi razvoj Holcim, Hartmann i Coca-Cola Beverages Croatia. Tako poduzeća koja izvještavaju uključuju ona u državnom vlasništvu, poput INA-e, poduzeća koja su prije bila u državnom vlasništvu s dugogodišnjim vodećim pozicijama na tržištu poput Podravke i Plive, podružnice multinacionalnih kompanija s dugogodišnjom prisutnošću na hrvatskom tržištu, poput Coca-Cole i Hartmanna, te “pridošlice” s globalnom poviješću izvještavanja o održivosti poput Holcima. Učestalost posebnih izvješća o DOP-u ili okolišu slična je u ovom i istraživanju ZŠEM-a – ovo istraživanje identificiralo je šest izvješća kompanija (tri izvješća o okolišu i tri o održivom razvoju), dok je ZŠEM za 2006. godinu identificirao sedam izvješća (dva o okolišu, tri o DOP-u i dva o održivom razvoju). Analiza profila 13 poduzeća koja su objavljivala izvješća tijekom posljednjih 9 godina ukazuje kako su većina velika poduzeća (11 od 13), u sektorima industrije (9) i usluga (4 – financije, telekomunikacije i konzalting) s jasnim vodećim pozicijama na nacionalnoj (npr. Podravka, INA, HEP, ZABA, PBZ), ili regionalnim razinama (npr. Holcim ili Carlsberg Croa-

Grafikon 7 – Povećanje broja izvještaja

Broj izvješća po godini

Izvještavanje o DOP-u za financijske godine 1996.-2005. (ukupno 13 poduzeća koja izvještavaju)

13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

ukupni broj izvješća izvješća o okolišu socijalna izvješća izvješća o održivosti broj poduzeća koja izvještavaju

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

Može se zaključiti kako je izvještavanje o DOP-u primarno važno onim poduzećima koja investiraju u pozicioniranje na tržištu i reputaciju, a istovremeno su vrlo prisutna u javnosti zbog svog značaja za hrvatsko gospodarstvo. Iznimke su Hartmann, srednje veliko poduzeće za proizvodnju ambalaže u vlasništvu danske multinacionalne kompanije te Hauska&Partner, konzultantska tvrtka za komunikacije. Njihove prakse izvještavanja primarno su motivirane unutarnjim čimbenicima, tj. korporativnom strategijom i kulturom te specifičnostima njihovih tržišnih niša (Hartmann se specijalizirao za proizvodnju ambalaže od recikliranog papira i jedini je takav proizvođač u Europi, dok Hauska gradi svoj međunarodni portfelj strateških komunikacija, uključujući i konzultantsku podršku za DOP, što je još uvijek rijetka usluga na hrvatskom tržištu). Motivi za izvještavanje o DOP-u reflektiraju specifične interese i izazove s kojima se poduzeća susreću. Osnovni motiv za izvještavanje bilo je prenošenje poruke o već postojećim praksama DOP-a na sveobuhvatan način kako bi se poboljšala i proširila percepcija interne i vanjske publike o društvenoj odgovornosti poduzeća, posebice u odnosu na interne poslovne procese, poput upravljanja ljudskim resursima i okolišem. U nekoliko je slučajeva prvo izvješće pripremljeno kao odgovor na specifičan izazov kojeg su postavili vanjski dionici (npr. inozemni napisi o rizicima po okoliš i radna prava iste multinacionalne kompanije, kritike organizacija za zaštitu okoliša, procjene potencijalnog rizika vezanog uz sigurnost na radu i prava

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

tia), ili u posebnim područjima specijalizacije (npr. Hartmann, Hauska & Partner). Čak 9 od 13 poduzeća su podružnice internacionalnih ili multinacionalnih kompanija, tri su u većinskom državnom vlasništvu, a tek jedna u većinskom privatnom nacionalnom vlasništvu. Polovina ih je izlistana na Zagrebačkoj burzi, a četiri se nalaze u skupini od 15 vodećih hrvatskih izvoznika za 2005. godinu, prema posebnom izdanju Nacionala objavljenom u prosincu 2006. Veza između visokih standarda izvještavanja o DOP-u i uključenosti u druge inicijative koje se tiču DOP-a, više je nego jasna, jer u prosjeku svako od 13 poduzeća koje je objavilo posebno izvješće sudjeluje u 4.7 inicijativa. Usporedbe radi, prosječna uključenost u iste inicijative pojedinih poduzeća uključenih u naš glavni uzorak čini svega 0,9. Očigledno je da različite DOP inicijative, od razmjene najboljih praksi do upravljanja kvalitetom podržavaju jedna drugu i od ključne su važnosti za hrvatsku zajednicu za DOP. Gotovo polovina ih je primijenila GRI smjernice 2002, deset ih ima ISO 9001, a devet ISO 14001 certifikate. Ova skupina najboljih DOP izvještavača uključuje i jedina dva poduzeća u Hrvatskoj koja imaju SA 8000. Istovremeno, ta su dva poduzeća jedini predstavnici malog i srednjeg poduzetništva među kompanijama koje izvještavaju o DOP-u. Samo tri od 14 poduzeća nisu učlanjena u barem jedno poslovno udruženje ili mrežu specijaliziranu za DOP, pri čemu su radi redom o proizvodnim poduzećima kojima je izvještavanje o okoliši prioritet.

Grafikon 8 – Sudjelovanje izvještavača u raznim DOP inicijativama

Veliko (preko 250 zaposlenih)

Srednje (50-249 zaposlenih

SA 8000

OHSAS

ISO 14001

ISO 9001

Zajednica za DOP

Kodeks poslovanja HGK

Global Compact

HR PSOR

GRI

Izvještaj o održivosti

Socijalni izvještaj

14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

Izvještaj o okolišu

Sudjelovanje 13 hrvatskih kompanija s poviješću istraživanja u DOP inicijativama

Malo (10-49 zaposlenih)

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

radnika u privatizacijskom procesu). Izvještavanje o DOP-u na sustavan način ponekad je bio i svjestan napor usmjeren na razvoj strategije i sustava za DOP, te u svrhu povećanja upoznatosti radnika s DOP praksama svog poduzeća, što je izravno vezano za učinkovitije upravljanje na svim operativnim razinama. Zanimljivo je da su izravne koristi od izvještavanja o DOP-u gotovo isključivo vezane na internu sferu odnosa i praksi unutar poduzeća, što je u kontradikciji s općenitim dojmom kako se DOP izvješća koriste diljem svijeta kao snažno oruđe u odnosima s javnošću. Svi intervjuirani predstavnici poduzeća koji imaju iskustva s izvještavanjem bili su iznenađeni nedostatkom interesa medija, uključujući i specijalizirane poslovne časopise, za rezultate njihovih izvješća, kao i nedostatnim povratnim informacijama, uključujući i kritike, od strane vanjskih dionika poput sindikata ili organizacija za zaštitu okoliša. Treba napomenuti kako je nekoliko poduzeća na sustavan način tražilo povratne informacije na izvješća, ali s vrlo malo uspjeha . Dosad izvješća za DOP nisu kritički procjenjivale niti civilne inicijative niti sindikati, premda je bilo nekoliko izvrsnih prilika (npr. u kontekstu jako vidljivog štrajka organiziranog godinu dana nakon objave socijalnog izvješća CCBH ili tijekom demonstracija protiv INA-ine rafinerije u Sisku). Jaz između spremnosti na izvještavanje i spremnosti na odgovor ukazuje kako je hrvatska javnost, tj. oni koji su zainteresirani za društvenu ulogu poslovnog sektora još uvijek nedovoljno svjesni DOP-a, kako kao koncepta, tako i kao niza specifičnih poslovnih praksi i preuzetih obaveza. Stoga poslovnom sektoru u Hrvatskoj nedostaju važni vanjski izvori motivacije, što ima negativan učinak na širu primjenu DOP-a, izvan uskog kruga zrelih poduzeća koja su motivirana vlastitim strateškim prioritetima. Interne koristi su bile dovoljno jasne i važne te su osigurale da izvještavanje o DOP-u postane dio redovite korporativne prakse, što potkrepljuje predanost kontinuitetu devet od 13 kompanija koje su izdale izvješća. Koristi uključuju povećanu lojalnost radne snage, formulaciju specifičnih poslovnih politika, uvođenje korporativnih etičkih kodeksa i najvažnije, stvaranje menadžerske strukture i specifičnih DOP programa unutar poduzeća. U slučaju CCBH, lokalna izrada izvješća imala je pozitivan učinak na matičnu kompaniju, koja je osnažila svoju upravljačku strukturu te proširila područje izvještavanja o održivosti. U slučaju Hauska&Partner International Communications tim u Hrvatskoj bio je inicijator sustavnog organizacijskog učenja o DOP-u na razini grupe, koje se danas provodi kao cjelovit proces edukacije i savjetovanja sa zaposlenicima na raznim forumima, između ostalog redovitim jednogodišnjim okupljanjem nazvano World Café tijekom kojeg zaposlenici iz raznih ureda raspravljaju o strateškim i etičkim pitanjima, dok se članovi Radne grupa za DOP sastaju svaka tri mjeseca. Tablica koja slijedi daje pregled glavnih motiva i koristi za izvještavanje o DOP-u, kako ih je opisalo sedam predstavnika intervjuiranih poduzeća. 23 CCBH, INA, Podravka, Zagrebačka banka i Hauska javno su predstavili svoja izvješća, popraćene tiskanim i online upitnicima. CCBH je organizirala i fokus grupe nakon objave prvog socijalnog izvješća. U INA-i je povratna informacija akademske zajednice, te praktičara za DOP iz drugih poduzeća, kao menadžera i zaposlenika INA-e bila vrlo korisna za planiranje budućih izvještaja.

Koristi od izvještavanja

Primjena strategije

Ugled

▪▪ Primjena globalne strategije održivog razvoja/DOP-a, koja traži praćenje postignutih rezultata sukladno korporativnim standardima (Holcim, Hartmann) ▪▪ Manifestacija tradicionalne predanosti poduzeća održivosti i snažno oruđe za vanjske komunikacije (Podravka)

▪▪ Pozitivno rangiranje na razini grupe (CCBH, Holcim) ▪▪ DOP kao važna komponenta povjerenja potrošača u robnu marku poduzeća (Zagrebačka banka) ▪▪ Povećana lojalnost zaposlenih (Zagrebačka banka) ▪▪ Pozicioniranje unutar zajednice za DOP u nastajanju (Hauska&Partner, INA, CCBH, Podravka) ▪▪ Daljnja diferencijacija na tržištu (Holcim)

Ugled ▪▪ Komuniciranje korporativnog nasljeđa visokih standarda radne snage novom suvlasniku (INA) ▪▪ Upravljanje rizicima po okoliš (CCBH, Izvješće o okolišu 2002.) ▪▪ Javno predstavljanje investicija u zaštitu okoliša i akumulirane ekspertize (INA, Izvješće o okolišu 1998.) ▪▪ Povećanje svijesti javnosti o naporima poduzeća na području DOP-a, preko korporativne filantropije (Zagrebačka banka) Organizacijsko učenje ▪▪ Povećanje svijesti zaposlenih o DOP programima poduzeća (Zagrebačka banka) ▪▪ Revizija i strateško integriranje DOP praksi (CCBH, Izvješće o održivosti 2005.) ▪▪ Temeljita uspostava sustava upravljanja ISO 14001 (Carlsberg Croatia) ▪▪ Razvoj DOP strategije na razini grupe (Hauska&Partner) ▪▪ Intelektualna znatiželja potpomognuta podrškom najviših menadžerskih struktura (CCBH)

Razvoj programa i sustava

▪▪ Povećana svijest zaposlenih o DOP-u (Zagrebačka banka, CCBH) ▪▪ Kodeks poslovne etike (INA) ▪▪ Strukturiranje korporativnog darivanja (INA) ▪▪ Povećano organizacijsko učenje (CCBH, Hauska&Partner) ▪▪ Razvoj upravljačke strukture za DOP (specifične politike, organizacijska struktura) i promjena korporativne kulture (CCBH, INA) ▪▪ Veći fokus na partnerske programe u zajednici (CCBH, Zagrebačka banka) ▪▪ Poboljšanje ukupnih sustava upravljanja u skladu s integriranom, održivom poslovnom strategijom (Hartmann) ▪▪ Povećana koordinacija među odjelima vezana za DOP (INA, T-HT grupa) ▪▪ Sinergija i pozitivni učinci na daljnji razvoj strategije DOP-a i izvještavanje na razini matične kompanije (CCBH)

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Motivi za izvještavanje

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ 6. VERIFIKACIJA IZVJEŠĆA Nedostatnost kapaciteta za verifikaciju izvješća Nedostatak resursa za vanjske verifikacije DOP izvješća je glavni uzrok vrlo ograničenog broja verifikacija za DOP izvješća hrvatskih kompanija. U glavnom uzorku 35 poduzeća, svega su se u dva slučaja nastojale priskrbiti vanjske verifikacije i to na vrlo bazičnoj razini kratkih vanjskih recenzija ili mišljenja o relevantnosti izvješća i njegove usklađenosti s GRI smjernicama (osnovna provjera uključenosti svih indikatora). U dodatnom uzorku od 12 kompanija s deklariranom orijentacijom na DOP, četiri su primjera napora u smislu osiguranja nezavisne verifikacije izvješća o DOP-u, od kojih je svega jedna kompanija uspjela angažirati britansku konzultantsku tvrtku koja je provjeravala izvore informacija, razgovarala s timom koji je pripremao izvješće te se pozvala na AA 1000 standarde u svojoj nezavisnoj izjavi o verifikaciji nalaza, koja je objavljena kao završno poglavlje izvješća. U druga dva slučaja, tražile su nezavisne recenzije sveukupne kvalitete izvješća, bez provjere autentičnosti sadržaja. Ericsson Nikola Tesla je jedino privatno poduzeće u Hrvatskoj koje je tražilo nezavisnu EFQM procjenu, i koja je rezultirala nagradom „Prepoznat za izvrsnost“, a koja je uzela u obzir i primjenu strategije za DOP u poduzeću. Ovo je još uvijek jedini primjer EFQM procjene provedene u privatnom poduzeću u Hrvatskoj. Dva su poduzeća pokušala organizirati vanjsku verifikaciju, ali nisu uspjela zbog nedostatka vremena i kontakata. Zagrebačka banka je kao dio svog socijalnog izvješća planirala pozvati dionike da pripreme nezavisne vanjske recenzije na izvješće prije njegova objavljivanja, ali je zbog vremenskih ograničenja morala odustati od ovog inovativnog pristupa. INA se raspitivala o opcijama za međunarodnu reviziju, ali kad su ustanovili da niti jedna međunarodna konzultantska tvrtka to ne radi na području Hrvatske, angažirali su lokalnog stručnjaka za korporativno upravljanje i DOP, koji se fokusirao na provjeru usklađenosti sadržaja izvješća s GRI Indeksom, bez procjene autentičnosti predstavljenih informacija. Pitanje dostupnosti vanjske verifikacije trenutačno se raspravlja unutar Zajednice za DOP i HR PSOR-a, s prijedlogom da se identificira određeni broj stručnjaka ili stvori neovisni odbor za verifikaciju unutar nekog poslovnog udruženja fokusiranog na DOP. Raspravlja se i oko sukoba interesa između pružanja konzultantskih usluga tijekom pripreme izvješća i vanjske verifikacije, koje bi uključivale iste pojedince. Premda u Hrvatskoj trenutačno nedostaju mehanizmi nezavisne verifikacije DOP izvješća, poduzeća koja izvještaju kao i poslovna udruženja prepoznali su tu potrebu.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Primjeri dobre prakse strateškog pristupa DOP-u - tri studije slučaja

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪ ▪PRIMJERI DOBRE PRAKSE STRATEŠKOG PRISTUPA DOP-U - TRI STUDIJE SLUČAJA

Studije slučaja koje slijede odabrane su u skladu s gore opisanim trendovima, i opisuju poduzeća čije su DOP prakse integrirane u poslovne strategije, te su sustavne i učinkovite, kako po pitanju pozitivnog društvenog ili utjecaja na okoliš tako i po pitanju njihove stvarne ili potencijalne liderske uloge. Odabrane kompanije su različitih veličina i bave se različitim poslovima, a zajedno zapošljavaju više od 1000 ljudi. Takvim pristupom željeli smo prenijeti poruku kako razvijena DOP strategija nije isključivo moguća u najvećim i najbogatijim poduzećima. Holcim Hrvatska je poduzeće za proizvodnju cementa s 300 zaposlenih s industrijskom tradicijom iz socijalizma. Hartmann Hrvatska je proizvođač ambalaže s 180 zaposlenih u jednoj tvornici koja posluje 30 godina. Hauska&Partner je konzultantska tvrtka za strateške komunikacije s 15 zaposlenih, dio međunarodne grupe koja osigurava zastupljenost nacionalnih tvrtki u konzorciju u regionalnoj upravljačkoj strukturi. Svaka od ovih kompanija pokazuje kako se globalna vizija održivosti može prenijeti na lokalno prihvatljiv način interakcija unutar i izvan organizacijskih granica.

Studija slučaja: Holcim Hrvatska Koliko cement, beton i agregat mogu biti zeleni i prijateljski raspoložen? www.holcim.hr Holcim Hrvatska vodi jednu tvornicu cementa (bivša Tvornica cementa Koromačno, tradicionalno važan poslodavac), 7 tvornica betona i 3 kamenoloma u kojima radi 400-tinjak zaposlenih. Tvrtka je dinamična članica Holcim grupe koja radi u 70 zemalja svijeta s centralom u Švicarskoj i svjetski je lider u održivim poslovnim praksama, što potvrđuje i prva pozicija na Dow Jones Sustainability Indeksu zadnje tri godine. Prenosimo opis Holcimovih rezultata u održivosti kako je navedeno na internet stranici Dow Jones Sustainability indeksa. S kontinuiranom integracijom načela održivosti u svakodnevni rad grupe, Holcim zadržava lidersku poziciju u sektoru već tri godine zaredom. Poduzeće je pokazalo izvanredne rezultate u zaštiti okoliša te u klimatskim i strategijama recikliranja s ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida kroz proizvodnju novih proizvoda te promociju korištenja zamjenskih izvora energije (korištenje otpada kao gorivo). Holcim je popravio i rezultate na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a obvezao se i na buduća poboljšanja putem nove inicijative Sigurnost prije svega! kojoj je cilj razviti sigurniju kulturu rada. Nadalje, razvoj i održavanje snažnih veza s dionicima je od ključne važnosti. Poduzeće koristi različite metode kako bi doprlo do svojih dionika, procijenilo lokalne potrebe u područjima i kojima radi, promoviralo uključivanje zajednice i unaprijedilo obrazovni, kulturni i društveni razvoj.24 24 Izvor: www.sustainability-indexes.com/djsi_pdf/Bios07/Holcim_07.pdf

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

U Hrvatskoj ove činjenice možda nisu dovoljno poznate, osim Holcimovim konkurentima udruženima u Hrvatsku udrugu proizvođača cementa, unutar koje je Holcim predstavio Povelju o održivosti cementne industrije, formulirane u kontekstu Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Ostatak informirane javnosti čine ostale članice Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, gdje se Holcimova upotreba starih automobilskih guma kao zamjenskog izvora energije u kombinaciji sa sofisticiranim filterima često ističe kao jedna od najboljih praksi. Ipak, ukoliko posjetite Koromačno i susjedne zajednice u Istri i upitate za Holcim, gotovo je sigurno da će vam građani, predstavnici lokalne vlasti i aktivisti ispričati priču o poduzeću koje brine o tome da se djeca mogu kupati u moru tik do tvornice koja je otvorena za dobre partnerske ideje razvoja zajednice. Partnerstva sa zajednicom ključna su za prijenos globalnog strateškog opredjeljenja poduzeća održivom razvoju. Putem stalnih konzultacija i zajedničkog planiranja projekata s lokalnim vlastima, školama i NVO-ima, Holcim Hrvatska iskoračio je iz uloge korporativnog donatora i postao važan čimbenik mobilizacije i razvoja zajednice. Ne čudi stoga što je Holcim u svibnju 2007. osvojio prvu nacionalnu nagradu za korporativnu filantropiju za najbolji korporacijski program doniranja. Prema izjavi predsjednika uprave Holcima, „Ova nagrada predstavlja prepoznavanje naših napora da svoje poslovanje usmjerimo na održivi razvoj i Holcim će nastaviti svoje aktivnosti kako bi podržao razvoj Hrvatske“ 25 Holcimova načela sponzoriranja i doniranja objavljena na internetskoj stranici naglašavaju partnerski pristup usmjeren na samoodrživost dugotrajnijih projekata usmjerenih na zaštitu okoliša, održivu izgradnju, obrazovanje i razvoj zajednice. Geografski fokus je na sve zajednice u okruženju Holcimovih postrojenja u Istri, Rijeci, Zadru i sjevernozapadnoj Hrvatskoj. Načela su jedinstvena u Hrvatskoj zbog antidiskriminacijskih odredbi (koje zabranjuju poduzeću da sponzorira bilo koga tko diskriminira na temelju rase, etničke pripadnosti, spola, roda, vjeroispovijesti, itd.) te zahtijeva da veće organizacije svoje znanje prenesu manjim skupinama u zajednici. Holcimovi zaposlenici aktivno su uključeni u program darivanja zajednice, kako putem identificiranja prilika u svojim zajednicama tako i putem pružanja stručne ili organizacijske pomoći projektima koje Holcim podupire. Slijedi nekoliko primjera Holcimovog angažmana u zajednici, koji pokazuju kako poduzeće može djelovati kao odgovoran i proaktivan čimbenik u razvoju zajednice, zaštiti okoliša i tehnološkim inovacijama, umjesto kao isključivo izvor financija. ▪▪ 2003. godine, umjesto pukog financiranja obližnjeg rezervata magaraca Liburna, Holcimovi zaposlenici radili su zajedno s rezervatom na razvoju održivog plana marketinga, uključujući posjete osnovnoškolaca iz cijele regije, rezultiravši s više od 6000 djece; ▪▪ 2007. godine Holcim je potpisao petogodišnji ugovor s Arhitektonskim fakultetom i Fakultetom građevinarstva Sveučilišta u Zagrebu, vrijedan više od milijun kuna, koji će studentima omogućiti predavanja gostujućih predavača, pohađanje novih kolegija i mentorsku podršku prilikom izrade diplomskih studija na temu održive izgradnje i razvoja, s mogućno-

šću osvajanja nagrade za najbolji diplomski rad, koju će dodijeliti Holcim; ▪▪ Dva puta godišnje Holcim Hrvatska organizira jednodnevno predstavljanje i evaluaciju tijekom kojih partnerske organizacije iz zajednice razmjenjuju iskustva rada u zajednici, pohađaju radionice za izgradnju vještina, i raspravljaju o svojim postignućima. Jedna od lokalnih organizacija je domaćin skupa, čime se osnažuju regionalne mreže zajednica; ▪▪ 2006. godine Holcim je započeo u Hrvatskoj prvu biološku revitalizaciju kamenoloma paralelno s proizvodnjom u tom kamenolomu u Očuri. 2007., u partnerstvu sa stručnim institucijama počelo se razvijati polje za testiranje najprikladnijih biljaka; ▪▪ U Koromačnu, hrvatskom sjedištu poduzeća, gdje je Holcim kupio lokalnu tvornicu cementa, Holcim katalizira sudjelovanje građana u životu zajednice na načine koji se ne očekuju od strane korporacije za proizvodnju cementa. Sastanci u dvorani lokalne zajednice, koji se nazivaju Građanski satovi organiziraju se oko niza vrućih pitanja, dok se časopis zajednice Ča je novega? objavljuje tromjesečno i svim građanima dostavlja uz pomoć lokalnog ribičkog kluba; ▪▪ U industrijskom Labinu, Holcim financijski podupire inovativni projekt transformacije povijesnog rudnika u podzemno turističko odmaralište, kojeg provode udruženi arhitekti i kulturni aktivisti; ▪▪ Svake godine sva Holcimova postrojenja organiziraju Dan otvorenih vrata, tijekom kojeg se provode obrazovne ture za učenike, a građani imaju priliku dobiti odgovore na sva pitanja koja se tiču Holcimovih postrojenja. Komentari direktora industrijske ekologije Holcima Hrvatska pokazuju Holcimovu predanost dijalogu kao najvrjednijoj investiciji održivosti poduzeća: “Meni je izrazito motivirajuće biti u pionirskoj poziciji, imati priliku postaviti trend održivosti kao ključno poslovno načelo. Izvrsno je da naš međunarodni upravni odbor i naša matična kompanija vjeruje prosudbi lokalnih menadžera o tome koji su projekti održivi. Cementna industrija širom svijeta nije mogla izbjeći uključivanje u pokret za održivost samom činjenicom da značajno doprinosi onečišćenju okoliša. Istovremeno, cement, beton i agregat nužni su za izgradnju i razvoj. Stoga je naša primarna odgovornost ne naštetiti lokalnim zajednicama u kojima radimo i investirati u tehnološke inovacije kako bi naši proizvodi bili što prihvatljiviji za okoliš. Koristi su toliko jasne i prelaze dozvolu na rad postrojenja. To nam daje komparativnu prednost pred konkurentnima i omogućava da dobijemo povratnu informaciju cijelog niza dionika u momentu. Mene zovu zabrinuti građani, kad pročitaju nešto o Holcimu u novinama. Često sudjelujem na forumima i tribinama organizacija za zaštitu okoliša, čak i kad sam jedini predstavnik poslovnog sektora i stoga često izložen kritikama koje nemaju veze s našim poduzećem. Naš princip otvorenih vrata se isplati, to je jedini način da pokažemo kako radimo ono što pričamo. Usudio bih se reći da je u nekim slučajevima, poput revitalizacije kamenoloma u Očuri, Holcim korak ispred javnog i neprofitnog sektora.” 25 Izvor: članak objavljen na web portalu www.moj-posao.net 18. svibnja 2007.

www.hartmann.dk Hartmann Hrvatska je dio Brødrene Hartmann, svjetske korporacije sa sjedištem u Danskoj koja je specijalizirana za razvoj, proizvodnju i prodaju ekološke ambalaže od oblikovanih papirnih vlakana. Tvornica u Hrvatskoj djeluje preko 30 godina, a 1999. godine kupio ju je dugogodišnji danski partner. Proizvodni se pogon nalazi u Koprivnici, s 14 menadžera i 166 radnika u proizvodnji koja čini 12 % ukupne proizvodnje te 10% prodaje Hartmann Grupe u Europi. Hrvatska kompanija opslužuje cjelokupno tržište Hartmanna u Jugoistočnoj Europi te odnedavno i u Turskoj. Hartmann Hrvatska je stoga izvozno orijentiran (90% prodaje čini izvoz) s godišnjim prihodom u 2006. na razini 12,6 milijuna eura i 8% dobiti. Konkurentnost Hartmanna Hrvatska na regionalnom i europskom tržištu potvrđuje i činjenica da je ovo po veličini relativno malo poduzeće uvršteno među 500 najprofitabilnijih hrvatskih kompanija u 2005. godini. Predanost kompanije održivom razvoju odražava se u Hartmannovim načelima održivosti koja su usklađena s načelima Global Compacta, koje je korporacija potpisala na svjetskoj razini 2003. godine. Načela se usredotočuju na sigurnu radnu okolinu lišenu diskriminacije, zabranu prisilnog i dječjeg rada, radničko samoorganiziranje, pravedne plaće, antikorupcijske mjere i zaštitu okoliša. Ova su načela integrirana u poslovnu strategiju i sustave upravljanja na svim razinama poslovnih operacija te se odražavaju na pristup poslu svakog zaposlenika Hartmanna. Hartmaann je dobitnik Menadžerske nagrade za održivi razvoj Europske komisije 2000. godine, za svoj svjetski model upravljanja životnim ciklusom proizvoda. U Hrvatskoj, Hartmann aktivno promiče održivi razvoj u sklopu Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, mreže Global Compacta, Nordijske gospodarske komore (koja se zalaže za nordijske poslovne vrednote – inovaciju, otvorenost, odgovornost i povjerenje) te prihvaćanjem Kodeksa etike u poslovanju HGK-a. Održivi razvoj kao strategijski odabir odražava se u Hartmannovoj misiji “stvaranja ambalaže s minimum sirovina i maksimumom vrijednosti za naše kupce, dioničare i zaposlenike.” U praksi to znači da je Hartmannov glavni proizvod – ambalaža od oblikovanih mikrovlakana za hranu, potrošačku elektroniku, bolničku opremu itd. – napravljen od obnovljivih sirovina, prvenstveno papira, s kontroliranom uporabom energije i vode, što Hartmann čini jedinim europskim proizvođačem ekološki prihvatljive te kupcima prilagođene ambalaže. STEP (Sustainability Tool for Entire Product Chain ili Alat za održivost cjelokupnog proizvodnog lanca) je Hartmannov modelu upravljanja koji jasno definira pet uzastopnih faza za provedbu dubinske analize sustava upravljanja ljudskim resursima, sigurnosti i okolišem, pomoću specifičnih alata vezanih uz proizvodni proces, upravljanje ljudima i dobavljačkim lancem te izvještavanje. U skladu sa svojim modelom upravljanja, od 2000. godine Hartmann Hrvatska priprema vlastita trobilančna godišnja izvješća o održivosti,

što ga čini jedinstvenim primjerom dobre prakse među srednje velikim poduzećima u Hrvatskoj. Iako izvješća ne prate načela Globalne inicijative za izvještavanje, ona sadrže relevantne informacije za pripremu Komunikacije o napretku za Global Compact.26 Hartmann Hrvatska je postigao četvrtu od pet razina upravljanja okolišem, u skladu s modelom STEP@Environment, što uključuje primjenu norme 14001 (od 2004.) oznake zaštite okoliša za sve svoje proizvode koji se u potpunosti recikliraju, edukaciju zaposlenika o standardima zaštite okoliša, kontroliranu uporabu manje štetnih kemikalija te kontrolu kvalitete proizvoda dobavljača. Procjena životnog ciklusa (life-cycle assessmentLCA) integrirana je u poslovno planiranje te niz poslovnih aktivnosti, poput suradnje s poduzećima Unija, Distripress i Netis koji su istodobno Hartmannovi dobavljači i partneri u zbrinjavanju otpada koji proističe iz Hartmannovih proizvoda. Hartmannovo upravljanje dobavljačkim lancem ima pozitivne ekonomske i okolišne učinke na lokalne zajednice te Hrvatsku u cjelini, jer 98% Hartmannove nabave – većinom starog papira, ali i kemijskih proizvoda te usluga prijevoza - dolazi ih Hrvatske. Vezano uz upravljanje ljudskim resursima, Hartmann Hrvatska je postigao četvrtu razinu modela upravljanja STEP@Human , nakon što je 2005. dobio certifikat OHSAS, a 2006. godine postao prva kompanija u Hartmann Grupi, ali i u Hrvatskoj, koja je dobila normu SA 8000. Preostali zadatak za postizanje najviše razine STEP 5 je stalno povećanje već izvanrednih standarda sigurnosti na radu, zaštite radnih prava i radničke participacije. Kao prva kompanija u Hrvatskoj s certifikatom SA 8000 (i još uvijek jedna od dvije) Hartmann obraća posebnu pažnju na kvalitetu komunikacije i suradnje sa zaposlenicima. Svi zaposlenici upoznati su s korporativnom strategijom održivosti putem knjižice Štitimo vrijednosti koja opisuje korporativne vrijednosti, načela održivosti, obveze spram međunarodnih konvencija za zaštitu ljudskih prava (uključujući CEDAW i Konvenciju UN-a o pravima djeteta). Knjižica sadrži i pregled internog komunikacijskog protokola te žalbenog postupka te obvezu provedbe nezavisnog istraživanja zadovoljstva zaposlenika svake dvije godine koje rezultira akcijskim planovima za svaki odjel i proizvodnu jedinicu. Izabrani je predstavnik zaposlenika zadužen za praćenje kvalitete provedbe norme SA 8000, odnosno prikupljanje i podastiranje prigovora zaposlenika putem otvorene komunikacije s menadžmentom. Hartmann trenutno nema sustavni program korporativne filantropije, no svojim angažmanom u lokalnoj zajednici, ova kompanija potiče svijest o zaštiti okoliša i spremnosti na recikliranje, i to posebice u osnovnim školama. U partnerstvu sa svojim dobavljačem Unijom, Hartmann svake godine organizira posjetu tvornici za školu koja je prikupila najviše starog papira. Pritom Hartmann donira svoje proizvode lokalnim školama te financira kulturne i umjetničke aktivnosti u Koprivnici. Dobiti od tako temeljite provedbe načela održivosti i društvene odgovornosti se shvaćaju usko povezanima s ukupnom uspješnošću poduzeća. Kako je naglasio financijski direktor Hartmanna, sustavi upravljanja 26 Izvješća o održivosti za 2004. i 2005. godinu dostupna su na www.hrpsor.hr

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Studija slučaja: Hartmann i norma SA 8000 – Korak po korak do održivosti

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

kvalitetom, poput norme ISO 9001, omogućili su dvostruko povećanje produktivnosti, briga o okoliša rezultirala je upola manjom potrošnjom vode, a imidž poželjnog poslodavca, dodatno pospješen normom SA 8000 omogućuje im zapošljavanju izuzetno kompetentne i motivirane radne snage.

Studija slučaja: Hauska&Partner International Communications (H&P) „Ne možemo biti uspješni ukoliko se savršeno ne razumijemo“ www.hauska.com/hr Hauska&Partner Hrvatska je jedan neobičan, no vrlo inspirativan primjer male međunarodne konzultantske tvrtke (osnivač joj je austrijski stručnjak za odnose s javnošću Leo Hauska) koja je uložila znatno vrijeme i intelektualne snage u oblikovanje svoje cjelovite strategije korporativne odgovornosti, kako bi se stvorila čvrsta veza između temeljne poslovne djelatnosti savjetovanja u području strategijskih komunikacija i odnosa s dionicima s jedne strane te korporativne kulture, upravljačkih praksi i pozicioniranja tvrtke u profesionalnoj i široj društvenoj areni, s druge. H&P Grupa sastoji se od uvelike autonomnih lokalnih konzultantskih timova u Austriji, Hrvatskoj, Srbiji, Češkoj i Latviji koji su zastupljeni u Upravnom odboru Grupe. Kompanija ima oko 40 zaposlenih koji su odgovorni za 3,1 milijuna eura prihoda u 2007. godini. Razvitak strategije DOP-a H&P Grupe simultano se događao protekle četiri godine u različitim timovima, i to uslijed interakcija sa specifičnim poslovnim okruženjem u svakoj zemlji. U Hrvatskoj, u listopadu 2004. H&P se pridružio organizacijskom odboru prve nacionalne konferencije o DOP-u, pruživši svoju stručnost u odnosima s javnošću i medijima kao i svoje poslovne kontakte, posebice s Hrvatskom udrugom izvoznika koju kompanija aktivno podupire. Sve veći angažman H&P Grupe u različitim poslovnim inicijativama i forumima za društvenu odgovornost u Austriji, Hrvatskoj i Češkoj isprepleo se s novom poslovnom strategijom udaljavanja od tradicionalnih usluga odnosa s javnošću, u smjeru složenijih konzultantskih zadataka upravljanja strateškim komunikacijama, uključujuću upravljanje kriznim situacijama, unutarnje odnose, odnose s javnim institucijama, medijima i specifičnim dionicima, što od konzultanata H&P Grupe zahtijeva stalno učenje i inovativnost. Stoga je integracija korporativne odgovornosti u poslovnu strategiju i kulturu odgovorila na ključne potrebe kompanije – organizacijsku koheziju, prepoznavanje kulturne različitosti kao komparativne prednosti te profesionalnu izvrsnost koja proističe iz stalnog učenja i razmjene često „hibridnih“ vještina i znanja. Sve su to preduvjeti uspješnog pozicioniranja kompanije na tržištu strateških komunikacija, uključujući i savjetodavne usluge u području DOP-a, čime tvrtka namjerava osnažiti svoju reputaciju. Kao što je konzul-

tantica u H&P Hrvatska i direktorica korporativne odgovornosti H&P Grupe, sinergija poslovnih djelatnosti i društvene odgovornosti preduvjet je održivog rasta same tvrtke. Samo na taj način tvrtka može uspješno djelovati u dinamičnom i izazovnom poslovnom okružju, „stvarajući vrijednost ne samo za naše klijente i partnere, već i našu poslovnu zajednicu i društvo u cjelini, promicanjem pozitivnih promjena.“ Od samog početka, H&P je pristupila DOP-u kao prilici za organizacijsko učenje, čiji su izvor zaposlenici, klijenti i poslovni partneri. Tijekom 2005. godine, korporativne su vrijednosti H&P Grupe oblikovane participativnim procesom, čime je stvorena osnova za izradu Kodeksa poslovanja nešto kasnije iste godine. Naredne godine, utemeljena je radna skupina za korporativnu odgovornost koja okuplja članove uprave i ključne osobe za odgovorno poslovanje u svakom nacionalnom timu. Intenzivna samoprocjena provedena u sklopu pripreme prvog socijalnog izvješća, usmjerenog na odgovornost u radnoj okolini, a u skladu sa smjernicama GRI-a, uključila je anketu i dubinske rasprave o organizacijskoj klimi, odnosima sa zaposlenicima te analizu mogućih akcija, definiranih u skladu s razinama organizacijskog rizika. Izvješće je izuzetno dobro prihvaćeno u Hrvatskoj na dinamičnom okruglom stolu „Izvan okvira tradicionalnog izvještavanja“ održanom u ožujku 2007. gdje je stvoren prostor za živu i otvorenu raspravu o dobitima i izazovima DOP-a između vodećih poslovnih lidera, novinara i gospodarskih stručnjaka. Izvješće odražava predanost H&P Grupe putovanju prema održivosti, u skladu s vlastitim organizacijskim kapacitetima te je tako odlučeno da će se izvješće rabiti kao interni alat za analizu postignuća, prilika i izazova vezanih uz određenu temu odgovornog poslovanja i održivog razvoja i tako poslužiti upravi u premošćivanju strategijske i operativne razine poslovanja, kako bi se upravljanje korporativnom odgovornošću u nastanku uspješno integriralo u ukupni sustav upravljanja. Godine 2006. hrvatski se tim odlučio na važan korak naprijed u odnosu na ostale timove – istodobno pripremi izvješća o odgovornoj radnoj okolini, započeo je s certifikacijom norme SA 8000, uz mentorstvo Det Norske Veritas. Tako je razrađen poslovnik o radu uz potporu sindikalnih pravnih stručnjaka čime je osigurana potpuna usklađenost s konvencijama MOR-a. Organizacijska struktura za praćenje provedbe norme je također uspostavljena, putem kvartalnih sastanaka predstavnika zaposlenika i uprave. Razrađena je zasebna procedura osiguranja zaštite dostojanstva zaposlenika i poštovanja odredbi Profesionalnog kodeksa. Gledišta zaposlenika i uprave razmjenjuju se redovnim formalnim konzultacijama sa zaposlenicima u procjeni zadovoljstva radnim okruženjem te na godišnjoj Akademiji i neformalnom skupu nazvanom World Café, u sadržajnim raspravama gdje se nove ideje bilježe na papirnatim stolnjacima okruglih stolova, u opuštenoj atmosferi s glazbenom podlogom. Razigrana ozbiljnost prednosti H&P Grupe DOP-u možda se najjasnije očituje u odluci uprave da čak 60% radnog vremena jedne od najiskusnijih konzultantica u hrvatskom timu, bude posvećeno koordinaciji DOP-a na razini tima i cijele grupe. Uz to, ona je volonterski angažirana kao potpredsjednica Zajednice za DOP HGK-a.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Sljedeći pregled dobiti koje proizlaze iz prepoznavanja DOP-a kao ključnog strateškog usmjerenja, i to u konzultantskoj tvrtki s ne više od 15 zaposlenih u hrvatskom uredu, možda posluži kao ohrabrenje drugim malim poduzećima usmjerenima na potrebe i zadovoljstvo svojih klijenata te uvelike zavisnima o kreativnosti i lojalnosti svojih ljudi, da istraže vlastiti put prema održivosti. “Primjena načela odgovornog poslovanja u poslovanju tvrtke osposobila nas je za temeljito i obuhvatno savjetovanje naših klijenata u njihovim projektima društvene odgovornosti. DOP nam je pružio solidnu platformu za istinski dijalog s nizom zainteresiranih skupina. To znači da od njih, uključujući i našu konkurenciju, možemo očekivati iskrenu povratnu informaciju o našem radu i najvažnijim trendovima u društvu, bolje razumjeti njihova očekivanja i po potrebi mijenjati našu strategiju poslovanja, a sve u skladu s našom vizijom koja je usmjerena na postizanje dugoročno održivi rasti razvoj. Ipak, najveća je dobit unutarnja, a odnosi se na konsolidaciju naših procedura i upravljačkih praksi na osnovu zajednički formuliranih vrijednosti i vizije budućnosti naše tvrtke čime smo već povećali koheziju između timova u različitim zemljama, Na kraju, sugerirala bih svima da, jednom kada osvijeste i javno deklariraju svoju predanost odgovornom poslovanju, krenu u provedbu uz dozu skromnosti – i te kako smo svjesni činjenice da se naša vjerodostojnost ogleda jedino u tome u kojoj mjeri uistinu djelujemo u skladu s načelima koja zagovaramo.“ tvrdi direktorica za društveno odgovorno poslovanje H&P Grupe.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Zaključak i preporuke

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ ZAKLJUČAK I PREPORUKE

Pregled postojeće literature o DOP-u u Hrvatskoj, obogaćen analizom publikacija i intervjuima s više od 70 predstavnika poduzeća i dionika jasno je pokazala nastanak povoljnog okruženja za DOP u Hrvatskoj, kojeg predvode vodeća poslovna udruženja uz pomoć međunarodnih razvojnih agencija i, do neke mjere, poslovni mediji. Snažnijom promocijom, od 2004. godine pitanja DOP-a i održivog razvoja nalaze se na agendama Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Zapaženo predstavljanje Global Compact inicijative u Hrvatskoj, u proljeće 2007. godine, ukazalo je da su poslovni lideri u Hrvatskoj prepoznali društveno odgovorno poslovanja kao „globalni vlak na koji treba uskočiti ako se ne želi propustiti prilika“, kao što se slikovito izrazio jedan od pionira DOP-a u Hrvatskoj. Ovo istraživanje potvrđuje nalaze prve sektorske analize o DOP-u u Hrvatskoj, provedene ujesen 2003. (Bagić et al: 2004.), kako su velike kompanije sa značajnim udjelom stranog vlasništva, one kojima se trguje na burzi i one koje su orijentirane izvozu znatno motiviranije i imaju više resursa organizirati, pratiti i izvještavati o svojim praksama društveno odgovornog poslovanja. Koncentrirane su u proizvodnji i preradi, financijama i telekomunikacijama, i često su vodeće u svom sektoru. Među srednje velikim poduzećima, prakse DOP koje nadilaze nesustavno korporativno darivanje i ulaganje u radnu snagu još su uvijek rijetki izuzeci. Premda postoje uzori, još uvijek je velik jaz što se tiče informiranosti, kompetencija i profitabilnosti, koji te lidere dijeli od najvećeg broja srednjih i malih poduzeća, koja čine gotovo 90% svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj kao i tisuća velikih koji se bore s pitanjem opstanka na tržištu. Ipak, kao i sa svakom drugom dugoročnom sustavnom promjenom, važno je da postoji značajan broj najvidljivijih i najutjecajnijih poduzeća koja su prihvatila DOP kao sredstvo vlastitog, ali i napretka društva i koja su spremna stvarati prilike za učenje na razini cijelog poslovnog sektora. Prakse DOP-a u Hrvatskoj relativno su dobro razvijene, učestalije na područjima kao što su kvaliteta i sigurnost radnog mjesta, zadovoljstvo potrošača, zaštita okoliša, ulaganje i partnerstvo u zajednici, a pokretači su sljedeći: ▪▪ Usklađenost sa zakonodavstvom (visoka razina radnih standarda, uključujući zaštitu na radu, tradicija kolektivnog pregovaranja, viši okolišni standardi, posebice u kontekstu pristupanja EU); ▪▪ Velika potražnja za radnom snagom sa specijalističkim i menadžerskim znanjima; ▪▪ Konkurentnost proizvoda i usluga vezana uz poštivanje osnovnih zahtjeva potrošača za kvalitetom i sigurnošću; ▪▪ Tradicija korporativnog doniranja te velika vidljivost takvog djelovanja u situaciji opadajućeg društvenog standarda i sposobnosti države da osigura niz potreba u zajednici; ▪▪ Izvozna orijentacija koja zahtijeva uvođenje i posjedovanje certificiranih sustava upravljanja kvalitetom.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Prakse DOP-a su pak manje učestale u područjima kao što su korporacijsko upravljanje, integriranje DOP-a u procjenu rizika i razvoj poslovne strategije, upravljanje dobavljačkim lancem i društveno odgovorno ulaganje. Nedostatak praksi u navedenim područjima uvelike ovisi o slabostima ili odsustvu određenih vanjskih pokretača, iako će njihov značaj u budućem razdoblju vjerojatno rasti: ▪▪ Zakon o zaštiti potrošača usvojen je tek 2003. godine, i zakonom propisana struktura lokalnih vijeća za zaštitu potrošača još nije zaživjela, dok se svega dvije nacionalne organizacije za zaštitu potrošača koje se prvenstveno bave osnovnim kršenjima prava potrošača, kao što je monopolističko određivanje cijena, ne bave promocijom etičke potrošnje; ▪▪ Od 2004. godine, paralelno s procesom pristupanja EU, hrvatsko tržište kapitala u fazi je čvrstog rasta, s perspektivom konsolidacije, tj. tržišne kapitalizacije i unaprjeđene kvalitete i transparentnosti korporativnog upravljanja u narednom razdoblju od nekoliko godina; ▪▪ Sustavan pristup razvoju poslovne strategije i upravljanja još je uvijek ograničen na nekolicinu vodećih poduzeća. Za razliku od prijašnjih godina, zainteresirane kompanije imaju pristup nekolicini resursnih internetskih stranica, uključiti se u edukativne module o DOP-u i korporativnom upravljanju, s interneta preuzeti priručnike o DOP-u ili jednostavno nazvati jedno od poslovnih udruženja radi podrške ili savjeta. Pokrenute su i neke sektorske DOP inicijative. Štoviše, u gospodarstvu koje još uvijek prelazi iz vladavine moći i usluge za uslugu u vladavinu prava i izgledima za integriranje u EU, DOP je bio rijetko područje u kojem se kultivirala koopeticija puno prije nego li je većina praktičara počela koristiti novi popularno prihvaćen izraz. Situacija je bila slična i prije tri godine, kada smo, provodeći prvo istraživanje o DOP-u, ustanovili da su u mnogim poduzećima postojale prakse društveno odgovornog poslovanja desetljećima prije nego li su svoje ponašanje imenovali izrazom koji je odgovarao trendu u globaliziranim gospodarstvima. DOP kao prostor suradnje potvrđuje i porast broja partnerstava između poslovnog sektora i organizacija civilnog društva, koje osmišljavaju inovativne kanale sustavne podrške korporacija razviju zajednica, zaštiti okoliša, obrazovanju, itd. Na nedavni porast broja transparentnih programa doniranja utjecale su i konzultacije s NVO-ima i razmjena najboljih praksi u korporativnoj filantropiji među poduzećima. Poštivanje lokalne međusektorske dinamike i učenje u ritmu specifičnog konteksta predstavlja formulu uspjeha koja je osigurala financiranje i tehničku podršku za razvoj DOP-a od strane različitih međunarodnih i nadnacionalnih organizacija i zaklada. Fleksibilna podrška vanjskih aktera, posebice u fazi začetka može ubrzati i učvrstiti suradnju na lokalnoj razini, što dovodi do samofinanciranja, kao što je bio slučaj s prijevodom i promocijom GRI smjernica za izvještavanje, edukativnih modula za DOP ili projekta Hrvatske udruge banaka. Akademska se zajednica sve više orijentira na stvaranje primjenjivog znanja o DOP-u putem istraživačkih projekata i obrazovnih programa koji reflektiraju strateške potrebe poslovnog sektora, poput osnaživanja korporativnog upravljanja i istraživanja korelacije između konkurentnosti

i korporativne odgovornosti. Kolegiji o poslovnoj etici i DOP-u sve se češće javljaju u sveučilišnim programima na studijima ekonomije i menadžmenta kako javnih tako i privatnih visokih učilišta. Takvi kolegiji imaju potencijalno pozitivan učinak na buduće generacije poslovnih lidera i poduzetnika. Ohrabrujuće je i da se sve veći broj menadžera bavi praksama DOP-a u svojim poduzećima unutar svojih poslijediplomskih istraživačkih projekata. Očito je kako su glavni pokretači DOP-a u Hrvatskoj primarno interne naravi, i proizlaze iz procjene samih poduzeća o dugoročnim prilikama i rizicima koji se odnose na proizvodnju, učinkovitost, integraciju tržišta i uspostavljanje dobrih odnosa s dionicima. Vanjski pokretači, osim onih koji se promoviraju unutar poslovnog sektora i s njim povezanih dionika, mnogo su slabiji. Premda poslovni mediji sve više izvještavaju o DOP-u, općenit nedostatak istraživačkog novinarstva, kojeg sprječavaju komercijalni interesi vlasnika i profit iz reklamiranja, rezultira nedostatkom temeljitih i sofisticiranih reportaža o DOP-u, kao i kritika objavljenih izvještaja o DOP-u. U tom pogledu, utjecaj na uređivačke politike putem edukacija i partnerskih projekata, kao i stvaranje prilika za nezavisne medijske projekte bit će od ključne važnosti u budućnosti. Nezavisne inicijative praćenja korporativnog ponašanja od strane NVO-a i sindikata razvijaju se sporije, zbog nedostatka organizacijskih kapaciteta za konzistentno praćenje na temelju dokaza. Stoga su ograničene na periodično fokusiranje na izrazito problematične slučajeve šteta po okoliš ili ljude. U tom je smislu mobiliziranje hrvatskih građana, u prvom redu urbane srednje klase za društveno osviještenu potrošnju, kao i njihovo izravno financiranje NVO-a potencijalno važan, još neiskorišten resurs. Izrazita dominacija nedržavnih aktera u promociji DOP-a s jedne strane jamče dobrovoljan razvoj društveno odgovornih vrijednosti i praksi koji je utemeljen na autentičnim interesima poduzeća. S druge strane, očit nedostatak sustavnih poticaja države, u vremenu zahtjevnog i dugotrajnog uvođenja vladavine prava, onemogućava masovnije prihvaćanje DOP-a izvan kruga strateški orijentiranih, većinom profitabilnih poduzeća. Drugim riječima, nepristrane i konzistentne sankcije za protuzakonite aktivnosti poduzeća potrebne su u jednakoj mjeri, ako ne i više, od poreznih olakšica, nagrada i tehničke pomoći za ona poduzeća koja ne krše zakon, kako bi se ona počela ponašati društveno odgovorno, preko zakonskih odredbi. Sljedeće dvije godine intenzivnog procesa pristupanja EU bit će izuzetno važne u povećanja učinkovitosti vladinih aktivnosti koje podupiru DOP i koje bi trebale nadopunjavati kontinuirane napore poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva.

Razvoj DOP-a ovisi o interakciji unutarnjih i vanjskih pokretača, koji kombiniraju identifikaciju prilika te prepoznavanje rizika za dugoročnu poslovnu konkurentnost, koji sve više ovise stabilnim odnosima s nizom dionika temeljenih na povjerenju. Premda se povoljno okruženje za DOP u Hrvatskoj polako stvara, postoji potreba za snažnijim naporima države i vanjskih pokretača, posebice medija i nezavisnog praćenja. Nadalje, postoji potreba za kontinuiranom podrškom već započetim ili osmišljenim inicijativama poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice. Razmjena najboljih praksi s kolegama iz drugih europskih zemalja s različitom tradicijom i obujmom DOP-a najkorisnija bi bila za širenje i daljnju razradu hrvatskih napora na razini pojedinih sektora i pojedinih kompanija. Na taj način može se postići pravodobno stvaranje kritične mase društveno osviještenih poduzeća, uključujući i srednja i mala. Ključna područja poboljšanja praksi DOP-a na razini poduzeća odnose se na integraciju DOP-a u sveukupne poslovne strategije, koje treba primijeniti na sustavan način i vodeći računa o interesima i potrebama različitih dionika. Na ovoj razini, ključno je povezivati aktivnosti vezane za DOP s pitanjem konkurentnosti samog poduzeća. ▪▪ Više je pažnje općenito potrebno posvetiti strateškom pristupu razvoja poduzeća. Pri tome treba razmotriti kako sustavi i aktivnosti odgovornog poslovanja mogu doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva; ▪▪ Također u sklopu razvoja strategije, potrebno je razmotriti koje skupine su poduzeću ključne za ostvarivanje tih ciljeva (analiza dionika), započeti sustavni dijalog s njima, te programe DOP-a formulirati u skladu s time; ▪▪ Odgovorno upravljanje vrijednosnim lancem izuzetno je važno u ovom smislu, i podrazumijeva prijenos znanja, tehnologija i vještina s velikih na mala i srednja poduzeća, te poticanje usvajanja odgovornih praksi i standarda od njihove strane; ▪▪ DOP je potrebno formulirati ne samo kao dio vizije i misije poduzeća, već i kao eksplicitne i mjerljive poslovne ciljeve, kojima se sustavno upravlja. Rezultati na ovom području trebali bi postati dijelom sustava evaluacije uspješnosti svih zaposlenih, a posebice menadžera, timova i operativnih jedinica; ▪▪ Potrebno je razmotriti mogućnost institucionalizacije DOP-a unutar poduzeća, odnosno formalizacije obično neformalnih suradničkih odnosa među odjelima, te uspostavljanjem institucionalnih veza između članova uprave zaduženih za DOP i menadžera relevantnih odjela; ▪▪ O programima i rezultatima odgovornog poslovanja potrebno je izvještavati. Početi se može izvještavanjem na web stranicama i u godišnjim izvještajima, sve do redovitog i standardiziranog izvještavanja temeljem međunarodno usvojenih smjernica, ovisno o kapacitetima samog poduzeća.

Daljnje podizanje kapaciteta poslovnih udruženja uključenih u promociju i zagovaranje DOP-a i održivog razvoja može se postići u suradnji s međunarodnim organizacijama kroz: ▪▪ Definiranje, dokumentiranje, promicanje i nagrađivanje standarda odgovornog poslovanja, te najbolje domaće prakse; ▪▪ Stvarnu i sustavnu primjenu mehanizama samoregulacije (etički kodeksi, kodeks korporativnog upravljanja, antikorupcijske mjere) na razini poslovnih udruženja; ▪▪ Promociju odgovornog upravljanja dobavljačkim lancem objavljivanjem najbolje prakse, izradom specifičnih smjernica, te edukacijskih paketa; ▪▪ Poticanjem i promicanjem sektorskih inicijativa odgovornog poslovanja, na sličan način; ▪▪ Kontinuiranu promociju izvještavanja od strane poslovnih udruženja i međunarodnih agencija (UNDP – Global Compact), uz moguću nagradu za najbolji godišnje izvješće o DOP-u; ▪▪ Promicanje prakse nezavisne verifikacije korporativnih izvješća o DOP-u, edukacijom i uspostavom baze podataka domaćih stručnjaka; ▪▪ Razvoj sredstava i sustava tehničke pomoći malim i srednjih poduzećima pri uvođenju društveno odgovorne prakse; ▪▪ Širenje znanja, vještina i informacija o ovom području u hrvatskim regijama, u suradnji s lokalnim ograncima poslovnih udruženja; ▪▪ Povećanje broja resursa dostupnih na internetu, s naglaskom na priručnike i praktične alate; ▪▪ Osiguranje održivosti, javnog utjecaja, te sudjelovanja poduzeća u započetom projektu Hrvatskog indeksa DOP-a, čiji su nositelji HGK i HRPSOR; ▪▪ Zajedničko djelovanje prema Vladi u svrhu uspostavljanja šireg i učinkovitijeg konzultativnog procesa pri donošenju javnih politika vezanih za održivi razvoj i interese poslovne zajednice; ▪▪ Poticanje i financiranje istraživanja o DOP-u od strane domaćih znanstvenika, te širenje informacija o rezultatima.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Preporuke za ubrzani razvoj DOP-a u Hrvatskoj

Podizanje svijesti o DOP-u među predstavnicima medija može rezultirati većom kvalitetom i širim opsegom informacija o DOP-u dostupnih javnosti. Predlažemo financijsku podršku Vlade i međunarodnih razvojnih programa za sljedeće aktivnosti: ▪▪ Redovito uključivanje novinara i urednika u edukativne programe o DOP-u koje organiziraju poslovna udruženja; ▪▪ Integracija sadržaja vezanih uz DOP u formalno obrazovanje novinara i u redovite programe neformalnog obrazovanja koje organizira Hrvatsko novinarsko društvo i druga profesionalna udruženja; ▪▪ Razmjena dobrih praksi s vodećim europskim poslovnim medijima; ▪▪ Postizanje dogovora o jasnim smjernicama za razlikovanje plaćenih /sponzoriranih priloga od onih novinarskih; ▪▪ Promicanje izvještavanja o vlastitim društveno odgovornim praksama od strane medijskih kuća. 69

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Daljnji angažman domaćih istraživača i akademske zajednice, uz adekvatno financiranje iz javnog i privatnog sektora i iz EU-a sigurno će osigurati pravovremeno stvaranje i dijeljenje potrebnog znanja o pokretačima, preprekama i inovativnim aktivnostima relevantnima u domaćim uvjetima: ▪▪ Povećanje dostupnosti domaćih istraživanja o DOP-u stvaranjem znanstvene bibliografije o DOP-u; ▪▪ Dostupnost financiranja znanstvenih projekata o DOP-u (istraživanja, konferencije, publikacije); ▪▪ Potpomaganje međunarodnih suradnji akademskih institucija na temu DOP-a; ▪▪ Redovito uključivanje znanstvenika u primijenjena istraživanja koja iniciraju poslovni sektor i NVO-i (npr. izrada indeksa, nezavisna verifikacija, nezavisno praćenje); ▪▪ Potpomaganje suradnje između akademskih institucija, studentskih organizacija i poslovnog sektora (pojedinih poduzeća ili poslovnih udruženja) na razvoju programa za DOP i u izvještavanju (npr. kao pripravnički program ili service learning); ▪▪ Integriranje teme odgovornog poslovanja u formalnu edukaciju, odnosno sve relevantne kolegije diplomskog i poslijediplomskog obrazovanja; ▪▪ Potrebno je obrazovanje za društvenu odgovornost integrirati i u ranije faze obrazovanja. Jačanje komplementarne uloge Vlade u promociji DOP-a je od iznimne važnosti , ali može imati učinka jedino ako se radi u partnerstvu s poslovnim sektorom. Preporučamo sljedeće aktivnosti: ▪▪ Općenito, uspostava regulativnog okvira koji će jasnije poticati poduzeća na odgovorno poslovanje; ▪▪ Institucionaliziranje odgovornosti za promicanje DOP-a u sklopu Vlade i/ili javne uprave; ▪▪ Jačanje uloge socijalnog dijaloga i socijalnih partnera u donošenju ne samo zakonodavnih rješenja, već i javnih politika vezanih za područje održivog razvoja; ▪▪ Praktično promicanje europskog koncepta partnerstva, te usvajanje obveze i prakse konzultiranja s nevladinim sektorom, uključujući i poslovni, pri donošenju javnih politika vezanih za održivi razvoj. Jedna od mogućnosti u tom smislu jest i donošenje nacionalnog kodeksa konzultativne prakse; ▪▪ Analiza učinkovitosti/utjecaja odredbe o poreznoj olakšici do 2% bruto dobiti u Zakonu o porezu na dobit za donacije; ▪▪ Uspostavljanje učinkovitog i sveobuhvatnog sustava prikupljanja podataka o primjeni normi i oznaka za zaštitu okoliša i društvenu odgovornost, te promicanje njihovog usvajanja; ▪▪ Izrada smjernica za uključivanje standarda društveno odgovornog poslovanja u kriterije pri javnoj nabavi; ▪▪ Obrazovanje državnih službenika i dužnosnika o osnovnim postavkama održivog razvoja.

Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za uključivanje u partnerstva s poslovnim sektorom te za preuzimanje uloge vjerodostojnog i konstruktivnog kritičara zahtijeva niz smislenih investicija donatorskih organizacija i Vlade: ▪▪ Provedba obrazovnih programa za društveno odgovornu kupovinu i potrošnju, te njeno promicanje u javnosti; ▪▪ Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za nezavisno i sustavno praćenje korporativnih praksi; ▪▪ Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za suradnju s poslovnim sektorom na područjima od zajedničkog interesa; ▪▪ Potpomaganje i nagrađivanje uspješnih međusektorskih partnerstava usmjerenih razvoju zajednice; ▪▪ Razmjena regionalnih i međunarodnih dobrih praksi uključivanja organizacija civilnog društva u DOP.

Prilozi

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Ključni događaji vezani uz razvoj DOP-a u Hrvatskoj (01/2004. – 05/2007.)

Datum

Događaj

Glavni organizatori

2007 Svibanj, 24.-26.

7. Međunarodna konferencija “Poduzeća u tranziciji”: Na putu prema jačanju društvene odgovornosti i poslovne etike: Moderna teorija i praksa

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu (www. efst.hr/eitconf/topics.php)

Svibanj, 14.-17.

8. konferencija o kvaliteti u Hrvatskoj: ”Društveno odgovorna poslovna praksa”

Hrvatsko društvo za kvalitetu (http://kvaliteta. inet.hr)

Travanj, 18.-20.

Seminar o poduzetničkoj filantropiji, Zadar

IMPACT, Europski centar za međunarodnu suradnju, UNDP, NESsT i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Ožujak, 23.

Međunarodna konferencija “Moralni kapitalizam – zašto ne?”

Varaždinska županija, HUM-CROMA, Caux Round Table (www.croma.hr)

Ožujak, 20.

Svečano predstavljanje Global Compact Inicijative u Hrvatskoj

UNDP (www.drustvena-ogovornost.undp.hr)

Ožujak, 6.

Predstavljanje GRI 3 i jednodnevna stručna radionica o izvješćivanju o održivosti

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), Hrvatska gospodarska komora, GRI (www.hrpsor.hr)

Veljača / Ožujak

Serija radionica o Global Compactu/ DOP-u

UNDP, u suradnji s HGK-om, HUP-om, HR PSORom, AMCHAM-om, BCBN-om, Nordijska komora

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ PRILOG 1

2006 Listopad, 19.

Konferencija “Ulaganje u zajednicu: Praktični pristupi za poduzeća”

AED, UNDP, IBL Zajednica za DOP HGK-a, uz financijsku podršku USAID-a (www.aed.hr)

Listopad, 27.-29.

Edukativni moduli o DOP-u – edukacija trenera

Udruga poslovnih savjetnika, MAP Savjetovanja d.o.o., UNDP, Charles S. Mott Foundation (www. ups-amc.org)

Listopad, 20.

Radionica o poslovnoj etici

UNDP, u suradnji s HUP-om, Nacionalno vijeće za konkurentnost, IBLF

Lipanj - listopad

Pilot projekt besplatnih radionica o upravljanju osobnim financijama

Hrvatska udruga banaka i članice, UNDP (www. hub.hr)

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Siječanj - prosinac

Tehnička pomoć malim i srednjim poduzećima s naglaskom na zaštitu okoliša u turizmu

Hrvatski centar za čistiju proizvodnju

Ožujak, 16.

Konferencija o dobrim upravljačkim praksama

MAP Savjetovanja and Zajednica za DOP HGK-a (www.map.hr; www.business.hr/map.pdf)

Ožujak, 10.

Regionalni forum za DOP u sektoru malog i srednjeg poduzetništva u središnjoj i istočnoj Europi

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva , UNIDO

Veljača, 23.

G3 prezentacija Pogled izbliza i predstavljanje hrvatskog prijevoda GRI2

HR PSOR (www.hrpsor.hr/upload/ GRISmjernice_2002.pdf)

2005 Studeni

1. dodjela certifikata Poslodavac partner – 11 certificiranih poduzeća

Selectio d.o.o., u suradnji s HUP-om, UNDP-om (www.poslodavacpartner.org)

Listopad, 5.-7.

Radionica o DOP-u na Nacionalnoj konferenciji o socijalnom poduzetništvu

UMIS-SMEA

Rujan, 28.-30.

Okrugli stol o DOP-u na Nacionalnoj konfereciji HUOJ-a

Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) (www.huoj.hr)

Rujan, 27.-30.

Okrugli stol o međusektorskim partnerstvima za zaštitu okoliša u sklopu EMAT sajma

Udruga Dupinov san, UNDP, Zagrebački velesajam (www.zv.hr/sajmovi/033/index_ en.html )

Prosinac

Promocija Priručnika za DOP “Časno do pobjede”

UNDP

Srpanj

Edukacija o DOP-u za hrvatske konzultante i menadžere u Torinu, Italija

UNDP u suradnji s ILO, UNSSC, IBLF

Svibanj, 23.

Osnivanje Zajednice za DOP u Hrvatskoj gospodarskoj komori; Usvajanje Kodeksa poslovne etike

Hrvatska gospodarska komora

Sviban, 19.

Seminar “Društvena odgovornost – trendovi u Hrvatskoj i svijetu”

Zagrebačka banka (ZABA), Međunarodni centar za edukaciju novinara (ICEJ) (www.zaba.hr/ info/abo/news/press/habo_press280.html)

2004

Prosinac, 8.

Nacionalna konfererencija o promociji DOP-a: Agenda 2005.

Ekonomski institute Zagreb, Konrad Adenauer Stiftung (www.poslovniforum.hr/agenda/ program_1.asp)

Listopad, 24.-31.

Studijsko putovanje grupe praktičara DOP-a u Veliku Britaniju

AED/World Learning u suradnji s IBLF

Svibanj

2 radionice o partnerstvima između poslovnog i civilnog sektora, Brijuni

AED/World Learning u suradnji s IBLF

Popis poduzeća i dionika uključenih u istraživanje

Ime i funkcija intervjuriane/ ih osobe/a

Datum

Branislav Bibić, glavni tajnik

20.03.2007

Poduzeće

Web stranica

Istraživačke metode

AGENCIJA ZA KOMERCIJALNU DJELATNOST d.o.o.

www.akd.hr

Pregled internet stranice

Anamarija Company d.o.o. Sesvete

www.anamarija.hr

Pregled internet stranice

Atlantic Grupa

www.atlantic.hr

Pregled internet stranice Pregled Prospekta 2006 Intervju

AUTO-KREŠO d.o.o.

www.autokreso.hr

Pregled internet stranice

Bina-Istra d.d.

www.bina-istra.hr

Pregled internet stranice

Centrometal d.o.o. Macinec

www.centrometal.hr

Pregled internet stranice

CHROMOS BOJE I LAKOVI, d.d.

www.chromos-bil.hr

Pregled internet stranice

CHROMOS-SVJETLOST, Tvornica boja i lakova, d.o.o.

www.chromos-svjetlost.hr

Pregled internet stranice

Dalekovod

www.dalekovod.hr

Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Pisani odgovor na vodič za intervju

Nikolina Peribonio, Poslovna cjelina podrške poslovnim procesima

26. 03. 2007.

Dukat d.d.

www.dukat.hr

Pregled internet stranice Pregled izvještaja o okolišu 1998 i 2003 Intervju

Damir Brlek, direktor Odjela za zaštitu okoliša

28.03.2007

Đuro Đaković-Zavarene posude d.d.

www.duro-dakovic.com

Pregled internet stranice Telefonski kontakt

Josip Popović

03.05.2007.

Elektrokontakt

www.ekz.htnet.hr

Pregled internet stranice Intervju

Ernest Lehotkai, menadžer za osiguranje kvalitete

02.04.2007

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ PRILOG 2

03.05.2007.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

FIMA

www2.fima.com

Pregled internet stranice Intervju

Artur Gedike, direktor marketinga i ljudskih resursa

13.04.2007

Financijska agencija FINA

www.fina.hr

Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća (2002-2005) Telefonski i e-mail kontakt"

Franck d.d.

www.franck.hr

Pregled internet stranice

HGspot

www.hgspot.hr

Pregled internet stranice

Hrvatska lutrija

www.lutrija.hr

Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Pisani odgovor na vodič za intervju

Areta Čuturaš, izvršna direktorica za ljudske potencijale Nora Cecić, pomoćnica izvršnog direktora za igre na sreću

17.04.2007.

INA Industrija nafte d.d.

www.ina.hr

Pregled internet stranice Pregled socijalnih izvješća i izvješća o okolišu 2003-05 Intervju telefonski i prepiska elektorničkom poštom

Svea Švel-Cerovečki, voditeljica radne skupine za održivi razvoj i DOP Iva Jurković, Sektor korporativnih komunikacija Darko Limanović, Sektor korporativnih komunikacija Snježana Tabak, Sektor upravljanja ljudskim resursima

11.04.2007

JANAF

www.janaf.hr

Pregled internet stranice Intervju

Rikardo Marelić, izvršni tajnik, Ured uprave

05.04.2007

Kerum d.o.o. Split

www.kerum.hr

Pregled internet stranice

Koka d.d. Varaždin

www.vindija.hr

Pregled Prospekta za 2003 te ostalih informacija dostupnih na Zagrebčakoj burzi Telefonski i e-mail kontakt

Končar Grupa

www.koncar.hr

Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Intervju Prepiska elektroničkom poštom

Renata Godek, direktorica Korporativnih komunikacija Smilja Hero, voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom

21.03.2007

Konstruktor inženjering d.d. Split

www.konstruktor-split.hr

Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća za 2005. i internih glasila 2004-07

LIM-MONT - d.o.o.

www.lim-mont.hr

Pregled internet stranice

M-SAN Grupa

www.msan.hr

Pregled internet stranice

www.nexe.hr

Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Intervju

Krešimir Knežević, direktor Sektora za upravljačke sustave

05.04.2007

NINA COMMERCE d.o.o.

www.elviton.hr

Pregled internet stranice

PBZ

www.pbz.hr

Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o DOP-u 2004 i 2005, Izvještaja o korporativnom upravljanju 2005 Pregled Izvještaja o održivosti matične kompanije za 2005. Detaljan pismeni odgovor na vodič kroz intervju

Suzana Markotić Šilović, viši savjetnik za odnose s javnošću, Ured Uprave za korporativne komunikacije

28.03.2007

Plava Laguna

www.plavalaguna.hr

Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Intervju

Loreto Radojković, pomoćnik direktora, Vedran Banovac, Projekt menadžer, Danira Račić, direktorica Sektora za financije

10.04.2007

Podravka d.d.

www.podravka.hr

Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o održivosti i Godišnjeg izvještaja 2005 Intervju Prepiska elektroničkom poštom

Matija Hlebar, koordinator za izvještavanje o DOP-u, Sektor za korporativne komunikacije

19.03.2007

Strabag d.o.o.

www.strabag.hr

T - HT Grupa

www.t.ht.hr

Pregled internet stranice Pregled izvještaja o okolišu za 2004. i 2005. i Godišnjeg izvještaja za 2005. Intervju

Termocommerce d.o.

www.termocommerce.hr

Pregled internet stranice

VALAMAR (RIVIERA POREČ d.d.)

www.valamar.com

Pregled internet stranice Telefonski i e-mail kontakt

Marina Majić, specijalistkinja za odnose s javnošću

VIRO

www.secerana.hr

Pregled internet stranice Pregled Prospekta 2006 Intervju

Ana Smoljo, viša konzultantica u Hauska&Partner International Communications i VIRO kontakt osoba za medije

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

NEXE Grupa

Melanija Bago, Odjel za upravljanje ljudskim resursima Alemka Lisinski, voditeljica Odjela korporativnih komunikacija Miroslav Bijele, pomoćnik direktora za osiguranje kvalitete i podršku korisnicima Ivan Mijačika, direktor Regije 2-Jug

03.04.2007

21.03.2007

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Popis poduzeća u Dodatnom uzorku Atlas

www.atlas.hr

Pregled internet stranice Intervju

Željko Banović, direktor Korporativnih servisa

30.03.2007

Carlsberg

www.carslberg.hr

Pregled internet stranice Intervju

Nina Butić, Odnosi s javnošću

02.04.2007

Coca Cola Beverages Croatia

www.coca-colahbc.hr

Pregled internet stranice Pregled socijalnog izvješća za 2003, Izvještaja o održivosti za 2004, te sekundarne literature Intervju

Zoran Bogdanović, predsjednik uprave; Country General Manager Majda Tafra-Vlahović, direktorica Korporativnih komunikacija

10.04.2007

Croatia Airlines

www.croatiaairlines.hr

Pregled internet stranice Intervju

Ivan Mišetić, predsjednik uprave i generalni direktor Ernest Nemet, menadžer za sigurnost Dubravka Turkalj, savjetnica za održivi razvoj

"12.04.2007 02.05.2007. "

Ericsson Nikola Tesla d.d.

www.ericsson.hr

Pregled internet stranice Pregled Godišnjeg izvješća za 2005., globalnog Izvještaja o održivosti za 2005. i prijave na EFQM 2002. Intervju

Ivica Oslić, savjetnik za kvalitetu Snježana Bahtijari, direktorica Kompanijskih komunikacija

05.04.2007

Hartmann

www.hartmann.dk

Pregled internet stranice (globalna stranica s dijelom o Hrvatskoj, lokalna stranica u izradi) Pregled Izvještaja o održivosti 2004 Intervju Pregled knjižice o DOP-u - dobivena na intervjuu

Sanja Grotić, voditeljica Odjela za ljudske resurse Dubravko Lakuš, financijski direktor

18.04.2007.

Hauska&Partners International

www.hauska.com/hr

Pregled internet stranice Pregled socijalnog izvješća (radna okolina) 2005 Prisustvovanje na okruglom stolu i promociji izvješća - 13. ožujak 2007. Intervju"

Andreja Pavlović, viša konzultantica, direktorica odgovornog poslovanja H&P Grupe

Holcim

www.holcim.hr

Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o održivosti 2004 Pregled glasila Ča je novega te izdanje poduzeća o strategiji održivosti Intervju Prepiska elektroničkom poštom

Žarko Horvat, direktor industrijske ekologije

21.03.2007

www.hrt.hr

Pregled internet stranice Intervju Pregled ETNO smjernica za drušvenu odgovornost

Nela Gudelj, voditeljica Odjela za edukaciju Ante Rončević, pomoćnik glavnog direktora

30.03.2007

Mercator

www.mercator.hr

Pregled internet stranice Intervju

Jadranka Čulo Petrovčić

23.03.2007

Nestlé Adriatic d.o.o.

www.nestle.hr

Pregled internet stranice (lokalne i globalne) Pregled globalnog Izvještaja o okolišu 2000 Intervju

Olivera Međugorac, direktorica korporativnih komunikacija

23.03.2007

OTP Banka

www.otpbanka.hr

Pregled internet stranice Pisani odgovor na vodič za intervju

Danijela Omelić, Public relations

04.04.2007

PLIVA Hrvatska d.o.o.

www.pliva.hr

Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o održivosti 20022005 Intervju

Sanja Fresl, koordinatorica održivog razvoja, Odjel korporativnih komunikacija Damir Šmida, direktor okoliša, zdravlja i sigurnosti

28.03.2007

Zagrebačka banka (ZABA)

www.zaba.hr

Pregled internet stranice Pregled Socijalnog izvješća 2004 Intervju

Sandra Cvetko, Direkcija korporativnog i tržišnog komuniciranja - Društvena odgovornost

22.03.2007

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

HRT

Popis intervjuiranih dionika Det Norske Veritas Adriatica d.o.o.,

www.dnv.hr

Krešimir Paliska, direktor za Hrvatsku

22.03.2007

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za organizaciju i management

www.efzg.hr

Mislav Ante Omazić

03.05.2007

Vesna Roller, urednica u Poslovnom dnevniku Renata Ivanović, slobodna poslovna novinarka Ratko Peter, Radio 101 Krešimir Sočković Tomislav Cerovec, Hrvatski radio Milan Koštro, reporter RTL-a Tihomir Dokonal, časopis Banka

26.03.2007.

Grupni intervju s predstavnicima medija

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Grupni intervju s predstavnicima NVO-a

www.potrosac.hr www.zelena-akcija.hr

Ilija Rkman, Predsjednik udruge "Potrošač" Toni Vidan, Zelena akcija, Predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva Vesna Kesić, aktivistica i vanjska članica saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

26.03.2007

Grupni intervju s predstavnicima sindikata

www.sssh.hr glas.hr www.nhs.hr

Tomislav Kiš, glavni tajnik - Novi Sindikat Zdenka Gizdić, Predjednica Matice hrvatskih sindikata javnih službi Ana Miličević-Pezelj, SSSH, voditeljica sektora za organizaciju, obrazovanje i izdavačku djelatnost Luka Benko, pravni savjetnik Glas.Hr Marijan Sokačić, Nezavisni hrvatski sindikati, koordinator za suradnju s NVO-ima

26.03.2007.

Hrvatska udruga poslodavaca-Koordinacija za održivi razvoj

www.hup.hr

Maja Stanojević-Pokrovac, voditeljica Koordinacije za održivi razvoj

30.03.2007

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj HRPSOR

www.hrpsor.hr

Mirjana Matešić, izvršna direktorica

16.03.2007

Hrvatski zavod za norme

www.hzn.hr

Stanka Miljković, odnosi s javnošću Dragutin Funda, ravnatelj

27.03.2007

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

www.mingorp.hr

Ivana Halle, načelnica Odjela za industriju i privatizaciju, koordinatorica za UNIDO projekt

02.04.2007

Nordijska gospodarska komora u Hrvatskoj

www.nordicchamber.hr

Jasmina Zečirević, izvršna direktorica

26.03.2007.

Otok znanja

www.otok-znanja.hr

Domagoj Račić, stručnjak za korporativno upravljanje i izvještavanje o DOP-u

15.04.2007

Ured za socijalno partnerstvo Vlade RH

www.socijalnopartnerstvo.hr

Vitomir Begović, predstojnik Ureda Dubravka Matić, savjetnica za gospodarsko-socijalne politike

19.03.2007

www.zsem.hr

Mirna Koričan, predavačica i istraživačica DOP-a na ZŠEM-u

03.05.2007

Zajednica za DOP Hrvatske gospodarske komore

www.hgk.hr

Ruđer Friganović, direktor Sektora trgovine Snježana Bahtijari, predsjednica Zajednice za DOP HGK Andreja Pavlović, zamjenica predsjednice Zajednice za DOP HGK Marko Gjeldum, tajnik Zajednice za DOP HGK

11.04.2007

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Zagrebačka škola ekonomije i menadžementa

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Definicija ocjena prema metodologiji (IET)

Definirane ocjene unutar dimenzije strategije

Definirane ocjene unutar dimenzije upravljanje

Bez/malo dokaza znači kako ne postoji specifična strategija upravljanja rizicima i prilikama za društveno odgovorno poslovanje, kako ne postoje smjernice, alati i politike koje se odnose na DOP, niti sredstva rezervirana za društveno odgovorne aktivnosti.

Bez/malo dokaza znači kako ne postoje politike koje se odnose na transparentnost i društvenu odgovornost, da ne postoji osoba/menadžer odgovoran za DOP te da se DOP ne pojavljuje na dnevnom redu Upravnog odbora

Na putu znači kako ima dokaza o postojanju strategije upravljanja rizicima i prilikama za društveno odgovorno poslovanje, ali da program DOP-a ne podupire ili tek djelomično podupire strateške ciljeve poduzeća te da postoji određena suma sredstava rezervirana za aktivnosti i komunikaciju o DOP-u.

Na putu znači kako postoji osoba/menadžer odgovoran za pitanja DOP-a, ali da se izvještavanje Upravnog odbora o DOP-u javlja neredovito i da ne postoji zahtjev za redovitim izvještavanjem Upravnog odbora o DOP-u, te da se ne očekuje suradnja različitih odjela po pitanjima DOP-a.

Dobra praksa i više znači da postoji specifična strategija upravljanja rizicima i prilikama za društveno odgovorno poslovanje, da DOP program podupire strateške ciljeve poduzeća te ga se uzima u obzir kao sredstvo putem kojega se strateški ciljevi ostvaruju. U tu svrhu razvijene su smjernice i alati koji omogućavaju primjenu DOP-a u poslovnoj strategiji poduzeća.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ PRILOG 3

Dobra praksa i više znači da postoji imenovana osoba odgovorna za pitanja DOP-a na razini Upravnog odbora/više upravljačke sturkture; da Upravni odbor redovito dobiva izvještaje o DOP’u, da postoje politike koje promoviraju transparentnost i odgovornost poduzeća. Definirane ocjene unutar dimenzije izvedba

Definirane ocjene unutar dimenzije uključivanja dionika Bez/malo dokaza znači kako ne postoji ili je vrlo ograničena interakcija s dionicima, kako dionici nisu jasno definirani te kako se unutar poduzeća ne upravlja odnosima s dionicima. Na putu znači kako postoji ad hoc interakcija s dionicima, kako je komunikacija s dionicima o pitanjima DOP-a reaktivna, kako je kompanija pod pritiskom dionika, ali kako ne dolazi do identifikacije njihovih prioriteta Dobra praksa i više znači da postoje procesi za upravljanje odnosima s dionicima i vođenje dijaloga, kako se u obzir uzimaju stavovi dionika i kako se pitanja od interesa dionicima rangiraju po važnosti i uključuju u poslovnu strategiju.

Bez/malo dokaza znači kako ne postoje upravljački sustavi koji se odnose na DOP, ne dolazi do mjerenja poboljšanja izvedbe u DOP-u, nisu postavljeni ciljevi koji bi poticali postizanje napretka te da se pitanjima DOP-a ne upravlja u odnosima s dobavljačima. Na putu znači kako postoji nekolicina sustava upravljanja koji su relevantni za DOP, te da dolazi do određenog mjerenja poboljšanja izvedbe. Dobra praksa i više znači da postoje sustavi upravljanja koji se odnose na DOP, poboljšanja izvedbe u DOP-u se mjere, postavljeni su ciljevi koji potiču poboljšanja u izvedbi, pitanjima DOP-a se upravlja i unutar dobavljačkog lanca, a na proizvodima se koriste oznake zaštite okoliša, pravedne trgovine i društvene odgovornosti.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Definirane ocjene unutar dimenzije objavljivanje Bez/malo dokaza znači kako nema/vrlo je ograničena količina informacija dostupna javnosti (izvješće ili internet), preko onih određenih zakonom Na putu znači kako postoje sporadične informacije o DOP-u dostupne javnosti, te da dolazi do uspostave sustava mjerenja kako bi olakšali strukturiranje informacija o izvedbi o DOP-u. Dobra praksa i više znači strukturirane/standardizirane informacije o DOP-u i s njime povezanim politikama i izvedbom dostupne javnosti Definirane ocjene unutar dimenzije verifikacije Bez/malo dokaza znači da nikad nisu provedeni verifikacijski postupci od strane nezavisne organizacije Na putu znači kako se planiraju ili pripremaju verifikacijski postupci od strane nezavisne organizacije Dobra praksa i više znači da je izvještaj o DOP-u/održivom razvoju/ zaštiti okoliša prošao verifikaciju nezavisne organizacije

Bibliografija Bilješka: sve navedene internetske stranice posjećene su u razdoblju od 8. ožujka do 20. rujna 2007.

Referencirana literatura Bagić, Aida, Škrabalo, Marina, i Narančić, Lana. Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj. Zagreb: AED, 2004, 2006. Dostupno na: http://www.aed.hr/hr/dokumenti/200403_CSRreport.pdf (2004.); http://www.aed.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006. pdf (2006.); Bajuk, Jože, Cvijanović, Vladimir, Dadić, Tatjana, Račić, Domagoj and Melita Veršić Marušić. Korporacijsko upravljanje u javnim dioničkim društvima u Republici Hrvatskoj. 2005. Dostupno na: http://www.vse.hr/ edukacija/korporacijsko-upravljanje.pdf Barbić Jakša, Čolaković, Esad, Parać Branko i Josip Šaban. Nadzorni odbori – vodič kroz sustav korporativnog upravljanja, Zagreb:CROMA, 2006. Bežovan, Gojko, Siniša Zrinščak i Marina Vugec “Civilno društvo u procesu stjecanja povjerenja u Hrvatskoj i izgradnje partnerstva s državom i drugim dionicima. Zagreb: CERANEO i CIVICUS, 2005. Čolaković, Esad. Menadžerski ugovori – model, savjeti i prakse. 2. izdanje. Zagreb: HUM-CROMA. 2006. Eterović Heidi, Kurešević Ela i Andreja Kocijan (ur.) Časno do pobjede. Priručnik za društveno odgovorno poslovanje. UNDP, 2005. Dostupno na: www.drustvena-odgovornost.undp.hr European Commission, Green Paper “Promoting a European framework for Corporate Social Responsibility” {COM(2001) 366 final}. [Zelena knjiga «Promocija europskog okvira za društveno odgvorno poslovanje»] Brussels. 2001. Dostupno na: http://europa.eu/eur-lex/en/com/ gpr/2001/com2001_0366en01.pdf

European Commission. “Croatia 2006 Progress Report” {Com(2006) 649 Final}. Brussels. 2006 Dostupno na: http://ec.europa.eu/enlargement/ pdf/key_documents/2006/nov/hr_sec_1385_en.pdf European Communities. “Renewed EU Sustainable Development Strategy”. [Obnovljena europska stratgija održivog razvoja]. Brussels. 2006. Dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/06/st10/ st10117.en06.pdf

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪▪ PRILOG 4

Global Reporting Initiative [Globalna inicijativa za izvješćivanje]. Smjernice za izvještavanje o održivosti 2002. Zagreb, 2006. Dostupno na: www.hrpsor.hr/upload/GRISmjernice_2002.pdf Grčar, Ivica i Hrvoje Mateljić. “Tvrtke moraju sastavljati čak tri različita financijska izvješća”. Lider poslovni tjednik. Zagreb: 6. travnja 2007., pp. 12-13 Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Analitički bilten. God. 9, br. 2, 2007., Zagreb:HZZ. Dostupno na: http://www.hzz.hr/DocSlike/ Bilten2007_2.pdf Jošić, Mislav. “Investicijski fondovi i EU u procesu razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj”. U Zborniku ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Vol. 4. 2006. Dostupno na: hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak_download&id_clanak_jezik=16840 Krkač, Kristijan (ur). Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. 2007., Zagreb: MATE d.o.o. i ZŠEM Stubbs, Paul, Tafra Vlahović, Majda i Denis Redžepagić. “Creating Sustanaibility Competencies Through Reporting in Croatia.” [Stvaranje kompetencija za održivost putem izvještavanja u Hrvatskoj] na 7. međunarodnoj konferenciji „Enterprise in Transition”, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu. 24-26. svibnja 2007., Bol, Brač, 2007. Dostupno na: http://paulstubbs.pbwiki.com/f/Stubbs%20Tafra%20Redzepagic%20Split.pdf Šulenta, Leslie, Mirna Koričan i Andrijana Mušura. Reporting on Corporate Social Responsibility by Leading Croatian Firms 2006 [Izvještavanje o društvenoj odgvornosti vodećih hrvatskih poduzeća u 2006. ]: Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZSEM) veljača 2007. Dostupno na: www. zsem.hr

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

UNDP. Izvješće o društvenom razvoju Hrvatska 2006. Neumreženi. Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj. United Nations Development Programme (UNDP) Hrvatska, 2006. Dostupno na: http://www.undp.hr/ upload/file/130/65076/FILENAME/WEB_hrvatska_verzija.pdf Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske. Priručnik javne nabave za naručitelje. Zagreb: 2006. Vlada Republike Hrvatske. Strateški okvir za razvoj 2006.- 2013. Zagreb: Vlada RH, 2006. Dostupno na: http://www.strategija.hr World Bank. Croatia: Living Standards Assessment. Volume 1: Promoting Social Inclusion and Regional Equity. [Hrvatska: procjena životnog standarda. Vol. 1: Promocija društvene uključenosti i regionalnih jednakosti]. Studeni 2006. Dostupno na: http://www.worldbank.hr/WBSITE/ EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/CROATIAEXTN/0,,contentMDK:21192606 ~pagePK:141137~piPK:141127~theSitePK:301245,00.html

Konzulitrana literatura:

Meima, Ralph and Starkey, Richard “Implications of the Spread of Voluntary, Standardised Environmental Management Systems in Central and Eastern Europe.” Project Report and Summary. 2000. Dostupno na: http://ec.europa.eu/environment/emas/pdf/general/emas_eastwards_report2000_en.pdf Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Hrvatska izvozna ofenziva: Strategija za razdoblje 2007.- 2010. Zagreb: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. 2007. Dostupno na: http://kenny2.globalnet.hr/www.mingorp.hr/UserDocsImages/hio/HIO_Strategija.pdf Omazić, Mislav Ante. “Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduzeća. Zagreb: Doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007. Priručnik o društveno odgovornom poslovanju. Integra Foundation i Ruke—Small and Medium Enterprise Development Association. 2006. Dostupno na: http://iintegra.infotech.sk/downloads/20_Publications2_ cr.pdf Vuković, Sonja. Vodič kroz međusektorsku suradnju, Osijek, Udruga za kreativni razvoj SLAP. 2003.

Begović, Vitomir, ur. Kolektivno pregovaranje u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske - Ured za socijalno partnerstvo. 2006. Brlek, Damir. “Sirela’s Complete Wastewater Purification System and Further Treatment of Sludge by Composting Method an Eco-Efficiency Case Study.” In 5th International Conference on Ethics and Environmental Policies. Business Styles and Sustainable Development. April 2-6, 2003, Kyiv. Državni ured za reviziju. “Izvješće o radu na reviziji pretvorbe i privatizacije”. 2004. Dostupno na: www.revizija.hr/hr/izvjesce/revizije-pretvorbe-i-privatizacije Hrvatska Agenda 2005. za odgovorno poslovanje.”Promicanje društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj: Agenda za 2005. godinu - program konferencije, prijedlog inicijativa, zapisnik, sudionici. Zagreb, 8. 12. 2004. Dostupno na: www.poslovniforum.hr/agenda/program_1.asp

Referencirani zakoni, uredbe i pravilnici: Pravilnik o znaku zaštite okoliša, NN 64/96. Prijedlog Zakona o zaštiti okoliša, 2007. Zakon o javnoj nabavi, NN 117/01, 92/05. Zakon o porezu na dobit, NN 177/2004, 90/2005., 57/2006. Zakon o privatizaciji, NN 21/96, 71/97, 73/00 Zakon o radu, NN 137/04.

Hrvatska gospodarska komora. Croatia - Your Business Partner, 2006. Dostupno na: http://www2.hgk.hr/en/pdf/Partner_06_en.pdf Hrvatska gospodarska komora. Odabrani ekonomski indikatori hrvatskog gospodarstva. 2007. Dostupno na: http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst. php?a=b&page=tekst&id=362

Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/2003. Zakon o tržištu vrijednosnih papira, NN 84/02. Zakon o zaštiti na radu, NN 59/96. Zakon o zaštiti okoliša, NN 82/94, 128/99.

Bilješka: internetske stranice poduzeća uključenih u istraživanje nisu u ovom popisu, već u popisu kontaktiranih poduzeća. Academy for Educational Development (AED) www.aed.hr Agencija za zaštitu okoliša www.azo.hr American Chamber of Commerce www.amcham.hr. Business.hr http://business.hr Centar za civilne inicijative www.cci.hr Certifikat Poslodavac Partner www.poslodavacpartner.org Nordic Chamber of Commerce in Croatia www.nordicchamber.hr Det Norske Veritas www.dnv.hr Donacije.info www.donacije.info Državni inspektorat Republike Hrvatske www.inspektorat.hr Državni zavod za statistiku www.dzs.hr EFQM. Succesful Organisations Database http://web-1.efqm.org/ temp_efqm_full/wwwroot/levels/reco/orglist_sort_all.asp. Eko Kvarner www.ekokvarner.hr Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu http://www.efst.hr/eitconf/index.php Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu www.efzg.hr EMAS http://ec.europa.eu/environment/emas/activities/accession_en.htm Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost www.fzoeu.hr Hrvatska banka za obnovu i razvitak www.hbor.hr Hrvatska gospodarska komora www.hgk.hr Hrvatska udruga banaka www.hub.hr Hrvatska udruga poslodavaca www.hup.hr Hrvatska udruga za odnose s javnošću www.huoj.hr Hrvatski centar za čistiju proizvodnju www.cro-cpc.hr Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR) www.hrpsor.hr Hrvatski zavod za norme www.hzn.hr Hrvatsko društvo za kvalitetu http://kvaliteta.inet.hr Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika - CROMA www.croma.hr Lider, poslovni tjednik www.liderpress.hr MAP Savjetovanja d.o.o. www.map.hr Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - Odjel za zaštitu potrošača http://potrosac.mingorp.hr Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija - Uprava za me-

đunarodnu gospodarsku suradnju http://hgd.mvpei.hr/hr/gospodarstvo/ Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva www.mzopu.hr ODRAZ - Održivi razvoj zajednice www.odraz.hr Poslijediplomski studij Poduzetništvo, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku http://www.pspefos.hr/. Potrošač - Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske www.potrosac.hr SGS Adriatica www.hr.sgs.com Sigurnost u okolišu i graditeljstvu (SOG) i ZITEL d.o.o Sigurnost u radnom i životnom okružju http://www.zitel.hr/sigurnost/propisi.htm SMART - Udruga za razvoj civilnog društva www.smart.hr Social Accountability International http://www.sa-intl.org Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije www.strategija.hr STUDIO ARTLESS www.studio-artless.hr The Integra Foundation www.integra.sk Udruga Lijepa naša www.lijepa-nasa.hr Udruga poslovnih savjetnika - Association of Management Consultants www.ups-amc.org UNDP - Projekt društvene odgovornosti poduzeća www.drustvenaodgovornost.undp.hr UNDP- Projekt poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj www. energetska-efikasnost.undp.hr United States International Grantmaking www.usig.org/countryinfo/croatia.asp VERN Veleučilište www.vern.hr Vlada Republike Hrvatske - Ured za socijalno partnerstvo www. socijalno-partnerstvo.hr Vlada Republike Hrvatske – Ured za javnu nabavu www.javnanabava.hr Selectio d.o.o. www.moj-posao.net Zagrebačka burza http://www.zse.hr Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta www.zsem.hr Zagrebački velesajam www.zv.hr/sajmovi/033/index_en.html Zajednica za društveno odgovorno poslovanje, Hrvatska gospodarska komora www.hgk.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP Zelena akcija [Green Action] www.zelena-akcija.hr

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Konzultirane internetske stranice:

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Ured Stalnog predstavnika u Hrvatskoj Radnička cesta 41 10 000 Zagreb E-mail: registry.hr@undp.org www.undp.hr