Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom by United Nations Development Programme in Croatia

Uvod

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), je svjetska mreža

Autorice i autor: Lelia Kiš Glavaš, Višnja Majsec Sobota,

UN-a za razvoj, koja zagovara promjene i povezivanje država sa

Kristijana Sokač, Aleksandra Gavrilović, Ivan Sobota

znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se stanovnicima omogućilo da izgrade bolji život. Djelujemo u 166 država,

Urednica: Jasmina Papa

pomažući im kako bi našli vlastita rješenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te se države

Lektura: Vicko Krampus

oslanjaju na ljude iz UNDP-a i široki raspon naših partnera. Grafičko oblikovanje i naslovnica: Pseudoprodukt Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromi-

Tisak: LDK Tisak

jenjeni, bez odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor. Tiskano u Zagrebu, Hrvatska U ovoj publikaciji iznesena su mišljenja autora i nužno ne pred-

Prvo izdanje 2008.

Sadržaj Uvod

Povijesni kontekst

Međunarodni i nacionalni okvir

9 10

Brojčani pokazatelji

Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje

Zapošljavanje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj

15 18

Prema mogućim rješenjima

Metodologija istraživanja

Mjerni instrument

Uzorak ispitanika

Rezultati istraživanja

Položaj osoba s invaliditetom u društvu

Doživljavanje položaja osoba s invaliditetom u društvu

Kako osobe s invaliditetom same procjenjuju svoju vrijednost

Zajedničko rješavanje problema osoba s invaliditetom

Učestalost aktivnog sudjelovanja u radu udruga

Nezaposlenost i doživljavanje takvog statusa

Trajanje nezaposlenosti osoba s invaliditetom

Stav prema vlastitoj nezaposlenosti

Radno iskustvo ispitanika

Prethodno radno iskustvo

Dosadašnji rad u struci/izvan struke

Najizraženije prepreke

Sadržaj

Analiza aktualne situacije

Zadovoljstvo dosadašnjim poslom

Razlozi prestanka radnog odnosa

Znanja i vještine

Spremnost na daljnje i dodatno obrazovanje radi zapošljavanja

Gubitak znanja, vještina i radnih navika tijekom razdoblja nezaposlenosti

Očekivane teškoće u slučaju zapošljavanja

Teškoće u odnosu s ostalim radnicima u realizaciji zadatka

Teškoće u odnosu s ostalim radnicima u socijalnoj komunikaciji

Potrebna posebna ili dodatna pomoć ostalih radnika u provedbi radnih zadataka

Prilagodba alata i strojeva na radnom mjestu

Uvjeti zapošljavanja i radne vrijednosti

Osobine radnika koje poslodavci najviše traže

Razlozi zbog kojih poslodavci zapošljavaju osobe s invaliditetom

Uvjeti / modeli zapošljavanja koje preferiraju osobe s invaliditetom

Stavovi osoba s invaliditetom prema obvezi zapošljavanja temeljenoj na kvotnom sustavu zapošljavanja

Informiranost o postojanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Aktivan pristup zapošljavanju

Poduzimanje aktivnosti radi zapošljavanja

Aktivnosti traženja posla poduzete tijekom posljednjih 6 mjeseci

Poteškoće pri aktiviranju za traženje posla

Procjene važnosti nekih elemenata posla

Procjene važnosti nekih prepreka za zapošljavanje

Socijalni aspekti zapošljavanja i rada

Specifične razlike u odgovorima s obzirom na vrstu i složenost invaliditeta

Zaključci

Uvod

Smjernice

Korištena literatura

Prilog

Upitnik o zapošljavanju za osobe s invaliditetom

Uvod

Uvod Nezaposlenost osoba s invaliditetom veliki je problem kojim

U otkrivanju problema i potreba mogu pomoći znanstvena

se dovodi u pitanje smisao cjelokupne habilitacije i rehabilit-

istraživanja. Stoga je provedeno i ovo istraživanje kako bi se

acije osoba s invaliditetom. Naime, smatra se da nezaposlenost

utvrdile potrebe nezaposlenih osoba s invaliditetom s ciljem

uzrokuje socijalnu izolaciju, nedostatak samopouzdanja pa i

izrade prijedloga nekih aktivnosti kojima bi bilo moguće

samopoštovanja nezaposlenih osoba, nemogućnost vršenja

povećati njihovu zapošljivost. Kako je prije nekoliko godina

utjecaja na moguće društvene promjene, ekonomsku ovis-

provedeno znanstveno istraživanje kojim su se ispitivali

nost o drugima (najčešće državi), a sredstva uložena u profe-

stavovi i motiviranost poslodavaca za zapošljavanje osoba s

sionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom time su zapravo

invaliditetom (proveo ga je Hrvatski zavod za zapošljavanje

«bačena u vjetar». U takvoj situaciji, kada se ulaže veliki trud

– HZZ, u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakulte-

u realizaciju različitih aktivnosti (primjerice aktivnosti profe-

tom – ERF), usporedbom rezultata obaju istraživanja, biti će

sionalnog usmjeravanja i profesionalnog osposobljavanja), a

moguće još objektivnije sagledati osnovu za poduzimanje

bez velikog izgleda da, zbog postojećih okolnosti rezultiraju

primjerenih mjera za povećanje zapošljivosti osoba s invalid-

zapošljavanjem i zadržavanjem zaposlenja, motivacija svih

itetom.

još više dovodi u pitanje.

2007. godine UNDP Hrvatska pokrenuo je projekt – Pravo na život u zajednici: Socijalno uključivanje i osobe s invaliditetom, u okviru kojeg je realiziran i potprojekt: Utvrđivanje

Stoga je očito da je potrebno poduzeti mjere kojima će se

spremnosti osoba s invaliditetom za zapošljavanje. Pri tome

realno povećati šanse osoba s invaliditetom za zapošljavanje,

je prva aktivnost bila upravo provođenje znanstvenog pro-

no da bi se moglo odrediti koje su to mjere, potrebno je de-

jekta: Stavovi nezaposlenih osoba s invaliditetom prema

tektirati stvarne probleme, odnosno prepreke. Naime, nije

zapošljavanju i neke aktivnosti s ciljem povećanja njihove

dovoljno «prepisati» uspješna rješenja nekih drugih država

zapošljivosti. Za potrebe provođenja istraživanja formiran

pri rješavanju spomenutih pitanja, već je potrebno sagle-

je znanstveni tim kojeg su činili autori ove publikacije, a

dati život osoba s invaliditetom u realnom kontekstu «sada

za izradu prijedloga aktivnosti koje se temelje na rezulta-

i ovdje» i uz tu startnu osnovu sagledati moguća rješenja,

tima istraživanja stručni tim kojeg su sačinjavali stručnjaci sa

odabrati ona primjerena, implementirati ih u svakodnevnu

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji su izradili i smjernice

praksu i evaluirati njihovu učinkovitost.

koje se u sažetom obliku nalaze na kraju ove publikacije.

obitelji, stručnih službi) razumljivo opada i time se rezultat

Uvod

sudionika ovoga procesa (osoba s invaliditetom, njihovih

Povijesni kontekst

1989. godine Hrvatska donosi novi, također republički, Zakon o poduzećima za zapošljavanje invalida (NN, 57/89), bitno kraći od prethodnog, a koji je primarno usklađen s aktualnim

Začeci profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s in-

promjenama u društvu (deourizacija, stvaranje niza manjih

validitetom na ovim prostorima sežu u daleku 1946. godinu

poduzeća, privatna inicijativa i sl.).

kada je u Zagrebu osnovano prvo “Privredno poduzeće rat-

Devedesetih godina prošlog stoljeća stvarali su se preduvijeti

nih vojnih invalida”. Pravni sljednik tog poduzeća je zaštitna

da se ovo područje djelovanja uredi na sadržajnoj i pravnoj

radionica “Ivančica”. Ono je osnovano s ciljem provođenja

razini. 2002. donosi se Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji

osposobljavanja i zapošljavanja ratnih vojnih invalida II. sv-

i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, 143/02), a 2005.

jetskog rata. 1947. godine Savez gluhih osniva u Zagrebu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj re-

“Privredno poduzeće DES”, primarno za potrebe zapošljavanja

habilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, 33/05).

osoba oštećenog sluha. Do 1958. godine osnovano je još 15 zaštitnih radionica pod istim imenom. 1960. godine osnivaju se zaštitne radionice “Osvit” i “ZIRI” za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida rada i osoba s faktorima otežane zapošljivosti. Sve zaštitne radionice toga vremena funkcionirale su temeljem odredbi tadašnjih zakona o invalidskom i mirovinskom osiguranju, a bavile su se, manje ili više strukturirano, profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem različitih kategorija osoba s invaliditetom.

U odnosu na Zakon o organizacijama udruženog rada za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida iz 1977. godine i Zakon o poduzećima za zapošljavanje invalida iz 1989. godine, postojeći Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, 143/02 i 33/05) je sveobuhvatniji, te preciznije regulira: pojam invaliditeta i njegove vrste, profesionalnu rehabilitaciju, različite oblike zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, kako na razini sadržaja i definicija, tako i na razini odgovarajućih pravno – organizacijskih oblika. U njemu

8 Uvod

18. srpnja 2007. godine, navršilo se 30 godina od kada je

se, za razliku od prethodnih zakona, navode i neki novi načini

Hrvatska, unutar bivše države, donijela svoj prvi republički

i oblici rada osoba s invaliditetom, te potpore poslodavcima

Zakon o organizacijama udruženog rada za profesionalnu re-

koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (samozapošljavanje,

habilitaciju i zapošljavanje invalida (NN 29/77). Do tada ovo

ustanove za profesionalnu rehabilitaciju, radni centri, novčani

područje aktivnosti osoba s invaliditetom bilo je najvećim

poticaji i sl.). I što je najvažnije, osniva se u Fond Vlade Repub-

dijelom uređeno i regulirano pravilnicima koji su proizlazili

like Hrvatske za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje os-

iz Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Prije toga,

oba s invaliditetom, koji je od izuzetne važnosti za „provođenje

1974. godine Bosna i Hercegovina donosi Zakon o posebnim

politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i

organizacijama za stručno osposobljavanje i zapošljavanje

zapošljavanja osoba s invaliditetom, financiranje i sufinaciran-

invalidnih lica, a 1976. Slovenija Zakon o usposabljanju i za-

je ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i radnih centara,

poslovanju invalidnih oseb.

isplate novčanih poticaja“.

Međunarodni i nacionalni okvir

Početkom 2007. godine donosi se druga Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine (NN, 63/07). Navedene nacionalne

kodnevni život, a sukladno međunarodnim dokumentima, Republika Hrvatska je, člankom 57., stavak 2. Ustava Republike Hrvatske (NN, 56/90, 135/97, 8/98, 113/99, 124/00, 28/01) utvrdila da država posebnu skrb posvećuje zaštiti osoba s in-

strategije temelje se na sljedećim međunarodnim i domaćim dokumentima: Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006. – 2015. godina; Međunarodna konvencija o zaštiti

validitetom i njihovom uključivanju u društveni život.

prava i dostojanstva osoba s invaliditetom UN-a; Standardna

Slijedeći osnovno načelo posebne zaštite osoba s invalidite-

liditetom; Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

tom, spomenuta odredba, kao i neke druge odredbe Ustava Republike Hrvatske razrađene su i u brojnim drugim propisima, u različitoj mjeri i na različit način, ovisno o sustavu u kojem se ta zaštita ostvaruje. Imajući u vidu međunarodne dokumente i primjere njihove dobre prakse, Hrvatska je, na putu prema članstvu u Europskoj Uniji započela usklađivanje zakonskih propisa s europskim standardima, te promicanje aktivne politike prema osobama s invaliditetom, s naglaskom na njihovu integraciju u društvo ravnopravnih građana.

pravila UN-a o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaod 2006. do 2012. godine; Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom; Rezolucija Vijeća od 17. lipnja 1999. o jednakim mogućnostima zapošljavanja za osobe s invaliditetom (u NN, 63/07); Rezolucija Vijeća od 15. srpnja 2003. o promicanju zapošljavanja i socijalne integracije osoba s invaliditetom (u NN, 63/07);; Rezolucija Vijeća od 6. veljače 2003. - „Mogućnost pristupa“ (u NN, 63/07) – kojom se poboljšava uključivanje osoba s invaliditetom u društvo temeljeno na znanju; Rezolucija Vijeća od 5. svibnja 2003. o jednakim mogućnostima obrazovanja i izobrazbe za učenike i studente s invaliditetom (u NN,

novala je Povjerenstvo za osobe s invaliditetom (NN, 102/00,

63/07); te Rezolucija Vijeća od 6. svibnja 2003. o dostupnosti

6/01, 167/03, 23/04) kao savjetodavno i stručno tijelo čija je

kulturne infrastrukture i kulturnih aktivnosti osobama s inva-

zadaća davati prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja u

liditetom (u NN, 63/07).

vezi zaštite i rehabilitacije osoba s invaliditetom i njihovih

Slijedeći postavke navedenih dokumenata i strategija, te

obitelji, te koordinirati provođenje aktivnosti iz spomenutih područja na svim razinama.

U skladu s tim, Vlada Republike Hrvatske 2000. godine os-

uočavajući važnost jačanja uvjeta za integraciju osoba s invaliditetom u život lokalne zajednice, brojni gradovi donose vlastite

Također, 2003. godine usvojena je Nacionalna strategija jed-

strategije afirmativne politike prema osobama s invaliditetom

instvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006.

(Zagreb, Koprivnica, Kutina, Split, itd.).

godine (NN, 13/03) koja se temelji na Nacionalnom programu

S obzirom na potrebu uvođenja mjera antidiskriminacije,

za poboljšanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom koji je također usvojila Vlada Republike Hrvatske.

osnaživanja jednakopravnog položaja osoba s invaliditetom, promicanja i osiguravanja prava osoba s invaliditetom, a

Uvod

S ciljem jačanja uključivanja osoba s invaliditetom u sva-

rukovodeći se postojećim međunarodnim aktima, Hrvatski sabor je donio i Deklaraciju o pravima osoba s invaliditetom

Analiza aktualne situacije

(NN, 47/05) kojom se, između ostalog, definira pojam osobe s invaliditetom, zabrana diskriminacije, te promicanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Brojčani pokazatelji

No, najveći je pomak vjerojatno učinjen donošenjem Zakona

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je

o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

oko 10% svjetske populacije zahvaćeno nekim oštećenjem

i fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s

zdravlja koje za posljedicu ima neku vrstu invaliditeta, te da

invaliditetom, koja je usvojena u New Yorku na Generalnoj

postoji tendencija rasta navedenog postotka (WHO, 1980;

skupštini Ujedinjenih naroda 13. listopada 2006. godine, a

prema Rački, 1997).

Republika Hrvatska ju je potpisala već 30. ožujka 2007. godine. Time se obvezala da će, po njezinom stupanju na snagu (što je realizirano 3. svibnja 2008., temeljem 20 ratifikacija), preuzeti sve obveze iz Konvencije. U području zapošljavanja

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj je bilo 429.421 osoba s invaliditetom, što čini 9,7% ukupnog stanovništva (www.dzs.hr).

i rada to znači pravo na rad osobama s invaliditetom na pot-

Međutim, činjenica je da danas u Hrvatskoj ne postoje cjeloviti

puno ravnopravnoj osnovi s drugima.

podaci o strukturi osoba s invaliditetom po različitim kriterijima

Osim toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, kao koordinator predpristupnih aktivnosti suradnje Republike Hrvatske s Europskom unijom u području socijalnog uključivanja, izradilo je Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju (Joint Inclusion Memorandum – JIM) koji

klasifikacije, već samo podaci o broju osoba s invaliditetom koje u pojedinim sustavima ostvaruju neka prava. Temeljem samo tih podataka ne može se dobiti cjeloviti uvid u ovu problematiku. Međutim, u zadnje dvije godine učinjeni su znatni pomaci u pogledu uspostave baze podataka o osobama s invaliditetom.

10 Uvod

je potpisan u ožujku 2007. godine. Izazovi i prioriteti koji

Populacija osoba s invaliditetom veoma je heterogena s

se navode u zaključku dokumenta, podloga su za izradu

obzirom na uzroke i stupanj invaliditeta te životnu dob. Najviše

akcijskih planova koje će Republika Hrvatska provoditi u

je osoba s invaliditetom u starijoj životnoj dobi. Međutim, ono

sljedećem razdoblju a Ministarstvo rada, gospodarstva i

po čemu se Hrvatska razlikuje od zemalja Europske Unije jeste

poduzetništva pripremilo je dokument Zajednička procjena

znatno veći udio osoba s invaliditetom u tzv. radnom kontin-

prioriteta Hrvatske u zapošljavanju (Joint Assessment of Em-

gentu stanovništva (između 15. i 64. godine).

ployment Policy Priorities – JAP) koji navodi prioritetne mjere

Sukladno popisu stanovništva, dobna struktura osoba s inva-

u području zapošljavanja.

liditetom je sljedeća (www.dzs.hr).

Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje

Tablica A: Dobna struktura osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

Profesionalna rehabilitacija sastavni je dio procesa rehaDobna struktura osoba s invaliditetom

bilitacije osoba s invaliditetom koja ima za cilj omogućiti

Broj osoba u pojedinoj dobnoj kategoriji

do 14 godina

6 737

0,8

15 do 24 godine

9 692

1,6

25 do 44 godina

78 137

6,3

a zapravo je samo jedan od aspekata cjelovitog rehabilit-

45 do 64 godina

185 428

16,5

acijskog procesa koje čine još i pravni, biološki, ekonomski,

65 i više godina

148 170

20,4

medicinski, sociološki, psihološki, edukacijski i tehnološki

1 257

0,2

aspekt (Kovačević, Stančić, Mejovšek, 1988).

9,7

Iako se primarno odnosi na profesionalni aspekt, profesion-

Nepoznato Ukupno

429 421

(u ukupnom stanovništvu)

osobama s invaliditetom što je moguće potpuniju radnu i socijalnu integraciju u društvo. Autor Rački (1997) napominje da neki ovaj termin smatraju neprikladnim jer govori o osposobljavanju za produktivni rad kao o zasebnoj rehabilitaciji,

alna rehabilitacija nema za cilj isključivo osposobljavanje osobe s invaliditetom za rad, već u sebi sadrži i radno-socijalnu, kao i širu integraciju osobe s invaliditetom za što samostalnije i uspješnije uključivanje u život i rad.

bama s invaliditetom, 2001. godine donesen je Zakon o

Sustav profesionalne rehabilitacije sastoji se od tri sukcesivne

Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN, 64/01).

komponente: profesionalnog usmjeravanja, osposobljavanja

Provođenjem ovog Zakona, Hrvatski zavod za javno zdravst-

za produktivni rad i zapošljavanja:

liditetom koja se kontinuirano prati i ažurira. Registar osoba s invaliditetom omogućava i olakšava planiranje politike, kreiranje odgovarajućih programa u korist osoba s invaliditetom, te planiranje potrebnih sredstava. Do 1. svibnja 2007. godine u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom pristiglo je više od 700 000 nalaza i rješenja za 475 931 osobu s invaliditetom.

- Profesionalno usmjeravanje je skup različitih aktivnosti koje pojedincima omogućuju identificiranje vlastitih mogućnosti, kompetencija i interesa u različitoj životnoj dobi, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju, te upravljali osobnom profesionalnom karijerom (Rezolucija o profesionalnom usmjeravanju, Vijeće ministara EU, svibanj 2004). Profesionalno usmjeravanje uključuje postupke profesionalnog informiranja i

vo radi na uspostavljanju baze podataka o osobama s inva-

Uvod

U cilju prikupljanja što egzaktnijeg broja podataka o oso-

savjetovanja, uz provjeru psihofizičkog odnosno zdravst-

negativno ocjenjuju i to najčešće dovodi do prekida njiho-

venog statusa korisnika. Može se provoditi individualno

vog školovanja. Loši prostorni i materijalni uvjeti mnogih

ili grupno, ovisno o svrsi, ali i mogućnostima i potrebama

škola, neprilagođenost prostora, neujednačena raspros-

svakog pojedinog korisnika. Profesionalno usmjeravanje

tranjenost mreža ustanova, nedostatna i neodgovarajuća

nezaposlenih osoba s invaliditetom provodi se primjenom

oprema i nedostatak udžbenika primjerenih potrebama

individualiziranog holističkog pristupa (www.hzz.hr).

osoba s različitim vrstama teškoća, također su značajne

- Osposobljavanje za produktivni rad osoba s invaliditetom odnosi se na profesionalno i radno osposobljavanje. Profesionalno osposobljavanje ostvaruje se u redovnim srednjim školama ili posebnim ustanovama po individualiziranim, prilagođenim ili posebnim programima, dok se radno osposobljavanje provodi u posebnim

prepreke primjerenom osposobljavanju osoba s invaliditetom za rad. Osim toga, postavlja se i pitanje kvalitete radnog osposobljavanja osoba s težim stupnjem invaliditeta, koje ne mogu steći niti najnižu razinu stručne spreme. Njihovo je radno osposobljavanje danas uglavnom svedeno na “radnu okupaciju” ili “radnu terapiju”.

12 Uvod

osnovnoškolskim ustanovama prosvjete, zdravstva i so-

- Zapošljavanje osoba s invaliditetom ključna je komponenta

cijalne skrbi. Zakonskim i provedbenim propisima ovo

profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom. Tijekom

područje je kvalitetno regulirano, no postoji niz praktičnih

2007. godine prosječan broj nezaposlenih osoba iznosio

problema. Ovdje će biti navedeni samo neki: programi

je 264.448, što znači smanjenje od 9,3% u usporedbi s pre-

srednjoškolskog obrazovanja nisu dovoljno usklađeni

thodnom godinom. Postotno smanjenje nezaposlenosti

s potrebama tržišta rada; učenici s teškoćama u razvoju

bilo je veće u muškaraca, nego u žena, te se stoga smanjio i

školuju se za zanimanja koja jednim dijelom gotovo da i

udio muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih. Prosječan

ne egzistiraju ili za zanimanja koja su niskoakumulativna;

broj nezaposlenih se smanjio u svim dobnim skupinama,

nastavnici i stručni suradnici nedovoljno su educirani za

osim u najstarijoj koja obuhvaća osobe od 50 i više godina.

rad s djecom s teškoćama u razvoju, nedovoljan je broj

Nadalje, zabilježeno je smanjenje prosječnog broja neza-

stručnih suradnika rehabilitatora zaposlenih u školama

poslenih svih obrazovnih skupina, ali je najveće smanjenje

(na 88 integriranih učenika dolazi prosječno 1 stručni

bilo u skupini osoba sa srednjom školom u trajanju do tri

suradnik; prema Ljubić, Kiš-Glavaš, 2002), a uz to su često

godine. Nezaposlenost je smanjena u svim županijama,

zaposleni stručni suradnici neodgovarajućeg usmjerenja

ali su postojale značajne regionalne razlike. Među eviden-

(logopedi ili socijalni pedagozi). Također, niti ostali učenici

tiranim nezaposlenim osobama krajem 2007. godine, njih

nisu kvalitetno pripremljeni za zajedničko školovanje s

58,6% čekalo je na posao dulje od 1 godine, a uočeno je da

učenicima s teškoćama u razvoju. Postupak utvrđivanja

trajanje nezaposlenosti opada s povećanjem razine obra-

psihofizičkog statusa učenika tijekom školovanja provodi

zovanosti. za zapošljavanje (Godišnjak 2007. Hrvatskog

se rijetko, učenici se često nekoliko godina uzastopno

zavoda za zapošljavanje, Zagreb, travanj 2008.).

Početkom 2008. godine, stopa registrirane nezaposlenosti

Od rada osoba s invaliditetom brojne su koristi za društvo u

iznosila je 15,1%. Premda se broj nezaposlenih osoba ti-

cjelini, no najveća je svakako ekonomska isplativost. Nema

jekom posljednjih godina smanjuje, u evidenciji nezapos-

tako bogate države, koja bi se mogla odreći materijalnog do-

lenih (www.hzz.hr) nalaze se skupine koje karakterizira

prinosa kojeg svojim radom stvaraju osobe s invaliditetom.

otežan pristup otvorenom tržištu rada. Osobe s invaliditetom

Stoga je cilj da osobe s invaliditetom postanu stvaratelji, a

upravo su jedna od skupina koje teže pronalaze posao na

ne isključivo korisnici sredstva državnog proračuna (Rački,

tržištu rada. Ukupan broj registriranih osoba s invaliditetom

1997). Osim toga, zapošljavanjem koje rezultira stjecanjem

u evidenciji HZZ-a, u prosincu 2007. godine iznosi 5703, što

prihoda smanjuju se socijalni i drugi izdaci, potrebni za osig-

čini 2,2% sveukupne populacije nezaposlenih registriranih u

uravanje egzistencija u slučaju nezaposlenosti, odnosno za

evidenciji HZZ – a.

zadovoljavanje drugih potreba. Manji su izdaci i za zdravstv-

- Suficitarnost stečenih zvanja (npr. zvanja iz područja tekstilne i grafičke struke, odnosno ostala zvanja koja se slabije traže na tržištu rada); - Niža formalna razina obrazovanja u odnosu na ostatak populacije. U evidenciji HZZ je u prosincu 2007. godine evidentirano 21% osoba s invaliditetom bez i sa završenom osnovnom školom, te 65,3% osoba s invaliditetom sa završenom srednjom školom u trajanju od 3 godine; - Nedostatak radnog iskustva: 44,6% registriranih u HZZ nema radnog iskustva; - Dugotrajna nezaposlenost: 76,9% osoba s invaliditetom u evidenciji nezaposlenih duže je od 1 godine.

Rad osobama s invaliditetom, kao i svim drugim osobama donosi brojne koristi, među ostalima: - zaposlene osobe s invaliditetom imaju bolju sliku o sebi i više samopoštovanja i samopouzdanja u odnosu na nezaposlene; - društveno su aktivnije; - prilagodljivije su na promjene; - općenito su kompetentnije u svakodnevnom osobnom životu (obitelj, brak, aktivnosti provođenja slobodnog vremena); - ekonomski su superiornije i neovisnije o socijalnim da-

sljedeći:

enu i druge oblike skrbi.

vanjima; - rezultati istraživanja (Wehman, Kregel, 1998) govore o

Pravo na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je

tome da su zaposlene osobe s invaliditetom (i to i one s

od temeljnih ljudskih prava i onemogućavanje realizacije

većim teškoćama) generalno visoko zadovoljne svojim

toga prava, svakako je kršenje ljudskih prava i diskriminacija

poslom, te da izvješćuju o pozitivnim odnosima sa svojim

(Vijeće Europe, 2003).

kolegama i nadređenima.

Uvod

Indikatori otežanog zapošljavanju osoba s invaliditetom su

Negativan stav društva prema osobama s invaliditetom

mjere, društvo u cjelini mora učiniti dodatne napore kako bi se

najveća je zapreka njihovom zapošljavanju (Rački, 1997).

povećale mogućnosti uključivanja osoba s invaliditetom u svijet

Većina istraživanja pokazuje da se, kada se govori o stavovima

rada (Kiš-Glavaš, Sokač, 2005., Kiš-Glavaš, Sokač, 2006., Kiš-Glavaš,

poslodavaca prema zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom,

Sokač, 2006a, Kiš-Glavaš, 2006).

zapravo najčešće radi o predrasudama. Pokazuje se da je rad osoba s invaliditetom iz primjera dobre prakse najbolji način prevladavanja stereotipa i predrasuda te put prema stvaranju pozitivnih stavova.

Nezaposlene osobe s invaliditetom također su svjesne problematike njihovog otežanog zapošljavanja na tržištu rada o čemu svjedoče rezultati istraživanja o poštivanju prava osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu. Istraživanja su pro-

Naime, istraživanja pokazuju kako pozitivni stavovi posloda-

vedena tijekom 2001. i 2005. godine kroz primjenu stan-

vaca prema zapošljavanju osoba s invaliditetom nisu nužno

dardnog međunarodnog instrumenta za praćenje primjene

posljedica trenutnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, već

Standardnih pravila UN-a u svakodnevnom životu. Rezul-

su značajno povezani s prijašnjim iskustvom poslodavaca s

tati govore da osobe s invaliditetom, među nizom različitih

osobama s invaliditetom koje utječe na razvijanje pozitivnijih

pravila, najlošijom procjenjuju upravo implementaciju

stavova. Skoro 40% poslodavaca navode dosadašnja iskustva sa

pravila „zapošljavanje“ (Majsec Sobota, Pintač, Rašeta, Bakula

zaposlenim osobama s invaliditetom razlogom zapošljavanja

– Anđelić, 200;, Šostar, Bakula - Anđelić, Majsec Sobota, 2006).

osoba s invaliditetom (Uršič, 2003). Prema istraživanju koje je nedavno provedeno u Hrvatskoj (u Primorsko-goranskoj županiji) pokazalo se da poslodavci koji su imali iskustava s osobama s kroničnim bolestima, slijepim i slabovidnim osobama i gluhim i nagluhim osobama kao radnicima, percipiraju manje

Dakle, jasno je da zapošljavanje osoba s invaliditetom ovisi o poslodavcima, ali i o samim osobama s invaliditetom i njihovoj spremnosti i upornosti da iskoriste prilike i poduzmu aktivnosti koje vode prema zapošljavanju.

teškoća pri zapošljavanju ovih osoba, u odnosu na poslodavce

Uloga države je da osobama s invaliditetom omogući

bez takvog iskustva (Skočić Mihić, 2004).

školovanje i druge oblike profesionalnog i radnog ospo-

Tijekom 2003/04. provedeno je istraživanje stavova posloda14

vaca o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Istraživanje su proveli Hrvatski zavod za zapošljavanje i Edukacijsko - rehabilitacijski

Uvod

fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Uključeno je bilo više od 1000 poslodavaca s otvorenog tržišta rada i 500 poslodavaca – obveznika kvotnog sustava. Rezultati istraživanja ukazali su na činjenicu da, uz svu postojeću zakonsku regulativu i poticajne

sobljavanja, da novčano potiče njihovo zapošljavanje, a u prihvatljivoj mjeri i da obvezuje poslodavce na njihovo zapošljavanje. Važan je svakako i doprinos stručnjaka: prosvjetnih radnika, rehabilitatora, psihologa, liječnika, stručnjaka za profesionalno usmjeravanje, socijalnih radnika i ostalih, te naravno, nevladinog sektora, prije svega udruga osoba s invaliditetom. Međutim, za poboljšanje postojećeg stanja najvažnije je upravo njihovo koordinirano djelovanje.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

zapošljavanje osoba s invaliditetom. Formiranje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (www.fond.hr), kojem je osnivač Vlada Republike Hrvatske,

Područje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s

temeljem odredbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i

invaliditetom definirano je i preciznije regulirano Zakonom o

zapošljavanju osoba s invaliditetom, jedna je od najvećih no-

profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invalidite-

vosti koju je taj Zakon donio. Osnivanjem ovog Fonda (NN,

tom (NN,143/02, 33/05). Temeljni cilj ovog Zakona je, između

116/03, 48/04) počinje sustavna i trajna skrb države za bolju

ostalog, stvaranje mogućnosti intenzivnijeg uključivanja

profesionalnu rehabilitaciju i sustavnije zapošljavanje osoba s

osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada, mada je

invaliditetom, što dugoročno znači prenamjenu dijela sredsta-

također činjenica da će za dio osoba s invaliditetom biti

va namijenjenih za njihovu pasivnu zaštitu u sredstva aktivne

potrebne i zaštitne radionice, koje su kao i radni centri, također

zaštite, s višestrukim učincima te prenamjene.

u javnom sektoru. Predviđena novčana kazna za nepoštivanje ovog dijela Zakona vrlo je mala, tako reći simbolična, čime je još više umanjena mogućnost da se uvođenjem „kvotnog sustava“ značajnije poveća broj zaposlenih osoba s invaliditetom, a što je bila namjera zakonodavca. Naime, u situaciji kada vrlo mali broj poslodavaca ima iskustva s osobama s invaliditetom kao radnicima (samo 25,9% poslodavaca; prema Kiš-Glavaš, Sokač, 2005), ovakva „prisilna“ mjera, više je nego dobrodošla. Uz pomoć ove mjere ipak se može povećati upoznavanje poslodavaca s mogućnostima osoba s invaliditetom, a osobama s invaliditetom pružiti šansa. Ako je iskoriste na pravi način i dokažu se kao kvalitetna radna snaga, mogli bi otvoriti put zapošljavanju sve većeg broja osoba s invaliditetom.

Člankom 4. Uredbe o osnivanju Fonda definirane su zadaće Fonda. Neke od njih su: provođenje politike razvoja i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, isplata novčanih poticaja (Odluka o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, NN, 141/05, 72/07 i 8/08), sufinanciranje razvoja postojećih programa, uvođenje novih tehnologija i programa namijenjenih zapošljavanju osoba s invaliditetom, sufinanciranje programa za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom itd. Velika je novost što je isplata jednog dijela ovih poticaja kontinuiranog karaktera – tijekom radnog vijeka osobe s invaliditetom, uz obvezu stalnog praćenja i bilježenja promjena, na bolje ili lošije. Radi se o naknadi razlike zbog smanjenog

zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali samo za poslodavce

radnog učinka, te sufinanciranju troškova asistenta osobe s invaliditetom u tijeku rada. Ovo zadnje po prvi puta je uveo

Temeljno opredjeljenje Zakona je uvažavanje, a ne zane-

upravo Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju

marivanje zakonitosti tržišta rada, iskazano u osiguranju

osoba s invaliditetom (NN,143/02, 33/05). Važno je također reći

olakšica kao sredstvu većeg zapošljavanja osoba s invalidite-

da su sadašnja sredstva koja Fond dodjeljuje za prilagodbu

tom. Ostvarivanje tih ciljeva Zakona nije moguće bez postojan-

radnog mjesta i uvjeta rada bitno veća u odnosu na prethodno

ja i redovitog djelovanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i

razdoblje.

Uvod

predviđene spomenutim Zakonom. Uvedena je i obveza

Rad u radnom centru potpuno je novi oblik radnog angažiranja

odgovornih na svim razinama, uvažavajući specifičnosti i

osoba s invaliditetom, također reguliran sadašnjim Zakonom.

potrebe pojedinih ciljnih skupina. Temeljem spomenu-

Ovaj institut Europa poznaje već niz godina kao „employment

tog akcijskog plana zapošljavanja, svake godine donosi se

in a center of assistance by working“. Osobe s invaliditetom,

Godišnji plan poticanja zapošljavanja koji uključuje mjere i

obuhvaćene radom u radnom centru, nalaze se između radne

aktivnosti obrazovanja i poticanja zapošljavanja, te uvjete i

okupacije (regulirane Zakonom o socijalnoj skrbi, 2006 –

kriterije provedbe aktivnosti, sukladno značajkama ciljnih sk-

pročišćeni tekst) i radnog odnosa pod posebnim, odnosno

upina, te njihovom položaju na tržištu rada (www.hzz.hr).

općim uvjetima. Radi se o radno – socijalnom treningu za teže zapošljive osobe s invaliditetom te osobe s invaliditetom koje bi imale poteškoća u održavanju zaposlenja u zaštitnoj radionici, odnosno pod općom uvjetima. Zakonodavac se u ovom slučaju u području zapošljavanja osoba s invaliditetom vodio principom protočnosti iz jednog sustava u drugi, naravno, u slučajevima kada je to u skladu s preostalim radnim sposobnostima osobe s invaliditetom i njenim radnim rezultatima. Sukladno smjernicama Europske strategije zapošljavanja, u prosincu 2004. godine, usvojen je Nacionalni akcijski plan zapošljavanja Republike Hrvatske od 2005. – 2008. godine (www.hzz. hr). Navedenim Planom predviđene su i odgovarajuće mjere za rad s osobama s invaliditetom u pogledu njihove pripreme i zapošljavanja na otvorenom tržištu rada. Kao izrazito poželjne mjere Plana predložene su: ublažavanje uvjeta za uključivanje

Nadalje, jednake mogućnosti u području osposobljavanja, zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom osigurane su Zakonom o radu (NN, 82/01), posebice člancima 2 – 6 kojima su zabranjeni svi oblici diskriminacije u odnosu na zapošljavanje, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata za obavljanje određenog posla, zatim napredovanje u poslu, pristup stručnom osposobljavanju, usavršavanju, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji te uvjete zaposlenja i rada. Jednak tretman za osobe s invaliditetom prilikom pripreme za zapošljavanje i posredovanja pri zapošljavanju osiguran je i usvajanjem i primjenom Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, 32/02, 86/02, 114/03) i Pravilnikom o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad (NN, 96/02).

16 Uvod

osoba s invaliditetom u mjere aktivne politike zapošljavanja,

Unatoč brojnim zakonskim propisima koji reguliraju ovu

pružanje pomoći u svladavanju prepreka u komunikaciji i kre-

problematiku, njihova provedba u praksi pokazuje da poje-

tanju osobama s invaliditetom, revidiranje sustava obrazovanja

dina zakonska rješenja ne potiču zapošljavanje osoba s inva-

i rehabilitacije mladih osoba s invaliditetom te poboljšanje sus-

liditetom već zapravo potiču razvoj tzv. „rentnih tendencija“.

tava profesionalne rehabilitacije odraslih osoba s invaliditetom.

Jedan od najzornijih primjera je da osobe s invaliditetom,

Nacionalni akcijski plan zapošljavanja od 2005. – 2008. godine, kroz izrađene mjere uključuje sve relevantne aktere obrazovanja i zapošljavanja, te time naglašava činjenicu da se problematika zapošljavanja ne može rješavati u okviru jednog resora već je nužno koordinirano, sinergijsko djelovanje

koje su ostvarile pravo na osobnu invalidninu temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (Zakon o socijalnoj skrbi, 2006 – pročišćeni tekst)) i Pravilnika o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN, 64/02), trajno na nju gube pravo ukoliko se zaposle. Također, nezaposlenom

pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, 32/02, 86/02, 114/03) smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u

Tablica B: Broj zaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u razdoblju od 2002. do 2007.godine

dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu i ne ostvaruje mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne

Godina

djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o

Broj zaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije HZZ

porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane

2002.

1239

naknade utvrđene člankom 35. ovoga Zakona. Dakle, prema

2003.

954

članku 11. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pra-

2004.

1065

vima za vrijeme nezaposlenosti (NN, 32/02), osoba s inva-

2005.

1034

liditetom, ako stekne pravo na osobnu invalidninu ili neko

2006.

1211

2007.

1423

drugo primanje, tj. ostvari mjesečni prihod u iznosu većem od najvišeg iznosa novčane naknade utvrđene člankom 35. navedenog Zakona, briše se iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i više nije u mogućnosti stjecati prava po osnovu nezaposlenosti. Stoga nije iznenađujuće da osobe s invaliditetom ne žele riskirati da zbog, često privremenog

i zapošljavanja osoba s invaliditetom, kako na nacionalnoj, tako i na regionalnim i lokalnim razinama.

zaposlenja izgube pravo na, iako najčešće minimalna, ali ipak

Dakle, da bi se proces zapošljavanja osoba s invaliditetom un-

stalna financijska primanja po drugim osnovama.

aprijedio i ubrzao, potrebno je dodatno osmisliti angažiranje

i rada osoba s invaliditetom, što je vidljivo i iz broja zaposlenih osoba s invaliditetom posljednjih nekoliko godina. Ipak, potrebno je realizirati još čitav niz aktivnosti kojima bi se izjednačile mogućnosti osoba s invaliditetom s ostalim potencijalnim zaposlenicima na tržištu rada. Prije svega to su aktivnosti koje predstavljaju kompenzacijske mjere, odnosno mjere pozitivne diskriminacije i među samim podskupinama

radom kroz institut potpomognutog zapošljavanja (supported employment) teže zapošljivih skupina osoba s invaliditetom (primjerice osoba s intelektualnim teškoćama i slijepih i slabovidnih koje poslodavci smatraju najnepoželjnijom radnom snagom; prema Kiš-Glavaš, Sokač, 2006). 17

Čini se da je posljednjih godina unaprijeđen proces zapošljavanja

Istovremeno, treba ozbiljno poraditi na podizanju razine svijesti o potrebi zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i spoznaje o njihovim radnim i socijalnim vrijednostima.

osoba s invaliditetom u području zapošljavanja i rada, zatim

Ovo svakako podrazumijeva i edukaciju sveukupnog nastavni-

one s područja profesionalnog osposobljavanja ovih osoba,

čkog osoblja u izradi individualiziranih prilagođenih edu-

formiranja potpunih timova stručnjaka, predstavnika svih

kacijskih programa, kreiranje posebnih programa, izradu i

relevantnih partnera u području profesionalne rehabilitacije

unapređivanje programa za realizaciju radno-socijalne inte-

Uvod

osobom u smislu Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i

gracije osoba s invaliditetom, izradu i realizaciju tzv. tranzicijskih programa za osobe s invaliditetom koje su dugotrajno

Najizraženije prepreke

nezaposlene, izradu i izdavanje udžbenika, ustrojavanje mreže škola, zapošljavanje rehabilitatora – stručnih suradnika u redovnim srednjim školama i pučkim otvorenim učilištima, permanentno usavršavanje savjetnika za zapošljavanje osoba s invaliditetom i savjetnika za profesionalno usmjeravanje pri HZZ-u, osnaživanje i edukaciju nevladinog sektora, prevladavanje prostornih prepreka, senzibilizaciju socijalne okoline za

Uz nedovoljnu, ponekad neprimjerenu i nekoordiniranu primjenu zakonskih odredbi u praksi, neke od najznačajnijih prepreka pune radne i radno-socijalne uključenosti osoba s invaliditetom su: - Nije u potpunosti poznat broj i struktura nezaposlenih osoba

integrirano obrazovanje i zapošljavanje i slično.

s invaliditetom. Dio podataka moguće je prikupiti putem

Potrebno je što je moguće više koristiti i “alternativne ob-

evidencijama udruga osoba s invaliditetom. Također, nije

like edukacije” za osobe s invaliditetom, npr. obrazovanje na daljinu, konzultativno-instruktivno izvođenje nastave, dopisno-konzultativno, multimedijsko, kao i različite oblike stručnog usavršavanja putem seminara i tečajeva.

evidencija osoba s invaliditetom pri HZZ-u, a dio prema poznata razina motiviranosti i interesa osoba s invaliditetom za zapošljavanje, njihove snage i slabosti, te profesionalne potrebe, kao što nije provedena radna dijagnostika profesionalnih i radno-socijalnih kompetencija spomenutih

Također, kvalitetna afirmativna medijska kampanja o spo-

osoba. Ove bi informacije omogućile planiranje i provođenje

sobnostima i mogućnostima osoba s invaliditetom, pozi-

potrebnih aktivnosti za podizanje većeg stupnja zapošljivosti

tivnim primjerima iz prakse, ali i poticajnim mjerama pri

osoba s invaliditetom.

njihovom zapošljavanju usmjerena široj javnosti i posebice potencijalnim poslodavcima, predstavlja nezaobilazni element realizacije radne uloge osoba s invaliditetom kao prava i potrebe svakog odraslog ljudskog bića.

- Područje radne dijagnostike je prilično zanemareno, stoga je vrlo teško procijeniti trenutne psihofizičke mogućnosti svakog pojedinog kandidata za konkretno radno mjesto. Savjetnici za profesionalno usmjeravanje pri područnim

18 Uvod

Osim toga, potrebno je i dalje provoditi znanstvena istraživanja

uredima HZZ-a provode utvrđivanje psihofizičkog sta-

usmjerena na sve sudionike procesa profesionalne rehabilitaci-

tusa kandidata za obrazovanje ili zapošljavanje, u surad-

je – osobe s invaliditetom, instruktivno - nastavničko osoblje,

nji s liječnicima specijalistima medicine rada, a u skladu s

potencijalne poslodavce kako bismo dobili realne smjernice

postavljenim psihofizičkim zahtjevima konkretnog obra-

za realizaciju politika, strategija i programa.

zovnog programa odnosno radnog mjesta. Međutim,

kada se radi o osobama s invaliditetom, uzimajući u obzir

području zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom. Stoga bi

prosječnu obrazovnu strukturu (najčešće osobe bez zani-

razvoj ovakvih specifičnih znanja i vještina omogućio daljnje

manja ili strukovnih zanimanja), vrijeme trajanja nezapos-

podizanje razine kvalitete usluge prema poslodavcima, ali i

lenosti te nedostatak radnog iskustva, potrebna je radna

nezaposlenim osobama s invaliditetom. - Osim što, kako je već rečeno, potencijalni poslodavci imaju niz predrasuda prema zapošljavanju i radu osoba

- Senzibiliziranost društva u cjelini za potrebe osoba s invalid-

s invaliditetom zbog nedovoljnog poznavanja njihovih

itetom je relativno niska, iako pokazuje tendenciju rasta u

profesionalnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti,

zadnjem desetljeću. Međutim, istraživanja svjedoče o rela-

kao i poticajnih mjera pri njihovom zapošljavanju, često

tivno slaboj informiranosti poslodavaca o radnim i osobnim

komplicirana administrativna procedura realizacije ben-

potencijalima osoba s invaliditetom. U cilju jačanja inte-

eficija pri zapošljavanju osoba s invaliditetom poslo-

gracije osoba s invaliditetom u svijet rada potrebno je uložiti

davce demotivira u njihovoj mogućoj namjeri da zaposle

dodatne napore u suradnju s potencijalnim poslodavcima

osobe s invaliditetom. Promjena navedenih negativnih

po pitanjima njihove senzibilizacije s obzirom na zahtjeve

stavova i bolja informiranost poslodavaca, kao i pomoć

budućeg radnog mjesta osoba s invaliditetom, pripreme

pri realizaciji beneficija za zapošljavanje osoba s inva-

poslodavaca za kreiranje uvjeta pozitivnog ozračja za no-

liditetom, povećala bi šanse osobama s invaliditetom za

vozaposlene osobe s invaliditetom u radnoj sredini te us-

zapošljavanje i zadržavanje zaposlenja.

postavljanje odgovarajućeg odnosa s novim zaposlenikom s invaliditetom, adekvatne prilagodbe radnog mjesta kako bi se potencijali osobe s invaliditetom ostvarili u što većoj mjeri, te informiranju poslodavaca o beneficijama pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, kao i podršci i praćenju. Savjetnici za zapošljavanje provode neke od navedenih aktivnosti. Provedba ovih aktivnosti temelji se na znanjima i vještinama koje su stečene kroz edukacije i prethodno radno iskustvo, ali nisu dostatna za intenzivniju suradnju s poslodavcima u

- Socijalno okruženje, od lokalne do nacionalne razine, također nije u dovoljnoj mjeri senzibilizirano za potrebe osoba s invaliditetom da bi pokretalo promjene u integraciji navedene skupine u širu i užu društvenu zajednicu. Stoga još uvijek nisu dovoljne postojeće inicijative lokalne zajednice koje uključuju kreiranje i financiranje programa obrazovanja, rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz surad-

retnom radnom mjestu.

nju s relevantnim dionicima na lokalnoj razini. Uvod

dijagnostika odnosno provjera znanja i vještina na konk-

Uvod

Cilj projekta

Prema mogućim rješenjima

Cilj projekta

Prema mogućim rješenjima Uvidi koji su dobiveni tijekom projekta Pravo na život u za-

Navedene ciljne skupine, neposredni nosioci aktivnosti, te

jednici: socijalno uključivanje i osobe s invaliditetom mogu

partneri u zapošljavanju osoba s invaliditetom, svoju ulogu u

doprinijeti u razvijanju rješenja na izazove koji se javljaju pri

spomenutom procesu mogu uspješno realizirati samo ako su

zapošljavanju osoba s invaliditetom. Osnovni je cilj projekta

međusobno kvalitetno koordinirani.

povećanje broja zaposlenih osoba s invaliditetom, odnosno doprinos socijalnom uključivanju osoba s invaliditetom kroz provedbu niza aktivnosti koje imaju za cilj potporu njihovoj integraciji u svijet rada, a usmjerene su neposrednim sudionicima zapošljavanja osoba s invaliditetom:

Kroz provođenje znanstvenog istraživanja nastoji se: - Utvrditi očekivanja osoba s invaliditetom za ulazak u svijet rada i usporediti ih s očekivanjima poslodavaca; - Definirati aktivnosti koje je moguće poduzeti da bi se spomenuta očekivanja mogla ispuniti što će rezultirati općim

tom na tržištu rada; - savjetnicima za zapošljavanje osoba s invaliditetom i savjetnicima za profesionalno usmjeravanje - predstavnicima lokalnih zajednica - ostalim stručnjacima u području rada sa osobama s invaliditetom.

Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i ostalim relevantnim akterima profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom; - Izraditi preporuke – definirati individualne planove zapošljavanja za 100 osoba s invaliditetom;

- potencijalnim i aktualnim poslodavcima osoba s invalidite-

uputama savjetnicima za zapošljavanje, poslodavcima,

- Identificirati podskupine osoba s invaliditetom s obzirom na kriterijske varijable/značajke ispitanika te preporučiti generalne smjernice djelovanja – aktivnosti za poboljšanje njihove zapošljivosti.

Cilj projekta

- osobama s invaliditetom i udrugama osoba s invaliditetom;

U užem fokusu ovog projekta je 100 osoba s invaliditetom, motiviranih za zapošljavanje. Ishodi procesa profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja u koje su uključeni, procjenjivat će se kroz trogodišnje razdoblje. Rezultati istraživanja doprinijet će pripremi konkretnih smjernica za budući razvoj sustava profesionalne rehabilitacije, što je bila jedna od mjera Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, a dijelom je i Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015.

24 Cilj projekta

Metodologija istra탑ivanja

Metodologija istraživanja Mjerni instrument

pokrivaju područje procjene odnosno samoprocjene nekih osobnih i društvenih vrijednosti. Upitnik se u cijelosti nalazi u prilogu ove publikacije.

Za potrebe ovog istraživanja kreiran je za poseban upitnik1. Izvršena je i raspodjela pitanja prema srodnosti ispitivanih varijabli. Upitnik je doživio tek minimalne izmjene u odnosu na verziju upotrijebljenu u pilot istraživanju, a uzorku je, temeljem prijedloga HZZ-a, dodana još jedna kategorija –

Uzorak ispitanika

osobe s težim kroničnim bolestima. Naravno, tu se ne radi

lemima zapošljavanja osoba s invaliditetom, iz pragmatičnih je razloga uvrštena i ova kategorija.

Kriteriji za izbor ispitanika izrađeni su temeljem statističkih podataka o nezaposlenim osobama s invaliditetom evidentiranima u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na dan 31. prosinca 2006. godine (istraživanje je započeto u 2007.

Konačna verzija upitnika sastoji se od 39 pitanja od kojih je

godini). Mada se radi o prigodnom uzorku, rukovodili smo

6 pitanja otvorenog tipa, a ostala nude moguće odgovore,

se omjerom pojedinih podskupina osoba s invaliditetom

pri čemu ispitanici biraju jedan ili više ponuđenih odgovora.

u ukupnoj populaciji nezaposlenih. Anketiranje su pro-

Od ukupno 39 varijabli, 18 je općih koje opisuju značajke

vodili savjetnici za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za

ispitanika, 17 kojima se izražavaju njihova mišljenja odnos-

zapošljavanje i članovi Hrvatskog saveza udruga tjelesnih

no stavovi o temama vezanim uz zapošljavanje te 4 koje

invalida.

1 Kreiranje Upitnika o zapošljavanju osoba s invaliditetom temeljilo se na uvidu članova znanstvenog tima u aktualnu problematiku osoba s invalidite-

tom, te je izrađeno, nadopunjeno i ažurirano nekoliko verzija upitnika dok nije usuglašena konačna verzija temeljem rezultata i elaboriranja iskustava stečenih u pilot istraživanju izvršenom na prigodnom uzorku od 61 osobe s invaliditetom s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije.

su problemi njihovog zapošljavanja često vrlo slični prob-

Metodologija istraživanja

o tipičnoj kategoriji osoba s invaliditetom, ali s obzirom da

Značajke uzorka ispitanika su sljedeće: Slika 1, Tablica 1: Uzorak ispitanika prema spolu Ž

Slika 2, Tablica 2: Uzorak ispitanika prema složenosti invaliditeta Jednostruki invaliditet

Višestruki invaliditet 14 %

47 %

Spol ispitanika

53 %

86 %

Složenost invaliditeta

304

53,1

Višestruki invaliditet

14, 3

269

46,9

Jednostruki invaliditet

491

85,7

Ukupno

573

100

Ukupno

573

100

28 Metodologija istraživanja

Krajem 2007. godine, u evidenciji Hrvatskog zavoda za

U uzorku ispitanika prisutno je bilo 86% ispitanika koji imaju

zapošljavanje bilo je evidentirano 5 703 osobe s invalid-

jednostruki, te 14% onih koji imaju višestruki invaliditet (pre-

itetom, od čega su 2 548 ili 44,68% žene i 3 155 odnosno

ma izjavama ispitanika). S obzirom na vrstu teškoća, u uzorku

55,3% muškarci. Uzimajući u obzir spol ispitanika u ovom

je bilo najviše osoba s tjelesnim invaliditetom (37%). Slijede

istraživanju, moguće je utvrditi da struktura uzorka slijedi

osobe s intelektualnim teškoćama – 29%, dok je udio slijepih

strukturu ukupne populaciju nezaposlenih osoba s invalid-

i slabovidnih, kao i gluhih i nagluhih bio oko 20 %.

itetom (47% žena i 53% muškaraca).

U populaciji nezaposlenih osoba s invaliditetom, regis-

Ukupno su uzorkom obuhvaćene 573 osobe s invaliditetom.

triranim u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, naj-

Od toga 491 osoba imala je jednostruki invaliditet, a 82 su

zastupljenije su skupine osoba s intelektualnim teškoćama

osobe imale dvije ili više vrsta invaliditeta.

(32,4%), potom slijede osobe s tjelesnim invaliditetom (23,2%), te osobe s višestrukim invaliditetom (22.1%).

Slika 3, Tablica 3: Uzorak ispitanika prema vrsti invaliditeta (mogućnost više odgovora): Osobe s tjelesnim invaliditetom

Gluhe i nagluhe osobe

Slijepe i slabovidne osobe

Osobe s intelektualnim teškoćama

Osobe s kroničnim bolestima

Slika 4, Tablica 4: Uzorak ispitanika prema osnovi stjecanja invaliditeta

Invaliditet –posljedica rata

Kategorizirana omladina (inv. stečen prije 15. godine života)

Invaliditet stečen na radu

Invalid stečen tijekom domovinskog rata – IDR

Ostali uzroci invaliditeta

10 %

2% 19 % 37,5 % 2% 1%

29,8 %

Osobe s tjelesnim invaliditetom

Osnova stjecanja invaliditeta

215

37,5

Invaliditet –posljedica rata Kategorizirana omladina (inv. stečen prije 15. godine života)

1,7

435

75,9

Invaliditet stečen na radu

1,4

2,1

Gluhe i nagluhe osobe

115

20,1

Slijepe i slabovidne osobe

111

19,4

Osobe s intelektualnim teškoćama

171

29,8

Osobe s kroničnim bolestima

10,5

Invaliditet stečen tijekom domovinskog rata – IDR

573

100

Ostali uzroci invaliditeta

108

18,8

Ukupno

573

100

*Postoci izračunati na bazi 573 ispitanika

U uzorku je najzastupljenija tzv. „kategorizirana omladina“

Obrazovna struktura ispitanika odgovara obrazovnoj struk-

odnosno osobe koje su stekle invaliditet prije 15. godine života

turi ukupne populacije nezaposlenih osoba s invalidite-

(76%), potom osobe sa stečenim invaliditetom uslijed bolesti,

tom, prema kojoj je 21% osoba s nezavršenom, djelomično

nesreća i sl. - 19%) dok su najmanje zastupljene osobe čiji je

završenom ili potpuno završenom osnovnom školom, dok

invaliditet posljedica Drugog svjetskog rata, Domovinskog

je 76% osoba sa završenom srednjom školom u trajanju od

rata, ili nesreće na radu.

jedne do četiri godine.

Vrsta invaliditeta

76 %

20,1 %

Metodologija istraživanja

19,4 %

Slika 5, Tablica 5: Uzorak ispitanika prema obrazovnoj strukturi Vrsta invaliditeta

Nezavršena osnovna škola

2,1

Završena osnovna škola *(ekv. ISCED 2A)

9,9

Završena srednja škola u trajanju od 1 – 2 godine *(ekv. ISCED 3C)

169

29,5

Završena srednja škola u trajanju do 3 godine *(ekv. ISCED 3C)

9,1

Završena četverogodišnja srednja škola *(ekv. ISCED 3A)

235

41,0

Više obrazovanje – stručni studij *(ekv. ISCED 5B)

4,0

Visoko obrazovanje – sveučilišni studij *(ekv. ISCED 5A)

4,4

573

100

Ukupno

2% 10 %

41 %

30 %

9% Nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

Srednja škola u trajanju od 1-2 g.

Srednja škola u trajanju do 3 g

Četverogodišnja srednja škola

Više obrazovanje

Visoko obrazovanje

* Tumačenje:

30 Metodologija istraživanja

a) U kontekstu obrazovanja osoba s invaliditetom, srednju

c) Završetkom srednje strukovne četverogodišnje škole ili

školu u trajanju od 1 – 2 godine upisuju učenici s intelek-

gimnazije učenici mogu nastaviti obrazovanje na višem

tualnim teškoćama koji po završetku stječu pomoćničko

i visokom stupnju obrazovanja (ekvivalent razini ISCED

zvanje. Uvjet za upis srednje škole u trajanju od 1 – 2

3A) ili se mogu zapošljavati. Uvjet za upis u srednje

godine je završena osnovna škola u trajanju od 8 godina

četverogodišnje škole je završena osnovna škola.

(ekvivalent razini ISCED 3C). b) Završetkom srednje trogodišnje škole učenici stječu zvanja iz područja strukovnog obrazovanja. Uvjet za upis u trogodišnje srednje škole je završena osnovna škola. Završena trogodišnja srednja škola obrazuje učenike za tržište rada (ekvivalent razini ISCED 3C).

d) Više obrazovanje se odnosi na stručne studije (ekvivalent razini ISCED 5B), dok visoko obrazovanje predstavlja sveučilišni stupanj (ekvivalent razini ISCED 5A). e) podaci o broju završenih razreda osnovne škole nisu dostupni te stoga nije bilo moguće odrediti ekvivalent razine ISCED–a ).

Rezultati istra탑ivanja

Rezultati istraživanja Rezultati dobiveni različitim metodama obrade podataka prezentirani su prema kriteriju prikaza cjelovitih informacija o povezanim skupinama varijabli, kroz navođenje isključivo statistički značajnih rezultata na razini statističke značajnosti. Nastojalo se utvrditi moguće razlike između osoba s invaliditetom s obzirom na dob, spol, stupanj obrazovanja, mjesto bo-

Položaj osoba s invaliditetom u društvu Doživljavanje položaja osoba s invaliditetom u društvu

ravka, vrstu i stupanj invaliditeta, dužinu trajanja nezaposlenosti i dužinu ukupnog radnog staža, u odnosu na: - procjenu prepreka pri zapošljavanju i radu: subjektivne/

Slika 6, Tablica 6: Položaj osoba s invaliditetom u društvu procjena osoba s invaliditetoma

unutarnje – nedostatak samopoštovanja, nedostatak stručne

Kao manje vrijedne članove društva

kompetentnosti. objektivne/vanjske – prostorne, transport-

Kao ravnopravne građane

ne, prezaštićenost, negativni stavovi; - samoprocjenu profesionalnih kompetencija;

35 %

- osobni sustav vrijednosti; - procjenu uloge i razine potpore države lokalne zajednice te

65 %

nevladinog sektora u poticanju i osiguravanju zapošljavanja i

njihovu zapošljavanju i radu.

Metode obrade podataka U radu su korištene osnovne metode deskriptivne statistike, kao što su izračunavanje aritmetičkih sredina i standardnih devijacija rezultata, a proveden je i izračun korelacija (povezanosti) između pojedinih varijabli, hi-kvadrat test, analiza varijance, regresijska i faktorska analiza.

Prema procjeni samih osoba s invaliditetom, društvo ih doživljava:

kao manje vrijedne članove društva

370

64,6

kao ravnopravne građane

203

35,4

Ukupno

573

100,00

Rezultati istraživanja

- percepciju pretpostavki za poticanje pozitivnih rezultata u

Prema rezultatima istraživanja, čak 65% ispitanika – osoba s invaliditetom smatra da ih društvo doživljava kao manje vri-

Kako osobe s invaliditetom same procjenjuju svoju vrijednost

jedne članove. Izračunom koeficijenata povezanosti između stupnja obrazovanja ispitanika i procjene položaja u društvu, pokazalo se da

Slika 7, Tablica 7: Procjena položaja osoba s invaliditetom u društvu – procjena vlastite vrijednosti

postoji negativna povezanost, što znači da osobe s višim stupnjem obrazovanja češće procjenjuju da ih društvo doživljava kao

Jednako vrijedni ostalim građanima

manje vrijedne članove. Sami pritom procjenjuju upravo suprot-

Doista manje vrijedni članovi društva

no. Naime, pokazalo se da postoji značajna povezanost između stupnja obrazovanja i percepcije vlastitog položaja u društvu.

20 %

Tako se osobe s višim stupnjem obrazovanja češće procjenjuju jednakovrijednim članovima društva u odnosu na osobe s nižom obrazovnom razinom. Ovaj podatak je vrlo indikativan te ukazuje na činjenicu da samopouzdanje osoba s invaliditetom raste s razinom njihovog obrazovanja, a time rastu vjerojatno i potrebe za socijalnom participacijom, ali i nezadovoljstvo zbog velikog broja prepreka koje osobama s invaliditetom postavlja 80 %

društvo u cjelini. Ovakav je stav vjerojatno posljedica negativnih osobnih iskustava osoba s invaliditetom. Također, pokazalo se da postoji relativno niska, ali značajna povezanost između procjene položaja osoba s invaliditetom u društvu i duljine trajanja nezaposlenosti. Naime, osobe koje su dulje vrijeme nezaposlene izjavljuju da ih društvo 34

doživljava manje vrijednim članovima. Ovaj podatak zapravo

Samoprocjena vrijednosti osoba s invaliditetom - položaj u društvu

Jednako vrijedni ostalim građanima

456

79,6

Doista manje vrijedni članovi društva

117

20,4

Ukupno

573

100,00

ukazuje na posljedice koje status nezaposlenosti ostavlja na Rezultati istraživanja

svaku nezaposlenu osobu, pa tako i na osobu s invaliditetom.

Od ukupno 573 ispitanika, 20%, odnosno 117 ispitanika

Ovakav doživljaj društva vodi prema daljnjem gubitku pov-

tvrdi da su doista manje vrijedni članovi društva, dok 80%

jerenja u institucije, stručnjake, zajednicu u kojoj žive, odnos-

ispitanog uzorka sebe smatra jednako vrijednim članovima

no socijalnoj isključenosti iz društva. Isti je nalaz, na općoj

društva u kojem žive. Uvidom u ostale rezultate dobivene

populaciji nezaposlenih osoba u Hrvatskoj utvrdio i Šverko

temeljem Upitnika, vidljivo je da osjećaj vlastite vrijednosti

(2006), određujući dugotrajnu nezaposlenost kao odrednicu

pozitivno korelira sa stupnjem obrazovanja, članstvom u

socijalne isključenosti.

udrugama osoba s invaliditetom, zadovoljstvom s prethodnim

radnim iskustvom (ukoliko ga imaju), te preferiranim oblikom

Vidljivo je da su 52,5 % ispitanih osoba s invaliditetom članovi

zapošljavanja. Naime, temeljem korelacijskih analiza pokazalo

udruga osoba s invaliditetom, dok 47,5% to nisu.

se da osobe s invaliditetom koje sebe procjenjuju jednako vrijednim članovima društva imaju višu obrazovnu razinu, češće su članovi nevladinih udruga, a ukoliko imaju prethodnog radnog iskustva, zadovoljnije su prethodnim poslovima, te preferiraju zapošljavanje na otvorenom tržištu rada.

Uvidom u korelacije varijabli, moguće je uočiti da su obrazovanije osobe s invaliditetom češće članovi udruga, a članovi udruga češće se i koriste kompjutorom u odnosu na nezaposlene osobe s invaliditetom koje nisu članovi udruga. Također, ispitanici – članovi udruga više ističu financijske poticaje kao motivirajući činitelj zapošljavanja osoba s invaliditetom od strane poslodavaca i to posebice

Zajedničko rješavanje problema osoba s invaliditetom

one osobe s invaliditetom koje se češće uključuju u rad udruga. Ovi ispitanici preferiraju zapošljavanje na otvorenom tržištu rada i češće navode da bi im bila potrebna pri-

Slika 8, Tablica 8: Članstvo u udrugama osoba s invaliditetom

lagodba alata. Nasuprot tome, ispitanici koje nisu članovi udruga ističu da je suosjećanje glavni motiv poslodavaca

za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zanimljivo je kako

se zapravo članstvo u udrugama i aktivnosti traženja posla posredstvom HZZ-a gotovo isključuju. Također, čini se da su osobe s invaliditetom koje su članovi udruga, iako u prosjeku školovanije od osoba koje nisu članovi udruga, sklonije mjerama pozitivne diskriminacije prema osobama s

47,5 %

52,5 %

invaliditetom, kroz primjer kvotnog sustava. Pokazalo se da su duže nezaposlene osobe češće članovi neke od udruga rad odabrane udruge. Ovo je vrlo zabrinjavajući podatak.

osoba s invaliditetom, ali se istovremeno rjeđe uključuju u

lene osobe padaju u rezignaciju i zapravo više ni na koji Članstvo u udrugama

način ne sudjeluju u društvenom životu. Formalno članstvo

301

52,5

javnom životu, a stvarnost je bitno drugačija. Je li to signal

272

47,5

udrugama za redizajniranje vlastitog djelovanja?!

Ukupno

573

100

u udruzi kod njih možda samo stvara privid „sudjelovanja“ u

Rezultati istraživanja

On može ukazivati na mogućnost da dugotrajno nezapos-

Učestalost aktivnog sudjelovanja u radu udruga (članova udruga) Slika 9, Tablica 9: Aktivno sudjelovanje ispitanika u radu udruga

30 25 20 15

30,2

25,2

17,3

14,6

0,7

0 Svaki dan

U prosjeku jednom tjedno

U prosjeku jednom mjesečno

Jako rijetko

Bez odgovora

Gotovo svakodnevno

25,2

U prosjeku jednom tjedno

17,3

U prosjeku jednom mjesečno

12,0

Nekoliko puta godišnje

14,6

Jako rijetko

30,2

Bez odgovora

0,7

301

100,00

Učestalost sudjelovanja u radu udruga

Ukupno

Nekoliko puta godišnje

Rezultati istraživanja

Čak 30,2% ispitanika – članova udruga osoba s invaliditetom

Rezultati hi-kvadrat testa pokazuju da se ispitane osobe s

izjavljuje da se u rad udruge uključuje vrlo rijetko, dok 25,2%

kroničnim bolestima uopće ne uključuju u rad nevladinih

ispitanika izjavljuje da se u rad udruge uključuje svakod-

udruga, no budući da se ovdje radi o relativno malom broju

nevno.

ispitanika (N=60), ove je rezultate potrebno uzeti s oprezom i stoga ih nećemo interpretirati.

Nezaposlenost i doživljavanje takvog statusa Trajanje nezaposlenosti osoba s invaliditetom

Slika 10, Tablica 10: Duljina trajanja nezaposlenosti osoba s invaliditetom

Bez odgovora

0,3

Više od 5 godina

52,2

3 - 5 godina

10,3

1 - 3 godine

15,4 21,8 10

Trajanje nezaposlenosti

Do 1 godine

125

21,8

1 – 3 godine

15,4

3 – 5 godina

10,3

Više od 5 godina

299

52,2

0,3

573

100

Bez odgovora Ukupno

Od ukupnog broja ispitanih nezaposlenih osoba s invalid-

ispitanog uzorka nezaposleno je do 1 godine, dok je 22,7%

itetom, njih 52,2% nezaposleno je duže od 5 godina, što je

osoba s invaliditetom iz evidencije HZZ – a, nezaposleno do

podatak koji ukazuje na posebice nepovoljan položaj pri

1 godine. Uzimajući u obzir ukupnu populaciju nezapos-

zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ovaj podatak u skladu

lenih osoba registriranih u evidenciji Hrvatskog zavoda za

je s podacima koji se odnose na ukupnu populaciju nezapos-

zapošljavanje, njih 25,7% nezaposleno je duže od 5 godina,

lenih osoba s invaliditetom u evidenciji HZZ - a, gdje je 42, 7%

dok je 38,9% prijavljeno u evidenciji nezaposlenih do jedne

osoba s invaliditetom nezaposleno dulje od 5 godina. 21,8%

godine (HZZ, svibanj 2008).

Rezultati istraživanja

Do 1 godine

Stav prema vlastitoj nezaposlenosti

treba biti usmjeren prije svega na osnaživanje i motiviranje za aktivan pristup traženju posla. Rezultat regresijske analize pokazuje da su osobe s invalid-

Slika 11, Tablica 11: Stav ispitanika prema statusu vlastite nezaposlenosti

itetom koje se bolje koriste računalom više nezadovoljne svojim statusom nezaposlene osobe i suprotno. Ovaj podatak je logičan budući da je znanje rada na računalu povezano

s obrazovnom razinom ispitanika odnosno da ispitanici s

60 40

47,6

42,8

20 0

jevima znanja rada na računalu, ali i većem nezadovoljstvu sadašnjim statusom nezaposlene osobe.

9,6 Zadovoljan/na, imam što mi je potrebno

većim stupnjem obrazovanja izvještavaju o boljim stupn-

Donekle sam se priviknuo/la, ali bih radije radio/la

Stav prema vlastitoj nezaposlenosti

Nezaposlonest me čini izuzetno nezadovoljnim/om

Također, pokazalo se da postoji povezanost između stupnja nezadovoljstva statusom nezaposlenosti i poduzimanja aktivnosti s ciljem traženja posla kao što su odlazak na razgovore s poslodavcima, pisanje molbe za posao i obraćanje

Zadovoljan/na, imam što mi je potrebno

9,6

Ovo ukazuje na mogućnost da su spomenute aktivnosti do-

Donekle sam se priviknuo/la, ali bih radije radio/la

245

42,8

bar prediktor nezadovoljstva statusom nezaposlenosti osoba

Nezaposlenost me čini izuzetno nezadovoljnim/om

273

47,6

Ukupno

573

100,00

udrugama osoba s invaliditetom za pomoć pri traženju posla.

s invaliditetom. Osobe koje ne poduzimaju ove aktivnosti nisu u većoj mjeri motivirane za pronalaženje posla, odnosno zadovoljne su statusom nezaposlene osobe. Rezultat analiza ukazuju i da osobe nezadovoljne statusom nezaposlenosti kao najveću teškoću pri aktiviranju za

38 Rezultati istraživanja

Gotovo polovica ispitanog uzorka odnosno 47, 6% ispitan-

traženje zaposlenja vide upravo nedostatna vlastita finan-

ika tvrdi da je izrazito nezadovoljno statusom nezaposlene

cijska sredstva. Sukladno navedenom podatku, nameće se

osobe što ukazuje na potrebu poduzimanja konkretnih ak-

potreba za većim i sustavnijim pružanjem financijske pot-

tivnosti od strane samih ispitanika, ali i stručnih osoba koje

pore nezaposlenim osobama s invaliditetom.

trebaju pružati podršku nezaposlenim osobama s invalidite-

Nadalje, analiza ukazuje na podatak da je stupanj neza-

tom u području profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i

dovoljstva statusom nezaposlenosti pozitivno povezan sa

zadržavanja posla. Međutim, zabrinjavajući podatak jeste da

spremnošću za dodatnim osposobljavanjem i obrazovanjem,

je čak 42, 8% ispitanika donekle zadovoljno statusom neza-

bilo da osoba samostalno snosi troškove obrazovanja ili da

poslene osobe. Može se pretpostaviti da se radi o skupini koja

troškove snosi netko drugi. Međutim, s obzirom na prije na-

je već duže vrijeme nezaposlena i stoga pristup ovoj skupini

vedenu činjenicu da nedostatak financijskih sredstava neza-

poslenim osobama s invaliditetom predstavlja poteškoću pri aktiviranju za traženje posla, logično je pretpostaviti da bi financijska podrška za uključivanje u različite programe obrazovanja i osposobljavanja od strane odgovornih institucija bila

Radno iskustvo ispitanika Prethodno radno iskustvo

neophodna. Budući da obrazovanje i osposobljavanje predstavlja jedan od oblika profesionalne rehabilitacije (sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba

Slika 12, Tablica 12: Podaci o prethodnom radnom iskustvu ispitanika

s invaliditetom, NN, 143/02, 33/05), financiranje navedenih aktivnosti mora se osigurati od strane odgovornih institucija. Dakle, i spremnost na dodatno osposobljavanje dobra je prediktorska varijabla za nezadovoljstvo osoba s invaliditetom statusom nezaposlene osobe, što znači da spremnost na dodatno obrazovanje i osposobljavanje može biti jedan od

Bez odgovora

0,2

Više od 5 godina radnog staža

16,6

1 - 5 godina radnog staža

11,9

prediktora motiviranosti za traženje posla i zapošljavanje. Rezultati istraživanja ukazuju i na podatak da osobe s invalid-

Do 1 godine radnog staža

itetom koje su nezadovoljnije svojim statusom nezaposlene osobe ocjenjuju manje važnim osiguran pristup radnom mjestu bez prepreka, dok mnogo značajnijim ocjenjuju

Bio/la zaposlen/a, ali nema radnog staža

9,1

Nisam nikad bio/la zaposlen/la

osiguravanje mogućnosti učenja i napredovanja na radnom

47,3 0

susreću na svom radnom mjestu izravno utječu na razinu i

Stav prema vlastitoj nezaposlenosti

smjer prihvaćanja statusa nezaposlene osobe, ali i suprotno

Nisam bio/la zaposlen/a

271

47,3

da zadovoljstvo/nezadovoljstvo statusom nezaposlene os-

9,1

obe izravno utječe na percepciju mogućih prepreka pri nji-

Bio/la sam zaposlen/a, ali nemam radnog staža

hovom zapošljavanju.

Imam 1 godinu radnog staža

15,0

Imam 1 – 5 godina radnog staža

11,9

zuju visoko nezadovoljstvo statusom nezaposlenosti, rad

Imam više od 5 godina radnog staža

16,6

predstavlja značajnu životnu aktivnost, odnosno da im je

Bez odgovora

0,2

važnija psihološka motivacija u odnosu na funkciju rada u

Ukupno

573

100,00

I na kraju, pokazalo se da osobama s invaliditetom koje iska-

smislu osiguranja društvenog statusa i prestiža.

Rezultati istraživanja

Čini se ipak da teškoće s kojima se osobe s invaliditetom

mjestu, te važnost dobivanja bilo kakvog posla.

Nedostatak radnog iskustva jedan je od indikatora otežane zapošljivosti nezaposlenih osoba s invaliditetom. O tome govori i podatak da je čak 47,3% ispitanika izjavilo da nema

Dosadašnji rad u struci/izvan struke odnosno stečenog zvanja (osobe koje imaju prethodno radno iskustvo, N= 302 )

niti jedan dan prethodnog radnog iskustva. Podaci su slični i kada se govori o ukupnoj populaciji nezaposlenih osoba s invaliditetom u evidenciji HZZ-a gdje čak 44,6% nezaposlenih osoba s invaliditetom nema prethodnog radnog

Slika 13, Tablica 13: Podaci o radnom iskustvu ispitanika u struci / izvan struke

iskustva. Uzimajući u obzir prethodno radno iskustvo svih

nezaposlenih osoba registriranih pri Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje, njih 19,5% nema prethodnog radnog iskustva (HZZ, svibanj 2008).

30 20

Također, pokazalo se da su osobe s invaliditetom, koje su

prethodno duže bile zaposlene, više radile izvan struke, pa

i ispod odgovarajuće razine stručne spreme, stoga su bile manje zadovoljne poslom kojeg su obavljale i češće su dobivale otkaz zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme i otkaz po isteku probnog rada. Suprotno tome, osobe s inva-

40,5

U struci

35,1

24,4

Izvan struke, ali na odgovarajućoj razini stručne spreme

Dosadašnji rad u struci/izvan struke

Izvan struke i ispod odgovarajuće razine stručne spreme f

liditetom koje su bile zaposlene kraće vrijeme, te osobe koje su radile, ali nemaju radnog staža iznose podatak da su više

U struci

121

40,5

radile u struci, bile zadovoljnije poslom, te da je prestanak

Izvan struke, ali na odgovarajućoj razini stručne spreme

105

35,1

Izvan struke i ispod odgovarajuće razine stručne spreme

24,4

302

100,00

radnog odnosa nastupio iz osobnih razloga, ili zbog toga što su postale višak radne snage. Čini se stoga da one osobe s invaliditetom koje imaju više radnog staža, imaju zapravo i 40

nagativnija iskustva koja su stekli radom.

Ukupno

Rezultati istraživanja

Prema odgovorima ispitanika, 40,5% onih koji imaju prethodno radno iskustvo radili su u struci odnosno zvanju za

Slika 14, Tablica 14: Podaci o zadovoljstvu ispitanika dosadašnjim poslovima

koje su se obrazovali. 35,1% je radilo izvan stečenog zvanja, ali na odgovarajućoj obrazovnoj razini, dok je čak 24,4% ra-

dilo izvan struke, ali i ispod odgovarajuće obrazovne razine

što može biti jedan od indikatora njihove motiviranosti za potencijalno zapošljavanje.

40 % 30 20

Ovdje su se pokazale i neke rodne razlike: žene su nešto

češće radile u struci, odnosno, ako su radile izvan struke, tada

su bile zaposlene većinom na odgovarajućoj razini stručne

51,3 35,8 12,9 Da

Uglavnom

spreme, dok su muškarci nešto češće radili na poslovima is-

Od 302 ispitanika koji imaju prethodno radno iskustvo, njih 51,3% iskazalo je zadovoljstvo dosadašnjim poslom, dok 35,8% iznosi da je uglavnom zadovoljno dosadašnjim poslom. Izračunom koeficijenta korelacije pokazalo se da

Zadovoljan/na

155

51,3

Uglavnom zadovoljan/na

108

35,8

Nezadovoljan/na Ukupno

12,9

302

100,00

pod odgovarajuće obrazovne razine uglavnom ne iskazuju zadovoljstvo dosadašnjim poslom.

postoji visoka, pozitivna i statistički značajna povezanost

Uzimajući u obzir vrstu invaliditeta, rezultati hi-kvadrat testa

između zadovoljstva dosadašnjim poslom i obavljanja posla

ukazuju na podatak da su gluhe i nagluhe osobe generalno

u struci. Dakle, može se zaključiti da osobe s invaliditetom

manje zadovoljne dosadašnjim poslovima, u odnosu na osobe

koje imaju prethodno radno iskustvo iskazuju veće zado-

s ostalim vrstama invaliditeta. Bilo je očekivano, a i pokazalo

voljstvo dosadašnjim poslom ukoliko se radilo o poslu koji

se značajnim da su i osobe s intelektualnim teškoćama ge-

je njihova struka, odnosno stečeno zvanje. Osobe koje nisu

neralno zadovoljnije dosadašnjim poslovima koje su obavljale,

radile u struci, bilo na odgovarajućoj obrazovnoj razini ili is-

u odnosu na osobe s invaliditetom s drugim teškoćama.

Zadovoljstvo dosadašnjim poslom (N= 302)

Zadovoljstvo dosadašnjim poslom

Rezultati istraživanja

pod razine svoje stručne spreme.

Razlozi prestanka radnog odnosa

te po isteku probnog rada. Pozitivna korelacija između odgovora ispitanika koji se odnose na zadovoljstvo dosadašnjim poslom i razlozima prestanka radnog odnosa upućuje na

Slika 15, Tablica 15: Podaci o razlozima prestanka zadnjeg radnog odnosa prema iskazima ispitanika

Istek ugovora o radu na odredeno vrijeme

podatak da su osobe koje nisu bile u potpunosti zadovoljne svojim poslom češće davale otkaz iz osobnih razloga. Rezultati ukazuju da su otkaz kao višak radne snage uglavnom

32,2

Istek probnog rada

dobivale osobe s više od 5 godina radnog staža te da je za one ispitanike s manje od jedne godine radnog staža pretežiti

razlog prestanka radnog odnosa bio istek ugovora o radu na

Višak radne snage

određeno vrijeme.

32,2

Osobni razlozi

28,6 0

Znanja i vještine

% Razlozi prestanka radnog odnosa

Slika 16, Tablica 16: Podaci o razini znanja rada na računalu samoprocjena ispitanika

Osobni razlozi; radnik/ica prekinuo/la radni odnos

28,6

Dobio/la otkaz kao višak radne snage

32,2

Dobio/la otkaz po isteku probnog rada

7,0

Istekao ugovor o radu na određeno vrijeme

32,2

Da, dobro

302

100,00

Da, izvrsno

Ukupno

Ne koristim se kompjutorom

39,3

Da, djelomično

19,2 23,6 18

42 0

Rezultati istraživanja

Od ukupnog broja ispitanih nezaposlenih osoba s invaliditetom, njih 32,2% kao razlog prestanka radnog odnosa navodi istek ugovora o radu na određeno vrijeme. Izračunom korelacija i regresijskom analizom dobivenih rezultata pokazalo se da su osobe s invaliditetom koje imaju više prethodnog radnog iskustva, to iskustvo stjecali uglavnom izvan struke, pa i ispod odgovarajuće obrazovne razine. Samim tim manje su zadovoljne poslom kojeg su obavljale, i u većem broju slučajeva su dobivale otkaz po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme,

Poznavanje rada na računalu

20 %

Da, izvrsno

103

18,0

Da, dobro

135

23,6

Da, djelomično

110

19,2

Ne koriste se kompjutorom

225

39,3

Ukupno

573

100,00

Jedna od pretpostavki zapošljavanja u velikom broju zanimanja na današnjem tržištu rada jeste znanje rada na

Spremnost na daljnje i dodatno obrazovanje radi zapošljavanja

računalu. Ipak, gotovo 40% ispitanika iz anketiranog uzorka ne poznaje rad na računalu. S druge strane, također oko 40% smatra da se dobro, ili čak izvrsno može služiti računalom. Ove

Slika 17, Tablica 17: Podaci o spremnosti ispitanika za obrazovanje u cilju zapošljavanja

je podatke ipak potrebno uzeti s određenim oprezom zbog uzorku (30%). Dakako, postoji visoka povezanost između razine obrazovanja i poznavanja rada na računalu. Međutim, postoje veze između poznavanja rada na računalu i niza drugih značajki i varijabli, te stavova ispitanika. Primjerice, muškarci češće navode da se mogu služiti računalom, duže nezaposleni manje se znaju koristiti računalom. Nadalje, osobe s invaliditetom koje se znaju služiti računalom manje su zadovoljne statusom nezaposlene osobe, češće su članovi udruga osoba

45 40 35 30 25 % 20 15 10 5 0

43,8 32,8 23,4

Spreman/na se obrazovati i sam/a snositi troškove

Spreman/na se obrazovati ali ne i snositi troškove

Nisam spreman/na obrazovanje / osposobljavanje

s invaliditetom, preferiraju zapošljavanje na otvorenom ma, rjeđe smatraju da bi osobe s invaliditetom mogle imati teškoća s drugim radnicima u realizaciji radnih zadataka i u socijalnoj komunikaciji, rjeđe smatraju da bi trebali pomoć drugih radnika, prilagodbu strojeva i alata, te također rjeđe smatraju da su tijekom nezaposlenosti zaboravili znanja i vještine potrebne za rad u svome zanimanju.

Spremnost na obrazovanje

Spreman/na se obrazovati i sam/a snositi troškove

188

32,8

Spreman/na se obrazovati, ali ne i snositi troškove

251

43,8

Nisam spreman/a na obrazovanje / osposobljavanje

134

23,4

Ukupno

302

100,00

tržištu rada u odnosu na zapošljavanje u zaštićenim uvjeti-

Rezultati istraživanja

relativno visokog udjela osoba s intelektualnim teškoćama u

Od ukupnog broja ispitanika, njih 43,8% bilo bi spremno dodatno se obrazovati ukoliko bi netko drugi snosio troškove

Slika 18, Tablica 18: Podaci o očuvanosti znanja i vještina ispitanika tijekom razdoblja nezaposlenosti – samoprocjena ispitanika

njihovog obrazovanja, dok 32,8% iskazuje spremnost da samostalno snosi troškove svoga daljnjeg obrazovanja. Ukupno gledajući, 76,6% osoba s invaliditetom spremno je na dodatno obrazovanje što je više nego optimističan podatak. I autor Marinić (2008), na uzorku osoba s tjelesnim invaliditetom na području Zagreba i okolice, utvrdio je da su osobe s

Pamtim gotovo sve

45,4

Ponešto pamtim

43,8

Potpuno sam zaboravio/la sve

invaliditetom u velikom broju spremne na dodatno obrazo-

10,8 0

vanje, posebice mlađe osobe s invaliditetom.

% Znanje i vještine tijekom razdoblja nezposlenosti

Pamtim gotovo sve od onog što sam naučio/la

10,8

Ponešto pamtim od onog što sam naučio/la

251

43,8

poslenosti potpuno zaboravilo znanja i vještine vezane uz stečeno zvanje/zanimanje, nešto manje od 44% smatra da

Potpuno zaboravio/la

260

45,4

još ponešto od naučenoga pamti, a oko 45% procjenjuje da

Ukupno

573

100,00

Gubitak znanja, vještina i radnih navika tijekom razdoblja nezaposlenosti Nešto manje od 11% anketiranih smatra da je tijekom neza-

još pamti gotovo sve naučeno i uvježbano. Odgovori na ovo pitanje koreliraju sa stupnjem stručne spreme i dužinom nezaposlenosti ispitanika. Dakle, podaci ukazuju da

te potrebnu pomoć i potrebne prilagodbe alata (negativna

što je viša razina stručne spreme, to je zaboravljanje stečenog

korelacija s pamćenjem znanja i vještina).

znanja i vještina manje, odnosno da je gubitak stečenih znanja i vještina veći što je nezaposlenost dužeg trajanja.

Ovo je veoma važno jer se osjećaj vlastite profesionalne kompetentnosti, odnosno učinkovitosti, pokazao dobrim

Rezultati istraživanja

Ostale značajne korelacije odnose se na poznavanje rada na

prediktorom uspješnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom

računalu (pozitivna korelacija s pamćenjem znanja i vještina),

uključenih u službe za zapošljavanje u SAD-U (Regenold,

očekivanje mogućih poteškoća u radu (negativna korelacija),

Sherman i Fenzel, 1999.; prema Vash, Crewe, 2004).

Očekivane teškoće u slučaju zapošljavanja

Očekivanje teškoća korelira s: - razinom stručne spreme – osobe s višom razinom stručnog obrazovanja rjeđe očekuju probleme u realizaciji radnih zadataka, što ukazuje da viša razina obrazovanja donosi stručne kompetencije, ali svakako i samopouzdanje;

Teškoće u odnosu s ostalim radnicima u realizaciji zadatka – procjena ispitanika

- procjenom da društvo doživljava osobe s invaliditetom manje vrijednim članovima, odnosno. osobe koje procjen-

Slika 19, Tablica 19: Očekivane teškoće u odnosu s ostalim radnicima u realizaciji radnih zadataka

leme s ostalim radnicima u realizaciji radnih zadataka;

- dužinom nezaposlenosti - oni ispitanici koji su duže neza-

posleni, očekuju i veće teškoće u realizaciji radnih zadataka, što je i realno za očekivati u odnosu na slabljenje profesion-

alnih kompetencija tijekom vremena;

smatraju da bi imali teškoća u realizaciji radnih zadataka, 33,9

lakše se mire sa sadašnjim statusom nezaposlene osobe,

10 0

Očekujem teškoće

Ne očekujem teškoće

Teškoće u odnosu s ostalim radnicima u realizaciji radnih zadataka

0,2

što je zabrinjavajući podatak jer ukazuje da ove osobe gube

Bez odgovora

samopouzdanje, odnosno da su uglavnom „digle ruke“ od realizacije svojeg zaposlenja; - poznavanjem rada na računalu – oni koji poznaju rad na

Očekujem teškoće

194

33,9

Ne očekujem teškoće

378

66,0

koji očekuju teškoće u realizaciji radnih zadataka, preferira-

0,2

ju rad u zaštićenim uvjetima, gdje će radni zadaci i okolina

573

100,00

Bez odgovora Ukupno

Oko 34% ispitanika smatra da bi na radnom mjestu mogli imati teškoća u odnosu s ostalim radnicima u realizaciji radnih zadataka. Oko 66% ispitanika ne očekuje takve teškoće.

računalu, rjeđe očekuju teškoće u realizaciji radnih zadataka; - stavom prema zapošljavanju u zaštićenim uvjetima – oni

biti prilagođeni njihovim mogućnostima; - ostalim teškoćama – oni koji očekuju teškoće u realizaciji radnih zadataka, očekuju i teškoće u socijalnoj komunikaciji. Čini se da se ovdje radi doista o osobama s većim teškoćama i manjim profesionalnim kompetencijama;

- odnosom prema statusu nezaposlenosti – oni ispitanici koji

Rezultati istraživanja

juju da ih društvo smatra manje vrijednima, očekuju i prob-

- očekivanom dodatnom potrebom pomoći drugih radnika, - očekivanjem da će im na radnom mjestu trebati prilagoditi strojeve i alate;

Slika 20, Tablica 20: Procjena ispitanika o očekivanim teškoćama u socijalnoj komunikaciji 80

- mišljenjem o gubljenju znanja i vještina tijekom nezapos-

lenosti – oni koji smatraju da su izgubili znanja i vještine,

očekuju i probleme u realizaciji radnih zadataka

50 % 40

72,6

Teškoće u odnosu s ostalim radnicima u socijalnoj komunikaciji – procjena ispitanika

27,4

10 0

Nešto više od 27% anketiranih osoba s invaliditetom smatra

Očekujem teškoće

Ne očekujem teškoće

da bi mogli imati teškoća u socijalnoj komunikaciji s ostalim radnicima.

Teškoće u odnosu s ostalim radnicima u socijalnoj komunikaciji

Očekivanje teškoća korelira sa: -- zadovoljstvom sa statusom nezaposlenosti – oni koji očekuju teškoće češće su zadovoljni statusom nezapos-

Očekujem teškoće

157

27,4

Ne očekujem teškoće

416

72,6

Ukupno

573

100,00

lene osobe, a oni koji ne očekuju teškoće u komunikaciji, iskazuju veće nezadovoljstvo svojom nezaposlenošću; - poznavanjem rada na računalu – oni koji bolje poznaju rad na računalu, očekuju manje poteškoća u socijalnoj komunikaciji na radnom mjestu; 46

- očekivanim teškoćama u realizaciji radnih zadataka

- očekivanjem da bi trebali dodatnu pomoć ostalih radnika u provedbi radnih zadataka; - očekivanjem da bi trebali prilagodbu strojeva i alata; - mišljenjem o gubitku znanja i vještina tijekom nezaposlenosti.

Rezultati istraživanja

Potrebna posebna ili dodatna pomoć ostalih radnika u provedbi radnih zadataka očekivanja ispitanika

Procjena da bi im takva pomoć bila potrebna korelira sa: - spolom – muški ispitanici nešto rjeđe od žena smatraju da bi im pomoć bila potrebna; - stupnjem stručne spreme – osobe s višim razinama stručnog

Slika 21, Tablica 21: Podaci o očekivanjima ispitanika po pitanju posebne pomoći ostalih radnika u provedbi radnih zadataka

drugih; - prihvaćanjem statusa nezaposlenosti – oni koji smatraju da

bi im pomoć bila potrebna, manje su nezadovoljni statusom

50,5

nezaposlene osobe;

50 51

% 49,5

- poznavanjem rada na računalu – oni koji se ne služe

računalom, češće procjenjuju da bi im bila potrebna pomoć

48,5 48

obrazovanja rjeđe procjenjuju da bi im bila potrebna pomoć

Očekujem pomoć

drugih; Ne očekujem pomoć

- procjenom da bi osobe s invaliditetom češće trebale raditi u zaštitnim radionicama;

Očekujem pomoć

281

49,0

Ne očekujem pomoć

292

51,0

Ukupno

573

100,00

- procjenama da bi mogli imati poteškoća s drugim radnicima, kako u realizaciji posla, tako i u socijalnoj komunikaciji; - procjenom da bi im trebali prilagođeni alati i strojevi; - procjenom da su tijekom nezaposlenosti izgubili znanja i vještine.

U provedbi radnih zadataka, 49% anketiranih osoba s invalid-

Moguće je zaključiti kako su ispitanici svjesni svojeg položaja,

itetom smatra da bi im bila potrebna dodatna pomoć ostalih

no svakako ih je potrebno motivirati i aktivirati da i dalje

radnika.

napreduju.

Rezultati istraživanja

Potrebna posebna ili dodatna pomoć ostalih radnika u provedbi radnih zadataka

Prilagodba alata i strojeva na radnom mjestu – očekivanja ispitanika

Slika 22, Tablica 22: Prilagodba alata i strojeva na radnom mjestu – očekivanja ispitanika

Više od 48% anketiranih osoba s invaliditetom smatra da bi

im u slučaju zapošljavanja trebalo prilagoditi strojeve i alate.

50,5 50

Ovo mišljenje korelira s:

% 49,5

- razinom stručne spreme – osobe s višom razinom stručne

spreme rjeđe procjenjuju da bi im trebalo prilagođavanje

48,5

strojeva i alata,

51,8 48,2

Potrebna prilagodba

- poznavanjem rada na računalu – oni koji poznaju rad na računalu, rjeđe smatraju da bi im trebalo prilagoditi alate i strojeve, i - već navedenim procjenama nesamostalnosti, mogućih teškoća u radu i u komunikaciji s drugim radnicima, te gubitkom znanja i vještina.

Prilagodba alata i strojeva na radnom mjestu

Nije potrebna prilagodba

Potrebna prilagodba

276

48,2

Nije potrebna prilagodba

297

51,8

Ukupno

573

100,00

Slika 22a: Skupni prikaz očekivanih teškoća pri zapošljavanju - procjena ispitanika

Rezultati istraživanja

80 70 60 50 40 30 20 10 0

Teškoće u realizaciji zadatka

Teškoće u komunikaciji sa suradnicima Da

Potrebna dodatna pomoć na radnom mjestu Bez odgovora

Potrebna prilagodba strojeva

Moguće je uočiti da najmanji broj osoba s invaliditetom očekuje poteškoće u komunikaciji sa suradnicima na radnom mjestu, kao i teškoće u realizaciji radnih zadataka, dok njih gotovo

Uvjeti zapošljavanja i radne vrijednosti

50% smatra da bi im bila potrebna prilagodba strojeva, alata i

prema zapošljavanju osoba s invaliditetom (Kiš-Glavaš, Sokač, 2005, 2006 i 2006a) pokazalo da poslodavci gotovo identično procjenjuju očekivane teškoće u odnosu osoba s invaliditetom i ostalih radnika na radnom mjestu: poslodavci u 36%, a osobe s invaliditetom u 33,9% slučajeva. No, razlikuju se u ostalim procjenama: poteškoće u socijalnoj komunikaciji predviđa 27,4% osoba s invaliditetom i 17,4% poslodavaca, potrebnu dodatnu pomoć na radnom mjestu predviđa 49% osoba s invaliditetom i 62,1% poslodavaca, a potrebu prilagodbe radnog mjesta procjenjuje 48,2% osoba s invaliditetom i 72,8% poslodavaca. O ovim potonjim nalazima svakako bi trebalo informirati potencijalne poslodavce, čime bi se možda neke od njih motiviralo na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Navedeni podaci mogu donekle ukazivati na nedostatak samopouzdanja osoba s invaliditetom, ali i na nedovoljnu informiranost poslodavaca koji kao najveće teškoće doživljavaju osiguravanje dodatne pomoći za osobu s invaliditetom na radnom mjestu te prilagodbu rad-

Osobine radnika koje poslodavci najviše traže – procjena ispitanika Prema procjeni osoba s invaliditetom, najcjenjenije tri osobine koje poslodavci očekuju od svojih radnika su: odgovornost, znanja i vještine, te motivacija odnosno marljivost i želja za radom. U gotovo identičnom postotku (81,2% i 51%) i istim redoslijedom kao i osobe s invaliditetom, poslodavci su procijenili najpoželjnije osobine koje očekuju od svojih radnika. Na trećem mjestu kod poslodavaca se našla pouzdanost i usmjerenost na zadatke (32,1%), dok je istu osobinu istaknulo 17,5 % osoba s invaliditetom. Motiviranost je istaknulo 20,7% poslodavaca, čime se ova osobina našla na 4. mjestu liste prioriteta poželjnih osobina radnika (Kiš-Glavaš, Sokač, 2005, 2006., 2006a). Ovako sukladni nalazi ulijevaju optimizam jer ukazuju na činjenicu da osobe s invaliditetom – potencijalni zaposlenici, vrlo dobro znaju što se od njih očekuje na radnom mjestu.

nog mjesta. To bi moglo upućivati da poslodavci nisu dovoljno

Rezultati ukazuju pak da oni ispitanici koji su na prvom mjestu

informirani o radnim i osobnim potencijalima osoba s različitim

istaknuli znanja i vještine pretežno misle da upravo te značajke

vrstama invaliditeta. Stoga se nameće potreba za dodatnim

ispitanika, uz financijske olakšice, motiviraju poslodavce na

angažiranjem svih sudionika procesa obrazovanja, socijalne i

zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nasuprot tome, oni koji

zdravstvene skrbi, rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invalid-

nisu istaknuli znanja i vještine kao osobine koje bi poslo-

itetom na svim razinama kroz kreiranje fleksibilne i učinkovite

davci cijenili kod svojih radnika, smatraju da bi poslodavce

mreže podrške i praćenja osoba s invaliditetom, od trenutka

za zapošljavanje osoba s invaliditetom najviše motiviralo

identifikacije invaliditeta do zapošljavanja i zadržavanja posla.

suosjećanje.

se u nedavno provedenom istraživanju stavova poslodavaca

Rezultati istraživanja

sl., odnosno dodatna pomoć drugih radnika. Zanimljivo je da

Slika 23, Tablica 23: Rang lista procijenjenih traženih osobina radnika

77,1

70 60

51,3

50 40

17,8

17,5

16,8

Spremsnost na usvajanja novih znanja

Komunikativnost

Motivacija (marljivost, želju za radom)

Znanja i vještine

Odgovornost

11,2

Kreativnost

Pouzdanost i usmjerenost na zadatke

Sklonost timskom radu

27,6

Prilagodljivost

47,6

Osobine radnika

Odgovornost

442

77,1

Znanja i vještine

294

51,3

Motivacija (marljivost, želju za radom)

273

47,6

Komunikativnost

158

27,6

Prilagodljivost

103

18,0

Sklonost timskom radu

102

17,8

Pouzdanost i usmjerenost na zadatke

100

17,5

Spremnost za usvajanje novih znanja

16,8

Rezultati istraživanja

Kreativnost Ukupno (osnova za izračun postotka)

11,2

573

100,00

Razlozi zbog kojih poslodavci zapošljavaju osobe s invaliditetom - procjena osoba s invaliditetom

Uzimajući u obzir prethodno radno iskustvo i razlog prestanka rada, rezultati Hi-kvadrat testa ukazuju da je percepcija ispitanika o najvećoj motiviranosti poslodavaca za zapošljavanje osoba s invaliditetom financijskim olakšicama jednaka bez obzira na razlog prestanka radnog odnosa kod ispitanika koji

Slika 24, Tablica 24: Podaci o razlozima zbog kojih poslodavci zapošljavaju osobe s invaliditetom – procjena osoba s invaliditetom

su bili zaposleni te da je ovakva percepcija nešto izraženija kod osoba s invaliditetom prijavljenih u evidenciji HZZ – a. Također, rezultati pokazuju da upravo osobe s tjelesnom

invaliditetom i intelektualnim teškoćama u najvećoj mjeri

smatraju da su poslodavcima za zapošljavanje osoba s inva-

liditetom presudne financijske olakšice koje im pruža država,

% 30 20

profesionalna znanja potrebna za korektno obavljanje posla.

30,2

10 0

dok gluhe i nagluhe osobe, uz financijske olakšice, ističu i

51,1 18,5 Suosjećanje s osobama s invaliditetom

Profes. znanja potrebna za obavljanje

Financijske olakšice koje im daje država

0,2

Zanimljiv je nalaz da one osobe s invaliditetom koje nikad

Bez odgovora

nisu bile na razgovoru za posao, u najvećoj mjeri iznose da su za zapošljavanje osoba s invaliditetom poslodavcima presudne financijske olakšice koje im pruža država, dok osobe s invaliditetom koje su bile na razgovoru za posao kod poslo-

Suosjećanje s osobama s invaliditetom

106

18,5

Profes. znanja potrebna za obavljanje posla

173

30,2

Financijske olakšice koje im daje država

293

51,1

ih ostali radnici prihvate kao ravnopravne članove kolektiva,

0,2

naglašavaju upravo financijske olakšice kao motivirajući

573

100,00

činitelj kod poslodavaca. Osobe s invaliditetom koje su se ba-

Ukupno

Također, one osobe koje ništa nisu poduzele po pitanju traženja posla te osobe s invaliditetom kojima je važno da

rem malo aktivirale u traženju vlastitog posla, one kojima je Unatoč prethodnom nalazu, preko 50% ispitanika smatra da bi poslodavce na zapošljavanje osoba s invaliditetom prije svega motivirale financijske olakšice, a tek u 30% slučajeva misle da su to profesionalna znanja i vještine.. Gotovo 20% ispitanika

važno da rade s drugim osobama s invaliditetom te one kojima nije važno da ih ostali radnici prihvate kao ravnopravne članove kolektiva, ističu da je suosjećanje glavni motiv zbog kojeg poslodavci zapošljavanju osobe s invaliditetom.

smatra da bi poslodavce na zapošljavanje osoba s invalidite-

S obzirom na obrazovnu razinu ispitanika, rezultati poka-

tom motiviralo suosjećanje s osobama s invaliditetom.

zuju da su osobe s invaliditetom koje kao ključni motiv za

Bez odgovora

davaca, procjenjuju da su to znanja i vještine radnika.

Rezultati istraživanja

Razlozi za zapošljavanje

zapošljavanje navode financijske olakšice, završile srednju školu u trajanju od jedne do četiri godine. Ista skupina istovre-

Slika 25, Tablica 25: Preferirani model zapošljavanja - prema procjeni osoba s invaliditetom

meno ističe i profesionalna znanja osoba s invaliditetom kao Zaštitne radionice

mogući motivirajući činitelj zapošljavanja osoba s invalidite-

Otvoreno tržište rada

tom od strane potencijalnih poslodavaca, dok polukvalificirani radnici smatraju da je primarni motiv poslodavaca suosjećanje s osobama s invaliditetom. Dakle, preko 18% anketiranih smatra da je suosjećanje pre-

40 %

sudno kod poslodavaca da zaposle osobu s invaliditetom, oko 30% smatra da je presudno profesionalno znanje zaposlene osobe, a više od 51% smatra da su presudne financijske olakšice koje u takvom slučaju država daje poslodavcu.

Uvjeti / modeli zapošljavanja koje preferiraju osobe s invaliditetom

60 %

Preferirani model zapošljavanja

343

59,9

Prema dobivenim rezultatima pokazalo se da 40% ispitanika

Otvoreno tržište rada

preferira zapošljavanje u zaštitnim radionicama. Iznenađuje

Zaštitne radionice

230

40,1

veoma visok postotak osoba s invaliditetom koje smatraju da

Ukupno

573

100,00

je primjereno mjesto rada osoba s invaliditetom u zaštićenim

uvjetima. Ovo je veoma značajan podatak za one koji za-

s invaliditetom drži otvoreno tržište rada, 30,3% zaštićene uv-

govaraju isključivo opciju inkluzije, jer može upozoriti na

jete dok je 53,1% ispitanika navelo da model zapošljavanja

mogućnost da potpuna integracija u otvorene uvjete može

„ovisi o vrsti i stupnju invaliditeta“ (Kiš-Glavaš, Sokač, 2005,

za jedan broj osoba s invaliditetom rezultirati potpunom

2006, 2006a).

isključenosti iz procesa rada. Ovaj nalaz također može Rezultati istraživanja

osnažiti sve zagovornike nužnosti pružanja čitavog kontinuuma usluga i mogućnosti pružanja prilike samim osobama s invaliditetom da samostalno izvrše izbor. Ispitivanje

poslodavaca

najprimjerenijem

modelu

zapošljavanja osoba s invaliditetom, pokazalo je da 15,7% poslodavaca kao najprimjereniji model zapošljavanja osoba

Stav ispitanih osoba s invaliditetom (njih 60%), o tome da bi se osobe s invaliditetom primarno trebale zapošljavati na otvorenom tržištu rada, povezan je s: - razinom stručne spreme – osobe s višom razinom stručnog obrazovanja preferiraju zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, a osobe s nižom razinom obrazovanja zapošljavanje u zaštićenim uvjetima;

- procjenom da društvo doživljava osobe s invaliditetom kao manje vrijedne članove društva te s mišljenjem da ta razlika

Slika 26, Tablica 26: Stavovi osoba s invaliditetom prema obvezi zapošljavanja temeljenoj na kvotnom sustavu zapošljavanja

u stvarnosti ne postoji;

Nije dobro, pritisak je na poslodavce Korisno je jer omogućava zaposlenost

- članstvom u udrugama osoba s invaliditetom;

Bez odgovora

- traženjem zaposlenja posredovanjem HZZ-a;

12 %

- poznavanjem načina korištenja računala;

0,1 %

- informiranošću o postojanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom; - mišljenjem da kao osoba s invaliditetom ne bi imali teškoća u realizaciji radnih zadataka na radnom mjestu; - mišljenjem da kao osobe s invaliditetom ne bi trebali dodatnu pomoć u provedbi radnih zadataka na radnom mjestu; 80 %

- mišljenjem da tijekom nezaposlenosti nije došlo do gubitka znanja i radnih vještina. Stavovi o kvotnom zapošljavanju

Korisno je jer omogućava zaposlenost

504

88,0

Nije dobro, osobe s invaliditetom su nametnute

11,9

Bez odgovora

0,1

573

100,00

Ukupno

veze (kvotnog zapošljavanja) 88% anketiranih smatra korisnim, dok 12% smatra da takav način zapošljavanja nije dobar jer predstavlja pritisak na poslodavce, te da su im osobe s invaliditetom nametnute. Ovakav stav ispitanika u određenoj mjeri je povezan sa sljedećim značajkama i stavovima: spol (muškarci nešto češće smatraju da kvotno zapošljavanje nije dobro zbog nametnutosti), članovi udruga osoba s invaliditetom imaju pozitivniji stav prema kvotnom zapošljavanju, osobe koje procjenjuju da su tijekom

Osiguranje zapošljavanja osoba s invaliditetom putem obnezaposlenosti više zaboravile od svojih znanja i vještina preferiraju kvotno zapošljavanje. Ovi nalazi donekle mogu navoditi na razmišljanje da nevladin sektor više potiče postojanje kompenzacijskog sustava i mjere pozitivne diskriminacije, dakle jedan zaštitnički stav, ili pak da udruge u većoj mjeri okupljaju osobe takvih stavova. S druge pak strane, osobe s invaliditetom koje su tijekom nezaposlenosti zaboravile znanja, vještine i navike potrebne za uspješno obav-

Rezultati istraživanja

Stavovi osoba s invaliditetom prema obvezi zapošljavanja temeljenoj na kvotnom sustavu zapošljavanja

ljanje posla u svome zvanju, kvotni sustav zapošljavanja vjerojatno vide kao jedinu opciju svojeg zapošljavanja. No, stvaranje proaktivnog stava u smislu dodatnog obrazovanja

Slika 27, Tablica 27: Informiranost osoba s invaliditetom o Fondu za profesionlanu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

i obnavljanja ranije stečenih profesionalnih znanja, vještina Ne

i navika bio bi, zasigurno, mnogo učinkovitiji u povećanju

zapošljivosti ove skupine osoba s invaliditetom. Kako je već rečeno, gotovo 90% osoba s invaliditetom smatra da je kvotni sustav zapošljavanja koristan jer omogućava zaposlenost osobama s invaliditetom. Isto smatra

41 %

80%

poslodavaca (Kiš-Glavaš, Sokač, 2005, 2006, 2006a). Ipak 20% poslodavaca smatra da kvotni sustav nije dobar jer obvezuje poslodavce na zapošljavanje radnika prema nametnu-

59 %

tom kriteriju – postojanju invaliditeta. Stoga bi bilo veoma važno, unatoč obvezi postojanja kvotnog zapošljavanja, pri zapošljavanju osoba s invaliditetom putem postupaka selekcije osigurati da posao dobiju upravo najkompetentnije osobe s invaliditetom jer samo one mogu otvoriti put zapošljavanju ostalih osoba s invaliditetom. Ukoliko bi poslodavci imali iskustva s nedovoljno kompetentnim osobama s invaliditetom, to bi dodatno produbilo njihove moguće negativne stavove prema ovoj populaciji, čime bi kvotni sus-

Informiranost ispitanika o postojanju Fonda Da

341

59,5

232

40,5

Ukupno

573

100,00

tav bio kontraproduktivna mjera. 54

se zapravo nameće potreba za dodatnim angažiranjem od

Rezultati istraživanja

Informiranost o postojanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

strane samih osoba s invaliditetom, udruga osoba s invaliditetom i svih relevantnih institucija, uključujući Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Informacije o mogućnostima rehabilitacije i zapošljavanja

Podaci ukazuju da preko 40% ispitanika nema informaciju

osoba s invaliditetom koje su predviđene postojećim za-

o postojanju Fonda i mogućnostima koje im pri poticanju

konskim okvirima trebale bi biti transparentne i dostupne

njihovog zapošljavanja može pružiti Fond za profesionalnu

svim osobama s invaliditetom. Transparentnost i dostupnost

rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ovdje

informacija o mogućnostima rehabilitacije i zapošljavanja

potrebno je osigurati na način da sve osobe s invaliditetom, bez obzira na stupanj, vrstu, način stjecanja invaliditeta, spol,

Aktivan pristup zapošljavanju

dob, obrazovnu razinu i mjesto boravka, dobiju jedinstvenu, pravovremenu i valjanu informaciju koja uključuje i podatke

Poduzimanje aktivnosti radi zapošljavanja

o institucijama, tijelima i stručnjacima koji osobama s invaliditetom mogu pružiti stručnu potporu pri realiziranju njihovih profesionalnih ciljeva.

Slika 28, Tablica 28: Podaci o registriranoj nezaposlenosti ispitanika - osoba s invaliditetom

Zanimljiv je rezultat koji ukazuje da osobe koje su čule za

Nisu u evid. HZZ-a

postojanje i aktivnosti Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i

U evid. HZZ-a

zapošljavanje osoba s invaliditetom smatraju da poslodavce 14 %

za zapošljavanje osoba s invaliditetom najviše motiviraju financijske olakšice poslodavcima od strane države, dok osobe s invaliditetom koje nikad nisu čule za postojanje Fonda smatraju da je to suosjećanje s osobama s invaliditetom. Također, rezultati korelacije pokazuju da osobe koje ne znaju za postojanje Fonda imaju nižu razinu stručne spreme, lošije se koriste računalom, preferiraju zapošljavanje u zaštitnim radionicama, smatraju da bi na poslu imali teškoća u socijalnoj komunikaciji

razmišljanje da osobe koje iskazuju aktivniji pristup traženju posla, realnije procjenjuju svoj položaj na tržištu rada i sa-

Registrirana nezaposlenost (prijava u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje)

mostalno traže informacije o mogućnostima financiranja

Prijavljeni

493

86,0

obrazovanja i zapošljavanja putem Fonda i ostalih relevantnih

Nisu prijavljeni

14,0

institucija, tijela i stručnjaka.

Ukupno

573

100,00 Rezultati istraživanja

navike svog zanimanja. Ovakvi podaci mogu upućivati na

86 %

s ostalim radnicima te manje pamte znanja, vještine i radne

U evidenciju nezaposlenih HZZ-a prijavljeno je 86% anke-

udrugama osoba s invaliditetom za pomoć u pronalaženju

tiranih osoba s invaliditetom. Treba napomenuti da se to

posla (17,1%), odnosno ne poduzimaju ništa glede traženja

nikako ne može smatrati stvarnim postotkom za ukupnu

posla (17,6%). Navedeni podaci ukazuju na potrebu za

populaciju osoba s invaliditetom u radnoj životnoj dobi, jer

preuzimanjem mnogo aktivnije uloge osoba s invaliditetom

je više od 2/3 ispitanika anketirano upravo putem HZZ-a.

u rješavanju pitanja svoga zapošljavanja. Aktivno traženje

Inače, utvrđena je blaga povezanost između razine stručne spreme i prijavljenosti u evidenciju HZZ-a, što ukazuje na činjenicu da zapošljavanje posredovanjem HZZ-a češće traže formalno obrazovanije osobe.

posla podrazumijeva preuzimanje uloge subjekta odnosno nositelja aktivnosti koje će dovesti do zapošljavanja. Hrvatski zavod za zapošljavanje, ostale institucije i agencije samo su podržavajuće strukture koje pružaju potrebne informacije, posreduju pri zapošljavanju, omogućavaju fi-

Nađena je i jača povezanost između dosadašnjeg radnog

nanciranje i stručnu potporu kroz pojedine aktivnosti koje

iskustva i prijavljenosti u evidenciju HZZ-a, što ukazuje da

vode ka zapošljavanju, međutim osobe s invaliditetom su

one osobe s invaliditetom koje su već radile, i dalje češće

te koje moraju preuzeti ulogu aktivnog nositelja svog pro-

traže posao posredovanjem HZZ-a.

fesionalnog razvoja. Iz navedenih razloga, zabrinjavajući

Konačno, oni koji do posla pokušavaju doći posredovanjem

je podatak koji ukazuje na parcijalni pristup traženju posla

HZZ-a, više vjeruju da su za zapošljavanje osoba s invalid-

i stoga se nameće potreba osnaživanja osoba s invalidite-

itetom presudne financijske olakšice, a manje suosjećanje s

tom za poduzimanje svih potrebnih aktivnosti učinkovitog

osobama s invaliditetom.

traženja posla. Ova potreba je prepoznata i istaknuta u svim značajnim dokumentima koji se bave pitanjima osoba s invaliditetom (primjerice Nacionalna strategija za izjednačavanje

Aktivnosti traženja posla poduzete tijekom posljednjih 6 mjeseci (sve poduzimane aktivnosti – mogućnost višestrukih odgovora )

mogućnosti osoba s invaliditetom, NN, 63/07). Također su razrađeni koraci koji vode jačanju kapaciteta osoba s invaliditetom za aktivan pristup traženju posla, međutim sama

realizacija je segmentirana i nedovoljno koordinirana od

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja pokazuju da se u cilju pronalaženja

strane „podržavajućih struktura“. Primjerice, osobe s invalid-

zaposlenja, ispitanici najčešće informiraju o slobodnim rad-

itetom koje su registrirane u evidenciji Hrvatskog zavoda za

nim mjestima putem HZZ-a (51,1%), potom se općenito in-

zapošljavanje imaju mogućnost stjecanja dodatnih znanja

formiraju o poslodavcima na području na kojem žive (41,)%),

i vještina traženja posla kroz sljedeće radionice: Metode

prate oglase o slobodnim radnim mjestima (31,4%), pišu

samoprocjene, Pisanje molbe i životopisa i Priprema za

molbe za posao (30,5%) i odlaze na razgovore kod posloda-

razgovor s poslodavcem. Navedene radionice izvode se kon-

vaca (30,2%). Najmanje pak kontaktiraju privatne agencije za

tinuirano cijeli niz godina i predstavljaju redovnu aktivnost

zapošljavanje (6,3%), daju oglase da traže posao (6,8%), in-

koja je dostupna svim nezaposlenim osobama. Nositelji i

formiraju se o poticajima za zapošljavanje (12,2%) i pohađaju

voditelji radionica su stručnjaci koji su dodatno osposo-

neke dodatne oblike usavršavanja (16,1%), obraćaju se

bljeni za rad s grupama. Pretpostavka je da se slične metode

Slika 29, Tablica 29: Podaci o poduzetim aktivnostima traženja posla ispitanika tijekom posljednjih 6 mjeseci

Ništa nisam poduzeo/la glede traženja posla

17,6

Obratio/la sam se udruzi za osobe sa invaliditetom za pomoć pri traženju posla

17,1

Informirao/la sam se o poticajima za zapošljavanje

12,2

Informirao/la se o poslodavcima na mojem području

41,9

Pratio/la oglase o slobodnim radnim mjestima

31,4

Kontaktirao/la sam privatnu agenciju za zapošljavanje

6,3

Informirao/la se o slobodnim rad. mj. putem HZZ-a

51,1

Dao/la sam oglas da tražim posao

6,8

Napisao/la sam nekoliko molbi za posao

30,5

Javio/la sam se na najmanje 3-4 natječaja za posao

21,1

Bio/la sam na razgovoru kod poslodavca

30,2

Pohađao/la sam jedan ili više tečajeva

16,1 10

Poteškoće pri aktiviranju za traženje posla

19,7 20

Informirao/la se o slobodnim radnim mjestima putem HZZ -a

293

51,1

Informirao/la se o poslodavcima na svojem području

240

41,9

Pratio/la oglase o slobodnim radnim mjestima

180

31,4

Napisao/la nekoliko molbi za posao

175

30,5

Bio/la na razgovoru kod poslodavca

173

30,2

Javio/la se na najmanje 3-4 natječaja za posao

121

21,1

Istraživao/la mogućnost za pokretanje vlastitog posla

113

19,7

Ništa nisam poduzeo/la glede traženja posla

101

17,6

Obratio/la sam se udruzi osoba s invaliditetom za pomoć pri traženju posla

17,1

Pohađao/la sam jedan ili više tečajeva

16,1

Informirao/la sam se o poticajima za zapošljavanje

12,2

Dao/la oglas da tražim posao

6,8

Kontaktirao/la sam privatnu agenciju za zapošljavanje Ukupno (izračunato na osnovi odgovora 573 ispitanika)

6,3

573

100,00

Rezultati istraživanja

Istraživao/la sam mogućnosti za pokretanje vlastitog posla

osnaživanja osoba s invaliditetom provode i u udrugama,

posao. Ovaj podatak nije iznenađujući s obzirom na činjenicu

kroz različite projekte, te u drugim institucijama, agencijama

da je najveći broj ispitanika registriran u evidenciji Hrvatskog

i tijelima, međutim navedene aktivnosti nisu postavljene kao

zavoda za zapošljavanje te da navedeni oblici traženja posla

dugoročne, metodologija izvođenja je raznolika, prikupljene

predstavljaju aktivnosti traženja posla koje su predviđene

informacije s tržišta rada i iz obrazovnog sustava često su vrlo

Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vri-

različite i nedovoljno ažurne. Vidljiva je namjera da se pruži

jeme nezaposlenosti (NN, 32/02, 86/02, 114/03) i Pravilnikom

podrška osobama s invaliditetom pri ulasku u svijet rada,

o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad (NN, 94/02)

međutim potrebno je osigurati podršku koja je metodološki

i kao takve predstavljaju obvezu za nezaposlenu osobu.

jednoznačna, jasna i transparentna, jednako dostupna svim

Međutim, kod ispitanika gotovo da i ne postoji samoinicijati-

osobama s invaliditetom, te da vodi stjecanju istih kompe-

va u aktivnom traženju posla, te zapravo uopće nisu aktivni

tencija za traženje posla bez obzira tko su nositelji aktivnosti

pri traženju zaposlenja i gotovo da i ne koriste opciju pomoći

osnaživanja osoba s invaliditetom, što za sobom povlači

civilnog sektora u realizaciji spomenutog zadatka. Preciznije

potrebu definiranja standarda kvalitete izvođenja navedenih

rečeno, ispitanici ne iskazuju sklonost ka poduzimanju os-

aktivnosti, odnosno usluga.

talih aktivnosti aktivnog pristupa traženju posla. Navedeni

Faktorskom analizom odgovora na ovo pitanje, izolirane su 4 glavne komponente: Faktor „standardnih oblika“ traženja posla (informiranje o slobodnim radnim mjestima, pisanje molbi za posao), Faktor samoinicijative u traženju posla (predstavljanje poslodavcima, oglašavanje o traženju posla, istraživanje mogućnosti za pokretanje vlastitog posla), Faktor aktivnog traženja posla (informiranje o pravima tj. mogućim poticajima i povlasticama, pohađanje tečajeva) i Faktor traženja pomoći civilnog sektora u pronalažanju posla 58

(obraćanje udruzi i sl.).

rezultati mogu dovesti do nekoliko mogućih zaključaka, npr. osobe s invaliditetom nisu dovoljno aktivne u traženju posla zbog: a) nedovoljnog poznavanja metoda i tehnika aktivnog pristupa traženju posla, b) nedostatka samopouzdanja uslijed „loše situacije“ u području zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, c) nedostatne podrške od strane institucija, udruga, obitelji i prijatelja. Bez obzira na moguće uzroke nedovoljno aktivnog pristupa traženju posla osoba s invaliditetom, navedeni rezultati ukazuju na potrebu jačanja uloge osoba s invaliditetom u traženju posla, a to je moguće jedino na način da se osobe s invaliditetom osnaže za zauzimanje

Rezultati istraživanja

Analizom aritmetičkih sredina i standardnih devijacija rezul-

proaktivnog i pozitivnog stava na tržištu rada, nadalje da se

tata ispitanika potvrđuje se da se ispitanici zapravo najčešće

osposobe za korištenje i provođenje svih metoda i tehnika

odlučuju za „standardne oblike“ traženja posla, kao što su

aktivnog traženja posla, ali i da se tržište rada pripremi za

informiranje o slobodnim radnim mjestima i pisanje molbi za

uključivanje osoba s invaliditetom.

Poteškoće pri aktiviranju za traženje posla (moguće navođenje više poteškoća)

tivira ove osobe na aktiviranje za zapošljavanje. Prema nedavno provedenom istraživanju stavova poslodavaca prema zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom (Kiš-Glavaš, Sokač,

U navođenju percipiranih teškoća pri aktiviranju ispitanika za

2005, 2006, 2006a) svega 16,5% poslodavaca zapošljava osobe

traženje posla, na prvom mjestu ispitanici navode mišljenje

s invaliditetom, a svega 21% izjavljuje da je razmišljalo o tome

da osobe s invaliditetom nitko neće zaposliti (36,1%). Ovakav

da zaposli osobu s invaliditetom, a čak 42% ih izjavljuje da u

stav rezignacije i odustajanja, upravo u najvećoj mjeri demo-

njihovom poduzeću/obrtu postoji radno mjesto na kojem bi

Slika 30, Tablica 30: Podaci o teškoćama ispitanika pri aktiviranju za traženje posla

36,1

35,8

27,6

30 25 % 20

19,7

17,8

17,3

10 5 Ne znam kako se pišu molba i životopis

Nemam financijskih mogućnosti za pohađanje tečaja

Moji poznanici ne znaju ništa o poslodavcima ovdje

Ne obraćam se institucijama jer mi ništa nisu ponudile

Poteškoće pri aktiviranju za traženje posla

Osobe s invaliditetom ionako nitko neće zaposliti

Ništa (nema poteškoća)

Mislim da osobe s invaliditetom ionako neće nitko zaposliti

207

36,1

Nemam financijskih mogućnosti za pohađanje tečaja

205

35,8

Ništa (nema poteškoća)

158

27,6

Nemam financijskih mogućnosti često odlaziti na Zavod za zapošljavanje, kupovati novine i sl.

113

19,7

Ni poznanici ne znaju ništa o lokalnim poslodavcima

102

17,8

Ne obraćam se institucijama jer mi nisu ništa ponudile

17,3

Ne znam kako se piše molba i životopis

11,0

573

100,00

Ukupno (izračunato na osnovi odgovora 573 ispitanika)

Nemam financijskih mogućnosti da često odlazim na zavod za zapošljavanje, kupujem novine i sl.

Rezultati istraživanja

se mogla zaposliti osoba s invaliditetom. Ovakav nalaz nije

Procjene važnosti nekih elemenata posla

neuobičajen upravo stoga što se u kontekstu zapošljavanja osoba s invaliditetom svi sudionici deklarativno pozitivno

Ispitanici su ocjenjivali svaki od predloženih elemenata,

izjašnjavaju o uključivanju, međutim u samoj provedbi dolazi

koristeći sljedeće ocjene:

do brojnih prepreka čiji uzroci mogu biti mnogostruki. Jedan

1 = nije mi važno, 2 = uglavnom mi nije važno,

od značajnijih uzroka koji su prepoznale i osobe s invaliditetom su često nedostatna i neadekvatna stručna znanja i vještine te stoga njih čak 77% izražava spremnost za daljnje obrazovanje, ali 35,8% navodi kako nema financijskih sredstava za dodatno

3 = osrednje mi je važno, 4 = prilično mi je važno i 5 = jako mi je važno.

ospsobljavnaje.

Ispitanici su procjenjivali stupanj važnosti pojedinih eleme-

27,6% ispitanika navodi da nema poteškoća pri traženju posla.

odnosno elemenata koji bi im bili važni za zadovoljstvo

Međutim činjenica je da su i ovaj odgovor pružile nezaposlene osobe što pak ukazuje na prisustvo određenih teškoća i stoga se nameće potreba za intenzivnijim pristupom ovoj skupini ispitanika kako bi se identificirali stvarni razlozi njihovoj nezaposlenosti, kao i poteškoće koje vjerovatno postoje, ali možda nisu ponuđene kao jedan od odgovora u upitniku. Nadalje, kao sljedeće poteškoće ispitanici navode nedostatak financijskih mogućnosti za odlazak na evidenciju nezaposlenih, kupovinu novina i sl. (19,7%). Najmanjom preprekom osobe s invaliditetom vide u činjenici da ne znaju pisati molbu

nata koje bi uzimali u obzir prilikom odlučivanja o poslu, poslom. Neki od ovih elemenata imaju specifičnu važnost za osobe s invaliditetom i vjerojatno ne bi dolazili do izražaja kod osoba bez invaliditeta, dok su drugi elementi opći i vjerojatno podjednako važni kako za populaciju osoba s invaliditetom, tako i za opću populaciju. Većina osoba s invaliditetom visoki stupanj važnosti pridaje “plaći” i “prihvaćenosti od drugih radnika”. Uglavnom ta dva momenta ocjenjuju jako važnima i važnima. Rezultati ukazuju da je svim osobama s invaliditetom koje su ranije

i životopis (11%).

radile, bez obzira na razlog prestanka radnog odnosa, upravo

Faktorskom analizom ovog pitanja, izlučene su dvije glavne

mnogi procjenjuju i da je prilično važno pronaći bilo kakav

komponente: Faktor financijskih i subjektivnih prepreka aktiviranju za traženje posla i Faktor negativističkog stava prema

Rezultati istraživanja

mogućnostima zapošljavanja, iako je potrebno naglasiti kako je nezaposlenost ove skupine nezaposlenih najčešće posljedica sinergijskog djelovanja većeg broja navedenih faktora.

prihvaćenost od strane drugih radnika izrazito važna. Međutim, posao kojim bi se mogli uključiti u svijet rada i tako realizirati mogućnosti i funkcije koje rad pruža – ekonomsku, socijalnu, psihološku i izvor društvenog statusa i prestiža (Šverko, 1991; prema Kolesarić, Krizmanić, Petz, 1991), što potvrđuju i rezultati faktorske analize. Isto tako, prilično važnim procjenjuju

Slika 31, Tablica 31: Podaci o važnosti nekih elemenata posla – procjena osoba s invaliditetom

Rad s drugim osobama s inval.

Pristup bez prepreka

Posao u svojem zvanju

Posao blizu kuće

Osiguran prijevoz

Mogućnost učenja i napredovanja

Prilagođeno radno mjesto i uvjeti

Bilo kakav posao

Prihvaćenost od drugih radnika

Pristojna plaća

Skupna slika – prosječne ocjene svih anketiranih 5 4,5 4 3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0

Prosječna ocjena važnosti po vrstama invaliditeta Osobe s tjelesnim invaliditetom

Gluhe i nagluhe osobe

Slijepe i slabovidne osobe

Osobe s intel. teškoćama

Pristojna plaća

4,38

4,23

4,46

4,32

4,45

4,38

Prihvaćenost od ostalih radnika

4,36

4,25

4,28

4,35

4,56

4,33

Dobivanje bilo kakvog posla

3,75

3,59

3,76

3,57

4,13

3,45

Prilagođeno radno mjesto i uvjeti rada

3,72

3,85

3,93

3,35

4,05

Dostupna mogućnost učenja/napredovanja

3,67

3,83

3,71

3,65

3,33

3,58

Osiguran primjeren prijevoz do posla

3,6

3,46

3,83

3,63

3,68

3,82

Posao blizu kuće / stana

3,43

3,35

3,43

3,38

3,49

3,85

Rad na poslu u svom zvanju

3,34

3,43

3,5

3,47

3,16

3,23

3,14

3,32

2,78

3,28

2,62

3,12

3,18

Pristup radnom mjestu bez prepreka

3,1

3,19

Rad s drugim osobama s invaliditetom

2,81

2,56

Ocjena grupe je statistički značajno niža od procjene ostalih ocjena grupe je statistički značajno viša od procjene ostalih

3,13

Osobe s kroničnim bolestima

Ispitanici ukupno

Rezultati istraživanja

Elementi posla

“prilagođeno radno mjesto i radne uvjete”, “mogućnost učenja

Faktorskom analizom pitanja izolirane su tri glavne kom-

i napredovanja” te “osiguran prijevoz”. Osrednje važnim ocjen-

ponente: Faktor prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada,

juju “posao blizu kuće”, “posao u svojem zvanju” i “pristup rad-

neimenovana glavna komponenta i Faktor intrinzične moti-

nom mjestu bez prepreka”. Nešto manje im je važno da “rade s

vacije u poslu. Uvidom u rezultate aritmetičkih sredina i stan-

drugim osobama s invaliditetom”.

dardnih devijacija rezultata ispitanika moguće je zaključiti

Dakako, ove procjene dijelom ovise i o vrsti invaliditeta što je

da je ispitanicima veoma važno da im radno mjesto, pristup

prikazano u donjoj tablici: Sve dobivene korelacije logične su i očekivane i zapravo proizlaze iz prirode samih teškoća osobe, odnosno prepreka koje su osobama s takvim teškoćama postavljene u prirodnom i društvenom okruženju.

radnom mjestu i uvjeti rada budu prilagođeni, te da je za dio ispitanika izrazito važno da imaju mogućnost učiti i napredovati u struci kao i raditi poslove u svojoj struci, tj. da posao ispunjava njihove psihološke potrebe, prije svega potrebu za samoaktualizacijom.

Tablica 31a: Procjena važnosti nekih elemenata posla prema vrsti teškoća VRSTA INVALIDITETA

VAŽNIJE (NEGO DRUGIMA)

Osobe s tjelesniim invaliditetom

» mogućnosti učenja i napredovanja

Gluhe i nagluhe osobe

» rad s drugim osobama s invaliditetom

nema razlika

Slijepe i slabovidne osobe

nema razlika

» plaća » prihvaćenost od drugih radnika » rad s drugim osobama s invaliditetom

» prihvaćenost od drugih Osobe s intelektualnim teškoćama

MANJE VAŽNO (NEGO DRUGIMA)

» rad s drugim osobama s invaliditetom (više od ostalih)

» dobivanja bilo kakvog posla

» pristup radnom mjestu bez prepreka » prilagođeno radno mjesto » mogućnosti učenja i napredovanja

Rezultati istraživanja

» blizina radnog mjesta mjestu stanovanja Osobe s kroničnim bolestima

» prilagođenost radnog mjesta i uvjeta rada » rad s drugim osobama s invaliditetom

nema razlika

» rad s drugim osobama s invaliditetom Osobe s višestrukim invaliditetom

» rad s drugim osobama s invaliditetom

nema razlika

Procjene važnosti nekih prepreka za zapošljavanje Ispitanici su ocjenjivali svaki od predloženih elemenata,

1 = nije mi važno, 2 = uglavnom mi nije važno,

koristeći sljedeće ocjene:

3 = osrednje mi je važno, 4 = prilično mi je važno i 5 = jako mi je važno.

Slika 32, Tablica 32: Podaci o važnosti prepreka za zapošljavanje – procjena osoba s invaliditetom

Neprisutnost nekog od obitelji

Teškoće u komunikaciji

Dolazak i pristup radnom mjestu

Nedostatak potpore na rad. mj. (asistenta)

Neprihvaćanje kao ravnopravnog

Neprilagođenost radnog mjesta

Nedovoljno znanje za kvalitet. rad

Mišljenje drugih da osobe s inv. slabije rade

Izuzetan napor pri radu

Slabiji učinak od osoba bez inv.

Neprilagođenost radnih zadataka

Ograničene mogućnosti obavljanja posla

Skupni grafički prikaz – prosječne ocjene svih anketiranih

Nedostatak radnog iskustva

3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0

Prosječna ocjena važnosti prepreka po vrstama invaliditeta Osobe s tjelesnim invaliditetom

Gluhe i nagluhe osobe

Slijepe i slabovidne osobe

Nedostatak radnog iskustva

3,28

Ograničene mogućnosti obavljanja posla

3,09

Neprilagođenost radnih zadataka

3,34

3,24

3,07

3,34

3,25

3,03

3,34

3,23

2,82

3,05

2,94

3,08

3,18

2,64

2,92

Slabiji učinak od osoba bez inv.

2,88

2,83

3,23

2,59

3,03

3,08

Izuzetan napor pri radu

2,85

2,94

3,01

2,68

2,71

3,17

Predrasude drugih

2,82

2,9

3,15

2,55

2,61

3,1

Nedovoljno znanja za kvalitetan rad

2,78

2,72

3,01

2,67

2,81

Neprilagođenost radnog mjesta

2,74

2,93

2,97

2,91

2,25

2,68

Ne bi me prihvatili kao ravnopravnog

2,64

2,98

2,41

2,53

2,78

Nedostatak potpore na rad. mj. (asistent)

2,59

2,38

2,97

2,5

2,76

2,55

Teškoće dolaska do radnog mjesta

2,4

2,59

2,68

2,44

1,99

2,57

Teškoće u komunikaciji s drugima

2,4

2,14

3,24

2,16

2,38

2,4

Nedostatak prisutnosti člana obitelji

1,84

1,56

2,41

1,63

2,02

1,72

Ocjena grupe je statistički značajno niža od procjene ostalih ocjena grupe je statistički značajno viša od procjene ostalih

Osobe s intel. teškoćama

Osobe s kroničnim bolestima

Ispitanici ukupno

Rezultati istraživanja

Prepreke za zapošljavanje

Gledajući u prosjeku, anketirane osobe s invaliditetom ne doživljavaju osobito značajnima prepreke koje bi mogle proizići iz njihovog invaliditeta. Najznačajnijom, ali ipak samo osrednje važnom preprekom procjenjuju nedostatak radnog iskustva. Nešto manju, ali još uvijek osrednju važnost pripisuju svojim ograničenim mogućnostima obavljanja posla, neprilagođenosti radnih zadataka njihovim mogućnostima, slabijem učinku od onoga koji postižu osobe bez invaliditeta, velikom naporu pri radu te mišljenju drugih da osobe s invaliditetom ne mogu dobro raditi. Osrednjim ili pak manje važnim preprekama doživljavaju još: nedovoljno znanje za kvalitetan

rad, neprilagođenost radnog mjesta, neprihvaćenost osobe s invaliditetom kao ravnopravnog suradnika i nedostatak potpore na radnom mjestu (asistenta). Uglavnom nevažnim smatraju prepreke u prilazu radnom mjestu, teškoće u komunikaciji i nedostatak prisutnosti nekog od članova obitelji. Rezultati ukazuju da teškoće dolaska do radnog mjesta nitko od ispitanika koji već imaju radnog iskustva, i to bez obzira na razlog prestanka radnog odnosa, ne vidi važnom preprekom pri njihovom zapošljavanju i radu. Značajne korelacije ukazuju na razlike u doživljavanju prepreka, ovisno o vrsti invaliditeta:

Tablica 32a: Procjena važnosti nekih prepreka pri zapošljavanju prema vrsti invaliditeta VAŽNIJE (NEGO DRUGIMA)

MANJE VAŽNO (NEGO DRUGIMA)

Osobe s tjelesniim invaliditetom

nema razlika

» teškoće u komunikaciji » nedostatak potpore na radnom mjestu » nedostatak prisutnosti člana obitelji

Gluhe i nagluhe osobe

» teškoće u komunikaciji » ograničene mogućnosti obavljanja posla » slabiji radni učinak od osoba bez invaliditeta » neprihvaćenost kao ravnopravnog suradnika » nedovoljno znanje za kvalitetan rad » nedostatak prisutnosti člana obitelji » nedostatak potpore na radnom mjestu (asistenta)

nema razlika

Slijepe i slabovidne osobe

» neprilagođenost radnih zadataka

» slabiji radni učinak od osoba bez invaliditeta » mišljenje drugih da osobe s invaliditetom ne mogu dobro raditi

Osobe s intelektualnim teškoćama

nema razlika

» teškoće dolaska do radnog mjesta » neprilagođenost radnog mjesta i radnih zadataka » ograničene mogućnosti obavljanja posla » mišljenje drugih da osobe s invaliditetom ne mogu dobro raditi

Osobe s kroničnim bolestima

nema razlika

Osobe s višestrukim invaliditetom

nema razlika

VRSTA INVALIDITETA

Rezultati istraživanja

Zanimljivo je, i pomalo neočekivano da upravo gluhe i na-

no ne smatraju ih i suviše velikom preprekom pri njihovom

gluhe osobe, koje poslodavci percipiraju kao potencijalno

zapošljavanju. Također, uočava se da neprilagođenost radnog

najpoželjniju radnu snagu u odnosu na druge osobe s invalid-

mjesta i radnih zadataka, kao i teškoće dolaska do radnog

itetom (Kiš-Glavaš, Sokač, 2005, 2006, 2006a) subjektivno per-

mjesta ispitanici ne uočavaju ili pak ne smatraju značajnijim

cipiraju najviše teškoća u zapošljavanju. Da li nemogućnost

preprekama pri njihovom zapošljavanju, dok u većoj mjeri

potpune participacije u socijalnoj komunikaciji doista pred-

ističu vlastite ograničene mogućnosti obavljanja poslova. Za-

stavlja tako značajnu prepreku koja se onda reflektira i na druga

nimljivo bi bilo utvrditi da li sami ispitanici smatraju da imaju

područja funkcioniranja gluhih i nagluhih osoba ili pak postoje

ograničene mogućnosti obavljanja poslova ili smatraju da ih

neki drugi razlozi ovako niskom samopouzdanju? U prilog pr-

takvima percipiraju potencijalni poslodavci te isto vide jed-

voj tvrdnji mogu ići rezultati istraživanja autorica Vash i Crewe

nom od značajnijih prepreka vlastitom zapošljavanju.

(2004) koje navode da osobe bez teškoća, kao i one s tjelesnim invaliditetom sljepoću vide kao «najteže oštećenje». Međutim s tim se ne slažu niti gluhe niti slijepe osobe.Naime, kako ističu autorice, gluhe i nagluhe osobe često navode da bi radije bile slijepe nego gluhe, te da ljudi koji nisu gluhi slabo suosjećaju s posljedicama gluhoće. Ovaj stereotip da je gluhoća najmanje teško, odnosno najmanje ograničavajuće oštećenje, vjerojatno

Socijalni aspekti zapošljavanja i rada Ispitanici su ocjenjivali svaki od predloženih elemenata, koristeći sljedeće ocjene:

rezultira nerazumijevanjem kompleksnosti problema gluhih

1 = nije mi važno, 2 = uglavnom mi nije važno,

osoba i nerealnim očekivanjima od strane okoline, pa tako i po-

3 = osrednje mi je važno, 4 = prilično mi je važno i

tencijalnih i aktualnih poslodavaca. Tome vjerojatno pogoduje

5 = jako mi je važno.

i trend prisutan u našoj zemlji, a koji podrazumijeva da se

ograničavaju njihove mogućnosti komuniciranja, a time i stjecanja potrebnih kompetencija i samopouzdanja.

Iznimno važnim vrijednostima koje treba ostvarivati u životu ispitanici ocjenjuju ostvarivanje prihoda i općenito koristan rad. Drugim riječima, ispitanici rad doživljavaju kao način os-

u komunikaciji ili isključivo na znakovni jezik, čime se realno

tvarivanja ekonomskih i socijalnih potreba. Radom žele do-

Analizom ovog pitanja izdvojene su dvije glavne komponente:

prinijeti uzdržavanju obitelji, žele postići statusa u društvu,

Faktor predrasuda okoline i prepreka koje proizlaze iz teškoća

žele “da ih okolina uvažava i cijeni”, žele koristiti svoja znanja i

i Faktor neprilagođenosti radnog mjesta i zadataka. Uvidom

sposobnosti i stručno napredovati. Osim toga, rezultati poka-

u aritmetičke sredine i standardne devijacije rezultata ispi-

zuju da je svim osobama s invaliditetom koje su već radile, i

tanika, moguće je uočiti da ispitanici percipiraju postojanje

to bez obzira na razlog prestanka radnog odnosa, izuzetno

predrasuda i vlastita ograničenja koja proizlaze iz oštećenja,

važno da što prije ponovno počnu raditi i stjecati radni staž.

Rezultati istraživanja

gluhe osobe usmjeravaju ili isključivo na verbotonalni pristup

Slika 33, Tablica 33: Socijlani aspekti zapošljavanja i rada – procjena osoba s invaliditetom

Da izbjegavam nepoznate

Da se previše ne naprežem

Da očuvam znanja i sposobnosti

Da okolina ima razumijevanja za mene

Da stručno napredujem

Da živim mirno i bez stresova

Da me okolina uvažava i cijeni

Da koristim svoja znanja i sposobnosti

Da se krećem među ljudima

Da radim i stječem radni staž

Da mogu uzdržavati obitelj

Da radim nešto korisno

5 4,5 4 3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0

Da ostvarujem prihod

Skupna slika - prosječne ocjene svih anketiranih

Prosječna ocjena važnosti prepreka po vrstama invaliditeta Ispitanici ukupno

Osobe s tjelesnim invaliditetom

Gluhe i nagluhe osobe

Slijepe i slabovidne osobe

Osobe s intel. teškoćama

Ostvarivati prihod

4,56

4,5

4,63

4,46

Raditi nešto korisno

4,55

4,6

4,56

4,53

4,47

4,5

Moći uzdržavati obitelj

4,48

4,43

4,56

4,52

4,36

4,43

Što prije se zaposliti i stjecati radni staž

4,41

4,28

4,37

4,5

4,52

4,05

Kretati se među ljudima

4,41

4,46

4,25

4,5

4,34

4,25

Koristiti znanja i sposobnosti

4,39

4,46

4,34

4,44

4,22

4,17

Postići da me okolina uvažava i cijeni

4,38

4,29

4,37

4,46

4,33

Živjeti mirno i bez stresova

4,33

4,16

4,46

4,35

4,41

4,45

Stručno napredovati

4,14

4,22

4,14

4,09

3,98

3,97

Biti s ljudima koji me razumiju

4,14

4,19

4,04

4,3

Aktivnošću očuvati znanja i vještine

3,6

3,72

3,62

3,64

3,36

3,1

Ne naprezati se previše

3,04

3,11

2,99

2,95

3,45

Izbjegavati brojne i nepoznate ljude

2,32

2,15

2,62

1,84

2,61

2,72

Socijalni aspekti posla

66 Rezultati istraživanja

Ocjena grupe je statistički značajno niža od procjene ostalih ocjena grupe je statistički značajno viša od procjene ostalih

Osobe s kroničnim bolestima

4,37

Specifične razlike, s obzirom na vrstu invaliditeta su sljedeće: Tablica 33a: Procjena važnosti nekih prepreka pri zapošljavanju prema vrsti invaliditeta VRSTA INVALIDITETA

VAŽNIJE (NEGO DRUGIMA)

MANJE VAŽNO (NEGO DRUGIMA)

Osobe s tjelesniim invaliditetom

nema razlika

» zapošljavanje radi stjecanja radnog staža » miran život bez stresova » izbjegavanje brojnih i nepoznatih ljudi

Gluhe i nagluhe osobe

» izbjegavanje brojnih i nepoznatih ljudi (općenito, izbjegavati kretanje među ljudima)

nema razlika

Slijepe i slabovidne osobe

nema razlika

» izbjegavanje brojnih i nepoznatih ljudi (više od osoba s tjelesnim invaliditetom)

» izbjegavanje brojnih i nepoznatih ljudi

» važnost korištenja znanja i sposobnosti » stručno napredovanje » očuvanje znanja i vještina »ostvarivanje prihoda »mogućnosti uzdržavanja obitelji

Osobe s intelektualnim teškoćama

» stjecanje radnog staža » ostvarivanje prihoda Osobe s kroničnim bolestima

» izbjegavanja napora

» korištenje znanja i sposobnosti

» izbjegavanje brojnih i nepoznatih ljudi

» očuvanje znanja i sposobnosti » stručno napredovanje » kretanje među ljudima » očuvanja znanja i sposobnosti » ostvarivanje prihoda

Faktorskom analizom pitanja izdvojene su dvije glavne

važnost rada u njihovom vlastitom životu (salijentnost

komponente: Faktor važnosti rada u životu pojedinca i

uloge rada), te da istovremeno visoko procjenjuju sig-

Faktor socijalne podrške i mirnog života, a analizom odgo-

urnu socijalnu okolinu i miran život bez mnogo stresova

vora ispitanika pokazalo se da ispitanici naglašeno ističu

i previše naprezanja.

nema razlika

Rezultati istraživanja

Osobe s višestrukim invaliditetom

Specifične razlike u odgovorima s obzirom na vrstu i složenost invaliditeta

ostalih preprekom smatraju teškoće u komunikaciji s drugim osobama, nedostatak prisutnosti nekog od članova obitelji i nedostatak potpore na radnom mjestu. U životu im je manje od ostalih važno da se što prije zaposle i stječu radni staž te da izbjegavaju brojne i nepoznate ljude. Ovakvi odgovori odaju sliku o skupini osoba s invaliditetom

Vidljive su značajne razlike u odgovorima između skupina

koja ima više samopouzdanja u odnosu na druge skupine os-

ispitanika s obzirom na vrstu i složenost njihovog invalid-

oba s invaliditetom. Sve navedeno upućuje na spremnost na

iteta. Sagledavajući razlike moguće je dobiti detaljniju sliku

rad, ali na odabranim i odgovarajućim poslovima, što bi, uz

o stavovima i motivaciji osoba s invaliditetom s obzirom na

naznaku o određenom nepovjerenju u institucije i negativnoj

specifičnosti koje donosi pojedina vrsta invaliditeta.

percepciji vlastitog položaja u svijetu rada, moglo dijelom

Tako, u odnosu na ostale skupine, osobe s tjelesnim invalid-

ukazati na neke od razloga nezaposlenosti ove skupine.

68 Rezultati istraživanja

itetom izjavljuju kako su prosječno duže nezaposlene te us-

Gluhe i nagluhe sobe iskazuju upravo suprotne stavove o

poredno s tom izjavom imaju i manje radnog staža od ostalih

vlastitom položaju u svijetu zapošljavanja i rada. Oni imaju

ispitanika. Češće od ostalih ispitanika odabiru zapošljavanje

više radnog staža, a također ih je i više prijavljenih u eviden-

na otvorenom tržištu rada, češće se informiraju o pravima

ciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, barem prema ovom

koja njihovi budući poslodavci i oni mogu ostvariti kod

uzorku. Zanimljivo je i da češće od ostalih skupina razmišljaju

zapošljavanja, ali i češće istražuju mogućnosti za pokretanje

o osobinama koje potencijalni poslodavci cijene kod svojih

vlastitog posla. Manje od ostalih ispitanika smatraju kako bi

radnika. Tako navode odgovornost i spremnost za usvajanje

im na radnom mjestu trebala posebna ili dodatna pomoć.

novih znanja kao osobine koje poslodavci najviše cijene,

Oni se bolje služe računalom te rjeđe kao poteškoću pri akti-

dok nešto rjeđe navode motivaciju. Suprotno očekivanjima,

viranju za traženje posla vide vlastito neznanje pisanja molbe

smatraju da bi se osobe s invaliditetom primarno trebale

i životopisa. Češće kao poteškoće navode neobraćanje insti-

zapošljavati

tucijama, smatrajući kako im nikad ništa nisu ponudile, kao i

objašnjavaju svi sljedeći navodi. U visokom postotku smatra-

stav kako osobe s invaliditetom ionako nitko neće zaposliti.

ju kako bi na radnom mjestu mogli imati teškoća u realizaciji

Češće navode kako su sami spremni snositi troškove dodat-

radnih zadataka, kao i u socijalnoj komunikaciji u odnosu s

nog osposobljavanja ili obrazovanja, ako bi to povećalo nji-

ostalim radnicima te da bi trebali imati dodatnu pomoć os-

hove šanse za zapošljavanjem. Važniji im je adekvatan posao

talih radnika u provedbi radnih zadataka. Nadalje, za budući

nego visoka plaća, nije im važno da s njima rade i druge

posao nešto im je važniji osiguran primjeren prijevoz na rad-

osobe s invaliditetom te da ih ostali radnici prihvaćaju, dok

no mjesto te da s njima rade i druge osobe s invaliditetom.

važnijim smatraju mogućnosti učenja i napredovanja. Veću

Jednom od prepreka pri zapošljavanju vide teškoću dolaska

prepreku pri zapošljavaju vide u teškoćama dolaska do rad-

do radnog mjesta, što je zanimljivo, s obzirom da bi se ovakav

nog mjesta i neprilagođenosti radnog mjesta, dok rjeđe od

odgovor očekivao od slijepih ili osoba s tjelesnim invalidite-

zaštitnim

radionicama.

Ovaj

podatak

tom, ili intelektualnim teškoćama, no ne i od gluhih osoba.

no tome, rjeđe smatraju kako bi na radnom mjestu trebali

Budući da se radi o fizičkom dolasku do mjesta rada, moguće

posebnu ili dodatnu pomoć ostalih radnika u provedbi

je pretpostaviti da je pitanje krivo protumačeno, općenito

radnih zadataka. Češće jasno i realno procjenjuju da bi na

kao teškoće pronalaženja radnih mjesta ili realizacije posla,

radnom mjestu trebali prilagodbu strojeva i alata. Njihova

što je i mogući primjer prikaza teškoća u razumijevanju ver-

se samoaktivnost očituje u tome što više od ostalih skupina

balnih poruka od strane ove skupine. Kao prepreke navode i

osoba s invaliditetom poduzimaju konkretne korake s ciljem

vlastite ograničene mogućnosti obavljanja poslova, teškoće

zapošljavanja. Tako u tijekom 6 mjeseci prije popunjavanja

u komunikaciji s drugim osobama, nemogućnost postizanja

Upitnika češće od ostalih pohađaju tečajeve, češće se javljaju

istog radnog učinka koji postižu ostali radnici, stav o mišljenju

na natječaje za posao, informiraju o pravima budućih poslo-

drugih da osobe s invaliditetom ne mogu dobro raditi te

davaca te obraćaju udruzi osoba s invaliditetom za pomoć

sumnju da ih ostali radnici ne bi prihvatili kao ravnopravnog

pri traženju posla. Izjavljuju kako su spremni dodatno se os-

člana kolektiva. Također, procjenjuju kako nemaju dovoljno

posobljavati, ali ako bi netko drugi snosio troškove. U percep-

znanja za kvalitetan rad što je mogući indikator za promjenu

ciji prepreka pri zapošljavanju češće navode neprilagođenost

ili prilagodbu u samom sustavu njihovog obrazovanja. Dvije

radnih zadataka, dok nemogućnost postizanja istog radnog

najznačajnije procijenjene prepreke su nedostatak prisut-

učinka u odnosu na ostale radnike, te mišljenje drugih da os-

nosti nekog od članova obitelji, što bi se moglo objasniti

obe s invaliditetom ne mogu dobro raditi ne smatraju većom

povezanošću zbog komunikacijskih prepreka te nedostatak

preprekom. Također češće izjavljuju kako im u životu nije

potpore na radnom mjestu, u smislu radnog asistenta. Budući

važno izbjegavati brojne i nepoznate ljude.

od ostalih važno kretati se među ljudima.

U odnosu na ostale podskupine ispitanog uzorka, osobe s intelektualnim teškoćama prosječno imaju manje radnog staža te su duže nezaposlene. Češće smatraju da bi na radnom

Ovakav nepovjerljiv stav zaokružuju i posljednja dva podat-

mjestu trebali posebnu ili dodatnu pomoć ostalih radnika u

ka - češće se od ostalih skupina za pomoć pri traženju posla

provedbi radnih zadataka, ali i da tijekom razdoblja nezapos-

obraćaju udruzi osoba s invaliditetom, a kao poteškoću pri

lenosti pamte manje od onoga što su naučili. U skladu s tim,

aktiviranju za traženje posla u visokom postotku navode stav

više ih smatra da bi se osobe s invaliditetom primarno trebale

kako osobe s invaliditetom ionako nitko neće zaposliti.

zapošljavati u zaštitnim radionicama. Češće od ostalih sma-

Stavovi slijepih i slabovidnih osoba odaju njihov pozitivan odnos prema radu, priličnu želju za zapošljavanjem, te veliku dozu samopouzdanja i samoaktivnosti u odnosu na ostale podskupine. Oni češće smatraju kako bi se osobe s invaliditetom primarno trebale zapošljavati na otvorenom tržištu rada, te u većem postotku izjavljuju kako tijekom razdoblja nezaposlenosti pamte dosta od onoga što su naučili. Suklad-

traju odgovornost osobinom koju poslodavci najviše cijene kod svojih radnika. Nedostatak inicijative i/ili informiranosti ocrtava se u podatku da u posljednjih 6 mjeseci poduzimaju nešto manje aktivnosti s ciljem traženja posla. Tako manje istražuju mogućnosti za pokretanje vlastitog posla, rjeđe se informiraju o pravima koja njihov budući poslodavac i oni mogu ostvariti kod zapošljavanja i rjeđe se obraćaju udruzi

izbjegavati brojne i nepoznate ljude, tako im je i nešto manje

Rezultati istraživanja

da su jedina od dvije skupine koje navode kako im je važno

osoba s invaliditetom za pomoć pri traženju posla. Zanimljivo

na, da imaju prilagođeno radno mjesto i uvjete rada i da s njima

je da češće izjavljuju kako su bili na razgovoru kod poslodav-

rade i druge osobe s invaliditetom. Ovakvi rezultati pokazuju da

ca, što je moguće rezultat rada savjetnika za zapošljavanje u

su osobe s kroničnim bolestima nešto pasivnije u traženju za-

HZZ-u. Navode i kako se nisu spremni dodatno osposoblja-

poslenja, uz podatak kako im je u životu manje od ostalih važno

vati kako bi dobili zaposlenje. Slabije se koriste računalom,

da se što prije zaposle i stječu radni staž, nešto manje važno da

a kao poteškoću pri aktiviranju za traženje posla češće od

ostvaruju prihod i budu aktivni kako bi očuvali znanja i vještine

ostalih navode kako ne znaju kako se piše molba i životopis.

te usporedno s tim važnije da izbjegavaju brojne i nepoznate

Također, rjeđe navode kako se nisu obratili institucijama jer

ljude i da se, s obzirom na invaliditet previše ne naprežu.

im one nikad ništa nisu ponudile. Manje ih je čulo za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, što je u skladu s dobivenim korelacijama, gdje osobe koje nisu čule za Fond imaju nižu razinu stručne spreme, lošije se koriste računalom, preferiraju zapošljavanje u zaštitnim radionicam i pamte manje od onoga što su naučili.

Pregledom rezultata osoba s višestrukim teškoćama pri procjeni osobina koje poslodavci najviše cijene kod svojih radnika, vidljivo je da rjeđe navode znanja i vještine, dok češće navode kreativnost što je moguće objasniti time što su ove osobe vrlo često uključene u različite radno-okupacijske aktivnosti koje zapravo i podrazumijevaju kreativnost. Za budući posao

Skupina osoba s kroničnim bolestima ima prosječno više radnog

važnije im je da s njima rade i druge osobe s invaliditetom

staža. Nešto češće od ostalih navode kako su tijekom vremena

pa tako i nešto češće od ostalih smatraju kako bi se osobe s

nezaposlenosti zaboravili znanja, vještine i radne navike svog

invaliditetom primarno trebale zapošljavati u zaštitnim radi-

zanimanja, a i nešto se rjeđe informiraju o pravima koja oni i nji-

onicama. Također, osobe s višestrukim teškoćama se slabije

hovi poslodavci mogu ostvariti tijekom zapošljavanja. Navodeći

od ostalih koriste računalom. S ciljem traženja posla nešto se

poteškoće pri zapošljavanju, češće odabiru nedostatak finan-

rjeđe informiraju putem oglasa, novina, i sl. o slobodnim rad-

cijskih mogućnosti za pohađanje tečajeva, a i češće izjavljuju

nim mjestima, te o poslodavcima kod prijatelja, poznanika i

kako nisu spremni snositi troškove dodatnog osposobljavanja,

rođaka. Kao i kod osoba s kroničnim bolestima, rjeđe od os-

što uz prethodno navedene podatke upućuje na nedovoljnu in-

talih ispitanika navode kako im je u životu važno da ostvaruju

formiranost. Za budući im je posao važnije da je blizu kuće/sta-

prihod i da budu aktivni kako bi očuvali znanja i vještine.

Rezultati istraživanja

Zaključci

ZakljuÄ?ci

Zaključci Provedeno istraživanje omogućuje zaključke, od kojih neki

Problemi zapošljavanja osoba s invaliditetom su nedvojbeno

argumentirano potvrđuju očekivanja, a neki i na novi način

prisutni. Velik broj, tj. 52,2% anketiranih nezaposleno je duže

osvjetljavaju područje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

od pet godina. Čak i u grupi onih koji su redovno prijavljeni u

misle da je doživljava njihova okolina. Naime, oko 65% anketiranih osoba s invaliditetom smatra da ih društvo, zbog njihovog invaliditeta, doživljava manje vrijednim članovima, a sami u 80% slučajeva procjenjuju da njihova «vrijednost» nije umanjena invaliditetom. Taj je raskorak to naglašeniji, što je viša razina obrazovanja anketirane osobe, jer obrazo-

posleno duže od pet godina. Dugotrajna nezaposlenost dovodi do sve rjeđeg javljanja na natječaje za posao – dakle mirenja sa statusom nezaposlenosti. Odgovori pokazuju da je 47,6% anketiranih izuzetno nezadovoljno zbog svoje nezaposlenosti i kod njih su bitno naglašenije različite aktivnosti traženja posla. Nažalost, odgovori pokazuju i to da se preko 50% anketiranih donekle ili potpuno pomirilo sa svojom nezaposlenošću.

vanost podiže samosvijest utemeljenu na spoznaji vlastitih

Zapošljavanje osoba s radnim iskustvom općenito je lakše od

mogućnosti i pored invaliditeta. S druge pak strane, dugotra-

zapošljavanja onih bez radnog iskustva. Među anketiranim

jna nezaposlenost pojačava osjećaj da osobe s invaliditetom

osobama s invaliditetom, preko 47% nema nikakvog radnog

društvo doživljava manje vrijednima.

iskustva. Oni ispitanici koji su stekli neko radno iskustvo,

Radi lakšeg i organiziranog rješavanja svojih specifičnih problema, mnoge se osobe s invaliditetom učlanjuju u udruge osoba s invaliditetom. U ispitanom uzorku bilo je 52,5% osoba koje su članovi udruga osoba s invaliditetom. Ne može se tvrditi da je taj postotak reprezentativan i za populaciju, jer su anketirane osobe djelomice kontaktirane upravo posredovanjem udruga. No, može se reći da su školovanije osobe nešto češće članovi udruga. Ujedno, članovi udruga pokazuju pozitivniji stav prema sustavu obveznog (kvotnog)

stekli su ga dijelom radeći u svojoj struci (oko 40%), dijelom izvan struke, ali na odgovarajućoj razini stručne spreme (oko 35%), a dijelom prihvaćajući poslove izvan svoje struke i ispod odgovarajuće razine stručne spreme (oko 24%). Razumljivo je da oni koji su radili poslove u svojoj struci iskazuju više zadovoljstva svojim dosadašnjim poslom od onih koji su radili izvan struke – bilo da su radili na poslovima odgovarajuće, bilo na poslovima ispod odgovarajuće razine stručne spreme.

zapošljavanja osoba s invaliditetom te manje preferiraju

Razlozi prestanka radnog odnosa bili su različiti: istek ugo-

zapošljavanje u zaštićenim uvjetima.

vora o radu na određeno vrijeme (32%), višak radne snage

procjena osobne vrijednosti kako ju sami doživljavaju i kako

evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 42,7% ih je neza-

Zaključci

Osobe s invaliditetom žive u svojevrsnom raskoraku između

(32%), prekid nakon probnog rada (7%), ali i osobni razlozi

vrijeme nezaposlene, osobe koje smatraju da nisu izgubile

(29%) – dakle prestanak radnog odnosa voljom radnika zbog

svoja stručna znanja i vještine. Više teškoća u socijalnoj ko-

nezadovoljstva poslom.

munikaciji očekuju osobe koje očekuju i teškoće u realizaciji

Dugotrajnija nezaposlenost, osobito ako joj nije prethodilo neko značajnije radno iskustvo, vrlo često dovodi do znatnijeg gubitka stečenih znanja i vještina, što dodatno umanjuje mogućnost zapošljavanja. Oko 55% anketiranih nezaposlen-

radnih zadataka, pomoć drugih radnika, prilagodbu strojeva i alata. Pomoć drugih radnika više očekuju ženske osobe, osobe niže razine obrazovanja, te osobe koje procjenjuju da su izgubile znanja i vještine..

ih osoba s invaliditetom smatra da je tijekom nezaposlenosti

Posebno treba naglasiti specifičnosti u procjenama koje su

izgubilo podosta stručnih znanja i vještina. Oko 45% smatra

karakteristične za osobe s određenom vrstom invaliditeta.

da još uvijek pamti gotovo sva stručna znanja. Što je viša razina obrazovanja, to je doživljaj gubitka stečenih znanja manji, a razumljivo, što je nezaposlenost dugotrajnija, to je gubitak znanja i vještina veći.

Tako se osobe s tjelesnim invaliditetom u prosjeku pokazuju kao relativno samopouzdana skupina. Oni češće od nekih drugih skupina osoba s invaliditetom preferiraju zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, a češće razmišljaju i o

Zbog gubitka znanja i vještina, a još više zbog sve bržeg

mogućnostima pokretanja vlastitog posla. Spremni su na do-

«zastarijevanja» znanja i nužnog prilagođavanja potrebama

datno osposobljavanje obrazovanje ako bi time povećali svoje

tržišta rada, vrlo je važno postoji li kod tražitelja zaposlenja

mogućnosti zapošljavanja, štoviše, izjavljuju da im je u radu

spremnost na daljnje i dodatno obrazovanje. Ohrabruje

važno da imaju mogućnosti učenja i daljnjeg napredovanja.

činjenica da je oko 77% anketiranih osoba s invaliditetom

tako npr. manje teškoća u realizaciji posla očekuju osobe s

Gluhe i nagluhe osobe u prosjeku pokazuju znatno manje samopouzdanja, točnije, moglo bi se reći da manifestiraju nepovjerenje i nesigurnost. To iskazuju time što preferiraju zapošljavanje u zaštićenim uvjetima, u uvjetima u kojima su prisutne i druge osobe s invaliditetom, a potvrđuju i i time što više od ostalih žele izbjegavati situacije u kojima bi se susretali s brojnim i nepoznatim ljudima. Osim što, očekuju da bi mogli imati teškoće u komunikaciji s drugim osobama, oni u relativno visokom postotku smatraju da bi mogli imati i problema u realizaciji radnih zadataka te često misle da u radu ne bi mogli postizati isti radni učinak kao i osobe bez invaliditeta. Dapače, više od ostalih smatraju da nemaju ni dovoljno znanja za kvalitetan rad. Više od ostalih osoba s invaliditetom smatraju da bi im poteškoću na poslu stvarala i neprisutnost nekog od članova obitelji (koji vjerojatno imaju ulogu prevoditelja) ili

višim razinama stručnog obrazovanja, osobe koje su kraće

neke druge osobe koja bi im pružala potporu.

iskazalo spremnost na daljnje obrazovanje radi lakšeg zapošljavanja. Gotovo 33% spremno je i samostalno snositi troškove obrazovanja, dok bi ostali prihvatili obrazovanje, ali nisu u mogućnosti snositi i njegove troškove. 74

U slučaju zapošljavanja, određeni broj ispitanika očekuje poteškoće koje bi mogle nastajati zbog njihovog invalid-

Zaključci

iteta. Tako oko 34% anketiranih očekuje teškoće u odnosu s ostalim radnicima u realizaciji radnih zadataka, oko 27% očekuje teškoće u socijalnoj komunikaciji, oko 49% smatra da bi im trebala dodatna pomoć ostalih radnika, a oko 48% smatra da bi im trebalo prilagoditi strojeve i alate. Razumljivo je da očekivane teškoće ovise o određenim značajkama:

Slijepe i slabovidne osobe, kao skupina, pokazuju samo-

bude u blizini mjesta stanovanja, da imaju prilagođeno

pouzdanje, sigurnost u svoje mogućnosti kvalitetnog rada te

radno mjesto i uvjete rada, da se previše ne naprežu u poslu.

samoaktivnost. Oni više od ostalih skupina poduzimaju konk-

Iz ovakvih stavova očekivano je da se kao posljedica javlja i

retne aktivnosti s ciljem zapošljavanja: pohađaju tečajeve, jav-

prilična pasivnost u traženju zaposlenja.

često puta bilo potrebno prilagoditi alat i radne zadatke, ali ne smatraju da bi u realizaciji radnih zadataka trebali posebnu dodatnu pomoć ostalih radnika. Ne očekuju teškoće u komunikaciji, ne smeta im prisutnost većeg broja nepoznatih osoba te preferiraju zapošljavanje na otvorenom tržištu rada.

Osobe s višestrukim teškoćama, osim što vjerojatno manifestiraju značajke svojstvene svojim pojedinačnim vrstama invaliditeta, pokazuju donekle i značajke jedinstvene skupine. Zapravo su, kao skupina, relativno slični skupini osoba s kroničnim bolestima: žele raditi u zaštićenim uvjetima, zajedno s drugim osobama s invaliditetom, uglavnom su pasivni u traženju zaposlenja i nije im previše važno da os-

Osobe s intelektualnim teškoćama češće smatraju da bi na

tavruju prihod, kao ni da budu aktivni kako bi očuvali svoja

radnom mjestu trebale posebnu dodatnu pomoć drugih rad-

znanja i vještine.

nika te preferiraju zapošljavanje u zaštićenim uvjetima. Češće od ostalih smatraju da su zaboravili ono što su naučili, a istovremeno i češće od ostalih odbijaju eventualnu mogućnost osposobljavanja. Kako osobe s intelektualnim teškoćama često trebaju podršku drugih, osobito kada se radi o inicijativama koje bi bile usmjerene prema promjenama i novim idejama, to je razumljivo da je i po pitanju traženja posla neophodno da inicijativu oko njihovog mogućeg zapošljavanja preuzimaju i druge osobe, ili udruge, ili institucije.

U često puta podijeljenim i suprotstavljenim mišljenjima o zapošljavanju osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada ili u zaštićenim uvjetima, pokazalo se da relativno respektabilan postotak samih osoba s invaliditetom preferira zapošljavanje u zaštićenim uvjetima rada. Naime, 60% ih preferira zapošljavanje na otvorenom tržištu rada – to su uglavnom osobe s višom razinom stručnog obrazovanja, osobe koje smatraju da nema stvarnih razlika u radnim mogućnostima osoba s invaliditetom u usporedbi s ostalima,

Osobe s kroničnim bolestima su specifična skupina u

osobe koje smatraju da ne bi imale teškoća niti bi trebale

odnosu na «klasične» skupine osoba s invaliditetom. One su,

pomoć u realizaciji posla. S druge strane, 40% osoba preferira

s obzirom na svoje probleme relativno heterogena skupina,

zapošljavanje u zaštićenim uvjetima, vjerojatno osobe koje

a kao posebna kategorija izdvojene su primarno iz razloga

procjenjuju da bi teško mogle zadovoljavati nesmiljene

što ih se pri zapošljavanju vodi kao zasebnu skupinu, us-

zahtjeve otvorenog tržišta rada.

poredivu sa skupinama osoba s invaliditetom. No, i unatoč različitosti osnovnih problema po kojima je ova skupina sastavljena, manifestne su neke zajedničke značajke. Tako ova skupina, u prosjeku, pokazuje općenito slabiju motiviranost za zapošljavanje: češće navode da su zaboravili znanja i vještine svojeg zanimanja, važno im je da im mogući posao

Velika većina anketiranih (88%) potvrđuje opravdanost tzv. kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom na određeni broj zaposlenih osoba bez invaliditeta. Pritom je dobra okolnost da je i znatan broj poslodavaca (80%) suglasan s takvim sustavom zapošljavanja osoba s invaliditetom.

pomoć pri traženju posla. Smatraju da bi im na radnom mjestu

Zaključci

ljaju se na natječaje za posao, obraćaju se svojim udrugama za

Što se tiče procjene osobina koje poslodavci preferiraju kod

jativno i aktivno traženje posla. Razloge i opravdanje za tak-

svojih zaposlenika, tu se poslodavci i anketirane osobe s inva-

vu, relativno slabu angažiranost u traženju zaposlenja, često

liditetom u potpunosti slažu. Naime, u dva različita upitnika,

nalaze u svojoj percepciji da osobe s invaliditetom nitko ne

ali s istim pitanjem, gotovo su podjednako odgovorili. Obje se

želi zaposliti, što je donekle suprotno izjavama istraživanju

skupine slažu da poslodavci od radnika primarno traže odgov-

provedenom s poslodavcima. Analizirajući rezultate oba

ornost, znanja i vještine te motiviranost za obavljanje posla.

istraživanja stječe se dojam da je obostrana nedovoljna in-

U uvjetima relativno visoke nezaposlenosti, preduvjet uspješnog zapošljavanja je i aktivno traženje posla. Anketirane osobe s invaliditetom u velikom postotku izražavaju želju da se zaposle. Međutim, faktorskom analizom odgovora na pitanje o poduzetim aktivnostima u traženju posla, pokazalo se da su se ispitanici najčešće odlučivali za relativno pasivne oblike traženja posla, a mnogo manje za samoinici-

formiranost često razlogom manjeg zapošljavanja osoba s invaliditetom, nego što bi to realno bilo moguće: mnogi potencijalni poslodavci nemaju dovoljno informacija i iskustava o mogućnostima rada osoba s invaliditetom, mnoge osobe s invaliditetom ne sagledavaju realno svoje mogućnosti rada, niti jedni niti drugi nisu dovoljno upoznati s različitim poticajima i beneficijama koje je moguće ostvariti njihovim zapošljavanjem.

76 Zaključci

Smjernice

Smjernice U cilju intenzivnijeg i učinkovitijeg uključivanja osoba s inva-

2. usluge i stručna potpora osobama s invaliditetom trebaju

liditetom u obrazovanje i zapošljavanje, rezultati provedenog

biti dostupne, transparente, učinkovite i jednoznačne

istraživanja mogu predstavljati podlogu za kreiranje pristu-

na svim razinama, od lokalne do nacionalne (u skladu s

pa, načina rada i koordinacije svih odgovornih u navedenim

postojećom zakonskom regulativnom i općeprihvaćenim

procesima. Kako se provedbom istraživanja stavova poslo-

strategijama);

lenih osoba s invaliditetom o zapošljavanju došlo do vrlo značajnih podataka koji se odnose prije svega na percepciju

3. daljnji razvoj obrazovnog sustava treba ići u smjeru kreiranja i/ili prolagodbe programa mogućnostima osoba s invaliditetom i potrebama tržišta rada;

radnih i osobnih potencijala i vrijednosti osoba s invalidite-

4. s obzirom na specifičnosti i razlike među podskupinama

tom, prepreke pri zapošljavanju, profesionalne namjere i in-

osoba s invaliditetom potrebno je kreirati nove, inidi-

terese, individualne i opće društvene elemente rada osoba s

vidualizirane načine rada temeljene na primjerima dobre

invaliditetom, moguće je predložiti neke ključne smjernice u

prakse;

području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s

5. osnaživanje osoba s invaliditetom treba ići u smjeru

invaliditetom:

utvrđivanja postojećih te stjecanja dodatnih socijalnih i

1. pitanje zapošljavanja osoba s invaliditetom ne može se

radnih kompetencija, kao i iznalaženja načina za prevla-

rješavati parcijalnim pristupima i povremenim akcijama

davanje postojećih stereotipa i negativističkih stavova o

već je potrebno uključivanje svih prepoznatih aktera

„nepoželjnosti“ u društvu;

zapošljavanja (osoba s invaliditetom, obitelji, udruga,

6. potrebno je poduzimati akcije u cilju stvaranja pozitivnog

lokalne zajednice, odgovornih institucija, obrazovnog

ozračja i atmosfere „uključivanja“ u području zapošljavanja

sustava, sustava zdravstva i socijalne skrbi, zapošljavanja,

kroz informiranje, stručnu i financijsku podršku poslodavci-

itd.). Suradnja svih navedenih aktera treba se temeljiti

ma i ostalim akterima zapošljavanja osoba s invaliditetom.

na vertikalnoj i horizontalnoj prohodnosti u smislu jasne podjele odgovornosti, precizno definiranih aktivnosti i ciljeva, identifikacije mogućih prepreka i definiranja

U ovom trenutku, sve navedene aktivnosti poduzimaju se

načina njihovog prevladavanja, te praćenja i osiguranja

povremeno i traju ograničeno vrijeme, nositelji aktivnosti

kvalitete u svim procesima;

provode ih paralelno i neusuglašeno, zakonski okviri poštuju

Sokač, 2005, 2006 i 2006a) te istraživanjem stavova nezapos-

Smjernice

davaca o zapošljavanju osoba s invaliditetom (Kiš-Glavaš,

se parcijalno, informiranost je nedostatna i nepravovremena.

ela zapošljavanja osoba s invaliditetom, s jasnom intenci-

Može se reći da je vidljiva predanost razvijanju mjera aktivnog

jom poticanja zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, kad

tržišta rada, no potrebno ih je još više usmjeriti prema oso-

god je to moguće, ona nije do kraja u praksi primjenjena.

bama s invaliditetom. Pri tome bi trebalo uvoditi i fleskiblne

Poboljšanje situacije u području profesionalne rehabilitacije

oblike rada koje odgovaraju potrebama i zahtjevima tržišta

i zapošljavanja osoba s invaliditetom zahtijeva planiranje,

rada, a istodobno promoviraju kvalitetno zapošljavanje.

koordinaciju, sinergiju, kontinuirano provođenje, praćenje i

Iako postoji zakonska osnova za uvođenje različitih mod-

trajno unaprjeđivanje aktivnosti svih relevantnih aktera.

80 Smjernice

Korištena literatura

Korištena literatura 1. Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i pot-

7. Kiš-Glavaš, L., Sokač, K., 2006.: Istraživanje stavova

punog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom:

poslodavaca o zapošljavanju osoba s invaliditetom,

poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u

Međunarodni znanstveni i stručni skup Rehabilitacija –

Europi 2006. – 2015. godina, www.mobms.hr/page.

stanje i perspektive djece s teškoćama u razvoju i osoba

aspx?pageID=27 - 62k

s invaliditetom, Centar za rehabilitaciju Rijeka, Rijeka, 12.-

3. Godišnjak 2007. Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Zagreb, travanj 2008.

8. Kiš-Glavaš, L., Sokač, K., 2006a.: Stavovi poslodavaca prema zapošljavanju osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, 8. škola za voditelje udruga invalida «Znanjem do bolje kvalitete života osoba s invaliditetom», Hrvatski

4. Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2008.: statistički podaci

savez udruga tjelesnih invalida, Zagreb, 25. – 27. listo-

5. Kiš-Glavaš, L., 2006.: Poslodavci i zapošljavanje osoba s

pada

invaliditetom, Koordinacija za ljudska prava Varaždinske

9. Kiš-Glavaš, L., Sokač, K., 2005.: Some Preliminary results

županije, Županijska skupština, rasprava na temu «Položaj

of the project «Employers motivation to employ persons

osoba s invaliditetom u društvu i njihovo zapošljavanje u

with disabilities», Poster presentation, 7th EUSE Confer-

Varaždinskoj županiji», Varaždin, 2. studenog

ence “Supported Employment: Naturaly the right choice”,

6. Kiš-Glavaš, L., 2003.: Mišljenja zagrebačkih poslodavaca

Barcelona, 15-17 June

o zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zbornik radova

10. Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., 1991.: Uvod u psi-

međunarodnog stručnog skupa o profesionalnoj reha-

hologiju – Suvremena znanstvena i primjenjena psi-

bilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zagreb,

hologija, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

17. i 18. studenog, str. 43-50

11. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, www. mobms.hr/news.aspx?newsID=797&pageID=33 - 32k

novine, br. 47/05

13. listopada, Zbornik radova, str. 56-64

Korištena literatura

2. Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom, Narodne

12. Kovačević V., Stančić, V., Mejovšek, M., 1988.: Osnove

18. Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od

teorije defektologije, Fakultet za defektologiju, Sveučilište

2006. do 2012. godine, www.vlada.hr/hrvatski/content/

u Zagrebu

download/7007/59283/file/3%20-%20149.pdf

13. Ljubić, M., Kiš-Glavaš, L., 2002.: Razlike u stavovima nas-

19. Nacionalni program za poboljšanje kvalitete življenja

tavnika osnovnih i srednjih škola prema edukacijskoj

osoba s invaliditetom, Državni zavod za zaštitu obitelji,

integraciji, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 39, 2. str.

materinstva i mladeži, 1999

129-136, rad prezentiran na: Istraživanja u edukacijskorehabilitacijskim znanostima, 6. znanstveni skup Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb, 23.-25. listopada 14. Majsec Sobota V., 2007.: Komparacija Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02. i 33/05.) sa Zakonom o organizacijama udruženog rada za profesionalnu rehabilit-

20. Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015., Narodne novine, br. 63/07 21. Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, Narodne novine, br. 13/03

aciju i zapošljavanje invalida (NN 29/77.) i Zakonom o

22. Odluka o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju

poduzećima za zapošljavanje invalida (NN 57/89.), Pro-

osoba s invaliditetom, Narodne novine, br. 141/05, 72/07,

pisi o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba

8/08

s invaliditetom, Biblioteka Propisi, Nakladnik «Osvit”, Zagreb, 2007. 15. Majsec Sobota V., Pintač, Ž., Rašeta, V., Bakula – Anđelić,

23. Odluka o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Narodne novine, br. 116/03, 48/04

M., 2002.: Poštivanje prava osoba s invaliditetom u

24. Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s in-

Gradu Zagrebu – pilot istraživanje, Zbornik radova 1.

validitetom, Narodne novine, br. 102/00, 6/01, 167/03,

međunarodnog stručnog simpozija Aktualnosti i pers-

23/04

pektive zapošljavanja osoba s invaliditetom, Zagreb, str. 70 – 77

Korištena literatura

16. Marinić, M., 2008.: Jesu li osobe s invaliditetom «invalidi»?, Pitanje konceptualne naravi ali i potreba izjednačavanja mogućnosti, Društvena istraživanja, 17, 1-2, 199-221 17. Međunarodna konvencija o zaštiti prava i dostojanstva osoba s invaliditetom UN-a, www.sdmsh.hr/dodaci/ UN%20KONVENCIJA.ppt

25. Pravilnik o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad, Narodne novine, br. 94/02 26. Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima, Narodne novine, br. 64/02 27. Rački J., 1997.: Teorija profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

29. Skočić Mihić, 2004.: Teškoće pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom percipirane od strane poslodavaca, Magistarski rad, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu 30. Standardna pravila UN-a o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom, www.sdmsh.hr/dodaci/UN%20 KONVENCIJA.ppt 31. Šostar, Z., Bakula Anđelić, M., Majsec Sobota, V.: Položaj osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu, Revija za socijalnu politiku, god. 13, br 1, Zagreb, 2006. 32. Šverko, B., 2006.: Dugotrajna nezaposlenost – odrednica socijalne isključenosti, U: UNDP Hrvatska, Program Ujedinjenih naroda za razvoj - Siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost, Zagreb 33. Uredba o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Narodne novine, br. 116/3, 48/04 34. Uršić, C., 2003.: Zapošljavanje invalida u Sloveniji – između politike, propisa i prakse, Zbornik radova međunarodnog stručnog skupa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zagreb, 17. i 18. studenog 35. Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/99, 124/00, 28/01 36. Vash, C. L., Crewe, N., M., 2004.: Psichology of Disability, Spring Series on Rehabilitation, Springer Publishing Company, New York

37. Vijeće Europe, 2003.: Zakonodavstvo usmjereno protiv diskriminacije osoba s invaliditetom, Integracija osoba s invaliditetom, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb 38. Wehman, P., Kregel, J., 1998.: More than a Job, Securing Satisfying Careers for People with Disabilities, Paul H. Brookes Publishing Co., Baltimore, London, Toronto, Sydney 39. Whigham, B. R., Mattson, B. D., 1996.: Attitudes influencing employment of the handicapped, Journal of Employment Counselling, 6, 72-78 40. Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, Narodne novine, br. 64/01 41. Zakon o mirovinskom osiguranju, Narodne novine, br. 102/98, 127/00 42. Zakon o organizacijama udruženog rada za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, Narodne novine, br. 29/77 43. Zakon o poduzećima za zapošljavanje invalida, Narodne novine, br. 57/89 44. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Narodne novine, br. 32/02, 86/02,

stara EU, svibanj 2004

114/03 45. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Narodne novine, br. 143/02, 33/05 46. Zakon o radu, Narodne novine, br. 82/01 (pročišćeni tekst) 47. Zakon o socijalnoj skrbi, Pročišćeni tekst, Dodatak ING registra, 2006

Korištena literatura

28. Rezolucija o profesionalnom usmjeravanju, Vijeće mini-

48. Žic, A., 2000.: Osobna i socijalna adaptacija učenika usporenog kognitivnog razvoja u ekološkim sustavima: obitelj, škola, vršnjaci, doktorska disertacija, Fakultet za defektologiju, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 49. Žic Ralić, A., Stančić, Z., Miholić, D., 2007.: Prihvaćenost djece s posebnim potrebama među vršnjacima, poster prezentacija na 7. međunarodnom znanstvenom skupu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 14. – 16. lipnja 50. 98/376/EZ: Preporuka Vijeća od 4. lipnja 1998. o parkirnoj kartici za osobe s invaliditetom, www.vlada.hr/hr/content/download/40667/561312/file/04.-01.pdf 51. http://uik.hr/invalidi-konvencija 52. http://www.google.com/search?q=cache:UPyWCuwxK BQJ:zivjeti-s-gluhocom.com/v1/media/TomislavBenjak. ppt 53. www.dzs.hr 54. www.fond.hr 55. www.hzz.hr

Popis kratica:

Korištena literatura

ERF – Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje RH – Republika Hrvatska UNDP – United Nation Development Program

Upitnik

Prilog

Upitnik

UPITNIK O ZAPOŠLJAVANJU ZA OSOBE S INVALIDITETOM Upute: Ovaj se upitnik primjenjuje s ciljem utvrđivanja teškoća i mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom i smatramo da će njegovi rezultati dati kvalitetne smjernice za unapređenje ovoga procesa. Stoga je izuzetno važno da budete potpuno iskreni u odgovorima i da odgovorite na SVA postavljena pitanja. Hvala vam!

1. Ime i prezime: 2. Današnji datum: 3. Datum rođenja: 4. Adresa stanovanja: 5. Spol:

6. Vrsta invaliditeta (mogućnost više odgovora): a) Tjelesni invaliditet b) Oštećenje sluha

e) Kronična bolest 7. Osnova stjecanja invaliditeta: a) Vojni invalid (mirnodopski i civilni invalid rata) b) Kategorizirana omladina (invaliditet nastao prije 15. godine života) c) Invalid rada d) Invalid domovinskog rata - IDR e) Ostali invalidi

Upitnik

d) Intelektualna teškoća

c) Oštećenje vida

8. Stupanj stručne spreme: a) Nezavršena osnovna škola b) Završena osnovna škola c) PKV d) KV, VKV e) SSS f ) VŠS g) VSS 9. Navedite naziv stečenog zvanja: 10. Kako vi procjenjujete da društvo doživljava osobe s invaliditetom: a) Kao manje vrijedne članove društva b) Kao jednako vrijedne građane 11. Vaše je mišljenje da su osobe s invaliditetom: a) Jednako vrijedni ostalim građanima b) Doista manje vrijedni članovi društva 12. Koliko dugo ste nezaposleni: 90

a) Do 1 godine

Upitnik

b) 1 – 3 godine c) 3 – 5 godina d) Više od 5 godina

13. Jeste li ranije bili zaposleni i koliko ukupno imate radnog staža? a) Nisam nikad bio zaposlen b) Bio sam zaposlen, ali nemam radnog staža c) Do 1 godine radnog staža d) 1 – 5 godina radnog staža e) Više od 5 godina radnog staža

Ako ste na 13. pitanje odgovorili zaokruživši slovo a) ispred odgovora, preskočite pitanja 14 – 16 i nastavite odgovarati na pitanje 17.

14. Na kojim poslovima ste do sada radili? a) U struci b) Izvan struke, ali na odgovarajućoj razini stručne spreme c) Izvan struke, ali ispod odgovarajuće razine stručne spreme 15. Jeste li bili zadovoljni poslom / poslovima koje ste obavljali? a) Da b) Uglavnom 91

c) Ne

a) Osobni razlozi; prekinuo/la sam radni odnos b) Dobio/la sam otkaz kao višak radne snage c) Dobio/la sam otkaz po isteku probnog roka d) Istekao mi je ugovor o radu na određeno vrijeme

Upitnik

16. Koji je bio razlog prestanka rada?

17. Jeste li zadovoljni svojim statusom nezaposlene osobe? a) Zadovoljan/zadovoljna sam; imam što mi je potrebno b) Donekle sam se priviknuo/priviknula, ali bih radije radio/radila c) Ne mogu se uopće pomiriti s time da ne radim, to me čini izuzetno nezadovoljnom osobom 18. Jeste li član neke od udruga osoba s invaliditetom? a) Da b) Ne

Ako ste na 18. pitanje odgovorili zaokruživši slovo b) ispred odgovora, preskočite pitanje 19 i nastavite odgovarati na pitanje 20.

19. Koliko često se aktivno uključujete u rad odabrane udruge? a) Svaki dan b) U prosjeku jednom tjedno c) U prosjeku jednom mjesečno d) Nekoliko puta godišnje e) Jako rijetko 92

20. Jeste li prijavljeni u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje? Upitnik

a) Da b) Ne

21. Koristite li se računalom? a) Da, izvrsno b) Da, dobro c) Da, djelomično d) Ne koristim se računalom 22. Što mislite o obvezi zapošljavanja osoba s invaliditetom (po jedna osoba s invaliditetom na određen, zakonom propisan broj ukupno zaposlenih radnika – kvotni sustav zapošljavanja)? a) Korisno je, jer se tako osobama s invaliditetom omogućava zaposlenost b) Nije dobro, pritisak je na poslodavce; osobe s invaliditetom su im nametnute 23. Je li vam poznato da u Republici Hrvatskoj postoji Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji financijski stimulira poslodavce na zapošljavanje osoba s invaliditetom? a) Da, čuo/čula sam b) Prvi put za to čujem 24. Što mislite, koje osobine poslodavci najviše cijene kod svojih radnika (označite 3 osobine)? a) Odgovornost b) Motivaciju (marljivost, želju za radom)

e) Komunikativnost f ) Znanja i vještine g) Spremnost za usvajanje novih znanja h) Pouzdanost i usmjerenost na zadatke i) Kreativnost

Upitnik

d) Sklonost timskom radu

c) Prilagodljivost

25. Što mislite da je presudno kod poslodavaca, kada odluče zaposliti osobu s invaliditetom? a) Suosjećanje s osobama s invaliditetom b) Profesionalna znanja koja su potrebna za obavljanje posla c) Financijske olakšice koje im daje država 26. Mislite li da bi se osobe s invaliditetom trebele zapošljavati: a) Na otvorenom tržištu rada b) U zaštitnim radionicama 27. Smatrate li da biste kao osoba s invaliditetom na radnom mjestu mogli imati teškoća u odnosu s ostalim radnicima, u realizaciji radnih zadataka? a) Da b) Ne 28. Smatrate li da biste kao osoba s invaliditetom na radnom mjestu mogli imati teškoća u odnosu s ostalim radnicima, u socijalnoj komunikaciji? a) Da b) Ne 29. Smatrate li da biste kao osoba s invaliditetom na radnom mjestu trebali posebnu dodatnu pomoć ostalih radnika u 94

provedbi radnih zadataka?

Upitnik

a) Da b) Ne 30. Smatrate li da biste kao osoba s invaliditetom na radnom mjestu trebali prilagodbu strojeva, alata ili sl.? a) Da b) Ne

31. Tijekom razdoblja nezaposlenosti, znanja, vještine i radne navike svog zanimanja ste: a) Potpuno zaboravili b) Još uvijek ponešto pamtite od onoga što ste naučili c) Još uvijek pamtite gotovo sve od onoga što ste naučili 32. Što ste u zadnjih 6 mjeseci poduzeli s ciljem traženja posla (molimo vas označite sve što ste činili)? a) Istraživao/la sam mogućnost za pokretanje vlastitog posla b) Pohađao/la sam jedan ili više tečajeva (kojih?)

c) Bio/la sam na razgovoru za posao kod poslodavca d) Javio/la sam se na najmanje tri, četiri objavljena natječaja za posao e) Napisao/la sam nekoliko molbi za posao f ) Dao/la sam oglas u novine/na Internet da tražim posao g) Informirao/la sam se o slobodnim radnim mjestima putem Zavoda za zapošljavanje h) Kontaktirao/la sam privatnu agenciju za zapošljavanje i) Informirao/la sam se o slobodnim radnim mjestima putem oglasa u novinama, na radiju, internetu i sl.

k) Informirao/la sam se o pravima (poticajima, povlasticama) koje moj budući poslodavac i ja možemo ostvariti kod zapošljavanja

j) Informirao/la sam se kod prijatelja, poznanika, obitelji, o poslodavcima koji posluju na području gdje živim

m) Ništa

Upitnik

l) Obratio/la sam se udruzi osoba s invaliditetom za pomoć pri traženju posla

33. Koje su vaše poteškoće pri aktiviranju za traženje posla (molimo vas označite sve što doživljavate poteškoćom)? a) Nemam financijskih mogućnosti da često odlazim na Zavod za zapošljavanje, kupujem novine i sl. b) Ne znam kako se piše molba i životopis c) Nemam financijskih mogućnosti za pohađanje tečajeva d) Moji poznanici, prijatelji i članovi obitelji ni sami ne znaju ništa o poslodavcima na području gdje živim e) Ne obraćam se institucijama jer mi one nikad ništa nisu ponudile f ) Osobe s invaliditetom ionako nitko neće zaposliti g) Ništa 34. Kako biste dobili zaposlenje, jeste li spremni dodatno se osposobljavati / obrazovati (mogućnost više odgovora): a) Da, spreman/na sam sam/a snositi troškove b) Da, ako bi netko drugi snosio troškove c) Ne

Na sljedeća tri pitanja odgovarajte na način da zaokružite broj koji označava stupanj važnosti izrečene tvrdnje, pri čemu 1 = nije mi važno, 2 = uglavnom mi nije važno, 3 = osrednje mi je važno, 4 = prilično mi je važno i 5 = jako mi je važno!

35. Procijenite što je važno za vaš budući posao:

96 Upitnik

a) Da imam pristojnu plaću

b) Da mi je posao blizu kuće/stana

c) Da mi je osiguran primjeren prijevoz na radno mjesto

d) Da imam pristup radnom mjestu (bez prepreka)

e) Da radim posao koji ima veze s mojim zvanjem

f ) Da su mi dostupne mogućnosti učenja i napredovanja

g) Da imam prilagođeno radno mjesto i uvjete rada

h) Da sa mnom rade i druge osobe s invalditetom

i) Da me ostali radnici prihvaćaju

j) Da dobijem bilo kakav posao

36. Procijenite u kojoj mjeri, vas osobno, svaka od sljedećih prepreka spriječava da se zaposlite: a) Teškoće dolaska do radnog mjesta

b) Neprilagođenost radnog mjesta

c) Neprilagođenost radnih zadataka

d) Ograničene mogućnosti obavljanja poslova

e) Nedostatak radnog iskustva

f ) Teškoće u komunikaciji s drugim osobama

g) Nemogućnost postizanja istog radnog učinka kao i zdrava osoba

h) Mišljenje drugih da osobe s invaliditetom ne mogu dobro raditi

i) Izuzetan napor pri radu

j) Ostali me radnici ne bi prihvatili kao ravnopravnog člana kolektiva

k) Nedovoljno znanja za kvalitetan rad

l) Nedostatak prisustva nekog od članova obitelji

m) Nedostatak potpore na radnom mjestu (radni asistent)

a) Da se što prije zaposlim i stječem radni staž

b) Da ostvarujem prihod

c) Da radim nešto korisno

d) Da koristim svoja znanja i sposobnosti

e) Da stručno napredujem

f ) Da se krećem među ljudima

g) Da se prisiljavam na aktivnost kako bih očuvao/la znanja i vještine

h) Da izbjegavam brojne i nepoznate ljude

i) Da se, s obzirom na invaliditet, previše ne naprežem

j) Da se nalazim među ljudima koji za mene imaju razumijevanja

k) Da živim mirno i bez stresova

l) Da me okolina uvažava i cijeni

m) Da mogu uzdržavati obitelj

Upitnik

37. Procijenite što vam je i u kojoj mjeri važno u životu:

38. Čime bi, prema vašem mišljenju, društvo i država najviše mogli pomoći u rješavanju egzistencijalnih problema osoba s invaliditetom?

39. Kako bi, prema vašem mišljenju, društvo i država najviše mogli pomoći u rješavanju vašeg zapošljavanja?

Hvala vam!

Upitnik

Bilješke