Nepohađanje i napuštanje obrazovanja u Bosni i Hercegovini (Aneksi i tabele) by UNICEF Bosnia and Herzegovina

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

6.3 Dodaci izvještaju

6.3.1 Osnovne škole koje su učestvovale u istraživanju Škola

Grad

Banja Luka

Zmaj Jova Jovanović

Sveti Sava

4. 5. 6. 7. 8. 9.

Ivan Goran Kovačić Aleksa Šantić Jovan Cvijić

Borislav Stanković Petar Kočić

Branko Ćopić Sveti Sava

10. Vuk Stefanović Karadžić 11. Sveti Vasilije Ostroški 12. Vuk Karadžić 13. Jovan Dučić

14. Vuk Karadžić

15. Petar Petrović Njegoš Škola

16. Malta

17. Isak Samokovlija

18. Safvet-beg Bašagić

19. Džemaludin Čaušević 20. Aleksa Šantić

21. Katolički školski centar 22. Osman Nuri Hadžić

23. Osnovna muzička i baletska škola

Banja Luka Banja Luka Banja Luka Banja Luka Banja Luka Prijedor Prijedor Doboj Doboj

Trebinje Trebinje Bijeljina Bijeljina

Istočno Sarajevo Grad

Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Škola

Grad

25. Područna škola Vrbovac

Odžak

24. Područna škola Potočani 26. Prekounje

27. Harmani I

28. Osnovna škola Pazar

29. Osnovna škola Centar

30. Osnovna škola Husino

31. Osnovna škola Sveti Franjo 32. Osnovna škola Kreka

33. Osnovna škola Musa Ćazim Ćatić 34. Osnovna škola Mak Dizdar

35. Osnovna škola Hasan Kikić

36. Osnovna škola Edhem Mulabdić 37. Osnovna škola Vitez

38. Osnovna škola S.S Kranjčević 39. IV Osnovna škola

40. Osnovna škola Ilija Jakovljević 41. Osnovna škola Vrapčići

42. Prva Osnovna škola Široki Brijeg

43. Druga Osnovna škola Široki Brijeg

44. Osnovna škola Ivan Goran Kovačić

Odžak Bihać Bihać Tuzla Tuzla Tuzla Tuzla Tuzla

Zenica Zenica Zenica Zenica Vitez

Mostar Mostar Mostar Mostar

Široki Brijeg Široki Brijeg Livno

45. Osnovna škola Fahrudin Fahro Baščelija Goražde 46. Sedma Osnovna škola

47. Četvrta Osnovna škola

Brčko Brčko

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

6.3.2.Srednje škole koje su učestvovale u istraživanju Škola

Grad

Prijedor

Gimnazija Filip Višnjić

Gimnazija Jovan Dučić

4. 5. 6. 7. 8. 9.

Gimnazija Sveti Sava

Gimnazija i srednja stručna škola Istočna Ilidža

Bijeljina

Trebinje Istočno Sarajevo

Gimnazija Jovan Dučić

Doboj

Mašinska škola

Prijedor

Elektrotehnička škola Medicinska škola

Tehnička škola Mihajlo Pupin

10. Centar srednjih škola 11. Srednja škola 28 juni

12. Elektrotehnička škola Nikola Tesla 13. Građevinska škola 14. Tehnička škola Škola

15. Gimnazija

16. Prva gimnazija

17. Druga gimnazija

18. Prva Bošnjačka gimnazija

19. Gimnazija fra Dominika Mandića 20. Gimnazija Bihać

21. Gimnazija Mostar

22. Gimnazija fra Grge Martića

Prijedor Doboj

Bijeljina

Trebinje

Istočno Sarajevo Banja Luka Banja Luka Banja Luka Grad

Livno

Sarajevo Sarajevo Sarajevo

Široki Brijeg Bihać

Mostar Mostar

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Škola

Grad

24. Gimnazija Ismet Mujezinović Tuzla

Tuzla

23. JU I.gimnazija

25. Gimnazija Katolički školski centar SV.Franjo 26. Gimnazija Vaso Pelagić

27. Srednja ekonomska škola

28. Srednja strukovna škola Široki Brijeg 29. Srednja muzička škola

30. Srednja građevinsko-geodetska škola

31. Mješovito srednja ugostiteljsko turistička škola 32. Mješovita srednja drvno-šumarska škola 33. Srednja škola primijenjenih umjetnosti 34. Ekonomska škola

35. Srednja turističko-ugostiteljska škola

36. Ekonomska i ugostiteljsko-turistička škola

37. Srednja likovna škola Fra Gabrijela Jurkića 38. Srednja škola Vitez

39. Mješovita srednja škola Enver Pozderović 40. Ekonomska škola

41. Srednja ekonomska škola Tuzla 42. Srednja trgovinska škola Tuzla

43. Turističko-ugostiteljska škola Tuzla 44. Ekonomska škola

45. Srednja škola Pere Zečevića

Zenica Tuzla

Brčko Livno

Široki Brijeg Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Bihać

Mostar Mostar Mostar Vitez

Goražde Zenica Tuzla Tuzla Tuzla

Brčko

Odžak

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

Istraživanje provedeno u osnovnim školama Deskriptivna statistika Entitet Federacija BiH

Republika Srpska Ukupno

Grad

Sarajevo

Goražde Zenica Vitez

Bihać

Mostar Livno

Odžak

Široki Brijeg Tuzla

Prijedor

Broj slučajeva 12

Procenti (%)13

33,0

67,0

100,0

Broj slučajeva

Procenti (%)

2,2

16 8 2 4 8 2 2 4 9 4

17,6 8,8 2,2 4,4 8,8 2,2 2,2 4,4 9,9 4,4

Banja Luka

13,2

Istočno Sarajevo

2,2

Bijeljina

Trebinje Doboj Brčko

Ukupno

12 13

4 4 4 4

Broj slučajeva - broj ispitanika koji su odgovorili na postavljeno pitanje Procentualni prikaz odgovora

4,4 4,4 4,4 4,4

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

Pozicija Direktor

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

Broj slučajeva

Procenti %

50,5

Pedagog

Ukupno

49,5

100,0

P.1 Prema Vašem mišljenju, zbog čega određeni broj djece ne pohađa osnovnu školu?

Spomenuto (%)

Roditelji nemaju potrebu da se njihovo dijete obrazuje

22,0

Materijalna situacija porodice je vrlo loša

49,5

Dijete živi udaljeno od škole

14,3

Nešto drugo

40,7

Navedeno pod opcijom „drugo“ kao prvi odgovor Broj slučajeva

Procenti (%)

Roditelji ne pridaju veliki značaj obrazovanju

13,2

Plan i program je jednonacionalan – osjećaj stida kod roditelja djece s PP 14 za pohađanje osnovne škole nedovoljna inkluzija

2,2

Više faktora

Škola nema tih problema

Način života- Romi

1,1

3,3

Porodični problemi

Siromaštvo

Djeca sa PP

Kulturne razlike

Zanemarivanje djeteta

Neobrazovani roditelji Ne zna

Ukupan broj ispitanika koji su naveli opciju drugo (prvi odgovor)

Nisi odgovarali Ukupno 14

Posebnim potrebama

1 1 1 1 2

5,6

2,2

4,4 1,1 1,1 1,1 1,1 2,2

38,5

61,5

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Navedeno pod opcijom „drugo“ kao drugi odgovor:

Broj slučajeva

Procenti (%)

Roditelji konzumiraju narkotike

1,1

Djeca s PP

1,1

Roditelji ne pridaju veliki značaj obrazovanju neodgovorni roditelji Neodgovornost lokalne zajednice Ukorijenjene predrasude – odnosi se pretežno na žensku djecu Prosjačenje djece romske nacionalnosti

Ukupan broj ispitanika koji su naveli opciju drugo (2. odgovor) Nisu odgovarali *

Ukupno

3,3

2,2

1,1

9,9

90,3

100,0

*Nisu naveli neku drugu opciju (nisu ni dali odgovor pod opcijom „nešto drugo“) P.2 Koja su to djeca koja ne pohađaju školu? (moguće više odgovora) Djeca s PP

Djeca koja pripadaju romskoj populaciji Djeca iz siromašnih porodica

Djeca roditelja koji nisu obrazovani

Djeca koja su pripadnici druga dva konstitutivna naroda Neka druga

Spomenuto (%) 17,6

63,7 30,8 17,6 2,2

19,8

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Odgovori navedeni pod opcijom „druga kategorija djece“ kao prvi odgovor: Socijalno ugrožena Romi

Iz problematične porodice

Djeca koja žive udaljeno od škole Napuštena/ostavljena djeca Ženska djeca sa sela

Djeca s PP koja žive u teškoj materijalnoj situaciji Sve navedeno Ne zna

Broj slučajeva

Procenti (%)

4,4

2 1 1 1 1 1 6

5,5 2,2 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1 6,6

Ukupan broj ispitanika koji su naveli opciju drugo

24,2

Ukupno

100,0

Nisu odgovarali

75,8

U 63,7% slučajeva (58 ispitanika) navedeno je da romska djeca ne pohađaju osnovnu školu, a 28 ispitanika je spomenulo da su to djeca iz siromašnih porodica. Grafikon P3. Da li se u Vašoj školi školuju djeca romske populacije?

Škole koje su učestvovale u istraživanju najvećim dijelom (gledano u postotcima), potvrdile su da se u njihovim učionicama nalaze romska djeca, što je izuzetno dobar pokazatelj sve većeg broja romske djece koja pohađaju nastavu.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P4. Da li postoji određeni broj djece Roma, koja bi trebala da pohađaju Vašu školu, ali je ne pohađaju?

P5. Ukoliko je odgovor DA, šta mislite da je razlog nepohađanju osnovne škole?

Spomenuto (%)

Loša materijalna situacija u porodici

8,8

Neobrazovani roditelji koji ne vide svrhu da se njihovo dijete obrazuje

23,1

Odbojnost okoline prema ovoj djeci

0,0

Dijete je obavezno raditi i privređivati pa se od njega/nje ne očekuje da ide u školu Neki drugi razlog

Odgovori navedeni pod opcijom „neki drugi razlog“ Tradicionalna odbojnost populacije prema obavezama Strah da ih škola neće prihvatiti Prosjačenje

4,4

Broj slučajeva

Procenti (%)

1,1

Nedostatak brige o djeci i nedostatak autoriteta roditelja

Nisu odgovarali

Ukupan broj ispitanika koji su naveli opciju drugo Ukupno

13,2

1,1 1,1 1,1 4,4

95,6

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

U 18 škola ispitanici (direktori i pedagozi) smatraju da postoje romska djeca koja bi se trebala školovati u njihovoj školi, ali je ne pohađaju. Grafikon P6. Da li Vašu školu pohađaju djeca druga dva konstitutivna naroda, koja nisu u većini u Vašoj općini?

Izuzetno veliki procenat djece iz reda dva konstitutivna naroda koja nisu većina u ispitivanoj sredini, osim djece iz većinskog naroda, pohađa škole koje su učestvovale u istraživanju. Grafikon P.7 Da li postoji određeni broj djece koji su pripadnici druga dva konstitutivna naroda, a koja ne pohađaju osnovnu školu?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P.8. Ukoliko je odgovor na pitanje broj 7. DA,koji je razlog zbog kojeg ova djeca ne pohađaju školu? Loša materijalna situacija u porodici

Neobrazovani roditelji koji ne vide svrhu da se njihovo dijete obrazuje

Roditelji ne žele da se njihovo dijete školuje na jeziku koji za njih nije maternji Odbojnost okoline prema ovoj djeci Nešto drugo

Broj slučajeva Spomenuto (%) 0

0,0

1,1

0,0

1,1

0,0

Grafikon P.9. Da li Vaša škola ima podatke o djeci koja bi trebala da pohađaju osnovnu školu, ali je ne pohađaju

U 11 škola, od ukupno 46, koje su učestvovale u istraživanju, ispitanici su odgovorili da imaju podatke o broju djece koja ne pohađaju osnovnu školu. Grafikon P.10. Da li Vaša škola ima razvijen program za smanjenje broja djece koja ne pohađa osnovnu školu?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

U 10 škola, od 11 koje posjeduju podatke o broju djece koja ne pohađaju školu, postoje razvijeni programi koji se bave smanjenjem broja djece koja ne pohađaju osnovnu školu. P. 11. Ukoliko je odgovor DA, molimo Vas da objasnite Vaš program za smanjenje broja djece koja ne pohađaju osnovnu školu? Broj Procenti Broj Procenti slučajeva (%) slučajeva (%) I Odgovor

II Odgovor

Informacije iz matičnog ureda povjerenika za romska pitanja, i za ista pitanja pri ministarstvu

1,1

0,0

Kontinuirano praćenje i prisustvo učenika u školi

1,1

Suradnja škole sa porodicama i CSR

Promocija rada i rezultata rada učenika putem tv.emisija, gostovanja i nastupi izvan škole (na primjer, muzička škola) Organiziranje instruktivne nastave

2,2

3,3

2,2

0,0

2,2

0,0

Izrada prilagođenog NPP-a 15

0,0

1,1

Individualni radNVO, menadžmenta škole i vijeća roditelja s roditeljima

2,2

0,0

Pomoć u socijalnom zbrinjavanju

Osnovno pravo na obrazovanje – „SCN Norway“

Razni preventivni programi u cilju zadržavanja djece u osnovnoj školi Obrazovanje za socijalnu koheziju u BiH, na putu ka EU Edukacija učenika o značaju obrazovanja za život

U suradnji s Ministarstvom prosvjete i kulture RS u školi se realiziraprojekat „Pravo na osnovno obrazovanje“, za djecu od 15 do 18 godina koja se nisu imala priliku školovati

Nije navedeno Ukupno

Nastavni plan i program

0,0

1,1

0,0

2,2

0,0

2,2

0,0

1,1

0,0

2,2

0,0

80,2

93,4

100,0 %

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

P.12. Ko je kreator ovog programa?

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Broj spomenutih slučajeva

Spomenuto (%)

Škola

18,7

Neko drugi

0,0

Nadležno ministarstvo

Nevladine organizacije

6,6

4,4

Škole su najčešći tvorci različitih programa koji imaju zadatak smanjiti broj djece koja ne pohađaju osnovnu školu, vjerovatno zbog činjenice da su škole najbolje upoznate s problemima s kojima se susreću porodice koje ne upisuju ili ispisuju djecu u/iz škole. Grafikon P.13. Imate li pomoć nadležnog Ministarstva u borbi sa ovim problemom?

Ukoliko je odgovor bio DA, objasniti koju vrstu pomoći: Odgovori 16 Svake godine ministarstvo obrazovanja/prosvjete od škola prikuplja podatke o učenicima koji ne pohađaju školu te o razlozima napuštanja i mjerama koje je škola preduzela Ministarstvu se šalju podaci o djeci koja napuštaju školu, ali se ne dobijaju povratne informacije Obezbijediti udžbenike i školski pribor Dodjela besplatnih užina u suradnji s lokalnom zajednicom

Broj slučajeva

Procenti (%)

Broj slučajeva

Procenti (%)

3,3

4,4

I Odgovor

II Odgovor

1,1

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Broj slučajeva

Procenti (%)

Broj slučajeva

Procenti (%)

Stipendije

2,2

Stručna pedagoška pomoć

Odgovori 16

Obavještavanje prosvjetne inspekcije o učenicima koji ne pohađaju nastavu

I Odgovor

II Odgovor

1,1

Odobrenje produženog rada

2,2

1,1

Škola prijavljuje ministarstvu roditelje koji ne šalju djecu u školu, a ministarstvo sudovima - zbog nemara

1,1

3.3

2,2

CSR

1,1

Stalna suradnja i edukacija

1,1

Imamo pomoć, ali nemamo ove probleme

Savjetodavni razgovori

Referent za pitanja Roma je uključen u rješavanje problema Edukacije ili seminari nastavnika za rad s rizičnom djecom Postojao je slučaj u školi da se u razred upisuju romska djeca s 10 godina pa je škola dobila od ministarstva odobrenje da ih upiše u II razred

2,1

2,2

1,1

Dobili smo prilagođen NPP

2,2

Nije navedeno

64,8

97,6

Ne zna/bez odgovora Ukupno

3,3

100,0 %

Pomoć nadležnog ministarstva u borbi s problemima napuštanja i neupisivanja djece u školu navelo je 34,1 % ispitanika. To je, dakle, 16 škola koje su učestvovale u istraživanju. Neki od navedenih vidova pomoći su: obezbjeđenje udžbenika i školskog pribora te suradnja u vidu razmjene podataka s nadležnim ministarstvima. Samo 5,5% ispitanika navelo je da postoje sredstva za rješavanje ovog problema. 67% je navelo da ta sredstva ne postoje, a 27,5% ih ne zna za postojanje tih sredstava (ili nisu htjeli dati odgovor) (Grafikon P.14.). 16

Citirani navedeni odgovori ispitanika

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P.14. Da li postoje posebna sredstva koja se izdvajaju za rješavanje ovog problema?

P.15. Šta je potrebno uraditi da bi se smanjio broj djece koja ne pohađaju osnovnu školu? Povećati standard stanovništva Osnovno obrazovanje treba biti potpuno besplatno, što podrazumijeva i besplatne udžbenike Omogućiti prevoz djeci koja stanuju udaljeno od prve osnovne škole

Promovirati značaj obrazovanja Nešto drugo Drugo: 1.

2. 3. 4. 5. 6.

da škole unaprijede svoju obrazovno–vaspitnu politiku, kulturu i praksu promovirati školu u punom kapacitetu, značenje obrazovanja za razvoj djeteta više kombiniranih metoda

edukacija roditelja o važnosti odgoja i obrazovanja škola se promoviraputem medija da je otvorena za svu djecu (muzička škola) iskorijeniti predrasude

Broj slučajeva

Procenti (%)

44,0

41,8

27,5

25,3

47,3

Broj slučajeva

Procenti (%)

1,1

2,2

1,1

6,6

1,1

10. uvezivanje u sistem institucija i zajedničko djelovanje

1,1

Nije navedeno

Romima omogućiti stalno mjesto boravka i zaposlenje

pružiti materijalnu i moralnu podršku roditeljima

iskorijeniti prosjačenje djece

Ne zna/bez odgovora

Ukupno

2,2

1,1 6,6

74,7 100

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P. 16. Koji je to procenat djece koja ne pohađaju osnovnu školu, a trebala bi ići u Vašu školu? Manji od 10 %

Broj spomenutih slučajeva 24

Od 21 – 30 %

Od 10 – 20 %

Više od 30 %

Nema podataka Nešto drugo: 1.

nemamo takve djece, svi učenici idu u školu

Spomenuto (%) 26,4

0,0

48,4

7,7

Najviše zabrinjava podatak da gotovo polovina ispitanih škola ne posjeduje podatke o djeci koja bi trebala pohađati školu, ali je ne pohađaju. P. 17. Šta mislite zbog čega određeni broj djece napušta osnovnu školu? Drugo:

Broj slučajeva

Procenti (%)

17,6

Nema podršku roditelja

35,2

Stanuje daleko od škole

9,9

Zbog teškog materijalnog stanja u porodici

Zbog neadekvatnog obrazovanja (na primjer,dijete s PP koje se obrazuje u školi u kojoj nema adekvatnu stručnu pomoć, s obzirom na svoj problem) Roditelji zahtijevaju od djeteta da radi Zasniva bračnu ili vanbračnu zajednicu

Nešto drugo:

Drugo:

15 8

5,5

nezainteresiranost za obrazovanje

nema takvih pojava/slučajeva u školi

kombinirani razlozi

30,8

8,8

Procenti (%)

djeca iz porodica s problemima - materijalno stanje djeca iz razorenih porodica

16,5

Broj slučajeva

1. 2.

40,7

4,4

2,2

3,3

loše društvo

4,4

Ne zna/bez odgovora

zbog lošeg učenja i vladanja

Nije navedeno

Ukupno

3,3

2,2

65,9

8,8

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Kao najčešći uzroci prekida školovanja izdvojili su se teška materijalna situacija u porodici i nedostatak podrške roditelja. P. 18. Koja su to djeca? Djeca s posebnim potrebama Romska djeca

Djeca iz siromašnih porodica

Djeca neobrazovanih roditelja Neka druga:

Drugo: 1.

2. 3. 4.

djeca iz razorenih/disfunkcionalnih porodica

socijalno ugrožena romska djeca (udaja/ženidba, promjena mjesta boravka) svih navedenih kategorija stereotip je da su to samo romska djeca djeca sa sela- naročito ženska

Procenti (%)

57,1

14 34 19 26

15,4 37,4 20,9 28,6

Broj slučajeva

Procenti (%)

1,1

6,6

3,3

2,2

1,1

Ne zna/bez odgovora

12,1

Ukupno

100,0

djeca s PP čiji su roditelji s PP

Broj slučajeva

djeca s asocijalnim ponašanjem

Nije navedeno

2,2

70,3

Grafikon P. 19. Imate li evidenciju o broju djece koja treba da pohađaju osnovnu školu?

U svega 18 škola zaposleno osoblje vodi evidenciju o broju djece koja trebaju pohađati osnovnu školu.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

P. 20. Na koji način ih pokušavate „nagovoriti“ da ostanu u školi i da nastave školovanje?

Obavljamo individualne razgovore s njima Nudimo različite vidove pomoći (materijalna, stručna), tamo gdje je potrebna Nešto drugo

Nešto drugo:

1. suradnja s relevantnim institucijama, ministarstvo, CSR, općinski sud

Broj slučajeva

Procenti (%)

Broj slučajeva

Procenti (%)

60,4

39,6

40,7

I Odgovor

II Odgovor

Broj slučajeva

Procenti

Broj slučajeva

Procenti

14,3

0,0

kućne posjete

1,1

pomoć u ostvarivanju prava

0,0

1,1

3. 5.

odgojno-obrazovne aktivnosti nema takve djece

6. radionica u cilju edukacije roditelja i učenika

7. edukacija nastavnika za rad s rizičnom djecom 8.

suradnja s NVO

9. ukazivanje na zakonsku obavezu i eventualni troškovi 10. romska djeca imaju besplatne udžbenike

11. ministarstvo snosi troškove putovanja učenika koji putuju preko 4km (Prijedor) Ne zna/bez odgovora

Nije navedeno Ukupno

5 0

0,0 5,5 0,0

1 0 3

1,1 0,0 3,3

2,2

0,0

2,2

0,0

2,2

0,0

1,1

0,0

1,1

13,2

---

59,3

100,0

91,2

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

Grafikon P. 21. Imate li posebne programe prevencije napuštanja osnovne škole?

P. 22. Ukoliko je odgovor DA, objasniti program

Broj slučajeva

Procenti (%)

Broj slučajeva

Procenti (%)

Školski program (različite aktivnosti stručne službe - pedagog i socijalni radnik)

1.1

Edukacije i projekti koji imaju za cilj pružanje pomoći

1.1

2.2

1.1

2.2

Stvaranje dobre klime i brige svakog zaposlenog o djeci

Uključivanje većeg broja učenika u koncertne djelatnosti škole (muzička škola) Omogućujemo školovanje po prilagođenom planu i programu

Kvalitetna suradnja s roditeljima

Programi samoaktualizacije i programi resocijalizacije

Škola smatra da se tim problemom treba baviti nadležno ministarstvo u suradnji s NVO

I Odgovor

2.2

II Odgovor

2.2

Suradnja s roditeljima romske populacije

2.2

Suradnja s asistentom za romska pitanja

Suradnja s NVO

Ne zna/bez odgovora Nije navedeno

Ukupno

0 1

1.1

84.6

100.00%

2.2

2.2 92.3

100.00%

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

P.23. Ukoliko je odgovor DA, ko je kreator tog programa? Nadležno ministarstvo

Broj spomenutih slučajeva 2

Nevladine organizacije

Škola

Spomenuto (%) 2.2

13.2

Neko drugi

2.2

Najveći broj škola koje su obuhvaćene istraživanjem nemaju program prevencije napuštanja osnovne škole. Grafikon P. 24. Da li djeca druga dva konstitutivna naroda (koji nisu u većini), napuštaju osnovnu školu?

P. 25. Ukoliko je odgovor DA, objasnite zašto je tako? Drugo:

Broj slučajeva

Spomenuto (%)

Nema podršku roditelja jer oni smatraju da se ne treba obrazovati u sredini u kojoj je njihov narod manjinski

2.2

Stanuje daleko od škole

2.2

Zbog teškog materijalnog stanja u porodici

Zbog obrazovanja na jeziku koji nije maternji

Roditelji zahtijevaju od djeteta da radi

Dijete doživljava neprijatnosti ili nasilje u školi jer je pripadnik drugog naroda

2.2

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Neznatan je broj djece (svega 2,2%), pripadnika druga dva konstitutivna naroda, koja napuštaju osnovnu školu. Razlozi napuštanja škole koja ima diskriminatorska obilježja spomenuti su samo u jednoj osnovnoj školi i odnose se na neprijatnosti jer dijete pripada jednom od dva konstitutivna naroda (nisu većina u tim sredinama). Grafikon P.26. Da li djeca Romske populacije napuštaju osnovnu školu?

P. 27. Ukoliko je odgovor DA,zašto je tako? Drugo:

Zbog teškog materijalnog stanja u porodici

Broj slučajeva Spomenuto (%) 18

19.8

Nemaju podršku roditelja jer smatraju da ne treba da se obrazuju

34.1

Roditelji zahtijevaju od djeteta da radi Stanuje daleko od škole

Dijete doživljava neprijatnosti ili nasilje u školi jer je pripadnik drugog naroda

20.9

1. djevojčice, radi udaje

Zbog obrazovanja na jeziku koji nije maternji

Nešto drugo

2. zbog nerazvijene svijesti romskih roditelja o obrazovanju

2.2

2.2 4.4

2.2

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P. 28. Imate li evidenciju o broju djece koja treba da pohađaju osnovnu školu, ali je iz određenih razloga napuštaju?

Grafikon P. 29. Imate li evidenciju razloga zbog kojih djeca napuštaju osnovnu školu?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P. 30. Ako je odgovor DA, možete li navesti neke od razloga zbog kojih djeca napuštaju osnovnu školu? I Odgovor

Zasnivanje bračnih/vanbračnih zajednica – djeca iz nesređenih porodica

Broj slučajeva Procenti (%)

Validni procenti (%)17

5.5

Zbog siromaštva

5.5

22.7

Strah od krvne osvete (dva učenika)

1.1

4.5

Loši odnosi roditelja i djeteta

Zbog provođenja disciplinskih mjera

Bez obzira što u školi nema takve djece, glavni razlozi napuštanja iste su odgojna i obrazovna zapuštenost, kao i loša materijalna situacija u porodici

1.1

22.7 4.5

4.5

2.2

9.1

2.2

9.1

Djeca ne žele ićiu školu jer ne shvataju značaj školovanja, a roditelji im nisu u stanju objasnitiznačaj obrazovanja

1.1

4.5

Moraju čuvati brata ili sestru Ne zna/bez odgovora

4.5

Nije navedeno

1.1

75,8

Starosna granica propisana zakonom o obrazovanju

Ukupno

II Odgovor Zasnivanje bračnih/vanbračnih zajednica – djeca iz nesređenih porodica Zbog siromaštva

3.3

13.6

100,0

---

Broj slučajeva

Procenti (%)

3.3

1.1

Roditelji nemaju autoriteta

1.1

Često mijenjanje mjesta boravka - odlazak u inostranstvo

2.2

Nije navedeno

Roditelji ne pokazuju interes za školom pa i dijete onda ne vidi smisao

Moraju raditi

Ukupno 17

Uzeti u obzir samo procenti onih ispitanika koji su odgovorili na pitanje

2.2

1.1

100

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

Istraživanje provedeno u srednjim školama Deskriptivna statistika za srednje škole 18 ENTITET Federacija BiH Republika Srpska Ukupan broj ispitanika GRAD

Sarajevo

Goražde Zenica Vitez

Bihać

Mostar

Broj slučajeva 59 28 87

Procenti (%) 67,8 32,2 100,0

Broj slučajeva

Procenti (%)

2,3

15 4 2 4

2,3

4 6

6,9

Bijeljina

Doboj Brčko

Ukupan broj ispitanika

POZICIJA ISPITANIKA Direktor

Pedagog

Ukupan broj ispitanika 18

4,6

10,3

Trebinje

4,6

Prijedor

Istočno Sarajevo

4,6

Široki Brijeg Banja Luka

2,3 10,3

Tuzla

4,6

Livno

Odžak

17,2

4 4 4 4

6,9

4,6 4,6 4,6 4,6 4,6

100,0

Broj slučajeva

Procenti %

44,8

55,2

100,0

Deskriptivna statistika opisuje uzorak istraživanja, to jest, vodi evidenciju o broju škola i osoba koje su učestvovale u ovom istraživanju.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Rezultati istraživanja P.1 Imate li evidenciju o broju djece koja trebaju pohađati srednju školu? Da

Broj slučajeva

Procenti %

47,1

Ne zna

Ukupan broj ispitanika

47,1 5,8

100,0

Polovičan je udio ispitanika kojiimaju evidenciju o tome koliki je broj mladih koji trebajupohađatisrednju školu. P.2 Imate li ažurnu evidenciju o broju djece koja pohađaju srednju školu? Da

Broj slučajeva

Procenti (%)

18,4

Ne zna

Ukupan broj ispitanika

69 2

P.3 Šta mislite, zbog čega određeni broj djece ne pohađa srednju školu? Dijete ne želi ići u školu

Roditelji smatraju da njihovo dijete ne treba nastavitiobrazovanje Materijalna situacija porodice je vrlo loša

Dijete živi daleko od škole, a ne postoji javni prevoz koji može koristiti

Dijete živi daleko od škole, a roditelji nemaju sredstava da mu plate prevoz

Dijete nema potrebu da se obrazuje nakon završetka osnovne škole

79,3 2,3

100,0

Spomenuto (%) 25,3 11,5 39,1

10,3 21,8 4,6

Dijete dolazi iz porodice s poremećenim porodičnim odnosima

32,2

Dijete je pohađalo školu jedan period, a onda je istu napustilo

49,4

Dijete se delinkventno ponaša Nešto drugo

25,3 11,5

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Navedeno pod opcijom „drugo“ (zbog čega određeni broj djece ne pohađa srednju školu) Nema djece koja ne pohađaju školu

Broj slučajeva

Procenti (%)

2,3

Nastavljaju školovanje u inostranstvu

Škola ne posjeduje ovu vrstu podataka

Ne zna

Ukupan broj ispitanika koji su naveli opciju drugo

Nisu odgovarali na pitanje

Ukupno

P.4 Koja su to djeca koja ne pohađaju školu? (moguće više odgovora) Djeca s posebnim potrebama

2,3 1,1 5,7

11,5

88,5

100,0

Spomenuto (%) 29,9

Djeca koja pripadaju romskoj populaciji

48,3

Djeca koja pripadaju nekoj drugoj manjinskoj grupi

2,3

Djeca iz siromašnih porodica

37,9

Djeca koja su pripadnici dva konstitutivna naroda koja nisu u većini u vašoj općini/lokalnoj zajednici

0,0

Djeca roditelja koji nisu obrazovani Maloljetni delinkventi

Neka druga kategorija djece

Djeca bez roditeljskog staranja

Nema učenika koji ne pohađaju školu Ne zna

Ukupan broj ispitanika koji su naveli opciju drugo Nisu odgovorili na ovo pitanje

Ukupan broj ispitanika

52,9 13,8

Odgovori navedeni pod opcijom „druga kategorija djece“ Ponavljači

23,0

Broj slučajeva

Procenti (%)

1,1

1 1 8

1,1 1,1 9,2

12,6

87,4

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P5. Da li Vaša škola ima razvijen program kojim se smanjuje broj djece koja NE pohađaju srednju školu?

Ukoliko je odgovor DA, molimo Vas da nam objasnite o kakvom programu (kada je riječ o smanjenju broja mladih koji ne pohađaju srednju školu) se radi.

Program se bazira na psihološko-pedagoškoj stručnoj pomoći djeci i roditeljima

Broj slučajeva 1

Programu za djecu s PP

Nisu odgovarali na pitanje

Odgovarali na pitanje Ukupan broj ispitanika

Procenti 19 Validni (%) procenti 20 (%) 1,1

33,3

2,3

66,7

3,4

96,6

100,0

Zabrinjavajuće zvuči činjenica da tek svaka deseta škola ima razvijen program kojim bi se smanjio broj mladih koji ne pohađaju srednju školu. Dobijeni podaci, procentualno, nedovoljni su za ozbiljniju analizu jer govore o samo dvije škole koje brinu o tome da se učini sve kako bi mladi nastavili školovanje, i koje su u fazi implementacije različitih projekata ili programa.

19 20

Procenti koji se odnose na cjelokupan uzorak Validni procenat- odnose se samo na uzorak ispitanika koji su odgovorili na postavljeno pitanje

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P.6 Ko je kreator ovog programa (smanjenje broja mladih koji ne pohađaju srednju školu)? Broj slučajeva Procenti (%) Nadležno ministarstvo

2,3

Nevladine organizacije

0,0

Škola

Neko drugi

Odgovarali na pitanje

Nisu odgovarali na pitanje Ukupno ispitanika

0 5

3,4 0,0

Validni procenti (%) 40,0

60,0 0,0

0,0

5,7

100,0

94,3

Grafikon P7. Imate li pomoć nadležnog ministarstva u borbi sa problemom nepohađanja srednje škole?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P. 7a. Ukoliko je odgovor DA, molim navedite koji tip podrške imate od ministarstva u rješavanju problema nepohađanja srednje škole? Tip podrške - prvi naveden:

Edukacija učenika završnih razreda osnovnih škola

Organiziranje akcija ministarstva prosvjete (na primjer,„Učimo, ne bježimo od znanja“) Inkluzija djece u redovnu nastavu

Zakonom o srednjem obrazovanju propisati obavezno dvogodišnje pohađanje srednje škole Akcijski planovi

Ministarstvo ne dozvoljava napuštanje školovanja vraćajući u škole djecu koja su isključena Savjetodavna (konsultacije) Odgovarali na pitanje

Nisu odgovarali na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

Broj slučajeva Procenti (%) 1

1,1

2,3

20,0

1,1

10,0

1,1

10,0

2,3

20,0

2,3

20,0

1,1

11,5

88,5

10,0

100,0

P.7b. Tip podrške - drugi naveden

Programi pripreme za upis u srednju školu

Validni procenti (%)

Broj slučajeva Procenti (%)

Validni procenti (%)

Materijalna podrška i pomoć u opremanju škola da bismo imali što bolje uslove za rad i kako bismo zadržali učenike u školi

1,1

2,3

66,7

Nisu odgovarali na ovo pitanje

3,4

100,0

Odgovarali na pitanje Ukupan broj ispitanika

96,6

100,0

33,3

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P.7c. Tip podrške - treći naveden

Praćenje i analiza podataka o broju učenika na početku i na kraju godine Odgovarali na pitanje

Nisu odgovarali na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

Broj slučajeva Procenti (%) 1

1,1

98,9

1,1

Validni procenti (%) 100,0 100,0

100,0

Navedeni su različiti primjeri podrške u cilju zadržavanja mladih u školi. Pod edukacijom učenika završnih razreda osnovne škole, podrazumijevase profesionalna orijentacija djece, to jest, kvalitetnija usmjeravanja u odabiru srednje škole; takve edukacije se provode u suradnji sa zavodima za zapošljavanje. Grafikon P8. Da li postoje posebna sredstva koja se izdvajaju za rješavanje ovog problema?

Grafikon P9. Da li u Vašoj opštini postoje romska djeca koja se ne upisuju u srednju školu?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P.10 Ukoliko je odgovor DA, zašto se ne upisuju srednju školu? (moguće više odgovora) Nisu završili osnovnu školu

Nemaju materijalnih sredstava da bi se školovali

Roditelji ih ne podstiču da upisuju srednju školu, već traže od njih da rade Zasnivaju bračne ili vanbračne zajednice

Nemaju mogućnost školovanja na maternjem jeziku Nešto drugo

Spomenuto (%) 87,2 48,7

71,8 10,3 5,1 0,0

I ovdje se loša ekonomska situacija najviše odražava na razloge odustajanja od školovanja, jer ih roditelji vrlo rano podstiču/nagovaraju/prisiljavaju da rade. P.11 Šta je potrebno uraditi da se broj djece koja ne pohađaju srednju školu smanji? (moguće više odgovora) Poboljšati NPP

Obezbijediti bolju vezu između obrazovanja i potreba tržišta rada Proglasiti srednjoškolsko obrazovanje obaveznim Povećati standard stanovništva

Otvoriti više radnih mjesta u lokalnim zajednicama

Srednjoškolsko obrazovanje treba biti potpuno besplatno, što podrazumijeva i besplatne udžbenike

Omogućiti povoljan i adekvatan smještaj djeci koja nemaju srednju školu u svom mjestu stanovanja Promovirati značaj obrazovanja Nešto drugo*

Spomenuto (%) 14,9 51,7 56,3 37,9 42,5

52,9 35,6 55,2 8,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

*Nešto drugo, šta? I Odgovor

Nema takve djece

Broj slučajeva Procenti (%)

Validni procenti (%)

1,1

16,7

1,1

16,7

Ne zna

3,3

50,0

Nisu odgovarali na ovo pitanje

Treba uspostaviti sistem suradnje, odnosno praćenje tih institucija na nivou općine

Sankcionirati roditelje djece koja ne pohađaju školu Odgovarali na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

16,7

6,9

100,0

93,1

100,0

P.12 Šta mislite, zbog čega određeni broj djece napušta srednju školu? (moguće više odgovora) Zbog teškog materijalnog stanja u porodici

Zbog neadekvatnog obrazovanja (na primjer,dijete s PP koje se obrazuje u školi u kojoj nema adekvatnu stručnu pomoć, s obzirom na svoj problem)

Spomenuto (%) 34,5 12,6

Nema podršku roditelja

33,3

Dijete izgubi volju i želju da se školuje

54,0

Dijete dolazi iz porodice s poremećenim porodičnim odnosima

51,7

Zasniva bračnu ili vanbračnu zajednicu

25,3

Roditelji zahtijevaju od djeteta da radi

Stanuje daleko od škole, a ne postoji javni prevoz koji može koristiti Delinkventno se ponaša Nešto drugo

2,3 6,9

64,4 10,3

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

Navedeni odgovori pod opcijom „nešto drugo“: Djeca s velikim brojem slabih ocjena i izostanaka Djeca koja upišu neželjenu školu

1 odgovor

2 odgovor

3 odgovor

Preteško gradivo

Bez odgovora

Nisu odgovarali na ovo pitanje

Teže prilagođavanje pri prelasku iz osnovne u srednju školu Ukupno odgovaralo na ovo pitanje

Ukupno ispitanika

-1

Kao najčešće razloge napuštanja srednje škole, ispitani direktori i pedagozi navodili su delinkventno ponašanje, gubitak volje i želje za školovanjem, kao i poremećenost odnosa u porodici iz koje dijete dolazi. Teška materijalna situacija u porodici, nedostatak podrške roditelja te zasnivanje bračne ili vanbračne zajednice su razlozi kojisu ispitanici, također,često navodili. Problem delinkvencije mladih je u porastu i ponekad se čini da društvo olako odustaje od njih, gubi interes za njima i, samim tim, ih osuđuje na život pun teškoća. Sljedeća najbrojnija kategorija su djeca koja dolaze iz porodica u kojima vladaju poremećeni odnosi. P. 13 Koja djeca napuštaju srednju školu? (moguće više odgovora) Djeca s PP

Djeca koja pripadaju romskoj populaciji

Djeca koja pripadaju nekoj drugoj manjinskoj populaciji

Spomenuto (%) 10,3 23,0 1,1

Djeca iz porodica u socijalnoj potrebi

32,2

Maloljetni delinkventi

69,0

Djeca neobrazovanih roditelja Neka druga kategorija djece

29,9 26,4

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

Odgovori navedeni pod opcijom „neka druga kategorija djece“ koja napuštaju srednju školu

Djeca lošeg uspjeha, s puno loših ocjena, koji obično pređu u drugu školu

Broj slučajeva Procenti (%)

Validni procenti (%)

2,3

Dijete iz porodice s poremećenim porodičnim odnosima

5,7

22,7

Bolesna djeca

Rano zasnivanje bračne zajednice

4,5

Rijetko napuštaju školu

1,1

4,5

Djeca s niskim nivoom aspiracije za napredovanjem

9,1

2,3

9,1

1,1

4,5

Ne zna

11,5

45,5

Nisu odgovarali na pitanje

Odgovarali na pitanje Ukupan broj ispitanika

25,3

100,0

74,7

Maloljetni delinkventi su grupa mladih za koju su ispitanici u najvećem broju slučajeva navodili da napuštaju školu. Daleko se manji postotak odnosi na djecu iz porodica koje su u socijalnoj potrebi, djecu neobrazovanih roditelja, kao i na djecu s posebnim potrebama. P.14 Na koji način ih pokušavate „nagovoriti“ da ostanu u školi i nastave školovanje? Obavljamo individualne razgovore s djetetom

Obavljamo individualne razgovore s roditeljima Imamo razvijen plan rada s takvom djecom

Nudimo različite vidove pomoći (materijalna i stručna) tamo gdje je ista potrebna Nešto drugo

Spomenuto (%) 87,4 81,6 16,1 27,6 8,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

Odgovori navedeni pod opcijom „nešto drugo“ Broj slučajeva Procenti (%) Da rade, uče

1,1

Odgovarali na pitanje

8,0

Ne zna

Nisu odgovarali na pitanje Ukupan broj ispitanika

80 87

6,9

92,0

Validni procenti (%) 14,3

85,7

100,0

Direktni individualni razgovori s djecom i njihovim roditeljima najčešće su korišten alat za „nagovaranje“ učenika da budu istrajniji na putu pohađanje srednje škole. Grafikon P15. Imate li neke posebne programe prevencije napuštanja srednje škole?

Najveći broj ispitanika iz srednjih škola izjavilo je da ne posjeduje posebne programe koji zadržali djecu u školama. P.16 Ukoliko je odgovor DA, ko je kreator tog programa? Broj slučajeva Procenti (%) Škola

5,7

Odgovarali na pitanje

8,0

Pedagog-psiholog

Nisu odgovarali na pitanje Ukupan broj ispitanika

80 87

2,3

92,0

100,0

Validni procenti (%) 71,4 28,6

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

P.17 Na kojim aktivnostima se baziraju ti programi?

Savjetodavni razgovori

Broj slučajeva Procenti (%)

Savjetodavni i korektivni rad odjeljenskog starješine, pedagoga, psihologa i socijalnog radnika s učenikom i njegovim roditeljima Odgovarali na pitanje

Nisu odgovarali na pitanje Ukupan broj ispitanika

Validni procenti (%)

2,3

3,4

5,7

82 87

94,3

2,3

100,0

Od 45 škola koje su učestvovale u istraživanju, njih 35 je navelo da nemaju program prevencije napuštanja srednje škole. Grafikon P18. Da li se u Vašoj školi školuju djeca romske populacije?

Tek 8% ispitanika je odgovorilo da njihovu školu pohađaju pripadnici romske populacije. Grafikon P19. Da li završavaju srednju školu?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

P.20 Ukoliko je odgovor NE, zašto?

Spomenuto (%)

Zbog teškog materijalnog stanja u porodici

20,0

Zbog obrazovanja na jeziku koji nije njegov/njen maternji

11,1

Roditelji su neobrazovani pa smatraju da se ni dijete ne treba obrazovati

26,7

Roditelji zahtijevaju od djeteta da radi

6,7

Stanuje daleko od škole, a javni prevoz ne postoji

4,4

Dijete doživljava nasilje u školi jer je pripadnik druge manjinske etničke grupe

51,7

Nešto drugo

48,9

Odgovori pod opcijom „nešto drugo“ Broj slučajeva Procenti (%) Nemamo nikakva iskustva o tome

3,4

Većinom romska djeca ne žele pohađati školu

1,1

Ne postoje interesiranja

Romska populacija ne živi na području škole Ne interesiraju se za gimnaziju Nepoznat razlog Ne zna

7 1

8,0 1,1

31,8 4,5

4,5

13,6

5,7

22,7

2,3

25,3

Ukupan broj ispitanikal

100,0

13,6

3,4

Odgovarali na pitanje

Nisu odgovarali na pitanje

Validni procenti (%)

74,7

9,1

100,0

Više od polovine navedenih odgovora, koje su davali direktori i pedagozi u školama koje ne pohađaju Romi, bili su da dijete ne pohađa školu zbog nasilja koje može doživjeti u školi.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P21. Imate li evidenciju o broju djece koja, iz nekih razloga, nepuštaju srednju školu?

Najveći broj ispitanika izjasnilo se da posjeduju evidenciju o broju djece koja napuštaju srednju školu. Grafikon P22. Koliki je procent djece koja ne završavaju srednju školu, jer je napuštaju?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

Istraživanje provedeno u zavodima za zapošljavanje Rezultati istraživanja

Grafikon P. 1. Da li sarađujete sa osnovnim školama, vezano za predavanja o profesionalnoj orijentaciji?

Tek nešto više od pola zavoda za zapošljavanje u BiH sarađuje s osnovnim školama, kada je riječ o predavanjima o profesionalnoj orijentaciji. P 2. Ako je odgovor DA, na koji način sarađujete s osnovnim školama u vezi spredavanjima o profesionalnoj orijentaciji? Odgovori: 21

Jednom godišnje posjeta školama uz održavanje prezentacija i podjelu promotivnog materijala Putem predavanja i razgovora s učenicima i profesorima u završnim razredima Šaljemo osnovnoj školina području županije podatke o stanju na tržištu rada (deficitarna zanimanja) Putem prezentacije „Šta nakon škole“ Štampanje publikacija Učešće u implementaciji projekta GTZ-a Izrada brošure „Moj put u svijet rada“ Ukupan broj ispitanika koji su dali odgovor na ovo pitanje Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupno 21

Navedeni odgovori ispitanika

Broj slučajeva I odgovor

Procenti

13,3

2 2

Broj Procenti slučajeva II odgovor ---

---

13,3

---

13,3

---

1 --2 ---

6,7 --13,3 ---

--1 --1

40,0

60,0

100,0

--7,1 --7,1

14,2

85,7

100,0 %

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Zavodi za zapošljavanje suradnju s osnovnim školama po pitanju profesionalne orijentacije najčešće ostvaruju posjećujući škole i držeći predavanja na ovu temu, uz podjelu promotivnog materijala, vodeći razgovore s učenicima i profesorima, kao i slanjem informacija školama o stanju na tržištu rada i deficitarnim zanimanjima. P 3. Ako je odgovor NE, zbog čega?

Broj slučajeva

Procenti (%)

20,0

Obavještavamo ih o pravima nezaposlenih osoba poslije školovanja

6,7

Ne zna/ bez odgovora

6,7

Osnovno obrazovanje ne okreće se pretjerano profesionalnoj orijentaciji nedostatak interesiranja od strane roditelja i učenika

Sadašnja praksa ne obuhvata tu vrstu suradnje Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovorili na ovo pitanje

Ukupan broj ispitanika

6,7

40,0

100,0

60,0

Grafikon P. 4. Da li sarađujete sa srednjim školama, vezano za predavanja o profesionalnoj orjentaciji?

Za razliku od suradnje s osnovnim školama, mnogo bolja suradnja se ostvaruje između srednjih škola i zavoda za zapošljavanje.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 5. Na koji način sarađujete sa srednjim školama,kada je riječ o predavanjima o profesionalnoj orijentaciji? Broj slučajeva

Procenti

13,3

---

6,7

---

Odjeli za obrazovanje provode projekte u vidu predavanja o deficitarnim zanimanjima i ukazuju učenicima na podatke o prevelikom broju radnika s određenim zanimanjem, kao i o stanju na tržištu rada

33,3

---

Kroz promotivne materijale animiramo učenike i upoznajemo ih sa značajem profesionalnog usmjeravanja

6,7

Organiziramo psihološko testiranje i savjetovanje

---

13,3

Informiranje o nastavku školovanja, kako i gdje se zaposliti

6,7

---

6,7

---

Kroz projekat GTZ

6,7

26,7

Odgovori: 22

Svake godine posjećujemo sve škole (osnovne i srednje), održimo prezentaciju i podijelimo promotivni materijal Putem predavanja i razgovora s učenicima i profesorima

Putem prezentacije „Šta nakon škole“

Interne tribine naziva „Kamo nakon srednje škole“

Broj slučajeva

Procenti

I odgovor

Ukupan broj ispitanika

Ukupno

Nisu odgovorili na ovo pitanje

Citirani odgovori ispitanika

80,0

20,0

100,0

II odgovor

73,3

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 6. Ako je odgovor NE, zbog čega ne sarađujete sa srednjim školama, kada je riječ o predavanjima o profesionalnoj orijentaciji? Obavještavamo ih o pravima nezaposlenih osoba poslije škole

Broj slučajeva

Procenti (%)

6,7

Nedostatak interesa roditelja i učenika

Sadašnja praksa ne obuhvata tu vrstu suradnje Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovorili na ovo pitanje

Ukupan broj ispitanika

1 1

6,7

20,0

80,0

100,0

Grafikon P 7. Da li Vaš Zavod posjeduje ažurne baze podataka o broju mladih koji su napustili srednju školu?

Od 15 zavoda za zapošljavanje koji su obuhvaćeni istraživanjem, 11 ne posjeduje ažurne baze podataka o broju mladih koji su napustili srednju školu. P 8. Ako je odgovor NE, zbog čega zavod ne posjeduje ažurne podatke o broju mladih koji su napustili srednju školu? Odgovori: 23

Osobe koje se prijave s osnovnom školom ne navode da imaju završen neki od razreda srednje škole

Aplikacija je podešena tako da se sva lica uvode u evidenciju, a ne izdvajaju se oni koji su napustili školu Imamo podatke samo o onima koji su se prijavili na našu evidenciju Nije u nadležnosti službe za zapošljavanje

Broj slučajeva

Procenti (%)

26,7

6,7

13,3

20,0

Ukupan broj ispitanika

73,3

Ukupan broj ispitanika

Ne zna/bez odgovora

Nisu odgovorili na ovo pitanje

Navedeni odgovori ispitanika

1 4

6,7

26,7

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 9. Ako je odgovor NE, da li mislite da bi bilo korisno uspostaviti bazu podataka s informacijama o učenicima koji su napustili srednju školu i zbog čega je napuštaju? Odgovori: 24

1. Da

Broj Procenti (%) slučajeva 3

20,0

6,7

13,3

7. Škole bi trebale voditi ili praviti takve evidencije u suradnji s nadležnim ministarstvima obrazovanja/prosvjete ili općinskim organima

6,7

Ukupan broj ispitanika

6,7

73,3

Ukupan broj ispitanika

100,0

2. Da, evidencija o licima koja bi se željela školovati, a ne mogu, pa da im se eventualno pomogne. Bila bi to slojevita baza, s jedne strane, učenici koji neće da uče, a mogli bi, i sa druge strane, učenici koji bi htjeli učiti, a nemaju uslove za to 3. Da, kako bi služba mogla imati poseban pristup prema takvim osobama, u smislu prilagođavanja programa edukacije, obuke, dokvalifikacije 4. Ne, to je više nadležnost ministarstava obrazovanja i pedagoških zavoda

5. Ministarstva obrazovanja bi morala imati ovakve podatke i raditi analize, radi poboljšanja u sistemu obrazovanja, a te analize bi koristile i službe za zapošljavanje pri kreiranju edukacije i doedukacije 6. Da, svakako da je potrebno da se ti mladi osposobe za obavljanje određenih poslova

Ne zna/bez odgovora

Nisu odgovorili na ovo pitanje

26,7

U osam zavoda ovu bazu smatraju izuzetno korisnim alatom pri kreiranju različitih politika.

Navedeni odgovori ispitanika

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P 10. Imate li podatke o tome zbog čega su napustili srednju školu?

P 11.Ako je odgovor DA, koji je najčešći razlog napuštanja srednje škole? - Zbog gubitka prava redovnog školovanja (naveo jedan ispitanik) P 12. Ako je odgovor NE, zbog čega ne posjedujete te podatke?

Obično stranke ne navode tu informaciju prilikom prijave

Ti podaci nisu neophodni za prijavu na biro za zapošljavanje

Trenutni sistem ne posjeduje adekvatna polja u bazi aplikacije

Nisu u okvirima naše osnovne djelatnosti, takvim osobama pružamo mogućnost prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja te dodatnog obrazovanja kroz proces cjeloživotnog učenja, ali u sferi neformalnog obrazovanja Nije u nadležnosti službi za zapošljavanje

Shodno pravilima o evidenciji u oblasti zapošljavanja, ne evidentira se taj podatak Ne zna/bez odgovora

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

13,3

20,0

6,7

13,3

6,7

20,0

Ukupan broj ispitanika koji su odgovarali na ovo pitanje

86,7

Ukupan broj ispitanika

100,0

Nisu odgovorili na ovo pitanje

13,3

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P 13. Da li se o njima (mladima koji su napustili školu) u Zavodu za zapošljavanje vodi posebna briga?

Uzevši u obzir činjenicu da ne postoji baza podataka koja odvaja mlade koji su napustili školovanje od ostalih nezaposlenih lica, podatak od 71,4% zavoda za zapošljavanje koji ne vode brigu o ovoj kategoriji mladih djeluje sasvim logično. P 14. Zbog čega se ne vodi briga o mladim koji su napustili školovanje?

Nedostatak potrebnih zaposlenika za obavljanje tih poslova

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

33,3

Briga se vodi o svim evidentiranim nezaposlenim osobama, uz njihovu obavezu da aktivno traže posao i pohađaju obuke koje organiziramo

6,7

Mladi se mogu izlistati kao posebna ciljna grupa na osnovu starosne strukture Zavod je ustanova za posredovanje u zapošljavanju, a nije ustanova za socijalne probleme

6,7

Ne zna/bez odgovora

13,3

Ne postoji aplikacija koja registrirane osobe (ne postoji baza podataka koja odvaja mlade koji su napustili obrazovanje od ostalih nezaposlenih lica)

Ukupan broj ispitanika koji je odgovarao na ovo pitanje

73,3

Ukupan broj ispitanika

100,0

Nisu odgovorili na ovo pitanje

26,7

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 15. Ako je odgovor DA, na koji način se vodi briga o mladima koji su napustili školovanje?

Imaju mogućnost učestvovati u programima podsticaja pri zapošljavanju

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

Obuke, prekvalifikacije, informiranje i motiviranje te aktivno traženje zaposlenja

6,7

Nisu odgovorili na ovo pitanje

20,0

Smatramo ih teže zapošljivom kategorijom te time imaju pogodnosti pri korištenju programa aktivne politike zapošljavanja

Ukupan broj ispitanika koji je odgovarao na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

80,0

100,0

Grafikon P 16. Da li im (mladim osobama koje su napustile školu) predlažete neke oblike doedukacije?

U 60% zavoda za zapošljavanje u kojima je rađeno istraživanje mladima koji su napustili školovanje predlažu se neki od oblika doedukacije, dok u njih 40% to nije praksa.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 17. Ako je odgovor NE, zašto ne i da li biste voljeli da im možete ponuditi neki oblik doedukacije?

Zbog nedostatka zaposlenika, slabe potražnje na tržištu rada, nedostatka sredstava. Svakako da bismo im voljeli ponuditi doedukaciju

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

Edukacija se nudi samo onima koji su završili srednju školu

6,7

Da, ali ne posjedujemo podatke o takvim licima

6,7

Da, voljeli bismo im ponuditi neki oblik doedukacije

Da, ukoliko postoje financijske mogućnosti, jer zavod nema sredstva za obuke

6,7

Ne zna

6,7

Nisu odgovorili na ovo pitanje

Ukupan broj ispitanika koji su odgovarali na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

40,0

100,0

60,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 18. Ako je odgovor DA, molim Vas, objasnite koje vrste doedukacije nudite i ko to organizira? Broj slučajeva

Procenti

---

6,7

---

Informatičke obuke, strani jezici, vozački ispit

6,7

---

Prekvalifikacija u proizvodna zanimanja

---

6,7

Njima, kao i svima na evidenciji nezaposlenih

6,7

---

6,7

---

6,7

---

60,0

13,3

40,0

86,7

Odgovori: 25 Podsticaji i programi koji se implementiraju u službi (SSNESP) Putem naših programa (na primjer,informatika)

Trenutno je u toku program koji radimo u suradnji sa Svjetskom bankom u okviru kojeg sufinanciramo bilo koju obuku koju mlada osoba te kategorije želi proći, a može joj povećati šanse pri traženju posla

Fond za obrazovanje nezaposlenihkonkretno Zavod nema sredstva i nije učestvovao u ovome Imamo programe prekvalificiranja, dokvalificiranja i stručne obuke za nezaposlene osobe Ukupan broj ispitanika koji su odgovarali na ovo pitanje Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupno

Navedeni odgovori ispitanika

Broj slučajeva

Procenti

13,3

I odgovor

100,0

II odgovor

100,0 %

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P 19. Da li sarađujete sa nadležnim Ministarstvom vezano za ovaj problem?

P 20. Ako je odgovor DA, na koji način? Prihvatamo informacije o školama koje vode doedukaciju Na zahtjev ministarstava Ne zna

Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovarali na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

13,3

66,7

1 5

6,7

33,3

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 21. Ako je odgovor NE, da li mislite da bi ministarstvo trebalo više povesti računa o toj kategoriji mladih i na koji način? Odgovori: 26 Da, izdvajanjem sredstava za njihovu doedukaciju

Treba podržati znanje i sve oblike doedukacije za deficitarna zanimanja, posebno za zanate Da, u suradnji sa ZZZ

Broj slučajeva

Procenti

Broj slučajeva

Procenti

6,7

---

6,7

---

6,7

--1

---

6,7

I odgovor

II odgovor

Neophodno je donošenje zakona o obaveznom srednjem obrazovanju

--1

6,7

13,3

Trebalo bi uraditi analizu razloga za napuštanje škole

13,3

---

6,7

---

Treba kroz određene kurseve, obuke i dokvalifikacije osposobiti za određeno zanimanje

6,7

---

Ne zna

Ukupan broj ispitanika

---

60,0

---

Nisu odgovorili na ovo pitanje

6,7

40,0

100,0

Da, preventivno djelovanje da ne dođe do napuštanja škole

Da, pojačanom suradnjom sa službom za zapošljavanje i lokalnom zajednicom

Ukupno

---

20,0

100,0

80,0

Svi zavodi imaju jedinstveno mišljenje - ministarstvo obrazovanja/prosvjete treba povesti više brige o kategoriji mladih koji su napustili školu, i to na način da se izdvajaju sredstava za njihovu doedukaciju, potenciraju doedukacije za deficitarnim zanimanjima, kao i organiziranje kurseva, obuka i dokvalificiranje za druga zanimanja.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P 22. Da li vodite evidenciju o mladima Romima koji se prijavljuju na Zavod?

Grafikon P 23. Da li im (mladim Romima) predlažete neke oblike doedukacije?

P 24. Ako je odgovor NE, zašto mladim Romima ne predlažete neke oblike doedukacije te da li biste voljeli da im možete ponuditi neki oblik doedukacije?

Nedostatak kadra, sredstava i slaba konkurencija na tržištu rada. Mislimo da im je potrebna doedukacija i voljeli bismo da im istu možemo ponuditi

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

20,0

Nema evidentiranih Roma

13,3

Ukupan broj ispitanika

46,7

100,0

Ne pravi se razlika Romi ili neko drugi, nudi se doedukacija svima sa završenom srednjom školom (svi mladi nezaposleni imaju ista prava) Ne zna

Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

1 8

6,7

53,3

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 25. Ako je odgovor DA, molim Vas, objasnite koje vrste doedukacije nudite i ko organizira te edukacije?

Podsticaji i programi službe

Doedukaciju organiziraju poslodavci Trenutno je u toku program koji radimo u suradnji sa Svjetskom bankom u okviru kojeg sufinanciramo bilo koju obuku koju mlada osoba te kategorije želi proći, a može joj povećati šanse pri traženju posla Informatičke obuke, strani jezici, vozački ispit, organizatori su JU služba za zapošljavanje USK Bihać Prekvalifikacija u proizvodna zanimanja organizator je Federalni Zavod za zapošljavanje Sarajevo Organizator je nevladin sektor

Projekat „Akcioni plan uključivanje Roma“

Broj slučajeva

Procenti

Broj slučajeva

Procenti

13,3

---

6,7

---

13,3

---

6,7

---

6,7

---

I odgovor 1

6,7

Ne zna

Ukupan broj ispitanika koji su odgovarali na ovo pitanje Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupno

II odgovor ---

---

53,3

13,3

46,7

86,7

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P 26. Da li sarađujete sa nadležnim Ministarstvom vezano za ovaj problem?

P 27. Ako je odgovor DA, na koji način? Da, financiranjem doedukacije

Da, potpisan je memorandum na temu podrške zapošljavanja Roma (izdvojena su sredstva za to) Prema potrebi, na zahtjev ministarstava

Da, preventivno djelovanje da ne dođe do napuštanja škole trebalo bi uraditi analizu razloga za napuštanje škole Ne zna

Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

1 1 1 5

6,7 6,7 6,7

33,3

66,7

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 28. Ako je odgovor NE, da li mislite da bi nadležno ministarstvo trebalo povesti više računa o toj kategoriji mladih? I, ako da,na koji način?

Posebno ne, ne izdvajamo ih kao zasebnu grupu, izuzev ako je podsticajem određeno

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

Da, suradnja s lokalnim zajednicama

13,3

Ne zna

14,3

46,7

Da, posebnu pažnju posvetiti u toku formalnog obrazovanja te kasnije putem programa u suradnji s nama

Ne, jer je problem Roma zanemariv ova populacija skoro i da ne postoji na našem području Da, način treba osmisliti u suradnji s udruženjem Roma Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

1 8 15

6,7

53,3 100,0

Grafikon P 29. Da li vodite posebnu evidenciju o mladima koji nisu pripadnici većinskog konstitutivnog naroda na Vašem području, a koji su napustili srednju (ili osnovnu)školu, a pokušavaju naći posao kod Vas?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 30. Ako je odgovor NE, zbog čega?

Vodi se evidencija o pripadnosti određenoj narodnosti, ali ne i posebno lica koja su napustila srednju školu ne vršimo takve klasifikacije jer program ne dozvoljava tu mogućnost

Broj Procenti (%) slučajeva 7

46,7

Manjinski narodi nisu tako dobro organizirani u Brčkom kao u ostalim dijelovima BiH

14,3

26,7

Ne posjedujemo informacije o toj populaciji

---

6,7

14,3

Mladi su mladi bez obzira na nacionalnu pripadnost, sve osobe tretiramo kao nezaposlene osobe Zbog zakona o posredovanju pri zapošljavanju, član 5. Zakona o ravnopravnosti svih naroda Ne zna

Ukupan broj ispitanika koji su odgovarali na ovo pitanje P 31. Ako je odgovor DA, na koji način?

Putem aplikacija o prijavi na biro rada Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

100

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

93,3

6,7

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P 32. Da li i njima predlažete neke oblike doedukacije?

P 33. Ako je odgovor NE, zašto ne i da li biste voljeli da im (mladima koji nisu pripadnici većinskog konstitutivnog naroda) možete ponuditi neki oblik doedukacije? Ako da, kakvu?

Jednako kao i ostalima, po programu

Nedostatak kadra i sredstava za edukaciju

Ukoliko bi došlo do posebnog izdvajanja manjina, ponudili bismo im neki oblik doedukacije Da, ali ne na osnovu nacionalne pripadnosti

Da, ukoliko postoje posebna sredstva za doedukacije Ne zna

Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

Broj Procenti (%) slučajeva 3

20,0

6,7

13,3

60,0

100,0

6,7

40,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 34. Ako je odgovor DA, pojasnite koje vrste doedukacije nudite i ko organizira iste?

Edukacije koje su dostupne za sve osobe sa evidencije službe za zapošljavanje

Broj Procenti (%) slučajeva 1

Informatičke obuke, strani jezici, vozački ispit Prekvalifikacija u proizvodna zanimanja

20,0

6,7

Organizator je nevladin sektor i SZZ Kantona Sarajevo Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovorili na ovo pitanje

6,7

40,0

100,0

Ukupno

6,7

60,0

Grafikon P 35. Da li sarađujete sa nadležnim Ministarstvom vezano za ovaj problem?

P 36. Ako je odgovor DA, na koji način sarađujete s ministarstvom?

Zavod je odgovoran ministarstvu. Svi projekti, razgovori i informacije se rade u suradnji s ministarstvom Ne zna

Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

Broj Procenti (%) slučajeva 1

6,7

13,3

80,0

20,0

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 37. Ako je odgovor NE, da li mislite da bi Ministarstvo trebalo više povesti računa o kategoriji mladih, koji nisu pripadnici većinskog konstitiutivnog naroda, i kako?

Da, u okviru svojih nadležnosti, financiranjem doedukacije Da, putem suradnje s lokalnim zajednicama

Mlade ne treba razdvajati na nacionalnoj osnovi. Svi trebaju imati isti pristup obrazovanju na cijeloj teritoriji BiH. Jednako i za ostale pripadnike, utvrditi razloge napuštanja škole i djelovati po tom pitanju Ne zna

Ukupan broj ispitanika

Nisu odgovorili na ovo pitanje Ukupan broj ispitanika

Broj Procenti (%) slučajeva 3

20,0

6,7

20,0

40,0

60,0

100,0

Grafikon P 38. Da li posjedujete ažurne baze podataka o osobama koje su napustile srednju školu, prema kategorijama stanovništva (povratnici, manjine, Romi, žene itd)?

Tek 26,7% ispitanih zavoda posjeduju bazu podataka o osobama koje su napustile srednju školu, i to prema određenim kategorijama stanovništva.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P 39. Možete li procijeniti koja je najugroženija (u smislu da ima najviše nezaposlenih) kategorija stanovništva? Navesti koja je to kategorija! Broj slučajeva

Procenti

---

13,3

---

20,0

13,3

Žene

13,3

---

Nekvalificirani radnici

20,0

Mladi

6,7

---

Ne zna

26,7

---

100,0

33,3

Nisu odgovorili na ovo pitanje

---

66,7

Ukupno

100,0

Demobilizirani borci Mlade osobe sa SSS

Lica od 35 do 55 godina, III godišnje i IV godišnje obrazovanje

Ukupan broj ispitanika koji su odgovarali na ovo pitanje

Broj slučajeva

Procenti

6,7

I odgovor

II odgovor

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Istraživanje provedeno u centrima za socijalni rad Deskriptivna statistika Grad

Sarajevo

Zenica

Bihać

Frekvence

3,8

Odžak

Prijedor

3,8

Brčko

Ukupno Pozicija

Psiholog, pedagog

Referent za socio - patološke pojave Dipl. defektolog-oligofrenolog

Voditelj tretmana na izvršenju odgojnih mjera

7,7

Istočno Sarajevo Doboj

7,7 11,5

Trebinje

3,8

Banja Luka Bijeljina

15,4

11,5

Tuzla

15,4

Mostar Livno

Procenti (%)

1 1 1

26 Frekvence

9 1

3,8

3,8 3,8 3,8 3,8

100,0 Procenti (%) 34,6 3,8

3,8

Socijalni radnik na uslugama za djecu i mlade

34,6

Voditelj službe dječije zaštite

3,8

Referent

Šefica centra za partnerstvo Referent dječije zaštite Direktor Ukupno

1 1 1

3,8

3,8 3,8 3,8

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Rezultati istraživanja P3. PremaVašem mišljenju, zbog čega određeni broj djece ne pohađa osnovnu školu?

Razlozi nepohađanja škole

Frekvence

Procenti %

Materijalna situacija porodice je vrlo loša

57,7

Odrastaju u porodicama s poremećenim porodičnim odnosima

1. Nedovoljan angažman škola

Roditelji nemaju potrebu da se njihovo dijete obrazuje Dijete živi udaljeno od škole Neka druga kategorija

2. Roditelji ne shvataju značaj školovanja

3. Vrijednosno-kulturološki faktori – romska populacija

1 1

34,6

11,5 53,8

11,5 3,8 3,8 3,8

Prema iskustvu radnog osoblja zaposlenog u centrima za socijalni rad, kao najčešći razlozi nepohađanja osnovne škole izdvojili su se loša materijalna situacija porodice te odrastanje u porodicama u kojima vladaju loši porodični odnosi. P4. Koja su to djeca?

Razlozi nepohađanja škole

Frekvence

Procenti %

Djeca koja pripadaju romskoj populaciji

61,5

Djeca neobrazovanih roditelja

Djeca s posebnim potrebama Djeca iz siromašnih porodica

Djeca koja nisu pripadnici većinskog konstitutivnog naroda

26,9 61,5 46,2

---

Neka druga kategorija djece

7,7

2. Djeca iz disfunkcionalnih porodica

3,8

1. Zanemarena djeca

3,8

Nešto više od četiri petine ispitanika odgovorilo je da njihov centar posjeduje podatke o tome da li u općini postoje romska djeca koja ne pohađaju osnovnu školu.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P5. Da li posjedujete podatke o tome, da li u Vašoj opštini postoje djeca romske populacije koja ne pohađaju osnovnu školu?

P6. Ukoliko je odgovor DA, šta mislite da je razlog nepohađanju osnovne škole?

Razlozi nepohađanja škole

Loša materijalna situacija u porodici

Neobrazovani roditelji koji ne vide svrhu da se njihovo dijete obrazuje Dijete je obavezno raditi, privređivati, pa se od njega/nje ne očekuje da ide u školu Odbojnost okoline prema ovoj djeci Nešto drugo

Frekvence

Procenti %

61,5

46,2

---

53,8

---

Grafikon P7. Da li, prema Vašim saznanjima, u Vašoj opštini, ima djece pripadnika naroda koji nisu većinski narod, a koja ne pohađaju osnovnu školu?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P8. Ukoliko je odgovor DA, koji je, premaVašem mišljenju, razlog zbog čega ova djeca ne pohađaju školu? Razlozi:

Loša materijalna situacija u porodici

Frekvence

Procenti %

26,9

Neobrazovani roditelji koji ne vide svrhu da se njihovo dijete obrazuje Roditelji ne žele da se njihovo dijete školuje na jeziku koji za njih nije maternji Odbojnost okoline prema ovoj djeci

11,5

---

Nešto drugo

30,8

---

P9. Da li Vaš centar ima neki program, namijenjen smanjenju broja djece koja ne pohađaju osnovnu školu? Posjedovanje programa DA

Frekvence

Objašnjenje programa:

Vanredno školovanje za djecu koja su iz različitih razloga napustila školu Posredstvom donatora i suradnjom s osnovnom školom imamo ubrzani program savladavanja školskog gradiva Vanredno školovanje djece koja su zbog starosne dobi prekoračila granicu za redovno školovanje

Motiviranje djece, putem savjetodavnih terapija, da nastave školovanje

Škole ne obavještavaju centar o djeci koja su već napustila školu. Centar ima program - svake godine vanredno školuju djecu koja su napustila školu Udžbenici-prevoz-subvencije

„Dnevni Centar“ u okviru CSR u kojem se pruža pomoć u učenju, socijalizaciji i obrazovanju

Postojali su problemi prevencije delinkventnog ponašanja (od kojih je u fokusu problem nepohađanja nastave)

Procenti % 42,3

Frekvence

Procenti %

3,8

19,2

3,8

Ukupno odgovaralo

38,5

Ukupno

100,0

Nije navedeno

57,7

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Posjedovanje programa

Objašnjenje programa:

Frekvence

Procenti % 42,3

Frekvence

Procenti %

Samo mali broj romske djece ne pohađa osnovnu školu

3,8

Zbog velikog obima poslovanja i malog broja zaposlenih

11,5

Zbog teškog financijskog poslovanja centra

3,8

Nisu iz ministarstva ponuđeni adekvatni programi

3,8

Ne zna

7,7

Ukupno odgovaralo

42,3

Nije navedeno

57,7

Ukupno

100,0

Frekvence

Procenti %

3,8

Školovanje nije u nadležnosti centra

Ne postoji program, ali se savjetodavno radi s roditeljima na podizanju svijesti Nema informacija da postoje djeca koja ne pohađaju školu na području općine (Istočno Sarajevo)

7,7

P10. Ko je kreator tog programa i o kakvom se programu radi ? Objašnjenje programa:

Nadležno ministarstvo:

Projekat „Osnovno pravo na obrazovanje“

Program donacije namijenjen vanrednom obrazovanju

15,4

Centar za socijalni rad:

42,3

Općina Livno

3,8

Nevladine organizacije

Edukacija, materijalna i psihosocijalna pomoć

Administrativna služba općine Bijeljina

Neko drugi

3,8

11,5

3,8

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P11. Šta je potrebno, prema Vašem mišljenju, uraditi kako bi se broj djece koja ne pohađaju osnovnu školu sveo na minimum? Spomenuto

Povećati standard stanovništva

Osnovno obrazovanje treba biti potpuno besplatno, što podrazumijeva i besplatne udžbenike Omogućiti besplatan prevoz djeci Promovirati značaj obrazovanja Nešto drugo:

Obrazovati roditelje kako bi shvatili značaj obrazovanja Provoditi programe s djecom i omladinom u ranom uzrastu

Frekvence

Procenti

65,4

57,7

46,2

3,8

12. Kako dobijate podatke o tome da neko dijete ne pohađa osnovnu školu?

P12a. Drugi način: Prijavama roditelja ili iz okoline Mjesna zajednica

Frekvence

Procenti

3,8

Bilo bi mnogo jednostavnije kada bi postojala jedinstvena baza podaka, odnosno kada bi sve institucije, koje su na bilo koji način u kontaktus djecom, bile međusobno uvezane i kada bi informacije kružile unutar istih. Uspostavljanje ovakve baze svakako da iziskuje velike troškove, ali koristi koje bi ovakav sistem donio institucijama na svim nivoima, i društvu u cjelini, dugoročno bi se pokazalo da su mnogo veće.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P13. Šta mislite, zbog čega određeni broj djece napušta osnovnu školu?

Zbog teškog materijalnog stanja u porodici

Zbog neadekvatnog obrazovanja (na primjer, dijete s posebnim potrebama koje se obrazuje u školi u kojoj nema adekvatnu stručnu pomoć) Nema podršku roditelja

Spomenuto Frekvence Procenti % 17

65,4

26,9

30,8

Odrastaju u porodicama s poremećenim porodičnim odnosima

65,4

Stanuje daleko od škole

15,4

Roditelji zahtijevaju od djeteta da radi

Zasniva bračnu ili vanbračnu zajednicu Delinkventno se ponaša Nešto drugo:

Zbog odgojne zanemarenosti Nemamo takve podatke

23,1

30,8

53,8

3,8

P14. Koja su to djeca? Spomenuto

Frekvence

Procenti %

Djeca koja pripadaju romskoj populaciji

61,5

Djeca neobrazovanih roditelja

42,3

Djeca s posebnim potrebama

Djeca iz siromašnih porodica Maloljetni delinkventi Neka druga:

14 10

19,2

53,8 38,5

Djeca s problemima u porodici

3,8

Roditelji bez roditeljskog kapaciteta

3,8

Djeca koja su diskriminirana

3,8

100

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

15. Na koji način dobijate podatke o tome da je dijete napustilo osnovnu školu?

P15a. Drugi način: Načini:

Prijavama roditelja i šire sredine Nemamo takve podatke

Maloljetnik počini krivično djelo, procesuira se na sudu te se iz razgovora s njim sazna da je napustio školu Mjesna zajednica

Nije navedeno Ukupno

Frekvence 2 1 1

Procenti

7,7 3,8 3,8

3,8

80,8

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

O B R A Z O V A N J A

16. Na koji način ih pokušavate „nagovoriti“ da ostanu u školi i da nastave školovanje?

P16a. Koju vrstu pomoći nudite? Vrste pomoći:

Novčana pomoć

Savjetodavni rad (pedagog, psiholog)

I Odgovor

II Odgovor

III Odgovor

23,1

3,8

7,7

3,8

15,4

U slučajevima romske djece obavlja se savjetodavni rad s roditeljima i djecom, a sva ova djeca imaju i besplatne udžbenike i školski pribor koji obezbjeđuje općina

Pojačan nadzor

Uključivanje donatora

Obezbjeđivanje novca za prevoz učenika od mjesta stanovanja do škole

U skladu sa zakonskim odredbama Ne zna/bez odgovora

Nije navedeno Ukupno

7,7

F 4

Pomoć u učenju

---

3,8

30,8

3,8

19,2

100,0

3,8

69,2

100,0

3,8

84,6

100,0

101

102

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

17. Imate li neke posebne programe prevencije napuštanja osnovne škole?

P18.Ukoliko je odgovor DA, kakvi su to programi i ko je kreator tog programa? Centar se aktivno kroz materijalnu i/ili savjetodavnu pomoć, ili kroz suradnju sa drugim institucijama uključuje u rad s rizičnim grupama djece i njihovim porodicama

Frekvence

Procenti

3,8

Programi prevencije napuštanja školovanja se odnose na pružanje stručne pomoći kroz prilagođeno učenje, uključivanje i savjetodavnu terapiju, kako djeteta tako i porodice, kao i obezbjeđivanje adekvatnih uslova za prihvatanje učenika u školsku sredinu

3,8

Programi u okviru prevencije maloljetničke delinkvencije, koju kreira stručni tim za zaštitu odgojno/odgojno zanemarene djece

3,8

Ako je problem materijalne prirode, pruža se materijalna pomoć učeniku i njegovoj porodici

Nisu programi koji su direktno usmjereni na problem delinkventnog ponašanja, nego sadrže samo elemente Nije navedeno

Ukupno

80,8

100,0

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P19.Ukoliko je odgovor NE, zbog čega ne postoje takvi programi?

Zbog nedostatka sredstava

Nema potrebe za razvojem takve vrste programa

To bi trebalo biti u nadležnosti škola,to jest, ministarstava prosvjete

Frekvence 1 1

Procenti 3,8 3,8

11,5

Centar treba kadrovski ojačati i poboljšati mu uslove poslovanja

7,7

Udruženja i NVO su preuzeli ulogu – implementiraju programe, bez značajnih rezultata, a centar, svojom stručnom pomoći, igra važnu ulogu

7,7

3,8

Ne zna/ bez odgovora

34,6

Ukupno

100,0

Nisu ih uradili nadležni organi

Nije navedeno

23,1

20. Da li djeca pripadnici konstitutivnog naroda koji nije u većini u Vašoj opštini/općini, prema Vašim saznanjima, napuštaju osnovnu školu?

103

104

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P21.Ukoliko je odgovor DA, zašto? Spomenuto

Frekvence

Procenti %

0,0

Nema podršku roditelja jer smatraju da se ne treba obrazovati u sredini u kojoj je njihov narod manjinski

3,8

Roditelji zahtijevaju od djeteta da radi Stanuje daleko od škole

Dijete doživljava nasilje u školi jer je pripadnik drugog naroda

3,8

0,0

Zbog teškog materijalnog stanja u porodici

Zbog obrazovanja na jeziku koji nije njegov/njen maternji jezik

Nešto drugo

11,5

0,0 0,0

22. Da li, prema Vašim saznanjima, djeca romske populacije napuštaju osnovnu školu?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P23.Ukoliko je odgovor DA, zašto?

Zbog teškog materijalnog stanja u porodici

Spomenuto Frekvence Procenti % 18

69,2

Roditelji su neobrazovani pa smatraju da se ni dijete ne treba obrazovati

73,1

Roditelji zahtijevaju od djeteta da radi Stanuje daleko od škole

Dijete doživljava nasilje u školi jer je pripadnik drugog naroda

57,7

3,8

Zbog obrazovanja na jeziku koji nije njegov/njen maternji

Nešto drugo:

Vrijednosno kulturološki faktori

Zbog sklapanja maloljetnih brakova

1 1

7,7

3,8

3,8 3,8

P24. PremaVašem mišljenju, zbog čega određeni broj djece ne pohađa srednju školu?

Roditelji nemaju potrebu da se njihovo dijete obrazuje

Spomenuto Frekvence Procenti % 9

34,6

Materijalna situacija porodice je vrlo loša

80,8

Dijete nema potrebu da se obrazuje nakon završetka osnovne škole

23,1

38,5

3,8

Dijete živi udaljeno od škole

Dijete dolazi iz porodice s poremećenim porodičnim odnosima Delinkventno se ponaša Nešto drugo:

Upisuju školu, ali je nakon određenog vremena napuštaju Mnoga djeca se ne uspiju upisati u željenu školu

11,5

3,8

105

106

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P25. Kojoj kategoriji pripadaju ta djeca?

Spomenuto

Frekvence

Procenti %

Djeca koja pripadaju romskoj populaciji

53,8

Djeca neobrazovanih roditelja

38,5

Djeca s posebnim potrebama

Djeca iz siromašnih porodica

Djeca koja su pripadnici druga dva konstitutivna naroda

Zasnivaju bračne ili vanbračne zajednice

Nemaju mogućnost školovanja na maternjem jeziku Nešto drugo:

Mnoga romska djeca ne završe osnovnu školu pa ne mogu ići ni u srednju

57,7

P26. Zašto određeni broj romske djece ne upisuje srednju školu?

Roditelji ih ne podstiču da upisuju srednju školu, već traže od njih da rade

3,8

Neka druga kategorija:

Nemaju materijalnih sredstava za školovanje

73,1

Maloljetni delinkventi

19,2

0,0

Spomenuto

Frekvence

Procenti %

96,2

46,2

65,1

0,0

3,8

P27. Šta je potrebno uraditi da bi broj djece koja ne pohađaju srednju školu bio manji? Spomenuto

Proglasiti srednje obrazovanje obaveznim Povećati standard stanovništva

Srednjoškolsko obrazovanje treba biti potpuno besplatno, što podrazumijeva i besplatne udžbenike Omogućiti povoljan i adekvatan smještaj djeci koja nemaju srednju školu u svom mjestu stanovanja

Frekvence

Procenti %

53,8

21 15 8

Promovirati značaj obrazovanja

Nešto drugo:

Fleksibilniji odnos srednjih škola prema polaznicima

80,8 57,7

30,8 46,2 3,8

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P28. Zbog čega određeni broj djece napušta srednju školu?

Zbog teškog materijalnog stanja u porodici

Spomenuto Frekvence Procenti % 18

69,2

26,9

Nema podršku roditelja

34,6

Dijete izgubi potrebu da se školuje

26,9

Zbog neadekvatnog obrazovanja (na primjer, dijete s posebnim potrebama koje se obrazuje u školi u kojoj nema adekvatnu stručnu pomoć) Roditelji zahtijevaju od djeteta da radi Stanuje daleko od škole

8 5

30,8 19,2

Dijete potičeiz porodice s poremećenim porodičnim odnosima

65,4

Zasniva bračnu ili vanbračnu zajednicu

34,6

Delinkventno se ponaša Nešto drugo:

Problemi u ponašanju - veliki broj izostanaka

42,3

3,8

107

108

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Istraživanje provedeno u općinskim odjeljenjima Rezultati istraživanja P. I. Da li u Vašoj općini postoji sektor koji se brine o obrazovanju?

Svi ispitanici su potvrdno odgovorili. U općinama postoji sektor koji se brine za obrazovanje. Istraživanje je urađeno s ispitanicima koji su zaposleni u tim odjeljenjima.

Grafikon 1. Posjedovanje ažurne baze podataka o broju upisane djece u osnovne škole P. II. Da li Vaša općina posjeduje ažurne baze podataka o broju upisane djece u osnovnu školu?

U svim općinama u kojima je provođeno istraživanje postoji sektor koji se brine za obrazovanje. U dvije opštine (13,3% od uzorka) navedeno je da ne posjeduju ažurne podatke o broju upisane djece u osnovne škole (grafikon 1).

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P. 3a. Na koji način dolazite do podataka o broju upisane djece u osnovnu školu? Načini:

Škole su obavezne dostavljati godišnje programe rada Redovne informacije

Izvještajima osnovnih škola o izvršenom upisu

Broj slučajeva*

Procenti

6,7

53,4

13,3

6,7

Općinska služba provodi postupak

6,7

Nije navedeno

6,7

Službenim putem direktno od škola ili od ministarstva obrazovanja Matični ured dostavlja podatke Ukupno

1 15

6,7 100,0 %

*NAPOMENA: broj slučajeva - broj ispitanika koji su odgovarali na postavljeno pitanje

Grafikon 2. Suradnja općinskih odjeljenja s ministarstvom prosvjete/obrazovanja na nivou kantona/entiteta P.4a. Da li sarađujete sa Ministarstvom prosvjete/obrazovanja u Vašem kantonu/entitetu?

Suradnja s nadležnim ministarstvima je neophodna radi stvaranja kvalitetne baze podataka, ali i zbog umrežavanja informacija koje bi vodile ka formiranju baze podataka polaznika srednjih škola, odnosno podatka koliko djece je prekinulo školovanje nakon završetka osnovne škole i koliko djece je istu napustilo.

109

110

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

P.5a. Na koji način se ostvaruje ta suradnja?

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Broj slučajeva

Procenti

13,3

Pismena komunikacija, elektronska pošta

20,0

6,7

Razmjena informacija, međusobno kontaktiranje

26,7

6,7

Uglavnom preko Prosvjetno-pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo s kojim utvrđujemo termine realiziranja općinskih takmičenja i koordiniramo predviđene aktivnosti

6,7

Zajednička rješavanja pojedinih pitanja

13,3

Ukupno

13,3

Načini: Neposredna suradnja, suradnja kroz projekte

Sastanci (planiranje upisa u prvi razred srednje škole)

Kako je u FBiH Zakonom o osnovnim principima lokalne samouprave odlučeno da će osnovno obrazovanje preći u nadležnost jedinica lokalne samouprave, mi, iz resorne općinske službe za društvene djelatnosti, imamo dobru suradnju s Ministarstvom obrazovanja Vlade BPK Goražde kojase ogleda u gotovo redovnoj komunikaciji i korespodenciji s ministarstvom kroz različita sredstva i forme

Suradnja je propisana zakonom o osnovnom obrazovanju Nije navedeno

1. odgovor

100,0 %

2. odgovor

6,7

73,3

100,0 %

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P.6a. Da li pravite/dobijete/imate bazu podataka o djeci upisanoj u srednju školu?

P.7a. Da li pratite statistike o tome da li su sva djeca, koja su završila osnovnu školu, upisala i srednju školu?

111

112

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P.7a1. Ako je odgovor NE, zbog čega ne pratite te statistike? Razlozi:

Promjena mjesta boravka

Srednje obrazovanje nije obavezno u RS

Zato što srednje obrazovanje nije u nadležnosti općina,premaZakonu u FBiH

Broj slučajeva

Procenti

6,7

13,3

6,7

Nije se radilo u dosadašnjoj praksi

6,7

Nije navedeno

40,0

Srednje škole sarađuju sa županijskim ministarstvom kao svojim osnivačem Nije sistematizirano mjesto statističara

Dvije škole upisuju djecu sa šireg regiona, ne razdvajaju informacije po općinama. U okviru referata pokriva se više oblasti, nije sistematizirano opisom poslova. Ne zna

Ukupno

1 15

6,7

100,0 %

P. 8a. Ako je odgovor DA, imate li podatke koja su to djeca koja ne upisuju SŠ?

Činjenicu da se ne vode ovakve statistike potvrđuju i prethodni odgovori koje su ispitanici davali,a u vezi sa statistikom završavanja osnovnih škola (73.3 % ispitanika odustalo od ovog odgovora, a njih 20% decidno potvrdilo da ne posjeduju podatke koja su to djeca koja ne upisuju srednje škole).

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P. 9a. Možete li navesti neke razloge nepohađanja srednje škole? Razlozi: Nemogućnost plaćanja troškova

Broj slučajeva 1. odgovor

Procenti

6,7

Sva djeca upisuju srednju školu

6,7

Nije navedeno

Nepostojanje želje za nastavkom obrazovanja

Uglavnom se radi o romskoj djeci socijalno-kulturološki razlozi Ne zna

13,3

100,0 %

Broj slučajeva

Procenti

6,7

Ukupno

P. 9b. Na koji način pratite da li su sva djeca upisala osnovnu školu? Načini:

Suradnja s matičnim uredima i ministarstvima Ne pratimo

Nije navedeno

Ukupno

6,7

13 15

60,0

6,7

86,7

100,0 %

Ovo istraživanje je pokazalo da postoji velika potreba za zajedničkom bazom, koju će koristiti sve institucije u skladu sa svojom trenutnom potrebom, jer institucije koje bi trebale biti vlasnici takve baze i posjedovati osnovne podatke o upisu djece u školu ili napuštanju škole, ne posjeduju takve podatke (ili ako posjeduju, posjeduju s vrlo skromnom mogućnošću praktične primjene). P. 4b. Da li dobijate podatke od: a) Škola b) Ministarstava c) Nekog drugog

113

114

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon 6. Način dobivanja podataka upisa djece u OŠ Podatke dobijamo od:

Na pitanje 5a., koje glasi: „Na koji način pratite da li su djeca koja su završila osnovnu upisala srednju školu?“, nije bilo odgovora! Iz toga se može zaključiti da se ovakva vrsta evidencije ne prati u općinama (odjeljenjima za obrazovanje). P. 6b. Možete li navesti neke razloge njihovog nepohađanja srednje škole? Nezainteresiranost Materijalno stanje Predrasude

Nije navedeno Ukupno

Broj slučajeva

Procenti

Broj slučajeva

Procenti

6,7

13 15

6,7 --

86,7

100,0 %

-1

13 15

6,7

86,7

100,0 %

P. III. Da li mislite da bi bilo korisno uspostaviti bazu podataka s informacijama o učenicima koji napuštaju srednju školu, kao i njihovim razlozima napuštanja? Svi ispitanici (njih 15) su odgovorili da bi bilo korisno uspostaviti bazu podataka s informacijama o učenicima koji napuštaju srednju školu i razlozima zbog kojih je napuštaju, što je još jedan dokaz da se baza treba uspostaviti, ne samo na nivou općina, nego uvezano, među institucijama koje brinu o dobrobitu djeteta i mladih.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

P. 3a) Ukoliko je odgovor DA, u kojem smislu bi Vam ta baza pomogla? Broj slučajeva

Procenti

53,3

Uticaj na porodice koje ne šalju djecu u srednju školu

6,7

Posjedovanje evidencije za kasnije statističke, statističkoobrazovne potrebe

6,7

Efikasnije, lakše, operativnije praćenje pojave i pravovremeno uključivanje u pojedinačne probleme

6,7

Ukupno

13,3

Da bi se sačinila analiza uzroka i prijedlog preporuka za njihovo rješavanje (adekvatna rješenja), u cilju sticanja srednjeg obrazovanja. Korisna informacija

Poduzimati određene mjere i aktivnosti, ako je taj broj izražen, da bi se ta pojava što je više moguće minimalizirala

Ne zna/ bez odgovora

6,7

100,0

Grafikon P. IV Da li želite u Vašoj općini uspostaviti/posjedovati takvu bazu podataka o učenicima koji napuštaju školu?

Od skoro ¾ ispitivanjem obuhvaćenih općina, ispitanici su odgovorili da je potrebna baza podataka o učenicima koji napuštaju školu.

115

116

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Grafikon P. V Ukoliko želite da se uspostavi baza podataka, da li mislite da je potrebno da se umreži (poveže) sa istim bazama u drugim općinama?

U 60% odjeljenja za društvene djelatnosti ispitanici su odgovorili da je potrebno da se, ukoliko se uspostavi baza podataka, ista umreži s istim bazama u drugim općinama. Grafikon P. VI Da li u Vašoj općini postoji osoblje koje je obučeno i koje može voditi i popunjavati bazu podataka?

Grafikon P. VII

Da li imate potrebnu opremu?

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

Grafikon P. VIII podataka?

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Da li Vam je potrebna obuka o uspostavljanju i vođenju baze

P. IX. Ukoliko je Vaš odgovor DA, koliko osoba bi trebalo u Vašoj općini proći tu obuku? Dvije osobe

Jedna osoba

Najmanje deset osoba

Ne zna/bez odgovora Nije navedeno Ukupno

Broj slučajeva Procenti (%) 8

53,3

6,7

1 1 4

6,7 6,7

26,7

100,0

P. X. Šta Vam je još, osim obuke osoblja, potrebno za uspostavljanje baze podataka? Općina Bihać posjeduje infrastrukturu i resurse za uspostavljanje i ažuriranje baze podataka

Broj slučajeva Procenti (%) 1

6,7

Veća financijska sredstva, uspostavljanje novih radnih mjesta

13,3

Software (programi)

13,3

6,7

Spremni za tu problematiku

Oprema

Tokom samog projekta uspjet ćemo otkriti šta nedostaje te u hodu upotpuniti eventualne nedostatke Ništa više

Ne zna/ bez odgovora Ukupno

1 1

6,7

40,0

100,0

117

118

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

KVALITATIVNA ISTRAŽIVANJA KRATAK SAŽETAK GLAVNIH NALAZA Istraživanje provedeno u pedagoškim zavodima

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

119

120

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

121

122

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

123

124

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

125

126

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

Zaključak

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Iz ovog istraživanja, to jest, iz razgovora s ispitanicima, možemo izvući nekoliko glavnih zaključaka.

OSNOVNE ŠKOLE

Najveći problem s napuštanjem i nepohađanjem osnovnih škola je u nepostajanju evidencije o djeci koja ne upisuju/napuštaju iste. Pojedini zavodi posjeduju podatke o djeci koja su upisala osnovnu školu, a evidenciju djece koja je nisu upisala mogu dobiti od nadležnih ustanova putem zahtjeva.

Razlozi nepohađanja škole mogu biti različiti, a ispitanici se slažu da je to problem na nivou cijele države. Neki od razloga napuštanja su: loša materijalna situacija, odgojno zanemarena djeca, djeca romske nacionalnosti, neizgrađena svijest o važnosti obrazovanja, nezainteresiranost i roditelja i djece, smanjena mentalna ili fizička sposobnost djece, pripadnost manjinskoj grupi, nasilje nad djecom, delinkventno ponašanje itd.

Kategorije djece koja napuštaju osnovnu školu i razlozi napuštanja škole su navedeni, vrlo detaljno: radi se o djeci romske nacionalonosti, djeci koja imaju loš uspjeh u školi, onima koji napuste školu zbog preseljenja u drugi grad i njihovoj nemogućnosti uklapanja u novu sredinu. Osim navedenih, razlozi mogu biti i socijalna situacija u porodici, nezainteresiranost roditelja da utiču na djecu u pozitivnom smislu (u korist obrazovanja), udaljenost od škole, loš školski uspjeh... Ne postoje programi prevencije nepohađanja škole.

Rješavanje problema napuštanja škole sastoji se od organiziranja savjetovanja u osnovnoj školi o važnosti obrazovanja. Programi prevencije neupisivanja škole pretežno se odnose na romsku djecu. Suradnja s institucijama je iskazana kao potreba, i to na svim nivoima vlasti.

SREDNJE ŠKOLE

Ne postoje evidencije o mladima koji ne upisuju srednju školu, niti o mladima koji istu napuštaju. Srednja škola nije obavezna i zbog toga se ne vodi kvalitetna evidencija o toj kategoriji mladih.

Razlozi nepohađanja srednje školesu različiti: često je to loša materijalna situacija porodice, bijeg od odgovornosti, nedovoljno razvijena svijest o važnosti obrazovanja; kategorije mladih koje su time najčešće pogođene su mladi problematičnog ponašanja, mladi - pripadnici nacionalnih manjina. Kao razlog nepohađanja, spomenuta su i fundamentalna vjerska uvjerenja koja sprečavaju pojedinim mladim da pohađaju srednju školu. Razlozi napuštanja srednje školesu različiti: od problema materijalne prirode, preko nedovoljne brige o mladoj osobi pa do nesnalaženja u novoj sredini, ali je napomenuto da se radi i o problemu koji je, uopćeno govoreći, uzrokovan lošom situacijom u društvu.

127

128

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Ne postoje programi prevencije nepohađanja srednjih škola. Pojedini zavodi provode programe profesionalne orijentacije, u cilju sprečavanja napuštanja srednje škole, a time obrazuju mlade ljude i o važnosti obrazovanja. Suradnja s institucijama postoji na svim nivoima vlasti.

Istraživanje provedeno u ministarstvima obrazovanja/prosvjete Osnovne škole BANJA LUKA

U Ministarstvu prosvjete i obrazovanja RS-a, susreću se sa sličnim problemima kao u ostatku BiH. Postoji problem Roma koji nisu prijavljeni (nemaju mjesto prebivališta ili boravišta) te, stoga, ne mogu posjedovati tačne podatke o neupisivanju djece u školu ili napuštanju iste. Njihova tradicija i način života ne podliježu zakonima koji vladaju u državi, žive svoj način života i zato je skoro pa normalno da se ta djeca ne prijavljuju u matične urede, a samim tim se stvara nemogućnost za identificiranje djece i mladih u institucijama koje će se baviti problemima ove manjine. Iako je dužnost svakog roditelja, a to je propisano i zakonom, da u određenom roku upiše dijete u školu, bez obzira na to, zabilježeni su slučajevi neupisivanja djece. Na ovaj način, roditelj krši zakon i protiv njega se može pokrenuti krivični postupak. Djeca koja napuštaju školu, i roditelji koji to dopuštaju (ili su i sami pokretači te ideje), također krše zakon, a samim tim krše osnovno pravo (i dužnost) svakog djeteta -, pravo na znanje i obrazovanje. Najkvalitetniju evidenciju o broju učenika koji trebaju upisati školu posjeduje općinsko odjeljenje za društvene djelatnosti, a istoje dužno da do kraja septembra svake godine obavijesti Ministarstvo prosvjete i kulture o djeci koja ne pohađaju nastavu i o razlozima nepohađanja iste. Najtočnije podatke o upisanoj djeci, ali i o djeci koja iz nekog razloga napuste školu, trebaju posjedovati škole. Navedeni razlozi nepohađanja škole su sljedeći:

Neodgovornost roditelja Bolest

Nepoznati, odnosno individualni razlozi napuštanja škole Najveći broj neupisane djece su Romi

Razlozi prekidanja školovanja su sljedeći:

Samostalno napuštanje školovanja Preseljenje u drugi grad Udaja

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Zapuštenost djeteta Zanemarenost

Nezainteresiranost za školovanje Nesređena porodična situacija Teška materijalna situacija

Dijete koje odbija da ide u školu

Također, kao kategorija djece koja najčešće napušta školovanje, izdvajaju se Romi.

Program prevencije postoji i provodi se na različite načine. Stručnjaci razgovaraju s roditeljima, šalju pozive, upozoravaju, organiziraju sastanke za roditelje koji nisu doveli djecu na upis, itd. Protiv roditelja koji ne upiše dijete u školu, ili ukoliko dijete napusti školu a roditelj ga ne vrate ponovo u školu, pokreće se prekršajni postupak. Budući da se često radi o vrlo individualnim razlozima prekidanja školovanja, škola, uz pomoć stručnih radnika (na primjer, školskih psihologa), radi s roditeljima i učenicima, ili, prema potrebi, premješta djecu/učenike u specijalna odjeljenja. Komisije odlažu upis djeteta ako procijene da nije dovoljno zrelo za pohađanje škole. Suradnja s institucijama je na visokom nivou i u prevenciji napuštanja ili nepohađanja škola uključene su sve nadležne institucije (CSR, općina, centar za mentalno zdravlje, Ministarstvo prosvjete i sl.). Također, naglašena je suradnja s NVO.

ZENICA

Najčešći razlog nepohađanja osnovne škole u Zeničko-dobojskom kantonu jeste loša ekonomska situacija, mada, svakako, ne treba zanemariti ni teške socijalne prilike unutar porodice, kao osnovne jedinice društva. Djeca koja, u najvećem broju slučajeva, ne upisuju školu su djeca-pripadnici romske manjine i djeca iz ruralnih područja, a u oba slučaja kao glavni razlog pojavljuje se materijalno-socijalni faktor. Postoje podaci o romskoj manjini kao kategoriji djece koja najčešće ne upisuje osnovnu školu, s tim da se dešava da djeca istu upišu pa prekinu školovanje, potom ga opet nastave,itd. Društvo provodi određene represivne mjere protiv takvih porodica, to jest, roditelja jer je pohađanje osnovne škole obavezno za svako dijete. Također, ustanove koje se bave obrazovanjem, putem romskih udruženja, utiču na učestalost pohađanja škole. U slučaju da se radi o djeci koja dolaze iz porodica s financijskim problemima, pomoć vrlo često stiže u okviru rada različitih humanitarnih organizacija i centara za socijalni rad. Ministarstvo ne posjeduje evidencije o djeci koja ne upišu ili napuste osnovnu školu. Te evidencije bi trebali posjedovati matični ured i općina, škole i sl. Smatraju da je broj djece koja ne upišu osnovnu školu zanemariv, ili čak da takvih slučajeva nema u Zeničko-dobojskom kantonu.

GORAŽDE

U Bosansko-podrinjskom kantonu određen broj djece ne pohađa osnovnu školu. Iako se, službeno, razlozi ne evidentiraju, ispitanici pretpostavljaju da su razlozi za neupisivanje i napuštanje škole sljedeći:

129

130

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

siromaštvo,

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

djeca s posebnim potrebama, pripadnost romskoj manjini,

djeca koja stanuju daleko od škole. Kada je riječ o neupisivanju i napuštanju škole, najkritičnija su, ipak, djeca koja dolaze iz problematičnih porodica, višečlanih porodica, siromašnih porodica i romska djeca. Ispitanici naglašavaju da nisu imali zabilježene slučajeve romske djece koja ne upisuju školu, ali je razlog tome i slaba evidencija/prijavljivanje u matične urede, tako da ne postoje posebni programi koji bi služili prevenciji ove pojave koja je zabilježena u ostatku BiH. Prema informacijama kojima raspolaže resorno Ministarstvo na području BPK, nema djece koja su obavezna pohađatiškolu a da istune pohađaju. Ipak, postoje programi Ministarstva koje se bavi socijalnom politikom, a koji tretiraju ovakve probleme, tako da omogućavaju školama da, zahvaljujući donacijama, obezbijede djeci udžbenike, sveske, besplatan prevoz i slično. Ministarstvo svake godine dobija evidenciju o ukupnom broju djece koja trebaju pohađati osnovnu školu, a koja se odnosi na njihov kanton, od općina (matični uredi). Općine su dužne dostavljatiMinistarstvu potrebne podatke, koji se obrađuju i, tako, prate upisi. Prema trenutnim podacima kojima raspolažu, ne postoji nijedan zabilježen slučaj djece koja ne pohađaju osnovnu školu. Ipak, jedani spitanik je naglasio da vjerovatno postoji razlika između stvarnog stanja i podataka koje oni posjeduju. Djeca koja napuštaju osnovnu školu spadaju u istu kategoriju djece koja osnovnu školu ne upisuju. Razlozi su sljedeći: djeca s posebnim potrebama,

djeca koja pripadaju romskoj manjini,

djeca koja stanuju daleko od škole. U slučaju da se radi o djeci koja su iz porodica u socijalnoj potrebi, osnovna škola organizira sastanke s roditeljima te na svaki mogući način pokušava vratiti djecu u školu. U šest osnovnih škola u ovom kantonu, zaposlena su tri socijalna radnika te defektolozi i pedagozi. Zajedničkim radom, oni se staraju o takvim slučajevima.

TUZLA

U Ministarstvu obrazovanja Tuzlanskog kantona nemaju saznanja o postojanju djece koja ne pohađaju osnovnu školu, a navode i da ukoliko postoji razlog za nepohađanje ili neupisvanje iste, da se on može pronaći u lošoj ekonomskoj situaciji porodice ili u udaljenosti do najbliže škole, tako da prevoz i dodatni materijalni troškovi predstavljaju veliki problem porodicama u kojima radi samo jedan roditelj (ili su oba roditelja nezaposleni). Također, različito shvatanje obrazovanja pojedinih roditelja dovodi do toga da se u nekim porodicama odlučuju da djecu ili ne upišu u školu, ili im omoguće školovanje samo do, recimo, 4. razreda osnovne škole. Ovakvi stavovi roditelja imaju prekršajni karakter i takve slučajeve je potrebno procesuirati. Oni tada postaju predmetom sudstva ovog Kantona. Kada govorimo o romskoj djeci, problem nepohađanja osnovne škole je vrlo naglašen. Upravo zato i postoji akcioni plan Vlade koji se provodi na terenu (obrazovanje i zapošljavanje Roma). Tim planom koordinira referent za romska pitanja, koji je i sam Rom i koji afirmirar omsku populaciju, u smislu nastavka obrazovanja i, jednako tako, podsticanja da roditelji djecu upisuju u škole.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Također, podstiče ih i na to da djecu prijavljuju u matične urede, kako bi država posjedovala prave podatke o tome koliko Roma živi na kojem području te da bi, u skladu s tim, mogla poduzimati različite akcije pomoći i uključivanja u obrazovanje i u program zapošljavanja. Ministarstvo podržava projekte CSR u kojima se pomaže porodicama u socijalnoj potrebi, na način obezbjeđivanja određenih materijalnih sredstava (poput knjiga, udžbenika, svesaka te besplatnog prevoza djeci koja su udaljena više od 2 km od škole). U ovakvim projektima učestvuje i Ministarstvo za rad i socijalnu politiku. Napuštanje osnovne škole dešava se iz gotovo istih razloga kao i neupisivanje u osnovne škole. Ipak, kada djeca napuštaju osnovnu školu u višim razredima, najčešći razlozi koje nam je naveo ispitanik su: udaja djevojčica i promjena mjesta stanovanja. I ovdje je posebno naglašen problem napuštanja osnovne škole djece romske nacionalnosti. U sklopu Ministarstva postoji radno mjesto „Referent za romska pitanja“, koji je zadužen za rješavanje pitanja Roma, i to je pokušaj da se pomogne i roditeljima i djeci (u smislu nastavljanja obrazovanja).

MOSTAR

U Ministarstvu obrazovanja Hercegovačko-neretvanskog kantona nemaju službenih podataka zbog čega određeni broj djece ne pohađa osnovnu školu. Ispitanici su naveli da Ministarstvo nije nadležno za te probleme. Tim podacima raspolaže Odjel za društvene djelatnosti Grada Mostara. Lično mišljenje ispitanika jeste da su glavni razlozi neupisivanja djece u osnovne škole problemi unutar određenih porodica te nebriga roditelja. Iz ličnih iskustava ispitanik procjenjuje da se tu radi o djeci iz socijalno ugroženih i disfunkcionalnih porodica, kao i o djeci romske populacije. U Mostaru postoji i problem djece koja zbog roditeljske nemarnosti ne posjeduju rodni list te nisu u mogućnosti ni biti upisana u škole (posebno naglašeno kod romske djece i romskih porodica). Iako službene podatke o tome ovo Ministarstvo ne posjeduje, evidentna je činjenica da zbog načina života i tradicije romske porodice djecu ne upisuju na vrijeme u školu, ili ih čak nikako i ne upisuju, tako da institucije nisu u mogućnosti pratiti koliko se djece rodi i kada su ta djeca stasala za pohađanje škole. Programi za suzbijanje ove pojave postoje i Ministarstvo se uključuje u projekte, u suradnji s udruženjem “Udruženje Roma”. Dešava se da djeca iz porodica u stanju socijalne potrebe ne upišu školu, ali kategorizacija djece koja ne upisuju školu ne vrši se po sistemu da li je neko lošijeg imovinskog stanja ili ne, tako da i za ovu grupu djece ne postoje službene evidencije. O djeci koja potiču iz porodica u socijalnoj potrebi brine CSR, dok Ministarstvo može jedino podržati rad i projekte CSR. Problem druga dva konstitutivna naroda u ovom kantonu postoji, ali je riješen na taj način da se nastavni programi, hrvatski i bošnjački, izvode odvojeno, tako da postoje u jednom mjestu dvije škole s dva različita nastavna programa. Problem nepohađanja osnovne škole prate škole i općine, i one posjeduju tačne podatke, dok Ministarstvo svojim radom podržava projekte koje su te institucije započele. U Ministarstvu naglašavaju da, zbog vođenja vlastite evidencije, posjeduju podatke o broju upisane djece u školu. Daljnje evidencije su u nadležnosti škola i drugih institucija, u zavisnosti od vrste problema.

131

132

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Postoje slučajevi gdje djeca napuštaju školu, ali se evidencija o takvoj djeci vodi u istim, i škole imaju najbolje pokazatelje o tome zašto djeca napuštaju tu ustanovu. Prema mišljenju ispitanika, za djecu koja napuste školu odgovorni su roditelji. Romska djeca se vrlo rano vaspitavaju da rade i da poštuju tradiciju koja je u njihovom društvu jača od zakona koji nalažu da je osnovna škola obavezna. Tako da se vrlo često dešava da su ova djeca, zbog takvog načina života, osuđena da vrlo rano napuste ili čak i ne upišu školu.

LIVNO

U Livnu (Kanton 10), nema problema s djecom osnovnoškolskog uzrasta. Prema informacijama dobijenim u Ministarstvu prosvjete, djeca, u većini slučajeva, upisuju osnovnu školu. Postoje pojedinačni slučajevi neupisivanja, ali, prema odgovorima ispitanika, radi se o djecipripadnicima romske manjine. Ispitanici su naglasili da u njihovomKantonunema takvih problema (ako, ipak, i ima, javljaju se izuzetno rijetko), ali da se ostatak BiH suočava s takvim problemom i da se tu, najčešće, radi o:

Djeci romske nacionalnosti;

Djeci roditelja koji su izbjegli ili raseljeni;

Djeci roditelja koji su i sami vrlo niskog nivoa obrazovanja;

Djeci iz porodica koja su u socijalnoj potrebi. Konkretno, u Kantonu 10 nisu zabilježeni ni slučajevi romske djece koja nisu upisana u školu (a da su trebala biti, uzmemo li u obzir njihove godine). S obzirom na to da se ne susreću s tim problemom, nemaju pripremljene programe za suzbijanje tih pojava. Na pitanje da li u Kantonu 10 ima djece iz porodica koje su u stanju socijalne potrebe i da li takva djeca pohađaju školu, dobili smo relativno oprezan odgovor, gdje je ponovljeno da takvi slučajevi nisu zabilježeni, ali i da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je takva teza potpuno istinita. Za takvu djecu posebne programe izrađuje „Centar za socijalnu skrb, Livno“, koji im obezbjeđuje besplatan prevoz do škole (u slučaju da se radi o djeci koja žive daleko od škole), te besplatne udžbenike. U samom Ministarstvu ne postoji neki aktivan program, ali postoji suradnja s centrima za socijalni rad. Situacija s napuštanjem osnovne škole gotovo je identična. Potkrijepljena je zakonskom obavezom za pohađanjem osnovne škole, ali i brigom centara za socijalni rad, koji pokušavaju, u okviru svojih mogućnosti, osigurati djeci redovno školovanje. U slučaju da se desi slučaj da dijete iz nekog razloga napusti osnovnu školu, Ministarstvo sarađuje s drugim institucijama pokušavajući ga vratiti u školu.

ODŽAK

Prema podacima dobijenim u Ministarstvu u Posavskom kantonu, kategorije djece koja ne pohađaju osnovnu školu su:

Djeca s težim poremećajima u razvoju, kao najzastupljenija kategorija

Djeca iz porodica u socijalnoj potrebi (ali su to vrlo rijetki slučajevi) U Posavskom kantonu ne postoje zabilježeni slučajevi romske djece koja ne idu u osnovnu školu, i to je, ujedno, i razlog zbog čega u resornom Ministarstvu ne posjeduju konkretan

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

program za prevenciju neupisivanja ove kategorije djece u škole. Djeca iz porodica u socijalnoj potrebi pohađaju školu, a ako naiđu na poteškoće, u materijalnom smislu, Ministarstvo u suradnji s drugim institucijama provodi akcije za pomoć djeci, odnosno njihovim porodicama. Radi se o socijalnoj pomoći općine, o besplatnom prevozu, o udžbenicima,a sve kako bi se njihovim roditeljima olakšali troškovi školovanja njihove djece. Nema zabilježenih slučajeva djece pripadnika druga dva konstitutivna naroda, kao manjine na tom području, da ne upisuju školu.

TRAVNIK

U Ministarstvu obrazovanja Srednjobosanskog kantona (SBK), navedeno je da je osnovno školovanje u SBK, kao i u cijeloj BiH, obavezno za svu djecu. Zbog loše ekonomske i socijalne klime u zemlji još uvijek ima djece koja ne pohađaju ili napuštaju osnovnu školu. To su, uglavnom, djeca romske nacionalnosti, kao najkritičnija grupa, zatim djeca iz udaljenih ruralnih sredina i djeca iz porodica u stanju socijalne potrebe. Taj problem se rješava tako što postoje određeni programi koji imaju za cilj otklanjanje problematike školovanja djece romske populacije, ali loša socijalna slika u zemlji ne ide u korist takvim nastojanjima. Međutim, primjeri dobre prakse su vidljivi na području SBK (OŠ ‘’Vitez’‘). Dio učenika, koji potiču iz porodica u socijalnoj potrebi, nakon nekog vremena prekidaju školovanje jer njihovi roditelji nemaju mogućnosti da im priušte pristojne uslove školovanja. Resorno Ministarstvo, općina, škole i društvo u cjelini imaju senzibilitet za takve slučajeve, ali obrazovni sistem u BiH sukcesivno rješava takve slučajeve, zbog čega, često, adekvatna rješenja za takvu djecu izostaju. Postoje različiti programi podrške, različitih NVO koje donacije dobijaju bilo od države, bilo od neke međunarodne organizacije. Ipak, presudnu ulogu trebaju igrati škola i porodica. Djeca-pripadnici manjinskih naroda na tom području ne napuštaju školovanje u sredini u kojoj žive jer se u osnovnim školama na području SBK poštuju prava djeteta i svako dijete ima pravo slušati nastavu na maternjem jeziku. Prema mišljenju ispitanika, nije veliki broj djece koja ne idu u osnovnu školu, a jedan od razloga tome je i to što je škola obavezna, kako je zakonom predviđeno. U Ministarstvu obrazovanja Srednjobosanskog kantona vlada mišljenje da se svakom djetetu mora osigurati pravo na obrazovanje. Ispitanik je na sljedeći način kategorizirao razloge napuštanja osnovne škole:

loš ekonomski status porodice

nizak nivo obrazovanosti roditelja (odgojna zapuštenost) nedostatak brige društva

poremećen sistem vrijednosti (znanje se ne cijeni)

romska djeca. Djeca se pokušavaju zadržati u sistemu obrazovanja na različite načine, a najvažnije je da im se usadi način razmišljanja da znanje nema alternativu. Veliki broj Roma razumije takvu situaciju i teži školovanju.

133

134

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

ŠIROKI BRIJEG

Službenih podataka o razlozima nepohađanja osnovne škole Ministarstvo obrazovanja ne posjeduje, a razlog tome jeto što oni nisu nadležni za takve probleme. Osim toga, smatraju da samom činjenicom da je osnovna škola obavezna, prema zakonu, ne bi trebalo da takvi slučajevi uopće i postoje, iako, svjesni su, situacija na terenu govori drugačije. Lično mišljenje ispitanika jeste da su ovi problemi uzrokovani nesređenim porodičnim odnosima i nebrigom roditelja. Iz ličnog iskustva ispitanik navodi da se tu najčešće radi o djeci iz socijalno ugroženih i disfunkcionalnih porodica (u smislu odnosa unutar porodice), kao i o djeci romske populacije, što se odnosi prvenstveno na cijelu BiH, jer na području ovog Kantona nemaju prijavljenih romskih porodica. Službenih podataka o djeci koja dolaze iz siromašnih porodica nema, jer je nemoguće doći do takvih podataka (ne vode se takve evidencije), ali su škole upoznate sa slučajevima djece koja dolaze iz takvih porodica. U slučaju da se pojavi takav problem, da se desi neupisivanje djece u osnovnu školu zbog materijalne situacije u porodici, taj problem preuzima centar za socijalni rad. Ministarstvo podržava donacije za kupovinu udžbenika djeci u stanju socijalne potrebe, osiguravanje besplatnog prevoza do škole itd. Pitanje obrazovanja djece manjinskih (konstitutivnih) naroda vrlo je dobro uređeno u ovom Kantonu. Riješeno je na taj način da se nastavni programi, hrvatski i bošnjački, izvode odvojeno. Ipak, naglašavaju da je broj djece koja bi nastavu željela pohađati na bosanskom jeziku izuzetno mali, tako da je nemoguće organizirati školu za tako mali broj učenika. Roditelji su, u tom slučaju, pristali da se nastava sluša na hrvatskom jeziku, s tim da je izdvojena vjeronauka. Razlozi neupisivanja i napuštanja osnovne škole, na nivou BiH, su:

socijalno ugrožene porodice,

disfunkcionalne porodice, u svakom smislu, romska populacija.

BIHAĆ

I u Ministarstvu obrazovanja Unsko-sanskog kantona ispitanici slično razmišljaju kao u ostalim ispitanim ministarstvima obrazovanja. Glavni razlozi zbog kojih djeca ne upisuju osnovnu školu, odnosno zbog kojih ih njihovi roditelji ne upisuju su: teško socijalno stanje porodice, neprilagođenost školskog obazovnog sistema (odnosi se na djecu koja imaju poteškoće u razvoju, bilo blage mentalne, bilo fizičke poteškoće), te i ovdje posebno naglašavaju problem Roma. Smatraju ih najkritičnijom kategorijom učenika/roditelja, zato što, uprkos naporima koji se poduzimaju, ova grupa ostaje čvrsto pri svojim uvjerenjima i stavovima, koji se često kose sa zakonom. Roditelji ove djece vrlo često ih ne upisuju u škole, smatrajući da im takva vrsta znanja nije potrebna. Ovo Ministarstvo posjeduje evidenciju, koliko je to moguće uraditi zbog okolnosti u kojima funkcioniraromska zajednica, o djeci koja ne upisuju osnovnu školu, a uzrastom su stasala za pohađanje iste. Evidencija postoji o svoj dječijoj populaciji koja živi na području ovog Kantona, a da trebaju upisati osnovnu školu.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Ovo Ministarstvo i podržava i provodi programe, kroz različite institucije i NVO, za prevenciju ove pojave. Razlozi neupisivanja osnovne škole:

Socijalno i ekonomsko stanje porodice

Individualni razlozi unutar porodica

Bolesti djece (bilo mentalne, bilo fizičke prirode)

Najkritičnija kategorija: Romi Drugi veliki problem koji ovo Ministarstvo pokušava riješiti jeste i problem djece koja dolaze iz porodica u socijalnoj potrebi. I za takve slučajeve postoje posebni programi koje podržava ovo Ministarstvo, a provode ga neke druge institucije (CSR). Ti programi se sastoje od doniranja udžbenika, besplatnog prevoza do škole (u slučaju potrebe) i nekih drugih donacija (za školske potrepštine). Najznačajniji programisu oni koje provodi UNICEF, a radi se o poboljšanjui razvoju obrazovnog sistema. Razlozi zbog kojih djeca napuštaju osnovne škole su: Materijalni problemi porodice Socijalni problemi porodice

Najbrojnija kategorija: Romi

SARAJEVO

Najčešći razlog neupisivanja osnovne škole je loša socijalno-ekonomska situacija u porodici. Socijalni razlozi mogu imati veze s tradicijom u kojoj dijete odrasta, gdje, na primjer, nije uobičajeno da žensko dijete ide u školu, nesvjesnost roditelja o važnosti obrazovanja i zato, iako su ta djeca zrela i psihički i fizički za školovanje, ne upisuju dijete u školu. Time krše zakon koji obavezuje upis djece u osnovnu školu, i krše zakon koji nalaže da je svih osam ili devet godina osnovne škole obavezno za svu djecu. Ovdje je naglašen problem romske djece i tradicije u kojoj ta djeca žive. Način odgoja te djece je takav da se u njihovu svijest ne ugrađuje važnost obrazovanja. Razlozi neupisivanja osnovne škole:

Socijalno-ekonomska situacija u porodici; Tradicija;

Najkritičnija kategorija djece je iz romske manjine. U Sarajevskom kantonu je, kao i u ostatku BiH,osnovna škola obavezna, ali i pored te zakonske obaveze, zabilježeni su slučajevi da djeca ili ne upisuju osnovnu školu, ili je prekidaju. Razlozi prekidanja nešto su kompleksniji, jerse često radi o djeci koja zbog bolesti prekidaju školovanje. Država se trudi takvoj djeci izaći u susret na bilo koji mogući način, kako bi se školovanje dovršilo. Postoje preventivni programi u rješavanju problema(neupisivanje u osnovne škole). Provode ga ministarstva, škole, centri za obrazovanje, Caritas, NVO „Budimo prijatelji“ i brojni drugi. Naglašena je suradnja među svim institucijama u zajedničkim naporima da sva djeca dobiju obrazovanje koje im je neophodno, a koje je i zakonom zagarantirano svakom djetetu. Evidencija o djeci koja ne upišu ili ne završe osnovnu školu se vodi. Ipak, vjeruju da je situacija

135

136

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

u stvarnosti malo drugačija, nego u evidencijama, jer zbog neupisivanja tek rođene romske djece u matične urede ne mogu imati tačne podatke o djeci romske populacije koja ne idu u školu. Pretpostavljaju da se radi, ukupno, o broju od oko 4000 djece koja ne idu u školu ili je prekidaju (odnosi se na Sarajevski kanton). Razlozi prekidanja školovanja:

Kompleksni, samim time što su individualni; Bolest;

Pripadnost romskoj populaciji.

Srednje škole BANJA LUKA

Problematika srednjih škola je mnogo naglašenija i u mnogo je kompliciranijoj situaciji nego problematika neupisivanja i nepohađanja osnovnih škola. Naime, ni u RS srednja škola nije zakonski obavezna i niko ne obavezuje mlade (a ni njihove roditelje da to urade) da se, nakon završene osnovne škole, upišu u srednju školu. Zbog toga je broj mladih koji nepohađaju ili neupisuju srednju školu mnogo veći nego broj djece u osnovnim školama. Razlozi za nepohađanje ili neupisivanje srednje škole su različiti i dijelom se razlikuju od istih problema za djecu osnovnoškolskog uzrasta. Veliku ulogu igra sljedeće:

nesređena materijalna situacija porodice, disfunkcionalne porodice, teška materijalna i

socijalna situacija porodice. Prema procjenama, najbrojniji su slučajevi mladih Roma, gdje je gotovo normalno da mladi vrlo rano stupaju u bračne odnose i, samim tim, napuštaju školu. Zabilježeni su slučajevi takve i osnovnoškolske djece, ne samo srednjoškolske. Prava evidencija ne postoji. Pojedine srednje škole prave takve statistike i pokušavaju napraviti neku vrstu evidencije, zajedno s razlozima napuštanja školovanja, u svrhu prevencije takve pojave. Ipak, dešava se da mladi zbog loših ocjena napuštaju školovanje, i, uprkos nagovaranjima osoblja škole i roditelja, nikada više na nastave školovanje. Također, maloljetnička delinkvencija je čest uzrok napuštanja školovanja. Iako srednja škola nije obavezna, i škole i druge institucije rade na različitim programima kako bi zadržali mlade u školama te kako bi oni završili srednju školu i time stekli bolje uslove za zaposlenje, a samim tim i za bolji život. NVO provode seminare i edukacije u završnim razredima osnovne škole, kako bi mlade kvalitetnije usmjerili na izbor prave srednje škole za njih, a zavodi za zapošljavanje provode edukacije profesionalne orijentacije, kako bi se ukazalo na postojanje deficitarnih zanimanja te mogućnost zaposlenja nakon završene srednje škole. Ministarstvo ne pokreće takve programe, ali podržava sve kvalitetne inicijative. Prema njihovom mišljenju, vraćanje određenih učenika u škole nalazi se u rukama određenih entuzijasta, koji svojim radom i zalaganjem uspijevaju doprijeti do učenika i pomoći im da riješe probleme.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

U sklopu Strategije obrazovanja za period 2010. – 2014., predviđeno je da se naprave reforme gimnazija, da se poveća udio općeg obrazovanja, ali i da se što više mladih upiše u srednju školu, kako bi se broj onih koji napuštaju školu sveo na minimum.

ZENICA

Neupisivanju djece u srednje škole treba pristupiti na drugačiji način, u poređenju s neupisivanjem djece u osnovne škole, zato što srednjoškolsko obrazovanje nije obavezno. Naglašeno je da su najčešći razlozi neupisivanja socijalni i ekonomski te da se radi o mladima koji rastu u porodicama ograničenih ličnih i roditeljskih ubjeđenja, nedovoljne socijalizacije i slabijeg ekonomskog statusa. Radi se o socijalnim grupama s umanjenom produktivnošću, zadovoljstvom i povezanosti unutar grupe/porodice, te djeci nezaposlenih roditelja. Najviše djece dolazi iz neformalnih socijalnih grupa, kao i ekonomski nesituiranih grupa. Ministarstvo ne raspolaže podacima o broju mladih koji bi trebali pohađati srednju školu, a iz nekih razloga je nisu upisali. Da bi se takva pojava smanjila na najmanju moguću mjeru, Ministarstvo uvodi neka nova zanimanja koja će omogućiti mladima zapošljavanje po završetku srednje škole. Takvi prilagođeni nastavni planovi i programi novim zanimanjima povećavaju mogućnost zaposlenja, a samim tim i veći interes za školovanje. Glavni način praćenja rezultata takvih aktivnosti je statistički pokazatelj o zaposlenosti/nezaposlenosti. Ovo Ministarstvo ostvaruje suradnju sa svim zainteresiranim institucijama (institucije privatnog sektora uključene u obrazovni proces, biro za zapošljavanje, državne institucije uključene u obrazovni proces). Suradnja daje pozitivne rezultate jer nepohađanje srednje škole nije masovna pojava, već je svedeno na pojedinačne slučajeve. U slučaju da dijete napusti srednju školu nakon nekoliko godina školovanja, pokušava se individualnim pristupom sanirati taj problem i vratiti mladog čovjeka u školu, ukazujući mu na prednost obrazovanja. Mladi koji napuste školovanje pripadaju socijalnim grupama s nedovoljno razvijenom kohezivnošću, produktivnošću i zadovoljstvom, kao i mladima koji dolaze iz porodica gdje su nezaposleni roditelji. Ovdje postoji program uvođenja novih zanimanja, interesantnih za tržište rada, programi za olakšano školovanje djece sa slabijom ekonomskom situacijom u kojoj žive.

GORAŽDE

Razlozi neupisivanja srednje škole su različiti, od lošeg materijalnog položaja porodice i nemogućnosti da mladu osobu uputi na daljnje školovanje, do nezainteresiranosti i roditelja i mladih za nastavak školovanja. Ovdje se Ministarstvo susreće s mnogo većim problemom jer srednja škola nije zakonski obavezna, kao što je slučaj sa osnovnom. Tačna evidencija o upisivanju srednje škole ne postoji, ali ispitanik je, prema vlastitom sudu i određenim evidencijama koje Ministarstvo posjeduje, više nego siguran da 99% djece koja završe osnovnu -, upiše srednju školu. U sklopu prevencije ovakve pojave sve institucije se povezuju u cilju informiranja djece i mladih o važnosti obrazovanja. Prezentacije o toj temi provode zavodi za zapošljavanje i CSR te stručno osoblje u srednjim i osnovnim školama. Suradnja svih institucija je neophodna zbog prevencije napuštanja i podsticanja upisivanja u srednje škole, a institucije koje se pominju kao najčešće u ovoj suradnji su: zavodi za zapošljavanje, CSR, srednje škole i porodična i dječija savjetovališta. Tek takva suradnja, na svim

137

138

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

nivoima i u svim institucijama, može dati pozitivne rezultate. Problem napuštanje srednje škole vrlo je sličan problemu neupisivanja srednje škole, što se tiče kategorija mladih koji se odlučuju na taj potez, s razlikom da se ovdje spominju i rane pojave delinkvencije među djecom i mladima, ali i pitanje romske djece/mladih koji se ili ne upisuju ili vrlo rano napuste srednjoškolsko obrazovanje. U Ministarstvu posjeduju evidenciju o ovoj kategoriji, a formiraju je na osnovu podataka koje dobiju od srednje škole. Nemaju podatke o tome šta se dalje dešava s tim mladima, djelomično zbog toga što se, pretpostavljamo, oni prijavljuju na zavode za zapošljavanje, koji dalje vode evidenciju i brigu o tim mladima. Ministarstvo ne vodi evidenciju o tome da li su se u jednom trenutku odlučili za povratak na školovanje ili su pronašli neki posao. Da bi se spriječile pojave neupisivanja srednje škole, nakon uspješnog završetka osnovne, potrebna je suradnja porodice i društva.

TUZLA

Određen broj mladih nakon završene osnovnene upisuje srednju školu. Razlozi su različiti:od slabog materijalnog stanja, preko rane udaje (naglašava se da tom trendu podliježu djevojčice) pa do nedovoljno razvijene društvene svijesti, u smislu nedovoljne želje za obrazovanjem i želje da se steknu nova znanja, a time i mogućnost za bolje radno mjesto, kvalitetniji život i slično. Radi se o mladima koji dolaze iz socijalno ugroženih porodica, iz romskih porodica, disfunkcionalnih i sl. Evidencija u ovom Ministarstvu o takvoj djeci postoji. 2010. godine bila je veoma mala razlika (do 50 učenika) između broja učenika koji su završili osmerazrede i broja upisanih u 1. razred srednje škole (juni-septembar). Iako Ministarstvo nije obavezno voditi tačnu evidenciju o ovom problemu (zbog toga što srednja škola nije zakonski obavezna), trude se pomoći i NVO koje imaju kvalitetne programe za prevenciju napuštanja ili neupisivanja srednjih škola. Ipak, naglašavaju da se tu radi o entuzijazmu zaposlenih i njihovoj želji da sva djeca/mladi završe minimmalno srednjoškolsko obrazovanje. Osim različitih NVO-a, s kojima sarađuju, suradnja se ostvaruje i s ostalim institucijama, i to ZZZ, općinskim vijećima, privrednom komorom i slično. Razlozi napuštanja srednje škole skoro su identični kao i razlozi neupisivanja u srednje škole. I ovdje glavni problem leži u lošoj ekonomskoj situaciji određenih porodica, pogotovo porodica s troje i više djece, a veliki problem predstavlja i rana udaja djevojčica. Naglašeno je da se osim romske djece susreću i s djecom koja dolaze iz ruralnih sredina te nakon nekog vremena gube volju za školovanjem, bilo zbog napornih putovanja, visokih troškova putovanja ili lošeg uspjeha u školi. Pokazatelje o mladima koji napuštaju školu zaposlenici u Ministarstvu dobijaju od škola, ali i računicom, na osnovu broja onih koji su upisali srednju školu i onih koji su je završili. Na osnovu takvih pokazatelja, došli su do zaključka da Romi u najvećem broju slučajeva napuštaju osnovnui srednju školu. Na nastavnicima i stručnim radnicima je najveći dio posla i odgovornosti da pokušaju tu djecu ubijediti da nastave školovanje i objasniti im važnost školovanja.

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

MOSTAR

U gotovo svim ministarstvima ispitanici su navodili podatak da je sa srednjom školom situacija mnogo kompliciranija i s obzirom da srednja škola nije zakonski obavezna, taj problem se ne prati u dovoljnoj mjeri. Mladi koji napuštaju srednju školui samisu skloni vjerovati da obrazovanje nije neophodno te vrlo često dolaze iz porodica gdje i roditelji nisu završili srednje obrazovanje. Navedeno je da u tu kategoriju najčešće spadaju romske porodice. Najveći problem predstavlja zakonski okvir koji ne nalaže obavezno srednjoškolsko obrazovanje, i samim time institucije ne vode evidenciju mladih koji napuštaju ili ne upisuju srednju školu. Postoje pojedinačni slučajevi škola koje pokušavaju taj problem u potpunosti suzbiti, rade na evidentiranju razloga napuštanja školovanja i pokušavaju suradnjom s ostalim institucijama u potpunosti suzbiti ovu pojavu, i to na način da provode projekte u kojima upoznaju mlade s važnostima obrazovanja.

LIVNO

Određeni broj mladih odlučuje se ne nastaviti školovanje nakon završetka osnovne škole. Razlozi su različiti i pretežno su individualni, ali se mogu kategorizirati u nekoliko različitih grupa. Najčešće se radi o mladima koji su izgubili potrebu i želju za daljnjim obrazovanjem jer ne shvataju važnost obrazovanja. Često su to mladi kojima porodice nisu u mogućnosti osigurati osnovne materijalne uslove za obrazovanje. Veliku ulogu igraju i roditelji koji su, često, neodgovorni prema svojoj djeci. Delinkvencija i njena rana pojava često je još jedan od razloga za neupisivanje srednje škole. Nacionalnost mladih se ne spominje kao bitna karakteristika napuštanja školovanja. Takvi slučajevi nisu zabilježeni. Dijapazon razloga je velik, ali nikada nije bilo slučajeva da se mladi ne upisuju u srednju školu zbog toga što se nastava odvija na jeziku koji nije jezik njihovog naroda. Prema riječima ispitanika, najčešći razlog neupisivanja srednje škole je loše materijalno stanje porodice iz koje mlada osoba dolazi. U slučaju da neka mlada osoba ne upiše ili napusti srednju školu, škole su te koje stupaju u kontakt s roditeljima i pokušavaju individualnim razgovorom s njima skrenuti pažnju na važnost pohađanja škole. Programi koji se provode u školama postoje, ali nijedan program ne daje pozitivne rezultate u potpunosti. Napuštanje srednje škole je jedan od problema s kojima se susreću u Ministarstvu prosvjete. Određen broj mladih napušta srednju školu zbog lošeg uspjeha u školi, nedostatka roditeljske brige, uticaja vršnjaka, kao i ekonomske situacije koja vlada u njihovoj porodici. Na osnovu preciznijeg kategoriziranja mladih koji najčešće napuštaju srednju školu, navedeno je da se radi o mladima koji dolaze iz porodica u kojima ne postoji dovoljna briga o djeci, a u kombinaciji s lošom materijalnom situacijom, to postaje glavni razlog napuštanje srednje škole. Evidenciju o mladima koji napuštaju školovanje posjeduju srednje škole. Škole u suradnji s Ministarstvom individualno pokušavaju riješiti te probleme.

139

140

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

ODŽAK

Srednja škola, prema podacima koji se navode u Ministarstvu, upisuje se u najvećem broju slučajeva. Ako se dogodi da neko od svršenih osnovaca ne upiše srednju školu, razlog je individualan i ne mogu ga kategorizirati. Ipak, smatraju da se najčešće radi o djeci s posebnim potrebama koja, jednostavno, nisu u mogućnosti nastaviti školovanje. U Posavskom kantonu je čest slučaj da mladi odluče da srednjoškolsko obrazovanje nastave u susjednoj državi Hrvatskoj. Ministarstvo posjeduje podatke o toj djeci koje su dobili od škola. Osim sa školama, Ministarstvo sarađuje i sa CSR, zavodima za zapošljavanje, udruženjima poslodavaca, a sve u svrhu upisa osnovaca u srednje škole te praćenja upisa te djece u srednje škole. Osim neupisivanja srednje škole, postoje slučajevi mladih koji napuštaju srednju školu. Takvi slučajevi su vrlo rijetki i uglavnom se radi o promjeni mjesta prebivališta ili o slučajevima gdje učenici imaju poteškoće u savladavanju nastavnog plana i programa. Pobliže kategorizirati ove mlade je gotovo nemoguće, jer se svakoj mladoj osobi treba pristupiti individualno, zbog specifičnosti razloga neupisivanja/napuštanja. Ministarstvo posjeduje evidenciju o broju djece koja napuštaju srednju školu, i uprkos tome, ne postoje programi, unutar njihovog Ministarstva, koji bi uspješno spriječili ovu pojavu.

TRAVNIK

Ne postoji tačna evidencija o broju djece koja ne upisuju srednju školu. Glavna opstrukcija postojanju takve evidencije je činjenica da srednja škola nije zakonski obavezna. Razlozi neupisivanja srednje škole su sljedeći:

imovinsko-socijalni razlozi,

problemi u porodici (nedovoljna briga o djetetu),

siromaštvo,

razvedeni roditelji-kriza brakova,

Romi, ali postoje i slučajevi drugih manjina i naroda,

djeca iz porodica gdje nijedan roditelj ne radi. Navedeno je da postoji suradnja Ministarstva obrazovanja s ostalim nadležnim institucijama. Naglašena je suradnja sa zavodima sa zapošljavanje koji informiraju djecu o pojedinim zanimanjima koja nedostaju i usmjeravaju određene učenike u pravcu tih zanimanja. Napuštanje srednje škole je problem s kojim se susreću u Srednjobosanskom kantonu, a razlozi su slični kao kod neupisivanja srednje škole: loše predznanje i težina gradiva u srednjoj školi,

radi se o djeci iz porodica u socijalnoj potrebi, djeci razvedenih roditelja, djeci bez roditelja,

romska zajednica (naglašeno je da je ta kategorija djece najzastupljenija)

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

ŠIROKI BRIJEG

Najveći problem pri nastavku školovanja, odnosno pri upisivanju srednje škole nakon završetka osnovne, jest u tome što prema zakonu, srednja škola nije obavezna i niko ih (mlade), ne može prisiliti da upišu školu,ukoliko to oni sami ne žele, naravno Prema njihovim saznanjima, mladi koji ne nastavljaju školovanje, odnosno ne upisuju srednju školu, dolaze iz nesređenih, siromašnih i disfunkcionalnih porodica. Ipak, njihov stav je da nema takve djece na području ovog Kantona. Razlozi neupisivanja srednje škole su različiti, a u ovom Ministarstvu vjeruju da i ovdje odlučujuću ulogu imaju roditelji i njihova nezainteresiranost za nastavak školovanja njihove djece. Smatraju da odgovarajućim pristupom mladima porodica ima veliki uticaj na obrazovanje svoje djece. Ministarstvo u sklopu svojih aktivnosti, nažalost, ne provodi nikakve programe koji bi se bavili ovom problematikom niti prate evidenciju o kojoj kategoriji mladih se najčešće radi. Razlozi napuštanja ili neupisivanja srednjih škola su:

veliki broj negativnih ocjena;

pojava delinkventnog ponašanja; individualni razlozi;

problemi unutar porodica; financijski razlozi.

BIHAĆ

Određeni broj mladih ne upisuje srednju školu najčešće zbog socio-ekonomskih problema. Mada, i ovdje se susreću s velikim problemom romske populacije, kod koje ne postoji tradicija upisivanja srednje škole, pogotovo kod ženske djece. Iako srednja škola zakonski nije obavezna, u ovom Ministarstvu se trude voditi evidenciju i o ovoj kategoriji mladih i pokušati izvršiti prevenciju, ili bar smanjiti broj mladih koji ne upisuju srednju školu na minimum. Najčešći razlog neupisivanja srednje škole jeste teška materijalna situacija porodice. Iako, trenutno, ne postoje programi koji bi pokušali spriječiti neupisivanje škole, stav Ministarstvaje da svaki takav program, ako se pojavi i ako je dovoljno kvalitetan, treba podržati. Dosadašnji programi motivacije su vrlo učinkoviti i donosili su, uglavnom, pozitivne rezultate. Razlozi neupisivanja u srednje škole su:

Socijalno-ekonomski razlozi unutar porodice;

Materijalna situacija;

Romska omladina. Osim problema neupisivanja u srednje škole, postoji i problem napuštanja srednje škole. Razlozi za to jesu materijalna situacija porodice, ali i rani slučajevi maloljetničke delinkvencije, gubitak interesiranja za školovanjem i slično. U ovom slučaju najveći broj takvih mladih pripada kategoriji romske manjine. Osim ove kategorije, postoje i slučajevi mladih koji napuštaju školu zbog loše materijalne situacije ili nekih drugih individualnih razloga. Evidencija o broju mladih koji napuštaju srednju školu ne postoji. Razlozi napuštanja srednje škole su: Pojava maloljetničke delinkvencije;

141

142

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Gubitak interesiranja za školovanjem; Individulani razlozi; Romi, najbrojniji.

SARAJEVO

Neupisivanje srednje škole dešava se iz sličnih razloga kao i neupisivanje osnovne škole. Ipak, ovdje treba dodati i slučajeve kada mladi u potpunosti gube interes za školovanje, ne mogu pratiti nastavu koja se odvija u srednjim školama, uspjeh u osnovnoj školikoji ukazuje na nemogućnost praćenja nastave i sl. U Kantonu Sarajevo postoji evidencija koja procjenjuje da oko 7% djece koja završe osnovnu - ne upišu srednju školu, i ne nastavljaju bilo koji oblik dodatnog obrazovanja. U Kantonu Sarajevo uveli su poseban sistem u srednjoškolsko obrazovanje koji omogućava da, od školske godine 2010,-2011, postane obavezno pohađanje prva dva razreda srednje škole, gdje će se sticati zanimanje I i II srednje škole. Suradnja sa svim institucijama postoji, u smislu sprečavanja napuštanja školovanja ili neupisivanja srednje škole. To je i obaveza ovog Ministarstva koje, ujedno, surađuje i s CSR, pedagoškim službama, zavodima za zapošljavanje, školama i sl. Problem neupisivanja srednje škole počiva na sljedećim razlozima:

gubitak interesa za školovanje;

loša situacija u porodici;

problemi u porodici;

financijski problemi porodice;

loš uspjeh u osnovnoj školi. Problem napuštanja škole postoji i u ovom Kantonu. I ovdje je naglašeno da postoje slučajevi da djeca/mladi, pripadnici „manjinskog“ konstitutivnog naroda napuštaju školu, ali to nema veze s nacionalnošću, nego s odgojem, s materijalnom situacijom u porodici, sa sredinom u kojoj mladi čovjek stasa u odraslu osobu... Često loš uspjeh i delinkventno ponašanje u školi utiče na to da se mladi odluče prekinuti školovanje. Uključivanjem svih instanci društva, škola, stručnih radnika, neophodno je raditi na prevenciji ove pojave. Problem napuštanja srednje škole: loš uspjeh;

delinkvencija

E P O H A Đ A N J E

N A P U Š T A N J E

O B R A Z O V A N J A

POGLAVL JE 6: ZAKL JUČAK I PREPORUKE

Zaključak

Pravo na obrazovanje je osnovno ljudsko pravo. Ovim istraživanjem, u kojem su učestvovali zaposlenici u školama i institucijama koje su nadležne za obrazovanje, došlo se do podataka da su najčešći razlozi nepohađanja i napuštanja osnovne i srednje škole:

teško materijalno stanje u porodici; nedostatak podrške roditelja; loši odnosi u porodici;

gubljenje volje i želje za školovanjem;

delinkventno ponašanje. U nešto manjem broju slučajeva navodi se i neadekvatno obrazovanje roditelja, zasnivanje bračne ili vanbračne zajednice, zahtijevanje roditelja od djeteta da radi itd. Svi navedeni razlozi, dobijeni istraživanjem, su ozbiljni problemi koji bi trebalo pomno da se prate, kako u školama, tako i u ostalim nadležnim institucijama. Da bi se moglo raditi na rješavanju tih problema, potrebno je identificirati djecu i mlade koji spadaju u tu kategoriju, odnosno ažurnom bazom podataka i umreženošću institucija nadležnih za obrazovanje, obezbijediti protok informacija kako bi se identificirala ova kategorija, a time i lakše djelovalo na suzbijanju problema neupisivanja i napuštanja školovanja. Ovakva jedinstvena baza umnogome bi pomogla rješavanju problema nepohađanja i napuštanja školovanja. Postojale bi informacije koje bi omogućile da se individualno priđe svakom djetetu koje je napustilo osnovnu školu ili nije upisalo srednju školu, i da se zajednički pokuša prevazići prisutni problem te omogućiti nastavak njegovog školovanja. Prema mišljenju ispitanika, djeca koja u najvećem broju ne pohađaju osnovnu školu su Romi, a zatim i djeca iz porodica koje se nalaze u stanju socijalne potrebe. Kada ovaj problem posmatramo u okviru srednje škole, prvenstveno se izdvajaju maloljetni delinkventi, a potom i djeca iz porodica u stanju socijalne potrebe. Djeca koja napuštaju osnovnu školu najčešće su djeca koja pripadaju romskoj populaciji, kao i djeca iz porodica u stanju socijalne potrebe. Kao kategorija djece koja najčešće napuštaju srednju školu su i maloljetni delinkventi te mladi iz porodica s poremećenim porodičnim odnosima. Najčešće korištene metode za „nagovaranje“ učenika da budu istrajniji na putu koji se zove obrazovanje, jesu individualni razgovori s djecom i njihovim roditeljima, dok se različiti vidovi materijalne i stručne pomoći primjenjuju tamo gdje se za njima ukaže potreba, a to se događa u manjem broju slučajeva. Nakon obavljenog istraživanja proizašao je zaključak da niti jedna od institucija ne posjeduje kvalitetnu i sveukupnu bazu podataka o postojećem problemu. Komunikacija među institucijama o djeci koja napuštaju i nepohađaju školu postoji, ali samo između škola i nadležnih institucija. Ono što nedostaje jeste međusobna komunikacija i suradnja između svih institucija istovremeno, i tek kada se uspostavi zajednička baza podataka i međusobno se uvežu institucije, moći će se efikasnije i sveobuhvatnije rješavati ovaj veoma bitan problem.

143

Partner Marketing Consulting Agency, Banja Luka Partner Marketing Istraživački Tim, BiH

Izrada izvještaja: Partner MCA Godina 2011.