Unicef bosanski 22 10 small pdf by UNICEF Bosnia and Herzegovina

Djeca koja rade na ulici:

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini Autor: Ruth Rosenberg

Istraživači: Ankete javnog mnijenja i diskusije u fokus grupama: IPSOS Viši izvršni istraživač: Selma Kapo Mulaomerović Izvršni istraživač: Sonja Milutinović Izvršni istraživač:Ilvana Tetarić Istraživački asistent: Edin Calkić Istraživanje presjeka stanja: Zavod za javno zdravstvo Anketni koordinator: Željko Ler Glavni istraživač: Iskra Vučina Ključni istraživački tim: Jelena Ravlija, Zlatko Vučina, Irena Jokić i Elma Skalonja Statistička analiza i procjena veličine populacije: Sanjin Musa Odgovor sistema: UNICEF Maja Muminagić i Ruth Rosenberg

Zahvalnica Tehničke smjernice za pripremu, pregled i finalizaciju izvještaja je obezbijedilo osoblje UNICEF-a BiH, uz glavni doprinos koji su dali Paolo Marchi i Maja Muminagić iz Odjela za zaštitu djece, a koji su neumorno radili na svim aspektima istraživanja i pisanja izvještaja. Zahvaljujemo se također i Sanji Panić, na dodatnoj statističkoj analizi jednog dijela podataka. Posebnu zahvalnost dugujemo svim partnerima uključenim u implementaciju: Federalni zavod za javno zdravstvo, IPSOS, Mobilni tim za prevenciju prosjačenja (Sarajevo), i osoblje iz svih dnevnih centara za djecu - “Služba za prevenciju, prijem i zaštitu djece pod rizikom” (Sarajevo), “Zemlja Djece” (Tuzla), “Nova generacija” (Banja Luka), i “Altruist” (Mostar) na predanom angažmanu s djecom i nezamjenjivom doprinosu ovom istraživanju. Veliku zahvalnost dugujemo djeci i roditeljima koji su učestvovali u ovom istraživanju, dajući sebe i svoje vrijeme, bez čega ovo istraživanje ne bi bilo moguće. Mi se najiskrenije nadamo da će ono dovesti do akcija i programa koji će se baviti potrebama rada djece na ulicama u Bosni i Hercegovini. Zahvalni smo i dr. Lisi Johnston, koja je izdvojila svoje slobodno vrijeme i podijelila svoje iskustvo korištenja RDS metodologije za proučavanje rada djece na ulici. Zahvalni smo i mnogim stručnjacima iz oblasti trgovine ljudima, koji su preuzeli stručni pregled ovog izvještaja i dali pronicljive komentare i sugestije za poboljšanje, a to su: Joost Kooijmans, viši savjetnik, dječji rad, zaštita djeteta, Sjedište UNICEF-a; Kerry L. Neal, stručnjak za zaštitu djeteta, Pravda za djecu, Sjedište UNICEF-a; Jean Claude Legrand, regionalni savjetnik za zaštitu djeteta, Regionalni ured UNICEF-a za centralnu i istočnu Evropu/Komonvelt nezavisnih država; Pierre Cazenave, regionalni službenik za prava djeteta, Terre des Hommes i Mike Dottridge, nezavisni konsultanti za ljudska prava. Iskrenu zahvalnost upućujemo i Nacionalnom odboru UNICEF-a Francuske, koji je omogućio sredstva za ovo istraživanje.

Ruth Rosenberg

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Sadržaj

Zahvalnica ...........................................................................................................................8 Sažetak projekta ...............................................................................................................11 Terminologija ....................................................................................................................13 Metodologija ......................................................................................................................15 Nalazi ................................................................................................................................20 Prevalenca ............................................................................................................20 Demografske karakteristike ................................................................................22 Obrazovanje ..........................................................................................................23 Historijat rada .......................................................................................................26 Porodični život.......................................................................................................28 Zdravlje .................................................................................................................30 Iskorištavanje i trgovina .......................................................................................30 Politika i zakoni ....................................................................................................33 Odgovor institucija za provedbu zakona................................................................37 Odgovor socijalnih službi ......................................................................................39 Odgovor javnosti ...................................................................................................40 Ključni uzroci ........................................................................................................41 Težnje djece ..........................................................................................................42 Preporuke .........................................................................................................................44 Odgovor lokalnih mreža na rad djece na ulici.......................................................44 Obrazovanje ..........................................................................................................45 Uvjetne isplate gotovinskih sredstava ..................................................................46 Zakonski okvir ......................................................................................................46 Dnevni centri i prihvatilišta ..................................................................................47 Zapošljavanje ........................................................................................................47 Bibliografija .......................................................................................................................48 Aneks I: Anketa javnog mnijenja - podaci ........................................................................51 Aneks II: Istraživanje presjeka stanja s djecom - podaci .................................................93 Aneks III: Diskusije u fokus grupama s romskim roditeljima – podaci .........................137

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Rezime

U postkonfliktnom periodu, prosjačenje djece i rad na ulici je postalo prevladavajuće i sve evidentnije pitanje na koje država još uvijek nema sveobuhvatan odgovor, kako u zakonodavstvu tako i u praksi. UNICEF je poduzeo ovu dubinsku procjenu kako bismo saznali više o tom pitanju i djeci koja su uključena i kako bismo analizirali odgovor i vladinih i nevladinih tijela. UNICEF se nada da će se ova procjena koristiti za razvoj efikasnog i sistematskog odgovora, koji bi vodio ka udaljavanju djece od štetnih oblika rada na ulici. Različite metodologije su korištene za svaku komponentu projekta, a obuhvatile su i kvantitativne i kvalitativne metodologije. Istraživanje odgovora sistema je koristilo polustrukturirane intervjue s lokalnom i entitetskom policijom, socijalnim radnicima, školama i osobljem, udruženjima Roma i drugima. Razgovori su vođeni prvenstveno u Sarajevu i Banjoj Luci. U ispitivanju javnog mnijenja korištena je kompjuterski potpomognuta telefonska anketa-intervjui, na osnovu stratificirane vjerovatnosti uzorka od 1.500 ispitanika u dvije faze. Osim toga, dvije diskusije u fokus grupama su održane s predstavnicima opće populacije u Sarajevu i Banjoj Luci. U istraživanju presjeka stanja korišteno je uzorkovanje upravljano ispitanicima (Respondent Driven Sampling), lanac metoda uzorkovanja vjerovatnoće, što rezultira nalazima koji su reprezentativni ne samo u uzorku populacije već i kod veće populacije djece koja rade na ulici iz svakog anketiranog grada. Započelo se sa četrnaestero djece koja rade na ulici, koja su imenovana kao “sjemena”. Ova djeca su regrutirala ostale u istraživanje. Ukupno je razgovarano sa 372 djece koja rade na ulici, u dobi od 7-18 godina,1 uključujući 184 u Sarajevu, 90 u Tuzli, 70 u Mostaru i 28 u Banjoj Luci. Pored toga, četiri diskusije u fokus grupama su održane s romskim roditeljima u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.2 Koristeći metodu uslužnog multiplikatora, uzorkovanje upravljano ispitanicima je procijenilo da je broj djece koja rade na ulici u dobi od 7-18 godina3 u Sarajevu 638, Mostaru 182, Tuzli 192, a u Banjoj Luci 63.4 Rad djece na ulicama gradova Bosne i Hercegovine nije nikome iznenađenje. Romski roditelji vjeruju da pojava nije nimalo neuobičajena. Slično tome, javnost je s njom vrlo dobro upoznata. Jedna trećina javnosti dolazi u kontakt s djecom koja rade na ulici svaki dan, a dodatnih 29% barem sedmično, što rezultira da se dvije trećine (62,7%) javnosti susreće s djecom koja rade na ulici najmanje jednom u sedmici dana. Uprkos značajnim ekonomskim i političkim problema koji muče državu, javnost smatra da je pitanje rada djece na ulici važan problem koji treba riješiti. Istraživanje je utvrdilo da su dječaci i djevojčice podjednako zastupljeni među djecom koja rade na ulici i da je većina djece mlađa od 14 godina starosti. Gotovo sva djeca žive s roditeljima i ključuje djecu koja su na dan kada se razgovaralo sa njima za istraživanje već imala svoj 7. rođendan ali još nisu U napunila 18 godina. 2 Diskusije fokus grupa su održane s roditeljima Romima, nakon što je utvrđeno da Romi čine većinu djece uključene u rad na ulici u gradovima u kojima je istraživanje provedeno. 3 Uključuje djecu koja su na dan kada se razgovaralo za istraživanje već imala svoj 7. rođendan ali još nisu napunila 18 godina. 4 Analiza u Banja Luci nije koristila istu metodologiju kao u drugim gradovima, što može utjecati na valjanost ove procjene. 1

Djeca koja rade na ulici

Autor: Imrana Kapetnović

Djevojčica u naručju nosi bebu i traži novac u blizini prometnih svjetala na jednoj od glavnih prometnih ulica u Sarajevu.

drugim članovima obitelji. Djeca su prvenstveno Romi, međutim, rezultati pokazuju da među djecom koja rade na ulici ima djece iz svih glavnih etničkih grupa u zemlji, što pokazuje da je to problem koji utječe na sve zajednice. Djeca uglavnom stalno žive u zajednicama u kojima rade, i gdje je sa njima obavljan razgovor; samo mali dio djece, većinom iz Mostara i Tuzle migriraju unutar ili izvan države tokom godine. Djeca koja rade na ulici su iznimno neobrazovana u odnosu na opću populaciju u BiH. Postotak djece koja rade na ulici u ovoj studiji, a koja nikada nisu išla u školu, kreće se između 9-34%. Pohađanje škole opada još i više kada se analizira trenutni nivo upisivanja u škole, a rezultat je 41% djece upisane u škole u Mostaru, i 44% u Sarajevu. Ovaj nedostatak obrazovanja se oštro oslikava u stopama pismenosti. Od jedne četvrtine do polovine anketirane djece koja rade na ulici nisu u potpunosti pismena. Čak i kada se uzmu u obzir mlađe godine neke djece u studiji, stopa pismenosti među starijom djecom je daleko ispod prosjeka u državi. Romski roditelji izražavaju jaku želju da djeca idu u školu. Oni žele da njihova djeca budu pismena i vjeruju da je škola važna za unapređenje ekonomske perspektive njihove djece i pomaganje u socijalizaciji. Roditelji ukazuju da su glavni razlozi zbog kojih djeca ne idu u školu visoki troškovi školovanja. Zaslugu za povećanje broja djece koja idu u školu većina ispitanih roditelja pripisuje programima pružanja obrazovne podrške za romsku djecu. Međutim, smatraju da ova potpora nije dovoljna i da varira od škole do škole, i iz godine u godinu. Djeca koja rade na ulici su izložena mnogim zloupotrebama i rizicima. Osim prekida školovanja, ona su također izložena teškim vremenskim uvjetima, a postoji i rizik od saobraćajnih nesreća te rizik od zlostavljanja. Djeca u ovoj studiji nedvojbeno žive u siromaštvu. Čak 28% djece u Sa-

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

rajevu su rekla da nisu jela dovoljnu količinu hrane u danu koji je prethodio razgovoru s njima. Između 40% i 54% djece na svim lokacijama su u nekom periodu provela 24 sata bez hrane. Zaista, tokom razgovora s njima, romski roditelji su najčešće izražavali zabrinutost za prehranjivanje svoje djece. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da većina djece koja rade na ulici to rade da bi izdržavala svoje porodice. Iako i sama djeca uglavnom ukazuju na to da niko ne traži da rade ili prose na ulicama, ta ista djeca navode da postoji neko za koga se može reći da “vodi brigu o njima” ili da ih “nadzire” na ulicama. Ta osoba je obično roditelj, i većina djece predaje cijelu ili dio zarade toj osobi. Iako se u nekim slučajevima rad djece na ulici može nedvojbeno opisati kao trgovina ljudima, u mnogim slučajevima bi se bolje moglo opisati kao roditeljsko zlostavljanje ili zanemarivanje. U svakom slučaju, to ne znači da je krivično gonjenje i zatvaranje roditelja ispravno rješenje ili ono koje je u najboljem interesu djeteta. Većina djece živi u domovima u kojima ima ljubavi, gdje je prihod koji oni donesu u dom od vitalne važnosti za preživljavanje porodice. Jedna od obećavajućih praksi identificiranih za rješavanje ovog problema se odnosila na koncept koordiniranog pristupa lokalne mreže u Banjoj Luci. Ovaj pristup kombinira intenzivne taktike za provođenje sveobuhvatne i personalizirane socijalne podrške iz lokalne mreže, uključujući socijalne radnike, lokalne članove udruženja romske zajednice i lokalne direktore osnovnih škola.

Djeca koja rade na ulici

Sažetak projekta

U postkonfliktnom periodu, prosjačenje djece i rad na ulici je postalo sve očitiji i obimniji problem na koji Bosna i Hercegovina još uvijek nema sveobuhvatan odgovor, kako u zakonodavstvu tako i u praksi. UNICEF je poduzeo podrobnu procjenu, kako bismo saznali više o tom pitanju i djeci koje to pitanje obuhvata, i kako bismo mogli analizirati odgovor i vladinih i nevladinih tijela. UNICEF se nada da će se ova procjena koristiti za izradu efikasnog i sistematskog odgovora, kako bi se djeca udaljila od štetnih oblika rada na ulici. Projekat UNICEF-a: Procjena djece koja rade na ulici u Bosni i Hercegovini izvorno se sastojala od pet komponenti, a potom je smanjena na četiri komponente, kako bi se izbjeglo dupliranje napora, pošto je jedna komponenta već zamišljena kao dio postojećeg projekta Save the Children, koji provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. U nastavku slijedi opis komponenti.

• Komponenta 1: Odgovor sistema: Ova komponenta je dizajnirana da pruži jasniju sliku službenog odgovora na rad djece na ulici. Postojeća literatura ne daje jasnu sliku o tome kako organi za provedbu zakona, socijalne službe ili škole odgovaraju na pojedinačne slučajeve. UNICEF je proveo razgovore sa zainteresiranim stranama u vezi s ovim pitanjem, kako bi se rasvijetlila ova tematika. UNICEF je također pregledao relevantne međunarodne, državne i entitetske zakone, strategije i akcione planove kako bi se strukturirala bolja rasprava i bolje razumijevanje službenog odgovora na rad djece na ulici. Razgovori (intervjui) su vođeni između aprila i novembra 2013. godine. • Komponenta 2: Ispitivanje javnog mnijenja: Istraživanje javnog mnijenja je kreirano kako bi bolje osvjetlilo znanje javnosti i njen odgovor na djecu koja rade na ulici. Prije ove studije, malo se znalo o tome kako javnost percipira problem ili kakav odgovor daje kada je riječ o ovoj djeci. Istraživanje javnog mnijenja je završeno u julu 2013. godine, a zadatak je bio da se unaprijedi naše razumijevanje o izloženosti javnosti i saznanja iste o ovom pitanju, te njen stav prema ovoj djeci i odgovor kada su u kontaktu s njima . • Komponenta 3: Istraživanje presjeka stanja (snap-shot): Ova komponenta je podrazumijevala direktni razgovor s djecom koja rade na ulici, kako bi se od njih saznalo o njihovom porodičnom životu, obrazovanju i iskustvu u školi, njihovom iskustvu u radu na ulici, kontroliranju i iskorištavanju, zdravlju i sigurnosti, kažnjavanju i zlostavljanju, migracijama i ličnim aspiracijama, između ostalog. Namjera ovog istraživanja je da pruži jasniju sliku o djeci koja su uključena u rad na ulici i prosjačenje, i da pruži bolje razumijevanje njihovih iskustava i težnji. Istraživanje presjeka stanja je provedeno u istim gradovima koji su bili obuhvaćeni u prethodnim izvještajima na ovu temu, kako bi se zaključci donosili na postojećoj bazi znanja i kako bi se obuhvatile različite regije u BiH. Anketiranje djece koja rade na ulici je provedeno u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci. Intervjui s djecom su vođeni u julu i avgustu 2013. godine.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

•K omponenta 4, Diskusije u fokus grupama s romskim roditeljima: Diskusije u fokus grupama s romskim roditeljima su održane nakon što je utvrđeno da Romi čine većinu djece uključene u rad na gradskim ulicama. Ove diskusije u fokus grupama su kreirane kako bi pružile bolji uvid i podrobnije razumijevanje stavova romskih porodica, percepcije i mišljenja o pitanju rada djece na ulici, ulozi djece u doprinosu prihodima u porodici, iskustvima i stavovima o obrazovanju te njihovim nadama i težnjama za svoju djecu. Diskusije u fokus grupama su također obradile pitanja iskustava roditelja s programima kreiranim za rješavanje problema prihoda ili obrazovanja u romskim zajednicama. Diskusije u fokus grupama su održane u januaru i februaru 2014. godine u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci. •K omponenta 5, Analiza zakona: Potrebna je jasnija slika o državnim, entitetskim i lokalnim zakonima koji se odnose na ovo pitanje. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice se bavi analizom navedenog tako da opširna analiza zakona nije uključena u UNICEF-ovu procjenu. Nažalost, u vrijeme kada je izrađen ovaj izvještaj, analiza zakonodavstva koju je poduzelo Ministarstvo nije bila završena, te se stoga rasprava o zakonodavstvu ovdje temelji na površnom pregledu i ne bavi se mnogim razlikama u politikama, zakonima i propisima na lokalnom nivou.

Djeca koja rade na ulici

Terminologija

Dijete

Pojam djeteta u ovom izvještaju se odnosi na osobe mlađe od 18 godina, i do dana njihovog 18. rođendana. Međutim, istraživanje s djecom uključuje djecu uzrasta od 7 godina i više, ali ne i djecu mlađu od 7 godina, za koju se smatralo da su premlada da pristanu na istraživanje i pravilno razumiju pitanja.

Djeca koja rade na ulici

U proteklim godinama, brojni izrazi i termini su se koristili da opišu djecu koja žive ili rade “na ulici”. U antologiji o istraživanju o djeci na ulici, Thomas de Benitez predstavlja nekoliko termina, ono što se njima želi iskazati i kako se mogu koristiti ali i zloupotrebljavati. Jedan od utvrđenih problema je što sve ove definicije pokušavaju grupirati djecu u kategorije koje ne moraju biti relevantne za svu djecu. One također mogu ignorirati i osobnost djece te implicirati da su djeca na neki način devijantna, što dodatno stigmatizira djecu (2011). UNICEF često koristi termine “djeca ulice” i “djeca na ulicama” kako bi se napravila razlika između djece koja žive i rade na ulici od djece koja rade na ulici, ali se noću vraćaju u porodični dom (UNICEF, 2006). Iako su ovi termini korisni, neka djeca se jasno ne uklapaju u jednu ili drugu kategoriju, jer neke noći mogu provesti na ulicama, a neke u svojim domovima. Drugi su skovali fraze kao što su “odvojena djeca”, da ukažu na djecu koja provode značajno vrijeme daleko od svojih obitelji i daleko od društvenih institucija kao što su škole, “djece u uličnim situacijama”, “djeca za koju je ulica referentna tačka i ima centralnu ulogu u njihovim životima”, itd. (Thomas de Benitez, 2011, str. 9). Ovi termini imaju za cilj da prenesu složene i raznovrsne karakteristike života djece koja žive i rade na ulici. Međutim, ove široke definicije mogu zakomplicirati istraživanje i otežati formuliranje politika i programa za potrebe djece. Drugi su odlučili koristiti izraze kao što su “djeca aktivna na ulici” ili “djeca vezana za ulicu” u nastojanju da budu inkluzivni u vezi s mnogim načinima na koje djeca mogu raditi ili živjeti na ulicama, ali bez stigme i devijantnog ponašanja koje implicira pojam “djeca ulice” (Ray i dr. 2011, str.8). Za potrebe ove procjene, UNICEF je koristio termin “djeca koja rade na ulici”. Termin je namijenjen da obuhvati i djecu koja zarađuju novac na neformalan način rada na ulici, bez obzira na to gdje žive. Rad uključuje širok spektar aktivnosti koje djeca mogu obavljati da zarade novac, kao što su prosjačenje, sakupljanje sekundarnih sirovina, prodaja malih predmeta na ulicama, pranje prozora na automobilima, sviranje muzike, pa čak i nezakonite aktivnosti, kao što su krađa, prodaja narkotika i prostitucija.

Prosjačenje

Prosjačenje ne uključuje samo traženje novca na ulici ili “od vrata do vrata”, već može uključivati i niz drugih aktivnosti, kod kojih dobiveni novac ima malo veze u odnosu na vrijednost artikala ili usluga. Međunarodna organizacija rada (MOR) za prosjačenje kaže kako “obuhvata niz aktivnosti kojima pojedinac traži novac od prolaznika na temelju siromaštva ili potrebe za dobrotvornim donacijama za zdravlje, ili zbog vjerskih razloga. Prosjaci mogu prodavati manje

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

predmete, kao što su stvari za čišćenje prašine ili cvijeće, u zamjenu za novac koji može imati malo veze sa vrijednošću predmeta prodaje” (MOR, 2004. str. 22).

Rad djece

Rad djece se koristi za razlikovanje štetnih oblika rada od prihvatljivih oblika dječjeg rada ili zaposlenja. Na web stranici, MOR definira rad djece kao “rad koji lišava djecu njihovog djetinjstva, njihovog potencijala i njihovog dostojanstva, što je štetno za njihov fizički i mentalni razvoj. To se odnosi na rad koji je: • mentalno, fizički, društveno ili moralno opasan i štetan za djecu; • ometa školovanje, lišavanjem djece mogućnosti da pohađaju školu, obavezuje ih da prerano napuste školu, ili iziskuje da pokušaju kombinirati pohađanje škole s napornim radom i radom koji traje pretjerano dugo” (MOR, 2013).

Trgovina ljudima

Međunarodno priznata definicija trgovine ljudima dolazi iz Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, Protokola za sprečavanje, zaustavljanje i kažnjavanje trgovine ljudima, naročito ženama i djecom - također poznat kao Protokol iz Palerma. Trgovina ljudima i trgovina djecom se definira posebno kako slijedi u članu 3: (a) “Trgovina ljudima” znači regrutiranje, transport, transfer, skrivanje/pružanje utočišta ili prihvat osoba, putem prijetnje ili upotrebom sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, obmanjivanja, zloupotrebe ovlasti ili stanja ugroženosti, davanja ili primanja novca ili beneficija za dobijanje pristanka osobe koja ima kontrolu nad nekom drugom osobom, u svrhu eksploatacije. Eksploatacija uključuje, i u najmanjoj mjeri, prostituciju ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili praksu sličnu ropstvu, pokornost ili uzimanje organa; (b) Pristanak žrtve trgovine ljudima na namjeravanu eksploataciju izloženu u tački (a) ovog člana bit će nevažan kada je upotrijebljeno bilo koje sredstvo izloženo u tački (a); (c) Regrutiranje, transport, transfer, skrivanje ili prihvat djeteta radi eksploatacije smatrat će se “trgovinom ljudima” čak i kada ne uključuje nijedno sredstvo predviđeno tačkom (a) ovog člana; (d) “Dijete” znači osoba ispod osamnaest godina starosti.

Djeca koja rade na ulici

Metodologija

Za svaku komponentu projekta korištene su različite kvantitativne i kvalitativne metodologije, poput polustrukturiranih intervjua, telefonskih anketa, razgovora s javnosti u fokus grupama, kao i s roditeljima Romima, te strukturiranih intervjua s djecom koja rade na ulici. • Komponenta 1, Odgovor sistema: za ovu komponentu UNICEF je organizirao polustrukturirane intervjue s raznim vladinim i nevladinim akterima. Među njima je bila policija na lokalnom i entitetskom nivou, socijalni radnici iz centara za socijalni rad (CSR), kao i nevladine organizacije (NVO) koje pružaju usluge djeci koja rade na ulici, osnovne škole koje služe romskoj zajednici, udruženja Roma, i drugi. Razgovori su vođeni prvenstveno u Sarajevu i Banjoj Luci. UNICEF je izravno vodio razgovore. Drugi krug razgovora je održan u Banjoj Luci, kako bismo dobili detaljnije informacije o njihovim naporima na rješavanju prosjačenja kod djece. Rezultati intervjua su analizirani pomoću StatPaca, specijaliziranog softvera za projektiranje i analizu istraživanja, uključujući i narativne odgovore otvorenog tipa. Ograničenja: Kada razgovaraju o svom radu i radu svojih institucija s ljudima koje ne poznaju, ispitanici mogu pokušati da daju odgovore na način za koji oni smatraju da će bolje odražavati njihov rad i rad institucije. Ispitanici se mogu zadržavati na stvarima koje su se dogodile prije nekog vremena i možda se neće sjetiti svih detalja precizno. Osim toga, od ispitanika se ponekad traži da govore o akcijama ili programa svojih institucija, ali u kojima nisu bili lično uključeni. • Komponenta 2, Ispitivanje javnog mnijenja: Ova komponenta koristi Kompjuterski potpomognute telefonske razgovore (CATI) za anketiranje i razgovore fokus grupa. CATI istraživanje podrazumijeva stratificirani uzorak vjerovatnosti u dvije faze, od 1.500 ispitanika u dobi između 15 i 64 godine, koji predstavljaju opću populaciju u Bosni i Hercegovini. Osim toga, dvije diskusije u fokus grupama su održane s predstavnicima opće populacije u dva grada - Sarajevu i Banjoj Luci - kako bi se podrobnije ušlo u pitanja obuhvaćena istraživanjem. Učesnici diskusija u fokus grupama su izabrani slučajno, korištenjem istog okvira uzorkovanja kao i za telefonske razgovore. Ovu komponentu je proveo IPSOS, firma za društvena istraživanja, izabrana putem javnog konkursa. UNICEF je usko surađivao s IPSOS-om tokom cijelog procesa, od dizajniranja upitnika do finaliziranja izvještaja. Podaci iz istraživanja javnog mnijenja su dati u Aneksu I. Ograničenja: Iako su razgovori bili anonimni i uglavnom vođeni telefonom, ljudi ne mogu uvijek odgovoriti činjenično tačno ili potpuno iskreno. Ispitanici mogu pokušati odgovoriti na način koji smatraju da je društveno prihvatljiv ili da bolje odražava njih kao osobe. Komponenta 3, Istraživanje presjeka stanja: Istraživanje presjeka stanja koristi Uzorkovanje upravljano ispitanicima (RDS), a to je metoda uzorkovanja vjerovatnosti i rezultira nalazima koji su reprezentativni ne samo u uzorku stanovništva već i među širom populacijom djece koja rade na ulici iz svakog anketiranog grada. Koristeći metodu upućivanja lanca uzorkovanja, djeca angažiraju drugu djeca u istraživanje. U ovom slučaju,

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

angažiranje je počelo sa 14 djece koja rade na ulici, koji su bili u ulozi “sjemena” - pet iz Sarajeva i po troje iz svake od ostale tri lokacije - Tuzla, Mostar i Banja Luka. Svako “sjeme” je moglo angažirati još do troje djece u ovo istraživanje. Novoangažirani su također mogli angažirati još po troje dodatne djece, i tako dalje, sve dok tačka uzorka ne dosegne ravnotežu i više nije pristrana zbog metode lanca angažiranja i smanjena po pitanju grupne pripadnosti - na primjer, pripadnost na osnovu etničkog prorijekla ili starosti (Johnston, L.G. 2008). Ograničavanje broja angažiranih koje svaki učesnik može uvesti u istraživanje u kombinaciji s dobro kreiranim programom poticaja također pomaže da se kontrolira neuravnoteženost (pristranost) kada ima previše učesnika koji su željni da sudjeluju i premalo učesnika koji nerado sudjeluju (Johnston, LG, 2008). Prikupljeni podaci su zatim analizirani pomoću alata za analizu uzorkovanja upravljanog ispitanicima (RDSAT) - što pomaže da se dodatno smanji pristranost uzorka (Johnston, LG, 2008). RDS se također može koristiti za procjenu populacije - u ovom slučaju, to je broj djece koja rade na ulici u gradu koji se ispituje. Istraživači su koristili metodu uslužnog multiplikatora koji uspoređuje djecu utvrđenu kroz RDS prema djeci koja su koristila usluge - u ovom slučaju dnevni centar - u toku određenog vremenskog perioda (Johnston, LG, i dr.). RDS je u početku korišten za proučavanje odrasle populacije do koje je teško doći, kao što su intravenozni korisnici droga i muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima (Johnston, LG, 2008), ali se odnedavno koristi za proučavanje djece ulice (Thurman, i dr. 2008). Za ovu studiju, obavljen je intervju sa 372 djece koja rade na ulici u dobi od 7-185 godina, uključujući 184 u Sarajevu, 90 u Tuzli, 70 u Mostaru i 28 u Banjoj Luci. Budući da je uzorak u Banjoj Luci mali i nije dovoljno umrežen, nije bilo moguće provesti analizu podataka RDS. Kao rezultat toga, nalazi iz Banja Luke su jedino reprezentativni za uzorkovanu populaciju. Zbog male veličine uzorka u Banjoj Luci, istraživači nisu bili u mogućnosti da koriste RDSAT za analizu podataka te su se oslanjali na SPSS statistički software. Slično tome, veličina uzorka u Mostaru i Tuzli je bila skromna, istraživači nisu imali dovoljno povjerenja u reprezentativnost rezultata. Iako je uzorak u Sarajevu velik i djeca su dovoljno umrežena, kako bi istraživači bili sigurni u reprezentativnost uzorka i konzistentnost rezultata izvještavanja, svi podaci su izvještavani na osnovu uzorka, a ne na osnovu veće populacije djece sa ulice. Istraživanje je vodio Zavod za javno zdravstvo (ZZJZ), institucija na nivou entiteta, s fokusom na zaštitu i unapređenje zdravlja, kroz promociju zdravlja i prevenciju bolesti, planiranje i programiranje, kao i provođenje istraživanja u zdravstvenom sektoru. Zavod za javno zdravstvo je izabran putem javnog konkursa. UNICEF je usko surađivao sa Zavodom za javno zdravstvo u kreiranju i implementaciji istraživanja. Istraživanje je provedeno u saradnji s dnevnim centrima za djecu sa ulice, osnovanim u sva četiri grada. Dnevni centri su osnovani na različite načine u svakom gradu, ali generalno uključuju učešće kako nevladinih organizacija tako i lokalnih centara za socijalni rad. Podaci iz razgovora s djecom koja rade na ulici su dati u Aneksu II. Dodatna statistička analiza podataka pomoću SPSS-a je provedena kako bi se zaronilo dublje u karakteristike djece uključene u rad na ulici. Ova analiza dovodi do rezultata koji su jedino reprezantativni kod uzorka, a ne za veće populacije djece koja rade na ulici, ali daje uvid koji može biti od pomoći pri izradi programa za rješavanje potreba djece. Ovu dodatnu analizu podataka proveo je UNICEF.

Uključuje djecu koja su na dan razgovora za istraživanje već imala 7. rođendan ali još nisu napunila 18 godina.

Djeca koja rade na ulici

Ograničenja: Dok metodologija RDS pruža izvrstan način saznavanja o skrivenim populacijama kao što su djeca ulice, metodologija zahtijeva velike populacije društveno umreženih pojedinaca. U Sarajevu je ovo bilo vrlo efikasno, ali je broj djece u Banjoj Luci bio premalen za efikasnu primjenu metodologije, a čak i u Tuzli i Mostaru broj nije bio dovoljno velik kako bi se steklo uvjerenje da su rezultati reprezentativni za opću populaciju djece koja rade na ulici u tim gradovima. Metodologija RDS i korespondentni statistički alat RDSAT je također ograničen u mogućnosti da pruži regresijsku analizu, čime se ograničava opseg informacija koje se mogu izvući iz podataka. Iako je posvećena pažnja odabiru poticaja (vidi okvir: Etička razmatranja u istraživanju s djecom), uvijek postoji bojazan da će se djeca koja ne rade na ulicama pretvarati da rade kako bi dobila taj poticaj. Pored ovih metodoloških ograničenja, djeca (kao i bilo koji ispitanik ankete) ne mogu uvijek dati činjenično precizne ili potpune odgovore na istraživačka pitanja. Mogu biti podučeni kako da daju odgovore i mogu pokušati odgovoriti na način koji smatraju da bolje odražava njih same ili njihove porodice, ili na način koji će zadovoljiti istraživača.

Pregled pristupa Uzorkovanje upravljano ispitanicima Izvadak iz: Thurman, i dr., 2008, str. 10 “Uzorkovanje upravljano ispitanicima (RDS) je relativno nova metoda uzorkovanja za pristup skrivenim i teško dostupnim populacijama koje su društveno umrežene. Većina smatra da je metoda RDS vrlo efikasna, korisna i inovativna tehnika za uzorkovanje tih populacija. RDS je metoda uzorkovanja vjerovatnosti, što znači da daje istinske procjene karakteristika određene populacije. To znači da se rezultati RDS-a mogu generalizirati za studiju cjelokupne populacije. Koraci u angažiranju ispitanika u metodi RDS su sljedeći: 1) Istraživači biraju lokaciju istraživanja dostupnu za ciljnu populaciju. Time se osigurava da je mjesto istraživanja diskretno i neće privući nepotrebnu zabrinutost vlade ili zajednice. 2) Na osnovu već postojećih kontakata sa studijskim grupama, istraživači vrbuju nekoliko učesnika koji služe kao sjemena (početni učesnici studije) iz ciljne populacije. Sjeme se ne mora birati slučajnom metodom, ali raznolik izbor sjemena može poboljšati ishod uzorka. Sjemena treba da imaju veliku društvenu mrežu, da budu “vođe” ili da imaju utjecaj u svojoj društvenoj grupi. Oni bi trebali biti spremni i zainteresirani za učešće i promociju studije/istraživanja. 3) Sjemena primaju poticaj za završetak razgovora (primarni poticaj) i još jedan poticaj za angažiranje svojih vršnjaka da učestvuju u studiji (sekundarni poticaj). 4) Nakon što se razgovori sa sjemenima završe i nakon što prime primarni poticaj, dobiju određeni broj (obično tri) kupona za angažiranje svojih vršnjaka (ostali članovi ciljne populacije koje poznaju) za razgovor. 5) Kada sjeme koristi kupon za angažiranje da odabere vršnjaka iz njegove ili njene društvene mreže i da vršnjaci završe razgovor i prime primarni poticaj, formira se prvi talas. Sjeme potom dobija drugi poticaj za svaku uspješno angažiranu osobu. 6) Kada vršnjak iz prvog talasa angažira njegove/njene vršnjake, te on/ona završe razgovor i prime primarni poticaj, formira drugi talas. Imajte na umu da početna sjemena nisu uključena kao talas. Učesnik dobija drugi poticaj za svaku uspješno angažiranu osobu. 7) Uzorkovanje se obično završava kada se dostigne ciljna veličina uzorka.”

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

•K omponenta 4, Razgovori u fokus grupama s romskim roditeljima: Četiri diskusije u fokus grupama su održane u romskim zajednicama u četiri glavna grada ove studije - Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka. Cilj razgovora je bio da se upoznaju percepcije romskih roditelja u vezi s radom djece na ulici, njihova zapažanja i zabrinutosti u vezi s pohađanjem škole, nadama i težnjama koje imaju za svoju djecu i njihovom načinu rješavanja problema. Svaka grupa se sastojala od 8 roditelja. Svi učesnici su bili Romi i roditelji djece od 7 i više godina (do 18 godina starosti). Roditelji su angažirani iz romskih zajednica uz pomoć posrednika iz lokalnog udruženja Roma. Učesnici su odabrani kako bi se osigurala heterogenost u smislu spola, dobi učesnika, uzrasta njihove djece i raznovrsnosti romskih naselja.6 Ovu komponentu je sproveo IPSOS, firma za društvena istraživanja, izabrana putem javnog konkursa. UNICEF je usko surađivao s IPSOS-om u cijelom procesu, od izrade upitnika do finaliziranja izvještaja. Detaljni rezultati diskusija fokus grupa su dati u Aneksu III.

I zbor roditelja nije bio povezan s grupom djece u studiji, a koja rade na ulici, niti se izbor roditelja rukovodio time jesu li njihova djeca uključena u rad na ulici.

Djeca koja rade na ulici

Etičkih obziri za istraživanje presjeka stanja s djecom Osiguravanje da se glas djece čuje i da se njihova mišljenja uključe u pitanja koja se njih tiču je važan dio jamčenja prava djece, a time se povećava i vjerovatnost da će sve mjere koje proističu iz istraživanja biti efikasne u rješavanju potreba djece i pomaganju da ona ostvare svoje ambicije. Kod provedbe istraživanja s djecom učinjen je svaki napor kako bi se osiguralo da nema štetnih rezultata po djecu iz istraživanja. Da bi se to osiguralo, ovo istraživanje je obuhvatilo više elemenata posebno kreiranih za zaštitu djece koja su uključena u istraživanje. Istraživanje je provedeno u skladu sa svim načelima Helsinške deklaracije o istraživanju s ljudskim subjektima, kao i u skladu s Etičkim kodeksom za istraživanja s djecom i za djecu u BiH.* Pored toga, svi protokoli, pitanja i planirane metodologije za istraživanje su dostavljene na razmatranje Etičkom odboru Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Etički odbor je osnovan u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH. Etički odbor razmatra sva etička pitanja koja se odnose na naučno-istraživački rad Zavoda. Istraživači su dobili pristanak od roditelja i djece. Roditelji su obaviješteni o svrsi studije i metodologiji angažiranja u istraživanju putem koordinatora na terenu. Roditelji su zatim potpisali pisani pristanak za učešće svoga djeteta u istraživanju. Informirani verbalni pristanak je dobijen od svakog dijeteta uz dogovor da mogu odbiti da odgovore na bilo koje pitanje i da se mogu povući iz istraživanja u bilo koje vrijeme. Velika pažnja je također posvećena odabiru poticaja koji se koriste u istraživanju. Poticaji trebaju biti privlačni djeci, ali ne toliko privlačni da bi djeca bila spremna raditi nešto što radije ne bi, a u cilju dobijanja poticaja. Oni također ne mogu biti toliko vrijedni da bi djeca vršila pritisak na drugu djecu da učestvuju kako bi uzela njihov poticaj ili dobila sekundardi poticaj. Poticaj također ne može biti previše vrijedan za roditelje, kako bi se osiguralo da roditelji ne vrše pritisak na djecu da učestvuju ako to ne žele. Mišljenja djece i informacije osoblja dnevnih centra su bili instrumentalni u odabiru poticaja, koji su testirani u formativnoj istraživačkoj fazi. Djeca su dobila paket sa hranom u vrijednosti od po 20 KM (10 eura) kao primarni poticaj nakon završetka razgovora sa njima i manji paket s higijenskim proizvodima u vrijednosti od po 5 KM (2,50 eura) kao sekundarni poticaj, kada djeca koju su oni uputili dođu na razgovor. Također se vodilo računa o pitanjima osjetljive i zrele prirode, tako da se ona pitanja koja uključuju seksualno znanje i informisanost postavljaju samo djeci adolescenatima. Pored toga, anketari su bili slobodni da prilagode pitanje ili da ga preskoče ovisno o opaženoj zrelosti djeteta, a ne da donose odluku o postavljaju pitanja isključivo na osnovu biološke dobi djeteta. * Etički kodeks istraživanja sa djecom i o djeci u BiH, koju je usvojilo Vijeće ministara BiH na 51. sjednici, 28. maja 2013. godine.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Nalazi

Prevalenca Institucije u BiH ne vode konzistentnu evidenciju o djeci koja rade ili prose na ulicama. To se prvenstveno pripisuje tvrdnji da niti jedna institucija ne smatra da ima nadležnost nad takvim slučajevima, a onda i nedostatku vremena za upravljanje problematikom koja nije prioritet (IHRO, 2009. Save the Children, 2011). Slučajevi koji su evidentirani su oni koji su došli u kontakt sa službama za provođenje zakona ili socijalnim službama. U 2009. godini u Sarajevu je evidentirano 45 djece koja se bave prosjačenjem ili skitnjom, u Mostaru nije bilo evidentiranih, također ni u Tuzli, a u Banjoj Luci je bilo 11 (IHRO, 2009). Ova studija pokazuje da te brojke ni približno ne odražavaju stvarni broj djece koja rade na ulici. Koristeći metodu multiplikatora usluga, procijenjeni broj djece koja rade na ulici u dobi od 7-187 godina u Sarajevu je 638, u Mostaru 182, u Tuzli 192, a u Banja Luci 63.8 Ovi podaci su dobiveni iz Uzorkovanja upravljanog ispitanicima (RDS) pomoću multiplikatora koji je izveden upoređivanjem uzorkovane populacije u populaciji djece koja je primila usluge u dnevnim centrima u svakom gradu u određenom vremenskom periodu. Iz RDS analize je također izvršena procijena ukupnog broja djece u državi koja rade na ulici. Međutim, ova procjena se temelji samo na četiri grada uzorkovana u istraživanju i multiplikatorima iz Sarajeva. Imajući to u vidu, minimalna procjena ukupnog broja djece koja rade na ulici u cijeloj Bosni i Hercegovini prelazi 2000. Uvrštavanje podataka popisa stanovništva u taj račun može pružiti bolju procjenu. Međutim, jedini dostupni podaci popisa su ne samo zastarjeli, jer je popis proveden 1990. godine, a prije sukoba koji je rezultirao velikim promjenama u populaciji u državi, već ne daju ni procjene stanovništva za uzrast korišten u ovoj studiji. Novi popis je proveden nekoliko mjeseci nakon ovog istraživanja. Kada podaci popisa budu objavljeni, može se izračunati nova procjena broja djece u BiH koja rade na ulici. To što djeca rade na ulicama gradova Bosne i Hercegovine “Čim izađem vani, susrest ću jednikoga ne čudi. Romski roditelji vjeruju da ta pojava nije ni- no [dijete koje radi na ulici]“. malo neuobičajena. Isto tako, ta pojava je dobro poznata jav- (fokus grupa za ispitivanje javnosti. Jedna trećina stanovništva svaki dan nailazi na djecu nog mnijenja; Sarajevo) koja rade na ulici, a dodatnih 29% barem sedmično, što rezultira da dvije trećine (62,7%) stanovništva susreću djecu koja rade na ulici najmanje jednom u sedmici dana. A iznenađujuće je čak što 14,8% javnosti navodi da lično znaju dijete koje se bavi prosjačenjem ili radom na ulici. I dok neki ispitanici ovo navode jer redovno vide dijete ili razgovaraju s njima s vremena na vrijeme, 7,5% navodi da je takvo dijete iz komšijske porodice. Uprkos značajnim ekonomskim i političkim problemima koji muče državu, javnost smatra da je pitanje rada djece na ulici važan problem koji treba riješiti.

7 8

Uključuje djecu koja su na dan razgovora za istraživanje već imala svoj 7. rođendan, ali još nisu napunila 18 Analiza u Banjoj Luci nije koristila istu metodologiju kao u drugim gradovima, što može utjecati na valjanost ove procjene.

Djeca koja rade na ulici

Grafikon 1: Odgovor na pitanje: po vašem mišljenju, koliko je problem dječjeg prosjačenja i rada na ulici velik u odnosu na druge probleme u vašoj zajednici? (% javnosti)

Vladini službenici, policija, socijalni radnici i drugi sa sjedištem u Sarajevu (uz napomenu da mnogi od tih službenika imaju odgovornost da pokrivaju cijelu BiH), u 90% slučajeva smatraju da je dječje prosjačenje i rad na ulici “veliki problem”, a 10% smatra da je “prosječan problem”. Međutim, u Banjoj Luci, 60% ispitanika vidi problem dječjeg prosjačenja i rada na ulici kao “prosječan problem”, a 40% smatra da “nije značajan”. Razgovori s ispitanicima u Banjoj Luci pokazuju da su prije nekoliko godina oni smatrali da je to bio značajan problem, ali da su ga uspješno riješili. Istraživanje javnog mnijenja podržava ovu regionalnu razliku, iako u manjoj mjeri: 59% javnosti u Federaciji BiH9 je ocijenilo ovo pitanje kao “veliki” ili “veoma veliki” problem u odnosu na 49% u Republici Srpskoj (RS). Javnost također rjeđe nailazi na takvu djecu - 43% javnosti u Federaciji BiH vide takvu djecu “svak dan” dok je samo 18% u RS reklo da “svaki dan” vide djecu koja rade na ulici.

Tabela 1: Koliko često nailazite na djecu koja se bave prosjačenjem i drugim oblicima rada na ulici? (% javnosti u Federaciji BiH, RS i Brčko distriktu, objedinjeno) Svi

FBiH

RS i Distrikt Brčko

Koliko često nailazite na djecu koja se bave prosjačenjem i drugim oblicima rada na ulici? Svaki dan

34.1

Nekoliko puta sedmično

18.1

Jednom sedmično

10.5

Nekoliko puta mjesečno

12.2

Jednom mjesečno

10.6

Jednom u dva-tri mjeseca

06.0

Jednom u 6 mjeseci

03.8

Jednom godišnje

02.6

Manje od jednom godišnje

01.4

Nikada nisam vidio djecu da rade takve aktivnosti

00.7

Ne zna/Nema odgovora

00.1

Važno je napomenuti percepciju promjene u prevalenci u različitim dijelovima BiH. Intervjui s gotovo svim ključnim akterima u Banjoj Luci pokazuju da postoji čvrsto uvjerenje da je broj djece koja radi na ulici dramatično opao u posljednjih nekoliko godina. Ovu percepciju ne samo da imaju akteri uključeni u ovo pitanje, već se ona ogleda i u podacima iz istraživanja javnog mnijenja. Romski roditelji također imaju percepciju da je prosjačenje djece opalo u Banjoj Luci (kao u Mostaru i Tuzli), ali da se povećalo u Sarajevu. 9

Državu Bosnu i Hercegovinu čine dva entiteta i jedan distrikt. Entiteti su poznati kao Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS). Distrikt je Brčko.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Demografske karakteristike Ograničeni demografski podaci se mogu dobiti iz postojeće literature na ovu temu. Većina izvora ukazuje da su ta djeca prvenstveno etnički Romi. Smatra se da su dječaci i djevojčice u gotovo podjednakom broju uključeni u prosjačenje i rad. Smatra se da je većina djece u dobi između 6 i 14 godina, i da uglavnom žive sa svojim roditeljima (OCRS, 2011; Save the Children, 2011). Zaista, mnogi od tih nalaza su potvrđeni ovim istraživanjem. Dječaci i djevojčice su gotovo podjednako zastupljeni među djecom koja rade na ulici. Na svim lokacijama, osim Mostara, gotovo tri četvrtine djece koja rade na ulici su djeca ispod 14 godina starosti. U Mostaru nešto manje od polovine imaju 14 godina ili su stariji. Većina ispitanih stručnjaka navodi da djeca koja rade na ulici u njihovoj zajednici dolaze iz drugih dijelova države. Romski roditelji također smatraju da većina djece koja se bave prosjačenjem dolazi iz drugih gradova ili država. Međutim, sama djeca ukazuju da dolaze iz mjesta u kojima rade i gdje je s njima obavljen razgovor. Možda to nije potpuno kontradiktorno, jer se roditelji Romi i drugi akteri prvenstveno osvrću na djecu koja prose, dok priznaju da su djeca iz vlastite zajednice uključena u druge oblike rada na ulici. Iako se većina djece izjašnjavaju kao Romi, treba napomenuti da djeca iz svih glavnih etničkih grupa u BiH rade na ulici, što ukazuje da je to problem koji utječe na sve zajednice.

Tabela 2: Spol djece koja rade na ulici (% uzorka) Grad

Muški

Ženski

Sarajevo

53,8

46,2

Tuzla

48,9

51,1

Mostar

45,7

54,3

Banja Luka

Tabela 3: Etnička pripadnost djece koja rade na ulici (% uzorka) Bošnjaci

Hrvati

Romi

Srbi

Ostali

Sarajevo

Grad

11,5

83,6

0,5

4,4

Tuzla

6,7

1,1

Mostar

5,7

92,9

1,4

Banja Luka

17,9

71,4

7,1

3,6

Tabela 4: Dob djece koja rade na ulici (% uzorka) Grad

Dob 7-13 godina

Dob 14-17 godina

Sarajevo

75,5

24,5

Tuzla

78,9

21,1

Mostar

52,9

47,1

Banja Luka

75,0

25,0

Tabela 5: Mjesto porijekla (% uzorka) Grad

Procenat onih koji žive u gradu gdje obavljaju rad na ulici

Procenat onih koji ostaju na toj lokaciji cijelu godinu

Sarajevo

100

97,3

Tuzla

100

77,8

Mostar

97,1

77,1

Banja Luka

100

92,9

Djeca koja rade na ulici

Autor: Almin Zrno

Obrazovanje Djeca koja rade na ulici su izuzetno neobrazovana u odnosu na opću populaciju u državi. Postotak djece koja rade na ulici u ovoj studiji, a koja nikada nisu išla u školu, kreće se od 9% do 34%. Pohađanje škole opada još i više kada se analizira trenutni nivo upisa u škole, i iznosi svega 41% za djecu upisanu u škole u Mostaru, i 44% u Sarajevu. Iako je to konzistentno u odnosu na istraživanja djece koja rade na ulici širom svijeta (Ray, i dr. 2011), to je daleko ispod stope upisa u osnovne škole u Bosni i Hercegovini od 98% i stope upisa u srednje škole od 92% (UNICEF, 2013). Trenutne stope upisa u škole su niske za svu djecu koja rade na ulici uključenu u ovo istraživanje, bez obzira na etničku pripadnost,10 iako je stopa za romsku djecu uglavnom niža nego za djecu drugih nacionalnosti. Djeca iz Mostara i Sarajeva koja rade na ulici u ovoj studiji imaju stope upisa niže od podataka o romskoj djeci u državi, što ukazuje da 69% romske djece osnovnoškolskog uzrasta pohađa školu. Podaci o obrazovanju Roma u državi ukazuju da su stope pohađanja osnovne škole veće za djecu od 10 godina i više, a da su niže među mlađom djecom, dok je stopa završavanja osnovne škole samo 75%. Samo 32% romske djece srednjoškolskog uzrasta u BiH idu u školu, a 9% te djece pohađa osnovnu školu (UNICEF, 2013).

Tabela 6: Postotak djece koja rade na ulici, koja nikad nisu išla u školu (% uzorka) Grad

Sva djeca

Romi

Ne-Romi

Sarajevo

34%

35%

29%

Tuzla

10%

Mostar

33%

35%

Banja Luka

21%

25%

13%

Banja Luka je izuzetak, gdje je trenutna stopa upisa za ne-Rome znatno veća nego za romsku djecu.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Tabela 7: Trenutna stopa upisa u školu djece koja rade na ulici (% uzorka) Grad

Sva djeca

Romi

Ne-Romi

Sarajevo

44%

42%

52%

Tuzla

73%

78%

Mostar

41%

40%

60%

Banja Luka

61%

55%

75%

Ovaj nedostatak obrazovanja je očigledan u stopama pismenosti. U zemlji u kojoj opća populacija ima blizu 100% pismenosti (99% za žene i 100% za muškarce: UNICEF, 2013), od jedne četvrtine do polovine anketirane djece koja rade na ulici (u zavisnosti od grada) nije u potpunosti pismena. Ako izuzmemo najmlađu djecu u istraživanju, stopa pismenosti je i dalje niska. Naprimjer, u Sarajevu je samo 53,8% anketirane djece u potpunosti pismeno; starija djeca imaju veće stope pismenosti, koja iznosi 61,3% za djecu 11-14 godina starosti, i 73,3% za one od 15-18 godina starosti. Ove niske stope se također odražavaju u stopama pismenosti među romskom odraslom populacijom - 69% za žene i 90% za muškarace (UNICEF, 2013). Ove rodne razlike u pismenosti i obrazovanju također se ogledaju među djecom koja rade na ulici, pokazuje ovo istraživanje. U Sarajevu, procenat muške djece koja radi na ulici, a koja može čitati i pisati je gotovo dvostruko veći u odnosu na žensku djecu (63,6% naspram 36,4%). Također je češće da ženska djeca u Sarajevu nisu nikada išla u školu (41,2%) u odnosu na mušku djecu (27,3%).

Tabela 8: Djeca koja rade na ulici, koja kažu da znaju čitati i pisati (% uzorka)

Grad

Znaju čitati i pisati

Sarajevo

53.8

Tuzla

75.3

Mostar

72.9

Banja Luka

78.6

Razlozi koje navode djeca koja nikad nisu upisana ili trenutno nisu upisana u školu su brojni, a najčešće je u pitanju to da im roditelji ne dopuštaju da idu u školu, zatim lični nedostatak interesa za školu ili nedostatak dokumenata potrebnih za upis u školu, ili opreme neophodne za pohađanje škole. Također je vjerovatnije da će djeca koja su nekada išla u školu, ali više ne idu, navoditi da je potreba za radom ili pomaganjem u kući razlog za napuštanje škole, u poređenju s djecom koja nikada nisu išla u školu. Romski roditelji pokazuju želju da im djeca idu u školu. Oni žele da njihova djeca budu pismena i vjeruju da je škola važna za unapređenje ekonomske perspektive njihove djece i da pomaže u socijalizaciji i razvoju ličnosti. Oni također vjeruju da obrazovanje može biti instrumentalno u poma“Žele da kupite udžbenike, odjeću za ganju smanjenja predrasuda i diskriminacije u budućnodjecu … L. i E. trebaju da krenu u prvi sti. Roditelji navode da su visoki troškovi pohađanja razred, a meni za to treba 100 KM. Kako škole glavni razlog zbog kojeg djeca ne idu u školu - ukda se kupe udžbenici, odjeća i obuća…” ljučujući i odjeću, knjige, pribor i užinu. Većina ispitanih (romski roditelj, diskusija u fokus roditelja su imala koristi od programa za pružanje obragrupi, Sarajevo) zovne podrške. Oni kažu da su “Škola ne može učiniti ništa... Samo ako ovi programi zaslužni za povećanje broja djece koja po- su uvjeti bolji, ako bi imali sendviče... hađaju nastavu u školama. Međutim, također smatraju Naša škola ovdje u Kiseljaku ima najviše da takva potpora nije konzistentna i da varira od škole do romske djece, ali oni nemaju užinu”. (romski roditelj, fokus grupa, Tuzla) škole, i iz godine u godinu.

Djeca koja rade na ulici

Grafikon 2: Razlozi zašto dijete nikad nije išlo u školu (djeca koja rade na ulici, % uzorka)

Grafikon 3: Razlozi trenutnog nepohađanja škole (djeca koja rade na ulici, % uzorka)

Utvrđeno je da je rano stupanje u brak uobičajena praksa među Romima u Bosni i Hercegovini. Trenutno, polovina Romkinja i jedna petina muškaraca Roma u dobi 20 - 49 godina stupili su u brak prije 18. godine. Gotovo 15% romskih djevojčica se udalo prije svog 15. rođendana (UNICEF, 2013). Zato ne iznenađuje što priličan broj anketirane djece ukazuje da je brak razlog za napuštanje škole (4-14% djece koja su nekada išla u školu, ali trenutno nisu upisana). “Svako pomaže, cijeli razred, razredni Malo djece u ovoj studiji navodi da ne pohađaju školu zbog nastavnik, svi“.(romski roditelj, fokus straha od uznemiravanja ili zlostavljanja od kolega studegrupa, Mostar) nata i nastavnika. Romski roditelji također ukazuju da se, generalno govoreći, prema njihovoj djeci postupa dobro u školi i da djeca vole da idu u školu. Međutim, neki roditelji se suočavaju s problemima s nekim nastavnicima ili administratorima koji reagiraju negativno na “Školski pedagog prevrće očima kad njih ili njihovu djecu. Romska udruženja su također prijavila nas vidi… ne podnosi nas. Ali kada odemo kod direktora škole, ona kaže, Instituciji ombudsmana za ljudska prava (IHRO) da djecu idite kod školskog pedagoga”. (romski diskriminiraju i učenici i nastavnici. (IHRO, 2013) roditelj, fokus grupa, Tuzla)

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Historijat rada

Autor: Imrana Kapetnović Dijete svira harmoniku na ulici Ferhadija u Sarajevu u noćnim satima.

Skoro sva djeca ističu da rade na ulicama da zarade novac za svoje porodice (93-98%). Većina djece daje sav ili nešto od novca osobi koja ih nadzire (što je obično roditelj ili povremeno drugi član porodice). Djeca (u sva četiri grada) zarađuju u prosjeku nešto manje od 20 KM dnevno. Neka djeca zarađuju daleko više, s najvećom prijavljenom zaradom od skoro 200 KM na dan. Djeca ističu da bi bez tog novca porodica bila u teškim finansijskim okolnostima (76-91%). I zaista, za većinu djece ne postoji nijedna osoba u domaćinstvu koja ima posao koji pruža redovnu platu (81,2-100%). Romski roditelji također izražavaju strah za finansijske prilike porodice. Gotovo sva anketirana djeca i roditelji Romi žive u domaćinstvima u kojima niko nije imao stalnog zaposlenja.

Tabela 9: Prosječna dnevna zarada djece koja rade na ulici (u KM) Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

Prosjek

Minimum

Maksimum

200

Validni odgovori

161

Bez odgovora

Tabela 10: Šta djeca koja rade na ulici rade s novcem koji zarade (% uzorka) Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

Predam sav novac osobi koja me nadgleda

26.7

35.3

60.7

Predam dio novca osobi koja me nadgleda

2.7

14.7

32.1

Sav novac zadržim za sebe

29.7

22.1

35.3

7.1

Drugo10

50.5

8.1

14.7

Šta radite sa zarađenim novcem?

Djeca ukazuju na to da imaju tendenciju da se uključe u više od jedne vrste aktivnosti za generiranje prihoda na ulici. Većina djece su uključena u prikupljanje sekundarnih sirovina (59-87%). U manjoj mjeri su djeca uključena u vidljivije oblike rada, kao što su prosjačenje (21-71%), prodaja malih predmeta (12-28%), sviranje na ulici (3-11%) i pranje prozora na automobilima (0-16%). Zbog toga što su ovi oblici rada vidljiviji, javnost je više svjesna njih, nego djece koja sakupljaju sekundarne sirovine. Tako većina djece koja rade na ulici ostaju nevidljiva javnosti. Naprimjer, 79% javnosti identificira prosjačenje kao poznati oblik rada na ulici, a većina 11

Većina odgovora u kategoriji “drugo” se odnosi da djeca daju svu ili dio zarade članu porodice.

Djeca koja rade na ulici

djece ukazuje da se oni nikada nisu bavili prosjačen- “Mi nemamo drugog izbora, ali moraš, jem (18-65%). Manje od jedan posto javnosti je reklo potreba te tjera da izađeš i preturaš prikupljanje sekundarnih sirovina, a upravo je većina kante za smeće, da se nešto proda, preproda, tako da možeš donijeti hljeb svom djece uključena u ovu vrstu posla. Razgovori s roditeljima Romima, kao i s drugim ak- dijetetu, nešto ...” terima, jasno ukazuju da se prosjačenje smatra sra- (romski roditelj, fokus grupa, Sarajevo) motnom ili manje vrijednom aktivnosti od drugih oblika rada. Usljed toga, može biti manje vjerovatno da će djeca priznati prosjačenje. Romski roditelji su izrazili snažno negativno mišljenje prema onima koji prose ili ohrabruju djecu da prose, ali vide druge vrste rada na ulici ne samo kao prihvatljive već i neophodne. Vide malo alternativa za sebe, pa čak i za svoju djecu. Stalna diskriminacija s kojom se suočavaju ih čini veoma pesimističnim po pitanju mogućnosti da će njihova djeca naći zaposlenje, čak i ako završe školovanje. Oni također vjeruju da, ako su njihova djeca s njima na ulici, da ih mogu zaštititi, i da je to za djecu sigurnije nego da ostaju sama u kući.

Tabela 11: Vrsta rada na ulici s kojima je javnosti upoznata (% javnosti) Vrsta rada

% javnosti upoznato

Sakupljanje sekundarnih sirovina

3.3

Prosjačenje – na ulici – samostalno

86.4

Prosjačenje – na ulici – s odraslim

19.7

Prosjačenje – od vrata do vrata – samostalno

14.5

Prodaja malih predmeta

4.9

Pranje automobila/automobilskih prozora

13.5

Obavljanje zadataka/prenošenje stvari

0.3

Sviranje/pjevanje

6.5

Krađa/džeparenje

1.5

Tabela 12: Aktivnosti koje donose zaradu, kojima djeca navode da se bave (djeca koja rade na ulici, % uzorka) Vrsta rada

Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

Sakupljanje sekundarnih sirovina

58.9

74.3

82.1

Prosjačenje

48.9

71.1

21.4

32.1

Prodaja malih predmeta

28.3

12.2

15.7

21.4

Pranje automobila/automobilskih prozora

3.8

4.4

15.7

Obavljanje zadataka/prenošenje stvari

5.4

5.6

2.9

10.7

Sviranje/pjevanje

4.3

3.3

2.9

10.7

Čišćenje cipela

3.6

Prodaja narkotika

1.1

Seks za novac

4.4

Krađa/džeparenje

Drugo

4.3

11.4

Djeca koja rade na ulici u gradovima koje pokriva ova studija, rade još od mladosti i prekovremeno, svaki dan. Iako je studija obuhvatila samo djecu od 7 i više godina, vrlo veliki dio djece ukazuje da su radila na ulici još dok su bila mlađa od 7 godina (39-52%). Izuzetak je u Banjoj

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Luci, gdje je samo 3,8% djece počelo raditi prije sedme godine starosti. U Sarajevu i Mostaru, srednja dob u kojoj su se djeca počela uključivati u rad na ulici je 8 godina, a u Tuzli 7. Većina djece rade gotovo svakodnevno (57-70%) i rade 3 ili više sati dnevno (56-64%), ostavljajući malo vremena za učenje ili igru.

Tabela 13: Učestalost rada na ulici (% uzorka) Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

Svaki dan

32.1

38.9

50.7

14.3

Skoro svaki dan

34.2

26.7

18.8

42.9

Svaki dan + skoro svaki dan

66.3

65.6

69.5

57.2

Povremeno

31.5

27.8

21.7

28.6

Vrlo rijetko

1.1

4.4

5.8

Sezonski

0.5

2.2

2.9

14.3

Drugi iznos

0.5

Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

1-3 sata

36.7

36.8

35.7

3-5 sata

27.8

41.2

32.1

5 sati i više

35.6

17.6

32.1

3 ili više sati

63.4

58.8

64.2

Drugi iznos

4.4

Koliko često radite?

Tablela 14: Broj sati rada tokom dana (% uzorka) Koliko sati dnevno obavljate taj rad?

Ne iznenađuje da djeca koja idu u školu rade rjeđe od onih koja ne idu. Djeca koja nisu trenutno upisana u školu imaju tendenciju da rade svaki dan (52,2%), skoro svaki dan (26,1%) ili povremeno (21,7%). Djeca koja su trenutno pohađaju školu prvenstveno rade samo povremeno (46,9%), trećina radi skoro svaki dan (32,1%), a samo 16% radi svaki dan.

Porodični život Većina djece koja rade na ulici žive sa svojim roditeljima. U Sarajevu manje od 6% djece ne živi ni s jednim biološkim roditeljem, u Mostaru 18,6%, a u Tuzli 13,3%. Iako većina djece navodi da njihove porodice žive u urbanim sredinama, porodice djece koja rade u Tuzli uglavnom žive u malim gradovima ili selima (69%). U Sarajevu i Banjoj Luci sva djeca održavaju kontakt s nekim članovima njihovih porodica. U Mostaru, gotovo jedna petina djece ne održava takav kontakt, uglavnom zbog neposjedovanja osjećaja vezanosti za njih. I dok je nekolicina djece u Sarajevu (7,7%) i Tuzli (13,5%) provela neko vrijeme u ustanovama za djecu, stope u Mostaru (27,5%) i Banjoj Luci (21,4%) su znatno veće. Za sve lokacije, djeca koja rade na ulici češće provode vrijeme u ustanovama za zbrinjavanje od druge djece. Na nivou države, stopa djece u ustanovama za zbrinjavanje u 2011. godini je bila 276.2 na 100,000 djece ili manje od 3% (TransMONEE, 2013). Većina djece nije kažnjavana ako ne zaradi dovoljno novca. Imajući to u vidu, od 9-15% djece su kažnjeni ako ne donose dovoljno novca. U principu, djeca doživljavaju prilično visok nivo zlostavljanja,

Djeca koja rade na ulici

fizičkog i verbalnog, čak i ako se to direktno ne odnosi na zaradu koju ostvaruju; od 17-68% djece kažu da su ponekad kažnjeni, a da se kazna ogleda u fizičkom kažnjavanju (36-53%) ili verbalnom, uključujući galamu (53-88%). Većinu tih kazni provode roditelji, a ponekad braća ili sestre.

Tabela 15: Učestalost kažnjavanja za nezarađivanje novca (% uzorka) C12 Koliko ste često bili kažnjavani (nekim ograničenjem, vikanjem, udaranjem) ako niste uspjeli zaraditi dovoljno novca?

Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

Nikada

91.2

84.5

92.6

85.2

Jedanput

2.7

3.4

1.5

Nekoliko puta

4.9

8.6

5.9

7.4

Mnogo puta

1.1

3.4

Ne želi odgovoriti

Većina djece ne smatra da ih bilo ko maltretira. Međutim, čak 29% u Sarajevu i Banja Luci, a više od 20% u Mostaru i Tuzli se osjeća maltretiranim, a oni koji dožive maltretiranje, iskuse ga više puta. Oni to u većini slučajeva doživljavaju kao fizičko zlostavljanje (71-94% onih koji prijavljuju zlostavljanje), ali rjeđe i kao psihičko zlostavljanje (0-29%). Većinom zlostavljaju roditelji. Međutim, u Sarajevu, značajan dio djece zlostavljaju druga djeca (41,5% onih koji prijavljuju zlostavljanje), a u Sarajevu i Banjoj Luci ih također zlostavljaju prolaznici (17% i 12,5% od onih koji prijavljuju maltretiranja). Za razliku od mnogih drugih zemalja, gdje je uobičajena policijska brutalnosti nad djecom ulice (Ray, i dr. 2011), vrlo malo djece u ovom istraživanju navodi da su ih zlostavljali policijski službenici, nastavnici ili drugi javni radnici s kojima dolaze u kontakt. Rodnih razlika u tom smislu nema, djevojčice i dječaci navode podjednak nivo zlostavljanja

Grafikon 6: Osobe koje zlostavljaju djecu koja rade na ulici (% uzorka koji je iskusio zlostavljanje)

Majka

Otac

Maćeha

Očuh

Brat/sestra

Drugi članovi porodice

Nastavnik

Policija

Druga djeca

Osoba koja me nadgleda

Prolaznici

Odbija da odgovori

Neko drugi

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Zdravlje Većina djece imaju pristup medicinskoj njezi, 72-84% djece je obuhvaćeno zdravstvenim osiguranjem. Između 70-80% djece je reklo da im je bila potrebna medicinska pomoć u nekom trenutku u njihovom životu za ozbiljne bolesti, a 90% njih su bili u mogućnosti da dobiju potrebnu medicinsku njegu. Većina djece koja rade na ulici u BiH nisu osobe s teškoćama, a između 3-6% ispitanika ukazuju na to da su imali psihičke ili fizičke teškoće neke vrste. To ne znači da djeca nemaju zdravstvenih problema. Veliki dio djece navodi da se nedovoljno hrane. Čak 28% djece u Sarajevu izjavljuje da nisu jela dovoljnu količinu hrane u danu koji je prethodio razgovoru sa njima. Između 40-54% djece na svim lokacijama su u nekada i po 24 sata bili bez hrane. Zaista, romski roditelji su najčešće izrazili zabrinutost za prehranu svoje djece. Ovo se mnogoj djeci dogodilo više nego jedanput. Higijena djece je također loša, a čak 71% djece u Sarajevu i 36% u Banjoj Luci se rijetko kupa. Romski roditelji također izražavaju zabrinutost zbog nedostatka sanitarne infrastrukture u njihovim zajednicama. “Njihovo zdravlje je ugroženo. Hodaju bosi. Prehrambene navike su takve da mogu možda pojesti nešto trulo što nađu u kontejneru“. (fokus grupe za ispitivanje javnog mnijenja; Banja Luka)

Iskorištavanje i trgovina Postojeća istraživanja u BiH nisu dala jasnu sliku o učestalosti iskorištavanja od roditelja ili treće strane kod prosjačenja djece ili rada na ulici. Međutim, ovi izvještaji ukazuju da je većina “Zna se ko stoji iza svega. Rijetki djece koja rade i prose na ulicama pod nadzorom odrasle osobe, obično člana porodice. Neki izvještaji ukazuju da roditelsu oni koji prose za sebe”. (fokus grupa za ispitivanje jav- ji mogu vršiti pritisak na djecu da rade na ulicama u cilju nog mnijenjai; Banja Luka) izdržavanja porodice. Drugi navode da su djeca ponekad predata trećim licima koja kontroliraju djecu i uzimaju njihovu zaradu. Međutim, postoje također i indicije da su mnoga djeca postigla neku finansijsku nezavisnost od svoje zarade, a ne moraju biti pod kontrolom drugih (Save the Children, 2011). Slično tome, javnost smatra da je rad ove djece iskorištavanje. Zanimljivo je da javnost pravi razliku između prosjačenja i drugih oblika rada na ulici i smatra da je prosjačenje veći oblik iskorištavanja. Tri četvrtine javnosti drži da je prosjačenje eksploa- “Bit ću brutalan, ali moram tatorsko, a samo 14-15% smatra da je dobrovoljno. Gotovo jedna reći da je to biznis”. četvrtina javnosti smatra da je rad kao što je prodaja malih pred- (fokus grupa za ispitivanje meta, pranje prozora na automobilima ili sviranje na ulici češće javnog mnijenja; Sarajevo) dobrovoljno, dok skoro polovina smatra da je i to eksploatacija.

Djeca koja rade na ulici

Tabela 16: Percepcija javnosti o eksploatatorskoj prirodi rada na ulici (% javnosti) Vrsta rada

Doborovoljan rad djece za sebe

Doborovoljan rad djece za roditelje/ porodicu

Djecu iskorištavaju odrasli Nešto dru(porodica ili go treće strane)

Ne zna/ Nema odgovora

Djeca samostalno prose novac na ulicama

5.1

14.2

71.1

7.8

1.8

Djeca u pratnji starijih prose novac na ulici

4.4

14.7

75.3

3.9

1.7

Djeca samostalno prose novac od vrata do vrata

4.7

15.3

72.3

5.8

1.9

Djeca prodaju male predmete na ulici

8.0

22.8

56.3

9.1

3.8

Djeca peru vjetrobranska stakla na ulicama

6.4

24.7

53.7

12.7

2.5

Djeca pjevaju/sviraju na ulicama

9.3

23.8

48.5

14.8

3.7

Djeca koja rade na ulici uglavnom ukazuju na to da im niko ne traži da rade ili prose na ulicama (26-89%). Time se čini da su djeca samostalna u odlučivanju da rade na ulicama. Međutim, većina te iste djece navodi da postoji neko koga opisuju kao onoga koji se “brine o njima” na ulicama (55-93%) ili “nadzire ih” (25-96%). Ova osoba je obično roditelj (67-100%). Većina djece predaje svu ili nešto od zarade toj osobi. Iako ovi odgovori izgledaju kontradiktorno, može biti da su oba istinita – porodice od svoje djece očekuju da se uključe u rad na ulici, ali i da djeca žele to učiniti da pomognu svojoj porodici. U diskusijama fokus grupa, roditelji Romi ukazuju na to da oni više vole da vode djecu sa sobom kada se uključe u takav posao – da pomognu, ali i da ih ne bi ostavljali same u kući.

Tabela 17: Postotak djece od koje neko (i ko) traži da rade (dio 1: % uzorka; dio 2: % uzorka pozitivnih odgovara na prvi dio) Da li ima neko blizak u tvom životu ko traži od tebe da radiš/prosiš?

Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

33.7

10.5

18.2

74.1

66.3

89.5

81.8

25.9

Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

Otac

74.2

53.8

Majka

67.7

84.6

Očuh

Maćeha

1.6

Tetka

3.2

Tetak

1.6

Baka

1.6

Djed

Odrasla osoba koja nije član porodice

6.5

Prijatelj

3.2

Brat/sestra

Neko drugi

8.2

7.7

Ako da, u kakvom ste rodbinskom odnosu s njima?

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Iako većina djece ukazuje da ih niko ne prisiljava da rade, mali dio djece bivaju kažnjeni zbog toga što ne zarade dovoljno prihoda, a to jasno pokazuje neki element sile ili prisile. Treba napomenuti da međunarodna definicija trgovine ljudima ne zahtijeva da djeca budu prisiljena ili pod prinudom. Djeca ne mogu pristati na svoju vlastitu eksploataciju. Istraživanje pokazuje da većina djece radi direktno za svoje porodice, a ne za treće eksploatatore. Opet međutim, međunarodna definicija trgovine ljudima ne definira trgovinu ljudima samo kao iskorištavanje od strane trećih osoba – roditelji mogu trgovati svojom djecom. Međutim, nekoliko djece u ovoj studiji je bilo vrbovano, prevezeno, predato, čuvano ili preuzeto. To su djela navedena u međunarodnoj definiciji trgovine ljudima. Tužioci ispitani u ovoj studiji ukazuju na to da vjeruju da postoji jaka veza s trgovinom ljudima. U praksi, međutim, roditelji se teško uspješno krivično gone za ovo djelo. Kada su treće strane uključene u organizirano dječje prosjačenje, krivično gonjenje za trgovinu ljudima je održivija opcija. Jasno je da će se, u slučajevima uključivanja treće strane, neka od djela navedenih u međunarodnoj definiciji trgovine ljudima dosljednije provoditi, zbog čega je jasno da je to krivično djelo trgovina ljudima. Romski roditelji također prave razliku između organiziranog prosjačenja i djece koja prose da pomognu svojim porodicama. Oni su čvrsto uvjereni da se djeca uključena u organizirano prosjačenje zloupotrebljavaju i da vlasti trebaju primjeniti represivni pristup protiv organizatora. Iako trgovina ljudima ne zahtijeva prelazak granice, ova studija je sagledavala uobičajene migracije djece. Većina djece uključene u ovo istraživanje živi sve vrijeme na trenutnoj lokaciji. Ovo je slučaj kod 97% djece u Sarajevu i 93% u Banjoj Luci. Međutim, više od jedne petine djece u Mostaru i Tuzli je migriralo u toku godine, a većina njih i nekoliko puta godišnje, obično u proljeće i ljeto. U većini slučajeva ostaju u Bosni i Hercegovini, iako mali dio djece putuje u inostranstvo. Obično putuju s roditeljem. Međutim, 15% djece u Tuzli i 31% djece u Mostaru, imaju tendenciju da putuju bez roditelja, što može ukazivati na to da djecu eksploatira treća strana dok su u inostranstvu. U slučaju djece koja žive sa svojim porodicama u nenasilanim situacijama i koja su uključena u rad na ulici kako bi izdržavala svoje porodice, definiranje ove pojave kao trgovine ljudima bi bilo kontraproduktivno. S jedne strane, mnoga djeca pohađaju školu i žive u zaštićenim porodičnim sredinama dok rade na ulici. S obzirom na teške ekonomske prilike u porodicama, ovo može biti jedini održivi mehanizam opstanka kojem porodica može pristupiti. Posljedice takvog krivičnog karakteriziranja nisu u najboljem interesu djeteta ili društva u cjelini. Zatvaranje roditelja i smještanje djece u ustanove vjerovatno nije u najboljem interesu većine djece koja rade na ulici. To ne znači da roditelji koji ohrabruju svoju djecu da prose ili rade na ulici ne bi trebali da snose nikakve posljedice. U slučajevima u kojima se krše prava djece, kada ona ne pohađaju školu ili kada je njihovo zdravlje i sigurnost u opasnosti, postoje i druge opcije za sankcioniranje roditelja. U idealnom slučaju, nekriminalni pristup koji se sastoji od podrške porodici da prebrodi svoje ranjivosti i omogući djeci da se sklone s ulice i krenu u školu je najbolji pristup. Roditelje mogu pratiti socijalne službe preko predviđenih kućnih posjeta. Međutim, kada i sama socijalna intervencija nije dovoljna, postoje elementi Porodičnog zakona koji se mogu primijeniti, kao što su zanemarivanje ili zlostavljanje djeteta, koji uglavnom nose lakše kazne, ovisno o ozbiljnosti pojedinačnih okolnosti (vidjeti diskusiju ispod o relevantnim zakonima u BiH). Također je jasno da, iako većina djece u ovoj studiji radi u cilju izdržavanja svoje porodice, to nije slučaj kod svih. Trideset i šest posto djece u Sarajevu, koja tvrde da nisu pod nadzorom dok su na ulici, također izjavljuju da zadržavaju sav novac za sebe. Slično u Mostaru, više od polovine djece koja tvrde da nisu pod nadzorom zadržavaju svu svoju zaradu za sebe. U ovim slučajevima,

Djeca koja rade na ulici

djecu ne iskorištavaju roditelji ili bilo ko drugi. To ne znači da toj djeci i njihovim porodicama nije potrebna podrška. Ova djeca se također suočavaju s ekonomskom deprivacijom i nedostatakom obrazovanja. Stoga se prilikom razmatranja ovog pitanja mora postupati pažljivo, a vlasti moraju sagledati sve okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, kako bi se utvrdio plan djelovanja koji će biti u najboljem interesu svakog pojedinog djeteta. Međutim, čest nedostatak bilo kakvog odgovora nije prihvatljiv. Većina djece napušta školu zbog rada, smanjujući svoje šanse za pronalaženje unosnog posla u budućnosti. Oni su u opasnosti da ih udari automobil, da nastradaju zbog izloženosti vremenskim nepogodama i opasnim ili otrovnim materijama, i pod velikim su rizikom od zlostavljanja od onih koji ih žele iskoristiti. Opasnosti s kojima se ova djeca suočavaju su tragično istaknute tokom ove studije. Tokom istraživanja, koje je obavljano u kratkom periodu od mjesec dana, jedna od djevojčica koja je učestvovala u istraživanju u Sarajevu smrtno je nastradala kada ju je udario auto. Drugu djevojčicu je prodao otac, nekome u Srbiji. Zahvaljujući djelovanju policije i socijalnih radnika iz CSR, djevojčica je pronađena i vraćena u Bosnu i Hercegovinu. Jedna djevojčica je rekla da ju je u dobi od 14 godina otela grupa muškaraca te zlostavljala i silovala više puta tokom nekoliko dana. Javnost je također svjesna negativnog utjecaja takvog rada na ulici na djecu, a to se odražava i na ovom grafikonu. Romski roditelji su jednako svjesni ove opasnosti i pokušavaju ublažiti negativne posljedice time što prate svoju djecu na ulici.

Grafikon 7: Rizici i opasnosti s kojima se suočavaju djeca koja rade na ulici (% javnosti)

Politika i zakoni Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice trenutno provodi istraživanje i analizu propisa koji se odnose na rad djece i prosjačenje širom zemlje. Time će se pomoći u rasvjetljavanju različitih alata za provedbu zakona koji bi se mogli koristiti po ovom pitanju. Ovo poglavlje će ukratko navesti neke od relevantnih zakona i politika u zemlji.

“Država je najveći prestupnik. Država nema pravni niti zakonodavni sistem. Sve ide s vrha”. (fokus grupe za ispitivanje javnog mnijenja; Sarajevo)

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Međunarodni zakon BiH je ratificirala nekoliko međunarodnih konvencija koje su relevantne za rješavanje pitanja rada djece na ulici. To uključuje Konvenciju o pravima djeteta (CRC), Konvenciju o minimalnom uzrastu za rad (C138), Konvencija o najgorim oblicima dječjeg rada (C182) i Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, posebno Protokol za sprečavanje, zaustavljanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom. Nekoliko primjera ilustriraju načine kojima prosjačenje djece i rad na ulici krše međunarodno pravo. Član 32 Konvencije o pravima djeteta navodi da “Države potpisnice priznaju pravo djetetu na zaštitu od ekonomskog izrabljivanja i obavljanja bilo kojeg posla koji bi za dijete bio pogibeljan ili ometao njegovo obrazovanje, bio štetan za njegovo zdravlje ili njegov tjelesni, duševni, duhovni, moralni ili društveni razvoj”. Član 7 Konvencija o minimalnom uzrastu za rad navodi da se “nacionalnim zakonima ili propisima može dopustiti zapošljavanje ili rad osobama od 13 do 15 godina starosti za lagani rad koji: (a) vjerovatno neće biti štetan za njihovo zdravlje ili razvoj; i (b) neće biti na štetu njihovog pohađanja škole... “ Kao što se ovim istraživanjem naglašava, prosjačenje i drugi oblici rada na ulici zaista remete pohađanje škole, a čak dvije trećine djece trenutno ne pohađa školu. Rad na ulici također ima inherentne rizike koji su štetni za zdravlje, sigurnost i razvoj djeteta.

Zakoni Bosne i Hercegovine Iako se zakoni Federacije BiH i Republike Srpske (RS) razlikuju u određenoj mjeri, oba imaju sankcije protiv prosjačenja, prisilnog rada djece, roditeljskog zlostavljanja i zanemarivanja obrazovanja djeteta. Zakoni u Federaciji BiH su često decentralizirani na kantonalnom nivou. Kako nije bilo moguće ispitati sve kantone, ilustrativni primjeri će se navesti u nastavku. Prosjačenje i skitnja mogu biti kažnjeni novčanim kaznama. U Kantonu Sarajevo, novčane kazne su u rasponu 300-900 KM za one koji prose i 500 -1.500 KM za one koji organiziraju ili podstiču maloljetnika na prosjačenje (Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Kantona Sarajevo, član 8). U RS-u, novčane kazne su u rasponu 200-800 KM za one koji prose, 400 -1.200 KM za one koji podstiču druge da prose, uključujući i to ako je isto posljedica roditeljskog zanemarivanja (Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, član 26). Zakoni općenito propisuju zatvorske kazne za bilo koje osobe, uključujući i roditelje, koje prisiljavaju dijete da prosi ili da se uključi u pretjeran rad ili rad nedoličan za dijete. U Federaciji BiH, član 236. Krivičnog zakona navodi da roditelji ili staratelji koji maltretiraju ili zanemaruju svoje dijete mogu dobiti od tri, do osam godina zatvora ako je oštećeno fizičko ili mentalno zdravlje djeteta. To zlostavljanje uključuje svakoga ko “prisiljava maloljetnika da obavlja prekomjeran rad ili rad koji nije pogodan za maloljetnika, njegovu/njenu dob, da prosi, ili ga u svrhu neke dobiti prisiljava da se uključi u druge aktivnosti štetne za njegov/njen rast.” U RS-u, član 207 Krivičnog zakona propisuje do 3 godine zatvora za roditelja koji prisiljava maloljetnika na “prekomjeran rad ili rad koji nije prikladan za maloljetnike ili prosjačenje [...]”. Primjenu ovih zakona otežava pitanje šta tačno definira prisilu. Većina djece u ovoj studiji ukazuju na to da ih niko ne prisiljava na rad. Iako većinu djece nadgledaju roditelji i njihova zarada se koristi za izdržavanje porodice, izgleda da neka djeca rade za dobrobit drugih, a tu je i manji broj slučajeva u kojima su djeca kažnjena jer nisu zaradila dovoljno novaca.

Djeca koja rade na ulici

Roditeljsko zanemarivanje ili zlostavljanje također može dovesti do prestanka roditeljskog prava i odvođenja djeteta iz porodične kuće. U Federaciji BiH, Porodični zakon, član 134 obavezuje roditelje da zaštite djecu od “svih oblika poroka: droge, alkohola, skitnje, krađe, prostitucije, prosjačenja, kao i svih oblika maloljetničke delikvencije i nasilja, ekonomske eksploatacije, seksualne eksploatacije i svih drugih asocijalnih pojava”. Član 154 propisuje prestanak roditeljskog prava za roditelje koji krše ove obaveze. U RS-u, Porodični zakon, član 106 propisuje prestanak roditeljskog prava ako su ta prava zloupotrebljavana, a što se definira na sljedeći način: Roditelji zloupotrebljavaju roditeljsko pravo ako iskorištavaju djecu, prisiljavajući ih da rade previše ili da se uključe u rad koji ne odgovara njihovom uzrastu, ili ako podstiču djecu da rade bilo šta što uključuje/podrazumijeva društveno neprihvatljivo ponašanje, ili na bilo koji drugi način grubo krše prava djece. Jasno je da je ne samo nesprječavanje dječijeg prosjačenja, već i njegovo ohrabrivanje, zapravo kršenje Porodičnog zakona BiH. Manje je jasno da li će prosjačenje biti uključeno u zakon RS-a, kao i ocjenjivanje drugih oblika rada na ulici u bilo kojem zakonu. Neki od ispitanika su izjavili da bi bilo korisno preciznije definirati čin prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u zakonu. Izostanci iz škole su također kažnjivi novčanim kaznama i drugim sankcijama. Državni Okvirni zakon, kao i njegov ekvivalent u entitetima i kantonima, propisuje roditeljsku obavezu upisivanja djece u školu. Osnovno obrazovanje je obavezno za svu djecu. Novčane kazne i druge sankcije se mogu izdati protiv roditelja djece koja nisu upisana ili ne pohađaju školu. Uprkos ovoj obavezi, Institucija ombudsmana za ljudska prava navodi da mnoge škole prijavljuju visok nivo izostajanja romske djece, ali da škole toleriraju taj problem, jer se boje da bi pokušaj rješavanja ovog problema uzrokovao veće poteškoće za dalje obrazovanje djece (IHRO, 2013). Škole anketirane za potrebe ovog izvještaja izjavljuju da su razredni nastavnici odgovorni za prijavljivanje odsustvovanja. Općenito, roditelji se obavještavaju telefonom. Ako roditelji ne odgovore na problem, škole kontaktiraju CSR, koji kontaktira porodice. U Banjoj Luci, škole, Centar za socijalni rad i lokalno Udruženje Roma sazivaju sastanak s roditeljima, kako bi razgovarali o situaciji. Ako je potrebno, CSR može koristiti prijetnje, kao što su novčane kazne roditeljima, povlačenje naknada za djete i slično. U Banjoj Luci, škole dva puta godišnje izdaju djetetu potvrdu o pohađanju škole. Ovaj proces, naravno, funkcionira samo za djecu koja su već upisana u školu. Za novoupisane, općina šalje školi popis djece školskog uzrasta na osnovu lokalnih evidencija. Ova lista se poredi s listom upisane djece, kako bi se osiguralo da su sva djeca registrirana u školskom okrugu upisana u školu. Djeca mogu lako biti ispuštena iz sistema, posebno ako su rođena na drugom lokalitetu, a roditelji nisu promijenili prijavnicu mjesta prebivališta. U ekstremnim slučajevima odsustvovanja, socijalni radnik može posjetiti dijete u njegovoj kući, u pratnji policije, ali čini se da se to vrlo rijetko dešava. Prema podacima dobivenim od informanata, krivične prijave su povremeno podnošene protiv roditelja, ali je tužilac obično odustajao od optužbi.

Protokol o saradnji U posljednjih nekoliko godina, učinjeno je dosta napora da se uspostave posebni protokoli koji se odnose na prosjačenje djece i rad na ulici. Naprimjer, u Kantonu Sarajevo Protokol o saradnji za sprečavanje prosjačenja, skitnje i nelegalne prodaje na ulici je potpisan u decembru 2003. (OSCE, n.d.). Grad Banja Luka je u julu 2013. potpisao Protokol o saradnji za sprečavanje i borbu protiv dječjeg prosjačenja, ekonomske eksploatacije djece i svih drugih oblika trgovine djecom.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Strategije i akcioni planovi Akcioni plan iz 2004. godine o obrazovnim potrebama Roma i ostalih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini (OSCE, 2004) identificira nekoliko prepreka za obrazovanje romske djece u BiH. Ove prepreke su uglavnom još uvijek prisutne i danas, 9 godina kasnije, što potvrđuje i ova studija. Prepreke obrazovanju utvrđene u studiji uključuju: • Siromaštvo: nemogućnost plaćanja odjeće za školu, knjiga, školski pribor, razne školske naknade. • Neadekvatan smještaj: uvjeti nisu pogodni da djeca uče kod kuće. • Diskriminacija: → Strah da će ih druga djeca fizički ili verbalno uznemiravati. → Vjerovanje da obrazovanje ne otvara vrata romskoj djeci i da zbog diskriminacije oni i dalje neće biti u mogućnosti da osiguraju zaposlenje. Time se obrazovanje može učiniti nebitnim za život u romskoj zajednici. • Izolacija: Neprijavljivanje novorođene djece, nedostatak identitetifikacionih dokumenata, i slično. • Jezik: Neka romska djeca nisu dovoljno savladala jezik na kojem se odvija nastava u školama u BiH. • Nedostatak uzora: Samo nekolicina obrazovanih Romi su uspjeli u društvu.12 • Raseljavanje: Mnoge romske porodice su raseljene zbog rata i nisu se vratile u svoje domove. To bi moglo utjecati na njihov osjećaj pripadnosti zajednici i željiu da planiraju budućnost. • Kulturološka vjerovanja i prakse: djeca preuzimaju odgovornosti odraslih u ranoj dobi, što može poremetiti njihovo obrazovanje. Akcioni plan iz 2004. godine je pozvao na sljedeće korake koje treba poduzeti za poboljšanje i povećanje obrazovanja Roma u BiH (OSCE, 2004): • posebni budžeti za plaćanje udžbenika, materijala, hrane i prevoza; predškolsko obrazovanje i dodatna podrška za učenje romskoj djeci; • podrška porodicama za pristup potrebnim dokumentima za upis djece u školu i osiguranje da odsustvo takve dokumentacije ne sprečava djecu da pohađaju školu; • stipendije za romske učenike na svim nivoima obrazovanja; • romski jezik kao izborni predmet u školama s velikim brojem romske populacije; • integracija romske kulture i historije u postojeće nastavne planove i programe za sve učenike; • terenski rad s romskim zajednicama u svrhu ohrabrivanja upisa u školu i prisustvovanju nastavi te u cilju identifikacije djece koja ne idu u školu. Revidirani akcioni plan Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma (MLJPI, 2010) je završen 2010. godine. Ovaj plan ukazuje na to da je postignut mali napredak od plana iz 2004. godine i da se treba uraditi puno više kako bi se osigurao uspjeh. Mnoge od preporuka su ponovljene iz plana iz 2004. godine, ali plan uključuje detaljnije preporuke, s naglaskom na predškolskom obrazovanju i planu praćenja njegove realizacije.

Čak i danas, u dvije škole gdje su se odvijali razgovori za ovu studiju, a koje imaju veliku romsku populaciju, nemaju romske nastavnike, niti Rome među osobljem.

Djeca koja rade na ulici

Odgovor institucija za provedbu zakona Iako su zakoni su slični u cijeloj zemlji, prema izvještaju Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, stvarni pristup koji se provodi u svakoj nadležnosti znatno varira – od potpunog nedjelovanja (Mostar), do prilično teških posljedica (Banja Luka) (IHRO, 2009). Prema izvještaju Ombudsmena, u Sarajevu policija izdaje prekršajni nalog roditeljima i obavještava lokalni CSR. Ponovljeni prekršaj rezultira stavljanjem porodice pod nadzor CSR. U Mostaru nema mehanizama djelovanja kada su u pitanju ta djeca. U Tuzli se djeci, kao i roditeljima, može izdati prekršajna kazna od 100-1000 KM. U Banjoj Luci, djeca se smještaju u privremeno prihvatilište, dok se roditelji terete za nemar i zlostavljanje, a pokreće se postupak za ukidanje roditeljskog prava (IHRO, 2009). Naše istraživanje pokazuje da postoje značajne regionalne razlike u pokušajima da se djeca zaustave u prosjačenju ili radu na ulici, a više od dvije trećine djece u Banjoj Luci ističe da je bilo pokušaja da ih se spriječi, prvenstveno bi to činila policija, a sekundarno i članovi porodice. Čak i na drugim lokacijama, djeca prije svega navode da je policija primarno ta koja ih je pokušala spriječiti, s izuzetkom Mostara. Čini se da se ovim potvrđuju zaključci Institucije ombudsmena za ljudska prava.

Tabela 18: Postotak djece koja ukazuju da neko pokušava da ih zaustavi u radu na ulici (% uzorka) Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

21.7

67.9

78.3

32.1

Da li vas je iko pokušao spriječiti u radu/prosjačenju?

Tabela 19: Osoba koja je pokušala zaustaviti rad djece na ulici (% uzorka koji su dali potvrdan odgovor na pitanje u tabeli 18) Ko vas je pokušao zaustaviti?

Sarajevo

Tuzla

Mostar

Banja Luka

Član porodice

17.5

15.2

64.7

33.3

Policija

57.6

29.4

44.4

Prijatelji

5.9

11.1

Neko drugi

12.5

27.3

11.1

Naše istraživanje također potvrđuje da u državi postoje različiti pristupi za rješavanje pitanja djece koja rade na ulici, pogotovo u vidljivijim oblicima – prosjačenje, pjevanje i sviranje te pranje prozora na automobilima. U Sarajevu i Banjoj Luci bilo je i napora za rješavanje ovog problema. Policija u Federaciji BiH ističe kako ne vjeruje da je kazneni pristup efikasan i da se problem može riješiti samo putem odgovarajućih društvenih odgovora. U Sarajevu su uspostavili progresivni ili nekazneni pristup pomoću mobilnih timova, koji kombiniraju lokalnu tajnu policiju sa socijalnim radnicima, koji izlaze na ulice u potrazi za djecom. U slučajevima kada pronađu malu djecu na ulicama, policija traži roditelje. Ako roditelji nisu u blizini, obraćaju se CSR prije nego se približe djeci. Djecu od 16 godina i stariju, policija može uhapsiti, a nakon toga se obratiti CSR-u. Policija može izdati i novčane kazne, ali one se obično nikada ne plaćaju, a nakon pet godina zastarijevaju. Postoje mnogi prijavljeni slučajevi koji nisu procesuirani niti rješavani pri

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

nadležnim sudovima, jer je procesuiranje predmeta teško, a kazne se rijetko plaćaju. Čak i u slučaju trećih strana koje potiču druge da prose, policiji je teško da pokreće pravne radnje, jer djeca nerado svjedoče protiv organizatora, a ishod postupaka u velikoj mjeri ovisi o iskazima žrtava. Prije nekoliko godina, jedna policijska stanica u Sarajevu je imala posebnu akciju u cilju rješavanja problema djece koja peru vjetrobrane na raskrsnici u jednoj općini. Policija je oduzimala alate koji su djeca koristila, ali ti slučajevi nisu bili niti procesuirani, niti registrirani. Policija navodi da djeca više ne peru vjetrobrane na raskrsnici u ovoj općini, i da su se premjestila na druga područja. Neki policajci ističu da je veoma važno da budu oprezni s djecom, pogotovo onom koja radi na raskrsnici, jer će djeca pobjeći ako vide policiju – što može dodatno ugroziti život djece zbog saobraćaja. U Banjoj Luci se koristi pristup koji je više represivan ili kazneni. Naime, policija u Banjoj Luci ističe da je prije otprilike pet godina došlo do zajedničke policijske akcije pod nazivom “Stop prosjačenju”. Ministarstvo unutrašnjih poslova i glavne jedinice policije u RS-u izdale su poziv na akciju, a bili su uključeni i svi drugi odjeli na nižem nivou. Dva policajca iz svakog grada u RS-u su prošla pet dana obuke o postupanju prema djeci koju zateknu u prosjačenju. Od svih uniformiranih policajaca se očekuje da rješavaju slučajeve prosjačenja na koje naiđu. U vrijeme posebne akcije, policija vjeruje da je većina onih koji su prosili u Banjoj Luci bili iz Srbije ili drugih dijelova BiH. Tu su često bile organizirane grupe sa 20 ili više djece, koja su imala čak 2-3 godine starosti. Djeca su dovožena u Banju Luku iz drugih gradova. Kada su suočeni s policijom, oni koji su bili izvan BiH su bili deportirani – nisu imali novaca da plate kazne. Sudovi su bili uključeni u izdavanje mjere zabrane daljeg ulaska u BiH. Policija prikuplja sedmične i mjesečne izvještaje iz svih odjela. Održavaju mjesečne sastanke sa šefovima svih policijskih stanica na kojima se raspravlja o izvještajima u vezi s akcijom. Neke stanice su izbjegle ovo pitanje jer je bilo previše posla za rješavanje takvih slučajeva. Nadređeni su rješavali ovu pojavu proučavajući izvještaje u kojima nije bilo registriranih slučajeva prosjačenja. Situacija je praćena nekoliko mjeseci, a akcija nastavljena godinu dana, te je sada dio svakodnevnog rada policije. Bilo je slučajeva recidivizma, ali kada su sudovi počeli izricati kazne, ljudi su prestali prositi. Nekoliko mjeseci nakon toga, policija u RS-u smatra da je akcija polučila rezultate. Danas u Banjoj Luci smatraju da je prosjačenje palo na samo 5% odnekadašnjeg procenta. Danas postoje sporadični slučajevi, ali policija na njih odmah reagira. Trenutno se u Banjoj Luci postupak policijske identifikacije djeteta koje prosi razlikuje ovisno o tome da li je dijete u pratnji odrasle osobe ili ne, te da li je državljanin BiH ili ne. Ako je dijete koje je državljanin BiH u pratnji odrasle osobe, dijete se odvodi u policijsku stanicu ili specijalizirano mjesto za djecu, a roditelji se obavještavaju da moraju doći s dokumentacijom kojom se dokazuje da su roditelji ili staratelji, kako bi preuzeli dijete. Ukoliko procedura potraje, dijete se smješta u prihvatilište dok se roditelji ne pojave s potrebnim dokumentima. Roditelj ili staratelj može biti kažnjen zbog zanemarivanja, dobiti novčanu kaznu, a oni koji su iz Banja Luke se stavljaju pod nadzor CSR. Ako je dijete stranac, prevozi se do granice (u većini takvih slučajeva djeca su bila iz Srbije) i dalje ih zbrinjavaju srbijanske vlasti.

Djeca koja rade na ulici

Odgovor socijalnih službi Socijalne usluge se pružaju djeci koja rade na ulici prvenstveno iz lokalnih centara za socijalni rad ili dnevnih centara, koji su obično uspostavljeni u saradnji nevladinih organizacija i centara za socijalni rad. Dnevni centri rade na sve četiri lokacije ovog istraživanja, ali ne i u svim drugim gradovima u zemlji koji imaju slične probleme. Ovi centri pružaju raznovrsne usluge djeci i njihovim roditeljima, uključujući hranu, odjeću, savjetovanje, mogućnost za kupanje, podršku obrazovanju i slobodne aktivnosti. Ovi centri uglavnom ne pružaju smještaj preko noći, uz izuzetak Banja Luke, gdje je uspostavljeno posebno prihvatilište. U drugim gradovima postoji tendencija da se djeca kojima je potreban smještaj upućuju u domove za djecu bez roditeljskog staranja. Socijalni radnici izražavaju zabrinutost kada je u pitanju upućivanje djece u takve ustanove, i ističu kako bi bilo bolje imati više alternativnih smještaja na raspolaganju, kao što je angažiranje hraniteljske porodice. Romski roditelji su izrazili raznolika mišljenja u vezi s dnevnm centrima. Generalno, centri nailaze na dobar prijem i mnogi roditelji smatraju da su usluge dobre, ali neki smatraju da nisu dovoljne za rješavanje problema i da se njima pruža samo privremeno olakšanje za djecu. Iako neki od dnevnih centara imaju programe za rad na terenu, nemaju dvoljno osoblja, te imaju tendenciju da identificiraju samo djecu koja rade na poznatim lokacijama. U Sarajevu, socijalni radnici iz Dnevnog centra rade s lokalnom policijom kada provode aktivnosti na terenu. CSR nisu općenito uključeni u terenske aktivnosti, osim onog dijela aktivnosti koji se odnosi na dnevne centre. Općenito, oni rade s djecom i njihovim porodicama koji su im se sami obratili ili su na njih upućeni. CSR može pomoći porodicama kroz savjetovanje i socijalna davanja za one koji ispunjavaju uvjete. Centar za socijalni rad u Banjoj Luci je proveo poseban program za podsticanje porodica da zadržavaju svoju djecu u školama. Centar je uspostavio vezu s lokalnim Udruženjem Roma kako bi se podstakao rad na terenu u romskoj zajednici i saradnja s lokalnim osnovnim školama. CSR pruža pomoć za porodice u obliku jednokratnog transfera pomoći za knjige, odjeću, itd., kao i stipendije za pomoć u prevozu ili za druge troškove. Da bi ispunili uvjete za naknadu za dijete ili za mjesečni program gotovinskih transfera, roditelji moraju dostaviti dokumentaciju kako bi potvrdili da je dijete upisano u školu. Kada dijete dugo ili neobjašnjivo izostaje iz škole, tada se uključuju škole, Centar za socijalni rad i romska udruženja i podstiču roditelje da zadrže dijete u školi, pružaju podršku porodici kada je to moguće i prijete povlačenjem naknade za dijete i primjenom sankcija ako je potrebno. Važno je napomenuti da su romski roditelji u Banjoj Luci izrazili veće zadovoljstvo svojim lokalnim udruženjem u odnosu na druge zajednice. “Ovo udruženje se, relativno rečeno, brine za nas, treba biti realan i reći da nam pomažu koliko mogu…” (romski roditelj, fokus grupa, Banja Luka)

Još jedan jedinstven i važan aspekt rada CSR u Ban- “Samo putem naših udruženja, ali naša joj Luci je prisustvo socijalnog radnika romske na- udruženja vode ljudi koji ih ne bi trebali vocionalnosti. Ona je izuzetno važna u radu s romskom diti … To je samo profitiranje i pranje novzajednicom. Svi ključni informatori kontaktirani za ca; nema ponoći za Rome”. (romski roditelj, fokus grupa, Sarajevo) ovaj izvještaj također ukazuju da je problem prosjačenja gotovo eleminiran iz grada zahvaljujući djelovanju CSR i policije (mnogi prepoznaju da se djeca i dalje se bave drugim oblicima rada na ulici, kao što je prikupljanje sekundarnih sirovina). Treba također reći da djeca iz Banja Luke ističu da se ona i dalje bave prosjačenjem, iako je većina djece prvenstveno aktivna u prikupljanju sekundarnih sirovina.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Odgovor javnosti Prije ove studije, malo informacija je bilo dostupno o odgovoru javnosti na pitanje djece koja rade ili prose na ulicama. Ovo istraživanje je uspjelo da rasvijetli javno mišljenje i odgovor na rad djece na ulici. Čini se da većina javnosti ima razumijevanje prema djeci – pogotovo onoj koja su najvidljivija za javnost, kao što su djeca koja peru stakla ili prose. Ukupno 94% ispitanih kaže da je njihov prvi dojam kada vide takvo dijete osjećaj sažaljenja na njega/nju i situaciju u kojoj se nalazi, iako neki također pokazuju strah od djece (8,9%) ili iznerviranost (6,7%), dok se vrlo mali broj osjeća neprijateljski prema njima (0,8%). Općenito, javnost nije dobro upoznata s djecom koja se bave drugim vrstama aktivnosti koje se smatraju radom na ulici, kao što je prikupljanje sekundarnih sirovina. Osim toga, samo 5,4% javnosti smatra da zna mnogo o ovoj djeci ili o ovoj pojavi. Iako ljudi tvrde da ne znaju mnogo o ovome, uglavnom vjeruju da su ta djeca uključena u rad na ulici zbog siromaštva, ali i zbog porodičnih problema, zlostavljanja i zbog socijalne isključenosti. Oni također smatraju da su ta djeca iskorištavana, i da se ne bave ovim aktivnostima na vlastitu inicijativu. Smatraju da su ova djeca u opasnosti da ih udari automobil i da će ih dugoročno uskraćivanje obrazovanja staviti u tešku poziciju. Glavni način javnog odgovora na prosjačenje, sviranje i pjevanje, ili slične vrste rada na ulici je davanje novca (79,6%); hrane (36,3%), ignoriranje (33,4%) ili tjeranje djeteta (3,6%)13. Zanimljivo je da, dok muškarci i žene podjednako daju novac djeci, žene daleko češće od muškaraca daju hranu (44% naspram 29%). To podržavaju i podaci fokus grupa. Međutim, istraživači koji anketiraju javno mnijenje preporučuju oprez u interpretaciji ovih rezultata, uz pretpostavku da ispitanici mogu pretjerano iskazivati svoju velikodušnost, dajući ono što oni smatraju da je društveno prihvatljiv odgovor. Javnost prvenstveno krivi roditelje za takvu situaciju. “Jedna rečenica bude godišnje u meMeđutim, oni također pripisuju značajnu krivicu vlastima dijima na ovu tematiku”. (fokus gruna državnom nivou, sistemu socijalne zaštite, kao i vlasti- pa za ispitivanje javnog mnijenja; ma na lokalnom i entitetskom nivou. Cijelih 30% smatra Sarajevo) da je problem prvenstveno nedostatak sredstava za rješavanje problema, a dodatnih 24% smatra da je to prije svega nedostatak interesa za rješavanje problema.

S tanovništvo ne reaguje uvijek na isti način pri susretu sa djetetom na ulici. Zbog toga su višestruki odgovori bili dozvoljeni, a cjelokupni iznosi premašuju 100%

Djeca koja rade na ulici

Grafikon 8: U kojoj mjeri je svaki od sljedećih elemenata odgovoran za poboljšanje položaja djece uključene u prosjačenje i druge oblike rada na ulici?

Mala odgovornost

odgovornost

Velika odgovornost

Maksimalna ili potpuna odgovornost

Roditelji i rođaci djece uključene u prosjačenje i druge oblike rada na ulici Državni nivo Sistem socijalnih davanja Vlasti na loklanom nivou Entitetski nivo Sistem zdravstvene zaštite Policija Mediji Nevladine organizacije i organizacije civilnog društva Građani Bosne i Hercegovine, komšije, itd..

Ključni uzroci Iako se pitanja kao što su siromaštvo i diskriminacija često navode među uzrocima, postoje i naznake diskriminacije u identifikaciji ključnih uzroka. Mnogi zvaničnici navode kulturne tradicije i loše roditeljstvo među glavnim uzrocima. Takvi stavovi, posebno kada dolaze od zvaničnika sa zadatkom da se bave ovim pitanjem, mogu otežati pokušaje da se podrže djeca i spriječi njihovo iskorištavanje. Javnost općenito smatra da postoje tri glavna faktora koji tjeraju djecu da rade na ulicama: siromaštvo (64,3%), zlostavljanje ili težak porodični život (54,2%), socijalna isključenost/ diskriminacija (36,5%) i zloupotreba droga dolazi na četvrto mjesto s 19%. Postoje neke demografske razlike – oni koji su obrazovaniji i/ ili imaju posao puno radno vrijeme nešto češće će spominjati socijalnu isključenost a manje je vjerovatno da će spomenuti siromaštvo. Stariji ispitanici također češće od mlađih ispitanika spominju zloupotrebu narkotika kao faktor. “Mislim da su roditelji romske djece najodgovorniji”. (fokus grupa za ispitivanje javnog mnijenja; Banja Luka)

Po svemu sudeći, postoji kombinacija faktora koji doprinose da djeca rade na ulici. Čini se da je razlog broj jedan – siromaštvo. I zaista, djeca govore da niko u njihovoj porodici nema posao, a porodica se bori da ostvari svoje osnovne potrebe. Razgovori s romskim roditeljima potvrđuju iste nalaze.

“…čim vide osobu tamne puti, odbijenica stiže odmah...” (romski roditelj, fokus grupa, Sarajevo) “Dozvolite mi da kažem… Kada je u nekom predmetu Rom, oni smatraju da je besposličar, da ne želi da radi, i da je kradljivac”. (romski roditelj, fokus grupa, Banja Luka)

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Efekat diskriminacije se također ne može ignorirati. Ne samo da diskriminacija vodi do teških finansijskih okolnosti, već i otežava napore da im se pomogne. Većini škola i centara za socijalni rad nedostaje romskog osoblja, čak i u onima koji se nalaze u područjima s velikom romskom populacijom. Romsko osoblje bi osiguralo kulturološko posredovanje i služilo kao uzor budućim generacijama. Romski roditelji vjeruju da bi njihova djeca bila sigurnija u školi i više podržana kad bi bilo odraslih Roma među osobljem. Porodice bi, isto tako, osjećale veću podršku kad bi bilo Roma među osobljem u centrima za socijalni rad. Romski roditelji navode da se suočavaju sa diskriminacijom u mnogim oblastima života, što utječe na napore da se pomogne djeci koja rade na ulici. Roditelji navode da se registriraju u biroima za zapošljavanje samo da bi dobili zdravstveno osiguranje, jer im se nikada ne nudi posao preko biroa. Teškoća, a gledano iz njihove perspektive i nemogućnost, dobivanja zaposlenja, ima dugoročne posljedice, jer mnoge porodice ne vide kako obrazovanje pomaže u pronalasku posla. “Moj sin je završio školu rudarstva, on ima diplomu. Kad god ide na Zavod za zapošljavanje je kao da nije tu. To je zato što je Rom. Čak ni oni obrazovani ne mogu dobiti posao, samo zato što su Romi”. (romski roditelj, fokus grupa, Tuzla)

Težnje djece Razumijevanjem dječjih aspiracija za njihovu spostvenu budućnost, programi mogu biti kreirani tako da im pomoći u ispunjavanju njihovih ciljeva. U velikoj mjeri, većina djece želi nastaviti školovanje (67-82%). Zaista, mnoga djeca u budućnosti imaju ciljeve u karijeri koji zahtijevaju značajno obrazovanje – a mnoga žele biti doktori, zanatlije, mehaničari, policijski službenici i nastavnici, kao i prodavači, frizeri te fudbaleri, pjevači i modeli, baš kao i brojna djeca u svim dijelovima svijeta. Dok roditelji Romi jasno navode da žele da podrže snove i težnje svoje djece, oni su pesimisti po pitanju vjerovatnoće da snovi postanu stvarnost. Ovu tužnu istinu dirljivo izražava jedna romska majka: “Moja kćerka razmišlja da postane frizerka. Moj sin bi želio postati automehaničar. A ja bih da ne budu gladni i žedni”. (romski roditelj, fokus grupa Mostar) Mnogi roditelji te djece ni sami nisu obrazovani, te stoga nisu u mogućnosti da pripreme svoje dijete za školu ili da pomognu svojoj djeci u školskom radu, što otežava školska iskustva djece. Romski roditelji ispitanih u diskusijama fokus grupa ukazuju da su uglavnom nepismeni i da su starija djeca u porodici ili druga djeca u školi ta koja pomažu mlađima u njihovim školskim aktivnostima. Iako je većina djece uglavnom zadovoljna svojim trenutnim životom, postoje značajne regionalne razlike. Većina djece u Tuzli i Mostaru češće navodi da je “u potpunosti” zadovoljna (86,7% i 84,3%) nego “donekle zadovoljna” (10% i 8,6%), dok je suprotno za djecu u Sarajevu – 34,2% je “u potpunosti” zadovoljno, a 51,1% je “donekle zadovoljno”. Djeca u Banjoj Luci su između, jer je 57,1% “u potpunosti” zadovoljno, a 35,7% “donekle zadovoljno”. Njihovo nezadovoljstvo uglavnom proističe iz finansijske situacije u porodici, ali se također u manjoj mjeri javlja i zbog problema u porodici. Dok većina djece osjeća da ih drugi poštuju, kada su upitana kako ih drugi ljudi vide i kako se ponašaju prema njima, 36,8% djece u Sarajevu je odgovorilo da postoji tendencija da im se drugi ljudi rugaju.

Djeca koja rade na ulici

Grafikon 9: Da li ćete nastaviti obrazovanje?

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Preporuke

Autor: Irfan Redžović Ove preporuke su formulirane na osnovu nalaza istraživanja, kao i od ulaznih informacija prikupljenih od aktera na sastanku za potvrđivanje validnosti istraživanja kao i podataka prikupljenih od romskih roditelja tokom diskusija u fokus grupama.

Odgovor lokalnih mreža na rad djece na ulici Lokalni mehanizam u Banjoj Luci je dobar primjer kako lokalni akteri mogu raditi zajedno da bi uklonili djecu koja rade na ulicama i pomogli porodicama u pružanju podrške obrazovanju njihove djece. Iako specifične metode koje se koriste u modelu Banja Luke možda neće odgovarati svim zajednicama, potreban je sistem u kojem svi presudno važni lokalni akteri rade s djecom i njihovim porodicama i uspostavljaju model zaštite i podrške, posebno prilagođen za njihovu zajednicu. Pokazalo se da višeresorni pristup poboljšava ishode za djecu u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i razvoju u ranom djetinjstvu (Vibert, 2013). A. Izraditi protokole za pomoć djeci i njihovim porodicama, koji uključuju organe za provođenje zakona (policija, tužioci i sudije), socijalne službe, škole, biroe za zapošljavanje, organizacije u zajednici i relevantne nevladine organizacije. B. Osigurati da organizacije, zajednice i nevladine organizacije koje su uključene u mrežu predstavljaju interese zajednice kojoj služe. C. Uspostaviti jasne mehanizme izvještavanja i reakcije na slučajeve neopravdanog odsustvovanja u školi. D. Educirati i senzibilizirati relevantne aktere u mreži kako bi se osiguralo razumijevanje protokola i osjetljivost na potrebe i situaciju djece i njihovih porodica. E. Uključiti obrazovanje i osjetljivost na temu u relevantne nastavne planove i programe visokog obrazovanja za socijalne radnike, edukatore, policiju, tužioce i sudije, kako bi se osigurala održivost.

Djeca koja rade na ulici

Obrazovanje Studija je pokazala da većini djece koja rade na ulicama u BiH nedostaje obrazovanja. Djeca žele da idu u školu, a roditelji pokazuju snažnu želju da njihova djeca budu obrazovana. Rješavanje roditeljskih briga i podsticanje obrazovanja djece će im pružiti više mogućnosti za budućnost i omogućiti im da nastave ostvarivati lične aspiracije. A. Provesti Revidirani akcioni plan za obrazovnu stručnu spremu Roma. Država se poziva da osigura da se Revidirani akcioni plan za obrazovnu stručnu spremu Roma finansira i provodi. Plan poziva na mnoge akcije koje će u velikoj mjeri poboljšati život djece koja rade na ulici. B. Angažirati romske medijatore. Nekoliko općina je uvelo posrednika u škole da pomognu romskoj djeci i roditeljima. U općini Živinice, upis u osnovnu školu je porastao sa 30 na 129 učenika (IHRO, 2013) kada su posrednici iz organizacije romske zajednice uvedeni u školu. Institucija ombudsmana za ljudska prava preporučuje da se medijatori hitno uvedu u sve škole koje pohađa značajan broj romske djece (IHRO, 2013). Škole treba ohrabriti da zaposle romsko osoblje (nastavno osoblje, radnici na održavanju, kuhinjsko osoblje, i slično) u cilju podsticanja upisa i uspjeha u obrazovanju djece. Akcioni planovi o romskim potrebama za obrazovanje 2004-2010 također pozvaju na zapošljavanje Roma kao nastavnih asistenata. C. Povećati pristup predškolskom obrazovanju. Istraživanje pokazuje važnost predškolskog obrazovanja za budući akademski i radni uspjeh djece, naročito djece u nepovoljnom položaju (Melhuish, 2011; Vibert, 2013). Podaci ukazuju na to da romska djeca ne samo da ne pohađaju predškolsko već da većina počinje osnovno obrazovanje u kasnijoj dobi od norme u državi (UNICEF, 2013), stavljajući ih u dalji nepovoljan akademski položaj. Predškolsko obrazovanje priprema djecu za školsko okrilje, socijalne i druge vještine potrebne za uspjeh u školi, a što je posebno važno za djecu roditelja koji i sami nisu u stanju da pruže ovu podršku kod kuće. D. Uključiti romske zajednice u škole. Postoji mnogo načina na koji se podstiče učešće romske zajednice u školama. Škole bi trebalo da podstaknu romske roditelje da se pridruže školskim odborima i da prisustvuju roditeljskim sastancima. Škole treba da aktivno dopru do romske zajednice i ohrabre obrazovane pripadnike romske zajednice da pružaju usluge mentorstva djeci koja imaju poteškoća u školi. E. Obezbijediti finansijsku i materijalnu podršku za obrazovanje. Romski roditelji i djeca ukazuju na to da je jedan od razloga za nepohađanje škole trošak pohađanja. Iako mnoge romske porodice primaju neku vrstu pomoći, kao što su udžbenici i pribor, to nije dovoljno da pokrije sve obrazovne potrebe djece. Porodice se bore da pruže odgovarajuću odjeću, a mnoga djeca u školu idu gladna. Besplatan ručak u školi za siromašne porodice ne samo da bi poboljšao akademski uspjeh djece, već bi mogao poslužiti i kao poticaj za pohađanje škole. F. Uspostaviti programe za podršku djeci koja rade na ulici, a koja su napustila školu, da se ponovo uključe. Programi ne samo da trebaju uključivati alternativne opcije u obrazovanju, već trebaju raditi s djecom da im se pomogne integracija u formalni školski sistem na odgovarajućem nivou za njihov uzrast.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Uvjetne isplate gotovinskih sredstava Uvjetne isplate gotovinskih sredstava čine redovne finansijske isplate porodicama u stanju potrebe, a vezane su za određene radnje ili ponašanja, najčešće se odnose na obrazovanje ili zdravstvenu zaštitu (Vibert, 2013; Svjetska banka, 2011). U takvim programima, naprimjer, kako bi primile gotovinske isplate, porodice moraju dostaviti dokaz da djeca u porodici pohađaju školu ili su obuhvaćena imunizacijom. Takvi programi mogu poboljšati uspjeh u obrazovanju, povećati ekonomske šanse i unaprijediti zdravlje i ishranu među siromašnim i socijalno isključenim (González de la Rocha, Bañuelos i López, 2008; Sanchíz & Rodríguez 2008; Vibert, 2013). Evaluatori su otkrili da su uvjetni programi prenosa gotovinskih sredstava efikasniji u pružanju pomoći obespravljenoj populaciji ukoliko se zaposli osoblje koje ima “dovoljno sposobnosti da djeluje kao jezički i kulturni posrednik”, za pružanje informacija i pomoći u pristupu naknadama (Rodríguez, 2008, str. 161). Kako se navodi u nalazima ove studije, angažiranje romskog socijalnog radnika u CSR u Banja Luci je povećalo je efikasnost u pomoći lokalnoj romskoj zajednici kao i u osiguravanju visoke stope pohađanja škole. Bosna i Hercegovina već ima programe prenosa gotovinskih sredstava, uključujući i neke zahtjeve uvjetovanosti koji bi se mogli dalje razraditi kako bi bili efikasniji. A. Osigurati dosljednu primjenu uvjetovanja gotovinskih isplata kako bi se osiguralo ne samo da se djeca upisuju u škole, već i da redovno pohađaju školu. B. Kako je već rečeno, osigurati koordinaciju između centara za socijalni rad koji upravljaju novčanim isplatama i školama koje djeca pohađaju. Škole trebaju obavijestiti roditelje i uključiti CSR kada djeca imaju dugotrajno ili neobjašnjeno odsustvovanje, kako bi se osigurao pravovremeni odgovor. C. Reformirati sistem socijalnih davanja da cilja na isplate onima kojima su najpotrebnije i povećati iznos isplata, kako bi se osigurale osnovne potrebe osnovne potrebe. D. Učiniti značajne napore da se zaposle članovi najugroženijih zajednica u CSR i škole, da djeluju kao kulturni posrednici sa zajednicama. E. Kombinirati novčane isplate s drugim oblicima socijalnih usluga i podrške za rješavanje složenog niza izazova s kojima se suočavaju najugroženije porodice.

Zakonski okvir A. Osigurati prepoznavanje djece koja su uključena u rad na ulici u okvir postojećih i podobnih kategorija u sistemu socijalne zaštite u zakonima Federacije BiH i Brčko distriktu, usklađujući ih sa sistemom socijalne zaštite u Republici Srpskoj. Treba voditi računa o uspostavljanju nove kategorije socijalne zaštite za djecu koja rade na ulici, jer ju je moguće teško definirati, što može za posljedicu imati isključenost neke djece na osnovu vrste aktivnosti kojom se bave. Ukoliko je moguće, njihova prava treba osigurati na osnovu ranjivosti s kojima se suočavaju djeca i njihove porodice, koristeći postojeće kategorije socijalne zaštite. B. Ključni akteri u BiH preporučuju izradu strategije i akcionog plana za prevenciju prosjačenja i rada na ulici i osiguranje njihovog finansiranja i provedbe. C. Uskladiti državne, entitetske i lokalne zakone s međunarodnim standardima zaštite djece (Konvencija o pravima djeteta, Konvencija o najgorim oblicima dječjeg rada br. 182, itd.), obraćajući posebnu pažnju na krivično zakonodavstvo, socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravstvo) s ciljem uvođenja rada djece na ulici u zakonodavni okvir u BiH.

Djeca koja rade na ulici

Dnevni centri i prihvatilišta A. Uvrstiti dnevne centre i hitna prihvatilišta u sistem socijalne zaštite kako bi se osiguralo njihov nastavak rada. Ugraditi finansiranje dnevnih centara i prihvatilišta u lokalne budžete. B. Uspostaviti prijem objekata i hitnih privremenih prihvatilišta (ili sistem hitnih specijaliziranih hraniteljskih porodica) za djecu koja rade na ulici u zajednicama gdje ovaj problem postoji, a nema takvih objekata. Iako većina djece koja rade na ulici ne trebaju privremeno prihvatilište, postoje izuzeci – na primjer kada se roditelji djece ne mogu odmah locirati, kada postoji zabrinutost zbog bezbjednosti djeteta u kući, kada postoji zabrinutost da je dijete zlostavljano ili žrtva trgovine ljudima. C. Usvojiti standarde usluga koje svakodnevno pružaju dnevni centri i hitna prihvatilišta.

Zapošljavanje Odrasli članovi porodica djece koja rade na ulici su prvenstveno nezaposleni. Siromaštvo se mora riješiti. Ključni akteri, kao i roditelji Romi, svjedoče o diskriminaciji s kojom se pripadnici romske zajednice suočavaju pri zapošljavanju. Država se ohrabruje da razmotri koji je najbolji način za rješavanje ove diskriminacije, možda kroz implementaciju sistema kvota zaposlenih u javnom sektoru.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Bibliografija

• González de la Rocha, M., Bañuelos, P. P., & López, G. S. (2008). Life after Oportunidades: Rural program impact after 10 years of implementation. In External evaluation of Oportunidades 2008. 10 years of intervention in rural areas (1997–2007) Executive Synthesis (pp. 23–40). Juarez: Secretaría de Desarrollo Social Coordinación Nacional del Programa de Desarrollo Humano Oportunidades. • ICMPD (2012). Report for the Study on Typology and Policy Responses to Child Begging in the EU. International Centre for Migration and Policy Development for the European Commission. • IHRO (2013). Special Report on the Status of Roma in Bosnia and Herzegovina. The Institution of Human Rights Ombudsmen of B&H. • IHRO (2009).Special Report on the Issue of Child Begging in Bosnia and Herzegovina. The Institution of Human Rights Ombudsmen of BiH. • ILO (2013). What is Child Labour: http://www.ilo.org/ipec/facts/lang--en/index.htm • ILO (2004). Working Paper 22: A Rapid Assessment of Bonded Labour in Domestic Work and Begging in Pakistan. Collective for Social Science Research for the International Labour Organization: Karachi • Johnston, L. G. (2008). Behavioural Surveillance: Introduction to Respondent Driven Sampling (Participant Manual). Centers for Disease Control and Prevention: Atlanta, GA. • Johnston, L.G., Prybylski, D., Raymond, H.F. Mirzazadeh, A., Manopaiboon, C. & McFarland, W. . (n.d.). Incorporating the Service Multiplier Method in Respondent Driven Sampling Surveys to Estimate the Size of Hidden and Hard-to-Reach Populations: Case Studies from Around the World. University of California: San Francisco. • Melhuish, E. C. (2011). Preschool Matters: Evidence grows that starting preschool at age 3 or 4 can produce beneﬁts decades later,Science, 333, 299-300. doi: 10.1126/science.1209459 • MHRR (2010). Revised Action Plan of Bosnia and Herzegovina on Roma Educational Needs. Ministry of Human Rights and Refugees: Sarajevo. • OCRS (2011). Prevention of Exploitation of Children in South East Europe. Beggary of Children in Republic of Srpska. Report of the Ombudsman for Children of the Republic of Srpska: Banja Luka. • OSCE (2013). Best Practices for Roma Integration: Regional Report on Anti-Discrimination and Participation of Roma in Local Decision-Making. OSCE, Office for Democratic Institutions and Human Rights: Warsaw. • OSCE (). Analysis of the Questionnaire on Child Begging & the Implementation of the Protocols on Prevention. • OSCE (2004). Action Plan on the Education Needs of Roma and Other National Minorities in Bosnia and Herzegovina. Downloaded from the OSCE website http://www.oscebih.org/documents/osce_bih_doc_2004031215460167eng.pdf

Djeca koja rade na ulici

• Ray, P., Davey, C. &, Nolan, P. (2011). Still on the Streets – Still Short of Rights. Plan International and The Consortium for Street Children: Geneva and London. • Rodríguez, J. L. (2008). Coverage and operation of Oportunidades in inter-cultural indigenous regions. In External evaluation of Oportunidades 2008. 10 years of intervention in rural areas (1997–2007) Executive Synthesis (pp. 153–166). Juarez: Secretaría de Desarrollo Social Coordinación Nacional del Programa de Desarrollo Humano Oportunidades. • Sanchíz, A. A., & Rodríguez, D. J. (2008). Explaining the educational impact of Oportunidades: stakeholders, factors & processes. In External evaluation of Oportunidades 2008. 10 years of intervention in rural areas (1997–2007) Executive Synthesis (pp. 125–132). Juarez: Secretaría de Desarrollo Social Coordinación Nacional del Programa de Desarrollo Humano Oportunidades. • Save the Children (2011). Regional Report on Child Begging: Prevalence, Prevention and Suppression of Child Begging. • Tanic, D. (2012, September 21). Bosnia – Problem of Begging. Bosnia Daily, p. 9. • Thomas de Benitez, S. (2011). State of the World’s Street Children: Research. Consortiumfor Street Children: London. • Thurman, T., Johnston, L., Lavin, B, Bunde, E. & Mock, N. (2008). Characteristics of Street Children in Tirana, Albania: A Quantitative Assessment. Tulane University & World Vision Albania: Tirana. • TransMonEE 2013 Database, UNICEF Regional Office for CEE/CIS: http://www.transmonee.org/ • UNICEF (2013). BiHMultiple Indicator Cluster Survey 4, 2011-2012 (MICS4). UNICEF Office for Bosnia and Herzegovina: Sarajevo. • UNICEF (2006). Children on the Brink. UNICEF Romania: Bucharest. • Vibert, Jennifer (2013). SOCIAL MONITOR 2013: Social Protection for Child Rights and Well-being in Eastern Europe, the Caucasus and Central Asia. UNICEF Regional Office for Central and Eastern Europe and Commonwealth of Independent States.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Aneks I: Anketa javnog mnijenja – podaci

Procjena dječjeg prosjačenja (i drugih oblika rada na ulici) u Bosni i Hercegovini Juli 2013. godine Ankete javnog mnijenja i diskusije u fokus grupama: IPSOS Viši izvršni istraživač: Selma Kapo Mulaomerović Izvršni istraživač: Sonja Milutinović Izvršni istraživač: Ilvana Tetarić Istraživački asistent: Edin Calkić

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

CATI metodologija Trajanje

10.6. – 25.6.2013. godine

Metoda

CATI (Računalno potpomognuto lično intervjuiranje)

Populacija

Opća populacija u Bosni i Hercegovini 18 godina i više

Uzorak

N=1504

Vrsta uzorka

Stratificirani uzorak nasumične vjerovatnoće u dvije faze Stratifikacija urađena prema regiji i vrsti naselja

Okvir za uzorak

Podaci o stanovništvu za Bosnu i Hercegovinu (Procjena Ipsos Adria na osnovu baze podataka Centralne izborne komisije, baze podataka Agencije Bosne i Hercegovine za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka, statistike o vitalnim podacima 2012. godine)

Metodologija diskusija u fokus grupama Trajanje

17 – 18.6.2013. godine

Metoda

Diskusija u fokus grupi (diskusije fokus grupa)

Lokacija

Sarajevo (Federacija BiH) i Banja Luka (Republika Srpska)

Broj diskusija u fokus grupama

Profil ispitanika

Dob: 15 – 64; spol: miješani (muškarci i žene); obrazovanje: raznoliko

Kako se tabele čitaju:

1198

sig

Ostali

Vrsta Urbani

Ženski

Spol Muški

Ukupno

599 599 704 494 0.00

0.00

Bez formalnog obrazovanja

01,8

1-7 razreda osnovne škole

05,1

19,4

01,3

11,8

40,4

Viša škola

04,6

Koledž, univerzitetska diploma

06,3

Fakultet, akademija

08,8

Magisterij

00,3

Doktorat

00,2

Osnovna škola (završena, 8 razreda) Jedna dvogodišnja škola usmjerenog obrazovanja Trogodišnja škola usmjerenog obrazovanja Četverogodišnja škola usmjerenog obrazovanja

Ukupno

100%

Iznad prosjeka 0.01

0.05

0.10

Prosjek

Ispod prosjeka 0.10

0.05

0.01

Obrazovanje: •N aslov objašnjava varijable čija je relativna učestalost prikazana u tabeli. •P rva kolona prikazuje procente ukupno za svaku tabelarnu kategoriju. •S vaka kolona koja slijedi predstavlja procenat od date varijable unutar podpopulacije. •R ed označen sa N označava veličinu baze, odnosno, veličinu (pod) uzorka na kojem se obračunavaju procenti. • Red označen sa sig, predstavlja signifikancu Hi-kvadrat statistike posmatrane varijable i varijable iz kolone, ako je hi-kvadrat značajan, značaj je napisan bijelim slovima. •P osljednji red u tabeli 100% ukazuje da su sve vrijednosti u kolonama sabrane do 100, to jest, dati su ukupni procenti toj koloni. Ćelije tablice su obojene u plavo ili crveno ako su vrijednosti koje sadrže znatno iznad ili ispod prosjeka. Tri nijanse plave ili crvene boje se

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

koriste za tri stepena značaja, najsvjetlija nijansa za odstupanja značajna na nivou 0,10, srednje nijanse za nivo 0,05 i najtamnije nijanse plave i crvene za nivo 0,01. Primjer tumačenja podataka iz gornje tabele (struktura obrazovanja): Signifikanca hi-kvadrata (signifikanca oba hi-kvadrata statistički je manja od 0,01) nam govori da se distribucija obrazovanja po spolu/tipu naselja značajno razlikuje. Pogled u ćelije tabele pokazuje da postoji znatno više muškaraca s tri godine obrazovanja stručne spreme na nivou značajnosti 0,05 (ukupan broj ispitanika u uzorku sa ovom vrstom obrazovanja je 11,8%, a kod muškaraca 15%). Slično tome, znatno je manje žena s ovom vrstom obrazovanja (na nivou 0,05) - 9%. •P ostoji znatno više ispitanika s “fakultetskim, akademskim” obrazovanjem (nivo 0,01) u gradskim naseljima u odnosu na cijelu populaciju (12%), a znatno manje u drugim vrstama naselja (na istom nivou značajnosti 0,01) toj jest 4%. • Ako tabelarne varijable predstavljaju procjenu ispitanika 3 reda više se dodaju • Red označen sa Suma – predstavlja sumu negativnih postotaka Molimo da procijenite opće stanje u zemlji na skali od 1 do 5

1013

Ženski

Spol Muški

Ukupno

500

513

sig

•R ed označen sa Suma + predstavlja sumu pozitivnih postotaka •R edovi ispod razreda sadrže i druge nespecifične odgovore ispitanika •R ed označen sa “sredina” predstavlja aritmetičku sredinu datog razreda

0,13

Razred 1

23,1

Razred 2

35,3

Sum -

58,4

Razred 3

35,1

Sum +

04,9

Razred 4

03,9

Razred 5

01,0

Odbija dati odgovor

00,5

Ne zna

01,0

2,23

Ukupno

2,24 2,23

• U slučaju više odgovora (ispitanik može dati ne- N koliko validnih odgovora, modaliteta) podaci u ćeBrend C lijama predstavljaju postotak (pod)populacije koja spominje, tj. odgovora pozitivno na dati modalitet. Brend A

Tip Drugi

Sredina

Koje brendove poznajete?

100%

Urbani

Ukupno

502

302

200

97.8

93.2

• Treba imati na umu da red 100% nedostaje – to je Brend D Brend B zato što sabrani procenti ne iznose 100%.

39.1

22.3

Brend E

22.1

Neki drugi

20.9

Ne znam niti jedan

00.2

Djeca koja rade na ulici

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

0,3

0,5

Obrazovanje

Iskorištavanje djece

Ostalo

Ne znam/bez odgovora

Total

0,5

3 1

Nezaposleni roditelji

1 0

0,7

0,6

753

Neadekvatna socijalna zaštita

Ženski

Problem se mora riješiti

1,2

Vlastita djeca

Ružna slika grada i države

0,8

1 2

1,8

1,3

Nepravda i nesigurnost

Način života, izbor i lijenost

Pitam se šta je dovelo do toga

3 2

3,2

2,1

Treba im pomoći

Beskućnici i siročad

Strah i neugoda

4,3

Država i društvo bi morali pomoći

7 6

6,4

5,7

Romska djeca

12 10

9,2

Kriminal

To nije njihov izbor

Kriza u društvu i državi

28,2

14,8

751

Sažaljenje

1504

Muški

Siromaštvo

sig

15-25 0

363

26-35 1

281

36-45 0

293

46-55 0

302

56-64 1

266

Nema formalnog obrazovanja 2

Završena osnovna škola 0

237

Završen zanat ili srednja škola 896

Završena viša škola ili fakultet 4

328

Bez odgovora 53

0 3

1 1

963

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...? Dio radnog vremena

Obrazovanje Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 0

178

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

237

preko 1200 mjesečno

Koje su Vaše prve asocijacije na ovu grupu djece? Šta Vam prvo pada na pamet kada pomislite na njih? - PRVI ODGOVOR

204

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici 14,8 13 9,2 6,4 5,7 4,3 3,2 2,1 1,8 1,3 1,2 1 1 0,8 0,7 0,6 0,5 0,3 0,3 3 0,5

Siromaštvo

Kriminal

To nije njihov izbor

Romska djeca

Kriza u društvu i državi

Država i društvo bi morali pomoći

Treba im pomoći

Beskućnici i siročad

Nepravda i nesigurnost

Način života, izbor i lijenost

Vlastita djeca

Ružna slika grada i države

Pitam se šta je dovelo do toga

Strah i neugoda

Neadekvatna socijalna zaštita

Problem se mora riješiti

Nezaposleni roditelji

Obrazovanje

Iskorištavanje djece

Ostalo

Ne znam/bez odgovora

Total

28,2

1504

Sažaljenje

sig

Total

991

FBiH

0,13

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet

119

USK

210

164

ZDK

106

SBK

HNK

ZHK

201

Regija

HBK

337

SRS i DB

176

IRS

BKP

657

Selo

0,98

847

Grad

Tip naselja

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

0 3

0,5

Iskorištavanje djece

Ostalo

Ne znam / bez odgovora

Nezaposleni roditelji

Obrazovanje

1,6

1,5

Neadekvatna socijalna zaštita

Problem se mora riješiti

1,7

Pitam se šta je dovelo do toga

Strah i neugoda

1,9

1,8

Vlastita djeca

3 2

2,1

Nepravda i nesigurnost

Način života, izbor i lijenost

Ružna slika grada i države

3,1

Beskućnici i siročad

6 6

6,6

5,8

Država i društvo bi morali pomoći

Treba im pomoći

9,7

7,3

Romska djeca

18 15

18,1

14,9

Kriminal

To nije njihov izbor

Kriza u društvu i državi

32,8

19,7

Sažaljenje

Siromaštvo

753

Muški

1504 751

Ženski 0

363

15-25 1

281

26-35 0

293

36-45 0

302

46-55 1

266

56-64 2

Nema formalnog obrazovanja 0

237

Završena osnovna škola 1

896

Završen zanat ili srednja škola 4

328

Završena viša škola ili fakultet 53

501

Bez odgovora

Jeste li zaposleni na ...?

Puno radno vrijeme

Obrazovanje

963

Dio radnog vremena

Dob Nije zaposlen 0

178

Prihodi domaćinstva

1 1

1 2

459

425

do 300 KM mjesečno

Spol

od 301 do 600 KM mjesečno

Total

237

od 601 do 1200 KM mjesečno

Koje su Vaše prve asocijacije na ovu grupu djece? Šta Vam prvo pada na pamet kada pomislite na njih? SVI ODGOVORI

204

preko 1200 mjesečno

Djeca koja rade na ulici 2,1 1,9 1,8 1,7

Način života, izbor i lijenost

Vlastita djeca

Ružna slika grada i države

Pitam se šta je dovelo do toga

1 1 0,5 3 0,5

Nezaposleni roditelji

Obrazovanje

Iskorištavanje djece

Ostalo

Ne znam/bez odgovora

1,5

Problem se mora riješiti

3,1

Beskućnici i siročad

Nepravda i nesigurnost

1,7

2 2

6,6 5,8

Država i društvo bi morali pomoći

Treba im pomoći

1,6

7,3

Kriza u društvu i državi

Strah i neugoda

9,7

Neadekvatna socijalna zaštita

14,9

To nije njihov izbor

Romska djeca

19,7 18,1

991

Siromaštvo

32,8

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

Kriminal

1504

Sažaljenje

Total

119

USK

210

164

ZDK

106

SBK

HNK

ZHK

201

Regija

HBK

337

SRS i DB

176

IRS

BKP

657

Selo

847

Grad

Tip naselja

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Total

0,1

2,7

Djeca koja obavljaju fizičke poslove

Ne znam/bez odgovora

0,3

0,7

Djeca koja kradu/džepare na javnim mjestima Djeca koja sakupljaju otpad i/ili sekundarne sirovine 0

1,5

0,5

1,6

Nešto drugo

Djeca traže novac od vrata do vrata u društvu odraslih osoba

Djeca prodaju manje predmete na ulici

3,4

1,7

Djeca koja pjevaju i/ili sviraju na ulici

751

Muški

3,6

4,8

Djeca traže novac na ulici u društvu odraslih osoba Djeca samostalno traže novac od vrata do vrata

79,1

Djeca samostalno traže novac na ulici

1504

Djeca peru automobilska stakla na ulicama

sig

753

Ženski 0,25

15-25 2

363

26-35 3

281

293

36-45 2

0,99

46-55 2

302

56-64 4

266

Nema formalnog obrazovanja 3

Završena osnovna škola 5

237

Završen zanat ili srednja škola 1

896

Završena viša škola ili fakultet 3

328

Bez odgovora 100

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

Dio radnog vremena

Obrazovanje

963

Nije zaposlen

Dob

do 300 KM mjesečno 4

178

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

0,79

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

237

preko 1200 mjesečno

Možete li nabrojati pojave sa kojima ste upoznati a mogu se okarakterisati kao ulično prosjačenje i drugi oblici rada na ulici? - PRVI ODGOVOR

204

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici

0,7

Djeca prodaju manje predmete na ulici

2,7

Ne znam/bez odgovora

Total

0,3 0,1

0,5

Djeca koja obavljaju fizičke poslove

Djeca koja kradu/džepare na javnim mjestima Djeca koja sakupljaju otpad i/ili sekundarne sirovine

1,5

1,6

Nešto drugo

3,4

Djeca traže novac od vrata do vrata u društvu odraslih osoba

3,6

991

4,8

79,1

1504

FBiH

1,7

Djeca koja pjevaju i/ili sviraju na ulici

Djeca peru automobilska stakla na ulicama Djeca traže novac na ulici u društvu odraslih osoba Djeca samostalno traže novac od vrata do vrata

Djeca samostalno traže novac na ulici

sig

Total

0,1

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet

119

USK

210

164

ZDK

106

SBK

HNK

ZHK

0,62

201

Regija

HBK

337

SRS i DB

176

IRS

BKP

657

Selo

0,48

847

Grad

Tip naselja

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Ne znam/bez odgovora

Djeca traže novac od vrata do vrata u društvu odraslih osoba Djeca prodaju manje predmete na ulici Djeca koja kradu/džepare na javnim mjestima Djeca koja sakupljaju otpad i/ili sekundarne sirovine Djeca koja obavljaju fizičke poslove

Nešto drugo

Djeca samostalno traže novac na ulici Djeca peru automobilska stakla na ulicama Djeca traže novac na ulici u društvu odraslih osoba Djeca samostalno traže novac od vrata do vrata Djeca koja pjevaju i/ili sviraju na ulici

0,3

1,5

2,7

6,5

3,3

13,5

4,9

14,5

19,7

5,2

751

Muški

86,4

1504

Ženski 4

753

15-25 2

363

26-35 3

281

36-45 2

293

46-55 2

302

56-64 4

266

Nema formalnog obrazovanja 3

Završena osnovna škola 5

237

Završen zanat ili srednja škola 2

896

Završena viša škola ili fakultet 3

328

Bez odgovora 47

100

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

Dio radnog vremena

Obrazovanje

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 4

178

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

237

preko 1200 mjesečno

Možete li nabrojati pojave sa kojima ste upoznati a mogu se okarakterisati kao ulično prosjačenje i drugi oblici rada na ulici? - SVI ODGOVORI

204

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici 0,3 2,7

Djeca koja obavljaju fizičke poslove 2

1,5

Ne znam/bez odgovora

4,9

Djeca koja kradu/džepare na javnim mjestima Djeca koja sakupljaju otpad i/ili sekundarne sirovine 3,3

5,2

Djeca prodaju manje predmete na ulici

6,5

Nešto drugo

Djeca traže novac od vrata do vrata u društvu odraslih osoba

13,5 9

14,5

Djeca koja pjevaju i/ili sviraju na ulici

Djeca traže novac na ulici u društvu odraslih osoba Djeca samostalno traže novac od vrata do vrata

86,4 19,7

Djeca samostalno traže novac na ulici

Djeca peru automobilska stakla na ulicama

991

FBiH

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet

1504

Total

119

USK

210

164

ZDK

106

SBK

HNK

ZHK

201

Regija

HBK

337

SRS i DB

176

IRS

BKP

657

Selo

847

Grad

Tip naselja

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

1,4

0,7

0,1

Rijeđe od jednom godišnje

Nikada nisam vidio/vidjela dijete uključeno u ove aktivnosti

Ne znam/bez odgovora

Total

2,6

Jednom godišnje

10,6

Jednom mjesečno

12,2

Nekoliko puta mjesečno

3,8

10,5

Jednom sedmično

Jednom u 6 mjeseci

18,1

Jednom u 2-3 mjeseca

34,1

Nekoliko puta sedmično

1504

Svakodnevno

sig

Muški

751

753

Ženski 0,02

15-25 1

363

26-35 3

281

293

36-45 0

0,79

46-55 0

302

56-64 1

266

Nema formalnog obrazovanja 4

Završena osnovna škola 2

237

896

Završen zanat ili srednja škola 0

0,03

Završena viša škola ili fakultet 1

328

Bez odgovora 47

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

0,63

Dio radnog vremena

Obrazovanje

963

Nije zaposlen

Dob

do 300 KM mjesečno 1

178

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

0,08

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

237

preko 1200 mjesečno

Koliko često dolazite u kontakt sa djecom koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici koji su opisani?

204

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici 2 1 0 0

1,4

0,7

0,1

Jednom godišnje

Rjieđe od jednom godišnje Nikada nisam vidio/vidjela dijete uključeno u ove aktivnosti Ne znam/bez odgovora

Total

2,6

10,6

Jednom mjesečno

3,8

12,2

Nekoliko puta mjesečno

Jednom u 6 mjeseci

10,5

Jednom sedmicno

18,1

991 0

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet

FBiH

Jednom u 2-3 mjeseca

34,1

Nekoliko puta sedmično

1504

Svakodnevno

sig

Total

119

USK

210

164

ZDK

106

SBK

HNK

ZHK

Regija

201

HBK

337

SRS i DB

176

IRS

BKP

657

Selo

847

Grad

Tip naselja

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

83 9 8

85,2

7,5

7,3

0,1

Da, to dijete živi u domaćinstvu u mom susjedstvu

Da, nešto drugo

Ne znam/bez odgovora

991

FBiH

1504

7,3

0,1

Da, nešto drugo

Ne znam/bez odgovora

Total

7,5

Da, to dijete živi u domaćinstvu u mom susjedstvu

85,2

751

1504

Muški

Ženski 6

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet

753

Spol

15-25 1

119

USK

363

26-35 9

210

281

36-45 0

164

ZDK

293

46-55 7

106

SBK

302

56-64 0

201

896

328

Bez odgovora 100

337

501

Puno radno vrijeme

SRS i DB

Završena viša škola ili fakultet

HBK

Završen zanat ili srednja škola KS

Regija

237

Završena osnovna škola

ZHK

Nema formalnog obrazovanja

HNK

266

176

IRS

Dio radnog vremena 5

Jeste li zaposleni na ...?

do 300 KM mjesečno 4

178

BKP

963

Nije zaposlen

Obrazovanje

Prihodi domaćinstva

459

657

Selo

847

Grad

Tip naselja

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Dob

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

237

preko 1200 mjesečno

Da li vi lično poznajete neko dijete koje je uključeno u prosjačenje ili neki drugi oblik rada na ulici i ako da, kako poznajete to dijete?

204

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici

29,3

3,6

1,8

Znam ponešto o njima

Znam mnogo o njima

Znam veoma mnogo o njima

36,4 29,3 3,6 1,8

Znam ponešto o njima

Znam mnogo o njima

Znam veoma mnogo o njima

Total

28,8

Veoma malo znam o njima

1504

991

363

15-25 0,52

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

Ženski 0,07

26-35 2

119

USK

281

36-45 2

293

210

46-55 2

302

56-64 2

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 4

106

SBK

Završena osnovna škola 1

HNK

237

Završen zanat ili srednja škola 1

0,74

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija ZHK

896

Bez odgovora 53

HBK

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

337

SRS i DB

Dio radnog vremena

Obrazovanje

176

IRS

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 7

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

Total

751

Muški

Ne znam ništa o njima

sig

Total

28,8

36,4

Ne znam ništa o njima

1504

Veoma malo znam o njima

sig

Total

237

657 0,02

Ne želi da odgovori 2

847

Grad

204

Tip naselja Selo

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Sveukupno gledano, koliko ste informisani o djeci koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici?

preko 1200 mjesečno

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

57,6 22 12,5

Siromaštvo

Zlostavljanje/težak porodični život

Socijalno isključenje (diskriminacija u društvu)

0,6

Nešto drugo

Ne znam/bez odgovora

Total

3 4,3

Zloupotreba droga

sig

1504

Total

Ženski 1

991

363

15-25 0,81

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753 0,4

Total

4 0

4,3

0,6

Nešto drugo

Ne znam/bez odgovora

14 3

12,5

Socijalno isključenje (diskriminacija u društvu)

751

Muški

Zloupotreba droga

57,6

Siromaštvo

1504

Zlostavljanje/težak porodični život

sig

26-35 5

281

36-45 1

119

USK

293

46-55 4

210

302

56-64 2

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 5

106

SBK

Završena osnovna škola 6

HNK

237 59

ZHK

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

896

Završen zanat ili srednja škola 0,02

HBK

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

337

SRS i DB

0,59

Dio radnog vremena

Obrazovanje

176

IRS

963

Nije zaposlen

Dob

do 300 KM mjesečno 25

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

237

657 0,6

847

Grad

204

Tip naselja Selo

0,18

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

preko 1200 mjesečno

Zašto su djeca koja prosjače i obavljaju druge poslove na ulici uključena u ove aktivnosti? - PRVI ODGOVOR

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici 19 0,6

Ne znam/bez odgovora

36,5

Socijalno isključenje (diskriminacija u društvu) 6,2

54,2

Zlostavljanje/težak porodični život

Nešto drugo

64,3

Zloupotreba droga

1504

Total

Siromaštvo

0,6

Ne znam/bez odgovora

Ženski 1

991

363

15-25 0

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

26-35 8

281

36-45 1

119

USK

293

46-55 5

210

302

56-64 2

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 5

106

SBK

Završena osnovna škola 12

HNK

237

ZHK

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 896

HBK

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

337

SRS i DB

Dio radnog vremena

Obrazovanje

176

IRS

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 7

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

6,2

Zloupotreba droga

36,5

Nešto drugo

751

Muški

54,2

64,3

Zlostavljanje/težak porodični život Socijalno isključenje (diskriminacija u društvu)

1504

Siromaštvo

Total

237

657

847

Grad

204

Ne želi da odgovori Tip naselja Selo

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Zašto su djeca koja prosjače i obavljaju druge poslove na ulici uključena u ove aktivnosti? - SVI ODGOVORI

preko 1200 mjesečno

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

3,2

0,3

0,6

Strani državljani

Nešto drugo

Ne znam/bez odgovora

27,7 3,2 0,3 0,6

Strani državljani

Nešto drugo

Ne znam/bez odgovora

Total

68,2

Državljani BiH

1504

991

363

15-25 0,98

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

Ženski 0,64

Total

751

Muški

Romi

sig

Total

68,2

27,7

Romi

1504

Državljani BiH

sig

26-35 0

281

293

36-45 2

119

USK

0,15

46-55 1

210

302

56-64 1

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 1

106

SBK

Završena osnovna škola 1

HNK

237

896

0,27

ZHK

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 0,99

HBK

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

337

SRS i DB

0,24

Dio radnog vremena

Obrazovanje

176

IRS

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 13

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

237

657 0,44

847

Grad

204

Tip naselja Selo

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

preko 1200 mjesečno

Ko su djeca koja su uključena u rad na ulici? - PRVI ODGOVOR

Ne želi da odgovori

91,2 39,3 13,2 0,4 0,6

Državljani BiH

Strani državljani

Nešto drugo

Ne znam/bez odgovora

Total

1504

0,6

Ne znam/bez odgovora

Romi

0,4

13,2

Strani državljani

Nešto drugo

91,2

39,3

Romi

751

Muški

1504

Državljani BiH

Spol

991

363

15-25 1

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

Ženski

Djeca koja rade na ulici 26-35 0

281

Dob

119

USK

293

36-45

Total

46-55 1

210

302

56-64 1

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 1

106

SBK

Završena osnovna škola 1

HNK

237 91

ZHK

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 896

Puno radno vrijeme 10

HBK

501

Dio radnog vremena 1

337

SRS i DB

176

IRS

963

Nije zaposlen

Jeste li zaposleni na ...? do 300 KM mjesečno 25

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Obrazovanje

237

657

847

Grad

204

Ne želi da odgovori Tip naselja Selo

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Ko su djeca koja su uključena u rad na ulici? - SVI ODGOVORI

preko 1200 mjesečno

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

3,5

2,2

1,9

Odlazak u zatvor

Rizik da budu zlostavljani od strane nekoga drugoga

Izloženost drogama i alkoholu

Total

0,8

Nema rizika

1,2

1,4

Nešto drugo

Rizik da budu zlostavljani od strane predstavnika vlasti Nedostatak slobodnog vremena/ vremena za igru

5,9

751

Muški

7,8

Rizik da budu zlostavljani od strane članova društva Rizik da budu zlostavljani od strane porodice

65,4

Rizik da ih udari automobil

1504

Nedostatak obrazovanja

sig

753

Ženski 0,42

15-25 0

363

26-35 1

281

293

36-45 0

0,83

46-55 1

302

56-64 2

266

Nema formalnog obrazovanja 2

Završena osnovna škola 1

237

896

Završen zanat ili srednja škola 1

Završena viša škola ili fakultet 0

328

Bez odgovora 100

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

0,99

Dio radnog vremena

Obrazovanje

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 2

178

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

0,76

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

237

preko 1200 mjesečno

Kakvim rizicima su izložena ova djeca, ako su uopšte izložena rizicima? - PRVI ODGOVOR

204

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici 0,8

Nema rizika

Total

Nešto drugo 1

1,2

2 1

1,9

Izloženost drogama i alkoholu

1,4

2,2

Rizik da budu zlostavljani od strane predstavnika vlasti Nedostatak slobodnog vremena/vremena za igru

3,5

Rizik da budu zlostavljani od strane nekoga drugoga

5,9

Odlazak u zatvor

991 0,19

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

7,8

Nedostatak obrazovanja

Rizik da budu zlostavljani od strane članova društva Rizik da budu zlostavljani od strane porodice

65,4

1504

Rizik da ih udari automobil

sig

Total

119

USK

210

164

ZDK

106

SBK

HNK

ZHK

Regija

201

HBK

337

SRS i DB

176

IRS

BKP

657

Selo

0,12

847

Grad

Tip naselja

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

2,5 0,8

Nešto drugo

Nema rizika

46 47

47,2

Izloženost drogama i alkoholu

45,9

51,6

Rizik da budu zlostavljani od strane nekoga drugoga

Rizik da budu zlostavljani od strane predstavnika vlasti Nedostatak slobodnog vremena/vremena za igru

53,8

Odlazak u zatvor

60,8

67 60

67,2

Nedostatak obrazovanja

751

Muški 62,6

71,4

Rizik da ih udari automobil

Rizik da budu zlostavljani od strane članova društva Rizik da budu zlostavljani od strane porodice

1504

Ženski 1

753

15-25 0

363

26-35 3

281

36-45 0

293

46-55 1

302

56-64 2

266

Nema formalnog obrazovanja 2

Završena osnovna škola 1

237

Završen zanat ili srednja škola 1

896

Završena viša škola ili fakultet 0

328

Bez odgovora 100

100

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

Dio radnog vremena

Obrazovanje

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 2

178

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

237

preko 1200 mjesečno

Kakvim rizicima su izložena ova djeca, ako su uopšte izložena rizicima? - SVI ODGOVORI

204

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici 66

60 52 50 46 45 45

67,2 62,6 60,8 53,8 51,6 47,2

2,5 0,8

Rizik da budu zlostavljani od strane porodice

Odlazak u zatvor

Rizik da budu zlostavljani od strane nekoga drugoga

Izloženost drogama i alkoholu

Rizik da budu zlostavljani od strane predstavnika 45,9 vlasti 45

Nedostatak obrazovanja

Rizik da budu zlostavljani od strane članova društva

Nedostatak slobodnog vremena/vremena za igru

Nešto drugo

Nema rizika

71,4

Rizik da ih udari automobil

991

1504

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

Total

119

USK

210

164

ZDK

106

SBK

HNK

ZHK

201

Regija

HBK

337

SRS i DB

176

IRS

BKP

657

Selo

847

Grad

Tip naselja

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

3,8

5,5

Preko 20%

Ne zna/bez odgovora

5,5

Ne zna/bez odgovora

Total

9 3,8

Preko 20%

Od 11 do 20%

49,8

Od 6 do 10%

1504

Total

Do 5%

sig

Total

Od 6 do 10%

Od 11 do 20%

751

1504

Muški

49,8

Do 5%

sig

Ženski 6

991

363

15-25 0,03

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

26-35 5

281

36-45 8

119

USK

293

46-55 3

210

302

56-64 7

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 7

106

SBK

Završena osnovna škola 4

HNK

237

896

0,17

ZHK

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 0,01

HBK

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

337

SRS i DB

Dio radnog vremena

Obrazovanje

176

IRS

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 7

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

237

657 0,17

847

Grad

204

Tip naselja Selo

0,25

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

preko 1200 mjesečno

Po Vašem misljenju, među djecom starosti do 18 godina, koliki procenat čine djeca koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici?

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici 1

0,3 1 0,4

Osjećam prezir/mržnju prema toj djeci

Drugo

Ne znam/bez odgovora

Total

Osjećam strah i osjećam se ugroženo u blizini ove djece

2,1

Smetaju mi, doživljavam ih kao smjetnju

991

363

15-25 0,53

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

94,2

1504

Total

0,14

753

26-35 1

281

36-45 2

119

USK

0,68

293

46-55 1

210

302

56-64 1

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 1

106

SBK

Završena osnovna škola 1

HNK

237

ZHK

100

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 896

Puno radno vrijeme 3

HBK

501

337

SRS i DB

0,96

Dio radnog vremena

Jeste li zaposleni na ...?

176

IRS

963

Nije zaposlen

Obrazovanje

100

178

Prihodi domaćinstva

100

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Dob

237

657 0,84

847

Grad

204

Ne želi da odgovori Tip naselja Selo

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Spol

Ženski

Osjećam žaljenje prema njima i situaciji u kojoj se nalaze

sig

Total

0,4

0,3

Ne znam/bez odgovora

2,1

751

Muški

94,2

1504

Drugo

Osjećam žaljenje prema njima i situaciji u kojoj se nalaze Smetaju mi, doživljavam ih kao smjetnju Osjećam strah i osjećam se ugroženo u blizini ove djece Osjećam prezir/mržnju prema toj djeci

sig

Total do 300 KM mjesečno

Kako vi lično vidite i doživljavate djecu sa kojom se susrećete u svakodnevnom životu a koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici? - PRVI ODGOVOR

preko 1200 mjesečno

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

6,7

0,8

0,4

Drugo

Ne znam/bez odgovora

1504 95,2 8,9 6,7 0,8 2 0,4

Osjećam žaljenje prema njima i situaciji u kojoj se nalaze

Smetaju mi, doživljavam ih kao smjetnju

Osjećam strah i osjećam se ugroženo u blizini ove djece

Osjećam prezir/mržnju prema toj djeci

Drugo

Ne znam/bez odgovora

Total

8,9

751

1504

Muški

95,2

Ženski 0

991

363

15-25 0

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

26-35 1

281

36-45 2

119

USK

293

46-55 3

210

302

56-64 1

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 1

106

SBK

Završena osnovna škola 1

HNK

237

ZHK

100

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 896

Puno radno vrijeme 4

HBK

501

337

SRS i DB

Dio radnog vremena

Jeste li zaposleni na ...?

176

IRS

963

Nije zaposlen

Obrazovanje

100

178

Prihodi domaćinstva

100

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Dob

237

657

847

Grad

204

Tip naselja Selo

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Spol

preko 1200 mjesečno

Total do 300 KM mjesečno

Kako vi lično vidite i doživljavate djecu sa kojom se susrećete u svakodnevnom životu a koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici? - SVI ODGOVORI

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici

1,2

0,1

Drugo

Ne znam/bez odgovora

10,7 0,9 0,2 10,8 1,2 0,1

Dajem im hranu

Tjeram ih od sebe

Zovem policiju i obavještavam je o djetetu

Ne reagujem uopšte, pravim se da ne primjećujem dijete

Drugo

Ne znam/bez odgovora

1504

Total

0,01

76,1

Total

Ženski 0

991

363

15-25 0,13

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

26-35 0

281

36-45 1

119

USK

0,99

293

46-55 13

210

302

56-64 2

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 1

106

SBK

Završena osnovna škola 1

HNK

237

0,98

ZHK

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 896

HBK

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

337

SRS i DB

0,69

Dio radnog vremena

Obrazovanje

176

IRS

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 13

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

Dajem im novac

sig

Total

10,8

0,2

Zovem policiju i obavještavam je o djetetu Ne reagujem uopšte, pravim se da ne primjećujem dijete

0,9

10,7

Dajem im hranu

Tjeram ih od sebe

751

1504

Muški

76,1

Dajem im novac

sig

Total

237

657 0,03

847

Grad

204

Ne želi da odgovori Tip naselja Selo

0,56

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Na koji način reagujete kada se susretnete sa djecom koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici? - PRVI ODGOVOR

preko 1200 mjesečno

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

3,6

Tjeram ih od sebe

1504 79,6 36,3 3,6 0,4 33,4 2,3 0,1

Dajem im novac

Dajem im hranu

Tjeram ih od sebe

Zovem policiju i obavještavam je o djetetu

Ne reagujem uopšte, pravim se da ne primjećujem dijete

Drugo

Ne znam/bez odgovora

Total

0,1

Ne znam/bez odgovora

33,4

2,3

0,4

Drugo

Zovem policiju i obavještavam je o djetetu Ne reagujem uopšte, pravim se da ne primjećujem dijete

79,6

36,3

Dajem im novac

Dajem im hranu

751

1504

Muški

Ženski 0

991

363

15-25 0

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

26-35 1

281

36-45 1

119

USK

293

46-55 1

210

302

56-64 3

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 2

106

SBK

Završena osnovna škola 1

HNK

237 80

ZHK

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 896

HBK

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

337

SRS i DB

Dio radnog vremena

Obrazovanje

176

IRS

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 44

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

237

657

847

Grad

204

Tip naselja Selo

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

preko 1200 mjesečno

Na koji način reagujete kada se susretnete sa djecom koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici? - SVI ODGOVORI

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici

4,6

0,6

Ne znam/bez odgovora

13,4 42,2 26,4 12,8 4,6 0,6

Veliki problem

Umjeren

Mali problem

Beznačajan problem

Ne znam/bez odgovora

1504

Total

Ženski 1

991

363

15-25 0,01

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

26-35 3

281

36-45 1

119

USK

0,3

293

46-55 1

210

302

56-64 0

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 2

106

SBK

Završena osnovna škola 7

HNK

237

0,55

ZHK

0,34

100

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 896

HBK

501

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

337

SRS i DB

0,11

Dio radnog vremena

Obrazovanje

176

IRS

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 8

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

Veoma veliki problem

sig

Total

12,8

Mali problem

Beznačajan problem

42,2

26,4

Veliki problem

Umjeren

751

13,4

1504

Muški

Veoma veliki problem

sig

Total

237

657 0,6

847

Grad

204

Ne želi da odgovori Tip naselja Selo

0,55

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Prema Vašem mišljenju koliko je veliki problem prosjačenja i drugih oblika rada na ulici, u poređenju sa ostalim problemima u Vašoj zajednici?

preko 1200 mjesečno

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Total

Ne znam/bez odgovora

Neadekvatan zakon kojim se reguliše ovo pitanje Nepostojanje institucija koje bi se bavile ovim pitanjem Nezainteresovanost društva / građana za problem Nepostojanje dovoljno dobro obučenih stručnih lica Postojanje vaznijih problema u zemlji Predrasude koje građani imaju prema ovoj djeci Neznanje, nedovoljna informisanost građana o problemu Želja djece koja su uključena u ove aktivnosti

Stavovi roditelja

Nedostatak novca namijenjenog rješavanju ovog piitanja Nezainteresovanost države i lokalnih vlasti za problem

sig

3,6

2,3

1,9

1,4

0,8

6,3

0,4

10,6

23,8

12,8

751

Muški

30,1

1504

753

Ženski 0,96

15-25 0

363

26-35 0

281

293

36-45 0

0,97

46-55 1

302

56-64 0

266

Nema formalnog obrazovanja 4

Završena osnovna škola 0

237

896

Završen zanat ili srednja škola 1

Završena viša škola ili fakultet 1

328

Bez odgovora 47

Puno radno vrijeme 1

501

0,91

Dio radnog vremena

Jeste li zaposleni na ...?

963

Nije zaposlen

Obrazovanje

178

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Dob

0,98

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Spol

237

preko 1200 mjesečno

Total do 300 KM mjesečno

Šta mislite, koje su GLAVNE PREPREKE za smanjenje broja djece koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici i njihovo uključivanje u društveni život u Bosni i Hercegovini? - PRVI ODGOVOR

204

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici

Total

Ne znam/bez odgovora

Predrasude koje građana imaju prema ovoj djeci Neznanje, nedovoljna informisanost građana o problemu Želja djece koja su uključena u ove aktivnosti

Postojanje vaznijih problema u zemlji

Stavovi roditelja

Nedostatak novca namijenjenog rješavanju ovog piitanja Nezainteresovanost države i lokalnih vlasti za problem

sig

0,4

0,8

2,3

3,6

1,4

6,3

1,9

10,6

23,8 12,8

991 0,37

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

30,1

1504

Total

119

USK

210

164

ZDK

106

SBK

HNK

ZHK

Regija

201

HBK

337

SRS i DB

176

IRS

BKP

657

Selo

0,47

847

Grad

Tip naselja

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Ne znam/bez odgovora

Neadekvatan zakon kojim se reguliše ovo pitanje Nepostojanje institucija koje bi se bavile ovim pitanjem Nezainteresovanost društva / građana za problem Nepostojanje dovoljno dobro obučenih stručnih lica Postojanje važnijih problema u zemlji Predrasude koje građani imaju prema ovoj djeci Neznanje, nedovoljna informisanost građana o problemu Želja djece koja su uključena u ove aktivnosti

Stavovi roditelja

Nedostatak novca namijenjenog rješavanju ovog piitanja Nezainteresovanost države i lokalnih vlasti za problem

28,9

22,7

21,9

20,4

9,9

29,5

0,4

39,5

44,2

39,9

751

Muški

66,2

1504

Ženski 0

753

15-25 0

363

26-35 0

281

36-45 9

293

46-55 1

302

56-64 0

266

Nema formalnog obrazovanja 4

Završena osnovna škola 0

237

Završen zanat ili srednja škola 0

896

Završena viša škola ili fakultet 12

328

Bez odgovora 47

100

Puno radno vrijeme 9

501

Dio radnog vremena

Jeste li zaposleni na ...?

963

Nije zaposlen

Obrazovanje

178

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Dob

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Spol

237

preko 1200 mjesečno

Total do 300 KM mjesečno

204

Ne želi da odgovori

Djeca koja rade na ulici

Ne znam/bez odgovora

Predrasude koje građani imaju prema ovoj djeci Neznanje, nedovoljna informisanost građana o problemu Želja djece koja su uključena u ove aktivnosti

Postojanje važnijih problema u zemlji

Stavovi roditelja

Nedostatak novca namijenjenog rješavanju ovog piitanja Nezainteresovanost države i lokalnih vlasti za problem

29 27

29,5 28,9

9,9 0

20,4

0,4

21,9

39,5

22,7

39,9

44,2 43

991

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

66,2

1504

Total

119

USK

210

164

ZDK

106

SBK

HNK

ZHK

Regija

201

HBK

337

SRS i DB

176

IRS

BKP

657

Selo

847

Grad

Tip naselja

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

3,8

Ne znam/bez odgovora

0,8 0,8 3,8

Više novca nego što je potrebno

Mnogo više novca nego što je potrebno

Ne znam/bez odgovora

Total

23,2

Manje novca nego što je potrebno

Taman onoliko novca koliko je potrebno

69,4

1504

Total

991

363

15-25 0,59

513

RS i Distrikt Brčko

Entitet FBiH

753

Ženski 0,83

Mnogo manje novca nego što je potrebno

sig

Total

0,8

23,2

Više novca nego što je potrebno

751

Muški

69,4

1504

Mnogo više novca nego što je potrebno

Mnogo manje novca nego što je potrebno Manje novca nego što je potrebno Taman onoliko novca koliko je potrebno

sig

26-35 2

281

293

36-45 3

119

USK

0,05

46-55 1

210

302

56-64 3

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 4

106

SBK

Završena osnovna škola 7

HNK

237

896

ZHK

Bez odgovora

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija

Završen zanat ili srednja škola 0,97

Puno radno vrijeme 4

HBK

501

337

SRS i DB

0,93

Dio radnog vremena

Jeste li zaposleni na ...?

176

IRS

963

Nije zaposlen

Obrazovanje

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Dob

237

657 0,43

847

Grad

204

Tip naselja Selo

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Spol

preko 1200 mjesečno

Total do 300 KM mjesečno

Po Vašem mišljenju, koliko novca naša država i društvo izdvajaju za programe i pomoć namijenjene djeci koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici?

Ne želi da odgovori

51,4

7,2

Minimalna do nikakva odgovornost

21,2

51,4

Djelimična odgovornost

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

Total

6,4

13,9

Mala odgovornost

sig

1504

Total

21,2

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

6,4

13,9

Mala odgovornost

Djelimična odgovornost

751

1504

Muški

7,2

Minimalna do nikakva odgovornost

sig

11 20 19 43

7 20 51

991 0,25

Entitet

0,39

363

753

513

281

119

TK 51

210

293

36-45

164

106

Regija

4 11

6 14

12 16

6 17

328

896

237

266

302

Obrazovanje

56-64 ZDK

Dob Nema formalnog obrazovanja

Spol

46-55

Završena osnovna škola

SBK

Total

34 0,17

201

Bez odgovora 100

337

176

7 15

8 16

7 16

5 14

5 11

657 0

Tip naselja

847

0,03 8

0,09

204

237

459

425

178

963

Prihodi domaćinstva

501

Jeste li zaposleni na ...? Puno radno vrijeme HBK

Vlasti na lokalnom nivou

Dio radnog vremena SRS i DB

Ženski FBiH

Nije zaposlen IRS

15-25 RS i Distrikt Brčko

do 300 KM mjesečno PK

26-35 USK

od 301 do 600 KM mjesečno BKP

Završen zanat ili srednja škola

HNK

od 601 do 1200 KM mjesečno Selo

Završena viša škola ili fakultet

ZHK

preko 1200 mjesečno Grad

Djeca koja rade na ulici KS

Ne želi da odgovori

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

59,4

17,4

59,4

Djelimična odgovornost

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

Total

9,5

Mala odgovornost

8,7

1504

Total

Minimalna do nikakva odgovornost

sig

Total

17,4

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

9,5

Mala odgovornost

Djelimična odgovornost

751

1504

Muški

8,7

Minimalna do nikakva odgovornost

sig

Ženski 59

991

FBiH

363

15-25 59

513

RS i Distrikt Brčko

0,13

Entitet

0,11

753

26-35 61

119

USK

281

36-45 61

210

293

46-55 65

302

56-64 61

164

ZDK

266

Nema formalnog obrazovanja 53

106

SBK

Završena osnovna škola 53

HNK

237

Završen zanat ili srednja škola 1

34 0,5

201

328

Završena viša škola ili fakultet

Regija ZHK

0,01

896

Bez odgovora 60

501

HBK

100

Puno radno vrijeme

Jeste li zaposleni na ...?

337

SRS i DB

0,96

Dio radnog vremena

Obrazovanje

176

IRS

963

Nije zaposlen

Dob do 300 KM mjesečno 49

178

Prihodi domaćinstva

BKP

425

od 301 do 600 KM mjesečno

Spol

237

847

Grad

0,01

657

Selo

Tip naselja

0,44

459

od 601 do 1200 KM mjesečno

Total

preko 1200 mjesečno

Vlasti na državnom nivou

204

Ne želi da odgovori

31,5

Total

19,5

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

12,1

23,1

Mala odgovornost

Djelimična odgovornost

751

1504

Total

13,7

Minimalna do nikakva odgovornost

sig

Policija

Total

48,5

21,6

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

14,6

Mala odgovornost

Muški

Djelimična odgovornost

8,3

0,02

753

363

281

Spol

0,31

Dob

0,02

293

302

266

751

Ženski

Minimalna do nikakva odgovornost

753

Muški

15-25

sig

266

302

293

281

363

Ženski

26-35

1504

15-25

36-45

26-35

Dob

36-45

Spol

46-55 46-55

Total

56-64 56-64

Obrazovanje

0,01

896

237

0,66

896

328

100

328

Obrazovanje

237

501

0,98

963

178

0,05

459

425

0,45

459

237

204

237

Prihodi domaćinstva

425

178

Prihodi domaćinstva

963

Jeste li zaposleni na ...?

0,04

501

Jeste li zaposleni na ...? preko 1200 mjesečno

Vlasti na entitetskom nivou

Nema formalnog obrazovanja Nema formalnog obrazovanja

Puno radno vrijeme Puno radno vrijeme

Završena osnovna škola Završena osnovna škola

Dio radnog vremena Dio radnog vremena

Završen zanat ili srednja škola Završen zanat ili srednja škola

Nije zaposlen

od 301 do 600 KM mjesečno

Završena viša škola ili fakultet Završena viša škola ili fakultet

do 300 KM mjesečno

Nije zaposlen

od 601 do 1200 KM mjesečno od 601 do 1200 KM mjesečno

Bez odgovora Bez odgovora

od 301 do 600 KM mjesečno

do 300 KM mjesečno

Ne želi da odgovori preko 1200 mjesečno

Djeca koja rade na ulici

Ne želi da odgovori

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

14,2

Minimalna do nikakva odgovornost

6,1

13,3

53,8

Mala odgovornost

Djelimična odgovornost

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

Total

6,9

sig

Minimalna do nikakva odgovornost

751

1504

Sistem socijalne zaštite

Total

33,4

Total

18,5

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

11,1

22,9

Mala odgovornost

751

Djelimična odgovornost

sig

1504

Total

Spol

0,38

753

363

281

363

Spol

0,51

753

Ženski Ženski

Sistem zdravstvene zaštite

15-25 15-25

Muški

Muski

26-35 26-35

Dob

293

0,1

293

302

266

302

46-55 46-55

36-45 36-45

56-64 56-64

Obrazovanje

0,94

896

237

0,03

896

328

100

328

Obrazovanje

237

Završena osnovna škola Završena osnovna škola

Nema formalnog obrazovanja Nema formalnog obrazovanja

Završen zanat ili srednja škola Završen zanat ili srednja škola

Jeste li zaposleni na ...?

0,03

963

Jeste li zaposleni na ...?

501

Puno radno vrijeme 56

501

Puno radno vrijeme

Završena viša škola ili fakultet Završena viša škola ili fakultet

Dio radnog vremena 68

0,13

Dio radnog vremena

Bez odgovora Bez odgovora

Nije zaposlen 52

963

Nije zaposlen

178

Prihodi domaćinstva

459

425

459

237

204

237

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno od 301 do 600 KM mjesečno

do 300 KM mjesečno do 300 KM mjesečno

preko 1200 mjesečno preko 1200 mjesečno

od 601 do 1200 KM mjesečno od 601 do 1200 KM mjesečno

Ne želi da odgovori Ne želi da odgovori

63,1

Maksimalna do potpuna odgovornost

15,5

22,9

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

Total

29,8

Djelimična odgovornost

15,2

Mala odgovornost

751

16,6

1504

Minimalna do nikakva odgovornost

sig

Total

Spol

753

363

281

293

Dob

0,03

281

363

0,89

753

Dob

751

Muški

Građani Bosne i Hercegovine, komšije i sl.

Total

8,9

15,4

Djelimična odgovornost

5,6

Mala odgovornost

Velika odgovornost

6,9

1504

Minimalna do nikakva odgovornost

sig

Spol

Muški

Total

Ženski Ženski

293

302

266

302

Obrazovanje

896 0

237

0,44

896

328

100

328

Obrazovanje

237

501

0,74

963

178

459

0,26

425

0,5

459

237

204

237

Prihodi domaćinstva

425

178

Prihodi domaćinstva

963

Jeste li zaposleni na ...?

40 0,22

501

Jeste li zaposleni na ...? preko 1200 mjesečno

Roditelji i rođaci djece koja su uključena u prosjačenje i druge oblike rada na ulici

15-25 15-25

46-55 46-55

26-35 26-35

56-64 56-64

36-45 36-45

Nema formalnog obrazovanja Nema formalnog obrazovanja

Puno radno vrijeme Puno radno vrijeme

Završena osnovna škola Završena osnovna škola

Dio radnog vremena Dio radnog vremena

Završen zanat ili srednja škola Završen zanat ili srednja škola

Nije zaposlen

od 301 do 600 KM mjesečno

Završena viša škola ili fakultet Završena viša škola ili fakultet

do 300 KM mjesečno

Nije zaposlen

od 601 do 1200 KM mjesečno od 601 do 1200 KM mjesečno

Bez odgovora Bez odgovora

od 301 do 600 KM mjesečno

do 300 KM mjesečno

Ne želi da odgovori preko 1200 mjesečno

Djeca koja rade na ulici

Ne želi da odgovori

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

28,5

Total

18,9

Velika odgovornost

Maksimalna do potpuna odgovornost

12,8

26,8

Mala odgovornost

Djelimična odgovornost

753

0,11

363

281

363

Spol

751

1504

753

0,01

751

Minimalna do nikakva odgovornost

sig

Mediji

Total

27,3

Maksimalna do potpuna odgovornost

Total

27,5

19,6

Djelimična odgovornost

12,1

Mala odgovornost

Velika odgovornost

13,5

Minimalna do nikakva odgovornost

1504

Ženski

sig

Ženski

Spol

15-25 15-25

Total

Nevladine organizacije i udruženja civilnog društva

Muški

26-35 26-35

Dob

293

Dob

0,01

0,06

293

302

266

302

46-55 46-55

36-45 36-45

56-64 56-64

Obrazovanje

896

0,02

237

896

328

100

328

Obrazovanje

237

Završena osnovna škola Završena osnovna škola

Nema formalnog obrazovanja Nema formalnog obrazovanja

Završen zanat ili srednja škola Završen zanat ili srednja škola

Jeste li zaposleni na ...?

0,63

963

Jeste li zaposleni na ...?

501

Puno radno vrijeme 31

501

Puno radno vrijeme

Završena viša škola ili fakultet Završena viša škola ili fakultet

Dio radnog vremena 33

0,01

Dio radnog vremena

Bez odgovora Bez odgovora

Nije zaposlen 27

963

Nije zaposlen

178

Prihodi domaćinstva

459

0,45

425

459

237

204

237

Prihodi domaćinstva

425

od 301 do 600 KM mjesečno od 301 do 600 KM mjesečno

do 300 KM mjesečno do 300 KM mjesečno

preko 1200 mjesečno preko 1200 mjesečno

od 601 do 1200 KM mjesečno od 601 do 1200 KM mjesečno

Ne želi da odgovori Ne želi da odgovori

Diskusije u fokus grupama – glavni nalazi

● Kada je od njih zatraženo da daju procjenu trenutne situacije u BiH, učesnici u grupnim diskusijama izražavaju da su najvažniji problemi visoka stopa nezaposlenosti, loša socijalno-ekonomska situacija i siromaštvo, zatim nefunkcioniranje države i korupcija. Smatra se da su građani pasivni i inertni, da postoji veliki nedostatak povjerenja u političare i vladine institucije. ● Govoreći o problemima s kojima se suočavaju u lokalnoj zajednici, sudionici navode iskrivljene društvene odnose (nema bliskih veza ili podrške kao što je nekad bilo uobičajeno), loš gradski prevoz, nezadovoljstvo održavanjem objekata i drugih javnih prostora u naseljima. ● Kada je od njih zatraženo da daju procjenu stanja djece u bh. društvu, ispitanici su istakli neadekvatno obrazovanje kao osnovni problem, ukazujući na specifične probleme koji se odnose na obrazovanje, kao što su neusklađenost obrazovanja s tržištem rada, te generalno loš obrazovni sistem koji ne pruža praktična znanja. Pored obrazovanja, ispitanici smatraju da su djeca danas previše otuđena zbog prekomjerne upotrebe moderne tehnologije. Roditelji su također kritizirani zbog neispravnog odgoja svoje djece, objašnjavajući da je ova situacija vezana za probleme zarade s kojom se roditelji svakodnevno susreću. ● Nijedan od ispitanika nije spontano spomenuo položaj djece u smislu usklađenosti/kršenja prava djece. Samo kad su bili konkretno upitani, istakli su brojne primjere kršenja prava djece, posebno među romskom populacijom (djeca nisu upisana škole, rad na ulici, prosjačenje, neprijavljivanje novorođenih beba...). Pored romske djece, smatra se da su pod rizikom i djeca iz siromašnih porodica i djeca iz porodica s razvedenim i/ili razdvojenim roditeljima. ● Prva asocijacija učesnika na prosjačenje i rad na ulici u grupnim diskusijama je nešto drugačija u Sarajevu i Banjoj Luci. U Sarajevu, na samom početku, svi su rekli da su ta djeca bila uključena u lanac organiziranog prosjačenja i trgovine, dok se Banjoj Luci, posebno među starijima, smatra da djeca iz siromašnih porodica prose za hranu. Prve asocijacije drugog tipa su: ●S arajevo – posao, velika sretna porodica, iskorištavanje djece, samilost; ●B anja Luka – bogati i siromašni, prepušteni sami sebi, nemogućnost roditelja da interveniraju zbog vlastitih problema. ● Na pitanje o primjerima rada na ulici, ispitanici navode prosjačenje, prikupljanje sekundarnih sirovina (karton, metal), prodaja cvijeća, prodaja privjesaka i sličnih sitnica, “čuvanje vozila” na parkiralištima, i djeca na semaforima koja peru vjetrobrane (zadnji primjer je spomenut samo u Sarajevu). ● U pokušaju da objasne zašto neka djeca rade na ulici, ispitanici su istakli da su to, u većini slučajeva, djeca koja su prisiljena raditi na ulici, a da građani koji im daju novac ustvari daju podršku organiziranom prosjačenju. Učesnici u grupnim diskusijama su svjesni da se na taj način podržava ova pojava, ali i dalje daju novac jer im je žao djece. U Banjoj Luci, mlađi ispitanici smatraju da je to prisilni rad, dok je prva asocijacija kod starijih da su to djeca iz siromašnih porodica, i da su roditelji oni koji su najodgovorniji za djecu koja rade na ulici. Obje grupe su istakle da se tačno zna ko je “zadužen” za određena područja na kojima rade na ulici, “priča se” da postoje organizatori prosjačenjana ulici koji trguju kontrolom raskrsnica (cijena raskrsnice je 50,000 KM). Opća praksa je da se slučajevi djece koja rade na ulici ne prijavljuju policiji, većina ispitanika smatra da se prijavljivanjem ništa ne bi promijenilo.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

● Ispitanici svaki dan nailaze na djecu koja prosjače na ulici, a u Sarajevu posebno često nailaze na djecu koja peru vjetrobrane na automobilima. Drugi oblici rada na ulici su manje upadljivi. Učesnici u Sarajevu ističu da je ova pojava u porastu, dok su u Banjoj Luci bili podijeljeni – neki misle da je u porastu, dok drugi tvrde suprotno (na pitanje šta je izazvalo pad, nisu imali objašnjenje) ili procjenjuju da se niti povećava, niti smanjuje. Oni se slažu da se ranije prosjačilo zbog siromaštva, a da je sada prisilno prosjačenje sve više u porastu. ● Kada je zatraženo da opišu tipično dijete koje radi na ulici, ispitanici odgovaraju kako su to djeca oba spola, najčešće u dobi od pet i deset godina. Nešto starija djeca, koja peru vjetrobrane na raskrsnicama, opisana su kao “prljava, u dronjcima, bosa, često s fizičkim teškoćama (pretpostavlja se da su namjerno osakaćena)”. Prema učesnicima grupnih diskusija, djeca koja rade na ulici su u većini slučajeva Romi. Mnoga djeca dolaze iz drugih gradova i često mijenjaju lokacije. ● Djeca koja rade na ulici su, prema mišljanju iskazanom u grupim diskusijama, izložena raznim rizicima po zdravlje i život, a dugoročne posljedice njihovog rada na ulici su uništeno djetinjstvo i teške psihičke posljedice. ● Prema procjenama ispitanika, država je najodgovornija za stanje djece koja su uključena u rad na ulici. Procjenjuje se da ne postoje zakoni koji reguliraju ovu oblast i/ili da se ne provode dovoljno. Osim države, vjeruje se također da je čitavo društvo odgovorno, što znači da građani koji daju novac djeci koja rade na ulicama podržavaju ovu situaciju. ● Iako postoje mnogi problemi s kojima se društvo u BiH suočava, ispitanici smatraju da ipak ovaj problem ne treba zanemariti. Oni smatraju da se daleko veći značaj daje manje važnim problemima, kao što je problem pasa lutalica. Svi se slažu da je to problem koji zahtijeva više pažnje. ● Na pitanje da li su čuli za bilo koje posebne aktivnosti koje su poduzete kako bi se riješio ovaj problem, ispitanici su izjavili da nikada nisu čuli za takve aktivnosti. Oni pretpostavljaju da ima projekata, ali da su očigledno medijski slabo pokriveni i nisu bili dovoljno efikasni. ● Cijelo društvo bi trebalo biti uključeno u rješavanje problema rada djece na ulici. Svako treba da se uključi u rješavanje problema, od policije, centara za socijalni rad, drugih institucija, nevladinih organizacija, skloništa i prihvatnih centara za građane, iako ispitanici nisu znali na koji način bi svaki od njih trebao da doprinese rješavanju problema. Neki su naveli UNICEF kao međunarodnu organizaciju koja se bavi pitanjima prava djece, ali ne mogu reći šta bi tačno uloga UNICEF-a bila, osim da pokrene inicijativu za rješavanje problema djece koja rade na ulicama. Novčane kazne za građane koji daju novac ili sankcioniranje osoba koje su organizatori je jedan od pristupa koji su učesnici u grupnim diskusijama podržali. Aktivnosti na rješavanju ovog problema trebaju biti popraćene velikom javnom kampanjom koja bi osvijestila građane o tome da je ova pojava dio organiziranog kriminala, i kako se njome krše temeljna prava djeteta, te da oni sami podržavaju taj prisilni rad davanjem novca djeci koja prose. Opće nepovjerenje u rad organa, posebno policije, uz tešku ekonomsku situaciju, doprinosi da ispitanici smatraju da je ovaj problem teško iskorijeniti.

Djeca koja rade na ulici

Aneks II: istraživanje presjeka stanja s djecom – podaci

Anketa o djeci koja se bave prosjačenjem i drugoj djeci koja rade na ulici, i procjena njihove populacije u BiH

Izvještaj o nalazima istraživanja

Sarajevo, septembar 2013.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BiH

Koordinator ankete Željko Ler Glavni istraživač Iskra Vučina Ključni istraživački tim Jelena Ravlija Zlatko Vučina Irena Jokić Elma Skalonja Statistička analiza i procjena broja populacije Sanjin Musa Autori izvještaja Iskra Vučina Elma Skalonja Vanjski konsultant Ruth Rosenberg

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Tabela 1: Rezultati za Sarajevo Sarajevo Pitanja MODUL A A1 Spol Muški Ženski A2 Godine ≤14 >14 A3 Nacionalnost ROM BOŠNJAK HRVAT SRBIN DRUGO A4 Grad u kojem živiš? Sarajevo Mostar Banja Luka Tuzla MODUL B B1 Da li znaš? Čitati Pisati Oboje Nijedno B2 Da li si ikada išao/la u školu? Da Ne B3 Koji je glavni razlog zašto nikada nisi išao/la u školu? Potrebno je raditi/pomoći u kući Roditelji ne dopuštaju/nikada me nisu upisali Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavovi učitelja/učenika (loše ophođenje) Zbog fizičkih/mentalnih mana/bolesti Nema dokumente potrebne za upis Nepoznavanje lokalnih jezika Nedostatak školske opreme i odjeće Školski uspjeh (imao/la bi slab uspjeh u školi) Udaljenost od škole (slaba infrastruktura/nedostatak prevoza) Drugo Ne znam B4 Ukoliko bi imao/la priliku, da li bi išao/la u školu?

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 99/184 85/184 139/184 45/184 153/183 21/183 0/183 1/183 8/183 182/182 0/182 0/182 0/182 5/184 21/184 99/184 59/184 122/184 62/184 1/62 6/62

% (95% CI) 47,1 (38,1-56,3) 52,9 (43,7-61,9) 81,5 (75,0-87,4) 18,5 (12,6-25,0) 81,8 (75,0-80,8) 11,8 (5,3-17,0) -0,2 80,0-0,4) 6,2 (1,3-11,4) ---- 2,9 (0,4-4,5) 15,8 (8,2-22,1) 46,3 (35,7-55,8) 35,0 (27,8-47,5) 61,0 (48,7-70,6) 39,0 (29,4-51,3) 3,2 (--) 5,9 (0,0-22,0)

% 53,8 46,2 75,5 24,5 83,6 11,5 0,0 0,5 4,4 100,0 0,0 0,0 0,0 2,7 11,4 53,8 32,1 66,3 33,7 1,6 9,7

8/62

7,3 (0,0-25,3)

12,9

0/62 0/62 6/62 0/62 19/62 0/62

--23,6 (0,0-52,9) -18,6 (3,1-35,0) --

0,0 0,0 9,7 0,0 30,6 0,0

0/62

0,0

21/62 1/62

33,9 16,0

54/62

Ne B5 Da li si trenutno upisan/a u školu? Da Ne B6 Koji je glavni razlog zašto nisi upisan/a u školu? Potrebno je raditi/pomoći u kući Roditelji ne dopuštaju/nikada me nisu upisali Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavovi učitelja/učenika (loše ophođenje)

8/62 81/127 46/127 9/46 0/46

36,7 (0,0-90,5) 4,6 (0,0-8,2) 94,0 (86,4100,0) 6,0 (0,0-13,6) 71,8 (57,2-81,2) 28,2 (18,8-42,8) 11,5 (--) --

12/46

35, 1 (--)

26,1

6/46

0,0 (--)

13,0

87,1 12,9 63,8 36,2 19,6 0,0

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Pitanja

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 1/46 2/46 0/46 5/46 0/46

% (95% CI) 0,0 (--) 0,0 (--) -4,9 (--) --

% 2,2 4,3 0,0 10,9 0,0

Zbog fizičkih/mentalnih mana/bolesti Nema dokumente potrebne za upis Nepoznavanje lokalnih jezika Nedostatak školske opreme i odjeće Školski uspjeh (imao/la bi slab uspjeh u školi) Udaljenost od škole (slaba infrastruktura/nedostatak prevoza) Udala/oženio sam se Završio/la studije Prestar/a Drugo (specificiraj) Ne znam B7 Koji je najviši razred škole koji si završio/la? ≤4 >4 B8 Koliko dana nisi išao/la u školu tokom prošle sedmice? Išao/la sam svaki dan u školu Nisam išao/la u školu 1-2 dana Nisam išao u školu 2-4 dana

1/46

5,7 (--)

2,2

2/46 0/46 1/46 6/46 1/46 66/118 52/118 0/120 0/120 4/120

4,3 0,0 2,2 13,0 2,2 55,9 44,1 0,0 0,0 3,3

Nisam išao/la u školu nijedan dan prošle sedmice

116/120

0,0 (--) -0,0 (--) 42,9 (--) 0,0 (--) 55,0 (43,7-67,4) 45,0 (32,6-56,3) --5,7 (0,0-12,1) 94,3 (87,9100,0)

1/118 1/118 2/118 82/118

2,5 (0,0-5,3) 0,6 (0,0-1,7) 1,0 (0,0-3,2) 74,2 (56,1-84,6)

0,8 0,8 1,7 69,5

13/118

3,5 (0,0-16,0)

11,0

3/118 0/118 16/118 90/184 52/184

0,7 (0,0-0,8) -17,6 (8,6-29,4) 45,3 (34,8-56,1) 21,2 (14,1-29,6)

2,5 0,0 13,6 48,9 28,3

160/184

84,6 (78,7-90,8)

87,0

0/184 2/183 7/184 10/184 0/184 8/184 0/184 8/184 80/184 104/184 6/184 6/184 172/184 0/184 59/184 63/184

-1,6 (0,0-2,2) 1,1 (0,2-2,2) 3,4 (1,0-6,8) -5,8 (--) -5,4 (1,7-9,9) 51,8 (42,8-60,1) 48,2 (39,9-57,2) 3,1 (0,4-6,1) 2,6 (0,5-5,7) 94,3 (90,2-98,3) - 29,6 (20,9-38,0) 38,3 (29,7-47,8)

0,0 1,1 3,8 5,4 0,0 4,3 0,0 4,3 43,5 56,5 3,3 3,3 93,5 0,0 32,1 34,2

B9 Koji je najčešći razlog zbog kojeg nisi išao/la u školu svih dana u sedmici prošle sedmice? Bio/la sam bolestan/a Brinuo/la sam se o članu porodice Radio/la sam Bili su praznici Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavovi učitelja/učenika (loše ophođenje) Bio/la sam kod rodbine Drugo MODUL C C1 Vrsta posla? Prosjačenje Prodavanje (cvijeća/cigareta/novina/voća) Sakupljanje stvari za prodaju (novine, konzerve, staklo, željezo) Seks sa drugom osobom za novac Prodaja droge Pranje auta/prozora na autima Obavljanje poslova/nošenje torbi/stvari, kupovina hrane Čišćenje cipela Sviranje/pjevanje Krađa/džeparenje Drugo (specificiraj) C2 S koliko godina si počeo/la tako zarađivati? ≤7 >7 C3 Koliko dugo radiš ovaj posao? Manje od 3 mjeseca Više od 3 a manje od 6 mjeseci Šest mjeseci i više Drugo C4 Koliko često radiš? Svaki dan Skoro svaki dan

Frekvencija

Djeca koja rade na ulici

96,7

Pitanja Ponekad Jako rijetko Sezonski Drugo C5 Koliko sati dnevno radiš te poslove? 1-3 sata 3-5 sati 5 i više sati Drugo C6 Koliko često si prosjačio/la novac? Nikad Jednom Nekoliko puta Mnogo puta C7 Koji je glavni razlog zbog kojeg radiš/prosjačiš? Finansijska situacija Nezavisnost od porodice Ja jedini/a zarađujem u porodici Neuspjeh u školi Drugo C8 Da li je neko pokušao da te spriječi da radiš/prosjačiš? Da Ne C9 Ko te pokušao spriječiti? Član porodice Policija Prijatelji Drugo C10 Da li ima neko tvoj, u tvom životu, ko traži od tebe da radiš/prosiš? Da Ne C11 Koja je tvoja veza s njima? Tata Mama Očuh Maćeha Tetka Tetak Baka/nana Djed/dedo Odrasla osoba koja nije član porodice Prijatelj Brat/sestra Drugo C12 Koliko često si kažnjen/a (nekom zabranom, vikanjem, udaranjem) ukoliko nisi zaradio/la dovoljno novca? Nikad Jednom Nekoliko puta Više puta Odbija da odgovori C13 Da li ima neko na ulici ko se brine o tebi dok radiš? Da Ne

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 58/184 2/184 1/184 1/184 81/184 68/184 35/184 0/184 82/184 3/184 35/184 64/184 169/181 4/181 1/181 1/181 6/181 40/184 144/184 7/40 26/40 2/40 5/40

% (95% CI) 29,6 (21,4-39,6) 0,4 (0,0-0,9) 2,0 (0,0-4,7) 0,2 (--) 45,9 (37,6-54,2) 38,8 (30,2-47,6) 15,3 (9,9-21,5) - 49,0 (38,2-58,8) 1,7 (0,0-4,3) 17,9 (11,7-25,0) 31,4 (23,2-41,0) 96,2 (92,8-98,7) 0,7 (0,0-2,5) 0,3 (0,0-0,9) 0,0 (--) 2,8 (0,6-5,5) 17,5 (11,4-24,6) 82,5 (75,4-88,6) 19,4 (0,0-77,8) 56,0 (14,3-94,3) 6,2 (0,0-21,5) 18,4 (0,0-26,1)

% 31,5 1,1 0,5 0,5 44,0 37,0 19,0 0,0 44,6 1,6 19,0 34,8 93,4 2,2 0,6 0,6 3,3 21,7 78,3 17,5 65,0 5,0 12,5

62/184 122/184 46/62 42/62 0/62 1/62 2/62 1/62 1/62 0/62 4/62 2/62 0/62 5/62

40,1 (30,0-50,1) 59,9 (49,9-70,0) 79,9 (67,6-92,4) 84,5 (58,7-93,6) -12,8 (0,0-18,3) 0,0 (--) 0,0 (--) 0,0 (--) -0,0 (--) 0,0 (--) -6,9 (0,0-22,5)

33,7 66,3 74,2 67,7 0,0 1,6 3,2 1,6 1,6 0,0 6,5 3,2 0,0 8,2

166/182 5/182 9/182 2/182 0/182 103/184 81/184

92,5 (87,9-96,7) 2,7 (0,5-5,8) 4,3 (1,3-7,6) 0,5 (0,0-1,6) - 57,2 (46,6-66,7) 42,8 (33,3-53,4)

91,2 2,7 4,9 1,1 0,0 56,0 44,0

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

Pitanja

Populacijske proporcije unutar uzorka

% 87,1 6,9 2,0 0,0 0,0 4,0 24,9 75,1

Roditelj

34/45

Član porodice Prijatelj Drugo dijete koje radi/prosi na ulici Druga odrasla osoba koja mi nije član porodice Drugo C17 Šta radiš s novcem koji zaradiš? Sve što zaradim dam osobi koja me nadgleda Dio zarade dam osobi koja me nadgleda Sve što zaradim ostane kod mene Drugo C18 Ako to što zaradiš (ili dio toga) ostaje kod tebe, kako najčešće potrošiš svoj novac? Na hranu Na slatkiše Na robu/obuću Na igračke Drugo C19 Koliko u prosjeku zaradiš u danu? (u KM) ≤10 >10 C20 Kada bi napustio/la posao, šta bi se desilo? Teška finansijska situacija u porodici Ne bih mogao nastaviti školovanje Bio/la bi kažnjen/a Drugo MODUL D D1 Gdje živiš? Baraka/šator Stan u zgradi Privatna kuća Drugo D2 Koliko soba se koristi za spavanje? ≤2 >2 D3 Gdje najčešće spavaš? U svojoj kući Vani (na ulici/u parku) Javne ustanove (željezničke stanice) U skloništu/dnevnom centru Napuštenim kućama/gradilištima S prijateljima Drugo D4 S koliko osoba živiš?

4/45 2/45 1/45 2/45 2/45 31/182 5/182 54/182 92/182

124/142 57/142 52/142 0/142 9/139 49/161 112/161 125/161 9/161 2/161 25/161 25/184 31/184 117/184 11/184 147/180 36/180

86,0 (79,6-93,9) 45,8 (35,0-57,9) 38,8 (24,3-49,0) -7,8 (2,5-17,1) 39,0 (29,5-51,8) 61,0 (48,2-70,5) 76,0 (68,1-84,8) 8,9 (2,6-15,8) 1,1 (0,0-2,5) 14,0 (7,9-20,6) 11,2 (6,1-16,3) 16,1 (8,4-25,2) 65,9 (55,5-76,4) 6,8 (2,2-12,4) 84,3 (76,8-90,8) 15,7 (9,2-23,2) 0,1 (--) 0,0 (--) 99,1 (--) 0,0 (--) ---

87,3 40,1 36,6 0,0 6,5 30,4 69,6 77,6 5,6 1,2 15,5 13,6 16,8 63,6 6,0 80,3 19,7 93,9 1,7 3,9 0,6 0,0 0,0 0,0

Djeca koja rade na ulici

n/N 88/101 7/101 2/101 0/101 0/101 4/101 45/181 136/181

Populacijske procjene RDS

% (95% CI) 94,5 (90,9-99,0) 3,5 (0,0-5,6) 0,8 (0,0-1,9) --1,1 (0,0-5,0) 34,0 (25,3-43,4) 66,0 (56,6-74,7) 59,0 (55,0100,0) 9,8 (--) 19,1 (0,0-39,5) 2,0 (0,0-5,1) 5,1 (0,0-6,7) 5,0 (0,0-5,1) 23,9 (16,3-32,5) 1,0 (0,0-2,6) 29,9 (21,1-38,2) 45,3 (36,6-53,9)

C14 Ko je ta osoba? Roditelj Član porodice Prijatelj Drugo dijete koje radi/prosjači na ulici Druga odrasla osoba koja mi nije član porodice Drugo C15 Da li postoji neko ko te nagleda dok radiš? Da Ne C16 Ko je ta osoba?

100

Frekvencija

170/181 3/181 7/181 1/181 0/181 0/181 0/181

75,6 8,9 4,4 2,2 4,4 4,4 17,0 2,7 29,7 50,5

Pitanja ≤6 >6 D5 S kim živiš? Sam/sama S mamom S tatom S maćehom S očuhom S bratom/sestrom S mužem/ženom S tetkom/tetkom S nanom/bakom i djedom S rođacima S vlastitom djecom Drugo D6 Osim tebe, da li s tobom živi neko ko radi na ulici ili prosi? Da Ne D7 Da li neko ko živi s tobom ima posao? Pod poslom mislimo na redovan posao za koji se prima plata ili naknada. Da Ne MODUL E E1 Da li si ikada bio/la maltretiran/a ? Da Ne E2 Koja je to vrsta maltretiranja bila? Fizičko (udaranje) Psihičko (vrijeđanje) Seksualno Drugo E3 Ko te maltretirao ili vrijeđao? Mama Tata Maćeha Očuh Brat/sestra Drugi članovi porodice Učitelj/ica Policija Drugi dječaci i djevojčice koji rade na ulici Djeca koja ne rade na ulici Osoba koja me nadgleda Prolaznici Odbija da odgovori Drugo E4 Koliko često te maltretirao/la? Jednom Nekoliko puta Mnogo puta Odbija da odgovori E5 Koja je posljedica tog maltretiranja? Napuštanje porodice Depresija/psihološki problem Nepokretnost/teška tjelesna povreda

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 66/176 110/176 3/184 160/184 151/184 4/184 2/184 171/184 3/184 11/184 31/184 23/184 0/184 6/184

% (95% CI) 42,9 (33,1-53,2) 57,1 (46,8-66,9) 3,7 (0,0-4,9) 90,7 (84,4-95,4) 83,2 (76,2-90,0) 0,8 (0,0-2,4) 0,4 (0,0-1,3) 94,0 (89,6-97,6) 2,5 (0,0-3,3) 7,8 (3,2-13,1) 15,4 (8,2-23,4) 8,2 (4,2-13,2) -4,9 (1,3-9,3)

% 37,5 62,5 1,6 87,0 82,1 2,2 1,1 92,9 1,6 6,0 16,8 12,5 0,0 3,3

173/182 9/182

94,2 (89,3-98,3) 5,8 (1,7-10,7)

95,1 4,9

12/182 170/182 53/184 131/184 50/53 3/53 0/53 0/53 10/53 15/53 0/53 1/53 4/53 2/53 1/53 2/53 7/53 15/53 0/53 9/53 0/53 5/53 6/53 34/53 13/53 0/53 0/53 20/53 0/53

3,9 (0,9-8,1) 96,1 (91,9-99,1) 21,4 (15,5-27,8) 78,6 (72,2-84,5) 100,0 (--) 0,0 (--) -- 13,7 (0,0-33,9) 36,0 (8,6-62,3) -0,0 (0,0-0,0) 0,1 (--) 0,0 (--) 0,0 (0,0-0,0) 13,9 (0,0-23,2) 0,0 (0,0-0,0) 38,5 (2,9-81,5) -23,1 (0,0-49,6) -0,0 (--) 15,2 (2,8-33,7) 67,7 (41,2-87,1) 17,1 (0,0-35,3) - -30,9 (22,6-64,9) --

6,6 93,4 28,8 71,2 94,3 5,7 0,0 0,0 18,9 28,3 0,0 1,9 7,5 3,8 1,9 3,8 13,2 28,3 0,0 17,0 0,0 9,4 11,3 64,2 24,5 0,0 0,0 37,7 0,0

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

101

Pitanja Postao/la sam odgovorniji Postao/la sam oprezniji Drugo MODUL F F1 Da li imaš bilo kakav kontakt s bilo kojim članom svoje porodice? Da Ne F2 Koji su razlozi što nisi u kontaktu sa svojom porodicom? Nemam porodicu Nemam osjećaj privrženosti i pripadanja Porodicu nije briga jesam li s njima Da bih se riješio/la porodičnih obaveza Zbog diskriminacije unutar porodice Kontinuiranog kažnjavanja Loše finansijske situacije Problema između roditelja Drugo F3 Gdje živi tvoja porodica?

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 2/53 20/53 11/53

% (95% CI) 1,1 (0,0-4,8) 54,6 (19,8-66,0) 13,4 (3,7-26,0)

% 3,8 37,7 20,8

184/184 0/184

---

100,0 0,0

1,1 64,1 35,9

182/184

Ne F5 Koliko članova tvoje porodice je upisano u vrtić/školu? ≤2 >2 F6 Da li neko iz tvoje porodice ima zdravstveno osiguranje? Da, državno zdravstveno osiguranje Da, privatno zdravstveno osiguranje Ne Ne znam F7 Da li te iko od članova porodice kažnjava? Da Ne F8 Koja je najčešća vrsta kazne? Udaranje Vikanje i psovanje Uskraćivanje džeparca Zabranjivanje viđanja prijatelja Zabranjivanje viđanja porodice Tjeranje na kućne poslove Tjeranje na rad van kuće Drugo F9 Ko je osoba koja te najčešće kažnjava? Tata Mama Najstariji brat/sestra Maćeha Bratova žena

2/184 118/184 66/184

98,4 (97,5100,0) 1,6 (0,0-2,5) -- 98,7 (96,7100,0) 1,3 (0,0-3,3) 60,7 (50,2-71,1) 39,3 (28,9-49,8)

147/183 0/183 27/183 9/183 86/184 98/184 33/86 76/86 0/86 7/86 0/86 6/86 8/86 2/85 47/86 31/86 4/86 0/86 0/86

78,5 (69,5-86,6) -18,4 (10,4-26,8) 3,1 (0,6-7,4) 48,7 (39,1-58,0) 51,3 (42,0-60,9) 34,7 (20,8-52,0) 92,8 (81,8-98,5) -10,2 (0,0-18,5) -1,3 (0,0-1,9) 9,8 (1,8-23,3) 1,6 (0,0-4,4) 57,3 (38,2-74,1) 37,1 (18,9-57,0) 0,0 (0,0-0,0) ---

80,3 0,0 14,8 4,9 46,7 53,3 38,4 88,4 0,0 8,1 0,0 7,0 9,3 2,4 54,7 36,0 4,7 0,0 0,0

U većem gradu U manjem gradu Na selu Drugo F4 Da li tvoja porodica živi u istom gradu u kojem i ti živiš?

102

Frekvencija

Djeca koja rade na ulici

183/184 1/184 0/184 0/184

99,5 0,5 0,0 0,0 98,9

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

% 0,0 4,7 12,8

33/183 142/183 8/183 0/183

% (95% CI) -5,6 (0,5-15,9) 6,9 (0,0-19,1) 93,1 (80,9100,0) 19,0 (12,1-25,7) 76,3 (68,3-84,0) 4,7 (0,9-10,5) -

18,0 77,6 4,4 0,0

25/31

4,1 (--)

80,6

4/31

95,9 (--)

12,9

2/31

0,0 (--)

6,5

0/31

0,0

0/31 178/183 5/183 0/3 1/3 0/3 2/3 0/3 0/3 3/3 0/3 0/3 1/2 1/2 3/3 0/3 0/3 0/3 0/3 0/3

- 98,7 (97,3-99,8) 1,3 (0,2-2,7) ----- ---- -- ------

0,0 97,3 2,7 0,0 33,3 0,0 66,7 0,0 0,0 100,0 0,0 0,0 50,0 50,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

132/184 52/184

69,3 (60,8-77,3) 30,7 (22,7-39,2)

71,7 28,3

84/184 42/184 52/184 6/184

49,5 (40,1-59,2) 25,0 (18,2-32,1) 22,6 (15,4-30,3) 2,8 (0,5-6,0)

45,7 22,8 28,3 3,3

Frekvencija

Pitanja Više od jedne osobe Drugo F10 Da li je bilo razloga za kaznu? Da

n/N 0/86 4/86 11/86

75/86

F11 Da li osjećaš da si zapostavljen/a u svojoj porodici? Da Ne Ne znam Drugo F12 Na koji način misliš da si zapostavljen/a? Lošijim ponašanjem nego prema drugim članovima porodice Tjeranjem da prosjačim/radim na ulici Tjeranjem da radim više kućanskih poslova nego drugi članovi porodice Davajući mi manje džeparca nego drugim članovima porodice Drugo MODUL G G1 Da li si tokom cijele godine u...? Da Ne G2 Koliko često putuješ? Svaki dan Nekoliko puta sedmično Nekoliko puta mjesečno Nekoliko puta godišnje Drugo G3 U kojem godišnjem periodu putuješ? Jesen/zima Proljeće/ljeto Tokom cijele godine Drugo G4 Gdje putuješ? U drugi grad U drugu zemlju G5 S kim putuješ? S roditeljem S bratom/sestrom S drugim članom porodice S drugom djecom koja rade na ulici S odraslom osobom koja nije član moje porodice Drugo MODUL H H1 Da li si zadovoljan/na količinom hrane koju si pojeo/la juče? Zadovoljan/na Nije bilo dovoljno Juče nisam jeo/la H2 Koliko često se desilo da ništa nisi pojeo/la cijeli dan i noć? Nikad Jednom Nekoliko puta Mnogo puta

87,2

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

103

Pitanja

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

% 9,8 19,6

H3 Koliko često se kupaš? Svaki dan Skoro svaki dan

n/N 18/184 36/184

Ponekad

110/184

Jako rijetko H4 Da li si ikada bio/la tako bolestan/na da ti je bila potrebna pomoć doktora? Da Ne H5 Da li si tada koristio/la usluge (bio kod) doktora? Da Ne H6 Da li imaš neki fizički hendikep/manu? Da Ne H7 Koja je to vrsta hendikepa/mane? Gluhoća Nijemost Sljepilo Nepokretnost Mentalna retardacija Više različitih mana/problema H8 Šta je uzrok tvoga hendikepa/mane? Nasljedni faktor Od rođenja imam taj problem Automobilska nesreća Nesreća na radu Posljedica ozljeđivanja/samoozljeđivanja Drugo Ne znam MODUL I I1 Da li si ikada imao/la seksualni odnos? Da

20/184

% (95% CI) 7,3 (3,7-11,5) 20,6 (13,7-28,3) 59,8 (50,968,59 12,3 (6,3-19,2)

150/184 34/184 141/147 6/147 6/178 172/178 0/6 0/6 2/6 0/6 2/6 2/6 0/6 4/6 1/6 0/6 0/6 0/6 1/6 10/84

79,9 (72,5-86,7) 20,1 (13,3-27,5) 95,5 (90,0-99,6) 4,5 (0,4-10,0) 2,7 (0,5-5,6) 97,3 (94,4-99,5) ------ ------- 8,7 (0,0-19,1) 91,3 (80,9100,0)

81,5 18,5 95,9 4,1 3,4 96,6 0,0 0,0 33,3 0,0 33,3 33,3 0,0 66,7 33,3 0,0 0,0 0,0 33,3 11,9

Ne I2 Da li je neko imao sa tobom seksualni odnos, a da to nisi htio/htjela? Da Ne I3 Koliko se puta to desilo? ≤3 >3 I4 Da li te neko prisiljavao na spolne odnose za novac? Da Ne I5 Koliko si imao/la godina kada si imao/la prvi seksualni odnos? ≤16 >16 I6 Da li si ikad čuo/la za kondom/prezervativ/gumicu? Da Ne I7 Da li koristiš kondome? Da Ne I8 Zašto koristiš kondome?

104

Frekvencija

Djeca koja rade na ulici

74/84

59,8 10,9

88,1

3/10 7/10 2/3 1/3 0/10 10/10

40,0 (--) 60,0 (--) -- ---

30,0 70,0 66,7 33,3 0,0 100,0

9/9 0/0 56/179 123/179 6/10 4/10

-- 23,0 (15,4-30,4) 77,0 (69,6-84,6) 100,0 (--) 0,0 (--)

100,0 0,0 31,3 68,7 60,0 40,0

Pitanja Da izbjegnem trudnoću Da ne dobijem HIV Da ne dobijem spolnu bolest Jer to traži moj partner Tako mi je rečeno Moram Drugo I9 Kako nabavljaš kondome? U državnoj instituciji U nevladinoj organizaciji Kupovinom Od prijatelja Od partnera Drugo (specificiraj I10 Da li si ikada čuo/la za HIV/AIDS (SIDU)? Da Ne I11 Da li ima HIV/AIDS-a u BiH? Da Ne I12 Da li misliš da možeš dobiti HIV? Da Ne I 13 Da li znaš gdje se možeš testirati na HIV? Da Ne MODUL J J1 Da li si ikada boravio/la u nekoj ustanovi koja se brine o djeci/bavi djecom? Da Ne J2 Koja je to vrsta ustanove? Savjetovalište Sklonište Dnevni centar Centar za socijalni rad

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 1/7 0/7 6/7 0/7 0/7 0/7 0/7 0/7 0/7 6/7 0/7 0/7 1/7 61/182 121/182 53/63 10/63 17/62 45/62 20/62 42/62

% (95% CI) 0,0 (--) -100,0 (--) ---- --100,0 (--) --0,0 (--) 25,2 (17,5-33,6) 74,8 (66,4-82,5) 87,4 (69,7-99,0) 12,6 (1,0-30,3) 29,0 (13,6-57,2) 71,0 (42,8-86,4) 33,0 (10,9-40,6) 67,0 (59,4-89,1)

% 14,3 0,0 85,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 85,7 0,0 0,0 14,3 33,5 66,5 84,1 15,9 27,4 72,6 32,3 67,7

14/183 169/183 0/14 0/14 3/14 1/14

7,7 92,3 0,0 0,0 21,4 7,1

Kazneno-popravni dom

10/14

Dom za nezbrinutu djecu Drugo J3 Koliko mjeseci si ostao/la u ustanovi koja se brine o djeci? ≤2 >2 J4 Ko ti je pomogao da dobiješ brigu/skrb u toj ustanovi? Sam/a sebi Najuža porodica Dalja rodbina Hodža/svećenik Policija Drugo J5 Kakvo je tvoje iskustvo bilo u toj ustanovi? Dobro, ali ne želim više ići tamo Dobro i podržavam da i druga djeca idu tamo Dobro i želim se tamo vratiti

0/14 0/14

4,0 (1,5-7,6) 96,0 (92,4-98,5) --15,5 (0,0-42,9) 18,6 (0,0-29,4) 65,9 (50,0100,0) ---

8/10 2/10 2/14 2/14 0/14 0/14 4/14 6/14 9/14 0/14 2/14

-- 10,8 (--) 33,8 (--) --31,6 (--) 23,9 (--) 25,2 (12,9-75,0) -11,7 (--)

80,0 20,0 14,3 14,3 0,0 0,0 28,6 42,9 64,3 0,0 14,3

71,4 0,0 0,0

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

105

Pitanja Loše su se ponašali prema meni (udarali su me, vikali i psovali) Drugo J6 Jesi li koristio/la usluge Dnevnog centra u zadnjih godinu dana? Da Ne MODUL K K1 Da li ćeš nastaviti školovanje? Da, nakon nekog vremena Da, i prestat ću raditi Da, ali ću nastaviti raditi Ne K2 Koji su tvoji planovi za budućnost? Prekinuti s radom i nastaviti školu Promijeniti vrstu posla Unaprijediti svoj posao Poboljšati svoj životni standard Oženiti/udati se Osnovati porodicu Drugo K3 Kojim bi se poslom želio/la baviti u životu? Biti doktor Biti inženjer Biti pilot Biti profesor Biti majstor Drugo (specificiraj) K4 Da li si zadovoljan/na svojim trenutnim životom? Da, u potpunosti Donekle Ne K5 Koji je razlog tvog nezadovoljstva životom? Finansijska situacija Porodični problem Sigurnosni problem Drugo K6 Po tvom mišljenju, kako te ljudi vide/tretiraju? S poštovanjem Izruguju mi se Iskorištavaju me Ignoriraju me Drugo

106

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N

% (95% CI)

2/14

11,3 (0,0-57,1)

14,3

1/14

51,8 (0,0-87,0)

7,1

96/182 86/182 40/184 30/184 70/184 44/184 69/183 51/183 5/183 27/183 8/183 4/183 19/183 23/184 0/184 4/184 0/184 6/184 151/184 63/184 94/184 27/184 24/31 5/31 0/31 2/31 112/182 67/182 0/182 3/182 0/182

49,5 (40,0-59,2) 50,5 (40,8-60,0) 28,7 (19,9-38,3) 15,2 (8,5-22,6) 34,2 (25,8-42,6) 21,9 (15,4-29,2) 41,7 (32,8-50,1) 28,1 (19,6-36,1) 1,7 (0,2-3,2) 14,3 (7,7-21,0) 3,6 (1,4-7,8) 1,4 (0,0-3,4) 9,3 (4,2-16,6) 16,6 (9,8-24,1) -3,4 (0,4-7,3) -1,3 (0,2-2,6) 78,7 (71,1-86,1) 27,5 (20,3-35,2) 59,4 (50,4-67,8) 13,2 (7,6-19,4) 100,0 (--) 0,0 (--) -0,0 (--) 55,4 (46,6-64,0) 43,1 (34,6-51,7) -1,5 (0,0-3,6) --

52,7 47,3 21,7 16,3 38,0 23,9 37,7 27,9 27,0 14,8 4,4 2,2 10,4 12,5 0,0 2,2 0,0 3,3 82,1 34,2 51,1 14,7 77,4 16,1 0,0 6,5 61,5 36,8 0,0 1,6 0,0

Tabela 2: Rezultati za Tuzlu Tuzla Pitanja MODUL A A1 Spol Muški Ženski A2 Godine ≤14 >14 A3 Nacionalnost ROM BOŠNJAK HRVAT SRBIN DRUGO A4 Grad u kojem živiš? Sarajevo Mostar Banja Luka Tuzla MODUL B B1 Da li znaš? Čitati Pisati Oboje Nijedno B2 Da li si ikada išao/la u školu? Da Ne B3 Koji je glavni razlog zašto nikada nisi išao/la u školu? Potrebno je raditi/pomoći u kući Roditelji ne dopuštaju/nikada me nisu upisali Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavovi učitelja/učenika (loše ophođenje) Zbog fizičkih/mentalnih mana/bolesti Nema dokumente potrebne za upis Nepoznavanje lokalnih jezika Nedostatak školske opreme i odjeće Školski uspjeh (imao/la bi slab uspjeh u školi) Udaljenost od škole (slaba infrastruktura/nedostatak prevoza) Drugo Ne znam B4 Ukoliko bi imao/la priliku, da li bi išao/la u školu? Da Ne B5 Da li si trenutno upisan/a u školu? Da Ne B6 Koji je glavni razlog zašto nisi upisan/a u školu? Potrebno je raditi/pomoći u kući Roditelji ne dopuštaju/nikada me nisu upisali Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavovi učitelja/učenika (lose ophođenje)

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 44/90 46/90 71/90 19/90 81/90 6/90 1/90 1/90 1/90 0/90 0/90 0/90 90/90 0/89 12/89 67/89 10/89 80/88 8/88 0/7 2/7

% (95% CI) 55,2 (43,5-66,1) 44,8 (33,9-56,5) 80,1 (68,4-89,5) 19,9 (10,5-31,6) 89,3 (81,5-97,4) 4,1 (0,0-10,3) 1,2 (0,0-3,7) 1,2 (0,0-3,4) 4,1 (0,0-10,4) 0,0 (--) 0,0 (--) 0,0 (--) 100,0 (--) 0,0 18,3 (6,4-37,5) 66,6 (49,4-80,8) 15,1 (5,8-23,7) 90,7 (82,5-97,1) 9,3 (2,9-17,5) ---

% 48,9 51,1 78,9 21,1 90,0 6,7 1,1 1,1 1,1 0,0 0,0 0,0 100,0 0,0 13,5 75,3 11,2 90,9 9,1 0,0 28,6

1/7

14,3

0/7 1/7 1/7 0/7 0/7 0/7

-------

0,0 14,3 14,3 0,0 0,0 0,0

0/7

0,0

1/7 1/7 8/8 0 65/82 17/82 5/16 5/16

-- - 80,2 (67,2-91,5) 19,8 (8,5-32,8) 6,3 (--) 16,7 (--)

14,3 14,3 100,0 0,0 79,3 20,7 31,3 31,3

0/16

0,0

0/16

0,0

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

107

Pitanja Zbog fizičkih/mentalnih mana/bolesti Nema dokumente potrebne za upis Nepoznavanje lokalnih jezika Nedostatak školske opreme i odjeće Školski uspjeh (imao/la bi slab uspjeh u školi) Udaljenost od škole (slaba infrastruktura/nedostatak prevoza) Udala/oženio sam se Završio/la studije Prestar/a Drugo(specificiraj) Ne znam B7 Koji je najviši razred škole koji si završio/la? ≤4 >4 B8 Koliko dana nisi išao/la u školu tokom prošle sedmice? Išao/la sam svaki dan u školu Nisam išao/la u školu 1-2 dana Nisam išao u školu 2-4 dana Nisam išao/la u školu nijedan dan prošle sedmice B9 Koji je najčešći razlog zbog kojeg nisi išao/la u školu svih dana u sedmici prošle sedmice? Bio/la sam bolestan/a Brinuo/la sam se o članu porodice Radio/la sam Bili su praznici Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići u školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavovi učitelja/učenika (loše ophođenje) Bio/la sam kod rodbine Drugo MODUL C C1 Vrsta posla Prosjačenje Prodavanje (cvijeća/ cigareta/novina/voća) Sakupljanje stvari za prodaju (novine, konzerve, staklo, željezo) Seks sa drugom osobom za novac Prodaja droge Pranje auta/prozora na autima Obavljanje poslova/nosenje torbi/stvari, kupovina hrane Čišćenje cipela Sviranje/pjevanje Krađa/džeparenje Drugo(specificiraj) C2 S koliko godina si počeo/la tako zarađivati? ≤7

108

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 0/16 1/16 0/16 1/16 0/16

% (95% CI) -4,5 (--) -20,1 (--) --

% 0,0 6,3 6,3 0,0 0,0

0/16

0,0

1/16 0/16 1/16 1/16 1/16 32/80 48/80 0/90 0/90 0/90 72/90

33,5 (--) -8,9 (--) 6,7 (--) 3,3 (--) 39,7 (26,7-51,9) 60,3 (48,1-73,3) -----

6,3 0,0 6,3 6,3 6,3 40,0 60,0 0,0 0,0 0,0 80,0

0/72 0/72 0/72 67/72

-----

0,0 0,0 0,0 93,1

0/72

0,0

0/72 0/72 5/72 64/90 11/90

--- 72,5 (60,0-83,7) 11,4 (5,0-20,0)

0,0 0,0 6,9 71,1 12,2

53/90

52,3 (43,3-68,1)

58,9

4/90 0/90 4/90 5/90 0/90 3/90 0/90 0/90 47/90

4,3 (0,7-9,3) -1,8 (0,0-4,2) 5,0 (0,0-11,1) -1,0 (0,0-2,8) -- 48,7 (36,1-61,9) 51,3 (38,163,99 2,3 (0,0-8,7) 31,3 (18,9-46,6) 66,4 (51,3-78,8) 31,4 (20,5-44,3) 29,4 (14,9-45,7)

4,4 0,0 4,4 5,6 0,0 3,3 0,0 0,0 52,2

43/90

C3 Koliko dugo radiš ovaj posao? Manje od 3 mjeseca Više od 3 a manje od 6 mjeseci Šest mjeseci i više Drugo C4 Koliko često radiš? Svaki dan Skoro svaki dan

1/89 28/89 60/89 35/90 24/90

Djeca koja rade na ulici

47,8 1,1 31,5 67,4 38,9 26,7

Frekvencija

Pitanja

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

% 27,8 4,4 2,2 0,0 36,7 27,8 35,6 0,0 18,0 2,2 27,0 52,8

0,0 0,0 0,0 2,5 39,0 61,0 15,2 57,6 0,0 27,3

Ponekad Jako rijetko Sezonski Drugo C5 Koliko sati dnevno radiš te poslove? 1-3 sata 3-5 sati 5 i više sati Drugo C6 Koliko često si prosio/la novac? Nikad Jednom Nekoliko puta Mnogo puta C7 Koji je glavni razlog zbog kojeg radiš/prosjačiš?

n/N 25/90 4/90 2/90 0/90 33/90 25/90 32/90 0/90 16/89 2/89 24/89 47/89

Finansijska situacija

79/81

Nezavisnost od porodice Ja jedini/a zarađujem u porodici Neuspjeh u školi Drugo C8 Da li je neko pokušao da te spriječi da radiš/prosjačiš? Da Ne C9 Ko te pokušao spriječiti? Član porodice Policija Prijatelji Drugo C10 Da li ima neko tvoj, u tvom životu, ko traži od tebe da radiš prosjačiš? Da Ne C11 Koja je tvoja veza sa njima? Tata Mama Očuh Maćeha Tetka Tetak Baka/nana Djed/dedo Odrasla osoba koja nije član porodice Prijatelj Brat/sestra Drugo C12 Koliko često si kažnjen/a (nekom zabranom, vikanjem, udaranjem) ukoliko nisi zaradio/la dovoljno novca? Nikad Jednom Nekoliko puta Više puta Odbija da odgovori C13 Da li ima neko na ulici ko se brine o tebi dok radiš? Da Ne

0/81 0/81 0/81 2/81 32/82 50/82 5/33 19/33 0/33 9/33

% (95% CI) 32,2 (20,1-44,0) 6,3 (0,7-13,4) 0,7 (0,0-2,1) - 38,0 (25,6-51,4) 28,0 (18,0-40,2) 34,0 (22,1-44,3) - 19,4 (10,3-28,9) 3,1 (0,0-6,4) 30,8 (19,1-42,9) 46,6 (33,0-63,4) 96,4 (94,9100,0) ---3,6 (0,0-5,1) 33,3 (18,6-47,4) 66,7 (52,6-81,4) 22,3 (0,0-44,9) 55,6 (26,3-85,5) -22,1 (6,1-42,6)

8/76 68/76 6/8 2/8 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8

9,9 (3,1-17,9) 90,1 (82,1-96,9) 57,4 (- -) 0,0 (- - ) -----------

10,5 89,5 75,0 25,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

49/58 2/58 5/58 2/58 0/58 75/88 13/88

85,1 (78,3-94,5) 4,3 (0,0-8,7) 8,3 (1,2-15,7) 2,4 (0,0-5,8) - 83,9 (72,5-93,5) 16,1 (6,5-27,5)

84,5 3,4 8,6 3,4 0,0 85,2 14,8

97,5

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

109

Pitanja C14 Ko je ta osoba? Roditelj Član porodice Prijatelj Drugo dijete koje radi/prosi na ulici Druga odrasla osoba koja mi nije član porodice Drugo C15 Da li postoji neko ko te nagleda dok radiš? Da Ne C16 Ko je ta osoba? Roditelj Član porodice Prijatelj Drugo dijete koje radi/prosi na ulici Druga odrasla osoba koja mi nije član porodice Drugo C17 Šta radiš s novcem koji zaradiš? Sve što zaradim dam osobi koja me nadgleda Dio zarade dam osobi koja me nadgleda Sve što zaradim ostane kod mene Drugo C18 Ako to što zaradiš (ili dio toga) ostaje kod tebe, kako najčešće potrošiš svoj novac? Na hranu Na slatkiše Na robu/obuću Na igračke Drugo C19 Koliko u prosjeku zaradiš u danu? (u KM) ≤10 >10 C20 Kada bi napustio/la posao, šta bi se desilo? Teška finansijska situacija u porodici Ne bih mogao nastaviti školovanje Bio/la bi kažnjen/a Drugo MODUL D D1 Gdje živiš? Baraka/šator Stan u zgradi Privatna kuća Drugo D2 Koliko soba se koristi za spavanje? ≤2 >2 D3 Gdje najčešće spavaš?

110

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 1/1 0/1 0/1 0/1 0/1 0/1 73/88 15/88 62/83 7/83 3/83 1/83 0/83 0/83 23/86 37/86 19/86 7/86

% (95% CI) ------ 83,1 (69,7-92,0) 16,9 (8,0-30,3) 73,1 (57,5-94,2) 21,8 (2,4-40,4) 3,4 (0,0-4,3) 1,8 (0,0-4,6) -- 26,5 (18,9-42,2) 43,7 (27,3-52,4) 22,7 (14,0-35,3) 7,1 (0,6-15,9)

% 100,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 83,0 17,0 84,9 9,6 4,1 1,4 0,0 0,0 26,7 43,0 22,1 8,1

38/69 55/69 12/69 3/69 4/69 35/89 54/89 77/89 1/89 0/89 11/89 10/90 2/90 78/90 0/90 68/88 20/88

44,7 (33,4-58,0) 87,9 (77,8-95,1) 11,1 (4,0-20,0) 3,1 (0,0-7,4) 10,0 (0,8-11,5) 46,3 (34,3-58,2) 53,7 (41,8-65,7) 85,8 (--) 0,9 (--) -13,4 (--) 15,9 (4,9-26,0) 2,5 (0,0-4,5) 81,7 (72,5-93,3) - 70,7 (58,9-82,1) 29,3 (17,9-41,1) 90,1 (89,7100,0) ---8,2 (0,0-9,4) 1,6 (0,0-2,0) -

55,1 79,7 17,4 4,3 5,8 39,3 60,7 86,5 1,1 0,0 12,4 11,1 2,2 86,7 0,0 77,3 22,7

U svojoj kući

87/89

Vani (na ulici/u parku) Javne ustanove (željezničke stanice) U skloništu/dnevnom centru Napuštenim kućama/gradilištima S prijateljima Drugo D4 S koliko osoba živiš?

0/89 0/89 0/89 1/89 1/89 0/89

Djeca koja rade na ulici

97,8 0,0 0,0 0,0 1,1 1,1 0,0

Pitanja ≤6 >6 D5 Sa kim živiš? Sam/sama S mamom S tatom S maćehom S očuhom S bratom/sestrom S mužem/ženom S tetkom/tetkom S nanom/bakom i dedom S rođacima S vlastitom djecom Drugo D6 Osim tebe, da li s tobom živi neko ko radi na ulici ili prosjači? Da Ne D7 Da li neko ko živi s tobom ima posao? Pod poslom mislim na rutinski posao za koji se prima plata ili naknada. Da Ne MODUL E E1 Da li si ikada bio/la maltretiran/a ? Da Ne E2 Koja je to vrsta maltretiranja bila? Fizičko (udaranje) Psihičko (vrijeđanje) Seksualno Drugo E3 Ko te maltretirao ili vrijeđao? Mama Tata Maćeha Očuh Brat/sestra Drugi članovi porodice Učitelj/ica Policija Drugi dječaci i djevojčice koji rade na ulici Djeca koja ne rade na ulici Osoba koja me nadgleda Prolaznici Odbija da odgovori Drugo E4 Koliko često te maltretirao/la? Jednom Nekoliko puta Mnogo puta Odbija da odgovori E5 Koja je posljedica tog maltretiranja? Napuštanje porodice Depresija/psihološki problem Nepokretnost/teška tjelesna povreda

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 57/85 28/85 1/88 74/88 64/88 2/88 9/88 72/88 5/88 5/88 16/88 12/88 5/88 8/88

% (95% CI) 71,4 (59,3-81,7) 28,6 (18,3-40,7) 3,7 (0,0-6,1) 86,8 (77,2-96,1) 72,3 (61,9-82,8) 0,5 (0,0-1,6) 8,9 (3,1-17,0) 86,0 (71,1-96,6) 6,6 (0,9-14,9) 2,8 (0,0-7,8) 18,2 (8,8-27,6) 11,7 (4,5-21,5) 5,5 (1,1-11,3) 8,6 (3,5-15,0)

% 67,1 32,9 1,1 84,1 72,7 2,3 10,2 81,8 5,7 5,7 18,2 13,6 5,7 9,1

80/90 10/90

90,1 (81,2-98,1) 9,9 (1,9-18,8)

88,9 11,1

9/90 81/90 20/90 70/90 16/20 4/20 0/20 0/20 5/20 9/20 1/20 0/20 2/20 1/20 0/20 0/20 3/20 0/20 0/20 2/20 0/20 3/20 2/20 10/20 8/20 0/20 6/20 2/20 1/20

7,3 (1,5-14,9) 92,7 (85,1-98,5) 19,1 (7,3-31,4) 80,9 (68,6-92,7) 65,9 (63,4-96,8) 34,1 (3,2-36,6) -- 45,1 (9,8-85,2) 27,1 (0,0-60,2) --0,0 0,0 --12,2 (0,0-45,9) --9,4 (0,0-17,8) -27,9 16,1 (0,0-33,9) 47,3 (33,4-76,7) 36,6 (6,0-64,9) - 10,3 (--) 5,3 (--) 6,0 (--)

10,0 90,0 22,2 77,8 80,0 20,0 0,0 0,0 25,0 45,0 5,0 0,0 10,0 5,0 0,0 0,0 15,0 0,0 0,0 10,0 0,0 15,0 10,0 50,0 40,0 0,0 30,0 10,0 5,0

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

111

Pitanja Postao/la sam odgovorniji Postao/la sam oprezniji Drugo MODUL F F1 Da li imaš bilo kakav kontakt sa bilo kojim članom svoje porodice? Da Ne F2 Koji su razlozi što nisi u kontaktu sa svojom porodicom? Nemam porodicu Nemam osjećaj privrženosti i pripadanja Porodicu nije briga jesam li s njima Da bih se riješio/la porodičnih obaveza Zbog diskriminacije unutar porodice Kontinuiranog kažnjavanja Loše finansijske situacije Problema između roditelja Drugo F3 Gdje živi tvoja porodica? U većem gradu U manjem gradu Na selu Drugo F4 Da li tvoja porodica živi u istom gradu u kojem i ti živiš? Da Ne F5 Koliko članova tvoje porodice je upisano u vrtić/školu? ≤2 >2 F6 Da li neko iz tvoje porodice ima zdravstveno osiguranje? Da, državno zdravstveno osiguranje Da, privatno zdravstveno osiguranje Ne Ne znam F7 Da li te iko od članova porodice kažnjava? Da Ne F8 Koja je najčešća vrsta kazne? Udaranje Vikanje i psovanje Ne davanje džeparca Zabranjivanje viđanja prijatelja Zabranjivanje viđanja porodice Tjeranje na kućne poslove Tjeranjem na rad van kuće Drugo F9 Ko je osoba koja te najčešće kažnjava? Tata Mama Najstariji brat/sestra Maćeha Bratova žena Više od jedne osobe

112

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 2/20 3/20 6/20

% (95% CI) 20,9 (--) 9,0 (--) 48,5 (--)

% 10,0 15,0 30,0

83/88 5/88

86,9 (85,1-98,8) 13,1 (1,2-14,9)

94,3 5,7

1/3 0/3 0/3 0/3 0/3 0/3 0/3 0/3 2/3 24/85 9/85 50/85 2/85 62/85 23/85 66/86 20/86

--------- 27,0 (13,1-41,9) 9,5 (3,6-15,8) 59,7 (44,0-74,8) 3,7 (0,0-12,9) 69,9 (54,5-83,0) 30,1 (17,0-45,5) 73,4 (59,8-88,0) 26,6 (12,0-40,2)

33,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 66,7 28,2 10,6 58,8 2,4 72,9 27,1 76,7 23,3

73/87 0/87 12/87 2/87 15/88 73/88 7/15 10/15 1/15 2/15 0/15 3/15 0/15 1/15 5/14 6/14 1/14 1/14 0/14 0/14

82,6 (70,5-93,2) -13,5 (4,9-24,2) 3,9 (0,0-10,9) 15,1 (6,1-26,6) 84,9 (73,4-93,9) 57,6 (--) 56,1 (--) 0,0 (--) 0,0 (--) -0,0 (--) -0,0 (--) 23,1 (--) 12,9 (--) 42,6 (--) 12,4 (--) ---

83,9 0,0 13,8 2,3 17,0 83,0 46,7 66,7 6,7 13,3 0,0 20,0 0,0 6,7 35,7 42,9 7,1 7,1 0,0 0,0

Pitanja Drugo F10 Da li je bilo razloga za kaznu ? Da Ne F11 Da li osjećaš da si zapostavljen/a u svojoj porodici? Da Ne Ne znam Drugo F12 Na koji način misliš da si zapostavljen/a? Lošijim ponašanjem nego prema drugim članovima porodice Tjeranjem da prosjačim/radim na ulici Tjeranjem da radim više po kući nego drugi članovi porodice Davajući mi manje džeparca nego drugim članovima porodice Drugo MODUL G G1 Da li si tokom cijele godine u...? Da Ne G2 Koliko često putuješ? Svaki dan Nekoliko puta sedmično Nekoliko puta mjesečno Nekoliko puta godišnje Drugo G3 U kojem godišnjem periodu putuješ? Jesen/zima Proljeće/ljeto Tokom cijele godine Drugo G4 Gdje putuješ? U drugi grad U drugu zemlju G5 Sa kim putuješ? Sa roditeljem Sa bratom/sestrom Sa drugim članom porodice Sa drugom djecom koja rade na ulici Sa odraslom osobom koja nije član moje porodice Drugo MODUL H H1 Da li si zadovolja/na količinom hrane koju si pojeo/la juče? Zadovoljan/na Nije bilo dovoljno Juče nisam jeo/la H2 Koliko često se desilo da ništa nisi pojeo/la cijeli dan i noć? Nikad Jednom Nekoliko puta Mnogo puta H3 Koliko često se kupaš?

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 1/14 11/15 4/15 12/89 70/89 6/89 1/89

% (95% CI) 8,9 (--) 98,7 (--) 1,3 (--) 10,2 (1,8-20,6) 84,5 (74,4-93,3) 4,3 (1,3-8,1) 1,1 (0,0-3,5)

% 7,1 73,3 26,7 13,5 78,7 6,7 1,1

4/11

0,0 (--)

36,4

1/11

0,0 (--)

9,1

2/11

0,0 (--)

18,2

0/11

0,0

4/11 70/90 20/90 0/20 2/20 6/20 10/20 2/20 2/20 14/20 4/20 0/20 14/20 6/20 17/20 0/20 2/20 0/20 0/20 1/20

100,0 (--) 76,0 (64,5-86,5) 24,0 (13,5-35,5) -0,0 (--) 55,4 (--) 44,6 (--) 0,0 (--) 19,1 (--) 80,9 (--) 0,0 (--) - 100,0 (--) 0,0 (--) 100,0 (--) -0,0 (--) --0,0 (--)

36,4 77,8 22,2 0,0 10,0 30,0 50,0 10,0 10,0 70,0 20,0 0,0 70,0 30,0 85,0 0,0 10,0 0,0 0,0 5,0

81/90 9/90 0/90

89,2 (81,3-96,0) 10,8 (4,0-18,7) --

90,0 10,0 0,0

51/90 14/90 19/90 6/90

53,3 (41,7-65,7) 17,8 (8,7-27,4) 21,0 (11,1-31,6) 7,9 (1,4-17,3)

56,7 15,6 21,1 6,7

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

113

Pitanja

114

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 25/90 28/90 33/90 4/90

% (95% CI) 24,5 (15,1-34,4) 27,9 (18,1-39,3) 41,3 (29,4-53,4) 6,3 (0,5-13,8)

% 27,8 31,1 36,7 4,4

Svaki dan Skoro svaki dan Ponekad Jako rijetko H4 Da li si ikada bio/la tako bolestan/na da ti je bila potrebna pomoć doktora? Da Ne H5 Da li si tada koristio/la usluge (bio kod) doktora? Da Ne H6 Da li imaš neki fizički hendikep/manu? Da

79/90 11/90 74/78 4/78 5/85

87,8 12,2 94,9 5,1 5,9

80/85

H7 Koja je to vrsta hendikepa/mane? Gluhoća Njemost Sljepilo Nepokretnost Mentalna retardacija Više različitih mana/problema H8 Šta je uzrok tvoga hendikepa/mane? Naslijedni faktor Od rođenja imam taj problem Automobilska nesreća Nesreća na radu Posljedica ozljeđivanja/samoozljeđivanja Drugo Ne znam MODUL I I1 Da li si ikada imao/la seksualni odnos? Da Ne I2 Da li je neko imao sa tobom seksualni odnos, a da to nisi htio/htjela? Da Ne I3 Koliko se puta to desilo? ≤3 >3 I4 Da li te neko prisiljavao na spolne odnose sa drugima za novac? Da Ne I5 Koliko si imao/la godina kada si imao/la prvi seksualni odnos? ≤16 >16 I6 Da li si ikad čuo/la za kondom/prezervativ/gumicu? Da Ne I7 Da li koristis kondome? Da Ne I8 Zašto koristiš kondome? Da bi se izbjegla trudnoća

0/4 0/4 3/4 0/4 1/4 0/4 0/4 3/4 0/4 0/4 0/4 1/4 0/4 9/44 35/44

86,2 (78,1-93,5) 13,8 (6,5-21,9) 95,0 (89,3-99,2) 5,0 (0,8-10,7) 3,4 (0,0-6,8) 96,6 (93,2100,0) ------ ------- 36,6 (9,2-67,8) 63,4 (32,3-90,8)

0,0 0,0 75,0 0,0 25,0 0,0 0,0 75,0 0,0 0,0 0,0 25,0 0,0 20,5 79,5

1/10 9/10 1/1 0/0

0,0 (--) 100,0 (--) ---

10,0 90,0 100,0 0,0

0/8 8/8

---

0,0 100,0

6/7 1/7 23/44 21/44 1/4 3/4 2/2

71,0 (--) 29,0 (--) 46,9 (24,2-69,7) 53,1 (30,3-75,8) -- --

85,7 14,3 52,3 47,7 25,0 75,0 100,0

Djeca koja rade na ulici

94,1

Frekvencija

Pitanja

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

% 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 100,0 0,0 0,0 0,0 60,0 40,0 89,3 10,7 61,5 38,5

Da ne dobijem HIV Da ne dobijem spolnu bolest Jer to traži moj partner Tako mi je rečeno Moram Drugo I9 Kako nabavljaš kondome? U državnoj instituciji U nevladinoj organizaciji Kupovinom Od prijatelja Od partnera Drugo (specificiraj I10 Da li si ikada čuo/la za HIV/AIDS (SIDU)? Da Ne I11 Da li ima HIV/AIDS-a u BiH? Da Ne I12 Da li misliš da možeš dobiti HIV? Da Ne I 13 Da li znaš gdje se možeš testirati na HIV?

n/N 0/2 0/2 0/2 0/2 0/2 0/2 0/1 0/1 1/1 0/1 0/1 0/1 27/45 18/45 25/28 3/28 16/26 10/26

18/26

Ne MODUL J J1 Da li si ikada boravio/la u nekoj ustanovi koja se brine o djeci/bavi djecom? Da Ne J2 Koja je to vrsta ustanove? Savjetovalište Sklonište Dnevni centar Centar za socijalni rad Kazneno- popravni dom Dom za nezbrinutu djecu Drugo J3 Koliko mjeseci si ostao/la u ustanovi koja se brine o djeci? ≤2 >2 J4 Ko ti je pomogao da dobiješ brigu/skrb u toj ustanovi? Sam/a sebi Najuža porodica Dalja rodbina Hodža/svećenik Policija Drugo J5 Kakvo je tvoje iskustvo bilo u toj ustanovi? Dobro, ali ne želim više ići tamo Dobro i podržavam da i druga djeca idu tamo Dobro i želim se tamo vratiti Loše su se ponašali prema meni (udarali su me, vikali i psovali) Drugo

8/26

% (95% CI) ------ ------ 60,5 (36,4-82,2) 39,5 (17,8-63,6) 100,0 (--) 0,0 (--) 78,2 (71,8-94,5) 21,8 (5,5-28,2) 88,4 (43,8100,0) 11,6 (0,0-56,3)

12/89 77/89 0/12 3/12 1/12 4/12 1/12 2/12 1/12

5,6 (1,3-11,1) 94,4 (88,9-98,7) -12,2 (--) 39,9 (0,0-45,5) 23,9 (--) 4,0 (0,0-7,0) 12,0 (0,0-18,2) 8,0 (--)

13,5 86,5 0,0 25,0 8,3 33,3 8,3 16,7 8,3

6/10 4/10 2/12 1/12 2/12 1/12 4/12 2/12 5/12 5/12 2/12

0,0 (--) 100,0 (--) 0,0 (--) 0,0 (--) 0,0 (--) 0,0 (--) 100,0 (--) 0,0 (--) 47,7 (40,0-68,4) 52,3 (31,6-60,0) 0,0 (--)

60,0 40,0 16,7 8,3 16,7 8,3 33,3 16,7 41,7 41,7 16,7

0/12

0,0

0/12

0,0

69,2 30,8

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

115

Pitanja J6 Jesi li koristio/la usluge Dnevnog centra u zadnjih godinu dana? Da Ne MODUL K K1 Da li ćeš nastaviti školovanje? Da, nakon nekog vremena Da, i prestat ću raditi Da, ali ću nastaviti raditi Ne K2 Koji su tvoji planovi za budućnost? Prekinuti s radom i nastaviti školu Promijeniti vrstu posla Unaprijediti svoj posao Poboljšati svoj životni standard Oženiti/udati se Osnovati porodicu Drugo K3 Kojim bi se poslom želio/la baviti u životu? Biti doktor Biti inženjer Biti pilot Biti profesor Biti majstor Drugo(specificiraj K4 Da li si zadovoljan/na svojim trenutnim životom? Da, u potpunosti Donekle Ne K5 Koji je razlog tvog nezadovoljstva životom? Finansijska situacija Porodični problem Sigurnosni problem Drugo K6 Po tvom mišljenju, kako te ljudi vide/tretiraju? S poštovanjem Izruguju mi se Iskorištavaju me Ignoriraju me Drugo

116

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N

% (95% CI)

38/62 24/62 21/89 16/89 36/89 16/89 23/85 0/85 1/85 7/85 4/85 2/85 48/85 11/88 0/88 0/88 0/88 4/88 73/88 78/90 9/90 3/90 9/12 2/12 0/12 1/12 80/90 2/90 4/90 3/90 1/90

56,7 (44,3-72,3) 43,3 (27,7-55,7) 23,0 (12,5-36,1) 15,6 (8,1-24,7) 42,3 (28,4-56,2) 19,1 (7,7-30,9) 22,0 (11,8-35,1) -1,8 (0,0-4,2) 5,2 (1,1-9,6) 3,9 (0,0-7,9) 4,4 (0,0-11,0) 62,8 (50,6-76,5) 8,5 (3,3-15,5) ---2,7 (0,0-7,6) 88,8 (80,3-95,3) 89,5 (78,0-96,6) 8,8 (2,1-19,6) 1,7 (0,0-5,2) 100,0 (--) 0,0 (--) -0,0 (--) 81,2 (78,1-96,2) 5,3 (0,0-10,8) 2,8 (0,0-5,2) 4,9 (0,0-9,3) 5,7 (0,0-9,5)

61,3 38,7 23,6 18,0 40,4 18,0 27,1 0,0 1,2 8,2 4,7 24,0 56,5 12,5 0,0 0,0 0,0 4,5 83,0 86,7 10,0 3,3 75,0 16,7 0,0 8,3 88,9 2,2 4,4 3,3 1,1

Tabela 3: Rezultati za Mostar Mostar Frekvencija

Pitanja

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

% 45,7 54,3 52,9 47,1 92,9 5,7 0,0 0,0 1,4 2,9

MODUL A A1 Spol Muški Ženski A2 Godine ≤14 >14 A3 Nacionalnost ROM BOŠNJAK HRVAT SRBIN DRUGO A4 Grad u kojem živiš? Sarajevo

n/N 32/70 38/70 37/70 33/70 65/70 4/70 0/70 0/70 1/70 2/69

Mostar

67/69

Banja Luka Tuzla MODUL B B1 Da li znaš? Čitati Pisati Oboje Nijedno B2 Da li si ikada išao/la u školu? Da Ne B3 Koji je glavni razlog zašto nikada nisi išao/la u školu? Potrebno je raditi/pomoći u kući Roditelji ne dopuštaju/nikada me nisu upisali Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavovi učitelja/učenika (loše ophođenje) Zbog fizičkih/mentalnih mana/bolesti Nema dokumente potrebne za upis Nepoznavanje lokalnih jezika Nedostatak školske opreme i odjeće Školski uspjeh (imao/la bi slab uspjeh u školi) Udaljenost od škole (slaba infrastruktura/nedostatak prevoza) Drugo Ne znam B4 Ukoliko bi imao/la priliku, da li bi išao/la u školu? Da Ne B5 Da li si trenutno upisan/a u školu? Da Ne B6 Koji je glavni razlog zašto nisi upisan/a u školu? Potrebno je raditi/pomoći po kući Roditelji ne dopuštaju/nikada me nisu upisali Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu

0/69 0/69 1/70 8/70 51/70 10/70 47/70 23/70 3/24 2/24

% (95% CI) 45,7 (31,7-62,3) 54,3 (37,7-68,3) 65,7 (51,1-79,1) 34,3 (20,9-48,9) 93,6 (87,8-98,7) 4,3 (1,2-8,9) --2,2 (0-4,9) 2,0 (0,0-6,0) 98,0 (94,1100,0) -- 0,3 (0,0-1,1) 20,5 (6,9-35,9) 66,7 (50,5-82,0) 12,5 (4,2-22,9) 71,7 (57,8-83,6) 28,3 (16,4-42,2) 3,5 (--) 10,5 (--)

6/24

5,4 (--)

25,0

0/24 0/24 5/24 0/24 2/24 0/24

--26,6 (22,9-65,2) -5,7 (0,0-32,0) --

0,0 0,0 20,8 0,0 8,3 0,0

0/24

0,0

6/24 0/24 13/24 11/24 29/55 26/55 7/27 2/27

48,4 (8,0-73,7) - 56,5 (14,2-91,4) 43,5 (8,6-85,8) 63,1 (44,9-76,7) 36,9 (23,3-55,1) 13,1 (--) 0,0 (--)

25,0 0,0 54,2 45,8 52,7 47,3 25,9 11,1

6/27

0,0 (--)

22,2

97,1 0,0 0,0 1,4 11,4 72,9 14,3 67,1 32,9 12,5 8,3

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

117

Pitanja Stavovi učitelja/učenika (lose ophođenje) Zbog fizičkih/mentalnih mana/bolesti Nema dokumente potrebne za upis Nepoznavanje lokalnih jezika Nedostatak školske opreme i odjeće Školski uspjeh (imao/la bi slab uspjeh u školi) Udaljenost od škole (slaba infrastruktura/nedostatak prevoza) Udala/oženio sam se Završio/la studije Prestar/a Drugo(specificiraj) Ne znam B7 Koji je najviši razred škole koji si završio/la? ≤4 >4 B8 Koliko dana nisi išao/la u školu tokom prošle sedmice? Išao/la sam svaki dan u školu Nisam išao/la u školu 1-2 dana Nisam išao u školu 2-4 dana Nisam išao/la u školu nijedan dan prošle sedmice B9 Koji je najčešći razlog zbog kojeg nisi išao/la u školu svih dana u sedmici prošle sedmice? Bio/la sam bolestan/a Brinuo/la sam se o članu porodice Radio/la sam Bili su praznici Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavova učitelja/učenika (lose ophođenje) Bio/la sam kod rodbine Drugo MODUL C C1 Vrsta posla Prosjačenje Prodavanje (cvijeća/cigareta/novina/voća) Sakupljanje stvari za prodaju (novine, konzerve, staklo, željezo) Seks sa drugom osobom za novac Prodaja droge Pranje auta/prozora na autima Obavljanje poslova/nošenje torbi/stvari, kupovina hrane Čišćenje cipela Sviranje/pjevanje Krađa/džeparenje Drugo(specificiraj) C2 S koliko godina si počeo/la tako zarađivati? ≤7 >7 C3 Koliko dugo radiš ovaj posao? Manje od 3 mjeseca Više od 3 a manje od 6 mjeseci Šest mjeseci i više Drugo C4 Koliko često radiš? Svaki dan Skoro svaki dan

118

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 0/27 0/27 3/27 0/27 2/27 0/27

% (95% CI) --0,0 (--) -86,9 (--) --

% 0,0 0,0 11,1 0,0 7,4 0,0

0/27

0,0

3/27 0/27 0/27 3/27 1/27 23/46 23/46 4/41 0/41 0/41 37/41

0,0 (--) --0,0 (--) 0,0 (--) 75,5 (48,8-84,7) 24,5 (15,3-51,2) 29,7 (5,0-47,8) --70,3 (52,2-95,0)

11,1 0,0 0,0 11,1 3,7 50,0 50,0 9,8 0,0 0,0 90,2

2/33 0/33 2/33 0/33

22,1 (--) -6,8 (0,0-7,0) --

6,1 0,0 6,1 0,0

24/33

43,4 (38,7-96,7)

72,7

4/33 0/33 1/33 15/70 11/70

22,2 (0,0-57,9) -5,5 (0,0-14,4) 16,0 (8,7-24,8) 19,1 (5,4-32,5)

12,1 0,0 3,0 21,4 15,7

52/70

76,3 (62,6-88,4)

74,3

0/70 0/70 11/70 2/70 0/70 2/70 0/70 8/70 27/69 42/69 2/69 5/69 28/69 34/69 35/69 13/69

--9,7 (4,4-16,8) 0,8 (0,0-2,7) -0,3 (0,0-1,1) -11,0 (3,3-20,3) 49,5 (32,7-64,5) 50,5 (35,5-67,3) 6,1 (0,0-17,8) 7,7 (1,6-16,6) 35,9 (22,3-50,9) 50,3 (33,4-66,0) 50,8 (31,8-66,8) 16,6 (9,1-32,3)

0,0 0,0 15,7 2,9 0,0 2,9 0,0 11,4 39,1 60,9 2,9 7,2 40,6 49,3 50,7 18,8

Frekvencija

Pitanja

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

% 21,7 5,8 2,9 0,0 36,8 41,2 17,6 4,4 65,2 1,4 13,0 20,3

Ponekad Jako rijetko Sezonski Drugo C5 Koliko sati dnevno radiš te poslove? 1-3 sata 3-5 sati 5 i više sati Drugo C6 Koliko često si prosjačio/la novac? Nikad Jednom Nekoliko puta Mnogo puta C7 Koji je glavni razlog zbog kojeg radiš/projačiš?

n/N 15/69 4/69 2/69 0/69 25/68 28/68 12/68 3/68 45/69 1/69 9/69 14/69

Finansijska situacija

65/66

Nezavisnost od porodice Ja jedini/a zarađujem u porodici Neuspjeha školi Drugo C8 Da li je neko pokušao da te spriječi da radiš/prosjačiš? Da Ne C9 Ko te pokušao spriječiti? Član porodice Policija Prijatelji Drugo C10 Da li ima neko tvoj, u tvom životu ko traži od tebe da radiš/prosjačiš? Da Ne C11 Koja je tvoja veza s njima? Tata Mama Očuh Maćeha Tetka Tetak Baka/nana Djed/dedo Odrasla osoba koja nije član porodice Prijatelj Brat/sestra Drugo C12 Koliko često si kažnjen/a (nekom zabranom, vikanja, udaranjem) ukoliko nisi zaradio/la dovoljno novca?

0/66 1/69 0/69 0/69 17/68 51/68 11/17 5/17 1/17 0/17

% (95% CI) 23,1 (9,3-38,7) 6,6 (0,0-15,2) 2,9 (0,0-6,0) - 46,9 (32,3-64,1) 33,0 (19,2-45,7) 13,3 (5,0-23,8) 6,7 (0,0-15,4) 66,3 (53,6-82,2) 7,5 (0,0-17,6) 11,3 (3,7-20,9) 15,0 (5,1-28,2) 99,3 (98,8100,0) -0,7 (0,0-1,2) -- 25,7 (11,9-41,3) 74,3 (58,7-88,2) 33,3 (--) 13,1 (--) 53,7 (0,0-66,7) --

12/66 54/66 7/13 11/13 0/13 0/13 0/13 0/13 0/13 0/13 0/13 0/13 0/13 1/13

14,4 (6,3-25,0) 85,6 (75,0-93,7) 1,9 (--) 100,0 (--) ---------0,0 (--)

18,2 81,8 53,8 84,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 7,7

Nikad

63/68

Jednom Nekoliko puta Više puta Odbija da odgovori C13 Da li ima neko na ulici ko se brine o tebi dok radiš? Da Ne

1/68 4/68 0/68 0/68 38/69 31/69

93,8 (78,6100,0) 0,0 (--) 6,2 (0,0-21,4) -- 63,0 (47,4-76,6) 37,0 (23,5-52,6)

98,5 0,0 1,5 0,0 0,0 25,0 75,0 64,7 29,4 5,9 0,0

92,6 1,5 5,9 0,0 0,0 55,1 44,9

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

119

Pitanja

120

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

% 87,0 0,0 0,0 0,0 0,0 13,0 41,2 58,8

C14 Ko je ta osoba? Roditelj Član porodice Prijatelj Drugo dijete koje radi/prosi na ulici Druga odrasla osoba koja mi nije član porodice Drugo C15 Da li postoji neko ko te nagleda dok radiš? Da Ne C16 Ko je ta osoba?

n/N 20/23 0/23 0/23 0/23 0/23 3/23 28/68 40/68

Roditelj

25/31

5/31 1/31 0/31 0/31 0/31 24/68 10/68 24/68 10/68

% (95% CI) 100,0 (--) ----0,0 (--) 46,4 (29,6-63,5) 53,6 (36,5-70,4) 77,1 (51,9100,0) 9,5 (0,0-26,5) 13,4 (0,0-30,5) --- 38,9 (23,1-50,3) 10,2 (3,6-22,7) 23,3 (14,1-37,6) 27,6 (12,7-40,9)

46/51 16/51 27/52 0/52 5/52 14/57 43/57

90,2 30,8 51,9 0,0 9,6 24,6 75,4

Teška finansijska situacija u porodici

52/57

Ne bih mogao nastaviti školovanje Bio/la bi kažnjen/a Drugo MODUL D D1 Gdje živiš? Baraka/šator Stan u zgradi Privatna kuća Drugo D2 Koliko soba se koristi za spavanje? ≤2 >2 D3 Gdje najčešće spavaš? U svojoj kući Vani (na ulici/u parku) Javne ustanove (željezničke stanice) U skloništu/dnevnom centru Napuštenim kućama/gradilištima Sa prijateljima Drugo D4 S koliko osoba živiš?

0/57 0/57 5/57 48/70 7/70 12/70 3/70 62/69 7/69

81,8 (70,8-97,1) 24,1 (10,6-43,7) 41,4 (24,4-57,6) -17,8 (0,8-40,2) 36,3 (16,9-50,9) 63,7 (49,1-83,1) 93,3 (79,5100,0) --6,7 (0,0-20,5) 63,1 (51,0-77,6) 8,9 (1,6-18,3) 25,7 (12,7-37,6) 2,4 (0,0-5,0) 92,2 (83,8-98,0) 8,0 (2,0-16,2) 64,7 (48,6-79,5) 1,1 (0,0-2,7) --5,8 (1,0-15,9) -28,4 (12,6-43,8)

Djeca koja rade na ulici

48/69 1/69 0/69 0/69 3/69 0/69 17/69

80,6 16,1 3,2 0,0 0,0 0,0 35,3 14,7 35,3 14,7

91,2 0,0 0,0 8,8 68,6 10,0 17,1 4,3 89,9 10,1 69,6 1,4 0,0 0,0 4,3 0,0 24,6

Pitanja ≤6 >6 D5 S kim živiš? Sam/sama S mamom S tatom S maćehom S očuhom S bratom/sestrom S mužem/ženom S tetkom/tetkom S nanom/bakom i dedom S rođacima S vlastitom djecom Drugo D6 Osim tebe, da li s tobom živi neko ko radi na ulici ili prosi? Da Ne D7 Da li neko ko živi s tobom ima posao? Pod poslom mislim na rutinski posao za koji se prima plata ili naknada. Da Ne MODUL E E1 Da li si ikada bio/la maltretiran/a? Da Ne E2 Koja je to vrsta maltretiranja bila?

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 42/69 27/69 0/70 57/70 52/70 0/70 1/70 52/70 13/70 1/70 2/70 2/70 10/70 4/69

% (95% CI) 57,1 (40,1-71,7) 42,9 (28,3-59,9) -86,4 (76,6-94,0) 79,9 (67,7-89,9) -0,5 (0,0-1,8) 76,7 (61,7-88,3) 13,9 (5,6-24,5) 0,8 (0,0-2,6) 5,9 (0,0-17,3) 6,1 (0,0-16,19 12,9 (4,6-23,5) 8,0 (0,4-19,6)

% 60,9 39,1 0,0 81,4 74,3 0,0 1,4 74,3 18,8 1,4 2,9 2,9 14,3 5,8

62/70 8/70

86,6 (75,8-95,5) 13,4 (4,5-24,2)

88,6 11,4

13/70 56/70 14/70 56/70

13,9 (5,6-24,2) 86,1 (75,8-94,4) 19,4 (7,5-33,4) 80,6 (66,6-92,5) 49,4 (12,5100,0) 50,6 (0,0-87,5) -- 0,0 (--) 49,4 (12,5100,0) --0,0 (--) 0,0 (--) -------- 0,0 (--) 0,0 (--) 100,0 (--) - 0,0 (--) 100,0 (--)

18,8 81,2 20,0 80,0

Fizičko (udaranje)

10/14

Psihičko (vrijeđanje) Seksualno Drugo E3 Ko te maltretirao ili vrijeđao? Mama

4/14 0/14 0/14 2/14

Tata

10/14

Maćeha Očuh Brat/sestra Drugi članovi porodice Učitelj/ica Policija Drugi dječaci i djevojčice koji rade na ulici Djeca koja ne rade na ulici Osoba koja me nadgleda Prolaznici Odbija da odgovori Drugo E4 Koliko često te maltretirao/la? Jednom Nekoliko puta Mnogo puta Odbija da odgovori E5 Koja je posljedica tog maltretiranja? Napuštanje porodice Depresija/psihološki problem

0/14 0/14 1/14 1/14 0/14 0/14 0/14 0/14 0/14 0/14 0/14 0/14 1/14 7/14 6/14 0/14 1/14 5/14

71,4 28,6 0,0 0,0 14,3 71,4 0,0 0,0 7,1 7,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 7,1 50,0 42,9 0,0 7,1 35,7

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

121

Pitanja Nepokretnost/teška tjelesna povreda Postao/la sam odgovorniji Postao/la sam oprezniji Drugo MODUL F F1 Da li imaš bilo kakav kontakt sa bilo kojim članom svoje porodice? Da Ne F2 Koji su razlozi što nisi u kontaktu sa svojom porodicom? Nemam porodicu Nemam osjećaj privrženosti i pripadanja Porodicu nije briga jesam li s njima Da bih se riješio/la porodičnih obaveza Zbog diskriminacije unutar porodice Kontinuiranog kažnjavanja Loše finansijske situacije Problema između roditelja Drugo F3 Gdje živi tvoja porodica? U većem gradu U manjem gradu Na selu Drugo F4 Da li tvoja porodica živi u istom gradu u kojem i ti živiš? Da Ne F5 Koliko članova tvoje porodice je upisano u vrtić/školu? ≤2 >3 F6 Da li neko iz tvoje porodice ima zdravstveno osiguranje? Da, državno zdravstveno osiguranje Da, privatno zdravstveno osiguranje Ne Ne znam F7 Da li te iko od članova porodice kažnjava? Da Ne F8 Koja je najčešća vrsta kazne? Udaranje Vikanje i psovanje Ne davanje džeparca Zabranjivanje viđanja prijatelja Zabranjivanje viđanja porodice Tjeranje na kućne poslove na rad u kući Tjeranjem na rad van kuće Drugo F9 Ko je osoba koja te najčešće kažnjava? Tata Mama Najstariji brat/sestra Maćeha Bratova žena Više od jedne osobe Drugo

122

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 0/14 0/14 6/14 2/14

% (95% CI) --0,0 (--) 0,0 (--)

% 0,0 0,0 42,9 14,3

57/70 13/70

88,8 (78,9-95,2) 11,2 (4,8-21,1)

81,4 18,6

10/13 1/13 0/13 0/13 1/13 0/13 1/13 0/13 62/69 6/69 1/69 0/69 57/69 12/69 36/68 32/68

100,0 (--) ------- 84,0 (74,0-95,6) 11,2 (2,6-18,89 4,8 (0,0-14,7) - 90,3 (80,3-97,3) 9,7 (2,7-19,7) 81,7 (67,3-95,7) 18,3 (4,3-32,7)

76,9 7,7 0,0 0,0 7,7 0,0 7,7 0,0 89,9 8,7 1,4 0,0 82,6 17,4 52,9 47,1

50/69 0/69 13/69 6/69 11/70 59/70 4/11 7/11 0/11 0/11 0/11 0/11 0/11 0/11 3/11 6/11 2/11 0/11 0/11 0/11 0/11

77,2 (66,0-86,2) -15,2 (8,0-24,5) 7,5 (1,9-15,8) 21,1 (8,6-34,3) 78,9 (65,7-91,4) 0,0 (--) 52,2 (--) ------ 60,1 (--) 28,0 (--) 11,8 (--) -----

72,5 0,0 18,8 8,7 15,7 84,3 36,4 63,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 27,3 54,5 18,2 0,0 0,0 0,0 0,0

Pitanja F10 Da li je bilo razloga za kaznu ? Da Ne F11 Da li osjećaš da si zapostavljen/a u svojoj porodici? Da Ne Ne znam Drugo F12 Na koji način misliš da si zapostavljen/a? Lošijim ponašanjem nego prema drugim članovima porodice Tjeranjem da prosim/ radim na ulici Tjeranjem da radim više kućanskih poslovanego drugi članovi porodice Davajući mi manje džeparca nego drugim članovima porodice Drugo MODUL G G1 Da li si tokom cijele godine u...? Da Ne G2 Koliko često putuješ? Svaki dan Nekoliko puta sedmično Nekoliko puta mjesečno Nekoliko puta godišnje Drugo G3 U kojem godišnjem periodu putuješ? Jesen/zima Proljeće/ljeto Tokom cijele godine Drugo G4 Gdje putuješ? U drugi grad U drugu zemlju G5 S kim putuješ? S roditeljem S bratom/sestrom S drugim članom porodice S drugom djecom koja rade na ulici S odraslom osobom koja nije član moje porodice Drugo MODUL H H1 Da li si zadovoljan/na količinom hrane koju si pojeo/la juče? Zadovoljan/na Nije bilo dovoljno Juče nisam jeo/la H2 Koliko često se desilo da ništa nisi pojeo/la cijeli dan i noć? Nikad Jednom Nekoliko puta Mnogo puta H3 Koliko često se kupaš? Svaki dan Skoro svaki dan

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 6/11 5/11 7/70 60/70 3/70 0/70

% (95% CI) 56,8 (55,6-69,5) 43,2 (30,5-44,4) 4,1 (0,3-8,5) 92,4 (82,8-98,9) 3,5 (0,0-11,8) -

% 54,5 45,5 10,0 85,7 4,3 0,0

1/5

49,1 (--)

80,0

0/5

0,0

0/5

0,0

0/5

0,0

1/5 54/70 16/70 4/16 12/16 1/16 13/16 2/16 15/16 1/16 11/16 1/16 3/16 0/16 0/16 1/16

50,9 (--) 75,3 (59,8-87,9) 24,7 (12,1-40,2) 0,0 (--) 100,0 (--) 0,0 (--) 100,0 (--) 0,0 (--) 100,0 (--) 0,0 (--) 100,0 (--) 0,0 (--) 0,0 (--) --0,0 (--)

20,0 77,1 22,9 25,0 75,0 6,3 81,3 12,5 93,8 6,3 68,8 6,3 18,8 0,0 0,0 6,3

61/70 7/70 2/70

82,8 (69,3-94,4) 12,7 (2,8-24,8) 4,4 (0,0-12,1)

87,1 10,0 2,9

42/70 3/70 20/70 5/70 28/69 30769

61,7 (44,7-78,3) 5,8 (0,0-12,0) 23,7 (10,9-36,9) 8,8 (3,5-19,2) 48,1 (30,4-69,3) 36,3 (20,0-53,7)

60,0 4,3 28,6 7,1 40,6 43,5

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

123

Pitanja

124

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 11/69 0/69

% (95% CI) 15,6 (3,3-28,2) --

% 15,9 0,0

Ponekad Jako rijetko H4 Da li si ikada bio/la tako bolestan/na da ti je bila potrebna pomoć doktora? Da Ne H5 Da li si tada koristio/la usluge (bio kod) doktora?

50/69 19/69

72,5 27,5

50/51

Ne H6 Da li imaš neki fizički hendikep/manu? Da Ne H7 Koja je to vrsta hendikepa/mane? Gluhoća Njemost Sljepilo Nepokretnost Mentalna retardacija Više različitih mana/problema H8 Šta je uzrok tvoga hendikepa/mane? Naslijedni faktor Od rođenja imam taj problem Automobilska nesreća Nesreća na radu Posljedica ozljeđivanja/samoozljeđivanja Drugo Ne znam MODUL I I1 Da li si ikada imao/la seksualni odnos? Da Ne I2 Da li je neko imao sa tobom seksualni odnos, a da to nisi htio/htjela? Da Ne I3 Koliko se puta to desilo? ≤3 >4 I4 Da li te neko prisiljavao na spolne odnose sa drugima za novac? Da Ne I5 Koliko si imao/la godina kada si imao/la prvi seksualni odnos? ≤16 >17 I6 Da li si ikad čuo za kondom/prezervativ/gumicu? Da Ne I7 Da li koristiš kondome? Da Ne I8 Zašto koristiš kondome? Da bi se izbjegla trudnoća Da ne dobijem HIV Da ne dobijem spolnu bolest

1/51 4/70 66/70 1/3 0/3 2/3 0/3 0/3 0/3 1/3 2/3 0/3 0/3 0/3 0/3 0/3 19/56 37/56

75,1 (60,3-87,5) 24,9 (12,5-39,7) 97,4 (94,9100,0) 2,6 (0,0-5,1) 7,8 (0,8-18,7) 92,2 (81,3-99,2) ------ ------- 31,6 (15,2-53,8) 68,4 (46,2-84,8)

2,0 5,7 94,3 33,3 0,0 66,7 0,0 0,0 0,0 33,3 66,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 33,9 66,1

1/19 18/19 1/1 0/0

0,0 (--) 100,0 (--) ---

5,2 94,8 100,0 0,0

1/19 18/19

0,0 (--) 100,0 (--)

5,2 94,8

18/18 0/18 29/58 29/58 8/27 19/27 3/8 4/8 1/8

-- 51,3 (31,3-71,1) 48,7 (28,9-68,7) 55,9 (25,0-80,6) 44,1 (19,4-75,0) 0,0 (--) 100,0 (--) 0,0 (--)

100,0 0,0 50,0 50,0 29,6 70,4 37,5 50,0 12,5

Djeca koja rade na ulici

98,0

Pitanja Jer to traži moj partner Tako mi je rečeno Moram Drugo I9 Kako nabavljaš kondome? U državnoj instituciji U nevladinoj organizaciji Kupovinom Od prijatelja Od partnera Drugo (specificiraj I10 Da li si ikada čuo/la za HIV/AIDS (SIDU)? Da Ne I11 Da li ima HIV/AIDS-a u BiH? Da Ne I12 Da li misliš da možeš dobiti HIV? Da Ne I 13 Da li znaš gdje se možeš testirati na HIV? Da Ne MODUL J J1 Da li si ikada boravio/la u nekoj ustanovi koja se brine o djeci/bavi djecom? Da Ne J2 Koja je to vrsta ustanove? Savjetovalište Sklonište Dnevni centar Centar za socijalni rad Kazneno-popravni dom Dom za nezbrinutu djecu Drugo J3 Koliko mjeseci si ostao/la u ustanovi koja se brine o djeci? ≤6 >6 J4 Ko ti je pomogao da dobiješ brigu/skrb u toj ustanovi? Sam/a sebi Najuža porodica Dalja rodbina Hodža/svećenik Policija Drugo J5 Kakvo je tvoje iskustvo bilo u toj ustanovi? Dobro, ali ne želim više ići tamo Dobro i podržavam da i druga djeca idu tamo Dobro i želim se tamo vratiti Loše su se ponašali prema me (udarali su mene, vikali i psovali) Drugo J6 Jesi li koristio/la usluge Dnevnog centra u zadnjih godinu dana? Da

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8 8/8 0/8 0/8 0/8 36/58 22/58 31/37 6/37 23/36 13/36 10/36 26/36

% (95% CI) ---- 60,0 (41,7-77,1) 40,0 (23,0-58,3) 80,7 (56,9-99,1) 19,3 (0,9-43,1) 76,6 (50,6-95,1) 23,4 (4,9-49,4) 25,1 (4,4-57,7) 74,9 (42,3-95,6)

% 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 100,0 0,0 0,0 0,0 62,1 37,9 83,8 16,2 63,9 36,1 27,8 72,2

19/69 50/69 0/19 0/19 16/19 0/19 0/19 3/19 0/19

36,3 (20,0-52,2) 63,7 (48,0-80,0) --100,0 (--) --0,0 (--) --

27,5 72,5 0,0 0,0 84,2 0,0 0,0 15,8 0,0

10/16 6/16 6/19 9/19 2/19 0/19 1/19 1/19 1/19 12/19 6/19

48,9 (23,1-90,0) 51,1 (10,0-76,9) 33,1 (23,1-65,2) 49,6 (25,0-76,9) 15,0 (0,0-23,1) -0,9 (0,0-5,6) 0,5 (0,0-5,6) 0,0 (--) 79,8 (47,8-94,3) 20,2 (5,7-52,2)

62,5 37,5 31,6 47,4 10,5 0,0 5,3 5,3 5,3 63,2 31,6

0/19

0,0

0/19

0,0

54/56

100,0 (--)

96,4

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

125

Pitanja Ne MODUL K K1 Da li ćeš nastaviti školovanje? Da, nakon nekog vremena Da, i prestat ću raditi Da, ali ću nastaviti raditi Ne K2 Koji su tvoji planovi za budućnost? Prekinuti sa radom i nastaviti školu Promijeniti vrstu posla Unaprijediti svoj posao Poboljšati svoj životni standard Oženiti/udati se Osnovati porodicu Drugo K3 Kojim bi se poslom želio/la baviti u životu? Biti doktor Biti inženjer Biti pilot Biti profesor Biti majstor Drugo(specificiraj K4 Da li si zadovoljan/na svojim trenutnim životom? Da, u potpunosti Donekle Ne K5 Koji je razlog tvog nezadovoljstva životom? Finansijska situacija Porodični problem Sigurnosni problem Drugo K6 Po tvom mišljenju, kako te ljudi vide/tretiraju? S poštovanjem Izruguju mi se Iskorištavaju me Ignoriraju me Drugo

126

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 2/56 23/70 7/70 18/70 22/70 7/70 24/70 12/70 11/70 2/70 5/70 9/70 11/70 0/70 1/70 4/70 8/70 46/70 59/70 6/70 5/70 6/6 0/6 0/6 0/6 47/70 6/70 0/70 6/70 11/70

% (95% CI) 0,0 (--) 33,1 (17,6-43,0) 11,9 (3,8-25,6) 32,1 (16,5-49,7) 23,0 (11,5-38,4) 5,4 (1,0-12,3) 21,8 (18,3-44,4) 11,1 (4,4-15,2) 35,5 (11,5-49,5) 1,8 (0,0-4,0) 10,6 (4,0-19,7) 13,7 (4,0-28,5) 19,6 (5,8-32,7) -0,6 (0,0-1,9) 4,9 (0,0-9,9) 14,2 (3,9-33,9) 60,8 (43,5-77,2) 77,0 (62,7-90,3) 15,0 (2,3-29,9) 8,0 (1,8-16,5) ---- 61,2 (44,1-78,2) 7,5 (0,8-19,4) -9,6 (1,5-21,3) 21,8 (7,7-37,4)

% 3,6 32,9 10,0 25,7 31,4 10,0 34,3 17,1 15,7 2,9 7,1 12,9 15,7 0,0 1,4 5,7 11,4 65,7 84,3 8,6 7,1 100,0 0,0 0,0 0,0 67,1 8,6 0,0 8,6 15,7

Tabela 4: Rezultati za Banja Luku Banja Luka Pitanja MODUL A A1 Spol Muški Ženski A2 Godine ≤14 >14 A3 Nacionalnost ROM BOŠNJAK HRVAT SRBIN DRUGO A4 Grad u kojem živiš? Sarajevo Mostar Banja Luka Tuzla MODUL B B1 Da li znaš? Čitati Pisati Oboje Nijedno B2 Da li si ikada išao/la u školu? Da Ne B3 Koji je glavni razlog zašto nikada nisi išao/la u školu? Potrebno je raditi/pomoći u kući Roditelji ne dopuštaju/nikada me nisu upisali Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavovi učitelja/učenika (loše ophođenje) Zbog fizičkih/mentalnih mana/bolesti Nema dokumente potrebne za upis Nepoznavanje lokalnih jezika Nedostatak školske opreme i odjeće Školski uspjeh (imao/la bi slab uspjeh u školi) Udaljenost od škole (slaba infrastruktura/ nedostatak prevoza) Drugo Ne znam B4 Ukoliko bi imao/la priliku, da li bi išao/la u školu? Da Ne B5 Da li si trenutno upisan/a u školu? Da Ne B6 Koji je glavni razlog zašto nisi upisan/a u školu? Potrebno je raditi/pomoći po kući Roditelji ne dopuštaju/nikada me nisu upisali Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavovi učitelja/učenika (lose ophođenje)

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 14/28 14/28 21/28 7/28 20/28 5/28 0/28 2/28 1/28 0/28 0/28 28/28 0/28 1/28 0/28 22/28 5/28 22/28 6/28 0/6 1/6

% (95% CI)

% 50,0 50,0 75,0 25,0 71,4 17,9 0,0 7,1 3,6 0,0 0,0 100,0 0,0 3,6 0,0 78,6 17,9 78,6 21,4 0,0 16,7

3/6

50,0

0/6 0/6 0/6 0/6 0/6 0/6

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

0/6

0,0

1/6 1/6 2/5 3/5 17/26 9/26 1/7 2/7

16,7 16,7 40,0 60,0 65,4 34,6 14,3 28,6

3/7

42,9

0/7

0,0

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

127

Pitanja Zbog fizičkih/mentalnih mana/bolesti Nema dokumente potrebne za upis Nepoznavanje lokalnih jezika Nedostatak školske opreme i odjeće Školski uspjeh (imao/la bi slab uspjeh u školi) Udaljenost od škole (slaba infrastruktura/nedostatak prevoza) Udala/oženio sam se Završio/la studije Prestar/a Drugo(specificiraj) Ne znam B7 Koji je najviši razred škole koji si završio/la? ≤4 >4 B8 Koliko dana nisi išao/la u školu tokom prošle sedmice? Išao/la sam svaki dan u školu Nisam išao/la u školu 1-2 dana Nisam išao u školu 2-4 dana Nisam išao/la u školu nijedan dan prošle sedmice B9 Koji je najčešći razlog zbog kojeg nisi išao/la u školu svih dana u sedmici prošle sedmice? Bio/la sam bolestan/a Brinuo/la sam se o članu porodice Radio/la sam Bili su praznici Nisam zainteresiran/a/nije vrijedno ići školu (ne želim ići u školu/volim ulicu/volim slobodu Stavova učitelja/učenika (loše ophođenje) Bio/la sam kod rodbine Drugo MODUL C C1 Vrsta posla Prosjačenje Prodavanje (cvijeća/cigareta/novina/voća) Sakupljanje stvari za prodaju (novine, konzerve, staklo, željezo) Seks sa drugom osobom za novac Prodaja droge Pranje auta/prozora na autima Obavljanje poslova/nosenje torbi/stvari, kupovina hrane Čišćenje cipela Sviranje/pjevanje Krađa/džeparenje Drugo(specificiraj) C2 S koliko godina si počeo/la tako zarađivati? ≤7 >7 C3 Koliko dugo radiš ovaj posao? Manje od 3 mjeseca Više od 3 a manje od 6 mjeseci Šest mjeseci i više Drugo C4 Koliko često radiš? Svaki dan Skoro svaki dan Ponekad

128

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 0/7 0/7 0/7 0/7 0/7

% (95% CI)

% 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

0/7

0,0

1/7 0/7 0/7 0/7 0/7 14/22 8/22 0/10 0/10 0/10 10/10

14,3 0,0 0,0 0,0 0,0 63,6 36,4 0,0 0,0 0,0 100,0

0/16 0/16 0/16 15/16

0,0 0,0 0,0 93,8

0/16

0,0

0/16 0/16 1/16 9/28 6/28

0,0 0,0 6,3 32,1 21,4

23/28

82,1

0/28 0/28 0/28 3/28 1/28 3/28 0/28 0/28 1/26 25/26 2/28 0/28 21/28 5/28 4/28 12/28 8/28

0,0 0,0 0,0 10,7 3,6 10,7 0,0 0,0 3,8 96,2 7,1 0,0 75,0 17,9 14,3 42,9 28,6

Pitanja Jako rijetko Sezonski Drugo C5 Koliko sati dnevno radiš te poslove? 1-3 sata 3-5 sati 5 i više sati Drugo C6 Koliko često si prosjačio/la novac? Nikad Jednom Nekoliko puta Mnogo puta C7 Koji je glavni razlog zbog kojeg radiš/prosjačiš? Finansijska situacija Nezavisnost od porodice Ja jedini/a zarađujem u porodici Neuspjeh u školi Drugo C8 Da li je neko pokušao da te spriječi da radiš/prosjačiš? Da Ne C9 Ko te pokušao spriječiti? Član porodice Policija Prijatelji Drugo C10 Da li ima neko tvoj, u tvom životu ko traži od tebe da radiš/prosjačiš? Da Ne C11 Koja je tvoja veza s njima? Tata Mama Očuh Maćeha Tetka Tetak Baka/nana Djed/dedo Odrasla osoba koja nije član porodice Prijatelj Brat/sestra Drugo C12 Koliko često si kažnjen/a (nekom zabranom, vikanjem, udaranjem) ukoliko nisi zaradio/la dovoljno novca? Nikad Jednom Nekoliko puta Više puta Odbija da odgovori C13 Da li ima neko na ulici ko se brine o tebi dok radiš? Da Ne C14 Ko je ta osoba? Roditelj Član porodice

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 0/28 4/28 0/28 10/28 9/28 9/28 0/28 17/27 0/27 1/27 9/27 25/27 0/27 0/27 0/27 2/27 9/28 19/28 3/9 4/9 1/9 1/9

% (95% CI)

% 0,0 14,3 0,0 35,7 32,1 32,1 0,0 60,7 0,0 3,7 33,3 92,6 0,0 0,0 0,0 7,4 67,9 32,1 33,3 44,4 11,1 11,1

20/27 7/27 17/20 10/20 0/20 0/20 0/20 0/20 0/20 0/20 1/20 0/20 0/20 0/20

74,1 25,9 85,0 50,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 5,0 0,0 0,0 0,0

23/27 0/27 2/27 1/27 1/27 26/28 2/28 ---

85,2 0,0 7,4 3,4 3,4 92,9 7,1

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

129

Pitanja Prijatelj Drugo dijete koje radi/prosi na ulici Druga odrasla osoba koja mi nije član porodice Drugo C15 Da li postoji neko ko te nagleda dok radiš? Da Ne C16 Ko je ta osoba? Roditelj Član porodice Prijatelj Drugo dijete koje radi/prosi na ulici Druga odrasla osoba koja mi nije član porodice Drugo C17 Šta radiš s novcem koji zaradiš? Sve što zaradim dam osobi koja me nadgleda Dio zarade dam osobi koja me nadgleda Sve što zaradim ostane kod mene Drugo C18 Ako to što zaradiš (ili dio toga) ostaje kod tebe, kako najčešće potrošiš svoj novac? Na hranu Na slatkiše Na robu/obuću Na igračke Drugo C19 Koliko u prosjeku zaradiš u danu? (u KM) ≤10 >10 C20 Kada bi napustio/la posao, šta bi se desilo? Teška finansijska situacija u porodici Ne bih mogao nastaviti školovanje Bio/la bi kažnjen/a Drugo MODUL D D1 Gdje živiš? Baraka/šator Stan u zgradi Privatna kuća Drugo D2 Koliko soba se koristi za spavanje? ≤2 >2 D3 Gdje najčešće spavaš? U svojoj kući Vani (na ulici/u parku) Javne ustanove (željezničke stanice) U skloništu/dnevnom centru Napuštenim kućama/gradilištima S prijateljima Drugo D4 S koliko osoba živiš? ≤6 >6 D5 S kim živiš? Sam/sama S mamom

130

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N ---- 26/27 1/27 18/27 8/27 1/27 0/27 0/27 0/27 17/28 9/28 2/28 0/28

% (95% CI)

% 96,3 3,7 66,7 29,6 3,7 0,0 0,0 0,0 60,7 32,1 7,1 0,0

8/16 11/16 6/16 1/16 2/16 9/17 8/17 16/21 0/21 1/21 4/21 1/28 0/28 26/28 1/28 9/27 18/27

50,0 68,8 37,5 6,3 12,5 52,9 47,1 76,2 0,0 4,8 19,0 3,6 0,0 92,9 3,6 33,3 66,7 100,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 29,6 70,4 0,0 92,9

28/28 0/28 0/28 0/28 0/28 0/28 0/28 8/27 19/27 0/28 26/28

Pitanja S tatom S maćehom S očuhom S bratom/sestrom S mužem/ženom S tetkom/tetkom S nanom/bakom i dedom S rođacima S vlastitom djecom Drugo D6 Osim tebe, da li s tobom živi neko ko radi na ulici ili prosjači? Da Ne D7 Da li neko ko živi s tobom ima posao? Pod poslom mislim na rutinski posao za koji se prima plata ili naknada. Da Ne MODUL E E1 Da li si ikada bio/la maltretiran/a? Da Ne E2 Koja je to vrsta maltretiranja bila? Fizičko (udaranje) Psihičko (vrijeđanje) Seksualno Drugo E3 Ko te maltretirao ili vrijeđao? Mama Tata Maćeha Očuh Brat/sestra Drugi članovi porodice Učitelj/ica Policija Drugi dječaci i djevojčice koji rade na ulici Djeca koja ne rade na ulici Osoba koja me nadgleda Prolaznici Odbija da odgovori Drugo E4 Koliko često te maltretirao/la? Jednom Nekoliko puta Mnogo puta Odbija da odgovori E5 Koja je posljedica tog maltretiranja? Napuštanje porodice Depresija/psihološki problem Nepokretnost/teška tjelesna povreda Postao/la sam odgovorniji Postao/la sam oprezniji Drugo MODUL F F1 Da li imaš bilo kakav kontakt s bilo kojim članom svoje porodice?

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 25/28 2/28 2/28 27/28 1/28 2/28 1/28 0/28 0/28 1/28

% (95% CI)

% 89,3 7,1 7,1 96,4 3,6 7,1 3,6 0,0 0,0 3,6

23/28 5/28

82,1 17,9

0/28 28/28 8/28 20/28 7/8 0/8 1/8 0/8 3/8 6/8 0/8 1/8 1/8 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8 0/8 1/8 0/8 0/8 1/8 2/8 5/8 0/8 0/8 3/8 2/8 2/8 1/8 0/8

0,0 100,0 28,6 71,4 87,5 0,0 12,5 0,0 37,5 75,0 0,0 12,5 12,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 12,5 0,0 0,0 12,5 25,0 62,5 0,0 0,0 37,5 25,0 25,0 12,5 0,0

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

131

Pitanja Da Ne F2 Koji su razlozi što nisi u kontaktu sa svojom porodicom? Nemam porodicu Nemam osjećaj privrženosti i pripadanja Porodicu nije briga jesam li s njima Da bih se riješio/la porodičnih obaveza Zbog diskriminacije unutar porodice Kontinuiranog kažnjavanja Loše financijske situacije Problema između roditelja Drugo F3 Gdje živi tvoja porodica? U većem gradu U manjem gradu Na selu Drugo F4 Da li tvoja porodica živi u istom gradu u kojem i ti živiš? Da Ne F5 Koliko članova tvoje porodice je upisano u vrtić/školu? ≤2 >2 F6 Da li neko iz tvoje porodice ima zdravstveno osiguranje? Da, državno zdravstveno osiguranje Da, privatno zdravstveno osiguranje Ne Ne znam F7 Da li te iko od članova porodice kažnjava? Da Ne F8 Koja je najčešća vrsta kazne? Udaranje Vikanje i psovanje Ne davanje džeparca Zabranjivanje viđanja prijatelja Zabranjivanje viđanja porodice Tjeranje na kućne poslove Tjeranjem na rad van kuće Drugo F9 Ko je osoba koja te najčešće kažnjava? Tata Mama Najstariji brat/sestra Maćeha Bratova žena Više od jedne osobe Drugo F10 Da li je bilo razloga za kaznu ? Da Ne F11 Da li osjećaš da si zapostavljen/a u svojoj porodici? Da Ne Ne znam

132

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 28/28 0/28

% (95% CI)

% 100,0 0,0

28/28 0/28 0/28 0/28 28/28 0/28 25/27 2/27

100,0 0,0 0,0 0,0 100,0 0,0 92,6 7,4

23/28 0/28 0/28 5/28 19/28 9/28 10/19 10/19 0/19 5/19 1/19 4/19 1/19 3/19 11/19 6/19 1/19 0/19 0/19 0/19 1/19 15/18 3/18 4/27 21/27 2/27

82,1 0,0 0,0 17,9 67,9 32,1 52,6 52,6 0,0 26,3 5,3 21,1 5,3 15,8 57,9 31,6 5,3 0,0 0,0 0,0 5,3 83,3 16,7 14,8 77,8 7,4

Pitanja Drugo F12 Na koji način misliš da si zapostavljen/a? Lošijim ponašanjem nego prema drugim članovima porodice Tjeranjem da prosim/ radim na ulici Tjeranjem da radim više kućanskih poslova nego drugi članovi porodice Davajući mi manje džeparca nego drugim članovima porodice Drugo MODUL G G1 Da li si tokom cijele godine u...? Da Ne G2 Koliko često putuješ? Svaki dan Nekoliko puta sedmično Nekoliko puta mjesečno Nekoliko puta godišnje Drugo G3 U kojem godišnjem periodu putuješ? Jesen/zima Proljeće/ljeto Tokom cijele godine Drugo G4 Gdje putuješ? U drugi grad U drugu zemlju G5 S kim putuješ? S roditeljem S bratom/sestrom S drugim članom porodice S drugom djecom koja rade na ulici S odraslom osobom koja nije član moje porodice Drugo MODUL H H1 Da li si zadovoljan/na količinom hrane koju si pojeo/la juče? Zadovoljan/na Nije bilo dovoljno Juče nisam jeo/la H2 Koliko često se desilo da ništa nisi pojeo/la cijeli dan i noć? Nikad Jednom Nekoliko puta Mnogo puta H3 Koliko često se kupaš? Svaki dan Skoro svaki dan Ponekad Jako rijetko H4 Da li si ikada bio/la tako bolestan/na da ti je bila potrebna pomoć doktora? Da Ne H5 Da li si tada koristio/la usluge (bio kod) doktora?

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 0/27

% (95% CI)

% 0,0

2/4

50,0

0/4

0,0

0/4

0,0

0/4

0,0

2/4 26/28 2/28 0/2 0/2 0/2 2/2 0/2 0/2 2/2 0/2 0/2 2/2 0/2 2/2 0/2 0/2 0/2 0/2 0/2

50,0 92,9 7,1 0,0 0,0 0,0 100,0 0,0 0,0 100,0 0,0 0,0 100,0 0,0 100,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

24/28 4/28 0/28

85,7 14,3 0,0

16/28 5/28 7/28 0/28 10/28 8/28 9/28 1/28

57,1 17,9 25,0 0,0 35,7 28,6 32,1 3,6

15/28 13/28

53,6 46,4

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

133

Pitanja Da Ne H6 Da li imaš neki fizički hendikep/manu? Da Ne H7 Koja je to vrsta hendikepa/mane? Gluhoća Njemost Sljepilo Nepokretnost Mentalna retardacija Više različitih mana/problema H8 Šta je uzrok tvoga hendikepa/mane? Naslijedni faktor Od rođenja imam taj problem Automobilska nesreća Nesreća na radu Posljedica ozljeđivanja/samoozljeđivanja Drugo Ne znam MODUL I I1 Da li si ikada imao/la seksualni odnos? Da Ne I2 Da li je neko imao sa tobom seksualni odnos, a da to nisi htio/htjela? Da Ne I3 Koliko se puta to desilo? ≤3 >3 I4 Da li te netko prisiljavao na spolne odnose sa drugima za novac ? Da Ne I5 Koliko si imao/la godina kada si imao/la prvi seksualni odnos? ≤16 >16 I6 Da li si ikad čuo za kondom/prezervativ/gumicu? Da Ne I7 Da li koristiš kondome? Da Ne I8 Zašto koristiš kondome? Da bi se izbjegla trudnoća Da ne dobijem HIV Da ne dobijem spolnu bolest Jer to traži moj partner Tako mi je rečeno Moram Drugo I9 Kako nabavljaš kondome? U državnoj instituciji U nevladinoj organizaciji Kupovinom

134

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 14/16 2/16 1/28 27/28 0/1 0/1 0/1 0/1 0/1 1/1 0/1 0/1 0/1 1/1 0/1 0/1 0/1 4/15 11/15

% (95% CI)

% 87,5 12,5 3,6 96,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 100,0 0,0 0,0 0,0 100,0 0,0 0,0 0,0 26,7 73,3

1/4 3/4 1/1

25,0 75,0 100,0

0/4 4/4

0,0 100,0

2/3 1/3 6/15 9/15 1/7 6/7 1/1 0/1 0/1 0/1 0/1 0/1 0/1 0/1 0/1 1/1

66,7 33,3 40,0 60,0 14,3 85,7 100,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 100,0

Pitanja Od prijatelja Od partnera Drugo (specificiraj I10 Da li si ikada čuo/la za HIV/AIDS (SIDU)? Da Ne I11 Da li ima HIV/AIDS-a u BiH? Da Ne I12 Da li misliš da možeš dobiti HIV? Da Ne I 13 Da li znaš gdje se možeš testirati na HIV? Da Ne MODUL J J1 Da li si ikada boravio/la u nekoj ustanovi koja se brine o djeci/bavi djecom? Da Ne J2 Koja je to vrsta ustanove? Savjetovalište Sklonište Dnevni centar Centar za socijalni rad Kazneno- popravni dom Dom za nezbrinutu djecu Drugo J3 Koliko mjeseci si ostao/la u ustanovi koja se brine o djeci? ≤2 >2 J4 Ko ti je pomogao da dobiješ brigu/skrb u toj ustanovi? Sam/a sebi Najuža porodica Dalja rodbina Hodža/svećenik Policija Drugo J5 Kakvo je tvoje iskustvo bilo u toj ustanovi? Dobro, ali ne želim više ići tamo Dobro i podržavam da i druga djeca idu tamo Dobro i želim se tamo vratiti Loše su se ponašali prema meni (udarali su mene, vikali i psovali) Drugo J6 Jesi li koristio/la usluge Dnevnog centra u zadnjih godinu dana? Da Ne MODUL K K1 Da li ćeš nastaviti školovanje? Da nakon nekog vremena Da, i prestat ću raditi Da, ali ću nastaviti raditi Ne K2 Koji su tvoji planovi za budućnost?

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 0/1 0/1 0/1 7/15 8/15 3/7 4/7 1/7 6/7 3/7 4/7

% (95% CI)

% 0,0 0,0 0,0 46,7 53,3 42,9 57,1 14,3 85,7 42,9 57,1

6/28 22/28 0/6 0/6 5/6 1/6 0/6 0/6 0/6

21,4 78,6 0,0 0,0 83,3 16,7 0,0 0,0 0,0

5/6 1/6 0/6 2/6 0/6 0/6 3/6 1/6 4/6 2/6 0/6

83,3 16,7 0,0 33,3 0,0 0,0 50,0 16,7 66,7 33,3 0,0

0/6

0,0

0/6

0,0

4/6 2/6 1/28 5/28 16/28 6/28

66,7 33,3 3,6 17,9 57,1 21,4

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

135

Pitanja Prekinuti sa radom i nastaviti školu Promijeniti vrstu posla Unaprijediti svoj posao Poboljšati svoj životni standard Oženiti/udati se Osnovati porodicu Drugo K3 Kojim bi se poslom želio/la baviti u životu? Biti doktor Biti inženjer Biti pilot Biti profesor Biti majstor Drugo(specificiraj K4 Da li si zadovoljan/na svojim trenutnim životom? Da, u potpunosti Donekle Ne K5 Koji je razlog tvog nezadovoljstva tvojim ? Finansijska situacija Porodični problem Sigurnosni problem Drugo K6 Po tvom mišljenju, kako te ljudi vide/tretiraju? S poštovanjem Izruguju mi se Iskorištavaju me Ignoriraju me Drugo

136

Djeca koja rade na ulici

Frekvencija

Populacijske procjene RDS

Populacijske proporcije unutar uzorka

n/N 7/28 2/28 1/28 2/28 12/28 3/28 1/28 7/28 0/28 0/28 0/28 5/28 16/28 16/28 10/28 2/28 13/15 1/15 0/15 1/15 24/28 2/28 0/28 1/28 1/28

% (95% CI)

% 25,0 7,1 3,6 7,1 42,9 10,7 3,6 25,0 0,0 0,0 0,0 17,9 57,1 57,1 35,7 7,1 86,7 6,7 0,0 6,7 85,7 7,1 0,0 3,6 3,6

Aneks III: Diskusija u fokus grupi sa romskim roditeljima – podaci

Procjena dječjeg prosjačenja (i drugih oblika rada na ulici) u Bosni i Hercegovini Diskusije u fokus grupama sa romskim roditeljima Februar 2014. godine

Izvršni istraživač: Sonja Milutinović Istraživački asistent: Edin Calkić

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

137

Učesnici diskusija u fokus grupama SOCIO-DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

SPOL

DOB

OBRAZOVANJE

RADNI STATUS

BANJA LUKA

TUZLA

MOSTAR

SARAJEVO

Muški

Ženski

UKUPNO

20-25

26-40

41-64

UKUPNO

Nema osnovnu školu

Završena osnovna škola

Završena srednja škola

UKUPNO

Nezaposleni

Domaćica

UKUPNO

BROJ DJECE U DOBI OD

2-4

7 DO 18 GODINA

5 i više

UKUPNO

PROSJEČNA DOB DJECE

Detaljni nalazi Uvodne informacije o roditeljima Socio-ekonomski status učesnika fokus grupa je primjetno nizak – skoro niko nema posao, pa čak ni drugi članovi njihovih domaćinstava nemaju posla, te time nemaju ni stalni izvor prihoda. Samo je jedna učesnica iz Mostara izjavila da je radila kao čistačica u jednom lokalnom humanitarnom udruženju u protekle 2 godine. Stoga prikupljanje sekundarnih sirovina, otpada, korištene robe i naknada (kao i druge vrste naknada na koje imaju pravo, a koje se ne zasnivaju na osiguranju, kao što su dječji doplatak, invalidnina) predstavlja glavni izvor prihoda za učesnike fokus grupa. U isto vrijeme, učesnici u Mostaru su izjavili da oni ne primaju socijalne naknade na koje imaju pravo (jer kanton nema novca), tako da u potpunosti ovise o prihodima koje stiču prikupljanjem sekundarnih sirovina i otpada, dok su drugi izjavili da naknade i penzije za onesposobljenost nekih članova porodice čine značajan dio prihoda.

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

139

“Ja ću početi, većina Roma, uključujući i mene, prikupljaju željezo, tako da prodajemo neke stvari, prikupljamo za pijacu, tako da mogu platiti račune i obrazovati našu djecu.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Moj muž je hronično bolesna osoba, šizofreničar, ima visok holesterol, srčane probleme i niz drugih bolesti... ne primamo nikakve naknade za njega, nema novca.” (žena, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Živim od socijalne pomoći. Dječji dodatak iznosi 33 KM, ali neko sa 18 godina nema pravo da bude korisnik. Dakle, živim od 132 KM za cijeli mjesec.” (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “Živim od socijalne pomoći, dječji dodatak. Ponekad prodajem željezo, malo se time bavim. Nekako preživljavam i ništa drugo.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) Manji dio učesnika ostvaruje prihode od povremenih poslova sa skraćenim radnim vremenom – usluge prevoza, građevinski radovi, tapeciranje (muškarci), čišćenje stanova (žene), vrtlarstvo, i slično. U isto vrijeme, oni su napomenuli da je sve postoje manje takvih mogućnosti, zbog opće ekonomske krize i nedostatka novca u zemlji.

“Čistio sam stanove, pansione i radio u vrtu... ali ne toliko u zadnje vrijeme... Ljudi nemaju novca.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) Neki prikljupljaju različite sirovine, najviše korištenu robu, koja se prikuplja i potom preprodaje na pijacama i drugim javnim mjestima. Sekundarne sirovine, kao što su bakar, željezo, karton i drugi materijali koji se prodaju kupcima se sve rjeđe i rjeđe prikupljaju jer se tvrdi da ih “svi sakupljaju” tako da su manje šanse da ih se nađe. Konstatirano je da sve što se može preprodati ili koristiti lično ili u domaćinstvu (čak i hrana) se prikuplja.

“Mi idemo od jednog kontejnera za smeće do drugog i idemo na pijacu, prodajemo ujutro i hranimo i obrazujemo djecu zahvaljujući kontejnerima za smeće... Nema sekundarnih sirovina, sve manje i manje... svi to sakupljaju... od jučerašnjeg hljeba do starog željeza.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “Da nema kanti za smeće, ne bih imala čizme na nogama.” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Osim prikupljanja otpada i sekundarnih sirovina, manji dio učesnika (u svim grupama, osim Banja Luke) spontano navodi druge aktivnosti za generiranje prihoda koji se odnose na neki oblik rada na ulici kojeg oni ili drugi članovi domaćinstva (čak i djeca) obavljaju. Preciznije, to se odnosi na “rad na semaforu”, odnosno brisanje vjetrobranskih stakala na raskrsnicama, kao i prosjačenje kao aktivnost koju rade u ekstremnim slučajevima; kada ne mogu osigurati prihode za hranu na bilo koji drugi način.

“Moja svekrva prosi na ulicama i hrani moje šestero djece. Mog 18-godišnjeg sina, 17-mjesečnu bebu, tako da oni mogu nešto da jedu i piju danas... “ (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “Oni (komentar autora: djeca) rade s nama, pošaljemo neke na semafore da pomognu, da zarade novac... Tako da oni prose od automobila do automobila” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Većina Roma koji su učestvovali u grupama je izjavila da nikada nisu imali posao ili priliku naći stalni posao (samo jedan učesnik u grupi u Banjoj Luci je rekao da je radio 23 godine, ali je dobio

140

Djeca koja rade na ulici

otkaz nakon što je firma bankrotirala). Usmislu dobivanja posla, najveća percipirana prepreka je diskriminacija Roma na tržištu rada, kao i općenito nizak (ili nepostojeći) nivo obrazovanjaRoma. Ipak, diskriminacija Roma i duboko ukorijenjene predrasude u društvu o Romima kao “neradnicima i lopovima” se doživljava kao veća prepereka od nedostatka kvalifikacija ili iskustva za određeni posao. U tom smislu, dio učesnika u Mostaru i Sarajevu je napomenuo da ne postoje programi za dokvalifikaciju, prekvalifikaciju ili drugi programi za obrazovanje odraslih koji se fokusiraju na romsku populaciju, a koji bi povećali šanse Roma za dobivanje posla. Većina učesnika je registrirana pri Birou za zapošljavanje, i očekuje da biro djeluje kao posrednik u pronalaženju posla. Međutim, oni su napomenuli da je zdravstveno osiguranje jedina korist od Zavoda za zapošljavanje, te da se u slučaju pronalaženja posla oni osjećaju diskriminirano.

“Dozvolite mi da kažem ovo... Kad je u pitanju Rom, oni vjeruju da je besposličar, da ne želi da radi i da je lopov.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Moj sin je završio školu rudarstva, on ima diplomu. Kad god ode na Zavod za zapošljavanje, kao da nije tu. To je zato što su Rom. Čak ni obrazovani ne mogu dobiti posao, samo zato što su Romi.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “To još nije organizovano. Izjasnio sam se kao nepismen i želim vanredno obrazovanje. Ne postoji takva stvar za mene..” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Čim oni (autorov komentar: Zavod za zapošljavanje) vide adresu, odmah dobijate odbijenicu, ne morate čekati dan ili dva ili pet. Mogu znati po ulici... ili čim vide tamnoputu osobu, odbijenica se odmah šalje.... “ (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) Učesnici u Banjoj Luci se uglavnom oslanjaju na pomoć lokalnih romskih udruženja, čak i kad je u pitanju pronalaženja posla. U Tuzli prevladava mišljenje da je nedostatak odgovarajućeg predstavnika Roma (na lokalnom i višem nivou vlasti), koji bi predstavljao njihove interese i borio se za njihova prava (uključujući i zapošljavanje) glavna prepreka za poboljšanje ukupnog položaja Roma u društvu BiH.

“Na primjer, ako naše udruženje dobija projekat zapošljavanja, koliko osoba može raditi u JKP “Čistoća”, koliko može raditi kao čistačica, koliko može čistiti stubišta...” (žena, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Nema nikoga da nas štiti, nema nikoga da kaže: ‘dajte toj osobi posao’”. (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Teška socio-ekonomska situacija, nedostatak novca i opstanak su naglašavani na svim grupnim diskusijama kao najveći problem s kojim se učesnici suočavaju (s kojim su uvijek suočeni), i koji čine opće probleme većine romske populacije u BiH. Osim toga, neki su istakli da je životna situacija Roma još nepovoljnija danas, za razliku od ranijeg (prijeratnog) perioda, kada je bilo daleko više mogućnosti za zapošljavanje i kada su Romi činili većinu zaposlenih u komunalnom preduzeću.

“Sve je uzeto od nas, uzeli su firmu koja je bila samo za Rome prije rata, sada čak ni Romi ne mogu dobiti posao tamo... To je komunalno preduzeće. Moj otac je radio u komunalnom preduzeću i donosio hranu na stol zahvaljujući toj zaradi. Ali kad odem tamo i kažem da sam njegova kćerka i da mi treba posao, on me čak ni ne pogleda i kaže: “Ne zanima me, traži na drugom mjestu!” (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo)

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

141

Nedostatak radnih mjesta i srodni egzistencijalni problemi su identificirani kao glavni problemi u sredinama iz kojih učesnici dolaze. Osim toga, gorući problem u Tuzli je kanalizacioni sistem u romskim naseljima i općenito loši uvjeti života (prenepućen smještajni prostor, bez kupaonice i slično), kao i rizik od klizišta (naselje Crvene Njive). Učesnici u grupama Mostaru i Tuzli smatraju da je osnovni problem romskih naselja nesloga među stanovnicima, dezorganizacija, nedostatak zajedničke inicijative i akcije, kao i predstavnika interesa Roma koji bi rješavali konkretne probleme. Čak i na mjestima gdje postoje lokalni predstavnici, oni postoje samo formalno ili se rade samo u ličnom interesu.

“Postoji asfaltirani put, ali ne i kanalizacija, niko je nema. Niti jedan Rom nema kanalizaciju. To je najveći problem. To, i kupatilo. To je to što se mene tiče.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Naša kuća je uništena u klizištu 2010. godine. Niko nikada nije došao, šteta nije procijenjena i niko mi nikada nije pomogao.” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Nemam toliko veliki uticaj da uspijem. Jer, na primjer, neko pokuša da uradi nešto dobro, uzme listu, ode tamo lično i onda uzme sebi, a mi nećemo dobiti ništa... Naša skupština nema saglasnost. Nismo jednoglasni, organizovani. Stvari bi se promijenile kad bi, na primjer, mi imali naš ured, predstavnika... Imamo predstavnika, on je sada bolestan, ali i inače nikad nije učinio ništa za nas...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar)

Iskustva i stavovi o uključivanju djece u rad na ulici Prikupljanje sekundarnih sirovina, otpada i druge robe iz kontejnera za smeće, prodaja polovne robe, sitnih predmeta, pranje vjetrobranskih stakala na raskrsnicama, prosjačenje, igranje i pjevanje na ulici i različiti oblici fizičkog rada (kao što je čišćenje) su aktivnosti koje učesnici obično klasificiraju kao rad na ulici. Učesnici generalno smatraju da su svi oblici rada na ulici, osim prosjačenja, odgovarajuće aktivnosti i pošten način da se zaradi novac. Ovo se posebno odnosi na prikupljanje sekundarnih sirovina, odnosno otpada i korištene robe koja se zatim preproda, s obzirom da je to uobičajeni oblik rada na ulici i tradicionalno se povezuje s Romima. Podrška ovim oblicima rada na ulici je uvjetovana mišljenjem da nemaju drugog izbora s obzirom na nisku ekonomsku moć, nedostatak obrazovanja, i već pomenute teškoće u pronalaženju posla i diskriminaciju Roma u tom smislu.

“Mi nemamo drugog izbora, ali moraš, nužda te natjera da izađeš i preturaš po kantama za smeće, da uzmeš nešto da se proda, preproda, da možeš donijeti hljeb djetetu, nešto...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) Učesnici općenito ne podržavaju prosjačenje kao način ostvarivanja prihoda i doživljavaju ga negativno jer se radi o “traženju milostinje” i ostvarivanju prihoda na jednostavan način. Ipak, većina učesnika opravdava ovakav oblik rada na ulici, ako ne postoje druge opcije, i kada je to jedini način da se prehrani porodica. U isto vrijeme, većina vjeruje da je “bolje prositi, nego krasti,” što je još jedan argument kojim se podržava ovaj oblik rada na ulici. Oni su istakli da ponekad pribjegavaju prosjačenju kao načinu ostvarivanja prihoda kako bi “osigurali obrok za svoju djecu”. Također su istakli da se prosjačenje ne odnosi isključivo na davanje novca (oni ne insistiraju na novcu), već da su sretni kad dobiju hljeb ili neku drugu hranu.

142

Djeca koja rade na ulici

“Šta nam je drugo činiti? Mi ne krademo.” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Postoji mnogo diskriminacije. Idem prositi pošteno, pokucam na vrata nekoliko puta, niko ne otvara... Neko drugi dođe i provali, ukrade novac i zlato... “ (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Moja djeca ne prose, ali imam dva sina, voze bicikle po selu i sakupljaju sekundarne sirovine...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Nađem brašna, malo krompira, i eto večere. Napravim pitu i eto večere.” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Angažiranje djece koje rade na ulici kako bi zaradila prihod je negativno percipirano i generalno se smatra neprikladnim, što je posebno naglašeno u slučaju dječjeg prosjačenja. Učesnici se slažu da “djeci nije mjesto na ulici, već u školi”, te da je rad na ulici opasan za djecu i da se može govoriti samo o negativnim posljedicama. Međutim, većina sudionika još uvijek donekle opravdava rad djece na ulici, ako su u pratnji roditelja, odnosno ako obavljaju neki rad na ulici zajedno sa svojim roditeljima, smatrajući da djeca mogu biti sigurna i zaštićena u takvim situacijama, za razliku od situacije kada su sama i izložena rizicima (opasnosti od ozljede, otmice i slično).

“Bolje je da oni idu u školu, da se obrazuju, da to ne rade. Ali zbog današnje situacije... jer to dijete postane dijete ulice, a to nije lijepo.” “Prije svega zato što je mlad, on je dijete ... Drugo, neko će ga staviti u auto i odvesti ga.” “Recimo da je sam... Može ukrasti nešto, a onda će doći policija. Ali je drugačije kad ja idem s njim.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Jedan dio učesnika spontano navodi da im djeca pomažu u aktivnostima ostvarivanja prihoda na ulici, a u većini slučajeva radi se o tome da djeca prikupljaju sekundarne sirovine, prodaju otpad i rabljenu robu. Njihovo opravdanje je nužda, potreba, teška socio-ekonomska situacija, tako da je pomoć djece u ovim aktivnostima značajna, i, osim toga, “bolje je da su s nama, nego sama kod kuće”, ako su mala; ili vjeruju da djeca trebaju da se nauče raditi iste poslove s obzirom na lošu perspektivu i neizvjesnost pronalaska boljeg posla (čak i ako steknu više obrazovanje), što se odnosi na stariju djecu (u dobi od 15 i više godina).

“Ako ne bude uspješan u školi, normalno je da ga se pošalje da radi, to je častan posao (rad na kontejnerima za smeće), barem za mene.” (žena, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Možda bi mogao ići na posao u dobi od 15-16 godina.” Učesnici u Banjoj Luci su objasnili da im djeca pomažu da zarade prihod, ali ne radeći izravno na ulici; umjesto toga, ona sortiraju materijal i sirovine, kada ih roditelji donesu kući u dvorište. Ili im pomažu u drugim aktivnostima, kroz različite zanate kojima povremeno ostvaruju profit. Na ovaj način djeca uče te zanate kako bi mogla nastaviti tradiciju i ostvariti neku finansijsku sigurnost svojoj porodici.

“Znam ja šta vas najviše interesuje, prije svega mi ne šaljemo djecu da ulaze u kontejner, barem ja ne. Moje dijete neće ići unutra, ja ću. Sve što donesem njegovo je. Ako ima vremena, ako je uradio zadaću, onda može pomoći, na primjer, ako radim sa kartonom, on ih može sortirati, presavit, složiti ... “ (žensko, diskusija u fokus grupi, Banja Luka)

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

143

“Da, moj sin koji ide u deveti razred već zna tapacirati stolicu, i to je sve, ja ga polako učim taj zanat kako bi mogao raditi jednog dana.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) U slučaju dječjeg prosjačenja, neki od učesnika u Tuzli su izjavili da su njihova djeca povremeno prosila, kada ne nađu drugi način zarađivanja novca za osnovne potrebe, dok su ostali učesnici tvrdili da njihova djeca ne prose, čak ni u slučajevima ekstremne oskudice (oni sami prose za svoju djecu).

“Ja to nikada ne bih dozvolila, barem dok mogu, moje dijete neće prositi.” (žena, diskusija u fokus grupi, Mostar) S obzirom da je dječje prosjačenje, od svih oblika rada na ulici koji uključuje djecu, ocijenjeno kao najneprimjerenije u diskusijama u fokus grupi, učesnici su kao najistaknutije posljedice i rizike prosjačenja identificirali sljedeće: ozljeda (udar auta), otmica i razni zdravstveni rizici (kao posljedica toga što su bosa ili neodgovarajuće obučena). Istaknute su i druge, psihološke posljedice: djeca uče da se ponašaju na ovaj način dok su mlada, tako da to postaje normalno i uobičajeno, odnosno obrazac ponašanja se prenosi s generacije na generaciju. Pored toga, djeca na ulici su izložena rizičnim oblicima ponašanja (droga, alkohol) što je još jedna od posljedica rada na ulici. Slični utjecaji se odnose i na druge oblike rada na ulici, a oni se čak i pojačavaju ako su djeca prepuštena sebi, bez roditelja. Najviše vide opasnost za djecu koja rade “na kontejnerima za smeće” jer su ona izložena raznim infekcijama zbog nehigijenskih uvjeta, iako mnoga od njih tvrde da nose zaštitne rukavice i koriste štapove.

“To im je u krvi, takvi će biti dok su živi.” “Znam dosta djece koja se propuše u dobi od 7-8. godina i kasnije, kada imaju 12 godina, počnu uživati travu (komentar autora: marihuana), konzumirati pića i postaju loša djeca” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Infekcije, razne bolesti... ali imamo rukavice koje stavljamo. I štapove... “(muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) Generalno se smatra da je rad na ulici raširena pojava u Bosni i Hercegovini, a učesnici smatraju da rad djece na ulici nije neuobičajen. Osim toga, kada se govori o uključivanju djece, uglavnom se to odnosi na prosjačenje. Stav koji preovladava u svim grupama je da su prikupljanje sirovina, korištene robe, otpada i njihova prodaja široko rasprostranjene aktivnosti kojima se domicilni Romi bave kako bi zaradili novac. Međutim, oni smatraju da je prosjačenje karakteristika Roma koji dolaze iz drugih gradova, pa čak i država u regiji, odnosno “letećih” Roma koji mijenjaju mjesto boravka. Učesnici u Banjoj Luci su veoma ponosni na činjenicu da oni i njihova djeca ne prose. Međutim, učesnici u drugim gradovima smatraju da postoji vrlo mali broj domicilnih Roma (i njihove djece) koja prose, i da one porodice koje se bave takvim aktivnostima to rade u krajnjoj nuždi. Neki od učesnika su se ogradili od tog pitanja, navodeći da ne mogu govoriti u ime drugih i ističući da se ne bave takvim aktivnostima.

“Znam 90% ljudi iz Banja Luke. Nije da ja hvalim naše Rome iz Banja Luke, ali nema porodica koje prose.” (žena, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Oni su leteći, danas u Banjoj Luci, a sutra u Prijedoru.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Vjerujte mi, nužda ih tjera da prose. Nije sramota da prose da bi prehranili svoju djecu.” (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo)

144

Djeca koja rade na ulici

“To je samo manjina, 2 ili 3 u Mostaru, oni koje stvarno moraju, na primjer ima jedna slijepa žena.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar) Osim tvrdnje da su djeca koja rade na ulici ona koja dolaze iz drugih gradova i zemalja u regiji (uglavnom se misli na Srbiju), učesnici vjeruju da je porijeklo njihovih porodica rijetko povezano sa niskim socio-ekonomskim statusom. Preovladava mišljenje da su ova djeca uključena u organizirane oblike rada na ulici (koji se odnose na organizirano prosjačenje). Uključuju vrlo malu djecu (čak i bebe stare nekoliko mjeseci) i stariju djecu, a i dječaci i djevojčice su podjednako prisutni na ulici. Učesnici ih opisuju kao zanemarene od roditelja, prljave su, slabo obučene, bose i odjevene u dotrajalu i pocijepanu odjeću. To nužno ne označava siromaštvo, ali većina učesnika smatra da je to slučaj namjernog nemara kako bi se izazvalo suosjećanje (bilo je slučajeva gdje su učesnici tvrdili da oni daju novac ovoj djeci kada mogu ili da pokušavaju pomoći na neki drugi način).

“Od 4 mjeseca do 15 godina.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Žena sjedi sa djetetom, drži ga u krilu, i prosi. Moja kćerka koja ide u drugi razred, Alma, mi kaže, molim te daj mi da joj dadnem. Tako sam joj dala 60-80 feninga... I oni stvarno dolaze, onda opet dolaze za 15 dana... “ (žena, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) Organizirano krijumčarenje se smatra najčešćim oblikom organiziranog rada na ulici, i predstavlja krivično djelo. To obično podrazumijeva veći broj učesnika, onih koji prose i prikupljaju novac za šefa, rukovodioca koji je “glavni”. Osim toga, dio učesnika smatra da su i sami šefovi očevi koji šalju svoju djecu na ulicu da prose i koji provode vrijeme na ulici dok ne prikupe određeni iznos. Djeca se ne šalju u školu; umjesto toga, ona su uključena u prosjačenje od najmlađeg uzrasta, te su naviknuta na taj obrazac ponašanja i to je jedina stvarnost koju poznaju. Učesnici vjeruju da su ta djeca najvjerojatnije zlostavljana i prisiljena raditi na ulici, da budu kažnjena ako ne postupe u skladu s tim (fizičko, ekonomsko, i psihičko zlostavljanje), koje ostavlja teške posljedice po ovu djecu (postaju loše osobe, ponašat će se na isti način prema svojoj djeci). Roditelji (očevi) su opisani kao “propalice”, alkoholičari, osobe s niskim moralnim vrijednostima i bez karaktera. Novac koji zarade uz pomoć djece koja prose troše za svoje lične potrebe – alkohol, drogu, kockanje, i slično. Učesnici su to snažno osudili. Pored ovog “porodičnog posla”, dio učesnika je identificirao još i veći posao, organiziranije prosjačenje koje uključuje, osim djece, odrasle osobe i beskućnike koji na to pristaju dobrovoljno, a zauzvrat dobiju krov nad glavom i hranu (nije bilo učesnika koji su navodili trgovinu djecom kao način uključivanja u ove grupe). To su obično bogatije grupe koje često zarade bogatstvo na ovaj način.

“To se ne može uraditi bez djece...” (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “Mi to ne bismo dozvolili za naše dijete, postoje ljudi koji uzmu tuđe dijete i iskoristite ga, dijete to zanemaruje, samo se brine da mu bude bolje, a ne ko je ta osoba... To su osobe koji nemaju osjećaj stida ili karakter, jer oni koji šalju svoje dijete, šta su oni – oni nisu ljudi ili nešto slično. To je ropstvo.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Oni to rade, jer oni nisu pravi roditelji svojoj djeci, odnosno oni ne brinu o njima, ne vole ih, mislim da ih očevi odgajaju na taj način... Odrastao na ulici, i to se prenosi na novu generaciju, on će podići svoju djecu na isti način. Postoje ljudi ovdje u Mostaru koji šalju svoju djecu na semafore da prose, peru vjetrobrane, dok se njihov otac kocka...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Oni su beskućnici, tako bi mogli imati krov nad glavom. Nemaju nigdje ništa... “ (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla)

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

145

“Čovjek iz Poljica ima ženu i sabira 3, 4 ili 5 i više žena i ide na Šićki, tu ih ostavlja i čeka u kafiću, puši cigarete marke Marlboro, pije Heineken ili neko drugo pivo.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar) Učesnici u Banjoj Luci pokazuju manje svijesti o ovom fenomenu i, pri definiranju, oni navode izvore koje su čuli u medijima. U ostalim grupama, učesnici su dali primjere i lokacije u gradu gdje su se Romi koji se bave (organiziranim) prosjačenjem privremeno naselili. Pojedini učesnici u Mostaru su dali i prezimena. “To je krivično djelo. Ne mogu reći konkretno, kad čujem iz medija...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka)

“Policija je dovela djecu ovdje u nekoliko navrata, doveli su ih ovamo (komentar autora: u prihvatni centar) sa semafora, a oni će imati mnogo problema sa direktorom, porodicom Š.” (žena, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Oni se nalaze na Ilidži, Butmiru, onda Buća Potok...” (žena, Sarajevo) Osim toga, u svim grupnim diskusijama prisutno je uvjerenje da Romi koji se bave prosjačenjem i organiziranim oblikom rada na ulici stvaraju negativnu percepciju Roma i doprinose stvaranju i jačanju predrasuda o Romima.

“Ali oni imaju dobre automobile i kuće, kao što je gospođa maločas rekla, a sve im prljavo, mi plaćamo taj ceh i ne možemo dobiti posao.” (žena, diskusija u fokus grupi, Banja Luka)

Odgovornost Uzroci prosjačenja i uključivanja djece u rad na ulici u cjelini, leže u teškim socio-ekonomskim uvjetima Roma. Učesnici smatraju da su najodgovornije vlasti u zemlji koje ne brinu dovoljno o Romima. Oni smatraju da se ova pojava, koja je identificirana od većine kao problem u društvu, može iskorijeniti ako se poboljšaju socio-ekonomski uvjeti Roma i omogući normalan život. Osim toga, većina učesnika ne razlikuje različite nivoe vlasti i nadležnosti, dok drugi drže državne vlasti odgovornim, jer smatraju da one imaju najveći utjecaj, ili prebacuju na kantonalne vlasti, jer se viši nivoi vlasti bave samo većim problemima.

“Od vrha, vrh naređuje onima na dnu, odnosno ide od vrha... Kada zmija ujeda, ujeda glavom, a ne repom.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Samo kantonalne vlade. Oni na vrhu se bave većim problemima.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) Preovladava mišljenje da se problem prosjačenja može smanjiti ako država osigura socijalna davanja za sve siromašne Rome i one kojima je potrebna takva pomoć (i ako ova davanja budu veća i redovna). Što se tiče razlika između entiteta kada je u pitanju prevalencija prosjačenja, kao i pojave djece koja rade na ulici, učesnici u Banjoj Luci tvrde da je ovaj problem više prisutan u Federaciji BiH, zahvaljujući boljoj socijalnoj pomoći za Rome u Banja Luci (RS), kao što su naveli pojedini učesnici u Tuzli.

“Kad bi mi socijalna pomoć davala, na primjer, 300 KM mjesečno, bilo bi mi lakše da živim, živim u Bišće Polju, imam stan tamo, moram platiti račune, struju i račune za vodu, imam 100 KM računa...”(muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar)

146

Djeca koja rade na ulici

“Teško je živjeti u zemlji u kojoj je dječji doplatak 7 KM, ne možete kupiti pelene za 7 KM, ova davanja su veća ovdje, za razliku od 7 KM u Federaciji BiH...” (žena, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) Osim toga, također je ukazano i na druge mjere koje bi mogle doprinijeti rješavanju problema, odnosno poboljšanju ekonomske moći Roma – zapošljavanje, stvaranje programa zapošljavanja, ublažavanje pristupa obrazovanju djeci. Većina je istakla da roditelje čija djeca prose treba oštro kazniti (djeca koja su uključena u organizirani kriminal i koja su zlostavljana), novčanom ili zatvorskom kaznom, budući da su i dalje izravno odgovorni. Ovisno o težini situacije, takvu djecu treba odvojiti iz tih porodica i staviti u sirotište. Sve ovo podrazumijeva dobru saradnju i koordinaciju različitih aktera – centara za socijalni rad, koji se obično spominju u razgovorima o boljim rješenjima za prosjačenje, a zatim i policije, romskih udruženja i drugih službi.

“Lakše je živjeti ako 10-15 ljudi ima posla. Život je odmah drugačiji, različit prosperitet, lakše je djeci u školi, bolje napreduju.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Udruženje, policija, škole, centri za socijalni rad trebaju biti u tom krugu. Centar i udruženje treba odmah kontaktirati ako neko ne ide u školu, oni bi trebali biti aktivniji...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Djeca trebaju biti oduzeta od takvih roditelja.” (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “Ako prosi, uhvatiš ga da prosi, ne treba tražiti papire i reći: ‘Bježi odavde da te više ne vidim’, nego: ‘Evo ti kazna, a sljedeći put će biti veća, treći put ideš u pritvor, a dijete u sirotište.’ Bit će mu bolje tamo, imat će šta da jede i pije... “(žena, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) Istaknuta je i uloga romskih udruženja jer su prepoznati kao predstavnici romske manjine, pa ih se drže dijelom odgovornim. Naime, učesnici u Sarajevu i Tuzli su izrazili nezadovoljstvo radom udruženja, smatrajući da rade za lične interese, a ne za interese svih Roma. Sarajevska grupa je istakla da su odgovorni za prevalenciju prosjačenja, jer ne rade ništa (ali su dobivali projekte i donacije). Učesnici u Mostaru ističu da trenutno ne postoje udruženja koja bi se bavila problemom lokalnih Roma, što se smatra nedostatakom. Bilo je više učesnika u Banjoj Luci koji su izrazili pozitivna mišljenja i iskustva sa udruženjima od onih koji su bili nezadovoljni.

“Oni treba da nam najviše pomažu. Gdje god idete kažu: ‘Imate svoje udruženje’. Ali, vjerujte mi, oni nas ne pomažu koliko bi mogli.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Ovo udruženje se relativno brine o nama, treba biti realan i reći da nam pomažu koliko mogu...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Samo preko našeg udruženja, ali naša udruženja vode ljudi koji ne bi trebalo da ih vode... To je samo profit i pranje novca; nema pomoći Romima.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) Pojedini učesnici smatraju da ovaj problem neće biti riješen bez angažmana predstavnika vlasti drugih zemalja u regiji s obzirom da su oni koji prose strani državljani.

“Ovaj centar ne može učiniti ništa za njih, centar ga samo treba prijaviti u njegovoj zemlji, a njegova zemlja treba osigurati za njega, odnosno da se na terenu vidi kakva je situacija, gdje žive, kako žive, koliki je njihov prihod...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) Uloga škole nije bila priznata od strane većine učesnika. Mali dio njih su svjesni važnosti obrazovanja djece za borbu protiv prosjačenja (kada bi glavna sredstva za obrazovanje bila osigurana,

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

147

djeca bi bila manje uključena u prosjačenje). Vjeruju da je škola jedna od važnih karika u lancu koordiniranog rada i aktivnosti usmjerenih na borbu protiv ove pojave.

“Škola ne može ništa... samo ako se uvjeti poboljšaju, ako bi imali sendviče... Naša škola ovdje u Kiseljaku ima najviše romske djece, ali oni nemaju užinu.” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Čak i kad se radi o građanima, učesnici uglavnom ne vide način na koji bi oni mogli utjecati na rješenje problema prosjačenja i rada djece na ulici. Pojedini učesnici su izjavili da mogu utjecati prijavljujući takve slučajeve (centri za socijalni rad, policija). Na pitanje da li građani podržavaju i ohrabruju ovu pojavu dajući novac, učesnici uglavnom navode da ako bi to stalo, prosjačenje bi lako moglo izazvati porast kriminala, odnosno krađe.

“Pa to se može prijaviti centru za socijalni rad.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Ne, kako će građani da utiču?... Ako prestanu davati novac, onda će ovi početi da kradu.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar) Učesnici vjeruju da vladini zvaničnici nisu poduzeli efikasne (ili nikakve) mjere za borbu protiv ove pojave, iako je većina fokus grupa naglasila da je ova pojava sada manje prisutna nego prije (osim na diskusiji fokus grupe u Sarajevu, gdje tvrde da je prosjačenje u porastu). Generalno, učesnici nisu upoznati sa programima, projektima, odnosno aktivnostima na rješavanju problema prosjačenja, uključujući i djecu koja rade na ulici. Niti jedan učesnik nije imao lična iskustva, kao što je uključenje u neki program. Postoji jak utisak da se ne čini dovoljno za Rome i za poboljšanje njihovog položaja u društvu, čak ni u ovom slučaju. Jedini priznati pokušaj rješavanja problema dječjeg rada na ulici su prihvatni centri, koji su funkcionalni u svim gradovima u kojima je provedeno istraživanje. Osim toga, dio sudionikasmatra da oni nisu dovoljno efikasni i da predstavljaju kratkoročno rješenje – djeca su zbrinuta samo privremeno, nakon čega se, smatraju oni, djeca opet vraćaju na ulicu (iako niti jedan učesnik nije imao takvo lično iskustvo). Drugi vjeruju da su takvi projekti smanjili prosjačenje, kao što je slučaj u Banjoj Luci i donekle u Tuzli, odnosno vjeruju da je njihov doprinos je značajan. Učesnici uglavnom nemaju informacija o organizatorima projekata, dok je mali broj njih naveo uključivanje centara za socijalni rad i nevladinih organizacija, koji su u stvari inicijatori prijemnih centara.

“Oni se ovdje mogu okupati, jesti, presvući, malo crtati, obrazovati se. Čak i kada su obučeni, oni i dalje rade isto... Do pet sati cijeli dan je lijepo, toplo, ima nešto za jelo, a onda ide prositi u kafićima, noću, pravi probleme...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Recimo da ako me zaštitite svaki dan, kupate me, oblačite i hranite normalno da ja neću više izlaziti na ulicu.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Oni im daju nešto za jelo, a onda doviđenja, i opet su na ulici. To nije rješenje.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) Mišljenje učesnika o programima i aktivnostima u cilju pomoći Romima i njihovim porodicama, bez obzira na problem, većina ispitanika smatra da nema dovoljno projekata i konkretne pomoći. Obično spominju pomoć u obrazovanju (osnovno obrazovanje) romske djece u obliku pružanja besplatnih udžbenika i drugih materijala (sveske, ruksaci), prevoz, užina, kao inicijative romskih udruženja ili lokalne vlasti. Učesnici su uglavnom pozitivno ocijenili ovakav vid pomoći i naglasili da on predstavlja olakšanje i da je u velikoj mjeri doprinio činjenici da više

148

Djeca koja rade na ulici

romske djece pohađa školu nego u prethodnim godinama. Međutim, dio sudionika smatra da ova pomoć nije dovoljna – ne dobiju sve potrebne udžbenike, užina se ne daje u svim školama koje pohađaju romska djeca, a i dalje postoji problem kako kupiti druge potrebne stvari za djecu, kao što su odjeća i obuća.

“Oni žele da kupe udžbenike, kupite odjeću za dijete... [Moja djeca] treba da krenu u prvi razred, treba mi 100 KM. Kako da se kupe udžbenici, odjeća i obuća...” (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “On je šesti razred, dobio je 2 udžbenika, ali mu je potrebno 10-12 udžbenika... Imamo 5 svesaka, 1 blok za crtanje, 2 olovke, 1 gumicu... Kako možeš živjeti s tim cijelu godinu i ići u školu. Kako će dijete proći šesti razred?”(muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Pored obrazovanja, učesnici smatraju da su stambeni projekti značajna pomoć za romsku populaciju, iako su istakli da nisu svi Romi smješteni putem tih projekata (kao što su učesnici u Tuzli), i da sredstva nisu transparentno i pravedno distribuirana.

“Ambasada Holandije je izgradila 30 kuća. Mislim da je to najveća donacija u BiH za Rome.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “Mi smo bili smješteni u Mejdanu 2010. godine. Obećali su sve, ali nikad nisam dobio ništa. Moja djeca i ja smo ostali da živimo u blatu, ovo dvoje idu u školu.” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Pored toga, dio sudionika navodi pomoć lokalnih vlasti – općine i gradske uprave, a centri za socijalni rad koji pomažu romske porodice daju konkretnu novčanu pomoć.

“Načelnik općine mi je platio račune za 6 mjeseci i dao privremenu pomoć dva puta... posjetila sam ga, a on mi je pomogao.” (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “Istina je da nam općina malo pomaže... Znam da su vlasti općine Banja Luka dale djeci udžbenike.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) Učesnici su naglasili ulogu udruženja za koja se očekuje da pomognu Romima i koja obično ne ispunjavaju tu ulogu, čak ni izabrani predstavnici Roma u vladi (niži i viši nivoi vlasti), za koje se obično vjeruje da ne zastupaju interese Roma.

“Postoji 7-8 udruženja u Sarajevu. Oni nikoga ne pomažu. Čovjek nas je iskorištavao, i niko nikada nije potpisao da nas zastupa. On krade poklone za djecu.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “On je angažovao svog sina, a ne mene. Pitao sam ga neki dan, ‘Komšija, ima li neki posao, da ti očistim ured ili tako nešto?’ Rekao da je već ima. Angažovao je svog sina.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) Pojedini učesnici (diskusija u fokus grupi, Sarajevo) vjeruju da su programi i aktivnosti u cilju poboljšanja položaja Roma bili neuspješni i neefikasni jer ih drugi implementiraju i odlučuju o njima, a ne Romi, odnosno Romi bi trebali biti aktivnije uključeni u ovim projektima.

“Upravo to, to je dobro pitanje, ne možemo ostvariti napredak što se tiče udruženja zbog toga što se miješaju u naše romske projekte, bez obzira da li je on Hrvat, Srbin, ili Rom, svi se mješaju u naše projekte i radi sve što hoće, tako da se svi naši projekti ukradu i to je razlog zašto ne možemo ostvariti napredak.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Mostar)

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

149

Stavovi i mišljenja o obrazovanju djece Djeca svih učesnika pohađaju osnovnu školu, pri čemu je manji dio sudionika naveo da njihova djeca pohađaju srednje škole (Banja Luka i Sarajevo). Učesnici u svim grupama su istakli važnost obrazovanja djece, ističući kako i dalje šalju svoju djecu u školu, čak i gladnu, uprkos teškim socio-ekonomskim uvjetima. Međutim, određeni učesnici napominju da, zbog siromaštva u kojem žive, njihova djeca često ne odu u školu, jer im roditelji nisu uvijek u mogućnosti dati novac za užinu ili druge potrebne stvari. Teška finansijska situacija utječe na njihov uspjeh u školi i često dovodi do toga da djeca napuštaju školu.

“Teško je odgovoriti na to pitanje, jer oba roditelja ne rade i nemaju dobru finansijsku situaciju, a ja ne znam kako da se oni dalje školuju... Može biti najbolji učenik, imati najbolje ocjene, čak i za doktora medicine, ali to ne možete priuštiti.” (žena, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) “Ako ih ne možete nahraniti danas, poslati ih u školu sa ručkom, onda oni ne mogu učiti. Moja kćerka pohađa 4. ili 5. razred i mora naučiti sve to. Ona izlazi u 7 ujutro i vraća u 13 sati, i ne može biti gladna. Ponekad ponese sendvič, ali ponekad ne.” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Značaj škole ogleda se u pismenosti – zbog toga što većina roditelja koji su učestvovali u grupama nisu završili osnovno obrazovanje, a uglavnom su nepismeni, glavni je značaj škole učiti djecu čitati i pisati, a i da stiču druga znanja (i zanimanja). Ostale prednosti škole su također navedene – socijalizacija, druženje, razvoj ličnosti. Osim toga, određeni učesnici su dodali da je obrazovanje romske djece važno za promjenu negativnog imidža Roma i uklanjanje predrasuda i stvaranje mogućnosti zapošljavanja za romsku djecu.

“Bit će poštovan, više cijenjen... Gdje god odeš, čim vide da si Rom, da tražite nešto, na primjer, privremenu pomoć, pitaju znate li se potpisati.” (žena, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “Da bi sticao prijatelje, da bude među svojim vršnjacima.” (muškaraci, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Da ga izvedem na pravi put, da ne postane lopov.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) Djeca učesnika imaju ciljeve za svoju budućnost – prije svega žele da završe školovanje, nauče profesiju ili zanimanje, dobiju posao i osnuju porodicu. Iako podržavaju svoju djecu u njihovim snovima i težnjama, ističući kako žele najbolje za svoju djecu, roditelji imaju pesimističan pogled na njihovu budućnost – zabrinuti su da neće biti u mogućnosti finansijski podržati njihovo obrazovanje i izjavljuju da im je najveća briga kako će ih prehraniti. Neki roditelji su dodali da će biti sretni ako im djeca završe osnovnu školu, pogotovo jer je podrška koju dobiju u obliku besplatnih udžbenika i drugih pogodnosti neizvijesna i ne znaju koliko dugo će im biti na raspolaganju.

“Imaju prevoz obezbijeđen do kraja godine. Znam Romi neće pohađati školu nakon toga. Tome će doći kraj baš kao i kada sudija svira kraj na kraju utakmice...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Da, da završi školu, počne nešto raditi, naći posao.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Banja Luka)

150

Djeca koja rade na ulici

“Slabo imovinsko stanje, ne možete, siromaštvo... Možete završiti nekako peti, šesti, sedmi, osmi (razred), ali kasnije... Znate li koliko je godina i novca potrebno da završi fakultet?” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Moja kćerka razmišlja da postane frizer. Moj sin bi želio biti automehaničar. Ja bih željela da ne budu gladni i žedni.” (žena, diskusija u fokus grupi, Mostar) Roditelji, kao i njihova djeca, su zadovoljni školom koju djeca pohađaju. Učesnici tvrde da se njihova djeca snalaze u školskim zadacima i ostvaruju zadovoljavajući uspjeh. Oni uglavnom rade samostalno ili im u učenju i pisanju zadaće pomažu starija braća i sestre. Dio učesnika je istakao da imaju podršku nastavnika i drugih učenika u razredu. Nastavnici su uglavnom ocijenjeni kao korektni ili nešto popustljivi prema romskoj djeci, iako je bilo primjera diskriminacije od strane nastavnika, osoblja i drugih učenika. Bez obzira na sporadična negativna iskustva koja imaju zato što su Romi, učesnici tvrde da njihova djeca vole da idu u školu, da su zainteresirani za stjecanje novih znanja i da neki imaju visoke obrazovne ambicije.

“Nastavnici se dobro drže. Neki su dobri, a neki loši prema djeci.” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Pedagogica prevrće očima kad nas vidi... ona nas ne podnosi. Ali kad odemo direktorici škole, ona kaže da idemo pedagogici.” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) “Svi pomažu, cijeli razred, nastavnik razredne nastave, svi.” (žena, diskusija u fokus grupi, Mostar) “Okomila se na dijete, stvarno ju je maltretirala. Na primjer, bila je bolesna sedam dana, a ona je odbila da prihvati ispričnicu, samo nas je vratila.” (žena, diskusija u fokus grupi, Banja Luka) Dio učesnika je izrazio nezadovoljstvo prvenstveno zbog nedovoljne i netransparentne pomoći za romsku djecu u obrazovanju (udžbenici, užina) i zbog toga što sve škole nisu jednake u smislu ove pomoći (na primjer, neke škole u Tuzli nemaju užinu).

“Učiteljica moje kćerke me pozvala na telefon i rekao da joj trebaju dati dva udžbenika. Kada sam došao po njih, ona je rekla da moja kćerka ne može dobiti ta dva udžbenika, dali su ih drugoj djeci, ostavljajući moju kćerku bez ičega.” (žena, diskusija u fokus grupi, Tuzla) Učesnici su potvrdili da nema romskih nastavnika u školama koje pohađaju njihova djeca. Oni vjeruju da Romi uglavnom nisu zaposleni u obrazovnim institucijama, kao ni u drugim javnim i privatnim ustanovama, što su osudili. Oni smatraju da zapošljavanje Roma kao nastavnika u školama učinilo da se romska djeca, koja su u manjini i često diskriminirana, osjećaju sigurnije, i da bi im nastavnici Romi pružali više podrške nego nastavnici drugih nacionalnosti. Osim toga, smatraju da Rome ne treba upošljavati samo kao nastavnike, već i na drugim radnim mjestima u različitim ustanovama i sektorima.

“Zašto Rom ne bi mogao biti direktor škole? Također možete pitati da li ima Roma koji rade u pošti...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Sarajevo) “Romski nastavnik bi bio spremniji da pomogne romsko dijete, u poređenju sa nastavnikom koji nije Rom...” (muškarac, diskusija u fokus grupi, Tuzla)

Procjena dječjeg prosjačenja i drugih oblika rada na ulici u Bosni i Hercegovini

151