Monitoring procesa evropskih integracija: Prvi polugodisnji izvjestaj za 2009. godinu by Vanjskopoliticka inicijativa BH

Prvi polugodišnji izvještaj za 2009.

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine

PROCESA

EVROPSKIH INTEGRACIJA

BOSNE I HERCEGOVINE PRVI

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

2009.

M ONITORING

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

Uređivački kolegij VPI BH

Lektor Faik Imamović

"Vanjskopolitička inicijativa BH je nevladina, neprofitna organizacija posvećena promišljanju i analiziranju vanjske politike, međunarodnih odnosa i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine"

www.vpi.ba info@vpi.ba

Dizajn i štampa: Arch Design

Tiraž: 350 kom

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

BOSNE PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

STRANA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Sadržaj UVOD

GLAVA I. OPĆI PRINCIPI

GLAVA II. POLITIČKI DIJALOG

GLAVA III. REGIONALNA SARADNJA

GLAVA IV. SLOBODNO KRETANJE ROBA

A) Poglavlje I. Industrijski proizvodi i Poglavlje II. Poljoprivreda i ribarstvo

B) Slobodno kretanje robe, Poglavlje III. Zajedničke odredbe (članovi 32–46 SSP-a)

GLAVA V.

37 A) Poglavlje I. Kretanje radnika (članovi 47–49), Poglavlje III. Pružanje usluga

B) Poglavlje II. Glave V. – Poslovno nastanjivanje (čl. 50–56 SSP-a)

USKLAÐIVANJE ZAKONA, PROVOÐENJE ZAKONA I PRAVILA KONKURENCIJE

GLAVA VI.

GLAVA VII. PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST

GLAVA VIII. POLITIKA SARADNJE

GLAVA IX. FINANSIJSKA SARADNJA

GLAVA X. INSTITUCIONALNE, OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

ZAKLJUČAK

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

UVOD Od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije protekla je godina dana, a čak se i u vezi s ovom činjenicom mogu razviti polemike u našoj zemlji. Tako jedni kažu “prošlo je tek”, a drugi “prošlo je već”. Ovi prvi uglavnom dolaze iz nadležnih državnih institucija, a ovi drugi iz civilnog društva. Ovo je Prvi polugodišnji izvještaj za 2009. projekta “Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine” i prva prilika da uspostavimo trend u ispunjavanju obaveza iz SSP-a i počnemo istinski mjeriti nivo realizacije u odnosu na naš Preliminarni izvještaj za 2008. godinu. Projekt će trajati do kraja 2011 godine i dva puta godišnje praviti polugodišnje izvještaje, mjereći napredak BiH u procesu europskih integracija Prilikom izrade ovog izvještaja korišteni su zvanični dokumenti institucija BiH i entiteta, kao i izvještaji institucija EU, Vijeća Europe i drugi relevantni izvještaji kao i intervjui sa predstavnicima pojedinih institucija. glavni fokus našeg izvještaja je na osnovne dokumente: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH, Prelazni sporazum između EU i BiH te Europsko partnerstvo za BiH. Pored toga naš tim razmatra i navode iz Akcionog plana za sprovođenje obaveza iz privremenog sporazuma i SSP-a, Pregleda realizacije aktivnosti iz Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz dokumenta Europsko partnerstvo za BiH, Kvartalni pregled ispunjenja obaveza iz SSP-a i Prijelaznog sporazuma, izvještaje sa redovnih pripremnih sastanaka (RPM) te drugih relevantnih dokumenata Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Posebna pažnja je posvećena međuovisnosti obaveza iz SSP-a i prioriteta Europskog partnerstva za BiH. Izvještaj je sačinilo deset ljudi, stručnjaka u oblastima kojima se bave, a koji pokrivaju određene oblasti obaveza iz SSP-a. Uređivački odbor, sačinjen od šest članova priredio je izvještaj u obliku koji je pred vama. U ovom izvještaju želimo doći do odgovora – da li je uistinu došlo do novih pozitivnih pomaka u procesu evropskih integracija BiH nakon “velikog napretka” ostvarenog s potpisivanjem SSP-a 16. 6. 2008. godine? U proteklih šest mjeseci primili smo niz pohvala, sugestija, primjedbi, zamjerki i inoviranih informacija koje su nam pomogle da napravimo ovaj Prvi polugodišnji izvještaj za 2009. godinu. Ovom prilikom osvrnut ćemo se na neke od njih. Prije svega zamoljeni smo da pojasnimo koncept prijelaznih rokova i njihovu razliku kada se radi o samome Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno Prijelaznom sporazumu. Naime već smo rekli a i opće je poznato da se 80 posto SSP-a tiče ekonomskih pitanja i onoga što se u EU podrazumijeva kao slobodan protok robe, usluga, kapitala i radne snage te jedinstvenog tržišta, tržišne konkurencije, tj. stvaranja jedinstvenoga ekonomskog prostora i sticanja sposobnosti za opstanak u tržišnoj utakmici u Uniji kada se BiH tamo nađe. Važno je također naglasiti da nema pregovora o suštini obaveza koje BiH treba ispuniti, odnosno o preuzimanju onoga što se zove pravna tečevina Evropske unije (acquis communautaire) u pravni sistem BiH. Pregovori su se zapravo vodili o prijelaznim rokovima do kada BiH nešto treba uraditi i o vremenu koje joj je potrebno da se prilagodi novom tržišnom okruženju, odnosno iznosima i nivoima postepenog obaranja i ukidanja carina, tarifa, kontingenata te donose nove zakone, usvoji standarde, stvori nove institucija itd.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

BOSNE PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Bosna i Hercegovina je pregovarala rokove u najduljem okviru od šest godina, međutim formalno rokovi iz SSP-a počinju teći tek nakon što i zadnja država članica EU-a ratificira SSP jer se on ne zaključuje samo s EU-om, već sa svakom od njenih 27 članica. S tim u vezi, formalno i birokratski rečeno, rokovi SSP-a nisu ni počeli teći, i to je nešto što pojedini političari i visokorangirani državni službenici često koriste u svojoj argumentaciji. No, kako je EU zainteresirana da se BiH što brže pripremi za tržišnu utakmicu u novim okolnostima, ali i da dobije što prije trgovinske povlastice za sebe, postoji i Prijelazni (privremeni) sporazum, koji tretira upravo ovaj ekonomski segment SSP-a i koji je stupio na snagu s danom potpisivanja – 16. 6. 2008. i čiji su rokovi počeli teći 1. 7. 2008. Bitno je napomenuti da rokovi Prijelaznog sporazuma nisu duži, nego isti kao u SSP-u, tako da praktično rokovi za ispunjenje obaveza teku već godinu dana u najznačajnijoj i za BiH najosjetljivijoj oblasti – privredi. Također, dio koji se tiče liberalizacije viznog režima, pravde i sigurnosti još nije počeo teći, ali zato imamo Mapu puta za liberalizaciju viznog režima koja sadrži gotovo iste zahtjeve kao što su i oni u SSP-u. Konačno možemo ustvrditi da za sve građane i privredu BiH vrijeme otkucava, mada, kako to bh. zvaničnici kažu, formalno rokovi neće početi teći još bar godinu dana. Stvarnost je ipak drugačija, a i pored toga ne vidi se razlog zašto bi BiH čekala posljednji tren za ispunjenje obaveza kada smo već svakako na kraju kompozicije Zapadnog Balkana svrstani iza Albanije. Ako se uzme u obzir činjenica da su sve aktivnosti na otvaranju našeg tržišta prema EU već učinjene te da zaštitnih mjera za našu privredu više nema, postavlja se pitanje – zašto nema angažmana na ispunjavanju onih standarda koji bi nam samo pomogli da budemo konkurentniji? Nažalost, u proteklih 14 godina nije se učinilo dovoljno da se domaćoj privredi stvori pogodno poslovno okruženje u zemlji i prema susjedima u regiji kako bismo bili konkurentniji. Malo je učinjeno dok se moglo, a to vrijeme je protraćeno u dnevnopolitičke razmirice. Tako se danas u bh. i entitetskim institucijama oteže samo s onim stvarima u realizaciji obaveza iz SSP-a od kojih bi direktnu korist imali građani Bosne i Hercegovine a koje se tiču prava kretanja, liberalizacije viznog režima, poboljšanja sistema transparentnosti, pravde i sigurnosti, prava na rad, ravnomjernog ekonomskog razvoja područja u BiH, poticanja naučnoistraživačkog rada, povećanja kvaliteta obrazovanja i zdravstvene zaštite te ukidanja diskriminacije. Sljedeća stvar koju treba da pojasnimo jeste da neki od naših nalaza nisu aktualni u momentu prezentacije. Projekt se bavi monitoringom procesa, tako da obuhvata vremenski period od šest mjeseci. Međutim, tehnologija izrade izvještaja i publikacije ne dozvoljava da izvještaj izađe iz štampe istog dana kada je zaključen. Više od mjesec dana potrebno je Uređivačkom odboru nakon što 10 stručnjaka uradi stručnu elaboraciju napretka po poglavljima, da priredi izvještaj u formi u kojoj ga čitaoci imaju priliku vidjeti. Pored toga, izvještaj se štampa na jezicima naroda u BiH i engleskome, što zahtijeva niz prevodilačkih i lektorskih aktivnosti. Stoga napominjemo i ovom prilikom da je činjenično stanje ovog izvještaja zaključeno sa 29. majem 2009. godine.1 Pozitivna je činjenica što Vanjskopolitička inicijativa BiH (VPIBiH) više nije jedina organizacija koja prati realizaciju obaveza iz SSP-a. Početkom ove godine Direkcija za evropske integracije napravila je Prvi kvartalni pregled ispunjenja obaveza iz SSP-a i Prijelaznog sporazuma. Također, nekolicina zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) se intenzivnije i sistematičnije počela baviti analizom napretka u vezi s usvajanjem neophodnih zakona u parlamentu. Nekolicina nevladinih organizacija je počela da aktivnije nameće teme iz evropskih integracija na dnevni red javnog mnijenja u BiH. Vanjskopolitička inicijativa poziva sve

Izuzetak je navođenje tri zakona vezana za liberalizaciju viznog režima usvojena 15.6.09.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

učesnike civilnog društva da koriste argumentaciju iz naših izvještaja kako bi u svome domenu izvršili jači i konkretniji pritisak na odgovorne institucije. Na kraju, trend koji smo zapazili nije obećavajući. Mnogo neophodnih zakona nije usvojeno ili je usvojeno u samo jednom od domova PSBiH, mnogo ih je vraćeno u proceduru i ne postoji politička volja za njihovo usuglašavanje na relaciji entiteti – država, odnosno na relaciji između pet partnera koji čine vladajuću koaliciju. U prošlom izvještaju naveli smo da je Vijeće ministara BiH 29. 12. 2008. usvojilo 13 prijedloga zakona i sedam nacrta strategija i politika, međutim, tek jedan mali dio je svoje ostvarenje doživio u bh. parlamentu. Zbog svega toga se rokovi iz Akcionog plana za realizaciju obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva samo pomjeraju za nekoliko mjeseci unaprijed. U ovom izvještaju odlučili smo ne nabrajati ponovo pojedinačne obaveze iz SSP-a i prioritete Evropskog partnerstva jer u njihovom sadržaju nije došlo do promjena. Nadamo se da time nismo ništa uskratili onima koji prvi put čitaju naš izvještaj jer Preliminarni izvještaj za 2008. gdje su one nabrojane i detaljno elaborirane mogu naći na web stranici www.vpi.ba.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P Ć I

P R I NCIPI

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A I . OPĆI PRINCIPI

Uvod – Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSPa i Privremenog sporazuma u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

U članu 2. SSP-a, se od Bosne i Hercegovine traži poštivanje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Nadalje, poštivanje principa međunarodnog prava i puna saradnja s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), što označava proaktivnu ulogu u hapšenju optuženih za ratne zločine. Pod članom 3. od Bosne i Hercegovine se zahtijeva angažman u sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje. Opet, član 4. ponovo potvrđuje značaj koji se daje provođenju međunarodnih obaveza. Dobrosusjedski odnosi i poštivanje ljudskih prava i prava manjina su naglašeni u članu 5., dok je u članu 6. naglašen razvoj projekata od zajedničkog interesa, naročito onih koji se odnose na borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije, pranje novca, ilegalne migracije, uključujući trgovinu ljudima, oružjem malog kalibra i lakim Saradnja Parlamentarne skupštine BiH i naoružanjem kao i nedozvoljenim drogama. Član 7. Vijeća ministara je još uvijek slaba. Nije potvrđuje značaj borbe protiv terorizma. Član 8. utvrđuje prijelazni period za pridruživanje od šest godina, što znači došlo ni do kakve značajnije promjene, a da bi sva poglavlja trebalo zatvoriti do juna 2014. godine. izostanak koordinacije u procesu Konačno, članom 9. se naglašava da se sporazum ima donošenja zakonodavnih planova, provoditi u skladu s odredbama Svjetske trgovinske posebno između državnog i entitetskih organizacije (WTO), posebno sa članom 24. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (GATT 1994.) i parlamenata, još uvijek postoji. Država i članom 5. Općeg sporazuma o trgovini i uslugama. Ključni prioriteti Evropskog partnerstva u području Općih principa definiraju prioritete koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi se pripremila za daljnju integraciju u Evropsku uniju. Potpuna saradnja s ICTY-em, funkcionalne i održive državne strukture, poštivanje ljudskih prava i mjere koje naša zemlja treba poduzeti, uključujući postizanje sporazuma i usvajanje izmjena Ustava BiH, ukoliko je potrebno. Što se tiče demokratije i vladavine

entiteti nastavljaju s usvajanjem zakonodavstva na nekoordiniran način; naročito je vidljiv nedostatak koordinacije RS-a s državnim nivoom i vlastima Federacije BiH u vezi s procesom evropskih integracija.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE O

PĆI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

PRINCIPI

prava, od Bosne i Hercegovine se zahtijeva da poduzme daljnje korake koji će garantirati da Parlamentarna skupština BiH (PSBiH) ima dovoljne tehničke resurse i osoblje te da osigura strukturiranu i institucionaliziranu koordinaciju između države i entiteta na svim nivoima. U pitanju ljudskih prava i zaštite manjina od BiH se zahtijeva da poboljša implementaciju međunarodnih konvencija i zakonski okvir o manjinama da bi se u potpunosti ispunili zahtjevi Okvirne konvencije o nacionalnim manjinama Vijeća Evrope, uključujući i Državnu strategiju za Rome koja poziva na smanjenje siromaštva i društvenu inkluziju Roma u bh. stanovništvo. Što se tiče izbora, Bosne i Hercegovina je dužna da usvoji izmjene i dopune izbornog zakonodavstva u vezi sa članovima Predsjedništva BiH i delegatima Doma naroda, kako bi se osiguralo puno poštivanje Evropske konvencije o ljudskim pravima i postprijemnih obaveza prema Vijeću Evrope.

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Saradnja Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju ocijenjena je zadovoljavajućom. Područje saradnje između ICTY-a i vlasti na državnom i entitetskom nivou je ocijenjeno adekvatnim, a i pristup svjedocima i arhivima se smatra pozitivnim. Koordinacijski tim za istraživanje ratnih zločina je osnovan na osnovu usvojenog Akcionog plana od strane Republike Srpske. Vijeće ministara BiH je 29. decembra 2008. usvojilo Državnu strategiju BiH za ratne zločine. Usvajanje Državne strategije za ratne zločine već je kasnilo, naročito uzimajući u obzir velik broj predmeta ratnih zločina u sudovima i tužiteljstvima BiH te skoro zatvaranje ICTY-a. Usvajanje te strategije bi se moglo nazvati važnom stavkom u ostvarenju cilja vladavine prava za tranziciju OHR-a. Strategija definira distribuciju slučajeva između BiH i entitetskih nadležnosti, te također zahtijeva od bh. vlasti da poboljšaju regionalnu saradnju Izbor tročlanog Predsjedništva BiH i u istrazi ratnih zločina. Državna strategija za ratne zločine, dalje je u suprotnosti s Protokolom 12 koju je usvojilo Vijeće ministara, ušla je u parlamentarnu ECHR-a, jer ne dozvoljava građanima proceduru. Uz to, osnovan je i Nadzorni odbor da nadgleda njezinu provedbu. koji ne pripadaju jednom od tri

konstitutivna naroda da se kandidiraju i određuje etničku pripadnost svakog kandidata izabranog iz entiteta. Novi element koji će natjerati domaće dužnosnike i predstavnike međunarodne zajednice da se aktivnije uključe u rješavanje ovog ničim opravdanog problema jeste presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Finci i Sejdić protiv Bosne i Hercegovine

Usprkos početnim koracima da se imenuju stariji službenici u neke državne institucije, nije se napravio nikakav značajniji daljnji napredak u povećanju ljudskih resursa da se ublaži proces potrebnih reformi. Većina državnih institucija i dalje radi s minimalnim kapacitetom, dok su neke sasvim jasno ispod svog kapaciteta. Tokom perioda obuhvaćenog ovim izvještajem proces jačanja administrativnih kapaciteta još uvijek je trajao. U februaru 2009. Vijeće ministara je usvojilo plan za daljnju obuku državnih službenika u Direkciji za evropske integracije i druge državne institucije u vezi s evropskim integracijama. Saradnja Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara je još uvijek slaba. Nije došlo ni do kakve značajnije promjene, a izostanak koordinacije u procesu donošenja zakonodavnih planova, posebno između državnog i entitetskih parlamenata još uvijek postoji. Država i entiteti

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P Ć I

P R I NCIPI

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

nastavljaju s usvajanjem zakonodavstva na nekoordiniran način; naročito je vidljiv nedostatak koordinacije RS-a s državnim nivoom i vlastima Federacije BiH u vezi s procesom evropskih integracija. Rad parlamentarnih i međuresornih grupa izvršne vlasti opterećen je politikantstvom, međuetničkim razlikama, ali i nedostatkom resursa. Komisija za evropske integracije još se ne bavi posebnim zakonodavnim pitanjima koja se odnose na evropske integracije, a Komisija za vanjske poslove slabo se bavi strateškim pitanjima iz domena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a posebno vanjske politike i regionalnih odnosa. Neke institucije Vijeća ministara BiH su se već preselile u nove prostorije, dok su druge u fazi preseljenja. Dovršenje novih prostorija omogućit će Parlamentarnoj skupštini i drugima da rade u optimalnom okruženju. Što se tiče usvajanja mehanizama za paćenje izvještaja i tehničkih regulativa za generalnog revizora BiH, nije napravljen daljnji napredak za institucije da mogu adekvatno reagirati na primjedbe revizora. Izbori se i dalje provode prema odredbama koje krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR). Izbor tročlanog Predsjedništva BiH i dalje je u suprotnosti s Protokolom 12 ECHR-a, jer ne dozvoljava građanima koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda da se kandidiraju i određuje etničku pripadnost svakog kandidata izabranog iz entiteta. U ovom pogledu nije napravljen nikakav napredak da se ukinu ograničenja utemeljena na etničkoj pripadnosti u vezi s pravom da neko bude izabran. Trenutno ne postoje naznake da će entiteti usaglasiti svoje ustave u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH iz marta 2006. godine, kojom je odlučeno da entitetski grbovi, zastave i himne nisu u skladu sa Ustavom BiH. Republika Srpska je napravila privremeno rješenje tako što je usvojila privremeni amblem i pokrenula tender za novi grb. Federacija Bosne i Hercegovine je još uvijek u procesu razmatranja prijedloga za nove entitetske simbole. Republika Srpska je poduzela potrebne mjere da izmijeni svoj ustav kako bi ukinula odredbu o smrtnoj kazni. Taj proces još uvijek nije završen. Bosna i Hercegovina je ratificirala sve važnije instrumente u oblasti ljudskih prava, kao i sve važnije konvencije Ujedinjenih naroda (UN) i međunarodne konvencije o ljudskim pravima, uključujući Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali ljudska prava se u praksi ipak ne poštuju u potpunosti. Bosna i Hercegovina je potpisala Okvirnu konvenciju o nacionalnim manjinama, ali još uvijek se čeka saglasnost za Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima prije nego što ona bude proslijeđena u Parlament. Savjet za nacionalne manjine radi u RS-u i na državnom nivou, dok u Federaciji još uvijek nije uspostavljen. Dolazilo je do zastoja u imenovanju članova Vijeća u Federaciji, što se i dalje događa. Uz to, još uvijek nije osigurano ni finansiranje Vijeća. Članovi manjina u državi također imaju pravo da imaju svoje predstavnike u lokalnim vlastima. Ovo pravo ne postoji na državnom nivou. Ipak, nivo saradnje između lokalnih vlasti i manjina pokazuje ograničene rezultate. Bosna i Hercegovina je usvojila strateški plan - Deceniju uključenja Roma 2005.–2015. Vijeće ministara je usvojilo Akcioni plan i osiguralo 3.000.000 KM za rješavanje pitanja stanovanja, zdravstvenih usluga i obrazovanja za Rome. Vijeće ministara je također uspostavilo Koordinacijski odbor za praćenje provedbe Akcionog plana. Prijavljeni su ograničeni rezultati implementacije Strategije za Rome, naročito u području registracije i obrazovanja. Osnovana je radna grupa za potrebe obrazovanja Roma i drugih manjina da pronađe odgovarajuće resurse za ovaj projekt.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE O

PĆI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

PRINCIPI

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

Primjetan je zastoj u pripremi i usvajanju reformskih zakona. Nije napravljen nikakav vidljiv pomak tokom perioda obuhvaćenog ovim izvještajem. Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva u periodu 2008.–2012. ne predviđa zakonodavne aktivnosti iz ove oblasti SSP-a.

Nije napravljen značajniji napredak u prijenosu vlasništva i odgovornosti za proces reformi na državne institucije. Cijelo sazviježđe različitih interesa na nacionalnoj osnovi je osujetilo postizanje istinskog partnerstva među političkim akterima i vladinim institucijama za postizanje potrebnih reformi.

Ustav se pokazuje kao jedna od prepreka za realizaciju nekih ključnih obaveza Glave I. SSP-a. Prije svega, usklađivanje Izbornog zakona s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Izbor tročlanog Predsjedništva BiH i dalje je u suprotnosti s Protokolom 12 ECHR-a, jer ne dozvoljava građanima koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda da se kandidiraju i određuje etničku pripadnost svakog kandidata izabranog iz entiteta. Novi element koji će natjerati domaće dužnosnike i predstavnike međunarodne zajednice da se aktivnije uključe u rješavanje ovog ničim opravdanog problema jeste presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Finci i Sejdić protiv Bosne i Hercegovine.

Komentar

Ovaj izvještaj pokriva vremenski period od 1. januara do 15. maja 2009. Tokom posljednjih nekoliko mjeseci Bosna i Hercegovina je napravila ograničen napredak u ispunjenju plana reformi. Nedjelotvornost vlasti u BiH je vidljiva iz procjene dostignuća iz Akcionog plana za prvi kvartal 2009. U prvih nekoliko mjeseci 2009. primijetili smo polovične rezultate koji imaju tendenciju kretanja ka lošem, što je rezultat nedostatka političkog konsenzusa u većini pitanja o kojima smo raspravljali u ovom poglavlju. Tokom vremenskog perioda obuhvaćenog ovim izvještajem bili smo svjedoci nacionalističke retorike političkih aktera koji osporavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Što se tiče saradnje s ICTY-em, usvajanje Državne strategije za ratne zločine se može nazvati važnim ciljem pri pravljenju koraka ka zatvaranju OHR-a. Uz to, usvajanje ustavnih dopuna koje uključuju Brčko distrikt u Ustav BiH te mu omogućuju pristup Ustavnom sudu je još jedan važna referentna tačka ka prijelazu sa OHR-a na EUSR. Nikakav značajniji napredak nije napravljen u prijenosu odgovornosti za proces reformi na državne institucije. Cijelo sazviježđe različitih interesa na nacionalnoj osnovi je osujetilo postizanje istinskog partnerstva među političkim akterima i vladinim institucijama za postizanje potrebnih reformi.

MONITORING PO

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

L I T I Č K I

D I JALOG

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A I I . POLITIČKI DIJALOG

Uvod - Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSPa i Privremenog sporazuma u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

U skladu s ključnim principima vanjske i unutrašnje sigurnosne politike EU-a: članom 10. u Glavi II. SSP-a od BiH se zahtijeva da uskladi svoje stavove o međunarodnim pitanjima sa stavovima EU-a. Uz to, BiH je također dužna da sarađuje u oblasti Zajednička vanjska i sigurnosna politika EU-a, čiji su ključni ciljevi: štititi zajedničke vrijednosti, nezavisnost i integritet Unije; jačati sigurnost Unije na sve moguće načine; čuvati mir i jačati međunarodnu sigurnost u skladu s Poveljom UN-a, principima Finalnog zaključka iz Helsinkija te Pariške povelje; promovirati međunarodnu saradnju; razvijati demokratiju, vladavinu zakona te poštivati ljudska prava i temeljne slobode. Pod stavom 3. ovog člana BiH ima obvezu da sarađuje u sprečavanju širenja oružja za masovno uništavanje (OMU) i sredstava njegove dostave. Bosna i Hercegovina je dužna u potpunosti ispuniti sve obaveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju OMU-a. Stavom a) i b) iz tačke 10. SSP-a BiH se obavezuje da će, ako do sada nije, potpisati i ratificirati međunarodne instrumente za kontrolu širenja OMU-a. U stavku b) poseban akcent stavljen je na uspostavu sistema nacionalne kontrole izvoza i tranzita OMU-a i robe srodne OMU-u, uključujući kontrolu krajnjeg korištenja tehnologija dvostruke namjene. Prioriteti Evropskog partnerstva ne tretiraju eksplicitno odredbe SSPa koje se odnose na politički dijalog, te konsekventno tome ni Akcionim planom za realizaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva ta tema nije zasebno tretirana. Među prioritetima Evropskog partnerstva mogu se prepoznati elementi koji se indirektno tiču Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a (ZVSP), a koji se zasebno razloženi i poredani u SSP-u (Glava VII: Pravda, Sloboda i Sigurnost, tačnije članovima 78.–83.) i u Akcionom planu za provođenje SSP-a. Ovdje se ponajprije misli na ispunjavanje principa ZVSP-a.

U usporedbi s prvom procjenom, koja je napravljena u decembru 2008., BiH i dalje nastavlja da pokazuje spremnost za ispunjenje svih principa političkog dijaloga, posebno ciljeva ZSVP-a i dijela koji se odnosi na sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje. Tokom perioda obuhvaćenog ovim izvještajem, 5. januara 2009. Predsjedništvo BiH je odlučilo da pristupi Konvenciji za nuklearnu sigurnost, te je usvojilo odluku da se BiH priključi Konvenciji za fizičku zaštitu nuklearnog materijala.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

OLITIČKI

DIJALOG

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo za vojno naoružanje, municiju, eksplozive i određenu drugu pokretnu imovinu, što je potpisano u martu 2008. kada su Vijeće ministara i entitetske vlade postigle dogovor o ovom pitanju, bio je osporavan iz Vlade RS-a, tokom postupka usvajanja Zakona o kontroli kretanja naoružanja i vojne opreme. Argumenti su koje daje RS da su te nadležnosti, kao što su uvoz i izvoz oružja, nelegalno prenesene na nivo BiH. Prema ovom sporazumu također se očekuje uništavanje zastarjele i opasne municije.

BOSNE

Premda Akcionim planom, kako je prethodno zaključeno, nije eksplicitno tretirano nijedno pitanje iz ovog poglavlja, potrebno je napomenuti da je BiH pristupila i primjenjuje devet konvencija i sporazuma koji se tiču sprečavanja širenja oružja za masovno uništenje. Također treba podsjetiti da dio zahtjeva iz ove oblasti (osim ljudskih prava) ne spada u Prelazni sporazum, pa njihovi rokovi još ne teku iako BiH postepeno preuzima međunarodne obaveze iz ove oblasti pristupanjem međunarodnim sporazumima.

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

U parlamentarnoj proceduri je bilo nekoliko zakonskih prijedloga koji tretiraju ovu oblast i obaveze iz Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a (ZVSP). Zakoni u proceduri

Status do 29. 5. 2009.

Zakon o graničnoj kontroli Usvojen na 41. sjednici Vijeća ministara BiH.

U proceduri PSBiH od aprila 2008. Odbijen u prvom čitanju na Predstavničkom domu PSBiH 1. 4. 2009. Usvojen od Predstavničkog doma 10.6. 2009. i Doma naroda 15.6. po hitnom postupku

Usvojen na 41. sjednici Vijeća ministara BiH. U proceduri PSBiH od juna 2008. Zakon o kontroli Predstavnički dom usvojio ga u prvom čitanju 4. 2. 2009. kretanja naoružanja Dom naroda odbio u prvom čitanju 20. 5. 2009. i vojne opreme Usvojen od Predstavničkog doma 10.6. 2009. i Doma naroda 15.6. po hitnom postupku Zakon o oružju

Usvojen na 68. sjednici Vijeća ministara BiH. U proceduri PSBiH od 18. 12. 2008. Predstavnički dom PSBiH odbio u prvom čitanju 18. 2. 2009.

Zakon o prijevozu opasnih materija

Usvojen na 71. sjednici Vijeća ministara BiH. U proceduri PSBiH od 28. 1. 2009. Predstavnički dom odbio u prvom čitanju 4. 3. 2009.

Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima

Usvojen na 79. sjednici Vijeća ministara BiH. U proceduri PSBiH od 19. 1. 2009. Predstavnički dom odbio u drugom čitanju 4. 3. 2009 Usvojen od Predstavničkog doma 10.6. 2009. i Doma naroda 15.6. po hitnom postupku

MONITORING PO

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

L I T I Č K I

D I JALOG

LAVA

BOSNE

Ovi zakoni su neophodni i u procesu ispunjavanja uvjeta iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima te time formalno nisu opterećeni rokovima iz SSP-a, ali jesu očekivanjima građana BiH. Zakon o sprečavanju diskriminacije upućen je u proceduru 27. 5. 2009. i direktno je vezan za odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja je i sastavni dio Ustava BiH. Poštivanje, između ostalih, i ove konvencije obaveza je koja proizlazi iz ključnih principa ZVSPa EU-a. Spomenuti zakoni su direktno vezani za realizaciju Strategije i akcionog plana kontrole malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini 2008.–2012. U Međugorju je 14. i 15. maja 2009. održana i radionica vezana za implementaciju strategije i akcionog plana u organizaciji parlamentarne Komisije za sigurnost, a na kojoj su učestvovali predstavnici nadležnih institucija. Na sastanku je doneseno sedam zaključaka koji tretiraju potrebu za boljom koordinacijom entitetskih i državnih institucija, usvajanjem neophodnog zakonodavstva i osiguravanjem više budžetskih sredstava za prikupljanje i uništavanje oružja i minskoeksplozivnih sredstava. Jedan od strateških i dugoročnih problema za građane BiH predstavljaju velike količine maloga i lakog oružja (SALW)2 u posjedu civila. U BiH je registrirano više od 350.000 komada maloga i lakog oružja u legalnom posjedu građana, a procjene govore da postoji isto toliko komada maloga i lakog oružja u nelegalnom posjedu. Do 2007. prikupljeno je više od 50.000 komada oružja a aktivnosti na tome polju i dalje traju.

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

Stalne nesuglasice pri usvajanju državnog zakonodavstva koje se tiče Zakona o oružju, Zakona o transportu opasnih materijala i Zakona o kontroli i kretanju oružja i vojne opreme dovele su do toga da svaki od tih zakona zbog protivljenja stanaka iz RS-a propadne u Parlamentarnoj skupštini BiH u periodu koji je obuhvaćen ovim izvještajem a sve do sredine Juna. Direktna posljedica toga je svrstavanje BiH u drugi krug liberalizacije viznog režima, odnosno od polovine sljedeće godine; u istoj grupi su BiH i Albanija. Ovakva situacija stvara dodatan negativni imidž BiH i onemogućava njezinim građanima da uživaju blagodati slobode kretanja. Konačno, navedeni podaci i obrazložena situacija daju temelj za pesimističke analize u pitanju sigurnosti u BiH i otežavaju položaj naše zemlje i njenih građana.

Komentar

U usporedbi s prvom procjenom sačinjenom u decembru 2008. BiH i dalje nastavlja da pokazuje spremnost za ispunjenje svih principa političkog dijaloga, posebno ciljeva ZSVP-a i dijela koji se odnosi na sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje. Tokom perioda obuhvaćenog ovim izvještajem 5. januara 2009. Predsjedništvo BiH je odlučilo pristupiti Konvenciji za nuklearnu sigurnost, te je usvojilo odluku da se BiH priključi Konvenciji za fizičku zaštitu nuklearnog materijala.3 Usprkos stalnim političkim tenzijama u BiH, zajednička parlamentarna Komisija za obranu i sigurnost i Sigurnosno-obavještajna komisija nastavile su izvršavati svoje dužnosti na odgovarajući način. Komisija PSBiH koja vrši nadzor nad Obavještajnosigurnosnom agencijom (OSA) u BiH nastavlja sa svojom praksom najavljenih i nenajavljenih inspekcija Obavještajno-sigurnosne agencije. Amandmani na Zakon o OSA-i i amandmani na Zakon o zaštiti tajnih podataka stupili su na snagu 10. februara. Prvi regulira obveze izvještavanja između OSA-e i državnih izvršilaca i

Small and light weapons

Predsjedništvo BiH, 50. redovna sjednica, 5. 1. 2009., http://www.predsjednistvobih.ba

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE P

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

OLITIČKI

DIJALOG

parlamentarnih tijela. Drugi je proširio opseg zaštite podataka u BiH, što je strogo u skladu s NATO-ovim standardima. Prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo za vojno naoružanje, municiju, eksplozive i određenu drugu pokretnu imovinu, koje je potpisano u martu 2008. kada su Vijeće ministara i entitetske vlade postigle dogovor o ovom pitanju, bio je osporavan iz Vlade RS-a. Argumenti su koje daje RS da su te nadležnosti, kao što su uvoz i izvoz oružja, nelegalno prenesene na nivo BiH. Prema ovom sporazumu također se očekuje uništavanje zastarjele i opasne municije. Nemogućnost da se riješi pitanje prijenosa nepomičnog vojnog vlasništva pod državnu nadležnost (drugi od pet ciljeva i dva uvjeta za tranziciju OHR-a) te nedostatak finansijskih izvora ostaju neriješeni te i dalje predstavljaju znatnu prepreku u procesu reformi. Uz to, stalne blokade pri usvajanju državnog zakonodavstva koje se tiče Zakona o oružju, Zakona o transportu opasnih materijala i Zakona o kontroli i kretanju oružja i vojne opreme dovele su do toga da svaki od tih zakona zbog protivljenja stanaka iz RS-a propadne u Parlamentarnoj skupštini BiH u periodu koji je obuhvaćen ovim izvještajem, a sve do sredine Juna. U prvoj polovini juna usvojeni su Zakon o međunarodnopravnoj saradnji u krivičnim stvarima, Zakon o kretanju oružja i vojne opreme, Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih organizacija. Savjet ministara je, u nedostatku dogovora oko usvajanja jedinstvenog zakona na državnom nivou, usvojio 4. juna 2009. godine Odluku o međusobnom usklađivanju entitetskih, kantonalnih i propisa Brčko Distrikta o oružju sa međunarodnim standardima. Direktna posljedica odugovlačenja je svrstavanje BiH u drugi krug liberalizacije4 viznog režima, odnosno od polovine sljedeće godine; u istoj grupi su BiH i Albanija.5 Ovakva situacija stvara dodatan negativni imidž BiH i onemogućava našim građanima da uživaju blagodati slobode kretanja. Konačno, navedeni podaci i obrazložena situacija daju temelj za pesimističke analize u pitanju sigurnosti u BiH i otežavaju položaj naše zemlje i njenih građana. Pri tome nisu problem analize, već situacija na terenu i problemi s kojima se institucije BiH teško mogu nositi bez koordiniranog pristupa i jasne političke volje.

U prvom su krugu, do kraja ove godine, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija.

Kosovo nisu priznale: Španija, Rumunija, Slovačka, Grčka kao članice EU-a, a od potencijalnih kandidata Srbija i Bosna i Hercegovina. Zbog toga ono ima drugačiji status.

MONITORING R

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

E G I O N A L N A

S A R A DNJA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A I I I . REGIONALNA SARADNJA

Uvod - Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSPa i Privremenog sporazuma u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

Glava III, članovi 14.-17. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Evropskom unijom pred našu zemlju stavljaju imperativ jačanja regionalne saradnje. Bosna i Hercegovina dužna je promovirati dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju te postojeće sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama u regiji, kao i Sporazum o zoni slobodne trgovine u centralnoj Evropi (CEFTA). Jedan od preduvjeta je i potpisivanje tipskih bilateralnih sporazuma o regionalnoj saradnji koji u sebi nose ključne elemente SSP-a i Evropskog partnerstva, kako sa zemljama regije, tako i s ostalim evropskim partnerima. Odnosi u regiji bremeniti su, između ostalog, i neriješenim graničnim sporovima i otvorenim pitanjima, te je jedan od prioriteta regionalne saradnje bona fides pristup u rješavanju tzv. graničnih pitanja. Prioriteti Evropskog partnerstva s Bosnom i Hercegovinom identificirali su problem održivog povratka izbjeglica, što podrazumijeva kontinuirano izdvajanje sredstava u Fond za povratak i dosljednu implementaciju Sarajevske deklaracije.

Regionalna saradnja, nažalost, ostaje talac balkanskih nacionalizama. Bosna i Hercegovina nije izuzetak od toga lošeg pravila, što se u konačnici odražava i na nivo ispunjenja obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva. Institucionalna nekoherentnost, pa i nehomogenost interesa unutar BiH često usporavaju reformske procese i odgađaju rješavanje suštinskih pitanja. Nerijetko ta nehomogenost biva zloupotrijebljena ili krivo protumačena u susjednim zemljama. Na unutrašnjem planu ona se ogleda u nedostatku političke volje, opstrukcijama, što u konačnici generira zabrinjavajuću sporost koja se može kvantitativno iskazati.

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Vijeće ministara BiH utvrdilo je akcioni plan koji propisuje međuresorne aktivnosti u pogledu ispunjavanja preuzetih obaveza. U oblasti regionalne saradnje najviše obaveza i odgovornosti povjereno je Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, te Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE R

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

EGIONALNA

SARADNJA

Zabilježen je određeni napredak, koji nije dovoljan s obzirom na dinamiku koju zahtijevaju postavljeni rokovi. U velikom dijelu realizacija postavljenih prioriteta ovisi o širem kontekstu, političkoj volji i unutar BiH i u zemljama u regiji.

Ministarstvo vanjskih poslova otpočelo je, ali još nije završilo aktivnosti na planu pripreme za potpisivanje bilateralnih sporazuma o regionalnoj saradnji sa zemljama koje su potpisale SSP s EU-om. Ovaj proces morat će biti završen do juna 2010. godine, što je objektivno moguće postići ako se u MVP-u BiH stvore određene kadrovske pretpostavke u organizacijskim jedinicama koje direktno ili indirektno razmatraju ovu problematiku.

Ispunjeni su sljedeći uvjeti:

MVPBiH je završio proceduru imenovanja koordinatora BiH u regionalnim inicijativama i pratećim radnim tijelima. Dovršen je proces ratifikacije sporazuma sa zemljama regiona kojim se regulira status regionalnih inicijativa i sjedište RCC-a. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH napravilo je program mjera za implementaciju CEFTA sporazuma, u sklopu kojih je, između ostalog, i akcioni plan za implementaciju ovoga sporazuma s odgovarajućim prilozima. Predložene mjere razvrstane su u pet grupa: one općeg karaktera, privlačenje stranih investicija, proizvodi agrokompleksa, mjere u oblasti sanitarne i fitosanitarne zaštite i program mjera za tehničke industrijske proizvode.

Djelomično su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Bosna i Hercegovina primjenjuje Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoevropskih zemalja (CEFTA) i Sporazum o zajedničkom evropskom zračnom prostoru (ECAA) a potpisala je i Ugovor o energetskoj zajednici. Bosna i Hercegovina u većini segmenata kasni u provedbi Mape puta za električnu energiju i gas, koja je usvojena kao tačka 4. Ministarskog vijeća održanog 17. 11. 2006. godine u Skopju, ali zbog protivljenja iz Republike Srpske zaostaje u ispunjavanju svojih obaveza iz ovog ugovora, pogotovo u sektoru gasa. Uspješno je završena i predstavljena Studija energetskog sektora u BiH, ali zbog opstrukcije nije urađena energetska strategija BiH. Osnovan je Fond za povratak kao samostalna samoupravna organizacija na nivou BiH. Na održivi povratak čeka 47.000 porodica ili 153.000 osoba. Prvi put je Vijeće ministara uložilo 5,5 miliona maraka u 81 projekt održivog povratka u BiH. Globalna finansijska i ekonomska kriza, koja se odrazila i na BiH, uveliko je usporila aktivnosti na realizaciji projekata održivog povratka koji se finansiraju iz budžeta. Napravljena je revizija Strategije Bosne i Hercegovine za provedbu Aneksa VII. Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Aktivnosti na izradi revidirane Strategije otpočele su u oktobru 2007. godine donošenjem Akcionog plana za reviziju, ali je tek u martu 2009. godine usaglašen dokument upućen u parlamentarnu proceduru. Revidirana strategija predviđa aktivnosti u sljedećim oblastima: rekonstrukcija stambenih jedinica izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika; zatvaranje kolektivnih centara i rješavanje pitanja alternativnog smještaja; dovršetak procesa povrata imovine i stanarskih prava izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika; elektrifikacija

MONITORING R

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

E G I O N A L N A

S A R A DNJA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

povratničkih naselja i pojedinačnih stambenih jedinica povratnika; rekonstrukcija infrastrukture u mjestima od interesa za povratak izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika; zdravstvena zaštita raseljenih osoba i povratnika; socijalna zaštita raseljenih osoba i povratnika; ostvarivanja prava na školstvo raseljenih osoba i povratnika; pravo na rad i upošljavanje raseljenih osoba i povratnika; sigurnost raseljenih osoba i povratnika i razminiranje područja povratka. Zbog teškoća u punjenju federalnog budžeta prekinut je priliv sredstava u Fond za povratak. Nije došlo do napretka u odnosu na izvještaj za prošlu godinu, posebno u dinamici prikupljanja sredstava za realizaciju 81 projekta samoodrživog povratka. Potpisan je sporazum o saradnji na realizaciji Projekta elektrifikacije lokacija / objekata realiziranog povratka u 2008. godini. U proceduri usaglašavanja je bilateralni sporazum o ekonomskoj saradnji sa Srbijom, a Predsjedništvo BiH dalo je saglasnost i na Protokol o održavanju redovnih sastanaka pripadnika graničnih policija BiH i Srbije. Predsjedništvo BiH dalo je saglasnost za potpisivanje sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vijeća ministara Republike Albanije o saradnji u borbi protiv kriminala, posebno terorizma, ilegalne trgovine drogom i organiziranog kriminala. Data je saglasnost i na potpisivanje sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vijeća ministara Republike Albanije o readmisiji osoba koje iregularno borave i provedbenog protokola. Otpočeta je procedura definiranja i zaključivanja sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Grčke o zaštiti razmijenjenih tajnih podataka te sporazuma između BiH i Velikog Vojvodstva Luksemburg o socijalnom osiguranju. Zbog izuzetno restriktivne vizne politike prema građanima Kosova, isforsirane prije svega ultimativnim insistiranjem političkih predstavnika RS-a u zajedničkim institucijama, BiH je dovela u pitanje ulogu dobrog domaćina Vijeća za regionalnu saradnju (RCC). Predstavnici Kosova koji su trebali da učestvuju u konsultativnom sastanku radnih tijela RCC-a nisu mogli dobiti vize za ulazak na teritoriju BiH, jer BiH ne priznaje putne isprave Republike Kosovo. Problem je djelomično riješen tek nakon pritiska iz EU-a, te je odlučeno da se primijeni polovično rješenje – izdavanje viza na poseban putni list, i to samo u izuzetnim slučajevima i po posebnim procedurama.

Nisu ispunjeni sljedeći uvjeti:

Imovinski odnosi sa Srbijom i Hrvatskom još nisu regulirani zbog dominantno političkih razloga. To je konstatirano i u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH. U prva četiri mjeseca ove godine nije došlo do napretka u rješavanju ovih pitanja. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Crne Gore o dvojnom državljanstvu nije dobio podršku zbog protivljenja člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i Stranke za BiH.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE R

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

EGIONALNA

SARADNJA

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

Trenutno se u parlamentarnoj proceduri nalazi nekoliko zakonskih prijedloga koji se direktno ili indirektno tiču regionalne saradnje, odnosno preuzetih obveza BiH iz SSP-a i Evropskog partnerstva. Kako nijedan od dolje navedenih zakonskih prijedloga još nije usvojen, utoliko ih možemo smatrati tek djelomično ispunjenim obavezama u ovoj oblasti. Prijedlog zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa roba i usluga od strateške važnosti za sigurnost BiH, čime se pod zakonsku kontrolu stavlja promet oružja, eksplozivnih sredstava i općenito materijala opasnih za opću sigurnost, ušao je u parlamentarnu proceduru 17. 3. 2009. Prijedlog zakona o oružju u parlamentarnoj proceduri nalazi se od 18. 12. 2008. godine. Ovaj zakon rezultat je potrebe usklađivanja bh. zakonodavstva sa zaključcima regionalnih foruma o kontroli lakog naoružanja, te je direktno usklađen s Direktivom 91/477/EEZ Vijeća Evropske unije o kontroli nabavke i posjedovanja oružja; Direktivom 2008/51/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 21. 5. 2008. o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 91/447/EEZ o kontroli nabavke i posjedovanja oružja. Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA u parlamentarnoj proceduri je od 18. 12. 2008. godine. Ovaj prijedlog zakona izazvao je dosta reakcija kod susjednih zemalja, pa i nekih zastupnika u Evropskom parlamentu koji ga smatraju kontradiktornim s principima CEFTA-e i WTO-a. Njegovi predlagači, pak, smatraju kako je on bitan korak u zaštiti domaće proizvodnje koja ne može biti konkurentna uvoznoj robi. Prijedlog zakona o graničnoj kontroli u parlamentarnoj proceduri je od 24. 4. 2008. godine a usvojen 15.6.09.. Riječ je o dopuni postojećih zakonskih rješenja u cilju usvajanja određenih standarda EU-a. Zakonska rješenje, između ostalih, rađena su i na osnovu prijedloga eksperata Schengen acquisa. Riječ je o zakonu koji spada među uvjete za liberalizaciju viznog režima, odnosno stavljanje BiH na tzv. Bijelu listu, među zemlje kojima nisu potrebne vize za ulazak u područje Šengena. U proceduri parlamentarne ratifikacije nalazi se i Sporazum o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Komisije Evropskih zajednica o programu finansiranja učešća BiH u Evropskom programu međunarodne teritorijalne saradnje – Prostor jugoistočne Evrope. Realizacijom ovoga sporazuma jača se komponenta prekogranične saradnje. Državne institucije imaju punu ingerenciju, u skladu s Ustavom BiH, da potpišu relevantne sporazume o bilateralnoj saradnji sa zemljama regije. Ne postoji ustavna smetnja realizaciji tih ciljeva definiranih SSP-om.

MONITORING R

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

E G I O N A L N A

S A R A DNJA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Komentar

Izvještaj o dinamici realizacije obaveza iz Glave III. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i obaveza iz Evropskog partnerstva, u prvom polugodištu 2009. godine, nažalost, ne razlikuje se mnogo od prethodnoga. Izostale su željene promjene u dinamici realizacije. Identificirali smo nešto više zakonskih prijedloga koji se, direktno ili indirektno, tiču regionalne saradnje, ali nas je sporost njihova usvajanja natjerala da ih svrstamo u kategoriju djelomično ispunjenih obaveza. Regionalna saradnja, nažalost, ostaje talac balkanskih nacionalizama. Bosna i Hercegovina nije izuzetak od toga lošeg pravila, što se u konačnici odražava i na nivo ispunjenja obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva. Institucionalna nekoherentnost, pa i nehomogenost interesa u BiH, često usporavaju reformske procese. Nerijetko bivaju zloupotrijebljeni ili krivo protumačeni u susjednim zemljama. Primjera je dovoljno za zabrinutost, a ovo su samo neki: spor Hrvatska i BiH vezano za interese BiH za izlazak u međunarodne vode i priznanje utvrđenih granica na moru između dvije zemlje; sport Srbije i BiH u vezi obaveze preuzete Rimskim sporazumom koji zemljama, stranama u sukobu, onemogućava vlastito procesuiranje ratnih zločina bez odobrenja ICTY-a, te izdaje Interpolove tjeralice za državljanima BiH; BiH pokazuje nemogućnost nošenja sa činjenicom da kao domaćin značajnog regionalnog tijela RCC-a mora dozvoliti zvaničnim predstavnicima Kosova da putuju na njenu teritoriju, usprkos činjenici da BiH nije priznala nezavisnost Kosova itd. Ovi problemi opterećuju i dinamiku ispunjavanja obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva koje se tiču regionalne saradnje. U BiH postoji politička volja za regionalnom saradnjom koja je iskazana kroz učešće BiH u svim značajnijim regionalnim inicijativama, forumima i organizacijama. Problem je međutim u dinamici usvajanja zakonskih rješenja u oblastima regionalne saradnje koje su kao obaveza preuzete SSP-om i Evropskim partnerstvom. Većina navedenih zakonskih rješenja predugo se nalazi u zakonskoj proceduri, čime se ozbiljno dovodi u pitanje sposobnost bh. parlamenta da apsorbira sve obaveze koje je BiH na sebe preuzela. Politički sukob oko nadležnosti, tačnije opetovani zahtjevi Republike Srpske da joj se “vrate” prenesene nadležnosti, dodatno otežavaju situaciju i usporavaju procese. Nažalost, još je aktuelan zaključak iz našeg prošlog izvještaja koji se tiče preklapanje nadležnosti. U akcionom planovima za provođenje Evropskog partnerstva i Privremenog sporazuma vidljivo je određeno institucionalno preklapanje. Odnosno, predviđene su aktivnosti koje iziskuju bolju međuresornu koordinaciju na nivou državnih institucija, koja je trenutno slaba. Ta slabost i kadrovska nepopunjenost primjetne su i u nekim ministarstvima koja su dobila konkretna zaduženja za koordinaciju aktivnosti. Neki prioriteti regionalne saradnje definirani SSP-om (rješavanje imovinskih odnosa sa susjedima) opterećeni su prečesto dnevnopolitičkim agendama i ne ovise isključivo o Bosni i Hercegovini nego i o spremnosti susjednih zemalja da doprinesu rješenju. Kada je u pitanju mirno rješavanje graničnih sporova, dobrosusjedska saradnja i dalje je talac domaćih politika, kako u BiH, tako i u susjednim zemljama. Odsustvo napretka u rješavanju otvorenih graničnih pitanja s Hrvatskom i Srbijom, koja je navedena i u Progres Reportu za 2008. godinu, ostaje zaključkom i ovoga izvještaja.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE R

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

EGIONALNA

SARADNJA

Sporazum između BiH i Hrvatske iz 2005. godine o utvrđivanju kopnenih i riječnih granica još uvijek nije ratificiran. Štaviše, spor u vezi s dva otoka – Veliki školj i Mali školj – ostaje neriješen, kao i pitanje granice na rijeci Uni. Još uvijek nije potpisan sporazum o granici između BiH i Srbije. Srbija jača specijalne / paralelne odnose sa bh. entitetom RS na račun bilateralnih odnosa s BiH. Nadalje, ni Vijeće za bilateralnu saradnju između BiH i Srbije na najvišem nivou nije se sastalo više od godinu dana. Ipak, slično tijelo za odnose s RS-om je aktivno. Bosna i Hercegovina je i dalje aktivan sudionik u inicijativama regionalne saradnje, kao što je prelazak Pakta stabilnosti na okvir koji je više u vlasništvu regije - Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) i Regionalni savjet za saradnju (RCC), zatim Centralna evropska inicijativa, Jadransko-Jonska inicijativa i Dunavski proces saradnje. RCC, sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, službeno je otvoren u februaru 2008. godine. Bosna i Hercegovina je sporazum o zemlji domaćinu ratificirala u aprilu 2008. godine. Bosna i Hercegovina je pristupila Procesu iz Barcelone: Unija za Mediteran u julu 2008. godine. Odnosi sa Crnom Gorom su dobri i dalje se intenziviraju. Potpisani su sporazumi o saradnji u području odbrane, policijske saradnje, civilne zaštite i prekogranične saradnje. U Parlamentu BiH zaustavljena je procedura ratifikacije sporazuma o dvojnom državljanstvu između dvije zemlje. Odnosi s Makedonijom su dobri, kako na bilateralnoj, tako i na regionalnoj osnovi. Zaključeni su sporazumi o readmisiji, policijskoj saradnji i civilnoj zaštiti. Odnosi s Albanijom su intenzivirani; Bosna i Hercegovina je odlučila otvoriti ambasadu u Tirani, ali će to za sada morati pričekati zbog teške finansijske situacije u našoj zemlji. Otkočen je proces pregovora o sukcesiji diplomatske imovine bivše SFRJ. Srbija nije ispunila još nijednu od preuzetih obaveza, a nije iskazivala, sve donedavno, želju za nastavak procesa.

MONITORING O B O D N O

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

K R E TA N J E

ROBA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A I V .

Slobodno kretanje roba, Poglavlje 1. Industrijski proizvodi i Poglavlje 2. Poljoprivreda i ribarstvo (čl. 18.– 31. SSP-a između BiH i EU-a)

Uvod – Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSPa u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

Kada je u pitanju slobodno kretanje roba, s potpisivanjem SSP-a s EU-om Bosna i Hercegovina je preuzela obveze koje imaju za cilj uspostavljanje područja slobodne trgovine u skladu s odredbama Sporazuma i u skladu s odredbama GATT-a 1994. i WTO-a. Obaveze koje su uslijedile sa stupanjem na snagu Privremenog sporazuma (PS) BiH ispunjene su u skladu sa zadanim rokovima. S obzirom na to da se smanjenje pojedinih carina provodi postupno, do 30. 6. 2009. učinjeno je sljedeće:

Obaveze koje su uslijedile stupanjem na snagu Privremenog sporazuma 1. 7. 2008. godine, a koje imaju za cilj uspostavljanje područja slobodne trgovine u skladu s odredbama Sporazuma i u skladu s odredbama GATTa 1994. i WTO-a, ispunjene su u skladu sa zadanim rokovima.

Industrijski proizvodi 1.

Ukinute su carine na uvoz industrijskih proizvoda porijeklom iz Zajednice, osim onih navedenih u Aneksu I (član 3. PS-a / 18. SSP-a).

Carine na uvoz u Bosnu i Hercegovinu industrijskih proizvoda, koje su navedene u Aneksu I (a), (b) i (c), umanjene su na 80% od iznosa carine na dan potpisivanja Sporazuma (član 6. PS-a / 21. SSP-a).

Ukinuta su količinska ograničenja na uvoz industrijskih proizvoda porijeklom iz Zajednice u Bosnu i Hercegovinu, kao i mjere jednakog učinka (član 6. PS-a / 21 SSP-a).

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE S

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

LOBODNO

KRETANJE

ROBA

Prerađeni poljoprivredni proizvodi 1.

Ukinute su carine za prerađene poljoprivredne proizvode iz Aneksa I Protokola 1 (član 10. PS-a / 25. SSP-a).

Umanjene su carine za prerađene poljoprivredne proizvode iz Aneksa II Protokola na 80% od iznosa carine na dan potpisivanja Sporazuma (član 10. PS-a / 25. SSP-a).

Poljoprivredni i riblji proizvodi 1.

Ukinuta su količinska ograničenja i mjere jednakog učinka na uvoz poljoprivrednih i ribljih proizvoda porijeklom iz Zajednice (član 11. PS-a / 26. SSP-a).

Ukinute su carine za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (a) (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

Ukinute su carine za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (b) (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

Umanjene su carine za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (c) na 50% od iznosa carine na dan potpisivanja Sporazuma (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

Umanjene su carine za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (d) na 80% od iznosa carine na dan potpisivanja Sporazuma (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

Ukinute su carine u okviru kvota za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (e) (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

Ukinute su carine na uvoz iz Zajednice kvalitetnog pjenušavog vina i vina od svježeg grožđa u okviru kvota od 6.000 hl (godišnje povećanje za 1000 hl do 8000 hl) (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

Ukinute su carine na riblje proizvode u skladu s Aneksom V (član 13. PS-a / 28.SSP-a).

Kako bi se pripremila za daljnju integraciju u EU, BiH se obavezuje ispuniti prioritete koji su definirani Odlukom Vijeća o principima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Evropskom partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom (2008/211/EC), donesenom 18. 2. 2008. Predmet narednog razmatranja su kratkoročni prioriteti (za koje se očekuje da budu ispunjeni do 30. 6. 2009.), a definirani su kako slijedi: 1.

Poboljšati i provesti pravni okvir za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditaciju i certificiranje proizvoda kako bi bili usklađeni sa standardima EU-a i najboljom praksom; dalje približiti tehničke propise acquisu; ojačati kapacitet infrastrukture kvaliteta i institucija te stvoriti pravni osnov za postupke ocjenjivanja usklađenosti.

Osigurati da Agencija za nadzor nad tržištem bude potpuno funkcionalna i nastaviti poduzimati korake na uspostavi struktura za nadzor nad tržištem koje odgovaraju zahtjevima acquisa o slobodnom kretanju roba.

Usvojiti državni zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima te uspostaviti državnu agenciju za medicinske proizvode.

Dalje približiti carinsko i porezno zakonodavstvo i postupke acquisu i osigurati da tarifa Bosne i Hercegovine bude blagovremeno ažurirana na osnovu najnovije Kombinirane nomenklature.

MONITORING O B O D N O

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

K R E TA N J E

ROBA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Osigurati da pravni okvir za slobodne zone bude kompatibilan sa standardima EU-a i garantira adekvatan nadzor nad slobodnim zonama.

Osigurati propisnu provedbu pravila porijekla, uključujući i dijagonalnu kumulaciju.

Provesti pravila utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s međunarodnim standardima i praksama.

Ukinuti poreze čiji je učinak jednak carinskoj dažbini (carinske dažbine za obradu carinskih deklaracija).

STRANA

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Realizacija prioriteta Evropskog partnerstva definirana je Akcionim planom koji je na osnovu Odluke Vijeća (2008/211/EC) od 18. 2. 2008. izradila Direkcija za evropske integracije BiH, te je u ovom odjeljku prikazan nivo ispunjenja planiranih aktivnosti koje su trebale biti izvršene do 30. 6. 2009. godine.6 U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 1. predviđene su sljedeće aktivnosti: 1.

ojačati institucionalni kapacitet MoFTER-a u cilju zadovoljavanja zahtjeva Evropske komisije za slobodno kretanje roba (osnivanje jedinice za unutrašnje tržište) (MoFTER);

formirati jedinice za implementaciju direktiva novog pristupa u nadležnim institucijama i organizacijski jačati odgovarajuće entitetske institucije (CoM, MoFTER, MCA, MCT, MS, IM, GFBH, GRS);

uvojiti pravilnik o načinu priznavanja dokumenata i znakova usklađenosti izdanih u inozemstvu (MoFTER);

uvojiti propis o načinu imenovanja tijela za ocjenu usklađenosti (MoFTER);

usvojiti naredbu o sigurnosti niskonaponskih proizvoda (MoFTER);

usvojiti naredbu o sigurnosti strojeva (MoFTER);

usvojiti naredbu o elektromagnetnoj kompatibilnosti (MoFTER);

usvojiti naredbu o sigurnosti liftova (MoFTER, MCT);

usvojiti naredbu o sigurnosti igračaka (MoFTER, MCA);

Realizacija prioriteta Evropskog partnerstva definirana Akcionim planom još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, naročito kada se radi o pitanjima standardizacije, akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti, mjeriteljstva, nadzora nad tržištem i zaštite potrošača, kao i o približavanju tehničkih propisa acquisu. Jedna od ključnih stvari na kojoj je potrebno raditi jeste dodatno jačanje institucionalnih kapaciteta i povećana saradnja među relevantnim institucijama kako bi se stvorili povoljni uvjeti za stabilno unutrašnje tržište i slobodnu trgovinu.

10. usvojiti naredbu o neautomatskim vagama (MoFTER, IM); 11. usvojiti naredbu o sigurnosti uređaja za gas (MoFTER);

Uza svaku aktivnost navedena je i institucija koja je odgovorna za njezino provođenje.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE S

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

LOBODNO

KRETANJE

ROBA

12. usvojiti naredbu o sigurnosti opreme pod pritiskom (MoFTER); 13. usvojiti naredbu o sigurnosti lične zaštitne opreme (MoFTER, MCA); 14. usvojiti naredbu o sigurnosti uređaja za upotrebu u potencijalno eksplozivnoj atmosferi (MS, MoFTER); 15. formirati savjet za standardizaciju (IS); 16. kadrovski popuniti Institut za standardizaciju BiH (IS); 17. kadrovski popuniti Republički zavod za standardizaciju i metrologiju (RISMRS). Od svih navedenih izvršene su posljednje tri aktivnosti. Kada je u pitanju usvajanje tehničkih propisa i uspostavljanje mehanizama internih konsultacija i obavještavanja, nije ostvaren odgovarajući napredak u zadanom roku. U toku su odgovarajuće aktivnosti za naredbe pod rednim brojevima 5, 6, 7. i 8.

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 2. predviđene su sljedeće aktivnosti: 1.

kadrovski popuniti i izgraditi kapacitete Agencije za nadzor nad tržištem (MSA);

usvojiti pravilnik o internim procedurama i postupanju po prijemu obavještenja o opasnom proizvodu (neprehrambeni potrošački proizvodi) (MSA);

usvojiti izmjene i dopune Zakona o općoj sigurnosti proizvoda (ugradnja direktive o opasnim imitacijama i poboljšanje i preciznije definiranje pojedinih formulacija i dijelova zakona) (MSA).

Kadrovsko popunjavanje je ispunjeno, usvojen je i Pravilnik o internim procedurama i postupanju po prijemu obavještenja o opasnom proizvodu, koji će se primjenjivati tek nakon što se usvoje izmjene i dopune Zakona o općoj sigurnosti proizvoda.

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 3. predviđene su sljedeće aktivnosti: 1.

usvojiti Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima (MoFTER, MCA);

uspostaviti Agenciju za lijekove i medicinska sredstva (MoFTER, MCA).

Navedene aktivnosti su provedene uz napomenu da je za jednostavniju provedbu Zakona potrebno usvojiti podzakonske akte. Zakon je objavljen u Sl. glasniku 58/08.

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 4. predviđene su sljedeće aktivnosti: 1.

izraditi i donijeti sljedeća nova uputstva: uputstvo o carinskom postupku u poštanskom saobraćaju, uputstvo o vanjskoj obradi, uputstvo o privremenom uvozu, uputstvo o kontrolama u carinskom postupku, uputstvo o slobodnim zonama (ITA);

pružiti stručnu pomoć Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na blagovremenom ažuriranju Carinske tarife BiH u skladu s najnovijom Kombiniranom nomenklaturom EU-a (ITA);

izraditi priručnik o svrstavanju robe (ITA).

MONITORING O B O D N O

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

K R E TA N J E

ROBA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Izrada novih uputstava je u završnoj fazi. Ostale aktivnosti su provedene.

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 5. predviđene su sljedeće aktivnosti: 1.

usvojiti zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama s ciljem usklađivanja s acquisem (MoFTER);

pružiti stručnu pomoć nadležnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u pripremama usklađivanja Zakona o slobodnim zonama sa acquisem (ITA).

Navedene aktivnosti nisu ispunjene.

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 6. predviđene su sljedeće aktivnosti: 1.

izraditi uputstvo o primjeni pravila o porijeklu robe u trgovini između EU-a i BiH na osnovu Privremenog sporazuma (ITA);

Izraditi instrukciju o odvojenom knjigovodstvenom iskazivanju; instrukciju o ovlaštenim izvoznicima; instrukciju o izdavanju potvrde o direktnom transportu (ITA);

održati edukaciju carinskih službenika o porijeklu robe (ITA).

Novo uputstvo o primjeni pravila o porijeklu robe u trgovini između EU-a i BiH još uvijek nije izrađeno. Ostale aktivnosti su ispunjene. Izrađene instrukcije su objavljene u Sl. glasniku 14/09 i 17/09.

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 7. predviđena je edukaciju carinskih službenika o pravilima utvrđivanja carinske vrijednosti (ITA). Navedena aktivnost je ispunjena. U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 8. predviđeno je ukidanje dažbina od 1% za carinsko evidentiranje na uvoz roba porijeklom iz EU-a, shodno Privremenom sporazumu u okviru SSP-a (ITA). Navedena aktivnost je ispunjena.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE S

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

LOBODNO

KRETANJE

ROBA

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

Vanjskotrgovinska i carinska politika su u isključivoj nadležnosti države Bosne i Hercegovine (član 3. tačka 1. pod b i c, Ustava BiH) i vodeća odgovorna institucija je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Usvajanje i provedba regulativa koje se tiču oblasti slobodnog kretanja roba do sada nisu naišle na neusklađenosti s regulativama na nižim nivoima vlasti.

Zakone koji reguliraju oblast slobodnog kretanja roba usvaja Parlamentarna skupština BiH. Nijedan zakonski prijedlog koji proizlazi iz preuzetih obaveza iz ove oblasti trenutno se ne nalazi u parlamentarnoj proceduri. Kada je u pitanju ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti, vanjskotrgovinska i carinska politika su u isključivoj nadležnosti države Bosne i Hercegovine (član 3. tačka 1. pod b i c, Ustava BiH) a vodeća odgovorna institucija je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Sva do sada usvojena regulativa na nivou BiH koja se tiče oblasti slobodnog kretanja roba nije naišla na neusklađenosti s regulativama na nižim nivoima vlasti.

Komentar

Iako Bosna i Hercegovina bilježi određeni napredak iz analizirane oblasti, još uvijek treba uložiti dosta napora kako bi se proces integracija kretao zadovoljavajućim tempom. Jedna od ključnih stvari na kojoj je potrebno raditi jeste dodatno jačanje institucionalnih kapaciteta i povećana saradnja među relevantnim institucijama kako bi se stvorili povoljni uvjeti za stabilno unutrašnje tržište i slobodnu trgovinu. Provođenje propisa vezanih za carine, nakon stupanja na snagu Privremenog sporazuma, na zadovoljavajućem je nivou. Kada je u pitanju provođenje zakona koji reguliraju oblast slobodne trgovine i carina, još uvijek su prisutni određeni problemi u njihovom provođenju uslijed nedostatka operativnih uputstava koja je potrebno donijeti. Bosna i Hercegovina još nije učinila zadovoljavajući napredak u pitanjima standardizacije, akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti, mjeriteljstva, nadzora nad tržištem i zaštite potrošača, kao ni na pitanjima približavanja tehničkih propisa acquisu. Kada je u pitanju oblast slobodne trgovine roba, važno je napomenuti da je Dom naroda PSBiH usvojio u prvom čitanju Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA koji podrazumijeva naplatu pune MFN carine pri uvozu robe iz carinskih glava carinske tarife 02, 04, 16.01, 16.02, 20, 22 porijeklom iz Republike Hrvatske i Republike Srbije. Usvajanje i primjena ovog zakona suprotni su odredbama Sporazuma CEFTA, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (član 12. PS-a / 27. SSP-a). Ovim bi mogli biti ozbiljno narušeni trgovinski odnosi u regiji, kao i odnosi BiH s EU-om jer se radi o nepoštivanju međunarodnih sporazuma.

MONITORING O B O D N O

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

K R E TA N J E

ROBA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A I V .

Slobodno kretanje roba, Poglavlje III. Zajedničke odredbe (članovi 32.–46. SSP-a) Uvod - Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSPa u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

Značajna novina u praćenju ispunjenja obaveza Bosne i Hercegovine iz SSP-a i prioriteta Evropskog partnerstva bilo je formiranje zajedničkoga privremenog odbora potpisnica Privremenog sporazuma.

Generalna je ocjena da je proces ispunjavanja tih preduvjeta i dalje spor i nije dio neke jasne politike ili strategije u ovoj oblasti, zbog čega trpe svi, a prije svega izvozno orijentirane firme i privreda u cjelini, potrošači i svi građani koji su i dalje nedovoljno zaštićeni od opasnih proizvoda.

U skladu sa članom 40. Privremenog sporazuma, Evropska zajednica i Bosna i Hercegovina su osnovale Privremeni odbor. Jedan od pet pododbora uspostavljenih na osnovu člana 43. Privremenog sporazuma je Pododbor za trgovinu, industriju, carine, poreze i saradnju s drugim zemljama kandidatima. Prvi sastanak Pododbora za trgovinu, industriju, carine, poreze i saradnju s drugim zemljama kandidatima (u daljnjem tekstu Pododbor) održan je 26. i 27. marta 2009. godine u Sarajevu, a bh. strana je pripremila dokument koji je bio osnova za razgovore. Prioriteti Evropskog partnerstva uglavnom su vezani za ispunjavanje zahtjeva o sigurnosti proizvoda (uticaj na živote i zdravlje ljudi, domaćih životinja, okoline i interese potrošača), što je osnovni preduvjet za slobodno kretanje roba na unutrašnjem tržištu Evropske unije. Generalna je ocjena da je proces ispunjavanja tih preduvjeta i dalje spor i nije dio neke jasne politike ili strategije u ovoj oblasti, zbog čega trpe svi, a prije svega izvozno orijentirane firme i privreda u cjelini, potrošači i svi građani koji su i dalje nedovoljno zaštićeni od opasnih proizvoda.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE S

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

LOBODNO

KRETANJE

ROBA

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Svaki prioritet s liste Evropskog partnerstva upoređen je s poglavljem „Ostvareni napredak u periodu od aprila 2008. do marta 2009. godine“ iz dokumenta Pododbora. Stručni komentari dati su u prethodnom (prvom) izvještaju za 2008. godinu, a u ovom dokumentu dati su komentari o održivosti novih rokova i o ključnim preprekama u nastavku procesa ovih reformi. U ovom izvještaju razmotreni su kratkoročni prioriteti (za koje je bilo planirano da budu ispunjeni do kraja 2008. godine), a definirani su kako slijedi:7 1.

Poboljšati i provesti pravni okvir za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditaciju i certificiranje proizvoda, kako bi bili usklađeni sa standardima EU-a i najboljom praksom.

Ojačati kapacitet infrastrukture kvaliteta i institucija, te stvoriti pravni osnov za postupke ocjenjivanja usklađenosti.

Instituti za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditiranje i Agencija za nadzor nad tržištem najbolji su dio sistema i najveći problem će biti finansiranje aktivnosti i nabavke opreme za izgradnju njihovih kapaciteta a posebno Instituta za mjeriteljstvo u koji treba hitno uložiti nekoliko miliona KM. Nejasno je, međutim, zašto nije napravljena detaljna analiza spremnosti entitetskih inspektorata koji će operativno na terenu vršiti nadzor nad sigurnošću proizvoda.

Osigurati da Agencija za nadzor nad tržištem bude potpuno funkcionalna i nastavi poduzimati korake na uspostavi struktura za nadzor nad tržištem koje odgovaraju zahtjevima acquisa o slobodnom kretanju roba. Zajednički komentar za stavke 1 i 2: Instituti za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditiranje i Agencija za nadzor nad tržištem su najbolji dio sistema i najveći problem će biti finansiranje aktivnosti i nabavke opreme za izgradnju njihovih kapaciteta, a posebno Instituta za mjeriteljstvo, u koji treba hitno uložiti nekoliko miliona KM. 3.

Usvojiti državni zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima te uspostaviti državnu agenciju za medicinske proizvode.

Medicinska sredstva regulirana su trima direktivama novog pristupa i Zakonom o lijekovima (stari pristup). Pošto ne postoji ministarstvo zdravlja na državnom nivou, koordinacija će biti izuzetno teška, pogotovo što niko i ne spominje državnu strategiju preuzimanja i provođenja ovih triju izuzetno važnih i kompleksnih direktiva.

Dalje približiti acquisu carinsko i porezno zakonodavstvo i postupke te osigurati da tarifa Bosne i Hercegovine bude blagovremeno ažurirana na osnovu najnovije Kombinirane nomenklature.

Ukinuti poreze čiji je učinak jednak carinskoj dažbini (carinske dažbine za obradu carinskih deklaracija).

U nastavku je prikazan nivo ispunjenja planiranih aktivnosti za 2008. godinu.

U prethodnom izvještaju za 2008. godinu dati su stručni komentari o svakoj od predloženih mjera.

MONITORING O B O D N O

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

K R E TA N J E

ROBA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 1. predviđene su sljedeće aktivnosti: 1.

Ojačati institucionalni kapacitet MoFTER-a u cilju zadovoljavanja zahtjeva Evropske komisije za slobodno kretanje roba (osnivanje jedinice za unutrašnje tržište) (MoFTER).

U izvještaju za sjednicu Pododbora 26. i 27. marta 2009. o popunjenosti kadrovima stoji:8

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Broj zaposlenih Naziv institucije / Sektor (resor, odjeljenje)

Sistematizacija

Sektor za ekonomski razvitak i poduzetništvo (Odsjek za 6 tehničku podršku ekonomskom razvitku)

Stvarno stanje

Plan zapošljavanja 2009.

Zavisi od usvajanja novog pravilnika i budžeta

„Urađen je novi Prijedlog pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kojim je predviđeno osnivanje dva nova odsjeka u Sektoru za ekonomski razvoj i poduzetništvo: Odsjek za tehničke propise i Odsjek za ocjenjivanje usklađenosti s ukupno 14 državnih službenika. Kao problem ističemo činjenicu da za razvoj institucionalno-administrativnih kapaciteta nedostaje novca u budžetu i prostorni kapaciteti za angažiranje kritične mase ljudi potrebne za reforme koje zahtijeva proces evropskih integracija.“

Komentar. Na ovaj način Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa implicitno stavlja do znanja da će se i u narednim izvještajima ponavljati konstatacije o nemogućnosti napredovanja u svim oblastima u kojima ključnu ulogu ima ovo ministarstvo, jer vojska bez vojnika ne može ratovati, nogometni klub bez igrača ne može igrati utakmice itd. Prema tome, potrebno je hitno donijeti političku odluku da se deblokira proces uspostave sistema slobodnog kretanja roba, naprimjer, privremenim angažiranjem vanjskih stručnjaka i uključivanjem nekih kompetentnih institucija Bosne i Hercegovine dok se ne okonča proces prijema i obuke novih kadrova, što u najboljem slučaju može potrajati 12 mjeseci. 2.

Formirati jedinice za implementaciju direktiva novog pristupa u nadležnim institucijama i organizacijski jačati odgovarajuće entitetske institucije (CoM, MoFTER, MCA, MCT, MS, IM, GFBH, GRS).

Komentar. U prethodnom izvještaju VPI-ja nepostojanje ovih jedinica i kompetentnih kadrova koji bi prethodno prošli detaljnu obuku o odgovarajućoj tehničkoj legislativi EUa navedeno je kao najveći problem u procesu preuzimanja direktiva novog pristupa

Izvodi iz dokumenta pripremljenog za sjednicu Pododbora 26. i 27. marta napisani su italicom.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE S

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

LOBODNO

KRETANJE

ROBA

Uniji.9 Zato nije jasno zašto se u dokumentu Pododbora uopće ne spominju ostala državna ministarstva MCA, MCT, MS, a velika pažnja je posvećena analizi kapaciteta entitetskih ministarstava i drugih institucija koje nemaju nikakvu značajniju ulogu u implementaciji tehničke legislative EU-a. Treba napomenuti da entiteti nemaju nikakvu ulogu u uspostavi i radu sistema akreditiranja, standardizacije, naučnoga i industrijskog mjeriteljstva.10 Nejasno je, međutim, zašto nije napravljena detaljna analiza spremnosti entitetskih inspektorata koji će operativno na terenu vršiti nadzor nad sigurnošću proizvoda u čije osposobljavanje treba uložiti najviše napora i sredstava i pored toga što će imati maksimalnu podršku izuzetno kompetentne Agencije za nadzor nad tržištem.11 3.

Usvojiti pravilnik o načinu priznavanja dokumenata i znakova usklađenosti izdanih u inozemstvu (MoFTER).

U dokumentu Pododbora stoji: „Analiziran je prijedlog nacrta ‘odluke o uvjetima i načinu priznavanja dokumenata i znakova o usuglašenosti izdanih u inozemstvu‘, koji na prijedlog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u narednom periodu treba da donese Vijeće ministara BiH.“ Komentar. To znači da je i ova obaveza iz Akcionog plana Evropskog partnerstva prebačena iz 2008. u 2009. godinu. 4.

Usvojiti propis o načinu imenovanja tijela za ocjenu usklađenosti (MoFTER).

U dokumentu Pododbora stoji: „U oblasti infrastrukture kvaliteta za tehničke industrijske proizvode u završnoj je fazi formiranje liste ovlaštenih subjekata u BiH za ocjenjivanje usuglašenosti proizvoda koja će se delegirati prema CEFTA zemljama.“

Komentar. Nije urađeno u 2008. godini kako je bilo planirano. Ovo treba napraviti za tehničke propise iz bivše Jugoslavije koji su još na snazi, a za propise EU-a čim se kompletira proces preuzimanja i stupanja na snagu 1. direktive novog pristupa Uniji. Teško da će zemlje članice CEFTA prihvatiti ovaj propis jer se ni prvo ni drugo, uz neke iznimke, uopće ne primjenjuje u BiH.12

To je glavni razlog zašto je bilo potrebno održati više od 15 sjednica svake od četiri ekspertne grupe za preuzimanje četiri prioritetne direktive, umjesto maksimalno četiri sjednice po direktivi.

Entiteti imaju nadležnosti samo u verifikaciji mjernih instrumenata u zakonskom mjeriteljstvu i kontroli predmeta od plemenitih metala, dok je Institut po odluci Vijeća ministara zadužen za implementaciju direktiva novog pristupa u ovoj oblasti.

U Sloveniji je najveći problem bio prekvalifikacija inspektora koji su ranije provodili propise SFRJ jer je trebalo promijeniti ne samo način rada nego i filozofiju nadzora.

Za naredbe iz bivše Jugoslavije o obaveznom certificiranju ne postoji nijedna laboratorija sa listom obavezne opreme navedene u tim naredbama a tijela za ocjenjivanje usklađenosti prema direktivama novog pristupa nisu još ni na vidiku u BiH.

MONITORING O B O D N O

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

K R E TA N J E

ROBA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Usvojiti naredbu o sigurnosti niskonaponskih proizvoda (MoFTER).13

Usvojiti naredbu o sigurnosti strojeva (MoFTER).

Usvojiti naredbu o elektromagnetnoj kompatibilnosti (MoFTER).

Usvojiti naredbu o sigurnosti liftova (MoFTER, MCT).

Komentar je isti za stavke od 5 do 8: Rok je pomjeren sa decembra 2008. na juni 2009. godine,14 što je sasvim realno ako postoji dobra volja.

U dokumentu Pododbora također stoji: „Započete su aktivnosti na usvajanju sljedećih šest direktiva, i to:

direktive o sigurnosti igračaka, direktive za neautomatske vage, direktive za uređaje za gas, direktive za opremu pod pritiskom, direktive za ličnu zaštitnu opremu, direktive o uređajima namijenjenim upotrebi u prostoru koji je ugrožen potencijalno eksplozivnom atmosferom.

Ove direktive bi trebalo da se usvoje do kraja 2009. godine.“15 Komentar. Ni ovaj rok nije realan imajući u vidu nepostojanje organizacijskih jedinica i obučenih kadrova za ove namjene u resornim ministarstvima BiH (vidjeti tačke 1 i 2). Formirati savjet za standardizaciju (IS). Kadrovski popuniti Institut za standardizaciju BiH (IS). Kadrovski popuniti Republički zavod za standardizaciju i metrologiju (RISMRS). Komentar. Naziv institucije «Republički zavod za standardizaciju i metrologiju» je pretenciozan jer Zavod nema nikakvih kompetencija u preuzimanju međunarodnih i evropskih standarda a u oblasti mjeriteljstva / metrologije nema nikakvih kompetencija u naučnom i industrijskom mjeriteljstvu, dok u zakonskom mjeriteljstvu samo učestvuje u periodičnoj verifikaciji mjernih instrumenata koji su pod kontrolom države. Od svih navedenih izvršene su posljednje tri aktivnosti. Kada je u pitanju usvajanje tehničkih propisa i uspostavljanje mehanizama internih konsultacija i obavještavanja, nije ostvaren odgovarajući napredak u zadanom roku.

Ova naredba i Naredba o elektromagnetnoj kompatibilnosti pokrivaju više od 90% proizvoda na tržištu u oblasti tehničke legislative novog pristupa (proizvodi sa CE znakom).

U dokumentu Pododbora stoji: «Usvajanje ovih direktiva planira se do kraja juna 2009. godine.»

Rok je bio juni 2009.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE S

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

LOBODNO

KRETANJE

ROBA

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

Četiri usvojena zakona o sigurnosti industrijskih proizvoda i hrane i četiri pripremljena propisa o sigurnosti industrijskih proizvoda, koji su preduvjet za slobodno kretanje roba, na nivou su Bosne i Hercegovine a njihovo provođenje je usklađeno s nižim nivoima vlasti.

Nijedan zakonski prijedlog u vezi sa Glavom IV. – Slobodno kretanje roba, Poglavlje III. Zajedničke odredbe (članovi 32.–46.) Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU nije u proceduri Parlamentarne skupštine BiH. Vanjskotrgovinska i carinska politika su u isključivoj nadležnosti države Bosne i Hercegovine (član 3. tačka 1. pod b i c, Ustava BiH) a resorno ministarstvo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Četiri usvojena zakona o sigurnosti industrijskih proizvoda i hrane i četiri pripremljena propisa o sigurnosti industrijskih proizvoda, koji su preduvjet za slobodno kretanje roba, na nivou su Bosne i Hercegovine a njihovo provođenje je usklađeno s nižim nivoima vlasti. Ove propise donosi ministar MoFTER-a.

Komentar

Najbolji komentar je usporedni prikaz napretka Bosne i Hercegovine u izvještajima Evropske komisije u oblasti slobodnog kretanja roba u trogodišnjem periodu:

2006. – Malo je postignuto u slobodnom kretanju roba. 2007. – Zabilježen određeni razvoj u oblasti slobodnog kretanja roba. 2008. – Zabilježen ograničen napredak u oblasti slobodnog kretanja roba.

Glavni razlog je činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nema strategiju, pa čak ni cjelovit pristup uspostavi sistema slobodnog kretanja roba, a pogotovo preuzimanju i provođenju tehničke legislative EU-a. Samo za dvije naredbe (strojevi i električna sigurnost) napravljena je analiza učinka provođenja tih naredbi, i to je urađeno u okviru projekta finansiranog iz EU-a. Teško je i zamisliti šta bi se desilo kada bi se pored propisa o sigurnosti tehničkih industrijskih proizvoda u isto vrijeme preuzimali i propisi o hemikalijama koje su regulirane novom uredbom EU-a REACH, motorna vozila i kozmetika koje su regulirane starim sektorskim direktivama a u tim oblastima još nije napravljen ni prvi korak. U Sloveniji je u preuzimanju acquisa slobodnog kretanja roba učestvovalo devet ministarstava i devetnaest drugih institucija, u čemu je bilo angažirano više od 500 službenika i tehničkih eksperata, dok u Bosni i Hercegovini na tom poslu u resornim ministarstvima s punim radnim vremenom radi maksimalno pet službenika.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A V. A)

Poglavlje 1. Kretanje radnika (čl. 47.– 49.), Poglavlje 3. Pružanje usluga (čl. 57.– 59.), Poglavlje 5. Zajedničke odredbe (član 63.– 69. SSP-a)

Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

Izvještaj se odnosi prvenstveno na dva velika područja: tržište rada, odnosno kretanje radnika i pružanje usluga, s posebnim akcentom na transportne usluge. U odnosu na prethodni izvještaj nije postignut značajan napredak u ispunjenju obaveza koje proizlaze iz SSP-a. Prvi veliki izazov za BiH je prije svega smanjenje strukturalne rigidnosti koja narušava funkcioniranje tržišta rada, posebno oporezivanje rada, nivoe socijalnih transfera i mehanizme formiranja plaća. Drugi izazov je stvaranje jedinstvenoga ekonomskog prostora, pogodnog za slobodno kretanje roba, kapitala, usluga i osoba. Određenih pomaka koji bi mogli ukazati na napredak u ovom procesu je bilo, ali kada bolje pogledamo, dosta temeljnih problema je ostalo na skromnom nivou tačke napretka, najčešće zbog suprotnih stavova i političkih prioriteta iz RS-a, ali i skromnoga institucionalnog kapaciteta u Federaciji BiH. Ovdje posebno mislimo na obaranje usvajanja dokumenta Politike transporta u BiH,

U oblasti transporta hitno je potrebno usvojiti dokument Transportne politike za BiH koji će rezultirati izradom strategije u oblasti transporta te akcionim planom. Zainteresovani investitori žele vidjeti da BiH ima organiziran pristup i jasno napravljenu listu prioriteta.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

što bi omogućilo usvajanje strategije a potom i konkretan akcioni plan, što je preduvjet za razvoj oblasti transporta u našoj zemlji. Od razvoja mreže autocesta te i od razvoja ostalih vidova transporta u velikom dijelu zavisi ekonomski razvoj BiH. Procedura je oborena na veoma destruktivan način jer nisu ponuđeni nikakvi amandmani ni konstruktivne kritike kako bi se našla zajednička rješenja. Entiteti nastoje u oblasti transporta djelovati uz što manju koordinaciju državnog ministarstva, što dovodi do neusklađenih prioriteta i ukazuje na interese koji nisu isključivo orijentirani na razvoj i / ili pristupanje Evropskoj uniji i predstavljaju prepreku za ozbiljne investitore jer im se na takav način daje do znanja da država ne stoji iza nominiranih prioriteta niti je u stanju podržati njihovu realizaciju na adekvatan način. Opća je procjena da će zbog nedostatka kapaciteta u bh. institucijama proces ispunjenja obaveza dosta sporo napredovati, barem u oblastima koje tretira ovaj izvještaj. Radi se o nedostatku kako na makro nivou u pitanju ljudstva, tako, i posebno, na mikro nivou, odnosno na individualnom nivou gdje u svakodnevnim aktivnostima većini službenika nedostaju i tehnička znanja i bolje interpersonalne vještine kako bi se poboljšala produktivnost i samim tim ubrzao proces ispunjena obaveza.

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Nivo ispunjenja Akcionog plana gotovo da nije napredovao u odnosu na prethodni izvještaj. Koraci koje BiH mora učiniti su zahtjevni, dugoročni i opsežni, tako da je u ovako kratkom roku, čak i uz najbolju političku volju, teško bilo ostvariti zapaženiji pomak, pogotovo u kontekstu svjetske ekonomske krize, što sve često utiče na listu političkih prioriteta.

Donosioci političkih odluka u BiH treba što prije da shvate važnost stvaranja jedinstvenoga ekonomskog prostora, u protivnom ćemo ostati smiješni u očima drugih zemalja s toliko različitih legislativa za mikro tržišta i posljedice će trpjeti građani BiH.

Što se tiče unutrašnjeg tržišta, odnosno radnika, u pitanju obaveze da se osigura jednak tretman radnika koji su zakonito zaposleni na svojim teritorijima, nema ničega novoga kao ni u pogledu fragmentiranoga unutrašnjeg zakonodavstva ili sistema socijalne sigurnosti. Što se tiče obaveza iz drugog segmenta unutrašnjeg tržišta, odnosno pružanja usluga, nivo ispunjenja akcionog plana nije napredovao jer ključne reforme koje je potrebno poduzeti podrazumijevaju uvođenje koordinacije na državnom nivou za pojedine oblasti pružanja usluga, što je u trenutnoj političkoj konstelaciji u BiH nemoguće postići.

Uređivanje uvjeta zajedničkog pristupa tržištu u zračnom saobraćaju uređuje se sa ECAA-om i navedeni sporazum je ratificiran, što je pozitivno ocijenila Monitoring misija a tražena je, i odobrena, podrška u implementaciji ECAA putem jednog twinning projekta koji bi trebalo da započne 2010. godine. Usvajanje zakona iz ove oblasti omogućit će odabir nezavisnog pružaoca usluga kontrole leta i obilježiti završnu fazu transformacije civilne avijacije i dovesti do razdvajanja regulatorne funkcije i funkcije kontrole leta, što je u skladu s pravilima EU-a. Prema učinjenom napretku ostali vidovi transporta dolaze znatno iza zračnoga, pa tako i željeznički transport gdje će poseban napredak biti realiziran tek nakon adaptacije domaće legislative. Što se tiče usvajanja direktiva pod imenom Railway Package II

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

Directives, primjetna je stagnacija i čini se da će napredak biti teško ostvariv bez pomoći Delegacije Evropske komisije u BiH. Postignut je napredak jer su uspostavljeni menadžeri infrastrukture te Regulatorni odbor. Dodatne promjene domaće legislative u oblasti željezničkog transporta također će biti neophodne i na entitetskom i na državnom nivou. U fazi izrade je paket propisa kompletne regulative za željeznice od strane EU-a (novi projekt) prema kojem će operateri i menadžeri infrastrukture morati raditi po istim pravilima. Također, problem finansiranja izgradnje infrastrukture i subvencija za operacije nije riješen i trenutno nije u skladu s legislativom EU-a (pitanje subvencioniranja putničkoga i teretnog saobraćaja). Isti problem se pojavljuje i u cestovnom saobraćaju, posebno u FBiH, gdje preduzeća tek treba da budu transformirana u javna.

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

Tretirane oblasti, posebno pružanje usluga, predstavljaju jedan od domena u kojem nije ostvaren gotovo nikakav napredak od potpisivanja SSP-a do sada. U odnosu na prethodni izvještaj ipak je primjetan određeni napredak jer su pojedini prijedlozi zakona usvojeni, ali prostora za poboljšanje ima još jako puno s obzirom na to da zbog političkih razloga i neslaganja RS-a neki veoma bitni prijedlozi zakona nisu prihvaćeni. Također, u proceduru je stavljen i jedan novi prijedlog zakona (slijedi detaljniji osvrt na ovu oblast):

Prijedlog zakona o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi. Zakon uspostavlja pravni, institucionalni i operativni mehanizam, što je značajno u kontekstu usaglašavanja metodologija pri izradi pravila vezanih za plovidbu i donošenje mjera za unapređenje sistema u skladu s direktivama EU-a. Prijedlog je odbijen zbog nedostatka političke volje iz Republike Srpske. Prijedlog zakona o zrakoplovstvu BiH. Ovaj prijedlog zakona, kao i Prijedlog zakona o zračnim lukama je usvojen, iako ostaje upitno kada će stupiti na snagu.

U pojedinim oblastima BiH nedostaje malo napora da napravi velike korake, ali, najčešće bezrazložno, protivljenje RS-a u usvajanju krucijalnih zakona ima štetne posljedice na oba entiteta.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita u bankama BiH. Zakon bi rezultirao efikasnijom procedurom te boljom zaštitom fizičkih lica a direktno teži ka usklađivanju normi u ovoj oblasti sa zakonodavstvom EU-a. Prijedlog je odbijen zbog nedostatka političke volje iz Republike Srpske. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH. Izmjenama bi se došlo do stručnijih instruktora, odnosno bolje podučenih vozača u BiH, što je u skladu sa legislativom Unije. Prijedlog je usvojen, ali će ga biti potrebno dopuniti amandmanima

U odnosu na prethodni izvještaj dodajmo da je u proceduri i jedan novi prijedlog zakona: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine. S usvajanjem ovog zakona pojačala bi se odgovornost svih sudionika u rješavanju problema u oblasti zapošljavanja.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

Komentar

U 2008. godini Vijeće ministara BiH je uputilo u parlamentarnu proceduru oko 50 posto od potrebnih zakona, što znači da su već od samog početka pojedine oblasti veoma deficitarne. Situaciju otežava činjenica da dio zakona koji su u parlamentarnoj proceduri nije primjenjiv. Većina konsultiranih eksperata smatra da najčešće – ukoliko zakon «prođe» parlamentarnu proceduru – onda često nije primjenjiv, a ukoliko bi dozvolio stvarni napredak za BiH, onda biva «oboren» zbog međuentitetskih antagonizama. Republika Srpska zna imati i konstruktivan stav sve dok se ne dođe do prijenosa zakona s entitetskoga na državni nivo. Bosnu i Hercegovinu čekaju teška vremena: trebat će nadoknaditi izgubljeno vrijeme a probleme susrećemo na svim važnim etapama vezanim za harmonizaciju legislative sa zakonodavstvom EU-a: susrećemo probleme prilikom (ne)usvajanja zakona, potom na sljedećem koraku – prilikom primjene zakona ukoliko je on usvojen i, napokon, problematična je i kontrola primjene zakona. U gotovo svim oblastima koje analizira ovaj izvještaj najvažniji koraci u približavanju Evropskoj uniji tek treba da budu ostvareni.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A V.

Poglavlje 2. Poslovno nastanjivanje |(čl. 50.– 56. SSP-a)

Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

U prethodnom izvještajnom periodu ustanovili smo da nisu ispunjeni uvjeti iz člana 51. t. 1. i 2. a u vezi sa članom 52. t. 3. SPP-a, odnosno da nisu ostvareni uvjeti za jednak tretman, bez diskriminacije u odnosu na domaća lica, budući da strana lica mogu osnovati društvo uz posebna odobrenja. Tako da u pravilu domaća lica osnivanju društva po normativnom, a strana po koncesijskom sistemu osnivanja. Oblast privrednih društava na razini Bosne i Hercegovine nije uređena jedinstvenim propisom, već entitetskim zakonima. Samim tim ne možemo govoriti o harmonizaciji domaćeg zakonodavstva sa acquis communautaireom prije nego što harmoniziramo vlastite propise. U tom smislu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima Federacije BiH, prije svega mislimo na odredbe o supsidijarnim društvima, korak je naprijed ka ujednačavanju regulative na teritoriji Bosne i Hercegovine. Naime, Zakon o preduzećima Republike Srpske (ZP) povezanim društvima (grupacijama) posvećuje cijelo poglavlje (vođen primjerom statusnog privrednog zakonodavstva RS-a), te je u tom smislu predviđao bolja rješenja od Zakona o privrednim društvima FBiH, koji je u samo šest članova uređivao ovo pitanje. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima FBiH normira četiri vrste povezanih društava – vladajuće i zavisno društvo, društva s uzajamnim učešćem, holding i koncern. U ranije važećem tekstu odjeljak ovog zakona koji je uređivao ove oblike povezivanja nosio je naziv Supsidijarna društva, dok je u novom tekstu to izmijenjeno u Povezana društva. Još jedan korak ka usaglašavanju entitetskih zakona odnosi se na novinu u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima koji normira poslovna udruženja, čime se anticipiraju propisi Evropske unije (konkretno, Uredba 2137/85 o Evropskoj ekonomskoj interesnoj grupaciji – EEIG).

Nisu ostvareni uvjeti za jednak tretman, bez diskriminacije u odnosu na domaća lica, budući da strana lica mogu osnovati društvo uz posebna odobrenja. Implicitno je onemogućeno supsidijarnim društvima i podružnicama sticanje prava vlasništva nad nekretninama ukoliko nisu registrirani za obavljanje te djelatnosti, odnosno imaju status pravnog lica. U decembru 2008. godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima i objavljen u Službenom listu FBiH br. 84/08.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

Najpravilnije bi rješenje, međutim, bilo donošenje jedinstvenog zakona na razini države jer bi se tako mogli u potpunosti implementirati OECD principi korporativnog upravljanja i EU direktive. Ovo stanovište podržava i Evropska komisija. U odnosu na prethodni izvještajni period došlo je do izvjesnih promjena – usvojen je spomenuti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine.

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Nisu usvojeni posebni propisi. Prema članu 2.2. Zakona o privrednim društvima FBiH (ZPD), odnosno Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima načelno je dozvoljeno osnivanje društava i stranim fizičkim i pravnim licima, ako zakonom nije drugačije određeno. Dakle, ZPD ne propisuje posebne uvjete, ali daje mogućnost da to urede drugi zakoni (u tom smislu – zakoni vezani za strana ulaganja i obavljanje određenih djelatnosti). Slična rješenja sadrži i Zakon o preduzećima Republike Srpske. Nisu usvojeni posebni propisi koji se odnose na sticanje vlasništva na nekretninama i uzimanje u najam nekretnina za supsidijarna društva i podružnice. Prema Zakonu o vlasničko-pravnim odnosima strano fizičko i pravno lice koje obavlja djelatnost u FBiH može biti nosilac prava vlasništva na poslovnim zgradama, poslovnim prostorijama, stanovima i stambenim zgradama. Prema ovoj odredbi implicitno je onemogućeno supsidijarnim društvima i podružnicama sticanja prava vlasništva nad nekretninama ukoliko nisu registrirane za obavljanje te djelatnosti, odnosno imaju status pravnog lica. Pitanje uzimanja u najam nekretnina nije zabranjeno po važećoj legislativi.

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

U oktobru 2008. godine Predstavnički dom Parlamenta FBiH, u nastavku 16. sjednice održane 29. 10. 2008. usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima Federacije BiH, uz četiri amandmana Vlade FBiH koji su postali sastavnim dijelom prijedloga zakona. (Klub zastupnika SDP-a je podnio 17 amandmana na prijedlog zakona. Vlada FBiH je amandmane IV, VI, IX i XVII u cjelini prihvatila, a amandmane I, II, V, VII,VIII, XII, XIV i XVI je djelimično prihvatila.)16 U decembru 2008. godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima (iako ne u prvobitno predlaganom tekstu), i objavljen u Službenom listu FBiH br. 84/08.

Zakon je skinut iz parlamentarne procedure na zahtjev premijera N. Brankovića, a na inicijativu ministra Vahida Heće.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, za razliku od ZPD-a, sadrži odredbe vezane za supsidijarna društva. U ranije važećem tekstu Zakona o privrednim društvima u Glavi VI. – SUPSIDIJARNA DRUŠTVA sa četiri člana je regulirano povezivanje gospodarskih društava, i to isključivo odnos vladajućega i supsidijarnog društva, te je ovim izmjenama predviđeno više oblika povezivanja. Model je preuzet uglavnom iz Zakona o preduzećima Republike Srpske i dijelom iz Zakona o trgovačkim društvima Republike Hrvatske, s tim što je prilagođen postojećim odredbama Zakona o privrednim društvima. Ustavni temelj za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama tačke c) Amandmana VIII na Ustav Federacije BiH prema kojoj je u isključivoj nadležnosti Federacije utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korištenja zemljišta na federalnoj razini.

Komentar

Ostvarivanje obaveza iz člana 51. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje se odnose na olakšavanje pokretanja poslovanja poslovnim subjektima iz EU-a u Bosni i Hercegovini u odnosu na prethodni izvještajni period nije doživjelo značajniji pomak. Ovo konkretno znači da podružnice društava iz EU – da bi u Bosni i Hercegovini mogle obavljati djelatnost – moraju biti registrirane kao privredno društvo u Federaciji BiH, odnosno u Republici Srpskoj. To znači da moraju steći status pravnog lica, koji podružnice po našem pravu nemaju. U praksi se pod ovim podrazumijeva provođenje postupka registracije kao da se radi o novoosnivajućem društvu. S obzirom na to da se radi o inozemnom društvu, tj. kapitalu, potrebna je registracija kapitala (osnivanja) kod Ministarstva vanjske trgovine. Identičan scenarij važi i za rad supsidijarnih društava iz EU-a, koja se ne smiju izjednačavati s pojmom podružnice. Ona bi, dakle morala proći postupak registracije s ciljem sticanja pravnog subjektiviteta. Analogno naprijed rečenom sticanje prava vlasništva na nekretninama je onemogućeno podružnicama i supsidijarnim društvima iz Evropske unije ukoliko nisu registrirana kao pravna lica. Iz ovoga možemo zaključiti da Bosna i Hercegovina, u pogledu djelovanja podružnica i supsidijarnih društava iz EU-a, nije omogućila tretman koji nije manje povoljan u odnosu na domaće podružnice i supsidijarna društva. Isto vrijedi i za osnivanje društava iz EU, uz redovan postupak registracije neophodna je registracija kapitala kod nadležnog organa. Može se pretpostaviti da kada ne bi bilo spomenutih ograničenja, na tržištu Bosne i Hercegovine, bio bi prisutan veći broj privrednih društava iz EU-a. Time bi se stvorili uvjeti za integraciju tržišta Bosne i Hercegovine u zajedničko tržište EU.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

U S K L A ÐI VA N J E

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Z A KO N A , P R OVO ÐE N J E Z A KO N A

I PRAVILA KONKURENCIJE

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A V I .

U sklađivanje zakon a, provođenje zako na i pravila konkurencije (čl. 70.–77. SSP-a)

Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

Kratkoročni ključni prioritet iz Evropskog partnerstva u ovoj oblasti je – “Postići značajan napredak u stvaranju jedinstvenoga ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini koji podržava slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i osoba.” Usklađivanje i provođenje zakona te pridržavanje pravila konkurencije mehanizam je za ispunjenje ovoga kratkoročnog prioriteta. Prioriteti Evropskog partnerstva koji se tiču ekonomskih kriterija zahtijevaju jačanje pravne sigurnosti za poslovne subjekte i stvaranje pogodnog poslovnog okruženja. Prioriteti koji se tiču evropskih standarda obuhvaćaju niz specifičnih zahtjeva u oblasti konkurencije, javnih nabavki, zaštite intelektualnog vlasništva te socijalne politike. Prioriteti Evropskog partnerstva u okviru primjene evropskih standarda i uređenja unutrašnjeg tržišta predviđaju da se u BiH osigura funkcioniranje jedinstvenog sistema javnih nabavki, provođenje zakonodavstva i procedura javnih nabavki, kao i nastavljanje razvijanja administrativnih kapaciteta. U tom smislu predviđena obaveza je ispunjena, s obzirom na to da je na nivou države usvojen Zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini. Provođenje ovog zakona je u velikoj mjeri osigurano i ispoštovano, te nema naročito izražene opstrukcije njegove primjene iz političkih razloga. Obaveza razvoja administrativnih kapaciteta je u velikoj mjeri ispunjena; Zakonom predviđena tijela su, iako sa zakašnjenjem, uspostavljena i obavljaju poslove iz svoje nadležnosti.

Provođenje Zakona o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini u velikoj je mjeri osigurano i ispoštovano, te nema naročito izražene opstrukcije primjene ovog zakona iz političkih razloga. Za postupke javnih nabavki tzv. male vrijednosti ugovorni organi nemaju obavezu provoditi međunarodni postupak, odnosno postupak u kojem bi mogli učestvovati subjekti izvan BiH. Ustavni sud je 4. oktobra 2008. godine donio odluku kojom se odbija zahtjev Milorada Živkovića za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim nabavkama BiH.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

U S K L A ÐI VA N J E

Z A KO N A , P R OVO ÐE N J E Z A KO N A

I PRAVILA KONKURENCIJE

U oblasti konkurencije i državnih pomoći ne postoji očekivana sinergija u primjeni Zakona o konkurenciji zbog odsustva politike konkurencije i Zakona o državnoj pomoći. Konačno, zaštita prava intelektualnog vlasništva i socijalna politika na margini su aktivnosti u provođenju zakona iako dolazi do postepenog preuzimanja zakonskog okvira prihvaćanjem međunarodnih konvencija.

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Ne donošenje zakona o državnoj pomoći spada u čisto političku domenu – entiteti se ne žele odreći svojih ovlasti u kreiranju ekonomske i socijalne politike. U cijeloj priči gube samo poslovni subjekti koji su izloženi netransparentnim dodjelama finansijskih sredstava, što pojedince stavlja u privilegirani položaj i time narušava konkurenciju i poštenu tržišnu utakmicu. U konačnici najveći gubitnici su građani BiH jer zbog odsustva zakona o državnoj pomoći i inoviranog zakona o konkurenciji politički dužnosnici kreiraju dijametralno suprotne politike ekonomskog razvoja, socijalne i industrijske politike. Stoga investicije odlaze u sektore koji ne generiraju novu proizvodnju, zapošljavanje i razvoj u nerazvijenim oblastima i granama privrede već u najbogatije gradske centre i kratkoročno najisplativije grane poput izgradnje tržnih centara i poslovnih prostora.

U oblasti konkurencije napredak je učinjen u segmentu popunjavanja kapaciteta Konkurencijskog vijeća BiH (KVBiH); zaposlena su dva državna službenika u sjedištu KV-a u Sarajevu te dva državna službenika u Uredu za konkurenciju u Mostaru kao sastavnom dijelu institucije KVBiH. Procedura za upošljavanje još dva državna službenika u sjedištu KV-a je pri kraju.17 Prilikom analiziranja odluka KV-a BiH može se ustvrditi da je i u ovom izvještajnom periodu nastavljen trend identificiran u Preliminarnom izvještaju za 2008. godinu. Naime KVBiH je u ovom izvještajnom periodu donio 21 odluku,18 od kojih 18 rješenja, dva mišljenja i jedan zaključak.19 Pri tome ih se 19 tiče koncentracija, odnosno spajanja ili preuzimanja privrednih subjekata, a samo dvije se tiču zloupotrebe dominantne pozicije na tržištu. U pitanju realizacije obaveza usmjerenih na kreiranje sistema državne pomoći, zakonodavstva i institucija nije bilo nikakvog napretka. Nisu usvojeni posebni propisi prema kojima tretman privrednih društava iz EU-a ne bi bio manje povoljan od tretmana društava iz Bosne i Hercegovine: Prema važećem Zakonu o javnim nabavkama privrednim društvima iz EU-a nije omogućen isti tretman, tj. pristup procedurama za dodjelu ugovora koji nije manje povoljan od tretmana što se daje društvima iz Bosne i Hercegovine. Prema članu 37. Zakona „preferencijalni tretman za domaće može biti primijenjen samo u mjeri u kojoj toj dopuste podzakonski akti“. U tom smislu Vijeće ministara je 2006. godine donijelo Odluku o obaveznom korištenju preferencijalnog tretmana domaćeg u postupku javnih nabavki u svim sektorima, izuzev električne energije.

U Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine članom 6. normirani su vrijednosni razredi kao kriterij obaveze otvaranja postupka za međunarodnu konkurenciju. Proizlazi da su vrijednosni razredi zapravo kriteriji diskriminacije, odnosno manje povoljnog 17

Prvi kvartalni pregled ispunjenja obaveza iz SSP-a, DEIBiH

Odluke dostupne na www.bihkonk.gov.ba

Četiri rješenja donesena su u novembru 2008., dva u decembru 2008., četiri u januaru 2009., tri u februaru 2009., tri u martu 2009. i dva u aprilu 2009. Jedno mišljenje je dato u novembru 2008. a drugo u aprilu 2009., dok je jedan zaključak donesen u januaru 2009.

U S K L A ÐI VA N J E

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Z A KO N A , P R OVO ÐE N J E Z A KO N A

I PRAVILA KONKURENCIJE

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

tretmana za subjekte / društva iz EU-a. Za postupke javnih nabavki tzv. male vrijednosti ugovorni organi nemaju obavezu provoditi međunarodni postupak – postupak u kojem bi mogli učestvovati subjekti izvan BiH. U oblasti zaštite intelektualnog vlasništva nije bilo značajnih promjena a potrebno je osigurati da Institut za intelektualno vlasništvo bude potpuno operativan, tako da može obavljati svoje zadatke djelotvorno, te provesti postojeći pravni okvir. Korak dalje je priprema akcionog plana za izgradnju potrebnih kapaciteta za provedbu zakona o intelektualnom vlasništvu, s posebnim naglaskom na potrebu pružanja specijalizirane obuke za tijela za provedbu zakona, sudije, tužitelje, carinske službenike. U oblasti koja se tiče zapošljavanja i socijalnih politika provodi se nekoliko aktivnosti u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. U izradi je politika zaštite mentalnog zdravlja; usvajanje se očekuje do kraja ovog izvještajnog perioda, kao i akcioni plan za Federaciju BiH. Deklaracija o dugoročnom programu regionalne saradnje i razvoja mentalnog zdravlja ministara zdravlja zemalja jugoistočne Evrope potpisana je u decembru 2008. Uspostava regionalnog centra za mentalno zdravlje u BiH bi trebala biti okončana do kraja izvještajnog perioda. Isto vrijedi i za Strategiju razvoja mentalnog zdravlja u RS-u 2009.–2015., dok je Centar za koordinaciju rada centara za mentalno zdravlje u RS-u uspostavljen u decembru 2008. Od BiH se zahtijeva i da provede državni Zakon o visokom obrazovanju, čime se otvara prostor za provedbu glavnih komponenti Bolonjskog procesa i Lisabonske konvencije o priznavanju diploma, te da upiše Agenciju za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u Evropski registar agencija za osiguranje kvaliteta i uključi u rad mreže za osiguranje kvaliteta. Nadalje, jedan od zahtjeva je da BiH posebno razriješi rascjepkanost obrazovnog sistema i preklapanje funkcija između različitih nivoa organizacije u cilju razvijanja politika i strateškog planiranja, kako bi se poboljšao kvalitet obrazovanja, te uspostavi vijeće za opće obrazovanje, što se očekuje do kraja izvještajnog perioda. Konačno jedan od naročito važnih zahtjeva, povezan sa praksom u nekim područjima BiH, jeste da naša zemlja mora poduzeti mjere na sprečavanju razdvajanja djece u školama po etničkoj liniji. Ministarstvo civilnih poslova BiH je preuzelo obavezu putem Konferencije ministara obrazovanja u BiH izraditi preporuke za prevladavanje fenomena dvije škole pod istim krovom; s tim u vezi Konferencija ministara obrazovanja u BiH na tri sjednice je razmatrala ovu problematiku i formirala Radnu grupu za izradu analitičke informacije. Radna grupa nije završila svoj zadatak do 31. 12. 2008. godine, pa je rok prolongiran do juna 2009.

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

Usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konkurenciji usklađenog sa zahtjevima SSP-a je jedan od nužnih preduvjeta za poboljšanje rezultata u ovoj oblasti, ali nije jedini. Ne ulazeći u kvalitet i prioritetnost nekih rješenja u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o konkurenciji koji je kao prijedlog usvojen na 71. sjednici Vijeća ministara BiH 29. 12. 2008., potrebno je nastaviti parlamentarnu proceduru.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

U S K L A ÐI VA N J E

Z A KO N A , P R OVO ÐE N J E Z A KO N A

I PRAVILA KONKURENCIJE

Zakon o sistemu državne pomoći u BiH i dalje stoji u radnoj grupi zbog odbijanja predstavnika iz RS-a da se neophodne stvari u kreiranju sistema državne pomoći dodijele državnim institucijama i reguliraju zakonom na državnom nivou. Upravo suprotno, početkom 2009. godine Narodna skupština RS-a je u prvom čitanju prihvatila Nacrt zakona o državnim pomoćima u RS-u na prijedlog Vlade RS-a od 30. 12. 2008. Istovremeno je podgrupa radne grupe (predstavnici iz nekih institucija BiH) napravila svoj prijedlog zakona koji predstavlja drugu krajnost kreirajući sistem apsolutne kontrole državnih pomoći nepotreban i neprimjenjiv u BiH u ovom trenutku. Predsjedništvo BiH je na sjednici 5. 1. 2009. donijelo Odluku o pristupanju Bosne i Hercegovine Ugovoru o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, Odluku o pristupanju BiH Ugovoru o izvedbama i fonogramima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. Također na sjednici 11. 2. 2009. Predsjedništvo je donijelo Odluku o pristupanju BiH Evropskoj konvenciji o zaštiti audiovizuelne baštine. Spomenute sporazume Predsjedništvo je ratificiralo na 57. sjednici 20. 5. 2009. Nadalje, na 54. redovnoj sjednici 17. 3. 2009. Predsjedništvo je donijelo odluku o ratifikaciji Memoranduma o razumijevanju između BiH i Evropske zajednice o pridruživanju naše zemlje Sedmom okvirnom programu Evropske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i ogledne aktivnosti.

Konačno jedan od naročito važnih zahtjeva povezan sa praksom u nekim područjima BiH je da naša zemlja mora poduzeti mjere na sprečavanju razdvajanja djece u školama po etničkoj liniji. Ministarstvo civilnih poslova BiH je preuzelo obavezu putem Konferencije ministara obrazovanja u BiH izraditi preporuke za prevladavanje fenomena dvije škole pod istim krovom; s tim u vezi Konferencija ministara obrazovanja u BiH na tri sjednice je razmatrala ovu problematiku i formirala je Radnu grupu za izradu analitičke informacije. Radna grupa nije završila svoj zadatak do 31. 12. 2008., pa je rok prolongiran do juna 2009.

Parlamentarna skupština BiH primila je 23. 1. 2009. godine Prijedlog zakona o javnim nabavkama predlagača Vijeća ministara BiH, koji se razmatra po osnovnom zakonodavnom postupku. Ustavnopravna komisija je na 62. sjednici 11. 2. 2009. razmatrala navedeni prijedlog zakona. Komisija je nakon rasprave utvrdila da postoji valjan ustavnopravni osnov za donošenje zakona te da je prijedlog zakona usklađen s Ustavom BiH i pravim sistemom. Komisija za finansije i budžet, kojoj je dostavljen ovaj prijedlog zakona, kao nadležnoj za njega, prihvatila je principe navedene u njemu i ponuđeni tekst prijedloga zakona uputila u daljnju zakonodavnu proceduru. U vrijeme pisanja ovog izvještaja zakon nije usvojen, prošao je proceduru javne rasprave. Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu I. tačka 4, članu III. tačka 5. podtačka a) i članu IV. 4. a) Ustava BiH gdje je definirano da BiH neće ometati punu slobodu kretanja lica, roba, usluga i kapitala, da će preuzeti nadležnosti za takva pitanja o kojima se entiteti slože, te da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona. Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava BiH Parlamentarna skupština BiH je na 41. sjednici Predstavničkog doma 3. decembra 2008. i na 24. sjednici Doma naroda 29. januara 2009. godine usvojila Zakon o izmjenama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH primio je 8. maja 2007. godine zahtjev Milorada Živkovića (u vrijeme podnošenja zahtjeva – prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH) za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim nabavkama BiH. Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH je na sjednici 29. februara 2008. razmatrala navedeni zahtjev za ocjenu ustavnosti te konstatirala da ostaje na pozicijama usvojenog zakona. Ustavno-pravna komisija Doma naroda PSBiH je na sjednici 4. aprila 2008. godine razmatrala spomenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti te konstatirala da

U S K L A ÐI VA N J E

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Z A KO N A , P R OVO ÐE N J E Z A KO N A

I PRAVILA KONKURENCIJE

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

podržava inicijativu Milorada Živkovića. Ustavni sud je 4. oktobra 2008. godine donio odluku kojom se odbija zahtjev Milorada Živkovića za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

Komentar

Oblast javnih nabavki u Bosni i Hercegovini uređena je na državnom nivou, što svakako moramo izdvojiti kao višeznačajnu činjenicu, naročito imajući u vidu da je svega nekoliko zakona usvojeno na razini države. Zbog toga ovaj zakon predstavlja korak naprijed u integraciji BiH, a time i napredak u ostvarivanju uvjeta za članstvo u Evropskoj uniji. Ostavljajući postrani razloge političke prirode, Zakon o javnim nabavkama BiH je u velikoj mjeri, ali ne i potpuno usklađen s acquis communautaireom, odnosno direktivama EU-a u ovoj oblasti. Naime, preferencijalni tretman domaćega je potpuno isključen iz Direktiva, ali je predviđen u bh. zakonu kao zaštitna mjera za domaće subjekte s ciljem jačanja njihovog tržišnog položaja i obnove i zaštite razvitka privrede BiH. Ova mjera svakako bi morala biti privremena, te u tom smislu postoje indicije da će u novom / izmijenjenom zakonu o javnim nabavkama ona biti brisana, naročito imajući u vidu da CEFTA predviđa potpuno ukidanje preferencijalnog tretmana za svoje članice do 2010. godine. Važeći Zakon o javnim nabavkama hitno treba izmijeniti zbog navedenoga, ali i niza drugih nedostataka koje je pokazala njegova primjena u praksi. Međutim, parlamentarna procedura usvajanja novog zakona o javnim nabavkama vjerovatno je politički uvjetovana i osporavana. Istina, ovaj je zakon imao nekoliko izmjena i dopuna, ali se nije radilo o suštinskim elementima. Izmjene su se najviše odnosile na pomicanje rokova za uspostavu i početak rada organa predviđenih Zakonom, zbog čega se on određeno vrijeme nakon usvajanja u prvobitnom tekstu nije mogao implementirati. Predmet izmjena Zakona o javnim nabavkama bili su i vrijednosni razredi, o čemu svjedoči i posljednja izmjena iz februara 2009. godine. Smatramo da bi vrijednosne razrede trebalo normirati aktima niže pravne snage, a ne zakonom, radi pojednostavljivanja procedura njihove izmjene. Na ovome mjestu treba istaći da su vrijednosni razredi u Bosni i Hercegovini kriterij za međunarodnu konkurenciju, a u Evropskoj uniji za primjenu nadnacionalnog propisa – direktive. Najočitiji nedostatak Zakona o javnim nabavkama odnosi se na žalbeni postupak, s obzirom na to da je vrlo šturo uređen. To dovodi do nejasnoća i nejedinstvenog tumačenja, kako na strani ugovornih organa, tako i na strani institucija uspostavljenih ovim zakonom. U pitanju politike i prava konkurencije BiH mora što prije donijeti izmjene i dopune Zakona o konkurenciji kako bi ga uskladila s evropskim standardima i riješila nelogičnosti koje trenutno onemogućavaju pravilnu primjenu prava konkurencije u BiH. Nedostatak politike konkurencije i kapaciteta u Konkurencijskom vijeću BiH da iniciraju njeno kreiranje osnova je za trenutnu situaciju u kojoj u proteklih šest mjeseci imamo samo dva slučaja rješavanja sporova iz oblasti zloupotrebe dominantnog položaja i 19 rješenja o koncentraciji. Neke od odluka zadiru i u osnovne principe politike državnih pomoći u EU-u zbog nepostojanja zakona koji bi ovu oblast regulirao kao i subvencije u slučajevima tzv. usluga od općeg interesa

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

U S K L A ÐI VA N J E

Z A KO N A , P R OVO ÐE N J E Z A KO N A

I PRAVILA KONKURENCIJE

koje se pogrešno podvode pod pojedine odredbe Zakona o konkurenciji iako se može smatrati da ne narušavaju konkurenciju. Na sastanku RPM-a (Procesa praćenja reformi) u Bruxellesu traženo je od RS-a da svoj zakon o državnoj pomoći povuče iz daljnje procedure u Narodnoj skupštini, kako bi se omogućilo donošenje zakona na državnom nivou te ponuđena asistencija za izradu zakona, iako gotov nacrt zakona, usklađen sa standardima EUa i potkrijepljen u obrazloženju relevantnim osnovima vezanim za legislativu EUa, stoji u MVTEO-u BiH, čime se kontinuirano probijaju rokovi iz Akcionog plana i približava rokovima iz Privremenog sporazuma a da nema pomaka ka uspostavi sistema državne pomoći.20 Ne donošenje zakona o državnoj pomoći spada u čisto političku domenu – entiteti se ne žele odreći svojih ovlasti u kreiranju ekonomske i socijalne politike. U cijeloj priči gube samo poslovni subjekti koji su izloženi netransparentnim dodjelama finansijskih sredstava, što pojedince stavlja u privilegirani položaj i time narušava konkurenciju i poštenu tržišnu utakmicu. U konačnici najveći gubitnici su građani BiH jer zbog odsustva zakona o državnoj pomoći i inoviranog zakona o konkurenciji politički dužnosnici kreiraju dijametralno suprotne politike ekonomskog razvoja, socijalne i industrijske politike. Stoga investicije odlaze u sektore koji ne generiraju novu proizvodnju, zapošljavanje i razvoj u nerazvijenim oblastima i granama privrede već u najbogatije gradske centre i kratkoročno najisplativije grane poput izgradnje tržnih centara i poslovnih prostora. Ako Bosna i Hercegovina i dalje bude ulagala između 0,05 posto i 0,1 posto GDPa 21 u ove svrhe, dok je prosjek EU-a blizu 3 posto (do 60 puta više), ona će i dalje najviše izvoziti sirovine i poluproizvode. Oni rijetki entuzijasti koji, usprkos svemu, stvaraju vrhunske proizvode imaju dodatnu (psihološku) barijeru na evropskom i svjetskom tržištu – loš imidž zemlje iz koje taj proizvod dolazi. Na skupu zemalja zapadnog Balkana u Beogradu, oktobra 2008., o indikatorima Evropske istraživačke oblasti (ERA) Bosna i Hercegovina nije imala predstavnika. Tamo su očajno stanje u oblasti istraživanja i razvoja novih tehnologija (RTD-a) 22 odvojeno prezentirali predstavnici bh. entiteta FBiH i RS, što je dodatno pokvarilo sliku naše zemlje i u ovoj oblasti.

Prednacrt zakona, kao i prateće ekonomske, fiskalne i socio-statističke analize, uradili su strani i domaći eksperti za državnu pomoć u saradnji s predstavnicima osam nadležnih institucija u sklopu projekta “Podrška za konkurenciju i državnu pomoć u BiH” koji je trajao 2,5 godine i koštao 1,3 miliona eura.

BiH nema svojih statističkih podataka o RTD-u, a procjene se razlikuju do 200%.

Izvještaj Crne Gore pokazuje da ta zemlja ima ne samo statističke podatke o RTD-u, već je za razliku od BiH napravila veliki napredak u stvaranju povoljnog okruženja za RTD.

MONITORING

PRAVDA,

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

SLOBODA I SIGURNOST

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A V I I . „Pravda, sloboda, sigurnost“ (čl. 78.–85. SSP-a)

Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

U skladu s Glavom VII. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina je preuzela niz obaveza u oblasti jačanja institucija i vladavine prava, migracija, azila, upravljanja granicom te borbe protiv kriminala i terorizma. S obzirom na to da je u trenutnoj fazi Procesa stabilizacije i pridruživanja za BiH na snazi samo Privremeni sporazum, koji primarno regulira ekonomsko-trgovinske odnose između ugovornih strana, s krajnjim ciljem uspostavljanja zone slobodne trgovine do 1. januara 2013. godine, neposrednije obaveze BiH u domenu područja slobode, sigurnosti i pravde sadržane su u dokumentu Evropsko partnerstvo, kao i relevantnim konvencijama Vijeća Evrope (tzv. postprijemne obaveze) ili pak u dokumentima i zaključcima Evropske komisije u okviru procesa liberalizacije viznog režima.

Rezultati analize ukazuju da je zaključno s prvom polovinom 2009. godine realizovano oko 50 posto obaveza iz Akcionog plana za ispunjavanje prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo za Bosnu i Hercegovinu.

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Dio Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva koji se odnosi na poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost, uključujući i političke kriterije, obuhvata 34 prioriteta i 241 aktivnost (mjeru), što se usvajaju u cilju konkretizacije i preciznije realizacije definiranih prioriteta. Od ukupnog broja navedenih aktivnosti, prema dinamici Akcionog plana, 86 ih treba biti realizirano do 1. jula 2009. (75 do kraja 2008., te 11 u prvoj polovini 2009. godine). Za potrebe analize aktivnosti su posmatrane kao tematske cjeline, te se stepen njihove realiziranosti ocjenjuje na osnovu ispunjenosti većeg dijela

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

PRAVDA,

SLOBODA I SIGURNOST

specifičnih koraka koje aktivnosti obuhvaćaju. U odnosu na period obuhvaćen prethodnim izvještajem, analiza ukazuje na sljedeći ostvareni rezultat:

Realizirane aktivnosti

Imenovani direktori i zamjenici direktora Agencije za političku podršku i Agencije za forenzička ispitivanja, te zamjenik direktora Agencije za školovanje i stručno obrazovanje; usvojena Strategija i Akcioni plan u oblasti imigracija i azila za period 2008.–2011., uspostavljeno koordinacijsko tijelo; uspostavljena Komisija za upravljanje granicom; usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH; usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tajnih podataka; usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, entitetski zakoni izmijenjeni u cilju prilagođavanja izmjenama i dopunama državnog zakona; Republika Srpska potpuno uskladila Zakon o izvršenju krivičnih sankcija s postojećim državnim zakonom, u Federaciji BiH i Brčko distriktu postupak usklađivanja u toku; potpisan Memorandum o razumijevanju o uspostavljanju sigurnosne komunikacijske veze između BiH i EUROPOL-a – uvjet za provođenje strateškog sporazuma o saradnji; usvojen Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima za period 2008.–2012., ali ne i operativni plan za 2009. godinu; sistem ažuriranja, praćenja i izvještavanja primjene Akcionog plana uspostavljen preko Ureda državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, Državne udarne grupe i sektorskih podgrupa; u okviru programiranja IPA 2009. upućena aplikacija za osiguranje sredstava iz IPA fonda za finansiranje izgradnje zgrade sjedišta Službe za poslove sa strancima; Republika Srpska usvojila Strategiju i Akcioni plan za borbu protiv droga, formirana Komisija RS-a za suzbijanje opojnih droga, u MUP-u RS-a uspostavljeno posebno odjeljenje za bavljenje suzbijanjem opojnih droga; Vlada Federacije BiH dala saglasnost na Nacrt državne strategije za nadzor nad opojnim drogama i akcioni plan; Vlada Republike Srpske usvojila entitetsku Strategiju za borbu protiv korupcije, akcione i operativne planove; intenzivirano operativno djelovanje i patroliranje Granične policije u područjima sigurnosnih sektora. usvajanje Zakona o graničnoj kontroli

MONITORING

PRAVDA,

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

SLOBODA I SIGURNOST

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

Nerealizirane aktivnosti

Izbor direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela; izbor članova Nezavisnog odbora i Odbora za žalbe građana; imenovanje direktora Agencije za školovanje i stručno obrazovanje; imenovanje članova Nezavisnog odbora i Odbora za žalbe građana; usvajanje novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva sigurnosti BiH, kompletirano jačanje kapaciteta Sektora za imigraciju i Službe za poslove sa strancima, izrađeni svi neophodni programi i modeli obuke zaposlenih u Ministarstvu sigurnosti BiH; Azilantski centar (uspostavljanje i opremanje: predradnje završene, kofinansiranje budžet BiH + sredstva iz programa IPA); usvajanje relevantnih podzakonskih akta vezanih za Zakon o graničnoj kontroli; izmjene i dopune Pravilnika o podacima, informacijama i minimumu drugih pokazatelja neophodnih za efikasno provođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca; usvajanje revidirane Strategije nadzora nad opojnim drogama i akcionog plana; uspostavljanje komisije za redovno praćenje, izvještavanje i revidiranje Strategije nadzora nad opojnim drogama, prevencije i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga;

Ustavna osnova za usvajanje navedenih akata je član IV. 4. a) Ustava BiH. Priroda većine normativnih akata koje je prema Akcionom planu neophodno usvojiti i implementirati u narednom periodu, posebno onih koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri, dopunskoga je ili amandmanskog karaktera u odnosu na postojeću legislativu u konkretnim oblastima.

dopuna i izmjena Dinamičkog plana kadrovskog popunjavanja Agencije za istrage i zaštitu; potpuna realizacija procesa jačanja personalnih i profesionalnih kapaciteta (konkursne procedure za prijem jednog dijela novih uposlenika u toku); kadrovsko popunjavanje Finansijsko-obavještajne jedinice SIPA, Odjeljenja za zaštitu svjedoka SIPA, jačanje odjeljenja za borbu protiv terorizma i borbe protiv ABH sredstava; usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o programu zaštite svjedoka u BiH, podzakonski akti koji bi iz njega proizlazili; usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH u cilju usaglašavanja s preporukama Vijeća Evrope iz 2006. godine; usklađivanje zakona o bankarstvu FBiH i RS-a;

uspostavljanje efikasnog sistema za razmjenu podataka Granične policije i drugih policijskih jedinica, osiguranje zadovoljavajućih materijalnih sredstava za rad Granične policije; osiguranje punih kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

PRAVDA,

SLOBODA I SIGURNOST

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

U Parlamentarnoj skupštini BiH trenutno se nalaze:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima u BiH, Državna strategija nadzora nad opojnim drogama i Akcioni plan, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija (preporuke Vijeća Evrope iz 2006. godine), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o programu zaštite svjedoka u BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), dopunjeni izvještaj Ad hoc zajedničke komisije za provođenje procedure imenovanja Nezavisnog odbora i Odbora za žalbe građana, kao nezavisnih tijela policijske strukture BiH, Nacrt strategije nadzora nad opojnim drogama, prevencije i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga; prijedlog kandidata za članstvo u Komisiji za redovno praćenje, izvještavanje i revidiranje, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Graničnoj policiji BiH.

Dosadašnji registrovani period kašnjenja institucija u BiH u odnosu na dinamiku Akcionog plana iznosi u prosjeku 6–12 mjeseci, o čemu svjedoči i niz akata koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri, a kojima se potpuno ili djelimično ispunjavaju tek obaveze čiji je rok realizacije prema Akcionom planu sredina ili kraj 2008. godine.

MONITORING

PRAVDA,

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

SLOBODA I SIGURNOST

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Komentar

Rezultati analize ukazuju da je zaključno s prvom polovinom 2009. godine realizirano oko 50 posto obaveza iz Akcionog plana za ispunjavanje prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo za Bosnu i Hercegovinu. Definirane obaveze za navedeni period podrazumijevaju, prije svega, kreiranje i pospješivanje normativnog okvira u datoj oblasti, kao i uspostavljanje i jačanje neophodne institucionalne strukture. Ostvareni napredak u normativnoj oblasti ogleda se u usvajanju određenih strateških dokumenata i njihovih akcionih planova (npr. u oblasti imigracija i azila, borbe protiv trgovine ljudima), kao i zakonskih i podzakonskih akata (npr. u oblasti krivičnog postupka, zaštite tajnih podataka). U pitanju jačanja institucionalne strukture ograničen napredak je registriran u uspostavljanju novih tijela (npr. jedinstvena policijska struktura, Komisija za upravljanje granicom) i pospješivanju infrastrukturnih, administrativnih i personalnih kapaciteta postojećih institucija (vize, upravljanje granicom, readmisija, zaštita ličnih podataka, borba protiv droga, terorizam). Međutim, uspješna i pravovremena realizacija obaveza definiranih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i Evropskim partnerstvom zahtijeva daleko intenzivnije djelovanje institucija u BiH u domenu legislativnog postupka i u domenu jačanja institucionalnih kapaciteta. Dosadašnji registriran period kašnjenja institucija u BiH u odnosu na dinamiku Akcionog plana iznosi u prosjeku 6–12 mjeseci, o čemu svjedoči i niz akata koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri, a kojima se potpuno ili djelimično ispunjavaju tek obaveze čiji je rok realizacije prema Akcionom planu sredina ili kraj 2008. godine. Pored kompleksnosti legislativnog postupka u Bosni i Hercegovini, faktore koji utiču na djelimično kašnjenje s ispunjavanjem Akcionog plana za realizaciju prioriteta Evropskog partnerstva nesumnjivo treba tražiti i u političkoj ravni, odnosno, u neusaglašenosti zahtjeva iz Evropskog partnerstva s postojećom ustavno-pravnom strukturom i podjelom nadležnosti između BiH i njenih entiteta, te otporima koje izazivaju direktni ili indirektni pokušaji “prijenosa nadležnosti”. Uz to, opća politička situacija u našoj zemlji, kao i postepeno pozicioniranje vodećih političkih subjekata pred opće izbore koji će biti održani 2010. godine, svakako su elementi koji dodatno otežavaju realizaciju u mnogim segmentima zahtjevnih obaveza u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

PRAVDA,

SLOBODA I SIGURNOST

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

POLITIKE

SARADNJE

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A V I I I . POLITIKE SARADNJE

Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju predviđeno je da BiH i Evropska unija uspostave blisku saradnju u cilju razvoja i napretka naše zemlje. Politikama saradnje definirane su oblasti u kojima BiH treba uskladiti svoje politike i zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a. Sporazumom je precizirano 25 politika saradnje, a za svaku oblast odlukom Vijeća EU-a o principima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Evropskom partnerstvu s BiH od 18. 2. 2008. utvrđeni su kratkoročni i srednjoročni prioriteti. Vijeće ministara usvojilo je Akcioni plan za realizaciju prioriteta sadržanih u dokumentu Evropsko partnerstvo kao i Akcioni plan za provođenje obaveza iz SSP-a i Privremenog sporazuma. Analiza postignutih rezultata u prvoj polovini 2009. godine u realizaciji prioriteta, odnosno u provedbi aktivnosti i mjera predviđenih navedenim akcionim planovima izvršena je na osnovu uvida u sadržaj sljedećih dokumenata: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju za BiH, Odluka Vijeća EU-a o principima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Evropskom partnerstvu sa BiH, Akcioni plan za realizaciju prioriteta sadržanih u dokumentu Evropsko partnerstvo, Prvi kvartalni pregled realizacije aktivnosti iz Akcionog plana realizacije prioriteta Evropsko partnerstvo sa BiH (DEI), te Izvještaj o stanju provođenja Privremenog sporazuma i SSP-a (DEI), Ekonomski i fiskalni program za 2008. godinu (Vijeće ministara), Izvještaj i preporuke sa 1. sektorskog sastanka Praćenja procesa reformi (DEI), odgovarajućih izvještaja o radu Vijeća ministara, Parlamentarne skupštine BiH, entitetskih vlada te

Premda institucije nadležne za realizaciju aktivnosti i mjera vezano za oblast Politike saradnje ostvaruju neujednačen napredak, nivo ispunjenja Akcionog plana općenito je nezadovoljavajući. Naprimjer, u Parlamentu BiH je u prvih pet mjeseci 2009. godine usvojen samo JEDAN zakon koji spada u jednu od ukupno 25 oblasti koje poglavlje Politike saradnje pokriva! Potrebno je stvoriti institucionalne strukture za provođenje pretpristupnih obaveza užurbanom aktivnošću nakon uspostave sedam pododbora za stabilizaciju i pridruživanje u okviru nadležnih institucija BiH, a koje su pobrojane u prošlom izvještaju.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

POLITIKE

SARADNJE

dostavljenih informacija nadležnih državnih i entitetskih ministarstava. Imajući u vidu navedeno, razmotrit ćemo stupanj realizacije kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta onim redoslijedom kako su oni navedeni u SEE.

Prioriteti iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa BiH

1. Ekonomska i trgovinska politika Vezano za zahtjev makroekonomske stabilnosti može se izvjestiti sljedeće:

Stopa realnog rasta BDP-a u 2007. godini iznosila je 6,8 posto. Industrijska proizvodnja u BiH je u prvom polugodištu 2008. godine porasla 5,8 posto. Ovim je u poređenju s prethodnom godinom ostvaren usporen rast u FBiH (4,9%) i ubrzan porast u RS-u (8%). U prvoj polovini 2008. godine nastavljen je ubrzan rast plaća od 14,5%, pa je prosječna neto plaća iznosila 720 KM. Trend izjednačavanja plaća između entiteta je nastavljen, s tim da je prosječna plaća u RS-u za februar 2008. godine prvi put premašila prosječnu plaću u FBiH. Prema rezultatima ankete o radnoj snazi u BiH 2008. godine stopa nezaposlenosti iznosila je 23,4%. Prosječna stopa inflacije u prvih devet mjeseci 2008. godine iznosila je 8,1%, što predstavlja najveći izmjereni rast u posljednjih godinu dana. Prosječna godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (CIP) u 2007. godini iznosila je 1,5%. Ukupna novčana masa (M2) u 2008. godini je imala trend rasta, ali nešto sporije u odnosu na prethodnu godinu: na kraju 2007. godine zabilježen je rast od 21,6%, dok je u augustu 2008. godine iznosio 14,7%. Stanje vanjske zaduženosti 1. maja 2008. godine iznosilo je 3.904 miliona KM. Javna potrošnja i dalje raste, sa 36,9% BDP-a u 2005. godini na 40,8% BDP-a u 2008. godini, uglavnom pod uticajem stečenih obaveza, naročito u sferi socijalnih transfera.

U kontekstu obaveza BiH u skladu s procesom evropskih integracija (ni)je ispunjeno:

Pripremljeni su posebni privatizacijski programi za strateška preduzeća. Dokument “Politika privatizacije državnog kapitala u FBiH s programom prioritetnih ulaganja“ nije usvojen u Parlamentu FBiH, iako je dobio podršku federalne vlade. U RS-u je uvedena mogućnost preraspodjele projektiranih sredstava za obveznice po općim obavezama, a i sukcesivne obveznice za opće obaveze. Do sada su izvršene emisije triju obveznica po osnovu stare devizne štednje, ukupne vrijednosti 252,2 miliona KM. U decembru 2008. godine izvršena je prva emisija obveznica po osnovu ratne štete u iznosu od 40,8 miliona KM. Vlada FBiH je u proceduru uputila Zakon o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje u FBiH. U Brčko distriktu izmirenje unutrašnjeg duga obavljat će se gotovinskim isplatama.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

POLITIKE

SARADNJE

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

2. Saradnja u oblasti statistike (član 88.)

Putem twinning projekta realizirano je uvođenje statistike cijena poljoprivrednih proizvoda na temelju sedam pilot-istraživanja u ovoj oblasti. Poboljšan je kvalitet i opseg statističkih podataka konsolidiranih vladinih računa usvajanjem višegodišnjeg plana (master plana) 2009.–2012. Vijeće ministara je 13. 11. 2008. godine usvojilo Odluku o vršenje popisa stanovništva. Na razini statističkih institucija formirana su tijela za popis, a centralni popisni biro na nivou BiH nije oformljen jer se čeka odluka Vijeća ministara. Radna grupa za izradu nacrta zakona o popisu stanovništva formirana i potvrđena 15. 1. 2009. Radne grupe za pripremu nacrta metodologija i popisnog instrumentarija u skladu s preporukama Evropske komisije formirane su i počele s radom.

3. Saradnja u oblasti bankarstva, osiguranja i ostalih finansijskih usluga (član 89.)

Vijeće ministara u parlamentarnu proceduru je uputilo prijedloge sljedećih zakona: Zakon o okviru devizne politike u BiH, Zakon o finansijskom leasingu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Izvozno-kreditne agencije BiH. U Parlamentu FBiH su usvojeni Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Zakon o investicijskim fondovima i Zakon o leasingu, koji su stupili na snagu u januaru 2009. godine. Strategija razvoja instituta za intelektualno vlasništvo do 2015. izrađena je i na usvajanju je u Vijeću ministara. Nacrt zakona o autorskom pravu i srodnim pravima je u izradi.

4. Saradnja u oblasti revizije i finansijske kontrole (član 90.)

Nije usvojena strategija za provođenje javne interne finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC), mada su na svim nivoima vlasti usvojeni zakoni o internoj reviziji, kojima je propisana obaveza uspostavljanja jedinica interne revizije u svim većim budžetskim korisnicima.

Zakonom je propisana i obaveza uspostavljanja centralnih harmonizacijskih jedinica (CHJ – državni i entitetski nivo), te uspostavljanje koordinacijskog odbora, koji čine direktori CHJ-a, a odgovoran je za usklađivanje legislative u oblasti računovodstva i interne revizije sa standardima EU-a. Vijeće ministara BiH donijelo je 14.04. Odluku o uspostavljanju Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine,uz određene korekcije. Zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora da pripremi prijedlog zakona o dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, kojim će u članu 11 biti predviđena Centralna harmonizacijska jedinica kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva finansija i trezora, čime će ovaj zakon biti usklađen sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH. Odlukom će biti osnovana Centralna harmonizacijska jedinica (CHJ) ovlaštena za razvoj rukovođenja i koordinaciju interne revizije i uvođenje sistema finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama BiH

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

POLITIKE

SARADNJE

U toku je realizacija projekta UNDP-a e-Government, čija je sastavna komponenta Sistem za upravljanje javnim donacijama (GRMS), koji uključuje u izradu softvera čime će Program javnih investicija institucija BiH biti automatiziran. S usvajanjem Zakona o fiskalnom vijeću stvorene su pretpostavke za rad najznačajnijeg državnog fiskalnog autoriteta. Ova institucija priprema usvajanje prijedloga dokumenta “Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH“, koji se donosi na trogodišnji period, a usvaja se u formi sporazuma između Vijeća ministara i entitetskih vlada. U FBiH je uspostavljeno tijelo za fiskalnu koordinaciju na podentitetskom nivou, koje ima za cilj da doprinese djelotvornosti fiskalne koordinacije.

5. Saradnja u oblasti industrije (član 92.) te malih i srednjih preduzeća (član 93.)

Nije izrađena strategija ekonomskog razvoja BiH. Usvojena je Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća BiH, 16. 4. 2009.

6. Poljoprivreda, poljoprivredno-industrijski sektor i ribarstvo (čl. 95. i 96.)

Strateški plan BiH za harmonizaciju poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja 2008.– 2010., operativni program za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj 2008.–2010., te izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Sektora za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj 2008.–2010. nisu usvojeni u predviđenom roku i njihovo usvajanje prolongirano je za april 2009., što do danas nije učinjeno. Izrada plana za usklađivanje propisa za proizvođačke grupe prolongirana je za juni 2009. Usvojen je Zakon o dobrobiti životinja, 26. 2. 2009. Ured za veterinarstvo kadrovski je popunjen: u toku 2008. zaposleno 10 veterinara, državnih službenika, a oglasom za prijem od 9. 1. 2009. primljeno dodatnih devet novih službenika Donošenje četiriju propisa iz oblasti fitosanitarne politike nije završeno i prolongirano je za maj 2009. Izrada plana i programa obuke za fitosanitarnu oblast prolongirana je za mart 2009. i nije do danas završena. Usvojen je Zakon o genetski modificiranim organizmima, 26. 2. 2009. Od 30 pravilnika na osnovu Zakona o sigurnosti hrane pripremljeno je i od strane Agencije usvojeno osam, te poslano na usvajanje Vijeću ministara 25. 12. 2008. godine. Plan transpozicije propisa EU-a u zakonodavstvo BiH iz oblasti veterinarstva još je u izradi. Donošenje odluke o uspostavljanju poljoprivredno-tržišnog informacijskog servisa i izrada strategije za savjetodavne službe prolongirani za juni 2009.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

POLITIKE

SARADNJE

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

7. Saradnja u oblasti carina (član 97.) i poreza (član 98.)

Izrađena su i u proceduru upućena sljedeća uputstva: Uputstvo o carinskom postupku u poštanskom saobraćaju, Uputstvo o vanjskoj obradi, Uputstvo o kontrolama u carinskom postupku, a u nacrtu je uputstvo o slobodnim zonama. Carinsku tarifu BiH 2009. usvojilo je Vijeća ministara i Parlamentarna skupština BiH. Izrađen je Priručnik o svrstavanju robe. Zakon o porezu na dobit FBiH usaglašen je s principima Kodeksa ponašanja za oporezivanje preduzeća. Novim Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dohodak stvoreni su uvjeti za privlačenje stranog kapitala i jačanja jedinstvenog tržišta u BiH. U RS-u je završena fiskalizacija poreznih obveznika uvođenjem fiskalnih kasa, što treba doprinijeti povećanju naplate poreza i sužavanju prostora sive ekonomije.

8. Saradnja u oblasti zapošljavanja i socijalne politike (član 99.)

Na nivou Federacije BiH izrađeni su, ali nisu usvojeni Politika mentalnog zdravlja i Akcioni plan. Izrađena Analiza situacije i procjena mentalnog zdravlja u zajednici, ali prezentacija rezultata izvještaja još nije izvršena. Potpisana je Deklaracija o dugoročnom programu regionalne saradnje i razvoja mentalnog zdravlja. Regionalni centar za mentalno zdravlje u BiH nije uspostavljen zbog kašnjenja u postupku usvajanja deklaracije. Usvojena je Strategija razvoja mentalnog zdravlja u RS-u 2009.–2015. te uspostavljen Centar za koordinaciju rada Centra za mentalno zdravlje (CMZ) u RS-u. Vlada FBiH usvojila je Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite.

9. Obrazovanje i istraživanje (član 100.)

Evropski sistem prijenosa bodova (ECTS) uveden je na svim javnim univerzitetima u BiH. Vijeće ministara učlanjeno je u Evropski registar za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja (EQAR). Sporazum o uspostavi Vijeća za osnovno obrazovanje potpisalo je 10 ministara, a očekuje se potpis još četiri ministra. Konferencija ministara obrazovanja u BiH formirala je radnu grupu za izradu analitičke informacije o prevladavanju problema dvije škole pod istim krovom, ali radna grupa nije okončala svoj rad u predviđenom roku. Prijedlog okvirnog zakona o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje BiH u parlamentarnoj je proceduri.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

POLITIKE

SARADNJE

10. Saradnja u oblasti audiovizuelnih usluga i medija (član 102.) i informacijskog društva (član 103.)

Pravilo o prenosivosti telefonskih brojeva i Pravilo o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji osvojeno je. Rad na uvođenju mobilnih virtualnih mrežnih operatera nije okončan, u toku je izrada regulative. Nije urađena analiza tržišta. CRA i MCT su verificirane institucije BiH od strane Vijeća ministara za provođenje Konvencije o prekograničnoj televiziji i Direktive o televiziji bez granica. Nije imenovan Upravni odbor RTVFBiH.

11. Saradnja u oblasti transportnih politika (član 106.)

Bosna i Hercegovina je 3. 12. 2008. postala punopravna članica Joint Aviation Authorities (Zajedničke zrakoplovne uprave), što je pretpostavljalo primjenu svih zrakoplovnih propisa iz oblasti sigurnosti letenja. Prijedlog zakona o civilnom zrakoplovstvu i Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH u parlamentarnoj su proceduri (još uvijek nisu usvojeni). Prijedlog zakona o osnivanju pružatelja usluga u zračnoj plovidbi usvojilo je Vijeće ministara, ali nije dobio podršku u Parlamentu BiH. Donesene su strategije o sigurnosti na cestama u oba entiteta. Regulatorni odbor za željeznice je operativan. Vijeće za intermodalni transport BiH nije uspostavljeno. Bosna i Hercegovina nije potpisala SOLAS i Kodeks ISPS, Konvenciju o sigurnosti života na moru i Međunarodni kodeks za sigurnost brodova i lučkih objekata.

12. Saradnja u oblasti energije (član 107.)

Ustanovljena je Mapa puta za električnu energiju i Interni akcioni plan BiH za provedbu Mape puta za električnu energiju. Na nivou entiteta donesen je Akcioni plan za prestrukturiranje elektroenergetskog sektora. Potpisan je Sporazum o energetskoj politici između entiteta. Urađene su, ali nisu usvojene studije o energetskom sektoru na nivou entiteta. Nije započeta izrada strategije razvoja energetskog sektora BiH, mada je Evropska komisija ponudila pomoć u njezinoj izradi. Usvojen Zakon o nafti i naftnim derivatima te Zakon o energetici u RS-u.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

POLITIKE

SARADNJE

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

U toku je izrada izmjena i dopuna Zakona o električnoj energiji u FBiH u skladu s direktivama EU-a. Nije uveden princip utvrđivanja nivoa otkupnih cijena električne energije. Nije donesen zakon o gasu putem kojega bi se implementirala Mapa puta za gas.

13. Saradnja u oblasti okoliša (član 109.)

Pokrenuta je inicijativa za potpisivanje Espoo konvencije. Strategija o zaštiti prirode i Strategija zraka RS-a su u parlamentarnoj proceduri. U procesu je izrada strategija zaštite okoliša FBiH, dok je Strategija zaštite zraka, prirode i upravljanja otpadom FBiH u parlamentarnoj proceduri. Urađena je predstudija izvodljivosti za implementaciju shema uspravljanja biohazardnim otpadom u BiH i razvoj programa za uvođenje upravljanja medicinskim otpadom u okviru IPA programa. Doneseni su entitetski zakoni o vodama, dok su strategije upravljanja vodama u izradi. Usvojen je Zakon o genetski modificiranim organizmima (GMO). Izrada zakona o zaštiti okoliša BiH je u toku, planirani rok za usglašavanje teksta zakona i dostavljanje Vijeću ministara je juni 2009. godine. Radna grupa za izradu ovoga zakona svoj posao je prvobitno trebala okončati do 31. 10. 2008., ali se zbog nedostatka saglasnosti na nivou entiteta kasnilo u njegovoj izradi. Nije uspostavljena agencija za zaštitu okoliša na državnom nivou niti neko tijelo / odjel unutar ministarstava na državnom nivou koje bi vršilo monitoring, prikupljanje podataka i podnošenje izvještaja (Nacrt zakona o zaštiti okoliša predviđa uspostavu ove agencije). EU Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš (EIA) gotovo je u potpunosti prenesena u entitetska zakonodavstva. EU Okvirna direktiva o vodama u potpunosti je prenesena u zakonodavstvo RS-a, i gotovo u potpunosti u zakonodavstvo FBiH.

14. Saradnja u oblasti javne uprave (član 111.)

Ured koordinatora za reformu javne uprave je operativan. U Fondu za reformu javne uprave, kojim upravlja Ured koordinatora, nalazi se 4,5 mil eura za finansiranje Akcionog plana 1 za reformu javne uprave. Ured koordinatora započeo je aktivnosti na izradi akcionog plana 2 reforme javne uprave, koji će se odnositi na reformu sektorskih kapaciteta. Zakon o načinu prestanka funkcioniranja institucije Ombudsmen RS-a i prijenosu nadležnosti na instituciju Ombudsmen za ljudska prava BiH nije donesen.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

POLITIKE

SARADNJE

Nivo ispunjenja Akcionog plana

S obzirom na to da Glava VIII. – Politike saradnje – tretira veliki broj različitih oblasti za koje se EU i BiH opredjeljuju da zajednički sarađuju, usklađujući pravne propise i zakonodavstvo BiH s pravnom stečevinom, acquis communautaireom, primjetno je da institucije nadležne za realizaciju odgovarajućih aktivnosti i mjera ostvaruju neujednačen napredak. Prohodan tempo u ispunjavanju obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva evidentan je jedino u oblasti statistike te oblasti carina i poreza, dok u ostalim oblastima dolazi do većih ili manjih pomjeranja, prolongiranja i kašnjenja u ispunjavanju obaveza. Važno je napomenuti da u prvoj polovini 2009. godine nije realiziran ni veliki broj aktivnosti i mjera u oblasti Politike saradnje koje su trebale biti okončane do 31. 12. 2008. Harmonizacija zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a je složen proces koji zahtijeva ne samo usvajanje novih zakona u najvećem broju oblasti na državnom nivou nego i istovremeno usklađivanje entitetskih i podentitetskih zakonodavstava sa evropskim standardima, donošenje strategija i njihovo adekvatno provođenje. Višegodišnja blokada reformskih procesa na državnom i entitetskim nivoima, (etno)politizacija pojedinih pitanja, nepostojanje saglasnosti oko prenošenja odgovarajućih nadležnosti s entitetskog na državni nivo, nepostojanje konsenzusa političkih stranaka zastupljenih u zakonodavnim tijelima u vezi s donošenjem odgovarajućih zakonskih rješenja u cilju bržeg napredovanja prema evropskim integracijama dovode do kočenja u ispunjavanju obaveza preuzetih potpisivanjem SSPa i Evropskog partnerstva. Najeklatantniji primjer ovoga jeste činjenica da je u prvoj polovini 2009. godine na državnom nivou usvojen samo jedan zakon u ovoj oblasti – Zakon o genetički modificiranim organizmima, koji je u Predstavničkom domu PSBiH dobio saglasnost 21. 1. 2009. a u Domu naroda 26. 2. 2009. Na istoj sjednici Doma naroda usvojen je i Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, koji je skoro dva mjeseca ranije dobio podršku u Predstavničkom domu, 17. 12. 2008. Ostali reformski zakoni još uvijek su u parlamentarnoj proceduri ili nisu dobili saglasnost parlamentarne većine, poput Zakona o cestama. Napredak je vidljiviji u procesima usklađivanje entitetskih zakonodavstva s pravnom regulativom EU-a. S tim u vezi bitno je istaći donošenje zakona o vodama u oba entiteta, odgovarajućim strategijama u energetskom sektoru itd. U oblasti Politike saradnje određeni pomaci učinjeni su kada je u pitanju osiguravanje operativnosti i funkcionalnosti određenih institucija, poput Ureda koordinatora za javnu upravu, Ureda za veterinarstvo i Regulatornog odbora za željeznice. Istovremeno, određene institucije nisu uopće osnovane, budući da nije donosen zakonski okvir koji bi to omogućio, npr. agencija za zaštitu okoliša ili regionalni centar za mentalno zdravlje u BiH.

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

U 2008. godini u parlamentarnoj proceduri bilo je ukupno 120 zakona, od kojih je u oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojen ukupno 41 zakon, 28 zakona je odbijeno (nije dobilo podršku), 12 je povučeno iz parlamentarne procedure, za četiri zakona je obustavljena procedura, a 35 ih je ostalo u proceduri zaključno s 30. martom 2009. godine

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

POLITIKE

SARADNJE

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

kada je informacija zaprimljena. U radu Parlamentarne skupštine zabilježen je veliki broj odbijenih i povučenih zakona (ukupno 40), pri čemu 11 od 28 zakona koji su odbijeni u PSBiH nije usvojeno zbog nedostatka entitetske većine, odnosno neslaganja zastupnika iz bh. entiteta RS-a s predloženim zakonskim rješenjima. Od navedena 42 usvojena zakona u PSBiH neznatan je broj onih koji se tiču usaglašavanja s pravnom stečevinom Evropske unije i ispunjavanje prioriteta iz Evropskog partnerstva. Od navedenih zakona sljedeći su vezani za Politike saradnje: Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, Zakon o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, te Zakon o Agenciji za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Nakon negativne ocjene i nepovoljnog izvještaja Evropske komisije iz juna 2008. godine, usvojeni su sljedeći zakoni: Zakon o genetički modificiranim organizmima, Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o carinskoj politici BiH, Zakon o fiskalnom vijeću, Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina. U parlamentarnoj proceduri se još uvijek nalaze sljedeći zakoni: Prijedlog zakona o porezu na dodatnu vrijednost, Prijedlog okvirnog zakona o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu, Prijedlog zakona o finansijskom leasingu, Prijedlog zakona o poštama, Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar CEFTA sporazuma, Prijedlog zakona o zrakoplovstvu BiH, Prijedlog zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, Prijedlog zakona o fiskalnim kasama. Određeni broj zakona iz oblasti Politike saradnje povučen je iz parlamentarne procedure ili nije dobio saglasnost parlamentarne većine, npr. Prijedlog zakona o javnim cestama. Identificirana deklarativna opredijeljenost za integraciju naše zemlje u EU uočljiva je u presporoj implementaciji preuzetih obaveza, odnosno neispunjenju 30 prioriteta Evropske komisije, po potpisivanju i ratificiranju SSP-a BiH s EU-om.23 Brže ispunjavanje preuzetih obaveza zahtijeva, između ostaloga, i izmjene u radu PSBiH, budući da sadašnji poslovnici ne korespondiraju s potrebom za brzo usvajanje evropskih zakona. S tim u vezi potrebno je što prije usvojiti nove poslovnike o radu oba doma PSBiH, te eventualno oformiti zajedničku komisiju oba doma bh. parlamenta koja bi razmatrala evropske zakone, upućivala ih bh. parlamentu a on bi ih usvajao u hitnom postupku, kao što je praksa susjednih zemalja. U cilju pospješivanja procesa implementacije obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva potrebno je uspostaviti čvršću i prikladniju saradnju između PSBiH kao legislativnog i Vijeća ministara kao izvršnog organa vlasti te s Direkcijom za evropske integracije kako bi se osiguralo kontinuirano i kvalitetno ispunjavanje zakonskih obaveza PSBiH u kontekstu evropskih integracija. U velikom dijelu oblasti koje pokrivaju Politike saradnje ne postoji ustavna nadležnost, nego je legislativna i egzekutivna odgovornost na nivoima entiteta, odnosno entiteta i kantona u FBiH (npr. ekonomska politika, energetski sektor, bankarstvo, poljoprivreda, obrazovanje i istraživanje, socijalna politika, kultura, telekomunikacije, informacijsko društvo i sl.).

Republika Hrvatska je u 2008. godini, naprimjer, usvojila 18 puta više “evropskih“ zakona od BiH, a Republika Srbija, koja je otprilike u isto vrijeme potpisala SSP s EU-om, u prvih šest mjeseci od njegovog potpisivanja usvojila je skoro tri puta više “evropskih“ zakona.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

POLITIKE

SARADNJE

S osnivanjem određenih institucija na državnom nivou (Državna agencija za statistiku, RAK, Fiskalno vijeće, Ured koordinatora za reformu javne uprave, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje) olakšan je proces harmonizacije sa zakonodavstvom EU-a.

Komentar

Premda postoje značajni pomaci naprijed u određenim oblastima, nivo ispunjenja Akcionog plana općenito je nezadovoljavajući. O razlozima takvog stanja bilo je riječi u ovom tekstu. Tome treba dodati i činjenicu da stvaranje institucionalnih struktura za provođenje pretpristupnih obaveza reguliranih SSP-om i Evropskim partnerstvom nije blagovremeno okončano. Do sada je donesena Odluka o Komisiji za evropske integracije u sastavu Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje te Odluka o uspostavljanju organizacijskih jedinica za evropske integracije u institucijama BiH. U proceduri je donošenje odluke o uspostavljanju sedam radnih grupa za evropske integracije koje će djelovati u sastavu pododbora. Od sedam radnih grupa čak šest ih je vezano za oblast Politike saradnje (trgovina, industrija, carine i porezi, te saradnja s drugim zemljama kandidatima; poljoprivreda, sigurnost, hrane i ribarstvo; unutrašnje tržište i konkurencija; ekonomska i fiskalna pitanja i statistika; inovacije, tehnološki razvoj i socijalna politika te transport). Premda bi uspostava navedenih radnih grupa mogla značiti značajan iskorak u procesu ispunjavanja preuzetih obaveza, odgađanje njihove uspostave, operativnosti i funkcionalnosti, dodatno doprinosi značajnom kašnjenju u realizaciji usvojenih akcionih planova o provođenju obaveza iz SSP-a i Privremenog sporazuma, kao i Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

FINANSIJSKA

SARADNJA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

G L AV A I X . Finansijska saradnja ( č l . 1 1 2 . – 1 1 4 . ) i G L A VA V. – P o g l a v l j e 4 Te k u ć a p l a ć a n j a i k r e t a n j e k a p i t a l a (čl. 60.–62. SSP-a)

Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

U vezi s implementacijom Glave V. Poglavlja 4. SSP-a, član 1. stav 4. Ustava BiH predviđa postojanje slobode kretanja širom naše zemlje. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala širom BiH, a nijedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na crti između entiteta. U skladu s tim Evropsko partnerstvo je pred našu zemlju postavilo nekoliko prioriteta, od kojih se najznačajniji odnosi na uspostavljanje jedinstvenoga ekonomskog prostora koji podržava slobodno kretanje roba, kapitala, usluga i lica, a zahtjevi u pogledu ispunjenja ovog prioriteta u vezi sa članovima 60.–62. SSP-a odnose se na ostvarivanje daljnjeg napretka u eliminaciji ograničenja na transfere kapitala izvan zemlje. Nadalje, u okviru srednjoročnih prioriteta Bosna i Hercegovina bi trebala nastaviti reforme u područjima registracije Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući imovine, provedbe ugovora, procedura bankrota, registracije, oporezivanja i licenciranja biznisa. To način ispunjava obaveze proizašle iz SSP-a uključuje i usklađivanje zakonodavstva koje se tiče i Evropskog partnerstva u oblastima deviznog poslovanja, kako unutar BiH, tako i sa tekućih plaćanja i kretanja kapitala te zakonodavstvom EU-a. finansijske saradnje. Potrebne su dodatne U vezi s pružanjem finansijske pomoći Evropsko partnerstvo zahtijeva razvoj procedura i administrativnih kapaciteta koji će osigurati efikasnu zaštitu finansijskih interesa EU-a u pružanju te pomoći; dok višegodišnji indikativni dokument o planiranju pomoći uspostavlja

zakonodavne inicijative u vezi s kretanjem kapitala, kako bi se zakonski okvir uskladio s acquisem, osiguralo usklađivanje u cijeloj državi i postigla puna liberalizacija.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

FINANSIJSKA

SARADNJA

opći okvir za pružanje pomoći, posebni uvjeti utvrđuju se pojedinačnim godišnjim programima pomoći. Kako bi se pomoć operacionalizirala, BiH i EU potpisuju sporazum o finansiranju. Evropsko partnerstvo omogućava Bosni i Hercegovini pristup sredstvima iz regionalnih i horizontalnih programa. Kao potencijalna država kandidat, Bosna i Hercegovina ima korist od prve dvije komponente IPA-e: I. komponente – Pomoć u tranziciji i jačanju institucija, te II. komponente – Prekogranična saradnja. Indikativna raspodjela za BiH prema Višegodišnjem indikativnom finansijskom okviru (MIFF) 24 za 2008.–2010. godinu iznosi 269,9 miliona eura. Iz tog iznosa 30–40 posto indikativno se raspodjeljuje za pomoć državi da ispoštuje političke zahtjeve iz SSP-a, 25–30 posto za ekonomske zahtjeve, 35– 45 posto za zahtjeve povezane s pravnim tekovinama Evropske unije, a 6 posto za prekograničnu saradnju. Strategija pretpristupne pomoći slijedi preporuke Izvještaja o strategiji proširenja i o napretku, prioritete Evropskog partnerstva, a uzet će u obzir zahtjeve Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP). Komisija realizira sredstva Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u Bosni i Hercegovini preko Delegacije EK-a u našoj zemlji. Vlada je odredila državnog koordinatora za IPA-u, koji djeluje kao zastupnik Bosne i Hercegovine pred Komisijom. Podržava ga Direkcija za evropske integracije (DEI). Evropska komisija i BiH su uspostavile Odbor za upravljanje programiranjem i Odbor za upravljanje projektima, koje čine predstavnici DEI-ja i Delegacije u cilju adekvatne koordinacije programiranjem pomoći EU-a. Općenito, može se konstatirati da Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način ispunjava obaveze proizašle iz SSP-a i Evropskog partnerstva u oblastima tekućih plaćanja i kretanja kapitala te finansijske saradnje. U vezi s kretanjem kapitala i dalje važi sljedeća konstatacija: “Sveukupno gledano, pripreme Bosne i Hercegovine u ovom području su na dobrom putu. Ipak, potrebne su dodatne zakonodavne inicijative u pitanju kretanja kapitala kako bi se zakonski okvir uskladio s acquisem, osiguralo usklađivanje u cijeloj državi i postigla puna liberalizacija.“25

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Vijeće ministara definiralo je prijedlog zakona o deviznoj politici kojim se liberalizuju tekuće i kapitalne transakcije s inozemstvom. Republika Srpska pripremila je amandmane na postojeći Zakon o deviznom poslovanju i uputila ih na javnu raspravu, dok je u FBiH u toku priprema nacrta zakona.

Direkcija za evropske integracije je u svrhu implementacije SSP-a i Privremenog sporazuma pripremila dokument kojim se razrađuje akcioni plan za implementaciju za period juli 2008. – decembar 2009. godine, kojim se predviđa da će – kako bi BiH odobrila plaćanja i transfere na tekući račun platnog bilansa između EU-a i BiH, u slobodno konvertibilnoj valuti i u skladu sa „članom VII članova Sporazuma IMF-a“ – pripremiti i usvojiti relevantno zakonodavstvo, u oblasti deviznog poslovanja. Vijeće ministara BiH je krajem 2008. godine usvojilo Nacrt zakona o deviznoj politici u Bosni i Hercegovini koji je usklađen s Aneksom I. Direktive 88/361/EEC i kojim se značajno liberaliziraju tekuće i kapitalne transakcije. Zakon će u formi prijedloga biti upućen Parlamentu BiH na usvajanje.

Odluka Komisije o Višegodišnjem indikativnom planu (MIPD) 2008.–2010. za Bosnu i Hercegovinu

Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2008. godini, Bruxelles, 5. 11. 2008., str. 37.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

FINANSIJSKA

SARADNJA

LAVA

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

STRANA

Nacrt novog zakona o deviznom poslovanju u FBiH je u fazi izrade. Zakonom se predviđa značajna liberalizacija tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom. Konačno, postupajući prema zaključku Narodne skupštine, Ministarstvo finansija RS-a je izradilo a Vlada RS-a i Narodna skupština usvojile Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju iz 2006. godine, kao prvu fazu liberalizacije tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom. Nakon izvršene javne rasprave zakon će u formi prijedloga biti upućen Narodnoj skupštini RS-a na konačno usvajanje.

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga i međunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

U pitanju zakonske regulative kojom se utvrđuje postupak i otklanja diskriminacija između državljana BiH i stranih i pravnih fizičkih lica u vezi sa sticanjem prava vlasništva / svojine nad nekretninama, originalni nacrt zakona pripremljen je još 2005. godine, uz tehničku pomoć GTZ-a. Iako – kako tokom ovog izvještajnog perioda, tako ni do kraja 2009. godine – Akcionim planom implementacije SSP-a i Privremenog sporazuma nisu predviđene aktivnosti u vezi s omogućavanjem kupovine nekretnina u BiH građanima država članica pod istim uvjetima kao i državljanima BiH, s obzirom na to da SSP predviđa da će se Republika Srpska je usvojila Zakon aktivnosti na ovom planu odvijati postepeno tokom šest godina o stvarnim pravima u skladu sa od stupanja SSP-a na snagu, ipak je na ovom planu došlo do zahtjevima Evropske unije. značajnih pomaka. Zakon o stvarnim pravima u RS-u usvojen je 25. novembra 2008. godine, i regulira stvarna prava (pravo Usvajanje sličnog zakona u svojine) stranih fizičkih i pravnih lica na isti način kao i za Federaciji BiH je upitno, pa bi se rezidente BiH. Članovima 15. i 16. Zakona utvrđeno je da strana moglo dogoditi da od 1. jula 2009. pravna i fizička lica stiču pravo svojine na nepokretnostima u imamo različit tretman Republici Srpskoj pod uvjetom reciprociteta, ako zakonom ili nerezidenata u dva bh. entiteta. međunarodnim ugovorom nije drugačije utvrđeno. Ovaj zakon primjenjivat će se od 1. jula 2009. godine. Stoga konstatacija iz posljednjeg izvještaja o napretku da je Republika Srpska efikasna u usvajanju zakonodavstva i dalje stoji, i u ovom konkretnom slučaju. Nasuprot tome, u Federaciji BiH usvajanje zakona o stvarnim pravima još uvijek je neizvjesno. U skladu s politikom djelovanja Vlade FBiH za period 2007.–2010. Ministarstvo pravde je u 2007. godini pripremilo prednacrt zakona o stvarnim pravima. Nakon razmatranja, Vlada FBiH je ovaj zakon u formi nacrta uputila na razmatranje Parlamentu FBiH, koji ga je vratio na doradu. Međutim, do danas revidirani nacrt nije upućen u parlamentarnu proceduru. Tako još uvijek važeći Zakon o svojinsko-pravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH 6/98 i 29/2003) nastavlja ograničavati pravo sticanja vlasništva nad nekretninama u BiH na strana fizička lica koja obavljaju poslovnu djelatnost u FBiH ili koja na teritoriji FBiH imaju stalno prebivalište. Implicitno, ukoliko fizičko lice ne obavlja poslovnu djelatnost u BiH ili na području FBiH nema stalno prebivalište, ono ne može steći pravo vlasništva na nekretninama.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

LAVA

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

FINANSIJSKA

SARADNJA

Komentar

Iako ne postoje eksplicitni uvjeti koje je BiH trebala ispuniti u spomenutom periodu, osim općeg zahtjeva za postepeno prilagođavanje zakonodavstva u vezi sa sticanjem nekretnina, RS je već usvojila zakon kojim se ova oblast regulira i predvidjela njegovo stupanje na snagu u julu 2009. Ukoliko FBiH ne usvoji isti zakon do toga roka, ovu oblast će regulirati dva različita zakona u entitetima, što nije u skladu sa općom obavezom harmonizacije na cijelom području BiH. U vezi s finansijskom saradnjom i pružanjem finansijske pomoći, iako ne postoje eksplicitno zadati rokovi unutar 2009. godine, SSP predviđa da će strane sarađivati u prioritetnim oblastima vezanim za pravnu stečevinu (acquis) EU-a u oblastima unutrašnje finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) i vanjske revizije, naročito izradom i usvajanjem odgovarajućih propisa u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima kontrole i revizije te metodologijama i najboljom praksom EU-a26. Dok je za dinamiku priliva finansijskih sredstava EU-a relevantan napredak ostvaren u svim oblastima primjene SSP-a i Evropskog partnerstva, kao i napredak u zadovoljavanju političkih kriterija iz Kopenhagena, za praćenje procesa i ispunjavanje preduvjeta u smislu koordinacije pomoći i informiranja zaduženo je odgovarajuće tijelo unutar Ministarstvo finansija i trezora BiH.

Za status u implementaciji mjera iz ove oblasti vidjeti dio izvještaja koji se odnosi na finansijsku reviziju i kontrolu.

MONITORING

INSTITUCIONALNE,

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

O P Ć E I Z AV R Š N E O D R E D B E

GLAVA 10.

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

G L AV A X . INSTITUCIONALNE, OPĆE I Z AV R Š N E O D R E D B E

Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a u odnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezano za izvještajni period

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju predviđeno je osnivanje Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, Odbora i pododbora za stabilizaciju i pridruživanje i Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, ali tek nakon stupanja na snagu SSP-a. Privremenim sporazumom (čl. 40.–48.) osnovan je Privremeni odbor sa pet pododbora, koji je nadležan za sva pitanja obuhvaćena Privremenim sporazumom, dok će se ostale oblasti do stupanja na snagu SSP-a i dalje raspravljati u okviru sastanaka Monitoringa reformskog procesa (RPM). Na prvom sastanku Privremenog odbora u oktobru 2008. godine usvojen je raspored sastanaka pododbora za 2009. godinu. Na insistiranje Evropske komisije dogovoreno je da se sastanci pododbora i RPM-a održavaju zajedno. Do kraja 2008. godine završen je proces formiranja pododbora a njihovi sastanci u 2009. godini se održavaju u skladu s usvojenim rasporedom.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

GLAVA 10.

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

INSTITUCIONALNE,

O P Ć E I Z AV R Š N E O D R E D B E

Nivo realizacije Akcionog plana

Raspored sastanaka Privremenog odbora, pododbora i RPM-a, s tačkama dnevnog reda za period 1. 1. 2009.–1. 6. 2009. Privremeni odbor / Plenarni RPM 22.–23. 1. 2009. Sarajevo

19. 2. 2009. Bruxelles

23.–24. 2. 2009. Bruxelles

26.–27. 3. 2009. Sarajevo

27.–28. 4. 2009. Bruxelles

25.– 26. 5. 2009. Sarajevo

Pododbori/ Sektorski RPM

Tačke dnevnog reda

Pododbor Transport

Tranzitni saobraćaj

Sektorski RPM

Transport, energija, okoliš i regionalni razvoj

Pododbor Poljoprivreda i ribarstvo

Poljoprivredni proizvodi, riblji proizvodi, prerađeni poljoprivredni proizvodi, vino i alkoholna pića, zaštita geografskih oznaka za poljoprivredne, riblje i prehrambene proizvode, osim vina i alkoholnih pića

Sektorski RPM

Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ruralni razvoj

Pododbori – Trgovina, industrija, carine, oporezivanje i saradnja s drugim zemljama kandidatima

Slobodno kretanje roba, industrijski proizvodi, trgovinska pitanja, oporezivanje, carine, saradnja s drugim zemljama kandidatima

Sektorski RPM

Industrija, mala i srednja preduzeća i standardizacija

Pododbori – Unutrašnje tržište i konkurencija

Ostala pitanja vezana za Poglavlje 3. Privremenog sporazuma, konkurencija, državna pomoć i industrija čelika, intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo

Sektorski RPM

Usluge, poslovni nastan i javne nabavke

Pododbor – Ekonomska i finansijska pitanja i statistika

Kretanja kapitala i plaćanja

Sektorski RPM

Ekonomski dijalog, statistička saradnja, finansijska kontrola

Plenarni RPM

MONITORING

INSTITUCIONALNE,

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

O P Ć E I Z AV R Š N E O D R E D B E

GLAVA 10.

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Komentar

U skladu s ustavnim nadležnostima u rad pododbora uključene su institucije BiH i entiteta. Umjesto komentara može poslužiti zahtjev Evropske komisije upućen BiH s prošlog sastanka – da sastanci RPM-a budu na engleskom jeziku i da se stavovi BiH unaprijed pošalju pismeno kako bi se i Evropska komisija mogla očitovati da se ne bi gubilo dragocjeno vrijeme. Izgleda da je uistinu potrebno više koordinacije i pripreme među institucijama BiH.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

ZAKLJUČAK

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

ZAKLJUČAK Povratak na pitanje po litičke volje za p r o c e s ev r o ps k i h i n t e gr a c i j a u B i H Kada smo prošle godine, zahvaljujući finansijskoj podršci Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA), otpočeli raditi na projektu “Monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine”, vjerovali smo da je šestomjesečni osvrt sasvim dovoljan vremenski okvir za praćenje institucionalne dinamike ispunjavanja obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Evropskog partnerstva s EU-om. Pošli smo od činjenice da u BiH postoji gotovo apsolutna politička suglasnost o tome kako ona što prije treba postati članicom Evropske unije. Logičnim se činio zaključak da će na temelju te apsolutne političke suglasnosti relevantne institucije raditi prekovremeno kako bi sustigle susjedne zemlje i nadomjestile očigledno zaostajanje BiH na evropskom putu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa Evropskom unijom potpisan je 16. juna 2008. godine. Prošla je godina dana, a nakon Preliminarnog izvještaja za 2008. finalizirali smo naš Prvi polugodišnji izvještaj za 2009. koji je tretirao prvih šest mjeseci. U tome vremenskom periodu petnaestak država članica EU-a je potpuno završilo ili gotovo privelo kraju ratifikaciju navedenog sporazuma, ali nažalost nismo u prilici zaključiti kako je BiH napravila očekivani napredak. Bolje rečeno, institucije BiH nastavile su s polovičnim progresom koji u nekim segmentima liči na ozbiljnu stagnaciju. Tokom pisanja ovog izvještaja bili smo prinuđeni mjeriti sporost umjesto dinamike, pobrojati iste prepreke, ponoviti iste zaključke. Katkada smo razmišljali i o tome da li je šest mjeseci suviše kratak vremenski period za mjerenje bh. stagnacije. No, odustali smo čak i razmišljati na tu temu jer nismo željeli upasti u zamku prilagođavanja vremena sebi, umjesto da sebe prilagođavamo zahtjevima vremena. Bosna i Hercegovina već odavno nema vremena za gubljenje, a nigdje to toliko nije izraženo kao u procesu evropskih integracija. Ostali smo i ostajemo privrženi zadanoj metodologiji i vremenskom okviru jer nam oni omogućavaju da na čistinu istjeramo razloge i probleme koji BiH drže na samom začelju balkanske EU kolone. Međutim, i stagnacija se može shvatiti kao kretanje. U bosanskohercegovačkom slučaju to je kretanje oko dejtonskoga etnonacionalizma koji sebi pretpostavlja čak i evropski put ili, bolje rečeno, oko dejtonske nedorečenosti koja svakome omogućava da dovodi u pitanje državu i njenu funkcionalnost. Okvir u kojem postoji potpuni voluntarizam u pitanju tumačenja i konzumiranja nadležnosti ne obećava brzo kretanje na putu ka EU. To se najbolje vidi iz glavnih zaključaka Prvoga polugodišnjeg izvještaja za 2009.

U prvih nekoliko mjeseci 2009. primijetili smo polovične rezultate koji imaju tendenciju kretanja ka lošem, što je rezultat nedostatka političkog konsenzusa u većini pitanja o kojima smo raspravljali u I. poglavlju. Tokom vremenskog perioda obuhvaćenog ovim izvještajem bili smo svjedoci nacionalističke retorike političkih aktera koji osporavaju ustavni poredak BiH. Nikakav značajniji napredak nije napravljen u prijenosu odgovornosti za proces reformi na državne institucije

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

ZAKLJUČAK

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Bosna i Hercegovina i dalje nastavlja da pokazuje spremnost za ispunjenje svih principa političkog dijaloga, posebno ciljeva ZSVP-a i dijela koji se odnosi na sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje. Tokom perioda obuhvaćenog ovim izvještajem, 5. januara 2009., Predsjedništvo BiH je odlučilo pristupiti Konvenciji za nuklearnu sigurnost, te je usvojilo odluku da se BiH priključi Konvenciji za fizičku zaštitu nuklearnog materijala. Prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo za vojno naoružanje, municiju, eksplozive i određenu drugu pokretnu imovinu, što je potpisano u martu 2008. kada su Vijeće ministara i entitetske vlade postigli dogovor o ovom pitanju, osporavala je Vlada RS-a. Argumenti koje daje RS su da te nadležnosti, kao što su uvoz i izvoz oružja, nelegalno prenesene na nivo države BiH. U skladu s ovim sporazumom također se očekuje uništavanje zastarjele i opasne municije. Nemogućnost da se riješi pitanje prijenosa nepokretnoga vojnog vlasništva pod državnu nadležnost (drugi od pet ciljeva i dva uvjeta za tranziciju OHR-a) te nedostatak finansijskih izvora ostaju neriješeni te i dalje predstavljaju znatnu prepreku u procesu reformi.

Izvještaj o dinamici realizacije obaveza iz Glave III. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i obaveza iz Evropskog partnerstva, u prvom polugodištu 2009. godine, nažalost, ne razlikuje se mnogo od prethodnoga. Regionalna saradnja i dalje je talac balkanskih nacionalizama. Bosna i Hercegovina nije izuzetak od toga lošeg pravila, što se u konačnici odražava i na nivo ispunjenja obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva.

Bosna i Hercegovina u IV. poglavlju – Slobodno kretanje roba (industrija i ribarstvo) bilježi određeni napredak, premda je potrebno dosta napora uložiti kako bi se proces integracija kretao zadovoljavajućim tempom. Naša zemlja još uvijek nije učinila zadovoljavajući napredak u pitanjima standardizacije, akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti, mjeriteljstva, nadzora nad tržištem i zaštite potrošača, kao ni u pitanjima približavanja tehničkih propisa acquisu. Dom naroda PSBiH usvojio Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA, koji podrazumijeva naplatu pune MFN carine pri uvozu robe iz carinskih glava carinske tarife 02, 04, 16.01, 16.02, 20, 22 porijeklom iz Republike Hrvatske i Republike Srbije. Usvajanje i primjena ovog zakona suprotno je odredbama Sporazuma CEFTA, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (član 12. PS-a; 27. SSP-a). Najbolji komentar je uporedni prikaz napretka Bosne i Hercegovine u izvještajima Evropske komisije u oblasti slobodnog kretanja roba u trogodišnjem periodu: 2006. – malo je postignuto u slobodnom kretanju roba; 2007. – određeni razvoj u oblasti slobodnog kretanja roba; 2008. – ograničen napredak u oblasti slobodnog kretanja roba. Glavni razlog je činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nema strategiju, pa čak ni cjelovit pristup uspostavi sistema slobodnog kretanja roba a pogotovo preuzimanju i provođenju tehničke legislative EU-a.

U oblasti slobodnog kretanja radnika nije postignut značajan napredak u ispunjenju obaveza koje proizlaze iz SSP-a. Prvi veliki izazov za BiH je prije svega smanjenje strukturalne rigidnosti koja narušava funkcioniranje tržišta rada, posebno oporezivanje rada, nivoe socijalnih transfera i mehanizme formiranja plaća. Drugi izazov je stvaranje jedinstvenoga ekonomskog prostora pogodnog za slobodno kretanje roba, kapitala, usluga i osoba.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

ZAKLJUČAK

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

U 2008. godini Vijeće ministara BiH je dostavilo u parlamentarnu proceduru oko 50 posto od potrebnih zakona, što znači da su već od samog početka pojedine oblasti veoma deficitarne. Situaciju otežava činjenica da dio zakona koji su u parlamentarnoj proceduri nije primjenjiv. Većina konsultiranih eksperata smatra da ako zakon i «prođe» parlamentarnu proceduru, onda često nije primjenjiv, a ako bi dozvolio stvarni napredak BiH, onda biva «oboren» zbog međuentitetskih antagonizama. Entitet RS zna imati i konstruktivan stav sve dok se ne dođe do prijenosa zakona s entitetskoga na državni nivo.

U ostvarivanju obaveza iz čl. 51. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji se odnose na olakšavanje pokretanja poslovanja poslovnim subjektima iz Unije u Bosni i Hercegovini u odnosu na prethodni izvještajni period nije zabilježen značajniji pomak. Ovo konkretno znači da podružnice društava iz Evropske unije – da bi u BiH mogle obavljati djelatnost – moraju biti registrirane kao privredno društvo u Federaciji BiH, odnosno Republici Srpskoj. To znači da moraju steći status pravnog lica, koji podružnice po našem pravu nemaju. Sticanje prava vlasništva na nekretnina je onemogućeno podružnicama i supsidijarnim društvima iz EU-a ako nisu registrirana kao pravna lica. Bosna i Hercegovina nije omogućila, u pogledu djelovanja podružnica i supsidijarnih društava iz EU-a, tretman koji nije manje povoljan u odnosu na domaće podružnice i supsidijarna društva.

Ostavljajući postrani razloge političke prirode, Zakon o javnim nabavkama BiH je u velikoj mjeri, ali ne i potpuno, usklađen s acquis communautaireom, tj. direktivama Evropske unije u ovoj oblasti. Važeći Zakon o javnim nabavkama hitno treba izmijeniti zbog niza nedostataka koje je pokazala njegova primjena u praksi. Međutim, parlamentarna procedura usvajanja novog zakona o javnim nabavkama je vjerovatno politički uvjetovana i osporavana. Istina, ovaj zakon je imao nekoliko izmjena i dopuna, ali se nije radilo o suštinskim promjenama. One su se najviše odnosile na pomjeranje rokova za uspostavu i početak rada organa predviđenih Zakonom, zbog čega se on određeno vrijeme nakon usvajanja u prvobitnom tekstu nije mogao implementirati. Najočitiji nedostatak Zakona o javnim nabavkama odnosi se na žalbeni postupak, s obzirom na to da je vrlo šturo uređen. To dovodi do nejasnoća i nejedinstvenog tumačenja, kako na strani ugovornih organa, tako i na strani institucija uspostavljenih Zakonom.

Bosna i Hercegovina mora što prije donijeti izmjene i dopune Zakona o konkurenciji kako bi ga uskladila s evropskim standardima i riješila nelogičnosti koje trenutno onemogućavaju pravilnu primjenu prava konkurencije u BiH. Nedostatak politike konkurencije i kapaciteta u Konkurencijskom vijeću BiH da iniciraju njeno kreiranje osnova je za trenutnu situaciju u kojoj u proteklih šest mjeseci imamo samo dva slučaja rješavanja sporova iz oblasti zloupotrebe dominantnog položaja i 19 rješenja o koncentraciji. Nedonošenje zakona o državnim pomoćima spada u čisto političku domenu – entiteti se ne žele odreći svojih ovlasti u kreiranju ekonomske i socijalne politike.

10. Premda institucije nadležne za realizaciju aktivnosti i mjera vezanih za oblast Politike saradnje ostvaruju neujednačen napredak, nivo ispunjenosti Akcionog plana za realizaciju obaveza iz SSP-a općenito je nezadovoljavajući. Naprimjer, u Parlamentu BiH je u prvih pet mjeseci 2009. godine usvojen samo JEDAN zakon koji spada u jednu od ukupno 25 oblasti koje pokriva poglavlje Politike saradnje! Potrebno je stvoriti institucionalne strukture za provođenje pretpristupnih obaveza hitnom i neodložnom uspostavom sedam radnih grupa za evropske integracije u okviru nadležnih bh. institucija.

MONITORING

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

ZAKLJUČAK

BOSNE

PRVI

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

11. Rezultati analize ukazuju da je zaključno s prvom polovinom 2009. godine realizirano oko 50 posto obaveza iz Akcionog plana za ispunjavanje prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo za BiH. Definirane obaveze za navedeni period podrazumijevaju, prije svega, kreiranje i pospješivanje normativnog okvira u datoj oblasti, kao i uspostavljanje i jačanje neophodne institucionalne strukture. Ostvareni napredak u normativnoj oblasti ogleda se u usvajanju određenih strateških dokumenata i njihovih akcionih planova (npr. u oblasti imigracija i azila, borbe protiv trgovine ljudima), kao i zakonskih i podzakonskih akata (npr. u oblasti krivičnog postupka, zaštite tajnih podataka). U pogledu jačanja institucionalne strukture ograničen napredak je zabilježen u uspostavljanju novih tijela (npr. jedinstvena policijska struktura, Komisija za upravljanje granicom) i u pospješivanju infrastrukturnih, administrativnih i personalnih kapaciteta postojećih institucija (vize, upravljanje granicom, readmisija, zaštita ličnih podataka, borba protiv droga i terorizam). Međutim, uspješna i pravovremena realizacija obaveza definiranih SSPom i Evropskim partnerstvom zahtijeva daleko intenzivnije djelovanje institucija BiH i u domenu legislativnog postupka i u domenu jačanja institucionalnih kapaciteta. Dosadašnji registrirani period kašnjenja institucija u BiH u odnosu na dinamiku Akcionog plana iznosi u prosjeku od šest do 12 mjeseci, o čemu svjedoči i niz akata koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri a kojima se potpuno ili djelimično ispunjavaju tek obaveze čiji je rok realizacije prema Akcionom planu sredina ili kraj 2008. godine. Pored kompleksnosti legislativnog postupka u BiH, faktore koji utiču na djelimično kašnjenje u ispunjavanju Akcionog plana za realizaciju prioriteta Evropskog partnerstva nesumnjivo treba tražiti i u političkoj ravni, odnosno, u neusaglašenosti zahtjeva iz Evropskog partnerstva s postojećom ustavnopravnom strukturom i podjelom nadležnosti između Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, te otporima koje direktni ili indirektni pokušaji “prijenosa nadležnosti” izazivaju. Uz to, opća politička situacija u našoj zemlji i postepeno pozicioniranje vodećih političkih subjekata pred opće izbore koji će biti održani 2010. godine svakako su elementi koji u mnogim segmentima dodatno otežavaju realizaciju zahtjevnih obaveza u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja. 12. Premda postoje značajni pomaci naprijed u određenim oblastima, nivo ispunjenosti Akcionog plana za realizaciju obaveza iz SSP-a općenito je nezadovoljavajući. O razlozima takvoga stanja bilo je riječi u ovome tekstu. Tome treba dodati i činjenicu da stvaranje institucionalnih struktura za provođenje pretpristupnih obaveza reguliranih SSP-om i Evropskim partnerstvom nije blagovremeno okončano. Do sada je donesena Odluka o Komisiji za evropske integracije u sastavu Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, te Odluka o uspostavljanju organizacijskih jedinica za evropske integracije u institucijama BiH. U proceduri je donošenje odluke o uspostavljanju sedam radnih grupa za evropske integracije koje će djelovati u sastavu pododbora. Od sedam radnih grupa čak šest je vezano za oblast Politike saradnje (trgovina, industrija, carine i porezi, te saradnja s drugim zemljama kandidatima; poljoprivreda, sigurnost, hrane i ribarstvo; unutrašnje tržište i konkurencija; ekonomska i fiskalna pitanja i statistika; inovacije, tehnološki razvoj i socijalna politika te transport). Premda bi uspostava navedenih radnih grupa mogla značiti značajan iskorak u procesu ispunjavanja preuzetih obaveza, odgađanje njihove uspostave, operativnosti i funkcionalnosti dodatno doprinosi značajnom kašnjenju u realizaciji usvojenih akcionih planova o provođenju obaveza iz SSP-a i Privremenog sporazuma, kao i Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva.

STRANA

MONITORING

PRVI

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

ZAKLJUČAK

BOSNE

HERCEGOVINE 2 0 0 9 .

13. Iako ne postoje eksplicitni uvjeti koje je BiH trebala ispuniti u spomenutom periodu, osim općenitog zahtjeva za postepeno prilagođavanje zakonodavstva u vezi sa sticanjem nekretnina, RS je već usvojila zakon kojim se ova oblast regulira i predvidjela njegovo stupanje na snagu u julu 2009. Ukoliko Federacija BiH ne usvoji isti zakon do toga roka, ovu oblast će regulirati dva različita zakona u entitetima, što nije u skladu s općom obavezom harmonizacije na cijelom području BiH. 14. U vezi s finansijskom saradnjom i pružanjem finansijske pomoći, iako ne postoje eksplicitno zadati rokovi unutar 2009. godine, SSP predviđa da će strane sarađivati u prioritetnim oblastima vezanim za pravnu tečevinu (acquis) EU-a u oblastima unutrašnje finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) i vanjske revizije, naročito u izradi i usvajanju odgovarajućih propisa u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima kontrole i revizije, te metodologijama i najboljom praksom EU-a. Dok je za dinamiku priliva finansijskih sredstava EU-a relevantan napredak ostvaren u svim oblastima primjene SSP-a i Partnerstva, kao i napredak u zadovoljavanju političkih kriterija iz Kopenhagena, za praćenje procesa i ispunjavanje preduvjeta u pogledu koordinacije pomoći i informiranja zaduženo je odgovarajuće tijelo unutar Ministarstva finansija i trezora BiH.

Imajući u vidu osnovne nalaze ovog izvještaja, potrebno je istaknuti osnovnu poruku koja u značajnoj mjeri korigira naše poruke iz prethodnih izvještaja. Do sada je postojala politička volja za proces evropskih integracija a odgovornost za neispunjavanje uglavnom pripisivana neosposobljenoj administraciji i kompliciranom ustavnom i zakonodavnopravnom okviru. U vezi s periodom koji pokriva ovaj izvještaj moramo naglasiti da i pored napretka u usvajanju određenih zakona, pa čak i ustavnih amandmana,27 na sceni imamo javno izraženu indiferentnost za proces stabilizacije i pridruživanja. Jedini izuzetak predstavlja zalaganje za liberalizaciju viznog režima. Svako spominjanje potrebe za funkcionalnijom državom u cilju ispunjenja zahtjeva u procesu evropskih integracija podvodi se pod „unitarizam“. Istovremeno, odugovlačenjem usvajanja potrebnih zakona i onemogućavanja funkcioniranja državnih institucija na sceni je „funkcionalna“ destabilizacija institucija Bosne i Hercegovine. Pri tome se kao osnovni problem postavlja pitanje ustavnih nadležnosti koje je i u dnevnopolitičkom smislu okupiralo pažnju javnosti u proteklom periodu, na što smo upozorili u Preliminarnom izvještaju za 2008. Rezolucija o situaciji u Bosni i Hercegovini Evropskog parlamenta iz marta 2009. godine navodi: „Budući da je stalno pogoršanje političke klime u BiH razlog za zabrinutost, Evropski parlament izražava žaljenje što bh. političari, s obzirom na to da se nisu u stanju saglasiti oko zajedničke političke vizije za svoju zemlju, odbacuju zbog bespotrebnog nacionalizma cilj priključenja EU-u, cilj koji bi donio mir, stabilnost i napredak građanima BiH.“28 Rezolucija također podsjeća da je „koncept članstva u EU-u ponuđen BiH kao jedinstvenoj državi, a ne njenim sastavnim dijelovima“. Razrješenje ovog političkog problema osnovni je preduvjet za nastavak procesa evropskih integracija u BiH. Trenutna situacija ne može biti u interesu građana BiH, a ni političkih elita.

Ustavni amandman koji regulira status Distrikta Brčko, usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH nakon 14 godina, dokaz je da svaki napredak u BiH zavisi od političke volje političkih elita i dugotrajnog ispolitiziranog procesa dolaska do konsenzusa.

Rezolucija o Bosni i Hercegovini Evropskog parlamenta od 17. 3. 2009.

Prvi polugodišnji izvještaj za 2009.

Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine