Ciljevi održivog razvoja u BiH: Reformski procesi u koje su svi uključeni by Vanjskopoliticka inicijativa BH

Analiza 3/16

Politička Analiza

Sarajevo, Decembar 2016

CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA U BIH REFORMSKI PROCESI U KOJE SU SVI UKLJUČENI

Igor Kosić

Priprema i štampa: Best Solution Company Tiraž: 150 kom

Ovu nezavisnu analizu je pripremila Vanjskopolitička Inicijativa BH (VPI BH) uz ﬁnansijsku pomoć Friedrich Ebert Fondacije. Pogledi izneseni u ovoj analizi su stoga pogledi VPI BH i ni u kojem slučaju ne oslikavaju poglede Friedrich Ebert Fondacije.

Kontakt: info@vpi.ba www.vpi.ba

Uz podršku:

Sadržaj Sadržaj ..................................................................................................................................................... 1 Uvod ........................................................................................................................................................ 2 Bosna i Hercegovina od Rio de Janeira (1992.) do New Yorka (2015.) ................................................. 3 Bosna i Hercegovina i Milenijski razvojni ciljevi ................................................................................... 5 Razvojne politike u BiH .......................................................................................................................... 9 Ciljevi održivog razvoja i Reformska agenda: sinergije ili frikcije ....................................................... 12 Postoje li očigledni prioriteti Ciljeva održivog razvoja za Bosnu i Hercegovinu ................................. 19 Koji su praktični koraci poduzeti do danas kako bi se Ciljevi održivog razvoja implementirali u BiH 25 Zaključak ............................................................................................................................................... 28 Bibliografija........................................................................................................................................... 31 Reference ........................................................................................................................................... 31 Lista tabela i grafikona ...................................................................................................................... 35 PRILOG ................................................................................................................................................ 36

Uvod Samit Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održan 2015. u New Yorku, okarakterisan je kao najveće okupljanje svjetskih lidera do tada i veliki korak naprijed za čovječanstvo. Samit je rezultirao donošenjem nove Agende održivog razvoja 2015.-2030. koja sadrži 17 ciljeva održivog razvoja (COR). Agendu su jednoglasno usvojile sve - 193 članice Ujedinjenih naroda, a Bosna i Hercegovina je kao i sve ostale članice UN-a podržala Agendu i obavezala se na implementaciju. Novi globalni okvir za politike djelovanja nastavlja se na prethodne politike UN-a o održivom razvoju, počev od Zemaljskog samita (Earth Summit) održanog 1992. Ciljevi održivog razvoja kao „univerzalni poziv na akciju kako bi se okončalo siromaštvo, zaštitila planeta i osigurao mir i prosperitet za sve ljude“, predstavljaju nastavak i razradu prethodnih Milenijskih razvojnih ciljeva (MRC), koji su prepoznati kao uspješno i korisno sredstvo da se u središte interesa stave specifični razvojni ciljevi. U periodu implementacije politika djelovanja MRC-a, Bosna i Hercegovina je takoĎer potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Evropskom unijom 2008. godine. Nakon sedmogodišnjeg razdoblja, obilježenog političkim, socijalnim i ekonomskim previranjima, SSP je konačno stupio na snagu 2015. Novi izazovi očekuju BiH na putu EU integracija, a Reformska agenda ističe kao okvirna politika djelovanja koja treba da se nosi sa ovim izazovima. Reformska agenda, kreirana 2014. godine od strane MeĎunarodnog monetarnog fond (MMF), Svjetske banke, Evropske unije i domaćih političkih elita, postavila je glavne planove za socioekonomske i druge reforme na svim nivoima vlasti. Dok je Reformska agenda (2015.-2018.) trenutno najistaknutiji kratkoročni politički okvir za napredak i razvoj, sada predstoji i provedba znatno dalekosežnije „reformske agende“ – Ciljeva održivog razvoja. Ova politička analiza ima za cilj podcrtati i istaći važnost ove dugoročne politike djelovanja u političkom okruženju koje je uglavnom preokupirano dnevnom politikom. Prvi dio analize fokusirat će se na pregled prošlih trendova koji se tiču BiH i njenih razvojnih politika. Bit će predstavljen pregled uloge BiH u pregovorima od Rio de Janeira (1992.) do New Yorka, a pratit će ga evaluacija napretka koji je BiH napravila u realizaciji MRC-a. Bit će identificirane prednosti i mane prethodnih razvojnih politika kao i prepreke i izazovi koje je BiH morala savladati s implementacijom Milenijskih razvojnih ciljeva. Drugi dio usredotočiti će se na evaluaciju COR-a kroz okvir politika djelovanja Reformske agende, ocjenjujući do kog

stupnja su Ciljevi održivog razvoja usklaĎeni s trenutnim razvojnim politikama u BiH. Kroz tu usporedbu jednostavno će se identificirati prioritetni ciljevi održivog razvoja za BiH. Krajnji je cilj analize da razvije prijedloge i preporuke politika djelovanja za donosioce odluka u BiH, meĎunarodne partnere te sustav UN-a, koji se tiču provedbe i ispunjavanja Ciljeva održivog razvoja.

Bosna i Hercegovina od Rio de Janeira (1992.) do New Yorka (2015.) Konferencija UN-a o razvoju i okolišu, poznata kao Zemaljski samit, održana je 1992. u Rio de Janeiru. Jedan od rezultata konferencije bio je neobavezujući dobrovoljno implementirani akcijski plan pod nazivom Agenda 21. Naziv ovoga akcijskog plana ima specifično značenje, jer se broj „21“ odnosi na 21. stoljeće. Agenda 21 postat će jedan od najznačajnijih dokumenata UN-a koji će označiti početak UN-ovih politika djelovanja prema održivom razvoju u 21. stoljeću. Bosna i Hercegovina je postala članica Ujedinjenih naroda 22. 5. 1992 godine, a početak implementacije Agende 21 započeo je kasnije. Kao bivša republika Socijalističke

Federativne

Republike

Jugoslavije

(SFRJ), BiH je postala ugovorna strana

svih

“Čovječanstvo se nalazi u odlučujućem povijesnom trenutku. Suočeni smo s disparitetima izmeĎu i unutar nacija, pogoršanjem siromaštva, gladi, lošeg zdravlja i nepismenosti te kontinuiranim pogoršanjem ekosustava o kojima ovisi naše blagostanje. MeĎutim, integriranje pitanja okoliša i razvoja, te posvećivanje više pažnje tim pitanjima dovest će do zadovoljavanja osnovnih potreba, poboljšanja životnog standarda za sve, bolje zaštite i upravljanja ekosustavima te sigurnije i prosperitetnije budućnosti. Nijedna nacija to ne može postići sama, ali to možemo postići zajedno – u globalnom partnerstvu za održivi razvoj” (Ujedinjeni narodi, 1992.).

konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ (MVPBiH, 2016). U junu 1992., za vrijeme održavanja konferencije u Rio de Janeiru, BiH je ulazila u treći mjesec oružanih sukoba, koji će trajati sve do 1995. Stoga će se tokom Rio+5 konvencije 1997. središte aktivnosti za BiH prebaciti sa unaprjeĎenja politika održivog razvoja, na obnovu uništene infrastrukture i poboljšanje svih aspekata državnog upravljanja (UNIPAN, 2002). U godinama nakon završetka rata, u BiH su uspostavljeni brojni uredi UNa, a poseban značaj imao je Razvojni program Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP), ustanovljen 1996. s ciljem pružanja pomoći državi pri tranziciji iz postkonfliktnog oporavka ka održivom razvoju.

Milenijski samit UN-a, održan je u New Yorku 2000. godine. Cilj ovog samita, voĎenog konceptom održivog razvoja za 21. stoljeće, bilo je oblikovanje šire vizije o načinima borbe protiv siromaštva i njegovih raznih oblika. Kao i druge članice UN-a, delegacija Bosne i Hercegovine je učestvovala na Samitu. U vrijeme održavanja Samita, BDP Bosne i Herzegovine je iznosio oko 5,5 milijardi dolara, što bi prema klasifikaciji Svjetske banke značilo da je BiH u to vrijeme bila zemlja s nižim srednjim dohodkom (Svjetska banka, 2016). Unutrašnja integracija Bosne i Hercegovine te njezina integracija kao cjeline u euroatlantske institucije i daljnji socioekonomski razvoj na regionalnom nivou identificirani su kao tri faktora od najvišeg značaja za budućnost BiH (A/55/PV.4, 2000). Samit je rezultirao donošenjem Milenijske deklaracije, koju čini osam razvojnih ciljeva, poznatih kao Milenijski razvojni ciljevi (MRC). Sve zemlje članice Ujedinjenih naroda u to vrijeme, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, obavezale su se da će pomoći u postizanju tih ciljeva, te je stoga MRC postao najuniverzalniji okvir za razvoj u svijetu u posljednjih 15 godina. Na Rio+20 konferenciji, održanoj u Rio de Janeiru, BiH je iskazala spremnost da preuzme i dijeli odgovornosti koje se tiču zaštite okoliša, prepoznavši da nijedna zemlja ne može sama riješiti ova pitanja; zaštita životne sredine u Bosni i Hercegovini zahtijeva regionalnu suradnju i „zelenu infrastrukturu“. Važno je naglasiti da je suradnja s EU-om prepoznata kao cjelovit pristup naše zemlje u pogledu zaštite životne sredine te da BiH, u pregovorima, podržava stajalište EU (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 2012). Stoga se može zaključiti da je BiH harmonizirala svoje stajalište s Evropskom unijom u pogledu izrade nacrta dokumenta pod nazivom Budućnost kakvu želimo (A/66/L.56), a samim tim i u kreiranju Ciljeva održivog razvoja (COR). Nakon konferencije Rio+20, 2015. godine na UNovom Samitu o održivom razvoju u New Yorku

sve 193 članice Ujedinjenih naroda

jednoglasno su usvojile novu Agendu 2030 za održivi razvoj sa 17 ciljeva održivog razvoja sadržanih u Agendi. U svom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a, predstavnici delgecije BiH su prepoznali značaj Agende, naglasivši kako su prethodne agende pružile „dovoljno čvrste temelje da Agenda 2030 za održiv razvoj postane realnost, a ne u utopija“. Kao i na prethodnim konferencijama, stav BiH bio je u skladu s pozicijom EU-a (A/70/PV.22).

Bosna i Hercegovina i Milenijski razvojni ciljevi U procesu obnove infrastrukture i kreiranja politika održivog razvoja, postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva (MRC) predstavljalo je veoma važnu razvojnu politiku djelovanja za Bosnu i Hercegovinu. MRC su kreirani kao univerzalni ciljevi za sve zemlje, a zadani rezultati unutar svakog cilja su

definirani

posebno

prema

potrebama svake zamlje. Osam područja

koja

pokrivaju

MRC

širokog su obima i u njihovom središtu

interesa

primarno

zemlje s niskim dohotkom. Kao takvi

MRC,

bili

podložni

mnogim kritikama vezanim za pitanje koliko su upravo zadani rezultati u okviru općih ciljeva korisni za zemlje sa srednjim dohotkom (Evropska komisija, 2016). Čak i u početnoj fazi izrade politika djelovanja za ispunjavanje MRC u BiH, značaj zadanih rezultata unutar pojedinih oblasti dovoĎen je u pitanje, zbog činjenice da su neka područja već dovoljno razvijena, te se navodilo da je UN definirao ove ciljeve preopćenito (UNDP, 2003). Ipak, kada se govori o spornim područjima, očuvanje trenutnog stanja i postizanje napretka su bili u središtu interesa za BiH. Bosna i Hercegovina je 2003. uključila indikatore MRC-a u prvu Srednjoročnu razvojnu strategiju za period 2004.-2007. u kojoj su politike vezane za MRC postale nerazdvojivi, središnji dio ove strategije. Usprkos inicijalnim, obećavajućim znakovima, Strategija razvoja i Strategija socijalne inkluzije za period 2008.-2013. nisu dobile političku podršku Vijeća ministara (UNECE, 2015). Agencijama UN-a u BiH dodijeljen je Zajednički program UN-a u vrijednosti 25 milijuna dolara, financiran od strane Fonda za dostizanje Milenijskih razvojnih ciljeva (MRC-F) za područja životne sredine, ekonomskog upravljanja, upravljanja vodama, kulture i razvoja te migracije mladih u potrazi za zapošljavanjem (UNDP, 2015). Može se reći da BiH do 2013.godine nije realizovala nijedan cilj u potpunost. Sve u svemu, oko 30 % zadanih ciljeva unutar općih ciljeva postignuto je u 2014. godini. Za 17% je bilo izvjesno da će biti usvojeno a postojao je potencijal za usvajanje još 17%, dok za 36% nije bilo vjerojatno da li će biti postignuto (vidjeti u prilogu tabelu Napredak MRC-a u BiH). 5

Pregled po ciljevima Cilj 1: Iskorijeniti krajnje siromaštvo i glad. U odnosu na druge ciljeve, u ispunjenju cilja 1, BiH je imala najslabije rezultate. Nijedan od zadanih rezultata nije ispunjen, čak šta više situacija se pogoršala za dvije trećine zadanih rezultata u odnosu na početnu godinu (pogledati prilog). Prema podacima Svjetske banke, udio stanovništva u BiH koji živi ispod nacionalne granice siromaštva smanjio se 2011. sa 18,2% na 17,9%1 u odnosu na 2000. Nezaposlenost mladih je gorući problem, gdje je zabilježena stopa rasta sa 27% u 2000. na 57,5% u 2014. (Svjetska banka, 2015). U istoj godini, svjetski prosjek stope nezaposlenosti mladih iznosio je oko 13,9%. Stopa nezaposlenosti je i dalje visoka, a ako se uzme u obzir da 57,5% posto od ukupno nezaposlenog stanovništva čine osobe od 15 do 24 godina starosti, to izaziva duboku zabrinutost. U situaciji kada je došlo do usporavanja stope rasta BDP-a, i na posljetku potpunog zaustavljanja, broj osoba koje žive ispod granice siromaštva se povećavao. Svi navedeni pokazatelji su alarmantni i nedvojbeno ukazuju na sustavne i ozbiljne probleme u ekonomiji BiH. Cilj 2: Dostići sveobuhvatnost osnovnog obrazovanja. OdreĎene zadane ciljeve unutar općih ciljeva bilo je lakše postići zbog politika djelovanja i praksi naslijeĎenih iz SFRJ (stopa upisa u visoko obrazovanje), no uloženo je i dosta napora. Postotak BDP-a koji je alociran na obrazovanje povećao se u posljednjih 15 godina, što je rezultiralo vidljivim napretkom. Izazovi koji predstoje tiču se stope upisa u predškolsko obrazovanje, manjinskih skupina, djece s posebnim potrebama i raseljenih osoba. Cilj 1 i Cilj 2 usko su povezani; još uvijek postoji veliki nesklad izmeĎu obrazovanja i zapošljavanja, što znači da obrazovni sustav trenutno ne zadovoljava zahtjeve tržišta rada. Prema Delegaciji EU-a u BiH, jaka veza izmeĎu tržišta rada i obrazovanja je jedan od ključnih faktora neophodnih za ekonomski rast BiH. Cilj 3: Unapređenje jednakopravnosti spolova i osnaživanje žena. Zakon o ravnopravnosti spolova je na snazi od 2003. Usvajanje ovog zakona je bio prvi korak u borbi za ravnopravnost spolova. Agencija za ravnopravnost spolova BiH i brojni centri otvoreni su tokom prethodnih godina. Iako je

uloženo dosta napora, predstoji još dosta rada. Nisu

postignuti zadani ciljevi, ali u usporedbi s početnim stanjem evidentna je pozitivna promjena. Iako broj studentica premašuje broj studenata, omjeri su u potpunosti suprotni na tržištu rada i u pogledu učešća u javnome i političkom životu. Povećanje je zabilježeno u zastupljenosti

Prema izvještaju UNDP-a o napretku MRC-a za 2013. nacionalna linija siromaštva određena je na 235 KM.

žena u Parlamentu BiH, te žena u radnom odnosu od 2000. do danas. Situacija je i dalje teška za djevojčice i žene romske pripadnosti. Cilj 4: Smanjenje smrtnosti djece. Postignuti su zadani rezultati, no dostupni podaci ne pružaju pravu sliku. Iz statistike je vidljivo da postoji kontinuiran napredak, gdje stope mortaliteta opadaju na godišnjoj osnovi. Nažalost, iako su postignuti ciljevi, još uvijek predstoji dosta posla u ovoj oblasti. Smrtnost djece, naprimjer, meĎu ranjivim grupama, naročito romske djece, iznosi oko 26%,2 što je znatno više od općeg prosjeka od 7%. Ciljevi 5 i 6: Unapređenje zdravog materinstva i suzbijanje HIV-a/AIDS-a, malarije i drugih bolesti. Većina zadanih rezultata za ova dva cilja je postignitu ili je održano postojeće stanje. Kako bi se postigao napredak u sklopu MRC-a 5, važno je nastaviti educirati stanovništvo BiH te unaprijediti postojeće usluge zdravstvene i socijalne zaštite. Kada je riječ o suzbijanju HIV-a/AIDS-a (MRC 6), oformljeni su centri za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje, što je bio važan korak u tome procesu. Što se tiče tuberkuloze, postoji prilično razvijena mreža zdravstvene infrastrukture. Bosna i Hercegovina ima koordinacijsko tijelo za razvoj i praćenje implementacije programa Globalnog fonda za borbu protiv HIV-a/AIDS-a, malarije i tuberkuloze. S druge strane, postoji nekoliko potencijalnih rizika koji se tiču tuberkuloze i implementacije Nacionalnog programa borbe protiv tuberkuloze (NTP). Mora se nastaviti sa unaprijeĎenjem relevantnog političkog / strateškog i regulatornog okvira, koji će biti ažuriran i u skladu s NTP-om. U posljednjih 15 godina statistički podaci su varirali, ali u prosjeku situacija je održana pod kontrolom. Cilj 7: Osiguranje održivosti okoliša. Politike djelovanja zaštite okoliša nisu eksplicitno navedene u Ustavu BiH. U Poglavlju III, Član 3 Ustava navodi se da sva pitanja koja nisu eksplicitno navedena u Ustavu spadaju u nadležnosti bh. entiteta i Distrikta Brčko. Stoga su zakoni o zaštiti okoliša te drugi zakoni i direktive koji se tiču politika djelovanja u zaštiti okoliša u nadležnosti entiteta. Jedna od mogućih posljedica ovakvog ustrojstva je da zakoni koji se tiču politika djelovanja u zaštiti okoliša mogu biti neujednačeni, pa se tako u većini slučajeva uspostavljaju meĎuentitetska tijela za suradnju entiteta. Iznimka je nadležnost u ispunjavanju meĎunarodnih obaveza u kontekstu zaštite okoliša, što je u nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Državni Akcijski plan za zaštitu okoliša sačinjen je 2003.; usvajanje zakonskih odredbi, upravnih praksi te financijskih i institucionalnih okvira praksi i politika djelovanja EU-a definirani su kao jedan od konačnih 2

UNICEF-ovo Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS) 2011.-2012. o Romima u BiH.

ciljeva. I zaista, uloženi su odreĎeni napori kako bi se harmoniziralo zakonodavstvo s EU-om u pogledu zaštite okoliša. U posljednjih nekoliko godina kreiran je znatan broj strategija za različite segmente zaštite okoliša kako bi se unaprijedile prakse u vezi s okolišem. Najveći izazov ostaje provedba ovih strategija; naprimjer, sustav upravljanja otpadom još uvijek je nerazvijen i ne zadovoljava ciljeve definirane zakonom. Iako Federalni plan upravljanja otpadom 2012.-2017. identificira kao potrebu uspostavljanje regionalnih centara za upravljanje otpadom koji imaju pogone za reciklažu kako bi se unaprijedio sustav upravljanja otpadom, do danas, meĎutim, nije izgraĎen nijedan pogon za reciklažu. Napredak je postignut u ispunjenju osnovnih zadanih rezultata iz MRC-a kao što je pristup kanalizacijskom sustavu. Nadalje, u državi se na godišnjem nivou smanjuju šumske površine. U Republici Srpskoj novi Zakon o šumama koji je usvojen 2008., zamijenio je zakon iz 2003. U Federaciji BiH još je na snazi stari Zakon o šumama iz 2002., koji je često karakteriziran kao neefikasan zbog velikog broja kompliciranih procedura i nejasnih definicija šuma i šumarstva. Preliminarni nacrt novog zakona o šumama je izraĎen i stavljen u proceduru u Parlament FBiH 2016. godine. Nadalje, BiH ima veliki potencijal u pogledu obnovljive energije. Federacija BiH se obavezala pred meĎunarodnom zajednicom da će uvećati udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora sa 34,5% na najmanje 40% u ukupnoj proizvodnji energije do 2020., dok RS planira da uloži 11 milijardi KM u energetski sektor do 2030. (FMERI, 2015). Docentica dr. Sanela Klarić, rukovoditelj Odjela arhitekture na BURCH univerzitetu i direktorica Udruženja Green Council navodi kako komplicirana zakonodavna struktura vezana za održivi razvoj zaštite okoliša ne mora biti limitirajući faktor. Politička volja, veće učešće stručnjaka i civilnog društva, jasna vizija i adekvatne strategije za očuvanje okoliša mogu stvoriti održiv razvoj zaštite okoliša za BiH i pored komplicirane zakonodavne strukture. Održiva zaštita okoliša se ne odnosi samo na zaštitu prirode po svaku cijenu, već predstavlja prilike za stvaranju radnih mjesta te pridonosi općem socioekonomskom razvoju, uz osiguranje brige za prirodu i zaštitu okoliša (osobna komunikacija, 2016). Cilj 8: Uspostavljanje globalnog partnerstva za razvoj. Ako bismo ocijenili samo zadane rezultate iz MRC-a 8, moglo bi se zaključiti da je napravljen značajan napredak, tj. ispunjeni su svi zadani rezultati. Uspostavljen je novi sustav koordinacije za razvojnu pomoć, te je znatno smanjena ovisnost države o paketima Zvanične razvojne pomoći (ODA) (12% BDP-a u 2000., 2,3% BDP-a u 2011.) (UNDP, 2015). Iznos pomoći se ponovo povećao 2014., no razlog tome su bile razarajuće poplave koje su se dogodile iste godine (Vijeće ministara, 2016). Kreiranje i usvajanje triju strateških dokumenata u Vijeću ministara BiH 2004. 8

(Politika djelovanja, Strategija i Akcijski plan za razvoj informacijskog društva u BiH) rezultiralo je povećanjem dostupnosti informacija i komunikacijske tehnologije. Bosna i Hercegovina nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), ali ima status promatrača od 1999. U vremenskom periodu od 2000. do 2015. održano je devet pregovaračkih sastanaka s WTO-om, a uskoro se očekuje ulazak pregovora u završnu fazu (MVP, 2016). Usprkos uloženim naporima, priliv direktnih stranih investicija (DSI) u ekonomiju BiH u stalnom je padu još od svjetske ekonomske krize (2008). Prema kreditnom rejtingu agencije Standard & Poor's, kreditni rejting BiH je „B“, a prema Moody's rejtingu, oznaka joj je „B3“ (Centralna banka BiH, 2016). Takav rejting se definiše kao „highly speculative“. Vrijednost direktnih stranih investicija u BiH 2015. je bila tek 19% vrijednosti DSI-ja iz 2007. (prije svjetske ekonomske krize), a vrijednost BDP-a 2015. pokazala je negativnu stopu rasta u odnosu na 2014. (FIPA, 2016). Cilj 8 je ispunjen za BiH ako se evaluiraju zadani rezultati, meĎutim prateći druge podatke, primarno, priliv direktnih stranih investicija u BiH, znčajan napredak nije vidljiv.

Razvojne politike u BiH Iz prethodnog poglavlja vidljivo je da je Bosna i Hercegovina postigla djelomičan napredak u ispunjenu zadanih rezultata MRC-a. U pogledu

“Cilj Razvojne strategije jeste da dostupnosti višeg obrazovanja i promicanja jednakosti vodi Bosnu i Hercegovinu prema spolova napravljen je značajan napredak. Kada se radi zemljama s visokim dohotkom, dinamičnoj i kompetitivnoj o ciljevima (MRC) koji su kreirani uglavnom za ekonomiji Evropske unije, s zemlje s izrazito niskim dohotkom, BiH nije imala održivim ekonomskim rastom, velike probleme u održavanju trenutnog stanja te nije povećanjem radnih mjesta, boljom socijalnom inkluzijom za zabilježeno pogoršanje. MeĎutim, najslabiji rezultati sve, boljom infrastrukturom i su ostvareni u oblasti održivog ekonomskog razvoja. boljom kvalitetom životne Ovo nije slučajnost i otkriva ozbiljne probleme s sredine.“ (Direkcija za poslijeratnim razvojnim politikama u BiH, naročito ekonomsko planiranje BiH) 2015). kada se radi o ekonomiji, a koji će kulminirati kao društveni nemiri u februaru 2014. Korijeni slabih rezultata su mnogo dublji te treba uzeti u obzir mnogo veći broj podataka. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum) označio je kraj rata i početak dugog razdoblja oporavka i tranzicije za zemlju. Novi bh. ustav usvojen je kao Aneks IV ovog sporazuma, što je označilo novi početak za državu. Jedna od najvećih 9

promjena bio je tzv. „prijelaz“ na tržišnu ekonomiju.3 Upravo ovaj „prijelaz“ će se pokazati kao jedan od najvećih izazova. U godinama po uveĎenju novog ustava, BiH je usmjerila svoje razvojne politike prema EU i jedinstvenome evropskom tržištu. TakoĎer, posmatrajući neke od glavnih konferencija i samita iz perioda od 1995. (kroz Milenijski Samit, Rio+5, +10, +15 i +20) do danas, evidentno je da BiH prati put evropskih integracija. To uključuje brojne aspekte državnog upravljanja i, konzekventno, harmonizaciju sa stavovima EU-a tokom svih pregovora koji se ticali MRC-a i COR-a. S druge strane, sustav javnog zdravstva, socijalne zaštite, mirovina i drugi naslijeĎeni su iz SFRJ, stvarajući kombinaciju ostataka iz prethodnog sistema koji su integrirani u tržišni sustav, kojim upravljaju mehanizmi slobodnog tržišta. Ako uključimo i faktore kao što su teško oštećena infrastruktura kao posljedica rata, brojne političke krize, te generalno kompliciran zakonodavni okvir, jasno je zašto je napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji bio je relativno spor. Za jasnije objašnjenje i primjer ovakvih politika u nastavku će biti predstavljen kratak sažetak ekonomskog razvoja u BiH. Prema klasifikaciji Svjetske banke (WB), ekonomije Bosne i Hercegovine promijenila se od zemlje nižeg srednjeg dohotka do zemlje višeg srednjeg dohotka u vremenskom periodu od završetka rata pa do danas. U periodu od 1997. do 2000. oporavak zemlje se zasnivao najviše na velikom broju donacija i pozajmica iz inozemstva, što je stvorilo čvrstu osnovu za oporavak i napredak ka EU-u. Institucije i politike djelovanja graĎene su paralelno s rastom BDP-a. Stopa nezaposlenosti je 1996. pala sa 90% na 50%, a ovaj trend se nastavio i u narednim godinama (WB, 1997). Ovakav drastičan pad u nezaposlenosti je upravo zabilježen zbog prethodno spomenute rekonstrukcije u infrastrukturi. Potražnja za radnicima prilikom implementacije velikih projekata u oblasti obnove infrastrukture je znatno povećana u ovom periodu. Stopa rasta BDP-a 1997. i 1998. bila je 29,9% i 28,9%, da bi 1999. pala na 9,9% i 5,2% 2000. (MMF, 2013). Snažan rast BDP-a kao u slučaju BiH bi se mogao pogrešno protumačiti, budući da je zbog rata početna tačka bila iznimno niska. U tim okolnostima BDP, BNP, stopa nezaposlenosti i drugi indikatori jako brzo rastu na godišnjoj nivou, da bi kasnije usporili prikazujući stvarno stanje ekonomije (Kreimer et al. 2000). Zakon o direktnim stranim investicijama usvojen je 1998. (FIPA, 2016). Stopa rasta BDP-a se zaustavila na 5,5% u 2000. godini, te je u naredne 4 godine ekonomija polako dolazila u tzv. „real terms“. Stopa nezaposlenosti je 2003. i 2004. godine i dalje bila veoma visoka, oko 40% (Centralna banka, 2004). MeĎutim prema nezvaničnim podacima, stvarna stopa nezaposlenosti je iznosila oko

Za više informacija o ekonomiji SFRJ pogledati u Estrin, S. (1983): Self-Management: Economic Theory and Yugoslav Practice, Cambridge: Cambridge University Press.

20% ako se uračuna veliki broj neregistrovanih radnika (crno tržište). Ovi podaci su ukazivali na ozbiljnije probleme u ekonomiji; od 2000. do 2004. godine budžetski deficit se konstantno povećavao, da bi u 2004. iznosio oko 23,3% BDP-a (OENB, 2010). Takav budžetski deficit u mnogome je bio posljedica disbalansa izmeĎu ostvarene vrijednosti izvoza u odnosu na uvoz (izvoz je bio jednak jednoj trećini uvoza). Proizvodni sektor nije bio dovoljno razvijen. Sve ovo su alarmantni indikatori koji su ukazivali na ranjivosti bh. ekonomije. Sa druge strane, i pored mnogobrojnih zabrinjavajućih indikatora, stopa BDP je rasla, tako da alarmantni podaci nisu ozbiljno shvaćeni kod domaćih i stranih nosilaca politika sve do 2008. godine. Tada se globalna financijska kriza prelila iz Zapadne Evrope u Bosni i Hercegovinu i to u zadnjoj četvrtini 2008. Kriza je iznijela probleme na vidjelo i do danas, ekonomija BiH se nije u potpunosti oporavila. Kao posljedica financijske krize u bankama Zapadne Evrope, strane pasive u domaćim komercijalnim bankama su se smanjile za oko 35%.4 Novac je povlačen nazad iz banaka u BiH, stvarajući domino efekt (Centralna banka, 2016). U isto vrijeme, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je od 2008. znatno smanjivala iznose projekata i investicija. U periodu od 2008. do 2011. nije došlo do rasta fiskalnih prihoda vlade Bosne i Hercegovine. Zajedno s porastom fiskalnih troškova to je dovelo do povećanja ukupnog javnog duga na 43% BDP-a (2006. iznosio je samo 21,4%). Kao odgovor na krizu, potpomognut je kreditni potencijal komercijalnih banaka u cilju poboljšanja likvidnosti; Centralna banka BiH smanjila iznos obaveznih rezervi koje drže komercijalne banke da bi se izbalansirali izgubljeni depoziti banaka u BiH. Pregovori s MMF-om oko paketa pomoći, takoĎer su u odreĎenoj mjeri vratili povjerenje banaka iz Zapadne Evrope. Znakovi oporavka su se nazirali, ali problematična i kompleksna politička situacija je dovela do odgaĎanja paketa pomoći, što je rezultiralo time da je kompletan iznos Posebnih prava vučenja (SDR)5 od 340 milijuna povučen nazad (MMF, 2012). Pored ovih problema, došlo je do povećanja cijena hrane na meĎunarodnom tržitu rezultirajući ponovnim ulaskom u recesiju u 2012. godini (WB, 2014). Novi stand-by aranžman potpisan je 2012. s MMF-om i BiH je izašla iz recesije, ali strukturalni problemi su i dalje ostali. Vrijednost direktnih stranih investicija značajno se smanjila i nikada nije dostigla nivo iz 2007. Visoki troškovi javnog sektora postali su sve veći teret za državu. Povećanje stope nezaposlenosti, naročito nezaposlenosti mladih, korupcija, kao i brojni drugi 4

Velike banke u Zapadnoj Evropi depozitovale su novac u svojim podružnicama u BiH za kreditiranje zbog vede kamatne stope koju su njihove podružnice tu mogle postidi. Tokom ekonomske krize velike banke su gubile novac u državama gdje im je bilo sjedište, te su stoga morale povudi depozite iz podružnica u stranim državama. 5 Posebna prava vučenja (SDR) je međunarodna rezervna aktiva, koju je stvorio MMF i koja se dodjeljuje njegovim članicama kao dopuna postojede rezervne aktive (MMF, 2016).

faktori potaknuli su socijalne nemire i proteste u februaru 2014. Nakon februara 2014. Evropska unija je promijenila svoju politiku djelovanja prema BiH. Provedba presude u predmetu Sejdić i Finci stavljena je po strani, a novi pristup primarno usmjeren ka jačanju ekonomije, javne uprave i vladavine prava u Bosni i Hercegovini stupio je na snagu. Lideri 14 glavnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini su 2015. potpisali dokument obavezajući se prema EU da će podržati reformske procese, te raditi na implementaciji planova definiranih u Reformskoj agendi.

Tako je implementacija Agende postala vodeća razvojna politika

djelovanja u BiH za period 2015.-2018. Iz naprijed datog pregleda ekonomiskih trendova u BiH evidentno je zašto je BiH imala tek djelimičan uspjeh s MRC-om. Razvojne politike, a naročito u oblasti ekonomije, uglavnom su bile bazirane na kratkoročnom planiranju, te su ignorirani strukturalni problemi cjelokupnog sustava. U područjima gdje BiH nije morala suštinski mijenjati zakonodavstvo ili trenutni socioekonomski sustav, napredak je postignut. No, kada se radilo o većim problemima koji zahtijevaju dugoročne razvojne politike, planiranje i sustavne promjene, nije postignut napredak u pogledu Milenijskih razvojnih ciljeva.

Ciljevi održivog razvoja i Reformska agenda: sinergije ili frikcije Ciljevi održivog razvoja predstavljaju okvir politika djelovanja izgraĎen i proširen u odnosu na prethodnih osam Milenijskih razvojnih ciljeva. Općenito, ciljevi održivog razvoja ne odstupaju od širih područja politika djelovanja za koje su formulirani milenijski razvojni ciljevi, no znatno diferenciraju okvir ciljeva te ga jasnije usmjeravaju na osnovne faktore razvoja. Uspjeh MRC-a je često ocijenjen kao nejednak, te se svakako može reći da još dosta posla predstoji u budućnosti kako bi se iskorijenilo siromaštvo. U prilog tome govori i činjenica da je oko 700 milijuna ljudi u 2015. godini još uvijek živjelo ispod granice siromaštva6 (UN, 2015). Kako bi se pristupilo još sistematičinije i detaljnije kreirani su COR (takoĎer poznat i kao Globalni ciljevi) kao globalni okvir za razvoj, te je identificirano 17 ciljeva održivog razvoja.

Svjetska banka je od oktobra 2015. definirala da granica siromaštva podrazumijeva dnevni prihod manji od 1,9 dolara. Više informacija na: http://blogs.worldbank.org/developmenttalk/international-poverty-line-hasjust-been-raised-190-day-global-poverty-basically-unchanged-how-even.

Tabela 1: Ciljevi održivog razvoja Samim pregledom tabelarnog prikaza ciljeva može se zaklučiti da COR kao okvir razvojne politike pretstavljaju veoma ambiciozan plan. Široki dijapazon ciljeva sadrži 169 zadanih rezultata, što je jedan od razloga zbog čega su se Ciljevi održivog razvoja (COR) našli na meti brojnih kritika. U poreĎenju sa COR, Milenijski razvojni ciljevi (MRC) imali su mjerljive i lako prepoznatljive zadane rezultate. To nije slučaj s COR-om gdje zadani rezultati obično započinju riječima iskorijeniti ili eliminirati. Sa 169 zadanih rezultata u 17 oblasti, kvantifikacija i mjerenje svakog zadanog rezultata neće biti jednostavan zadatak. Neki su išli toliko daleku da su označili COR kao srednjoškolsku listu želja (FP, 2015). Uz to, najveći uspjeh MRC-a – prepolovljen broj ljudi koji žive ispod apsolutne linije siromaštva – postignut je najviše zahvaljujući rapidnom ekonomskom rastu i razvoju Kine. Pretpostavlja se da će za ispunjenje COR-a biti potrebno izmeĎu dva i tri trilijuna američkih dolara godišnje, odnosno, oko 4% svjetskog BDP-a (The Economist, 2015). Drugi, pak, smatraju da su svi ciljevi i zadani rezultati meĎusobno povezani te da je tako velik broj neophodan za uspjeh ovako ambicioznog razvojnog okvira. Ono što je jasno i čemu se svakako najviše pažnje pridaje, je da je za uspjeh COR-a, ključan integrirani pristup. Stručnjakinja za održivi razvoj i nekadašnja voditeljica projekata UNDP-a iz Hrvatske Ivana Laginja navodi kako ambicioznost politika djelovanja COR-a ne bi trebalo da predstavlja faktor obeshrabrenja, već motivaciju i dobru osnovu za poboljšanje kvaliteta života ljudi svugdje u svijetu (osobna komunikacija, 2016). 13

Ali šta ciljevi održivog razvoja znače za Bosnu i Hercegovinu? Za implementaciju COR-a je predviĎeno petnaest godina, što zahtijeva dugoročne razvojne politike i sveobuhvatan plan. U usporedbi s 15 godina predviĎenih za COR, Reformska agenda je tek četverogodišnja razvojna politika. I pored očigledne razlike u periodima provoĎenja dvaju politika, postoje odreĎene dodirne tačke izmeĎu Reformske agende i Ciljeva održivog razvoja. Prema izjavi šefa Delegacije Evropske unije u BiH i specijalnog predstavnika EU-a ambasadora Lars-Gunnara Wigemarka, Reformska agenda je odlična prilika za Bosnu i Hercegovinu da „uhvati korak s ostatkom Evrope i priključi se EU“. Reformska agenda predstavlja dokument na sedam stranica, koji je sastavila Evropska unija zajedno s MMF-om, Svjetskom bankom i domaćom političkom elitom, i sadrži niz smjernica i mjera koje moraju provesti vlade na svim nivoima u Bosni i Hercegovini kako bi se popravio ekonomski status države na njenom putu EU integracija. Dokumentom je definirano šest područja od značaja, te su načelno definirani planovi reformi koje treba provesti.7 Poput COR-a, planovi predstavljeni u Reformskoj agendi stavljaju snažan naglasak na održivi razvoj. Cilj Agende je da stimulira održiv i stabilan rast ekonomije, postigne smanjenje socijalnih nejednakosti te da općenito omogući bolju kvalitetu života za ljude u BiH. Sva područja iz Agende su usko povezana, te da bi se mogla analizirati Agenda, svih šest područja treba promatrati kroz jedan sustav kauzalnih odnosa. Suština ideje veoma je jednostavna: povećati javne prihode, istovremeno smanjiti javne troškove te ojačati i poboljšati tržište rada. Postizanje glavnog cilja iziskuje usvajanje i sprovoĎenje novih zakona. Konkretno, država će morati provoditi strožu kontrolu nad budžetom, provesti reforme poreznog sistema, penzionog sistema, zdravstvene zaštite i javne uprave, a sve to uz privlačenje novih direktnih stranih investicija. Moglo bi se reći da je upravo sličnost izmeĎu COR-a i Reformske agende (RA) u tome da su obje razvojne politike veoma ambiciozne. Dr. Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, navodi kako su najveći izazovi za BiH pri provedbi Agende u području socijalnih, mirovinskih reformi i reformi javne uprave, kao i jačanju vladavine prava i javnih financija (osobna komunikacija, 2016). Radi boljeg razumijevanja kakav će uticaj Agenda imati na održivi razvoj u BiH, može se napraviti pojednostavljen pregled podvojenosti održivosti i razvoja unutar Agende.

Šest područja obuhvadenih Reformskom agendom: javne financije, oporezivanje i fiskalna održivost; poslovna klima i konkurentnost; tržište rada; reforma socijalne zaštite i mirovina; vladavina prava i dobro upravljanje te reforma javne uprave.

Povećanje javnih prihoda uglavnom će biti bazirano na prilivu direktnih stranih investicija, poreznoj konsolidaciji te privatizaciji javnih poduzeća. Kao rezultat, očekuje se rast ekonomije, no kao što smo mogli vidjeti u prethodnom poglavlju, ekonomski rast, sam po sebi, ne garantira održiv ekonomski rast. S druge strane, socijalne, mirovinske reforme te reforme javne uprave, u kombinaciji s jačanjem vladavine prava, trebale bi osigurati upravo održivost rasta te se uhvatiti u koštac sa sustavnim manama koje su prisutne u ekonomiji BiH u posljednjih 20 godina. Čak i pod pretpostavkom da će se u potpunosti implementirati svi planovi iz Reformske agende, mogla bi se dogoditi odreĎena odstupanja u odnosu na Ciljeve održivog razvoja. Kuznetsove krivulje grafički prikazuju ovaj rizik.

. Grafikon 1: Kuznetsova krivulja i Kuznetsova krivulja za okoliš (PERC, 2002)

Priliv novca u bh. ekonomiju povećat će BDP, ali postoji mogućnost da se distribucija prihoda neće odraziti na najranjivije skupine. Kao što se može vidjeti iz krivulje, porast BDP-a bi mogao dovesti do porasta nejednakosti u raspodjeli prihoda. Prema Izvještaju o humanom razvoju UNDP-a, Ginijev8 indeks za BiH jedan je od najviših na području zapadnog Balkana. Povećanje nejednakosti u raspodjeli prihoda je velik izazov za sve zemlje u razvoju, te se ovom problemu mora posvetiti posebna pažnja. Samo 0,06% stanovništva BiH živi ispod apsolutne linije siromaštva (Svjetska banka, 2016). Ovaj postotak je, meĎutim, znatno veći

Ginijev indeks je mjera raspodjele prihoda stanovnika jedne države. On pomaže da se definira rascjep između bogatih i siromašnih. Prema Izvještaju o humanom razvoju UNDP-a, Ginijev indeks za BiH 2013. je bio 36,2%.

ako govorimo o obračunu na bazi relativne nacionalne granice siromaštva.9 Ispod nacionalne linije siromaštva živi oko 17,9% stanovništva, što je velik postotak ako se uzme u obzir koliko iznos

prihoda

postavljen

kao

nacionalna

granica

siromaštva.

Siromaštvo

multidimenzionalno i ekonomski rast je najbolji alat za borbu protiv apsolutnog siromaštva, no potrebno je da rast bude održiv, upravo kako bi se smanjile nejednakosti i postotak ljudi koji žive ispod nacionalne granice siromaštva. No, povećanje nejednakosti raspodjele prihoda ne mora biti jedini negativan uticaj na razvoj ako posmatramo Kuznetsovu krivulju. Slična je situacija i s praksama održivog razvoja okoliša. Brz ekonomski razvoj može voditi ka brzom propadanju okoliša, te je upitno do kog stupnja je domaće zakonodavstvo harmonizirano sa zakonodavstvom EU-a, te da li će država i institucije uopće biti spremne da se nose sa ekonomskim rastom, uz istovremenu brigu o zaštiti okoliša. Vjerujemo da Agenda, za razliku od COR-a, ne naglašava dovoljno segment održivog razvoja okoliša, već samo socioekonomski prosperitet, te se stoga mora usmjeriti posebna pažnja na ova pitanja. Po ovom scenariju Agenda će doprinijeti okvirnoj politici djelovanja COR-a, naročito u pogledu slijedećih ciljeva: Cilj 1 – Svijet bez siromaštva: iskorijeniti siromaštvo u svim njegovim oblicima svugdje; Cilj 2 – Svijet bez gladi: okončati glad, postići sigurnost u opskrbi hranom, unaprijediti kvalitetu ishrane i promovirati održivu poljoprivredu; Cilj 8 – Dostojanstven rad i ekonomski rast: promovirati održiv ekonomski rast, koji uključuje zaposlenost i dostojanstven rad za sve; Cilj 16 – Mir, pravda i snažne institucije: promovirati miroljubiva, inkluzivna i pravedna društva za održiv razvoj, omogućiti pristup pravdi za sve te izgraditi djelotvorne i inkluzivne institucije na svim nivoima; Cilj 17 – Partnerstvom do ciljeva: učvrstiti sredstva implementacije i revitalizirati globalno partnerstvo za održiv razvoj (Ujedinjeni narodi, 2015). Cilj 9 – Industrija, inovacije i infrastruktura. Ovaj cilj je samo djelomično usklaĎen sa Reformskom agendom. Potrebno je izgraditi jaku infrastrukturu i poticati inovativnost, no promocija inkluzivne i održive industrijalizacije nije u potpunosti u harmonizaciji sa Agendom obzirom da dimenzija zaštite okoliša nedostaje u istoj te trenutnog neadekvatnog zakonskog okvira i potencijalnih rizika za okoliš koji mogu biti povezani s ekonomskim razvojem. MeĎutim mnogo više razloga za zabrinutost bi bilo ako bi došlo do parcijalne implementacije Agende i u koliko ta provedba ne bi bila dobro razraĎena. MeĎusobni odnosi meĎu brojnim

Prema UNDP-ovom Izvještaju o napretku MRC-a za 2013. nacionalna linija siromaštva je oko 235 KM.

provedbenim mjerama iz Reformske agende su osjetljivi, te neuspjeh implementacije makar jedne od mjera bi mogao, figurativno rečeno, dovesti do rušenja kule od karata. Kako bismo to bolje ilustrirali, prikazat ćemo grafikon koji oslikava samo jedan aspekt Agende.

Grafikon 2: Pojednostavljen prikaz politika djelovanja iz Reformske agende

Kako se može vidjeti iz grafikona, da bi se ostvario održiv dugoročni rast stope zaposlenosti i direktnih stranih investicija, potrebno je poduzeti veliki broj mjera. Smanjenje troškova rada ima za cilj stimulaciju poslodavaca za zapošljavanje i privlačanje direktnih stranih investicija. Ali smanjenje troškova rada podrazumjeva i smanjenje dijela socijalnih davanja. Da bi se smanjila socijalna davanja, potrebno je provesti reforme sustava mirovina, socijalne i zdravstvene zaštite zajedno s reformom javne uprave, a sve kroz unaprijeĎeni zakonodavni okvir i snažniju vladavinu prava koje bi omogućile adekvatnu provedbu i praćenje ovih reformi. U koliko samo jedan od potrebnih aspekata ne bude adekvatno reformiran uz smanjenje socijalnih davanja, to za posljedicu može imati kolaps cijelog sustava.. Kao primjer, u oktobru 2016. maksimalni iznos neoporezivog djela toplog obroka je smanjen sa dva na jedan posto prosječne neto plaće u FBiH, dok su socijalna davanja ostala nepromijenjena. Moguća posljedica ovog poteza je da će radnici imati manja primanja na kraju mjeseca jer poslodavcima neće biti u interesu da povećavaju neto plaću. To će predstavljati najveći problem za zaposlenike sa najnižom plaćom, što potencijalno može voditi stvaranju još većih nejednakosti. S druge strane, ukoliko se ne reformira sustav 17

zdravstvene zaštite, a smanje socijalna davanja, manje novca će ulaziti u postojeći sustav, što bi moglo dovesti do njegovog kolapsa. TakoĎer, ako se ne osnaži vladavina prava, smanjenje socijalnih davanje može voditi do neprijavljivanja ili prijavljivanja manje-od-stvarnog iznosa plaća. U vrijeme potpisivanja Agende, preko 15% od ukupnog radno sposobnog stanovništva bilo je zaposleno u javnom sektoru. Stoga će se reforma javne uprave, u kojoj leži najveći potencijal da se smanji javna potrošnja, morati provesti s mnogo senzibiliteta uz uporedno praćenje drugih pokazatelja. Ovi problematični scenariji su jako ograničeni i pojednostavljeni u svrhu ove analize politika djelovanja, što znači da bi rezultati i socioekonomski efekti mogli biti mnogo širi. Do oktobra 2016. BiH se fokusirala na revidiranje i izradu amandmana na postojeće zakone, te na usvajanje novih zakona kako bi stvorila zakonodavni okvir za provedbu reformi. U Trećem konsolidiranom izvještaju o napretku provedbe Akcijskog plana Reformske agende, iz septembra 2016., navedeno je da je Vijeće ministara provelo oko 53%, Vlada Federacije BiH 31%, a Vlada RS-a oko 54% od ukupnih mjera iz Reformske agende. Mjere su se uglavnom odnosile na tržište rada, poslovnu konkurentnost te jačanje javnih financija i vladavinu prava. Različiti stručnjaci i državni službenici se slažu da je najveće postignuće u provedbi Agende izrada i usvajanje novih zakona o radu u Republici Srpskoj i Federaciji BiH (osobna komunikacija, 2016). Važno je napomenuti da je Savez samostalnih sindikata BiH doveo u pitanje održivost i djelotvornost novih zakona o radu. Savez nezavisnih sindikata BiH je 2015. kreirao listu sa 26 spornih tačaka u novim zakonima o radu za koje se smatra da će imati negativne posljedice po radnike. Prema Akcijskom planu za provedbu Reformske agende u dijelu koji se odnosi na reformu zdravstvene zaštite nije uraĎeno mnogo. Nisu uraĎene analize dugovanja sektora zdravstvene zaštite. Planirano je da će strategije za reformu socijalne zaštite i mirovinskog sustava biti gotove u decembru 2016. Reforma sektora zdravstvene zaštite bit će jedan od najvećih izazova i bit će napravljena u suradnji sa Svjetskom bankom, a procjenjuje se da će trajati izmeĎu pet i sedam godina. Reforma javne uprave je u početnoj fazi, završetak planirane strategije za reformu javne uprave se očekuje do 2017. (osobna komunikacija, 2016). Predstavnici Delegacije EU-a u BiH smatraju da će 2017. godina biti ključna za provedbu Agende. Stručnjaci su složni u tome da se osjetni pozitivni efekti Agende neće vidjeti tokom faze provedbe, već 2-3 godine nakon toga (osobna komunikacija, 2016).

Stupanj do kojeg će provedba Reformske agende biti djelotvorno koordinirana u velikoj će mjeri odrediti učinak BiH u pogledu COR-a. U slučaju neuspjeha implementacije utvĎene politike djelovanja, ispunjenje većine ciljeva bilo bi ugroženo. S druge strane, temeljna reforma je neophodna za BiH kako bi osigurala održiv socioekonomski razvoj, a Reformska agenda jeste jedini takav fundamentalni reformski dokument u BiH. Važno je napomenuti da je Agenda, kao takva, relevantna samo za ekonomski razvoj, te vjerujemo da će politike djelovanja COR-a biti od velike koristi za BiH, naročito kao korektivni aspekt pitanja održivosti Agende (u područjima koja su označena kao najveći izazovi, te u područjima koja nisu operativno njome obuhvaćena). Može se zaključiti kako je Reformska agenda, kao vodeća razvojna politika u ovom trenutku, adekvatna politika djelovanja u sveukupnom okviru COR-a, te da postavlja temelje za kasniji vremenski period - do 2030., a uspjeh politika djelovanja COR-a u BiH u velikoj mjeri ovisi o uspjehu Reformske agende. MeĎutim, kako bi RA bila uspješna, potrebna je pravoremena, koordinirana i pažljivo planirana provedba iste.

Postoje li očigledni prioriteti Ciljeva održivog razvoja za Bosnu i Hercegovinu Grupa

Ujedinjenih

naroda

razvoj

(UNDG) navodi kako je prioritizacija izmeĎu ciljeva održivog razvoja prvi ključni element njihove provedbe u svakoj državi. UtvrĎivanje prioriteta je definirano kao identificiranje onih ciljeva koji su od najvećeg značaja za specifični kontekst države, te mapiranje njihovih poveznica i stvaranje korelacija s općim državnim ciljevima (UNDG, 2015).

Grafikon iz

izvještaja Grupe Ujedinjenih naroda za razvoj pod nazivom Potrebe država za provedbu COR-a u Evropi i Centralnoj Aziji pruža uvid kako pristupiti prvoj fazi provedbe COR-a.

Za identificiranje prioritetnih ciljeva održivog razvoja u BiH, treba uzeti u obzir nekoliko faktora koji su analizirani u prethodnim poglavljima, što uključuje razvojne strategije i politike, kao i konzultacije i intervjue uraĎeni u svrhu ove analize. Cilj Reformske agende je da stimulira održiv i stabilan rast ekonomije, smanjenje socijalnih nejednakosti i bolju kvalitetu života za sve ljude u BiH na njezinom putu ka članstvu u EU-u. Vijeće Ministara je identificiralo da je pristupanje Evropskoj uniji strateški prioritet za BiH.10 Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u strategiji za period 2010.-2020. naglašava održiv ekonomski rast, kao razvojnu strategiju BiH na putu ka EU i statusu države sa visokim dohotkom. Brojne strategije koje se tiču zaštite okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj naglašavaju da je sektor zaštite okoliša jedan od prioriteta u Uniji te da kao takve, strategije u BiH koje se odnose na politike djelovanja zaštite okoliša treba da budu usmjerene prema konceptu i filozofiji održivog razvoja.11 Jedan od razloga za relativan uspjeh Milenijskih razvojnih ciljeva u Bosni i Hercegovini su socioekonomske prakse koje su većinom bile bazirane na projekciji rasta koji nije bio održiv. Generalno gledano, BiH je ostvarila dobre rezultate u ispunjenju zadanih ciljeva MRC-a u oblastima u kojime nije bilo potrebe za velikim strukturnim promjenama. U područjima koja se tiču okoliša i ekonomske održivosti BiH nije postigla dobre rezultate. Imajući u vidu naprijed navedeno, očigledno je da su trenutne državne, poddržavne i sektorske strategije za BiH usmjerene na održivi razvoj zemlje kako bi se postigao krajnji cilj pristupanja Evropskoj uniji. Budući da planovi postavljeni u Reformskoj agendi predstavljaju za BiH novi pristup ka Evropskoj uniji, i da su kreirani od strane EU, MMF-a i Svjetska banka i domaćih političkih elita, jasno je da su prioritetne razvojne politike djelovanja usmjerene ka područjima održivoga socioekonomskog razvoja. S druge strane, MRC se kao alat održivog razvoja nije pokazao djelotvornim u rješavanju ozbiljnijih problema i izazova koji se tiču održivoga ekonomskog razvoja. Sa velikim brojem razvojnih politika koje su usmjerene na ekonomski razvoj, u središtu provedbe COR-a unutar države treba primarno biti osiguranje održivosti i to, ne samo održivosti u ekonomskom smislu, već i sa širim dosegom i jednakom raspodjelom po svim stupovima održivosti s krajnjim ciljem poboljšanja kvalitete života za sve ljude u Bosni i Hercegovini. Zbog veće kompleksnosti politika djelovanja COR-a u odnosu na politike 10

Strategija integriranja Bosne I Hercegovine u Evropsku uniju (2006). Federalna strategija zaštite okoliša, Federalna strategija za upravljanje otpadom, Nacrt strategije upravljanja otpadom u Republici Srpskoj, Strategija zaštite prirode Republike Srpske itd. 11

djelovanja MRC-a, te potrebe za pažljivo isplaniranim i integriranim pristupom, izuzetno je važno uzeti u obzir meĎusektorske efekte koje će ispunjavanje različitih zadanih rezultata kroz različite COR-ove imati jedni na druge. Kao što je vidljivo iz primjera prezentiranog u ovoj analizi, ekonomski razvoj može imati visoku cijenu: zaštita okoliša i jednakost u primanjima mogu trpiti zbog „nesmotrenoga“ ekonomskog razvoja. No to ne mora biti slučaj i sa BiH. Značaj drugih ciljeva, te napori da se oni postignu imat će druge korisne efekte u mnogim područjima. Zadani rezultati koji se tiču cilja Izgradnje održivih gradova i zajednica pomoći će u smanjenu rizika od nepogoda. TakoĎer, bolja cestovna infrastruktura ne samo da poboljšava ekonomsku pristupačnost i transport, već pridonosi društvenoj koheziji i integraciji, omogućavajući svim graĎanima pristup jednakim prilikama. Promocija mira i kulture unutar cilja kvalitetnog obrazovanja pozitivno će se odraziti u gotovo svakom COR-u. Jake, miroljubive i pravedne institucije najbolje mogu osigurati jednake prilike za sve ljude u BiH; one su ključni faktor u sprečavanju i borbi protiv diskriminacije, pružaju temelj za zdrav razvoj društva i još mnogo toga. Ukratko, meĎusektorski efekti koje će COR imati potencijalno su veliki te je njihova pomna analiza ključna za razvoj državnih i lokalnih strategija i politika djelovanja ovih ciljeva. Donosioci politika djelovanja moraju uzeti u obzir ove „cross sector“ efekte prilikom prioritizacije, budući da je to veoma bitna značajka u okviru politika djelovanja COR-a. Imajući na umu moguće frikcije izmeĎu planova postavljenih u Reformskoj agendi i Ciljevima održivog razvoja te meĎusektorske efekte koje različiti zadani rezultati unutar COR-a mogu imati, identificirali smo moguće prioritetne ciljeve održivog razvoja za BiH kako slijedi. Dostojanstven rad i ekonomski rast Viša stopa zaposlenosti i održiv ekonomski rast jedan su od prioriteta za BiH, kako za stabilnost države, tako i za njen budući put ka integraciji u EU. Postizanja budućih zadanih rezultata u ovom cilju održivog razvoja znatno će doprinijeti boljoj kvaliteti života ljudi u Bosni i Hercegovini. TakoĎer, politike djelovanja namijenjene ostvarenju cilja „Dostojanstven rad i ekonomski rast“ će utjecati i na ciljeve „Svijet bez siromaštva“ i „Svijet bez gladi“. Zadani rezultati od izuzetne važnosti za Bosnu i Hercegovinu su 8.4 (progresivno unaprijediti djelotvornost globalnih resursa u potrošnji i proizvodnji i težiti ka tome da se ekonomski razvoj razdvoji od propadanja okoliša u skladu s desetogodišnjim okvirom programa održive potrošnje i proizvodnje, gdje vodstvo preuzimaju razvijene zemlje); 8.5 (do 2030. ostvariti punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve žene i muškarce, uključujući i 21

mlade i osobe s invaliditetom, kao i jednaku plaću za rad jednake vrijednosti) i 8.6 (do 2020. znatno smanjiti udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih, obrazovanju ili obukama) Održivi gradovi i zajednice Kako bi se postigla daljnja urbanizacija države te smanjio rizik od nepogoda, a istovremeno se osigurale održive okolišne ekonomske prakse i poboljšao kvalitet života za sve ljude u BiH općenito, potrebni su održivi gradovi i zajednice. Ciljevi 11.2 (pristup sigurnim, priuštivim, dostupnim i održivim transportnim sustavima za sve); 11.3 (unaprijediti inkluzivnu i održivu urbanizaciju i kapacitete za planiranje i upravljanje participativnim, integriranim i održivim ljudskim naseobinama u svim zemljama) i 11.5 ( do 2030. znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva i broj ljudi koji su pogoĎeni nepogodama, te značajno smanjiti direktne ekonomske gubitke uzrokovane katastrofama, uključujući nepogode uzrokovane vodom, gdje je u središtu zaštita siromašnih i ranjivih osoba u tim situacijama) – mogu se identificirati kao najznačajniji za BiH. Većina ovih ciljeva se može postići politikama djelovanja na lokalnom nivou, stoga će uključivanje lokalnih vlasti i adekvatne strategije imati ključni značaj. Bosna i Hercegovina ima priliku da ostvari neke od ciljeva održivosti putem lokalnih vlasti jer, za razliku od vlasti na državnom nivou, lokalne vlasti nisu često predmet političkih blokada, što pruža dobru podlogu za lakše i vremenski isplativije kreiranje i provedbu politika djelovanja. Smanjenje nejednakosti Kako je navedeno u prethodnim poglavljima, mogao bi nastati dubok jaz izmeĎu bogatih i siromašnih kao posljedica provedbe planova Reformske agende. Pod utjecajem trenutnih instrumenata slobodnog tržišta to je veoma moguć rezultat za zemlju u razvoju koja je u procesu tranzicije ka razvijenoj zemlji. Zbog toga bi politike djelovanja COR-a trebale biti usmjerene ka ovom problemu, a posebnu pažnju treba obratiti na ranjive skupine. Zadani rezultati – 10.1 (do 2030. progresivno postići i održati rast prihoda za 40% stanovništva sa najnižim prihodima po stopi koja je viša od državnog prosjeka); 10.2 (do 2030. osnažiti i promovirati socijalnu, ekonomsku i političku inkluziju za sve, bez obzira na dob, spol, invaliditet, rasu, etničku pripadnost, porijeklo, religiju, ekonomski ili drugi status) i 10.4 (usvojiti politike djelovanja, naročito fiskalnu, platnu i politiku socijalne zaštite, te progresivno postići veću jednakost) – predstavljaju relevantna područja prema kojima moraju biti usmjerene politike djelovanja Ciljeva održivog razvoja u BiH kako bi se smanjili rizici koje mogu donijeti ekonomske politike. 22

Mir, pravda i jake institucije Nijedna država ne može pravilno funkcionirati bez mira, stabilnosti, pravednoga zakonskog sustava i jakih institucija pri izradi i provedbi zakona. Planovi Reformske agende nikad neće biti provedeni bez podrške jakoga zakonodavnog okvira. Pored razvojnih politika, doseg Cilja 16 ima velik značaj za stvaranje miroljubivoga i inkluzivnog društva. Upravo iz ovog razloga, postizanje zadanih rezultata iz ovog cilja je važno za koordinaciju u „cross sector“ efektima i potpunu inkluziju svih graĎana BiH. Ako se uzme u obzir da BiH ima jedan od najkompliciranijih pravnih sustava u cijelom svijetu, kao i činjenica da se taj sustav mora ojačati kako bi se postigao održivi razvoj, lako je razumjeti zašto je ovaj cilj identificiran kao jedan od prioriteta za BiH. Postizanje zadanih rezultata – 16.3 (promocija vladavine prava na državnome i meĎunarodnom nivou te osiguranje jednakog pristupa pravdi za sve); 16.5 (znatno smanjiti korupciju i mito u svim njihovim oblicima); 16.6 (razviti efikasne, odgovorne i transparentne institucije na svim nivoima); 16.7 (osigurati otvoreno, participativno i reprezentativno donošenje odluka, uključivo na svim nivoima) i 16.12 (promovirati i provesti nediskriminirajuće politike djelovanja za održivi razvoj) – neophodno je za BiH kako bi se postigao adekvatan zakonodavni okvir u kojem je osiguran nadzor, pravda i održivost. Nadalje, značaj Cilja 16 nije samo ograničen na kontekst države, već naddržavna dimenzija ovog cilja pruža priliku da se doprinese postizanju globalnog mira. Naprimjer, kroz zadani rezultat 16.11 (ojačati relevantne državne institucije, uključujući i meĎunarodnu suradnju, za izgradnju kapaciteta na svim nivoima, naročito u zemljama u razvoju, kako bi se spriječilo nasilje i pospješila borba protiv terorizma i kriminala) može se mnogo učiniti kako bi se pomoglo državama zahvaćenim oružanim sukobima kao i u prevenciji budućih oružanih sukoba u svijetu. Odgovorna potrošnja i proizvodnja Odlučili smo u prioritete uključiti baš ovaj cilj jer je održivost okoliša kao opći cilj podijeljena u više ciljeva održivog razvoja. Prioritizacija ovog cilja je daljnji dokaz kako je integrirani pristup ključ uspjeha politika djelovanja COR-a. Dok reforme sustava zdravstvene i socijalne zaštite i mirovina imaju za cilj da osiguraju dobro zdravlje i dobrobit svih graĎana BiH u skladu s Ciljem 3, za nastavak takve prakse potrebne su dodatne politike održivog okoliša u skladu s Ciljem 12. Baš kao i kada su u pitanju nejednakosti, degradacija okoliša se može dogoditi kao posljedica razvojnih politika u BiH. Polazeći od činjenice da su zaštita i 23

održivost okoliša prioriteti za Europsku uniju, BiH treba obratiti posebnu pažnju na postizanje zadanih rezultata koji su postavljeni u COR-u 12. Zadani rezultati – 12.2 (do 2030. postići održivo upravljanje i efikasnu upotrebu prirodnih resursa); 12.5 (do 2030. znatno smanjiti stvaranje otpada kroz prevenciju, smanjenje, reciklažu i ponovno korištenje) i 12.6 (potaći kompanije, naročito velike i transnacionalne, da usvoje održive prakse i integriraju informacije o održivosti u svoje izvještajne cikluse) – najvažniji su za BiH u pogledu ovoga cilja. Kvalitetno obrazovanje I konačno, osiguranje kvalitetnog obrazovanja stanovništva je preduvjet za svako društvo, pa tako i za BiH, da napreduje i da se razvija. U kontekstu postojećih strategija i politika djelovanja ispunjenje ovog cilja će približiti mlade ljude tržištu rada te podići svijest o političkim, rodnim, okolišnim i mnogim drugim problemima.12 TakoĎer je potreban daljnji napor na ispunjenju MRC-a 2 (dostići sveobuhvatnost osnovnog obrazovanja), što podrazumijeva i poboljšanje dostupnosti obrazovanja za najranjivije skupine. Značaj ovog cilja nije samo u ekonomskom razvoju BiH, već se ogleda u svakom aspektu društva i doprinijet će postizanju svih ostalih ciljeva kao i razvoju bh. društva u cjelini. Najznačajniji su zadani rezultati za BiH koji se tiču ovog cilja – 4.4 (do 2030. značajno povećati broj mladih i odraslih koji posjeduju relevantne vještine, uključujući tehničke i strukovne vještine, za zapošljavanje, dostojanstvene poslove i poduzetništvo); 4.6 (do 2030. osigurati da svi mladi, kao i proporcionalan broj odraslih, i muškaraca i žena, postignu osnovnu pismenost: čitanje, pisanje i računanje) i 4.7 (do 2030. osigurati da svi učenici dobiju znanje i vještine potrebne za promociju održivog razvoja, uključujući, izmeĎu ostalog, i promociju ljudskih prava, spolne ravnopravnosti, promociju kulture mira i nenasilja, globalnog graĎanstva i cijenjenja kulturnih različitosti i doprinosa kulture održivom razvoju, kroz obrazovanje o održivom razvoju i stilovima života).

Svi ciljevi su prioritizirani u kontekstu trenutnih razvojnih strategija i politika djelovanja BiH, uzimajudi u obzir da je BiH zemlja u razvoju s višim srednjim dohotkom, bez umanjivanja značaja bilo kojega drugog cilja.

Koji su praktični koraci poduzeti do danas kako bi se Ciljevi održivog razvoja implementirali u BiH Provedba politika djelovanja Ciljeva održivog razvoja je u početnoj fazi u svim državama članicama UN-a. U julu 2016. tim neovisnih stručnjaka SDSN Sekreterijata i Bertelsmann fondacije pripremio je globalni izvještaj pod nazivom COR indeks i kontrolne tabele s ciljem da pomognu zemljama koje su u početnoj fazi provedbe COR-a i „pozovu sve zemlje da prate cjelovitu strategiju koja kombinira ekonomski razvoj, socijalnu inkluziju te održivost okoliša“. Kreiran je novi pokazatelj za potrebe ovog izvještaja: COR indeks, koji mjeri početni status države za ispunjenje 17 ciljeva. Prema ovom indeksu, BiH se nalazi na 73. mjestu od ukupno 149 zemalja, s indeksom od 59,9. Ovo je najniži indeks ne samo među državama zapadnog Balkana, već i Europi. To znači da je BiH, u prosjeku, na 59,9% puta da postigne najbolje moguće rezultate u postizanju 17 ciljeva održivog razvoja i da će morati napraviti najviše posla u provedbi ovih ciljeva od svih zemalja u Evropi. Ujedinjeni narodi su definirali odreĎene praktične korake i mjere za sve aktere s ciljem da se uspješno započne provedba politika djelovanja COR-a.13 Kako su Ciljevi održivog razvoja široko definirani i obuhvaćaju brojna područja, oni se odnose na sve aktere. Kao ključni akteri važni za postizanje ovih ciljeva identificirane su: -

državne vlade

poddržavne vlade

organizacije civilnog društva

lokalne vlasti

poslovna zajednica

akademske institucije

razvojni partneri.

Prema početnim smjernicama, prvi konkretan korak je da se identificiraju odgovarajući zadani rezultati za svaki cilj. To znači da se zadani rezultati moraju ograničiti na dva do tri rezultata za svaki cilj, i da se moraju temeljiti na meĎunarodnim standardima koji su primjenjivi na širok dijapazon državnih postavki. Kako COR čini dugoročni okvir politika djelovanja, za njega su potrebne dugoročne strategije i planiranje, koji premašuju okvir COR-a za 2015.-

Dodatne informacije na https://sdg.guide/.

2030. Ujedinjeni narodi identificiraju backcasting14 kao najbolju dugoročnu politiku planiranja u kontekstu COR-a. Backcasting zahtijeva planiranje i procjenu troškova, partnerstva zasnovana na ciljevima te pripremu za praćenje zadanih ciljeva. UNDP je identificiran kao ključni partner za provedbu COR-a i kao uporište za podršku Grupe Ujedinjenih naroda za razvoj u provedbi COR-a. (UNDP, 2016). Ključ procesa provedbe COR-a bit će integrirani pristup. Prema izvještaju generalnog sekretara Ujedinjenih naroda pod nazivom Ključne prekretnice za koherentno, djelotvorno i inkluzivno praćenje i kontrolu na globalnom nivou (2016.) svi ciljevi su meĎusobno usko povezani i ne mogu se razdvajati. Svi tvorci politika djelovanja i svi akteri imaju zadatak da ih ostvare (A/70/684, paragraf 7). UNDP je ovlašten da vodi pripremu smjernica za COR izvještaje po državama; do danas nije objavljen nijedan izvještaj.15 Od maja 2016. jedina država zapadnog Balkana koja je dobrovoljno predala sažetak državnog pregleda COR-a je Crna Gora (MeĎunarodni institut za održivi razvoj - IISD, 2016). Izvještaj UNDG-a za 2015. godinu pokazuje šta je do sad uraĎeno vezano za COR u BiH. U BiH je oformljena Radna grupa Ujedinjenih naroda za COR, te je otpočelo mapiranje s ciljem identificiranja poveznica izmeĎu državnih razvojnih strategija i prioriteta te COR-a. Agencije Ujedinjenih naroda u BiH zatražile su smjernice pri prilagodbi i usmjerenju prioritizacije, pregledu zadanih rezultata i indikatora, budžetiranju, sustavima praćenja podataka i mobilizaciji resursa. U izvještaju je navedeno da u BiH trenutno ne postoji državna strategija za COR. Iskustvo s MRC-om već je istaknulo značaj državnih strategija za tako dugoročne politike djelovanja (neusvajanje razvojne strategije te strategije socijalne inkluzije za 2008.-2013.), tako da se ovome mora posvetiti posebna pažnja. Vlade u BiH bi u najkraćem mogućem roku trebale pripremiti državne i poddržavne strategije koje se tiču provedbe Ciljeva održivog razvoja. Planira se uspostava mape puta, akcijskog plana te planova mobilizacije resursa za COR kako bi se identificirale relevantne državne strategije i politike djelovanja. Budući da ne postoji sveobuhvatna državna strategija za COR, regionalna podrška je identificirana kao ključna za uspješnu provedbu ciljeva. U takvoj situaciji se neće počinjati s lokalizacijom prije ureĎenja situacija na nivou države u kontekstu COR-a. Uredi UN-a u BiH trenutno pregledaju prakse navedene u vodiču kroz Smjernice za ubrzavanje, usmjeravanje i podršku politikama za provedbu Agende 2030 (MAPS), te su u izradi planovi za podršku jačanju državnih statističkih kapaciteta kao dio 14

Backcasting – (projekcija unatrag) – stvaranje željene bududnosti te gledanje unazad iz te bududnosti u sadašnjost kako bi se napravile strategije i planovi za postizanje te bududnosti (UN SDSN). 15 Web stranica UNDP-a u BiH.

Okvira razvojne pomoći Ujedinjenih naroda (UNDAF).16 Uredi UN-a u BiH trenutno pružaju podršku vladama da definiraju modalitete nacionalnih izvještaja, uključujući i vremenski period i doprinose svih aktera. Ured UNDP-a u BiH radi na prioritizaciji COR-a kroz niz interaktivnih radionica pod nazivom Zamisli 2030. Radionice se održavaju u gradovima širom Bosne i Hercegovine; u njima učestvuju predstavnici državnih, entitetskih i lokalnih institucija te članovi civilnog društva i akademske zajednice (osobna komunikacija, 2016). UN kancelarija u BiH je takoĎer analizirala odnos izmeĎu Reformske agende i Ciljeva održivog razvoja u izvještaju pod nazivom Analiza Reformske agende BiH i poveznice s UNDAF-om i COR-om. U izvještaju se zaključuje da postoje slabe poveznice za 8 od 17 ciljeva održivog razvoja (1, 3, 4, 8, 9, 10, 16 i 17) te u 19 od 169 zadanih rezultata.

Okvir razvojne pomodi Ujedinjenih naroda (UNDAF) programski je dokument između vlade i državnog tima Ujedinjenih naroda (UNCT) kojim su opisane kolektivne akcije i strategije Ujedinjenih naroda u svrhu postizanja napretka države.

Zaključak

Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda mogu se promatrati kao okvir za politiku globalnog razvoja u sklopu kojeg države djeluju na osnovu svojih prioriteta i potreba. Stoga 17 ciljeva i zadani rezultati u sklopu istih čine globalnu mapu puta za cijeli svijet za period 2015.-2030. Ako se središte interesa usmjeri sa globalnog na nivo Bosne i Hercegovine, iz ove analize je vidljivo kako je glavni strateški cilj zemlje da postane članica Evropske unije. U izvještaju COR indeks i kontrolne ploče, u kojem je BiH rangirana kao zemlja s najnižim COR indeksom u Evropi, 10 država koje su rangirane kao 10 najboljih, s najvišim COR indeksom, članice su Evropskoga gospodarskog prostora (EEA), a devet od njih su članice Evropske unije. To ukazuje na činjenicu da u Evropskoj uniji prevlaĎuju dobre politike djelovanja održivog razvoja. Iako su trenutne razvojne politike za BiH na njenom putu ka EUu usmjerene na održivi ekonomski razvoj, postoji jaka potreba za održivošću i u drugim aspektima državnog upravljanja kao i u svakodnevnom životu. Put provedbe Reformske agende samo jednim dijelom zadovoljava put provedbe zadanih rezultata COR-a za BiH. Predstoji mnogo zahtjevnog rada i planiranja u BiH na putu ka ispunjenju COR-a, naročito u onim područjima koja nisu izričito navedena u Agendi. Prethodna iskustva s Milenijskim razvojnim ciljevima pokazala su kako za postizanje napretka u dugoročnim politikama djelovanja moraju postojati strategije i planovi na državnom nivou, gdje državne institucije moraju posjedovati kapacitete za provedbu tih politika djelovanja. To se ne odnosi samo na osiguravanje financijskih sredstava iz budžeta, već i na osiguravanje dobrog projektnog upravljanja, za što su potrebni domaći resursi. Zadani rezultati iz MRC-a nisu postignuti u područjima gdje su bile potrebne sustavne promjene, naročito u području socioekonomskih politika. Reformska agenda je ambiciozan i odvažan pothvat, kojemu je cilj da riješi ova pitanja i njihovu ključnu problematiku, no za to je potrebna adekvatna koordinacija i pažljivo isplanirana provedba. Jedna od glavnih briga je da najranjivije grupe gradjana ne ostanu po strani, što bi dalje produbilo nejednakosti. Postoji velika potreba za adekvatnim državnim i poddržavnim strategijama koje su usmjerene ka provedbi politika djelovanja Ciljeva održivog razvoja. Iako je napredak i proces donošenja odluka često spor na državnome i entitetskom nivou, naročito u izbornim godinama, lokalne vlade i gradovi imaju potencijal da budu nosioci uspješne provedbe politika djelovanja COR-a, čak i u onim područjima u kojima državni i entitetski nivoi to nisu uspjeli postići. Zadatak agencija UN-a u BiH, naročito UNDP-a, trebalo bi biti fokusiranje na provedbu integriranih aktivnosti najviše 28

na lokalnom nivou, a posebno u područjima gdje država zbog ograničenih kapaciteta ne može djelovati sama. Ovo je naročito važno za COR 11, gdje će vlade lokalnog nivoa biti nosioci održive urbanizacije zemlje. Važno je istaknuti da bi država, agencije UN-a i civilno društvo trebali raditi zajedno na promociji politika djelovanja COR-a te na podizanju svijesti meĎu graĎanima BiH. Od ključne je važnosti da bh. graĎani razumiju i prepoznaju značaj ovih ciljeva. Jasno uključivanje društva u prioritizaciju COR-a najvažniji je aspekt razumijevanja prioritetnih ciljeva održivog razvoja za BiH. GraĎani moraju razumjeti i znati da se njihova država obavezala na ispunjenje COR-a i da su ti ciljevi, kao globalni okvir politika djelovanja, usmjereni ka poboljšanju kvalitete njihovog života. Ciljevi održivog razvoja nisu projekt za elitu te bi civilno društvo trebalo da radi na njihovoj provedbi kroz lokalne zajednice i dijalog sa vladama. Zadani rezultati COR-a nisu jedini indikator njegovog uspjeha i graĎani BiH bi trebali pretvoriti spomenute ciljeve u alat zagovaranja napretka kroz nadzor i dijalog. Konačno, ne smije se zaboraviti, COR čini globalni okvir politika djelovanja. Stoga doprinos BiH ne bi trebalo da bude samo na nivou države, već i na globalnom nivou. Ova nadnacionalna dimenzija je najvidljivija u COR-u 16. Partnerstva, poput Globalnog partnerstva za izvještavanje o napretku u promociji miroljubivih, pravednih i inkluzivnih društava, oformljena su sa ciljem implementacije mirovnog aspekta COR-a na globalnom nivou. Uključivanje u ovakvu vrstu partnerstava je korisno za razmjenu podataka, dijalog i poboljšanje multilaternalnih i bilateralnih odnosa, te će imati pozitivan efekt kako na državne, tako i na globalne zadane ciljeve. Prioritizacija izmeĎu 17 ciljeva održivog razvoja je ključna početna faza i od iznimne je važnosti kako bi se identificirali adekvatni ciljevi prema kojima bi svi domaći i meĎunarodni akteri razvoja trebali usmjeriti svoje aktivnosti i podršku. U BiH se ovo utvrĎivanje prioriteta tek treba provesti, uz uključenje mnogobrojnih političkih aktera i predstavnika civilnog društva. Ovom analizom se sugerira kako bi početne tačke te diskusije trebalo da budu ciljevi – Dostojanstven rad i ekonomski rast, Održivi gradovi i zajednice, Smanjena nejednakost, Mir pravda i jake institucije, Odgovorna potrošnja i proizvodnja i Kvalitetno obrazovanje – kao trenutno najprioritetniji ciljevi održivog razvoja za Bosnu i Hercegovinu. Uspjeh Reformske agende i politika djelovanja u narednih 15 godina djelomično će odrediti uspjeh Ciljeva održivog razvoja. Ti ciljevi neće služiti samo kao dobar pokazatelj do kojeg stupnja će razvojne politike biti uspješne, nego će, nadajmo se, osigurati održiv razvoj u 29

kojem niko neće biti „zaboravljen“. I kratkoročne politike djelovanja i COR kao okvir dugoročnih politika djelovanja trebali bi meĎusobno biti u koheziji. To znači da bi sve agencije UN-a u BiH, te vlade na državnome, entitetskom i lokalnom nivou, kao i predstavnici civilnog društva, trebali suraĎivati i koordinirati u provedbi politika djelovanja COR-a. Jedino na ovakav način će se omogućiti integrirani pristup politici djelovanja COR-a, što bi trebalo biti ključ budućeg uspjeha. Ujedinjeni narodi preporučuju tehniku backcasting17 za stvaranje provedbenih politika za COR. Vizija željene budućnosti za BiH je veoma jasna i članstvo u Evropskoj uniji je dio nje. Država se nalazi na raskrižju gdje se u narednih 15 godina mora provesti većina socioekonomskih reformi. Kao što je vidljivo u ovoj analizi, razvoj i socioekonomski rast u BiH do sada nisu bili održivi. Reformska agenda i Ciljevi održivog razvoja – ako se ozbiljno shvate – pružaju solidan okvir za preusmjeravanje razvojnog puta BiH ka stabilnijoj putanji. Zajedno s drugim politikama djelovanja, adekvatna provedba Agende je prvi korak na tom putu. Posebna pažnja

se mora obratiti na zaštitu najranjivijih skupina, zaštitu okoliša,

pravilnu reformu javne uprave te sustava mirovina i zdravstvene zaštite. Nijedna tranzicija nije lagana i pred Bosnom i Hercegovinom je puno teških zadataka i izazova. Ciljevi održivog razvoja bi trebali poslužiti kao dobar i cjelovit okvir u kojem bi i sadašnje i buduće kratkoročne politike održivog razvoja morale biti adekvatno provedene.

Ibid., str. 22.

Bibliografija Reference Baxmann M (2016): Wie Pilze aus dem Boden: Neue globale Multi-Akteurs-Initiativen zur SDG 16 Umsetzung. Die Arbeitsgemeinschaft Frieden und Entwicklung (FriEnt). http://www.frient.de/blog/post/?tx_ggblog_pi2%5Bblog%5D=1&tx_ggblog_pi2%5Bpost%5 D=116&tx_ggblog_pi2%5Baction%5D=show&tx_ggblog_pi2%5Bcontroller%5D=Post&cHa sh=d98674b72d77874005faf44ff140b203. - pristupljeno: 15. novembra 2016. Fondacija Bertelsmann i Mreža rješenja za održivi razvoj (2016): SDG Index and Dashboards. http://sdgindex.org/assets/files/sdg_index_and_dashboards_compact.pdf. - pristupljeno: 10. oktobra 2016. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2012): Izjava NJ.E. ministra Mirka Šarovića; UN Conference on Sustainable Development (Rio+20). https://rio20.un.org/content/statement-he-mirko-sarovic-minister-foreign-trade-and-economicrelations-bosnia-and. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Vijeće ministara BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje (2015): Godišnji izvještaj o razvoju BiH, Godišnji izvještaj 2014. www.dep.gov.ba/naslovna/?id=1707. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Vijeće ministara BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje (2016): Program ekonomskih reformi BiH 2016.-2018. www.dep.gov.ba/naslovna/?id=1723. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Centralna banka BiH (2016): Standard&Poor's Afiirmed Credit Rating of Bosnia and Herzegovina. http://www.cbbh.ba/press/ShowNews/1117?title=Standard&Poor%27sAfiirmed-Credit-Rating-of-Bosnia-and-Herzegovina. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Ustav Bosne i Hercegovine (1995): Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini – Aneks IV i Amandman I Ustava Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik BiH, broj 25/09. http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_engl.pdf. pristupljeno: 30. septembra 2016. DEI (2016): Direkcija za Evropske integracije, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/ssp/default.aspx?id=1172&langTag=bs-BA. - pristupljeno: 16. septembra 2016. The Economist (2015): The 169 Commandments. http://www.economist.com/news/leaders/21647286-proposed-sustainable-development-goalswould-be-worse-useless-169-commandments. - pristupljeno: 5. oktobra 2016.

Evropska komisija (2015): Towards a post-2015 development framework. https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/consultation-towards-a-post-2015-frameworkcontribution-diakonia_en.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH (2013): ministar Trhulj o obnovljivim izvorima energije u BiH za Deutsche Welle. http://www.fmeri.gov.ba/ministartrhulj-o-obnovljivim-izvorima-energije-u-bih-za-deutsche-welle.aspx. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Fedracija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo okoliša i turizma Fedeacije BiH (2007): Strategija zaštite okoliša Federacije Bosne I Hercegovine. http://www.hidrometeo.ba/regulations/bih/federalna-strategija-zastite-okolisa.pdf. pristupljeno: 5. oktobra 2016. Za radionicu: Capacity-building in governance and public administration for sustainable development in countries with economies in transition. unpan1.un.org/intradoc/groups/public/.../un/unpan005145.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Agencija za unapreĎenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (2016): Direktna strana ulaganja – stanje i performanse. http://www.fipa.gov.ba/informacije/statistike/investicije/default.aspx?id=180&langTag=hr-HR pristupljeno: 16. septembra 2016. Glover, D. and Hernandez, K. (2015): Achieving Diverse Development Goals: How can Different Goals be Pursued Together? https://opendocs.ids.ac.uk/opendocs/bitstream/handle/123456789/12384/PB125_AGID578_D iverseGoals_Online2.pdf;jsessionid=D8E638123216FD44F0D920A905C11919?sequence=1. - pristupljeno: 15. novembra 2016. Vlada Federacije BiH (2009): Strategija razvoja Federacije BiH 2010.-2020. godine. http://www.fzzpr.gov.ba/download/doc/strategija_razvoja_FBiH_2010_2020_projektni_zadat ak.pdf/d2f22a36a4c9aa2683cf0249438def47.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Vlada Republike Srpske, Ministry of Spatial Planning, Civil Engineering and Ecology (2015): Nacrt strategije upravljanja otpadom 2016.–2025. http://www.vladars.net/sr-SPCyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/. - pristupljeno: 5. oktobra 2016. Vlada Republike Srpske, Ministarstvo za prostorno ureĎenje, graĎevinarstvo i ekologiju (2011): Strategija zaštite prirode Republike Srpske. http://www.vladars.net/sr-SPCyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/PAO/Documents/STRAT.OBJEDINJENO.pdf. - pristupljeno: 5. oktobra 2016. MeĎunarodni institut za održivi razvoj (IISD) (2016): Countries Submit Summaries of National Voluntary Reports for HLPF. http://sd.iisd.org/news/countries-submit-summaries-ofnational-voluntary-reports-for-hlpf/. - pristupljeno: 10. oktobra 2016.

Kreimer, A, 2000. Bosnia and Herzegovina Post Conflict Resolution. 1st ed. U.S.A: World Bank. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (2016): BiH i UN. http://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/multilateralni_odnosi/ujedinjene_nacije_un/bih _i_un/default.aspx?id=16. - pristupljeno: 28. septembra 2016. OENB (2005). The Banking Sector of Bosnia and Herzegovina: The Dominant Role of Austrian Banks. www.oenb.at. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Property and Environment Research Center (2002): The Environmental Kuznets Curve. http://www.perc.org/articles/environmental-kuznets-curve. - pristupljeno: 25. septembra 2016. UN Asia – Pacific Regional Coordination Mechanism (2013): The Millennium Development Goals in Europe and Central Asia. http://www.un-rcmeuropecentralasia.org/fileadmin/DAM/RCM_Website/Publications/RCM_MDG_full_report_f inal.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Grupa za razvoj Ujedinjenih naroda (2015): Country-Level Needs for SDG Implementation in Europe and Central Asia. https://www.unece.org/fileadmin/DAM/sustainabledevelopment/SDG-Needs-Assessment_RCs-and-UNCTs.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Generalna skupština UN-a A/55/PV.4 (2000): Plenary Meeting, 55th Session. Official Records. http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/55/PV.4. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Generalna skupština UN-a A/70/PV.22 (2015): Plenary Meeting, 70th Session. Official Records. https://disarmamentlibrary.un.org/UNODA/Library.nsf/02b8ba7250128e4585257ddc006c53b9/293c28a5226f4db 285257f1100605241/$FILE/A%2070%20PV.22.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Izvještaj Generalne skupštine UN-a A/70/684 (2016): Critical milestones towards coherent, efficient and inclusive follow-up and review at the global level. http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A%20/70/684&Lang=E. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Odluka Generalne skupštine UN-a 66/288 (2012): The future we want. http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/66/288&Lang=E. - pristupljeno: 25. septembra 2016. UN Public Administrations Network (2002): REPORT OF B&H DELEGATION UN Sustainable Development Solutions Network (2016): Chapter 2: Preparing for implementation. https://sdg.guide/chapter-2-preparing-for-implementationf37f877444ba#.ncrj3yalf. - pristupljeno: 6. oktobra 2016. UNDP (2016): UNDP Support to the Implementation of the 2030 Agenda for Sustainable Development. 33

http://www.undp.org/content/dam/undp/library/SDGs/SDG%20Implementation%20and%20U NDP_Policy_and_Programme_Brief.pdf. - pristupljeno: 6. oktobra 2016. UNDP BiH (2003): Bosnia and Herzegovina Human Development Report/Millennium Development Goals 2003. http://hdr.undp.org/sites/default/files/bosnia_and_herzegovina_2003_en.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016. UNDP BiH (2014): Napredak u realizaciji Milenijskih razvojnih ciljeva u Bosni i Hercegovini, Izvještaj za 2013. http://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/en/home/library/mdg/-napredak-urealizaciji-milenijumskih-razvojnih-ciljeva-u-bih-20.html. - pristupljeno: 25. septembra 2016. Ujedinjeni narodi (1992): United Nations Conference on Environment & Development Rio de Janerio, Brazil, AGENDA 21. https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/ Agenda21.pdf&embedded=true. - pristupljeno: 28. septembra 2016. Ujedinjeni narodi (2015): The Millennium Development Goals Report 2015. http://www.un.org/millenniumgoals/2015_MDG_Report/pdf/MDG%202015%20rev%20(July %201).pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016. United Nations Development Reports (2015): Income Gini coefficient. http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient. - pristupljeno: 25. septembra 2016. William Easterly (2015): The SDGs Should Stand for Senseless, Dreamy, Garbled. Foreign Policy Magazine. http://foreignpolicy.com/2015/09/28/the-sdgs-are-utopian-and-worthlessmdgs-development-rise-of-the-rest/. - pristupljeno: 5. oktobra 2016. Svjetska banka (2016): GDP per Capita. (http://data.worldbank.org/indicator/NY.BDP.PCAP.CD/countries/BA?display=graph pristupljeno: 23. septembra 2016. Svjetska banka (2016): Unemployment, youth total (% of total labor force ages 15-24) (modeled ILO estimate). http://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.1524.ZS?end=2014&start=1991. - pristupljeno: 29. septembra 2016. Svjetska banka i MeĎunarodna financijska korporacija (WB & IFC) (1997). Foreign Direct Investment. 1st ed. Washington: IFC. Grupa Svjetske banke (2015): Development Goals in an Era of Demographic Change. Global Monitoring Report 2015/2016. (Razvojni ciljevi u eri demografske promjene, globalni izvještaj 2015/2016) pubdocs.worldbank.org/en/503001444058224597/Global-MonitoringReport-2015.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

Lista tabela i grafikona Grafika 1: Kuznetsova krivulja i Kuznetsova krivulja za okoliĹĄ, str. 15 Grafika 2: Pojednostavljen prikaz politika djelovanja iz Reformske agende, str. 17 Grafika 3: Faza pripremnih konzultacija, str. 19 Tabela 1: Ciljevi odrĹživog razvoja, str. 13 Prilog: Tabela 2: Pregled indikatora Milenijskih razvojnih ciljeva u Bosni i Hercegovini, str. 35-36

PRILOG Tabela 2: Pregled indikatora Milenijskih razvojnih ciljeva u Bosni i Hercegovini (UNDP, 2014.)