Temperament by VERBUM d.o.o.

Art i Laraine Bennett

TEMPERAMENT KAKO BOLJE UPOZNATI SEBE, SKLADNIJE Å½IVJETI S DRUGIMA I ISTINSKI RASTI U VJERI

VERBUM

Art i Laraine Bennett TEMPERAMENT

Biblioteka:

Posebna izdanja

62.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Za nakladnika: Miro Radalj

Art i Laraine Bennett

TEMPERAMENT Kako bolje upoznati sebe, skladnije Ĺživjeti s drugima i istinski rasti u vjeri

VERBUM Split, 2011.

Naslov izvornika: Art Bennett and Laraine Bennett, THE TEMPERAMENT GOD GAVE YOU The Classic Key to Knowing Yourself, Getting Along with Others, and Growing Closer to God Copyright © 2005 Art Bennett and Laraine Bennett © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2011. Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović, prof. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Prijevod: Marija Pavlin, prof. Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 159.923.4 BENNETT, Art Temperament : kako bolje upoznati sebe, skladnije živjeti s drugima i istinski rasti u vjeri / Art i Laraine Bennett. Split : Verbum, 2011. - (Biblioteka Posebna izdanja ; 62) Prijevod djela: The temperament God gave you : the classic key to knowing yourself, getting along with others, and growing closer to the Lord. ISBN 978-953-235-255-9 1. Bennett, Laraine I. Temperament -- Kršćansko gledište 140124091

PREDGOVOR

Vjerojatno ste čuli priču o priprostu seljaku koji je sagradio nov štagalj, a onda vidio kako njegov siroti konj udara glavom u drveni dovratnik svaki put kada bi ulazio ili izlazio iz toga novog štaglja. Jednoga je dana seljak odlučio popraviti situaciju tako što će iz dovratnika izrezati petnaestak centimetara drveta u obliku poluovala, odmah iznad mjesta gdje je prolazila glava konja. I baš kada se uputio, s pilom u ruci, da obavi taj posao, naiđe neki njegov prijatelj i upita ga zašto ide sjeći dio štaglja. Dobričina mu je pokušao objasniti zlosretnu situaciju. “Ali”, inzistirao je prijatelj, “zašto na ulazu u štagalj jednostavno ne iskopaš petnaestak centimetara zemlje?” No prostodušni mu seljak smjesta odvrati: “Nisu problem njegove noge nego glava!” Mi katkada jednostavno ne vidimo ono što je očito, a to nikada nije istinitije nego kada se bavimo samima sobom! Osciliranje raspoloženja, emocionalne reakcije, sreće i nesreće u životu, automatska reagiranja i naizgled nepopravljivo rutinsko ponašanje uzrok su bezbrojnih boli i frustracija kako zbog nas samih, tako i zbog drugih ljudi. Želimo znati otkuda nam sve to dolazi i što možemo učiniti u vezi s time. Tražimo odgovore na polici s knjigama o samopomoći, kod psihoterapeuta ili u ljekarni. Međutim, prečesto ne dolazimo do uzročnika svojih poteškoća. Katkada se i nehotice bavimo samo simptomima, a da nikada ne dospijemo do same boljke. Poput priprosta seljaka, i mi gubimo dragocjeno vrijeme i snagu (pa i novac!) tražeći tobožnja rješenja i nespretne osobne lukavštine za popravljanje negativna ponašanja, a da pri tome ne vidimo da se prava rješenja nalaze negdje drugdje. Tome je tako zato što nam 5

PREDGOVOR

ono što je očito često ostaje nepoznato sve dok nam netko ne skrene pozornost na to. Dakle, ako tražite prave odgovore na pitanje što vas motivira, onda imate pravu knjigu. A ako ste predani kršćanin, onda dobivate i dodanu vrijednost zato što vam autori nastoje pružiti ne samo rješenje za jasno razumijevanje sebe, nego i izvrsno sredstvo za postizanje osobne svetosti – konačno rješenje za problem našega vlastitog identiteta. Laraine i Art Bennett učinili su nam jako veliku uslugu time što su napisali ovu knjigu. Koristeći svoje bogato iskustvo stečeno u radu na savjetovanju i često tumačeći svoju teoriju iskrenim, osobnim (i duhovitim) prikazivanjem sebe samih, ovi su autori učinili da učenje o temperamentima – i kako rasti u svetosti pomoću našega Bogom dana temperamenta – bude lako i zabavno. Slučajno i ja znam nešto o temperamentima jer i sam imam temperament – školski sam primjer kolerika-sangvinika. Također sam katolički svećenik, ispovjednik i duhovni vođa. Puno se bavim ljudskom dušom (što je poseban blagoslov i povlastica!). Više sam puta uvidio koliko je velika vrijednost razumijevanja čovjekova temperamenta za življenje istinski smislena (i sveta) života. Koliko li su često oni koje duhovno vodim počeli stvarno napredovati u duhovnome životu tek onda kada su došli do razumijevanja svojega vlastitog temperamenta! Knjiga Temperament namijenjena je odraslim osobama, napose onima koji teže osobnoj svetosti. Tko je treba čitati? Mame i tate, neoženjene i neudane osobe, posvećene osobe, zaručeni, tek vjenčani, djedovi i bake, svakovrsni savjetnici (posebice bračni i oni koji savjetuju zaručnike), svećenici (posebice duhovni vođe i ispovjednici), kao i psiholozi i terapeuti. Svi će oni imati koristi od ove knjige koja će zasigurno postati standardnom literaturom za proučavanje temperamenata. 6

PREDGOVOR

Knjiga se brzo čita. Prepuna je mudrih i zdravorazumskih savjeta izraženih u za čitatelje laganoj i zabavnoj prozi. Stoga je njezino čitanje sjajno ulaganje vremena. Usvojit ćete bogatstvo podataka uz minimum napora. Gotovo sa svakom pročitanom stranicom doživjet ćemo pomak u razumijevanju sebe samih i drugih ljudi, a svi znamo koliko je to ugodno. Temperament vam pruža sredstvo kojim ćete izgladiti grube rubove svoje osobnosti, postići bolju komunikaciju sa supružnikom i s djecom; ono će vam olakšati da postignete sklad unutar obitelji i s prijateljima. Pomoću ove knjige bit ćete, kao nikada do sada, opremljeni za suradnju s Božjom milošću na životnomu projektu svoje vlastite preobrazbe u Krista. Znam da će vam se ova knjiga svidjeti. Neka Gospodin iskoristi svaku njezinu stranicu da vam pomogne da shvatite kako je vaš temperament dar, dar koji vam je on dao poradi dobra razloga – da s tim temperamentom i pomoću njega postanete svetima! Neka vas Bog blagoslovi! otac Thomas Berg, LC Sacramento, California Na Cvjetnicu, 20. ožujka 2005.

UVOD

“Temperament... nije li to neka vrsta katoličke astrologije?” Ovakvo se pitanje često čuje kada neko od nas dvoje ima predavanje o četiri klasična temperamenta. Međutim, ovo shvaćanje temperamenta nije ni popularna psihologija ni trik za samopomoć. To shvaćanje zapravo ima dugu i poštovanja dostojnu tradiciju unutar katoličke duhovnosti i moralne teologije. Mnogi veliki duhovni pisci – kao što su sveti Franjo Saleški, otac Adolphe Tanquerey te suvremeni teolog Jordan Aumann, OP – razmatraju pojam temperamenta i njegovo djelovanje na duhovni život. Shvaćanje o četiri temperamenta – koleričnom, melankoličnom, sangviničnom i ﬂegmatičnom – prvi je put bilo predloženo 350 godina prije Kristova rođenja kako bi se protumačile razlike između osobnosti pomoću “humora” ili tjelesnih tekućina. No unatoč napretku koji je u međuvremenu i nakon više od dvije tisuća godina ostvaren u medicini i psihologiji, još uvijek se govori o temperamentu i, napose, o klasičnoj podjeli na četiri tipa. Zašto mi pišemo o temperamentima i zašto biste vi trebali pročitati našu knjigu? Tijekom svojega višegodišnjeg rada Art je, kao stručni savjetnik i predavač o obiteljskim pitanjima, počeo uviđati da u suvremenoj duhovnosti i psihologiji ima mjesta za proučavanje temperamenta. Iako smo zaključili da je tržište kršćanskih knjiga dobro opskrbljeno dostupnim praktičnim knjigama o temperamentu, namijenjenim pojedincima i obiteljima, jedina knjiga o temperamentu koja je bila posvećena katolicima i na koju smo mi naišli bila je brošura iz 1934. godine, koju je napisao otac Conrad Hock i koju su ponovno izdali oci pa9

TEMPERAMENT

lotinci. Ta je brošura pružila upravo onoliko primamljiva rasvjetljenja koliko je bilo potrebno da bi se potaknula naša želja za temeljitim, suvremenim i praktičnim proučavanjem temperamenata, koje bi bilo osobito namijenjeno katolicima, za proučavanjem koje bi pokazalo kako temperament utječe na naš individualni život, na našu obitelj, na naš brak, čak i na naš duhovni život. Svrha je naše knjige zadovoljiti tu potrebu. Čovjek je misteriozan spoj tijela i duha. Jedino stvorenje na zemlji koje je Bog htio poradi njega sama, čovjek je pozvan na uzvišenost. U Edenskome vrtu čovjek je bio gospodar svijeta, besmrtan, obdaren izvanrednim znanjem i Božjim vlastitim nadnaravnim životom. Njegove su više sposobnosti savršeno upravljale njegovim strastima i emocijama, to jest njegov je duh vladao njegovim tijelom. To prvotno jedinstvo i sklad – unutar naših osoba, kao i jednih s drugima i s Bogom – prekinuto je grijehom. Nakon pada čovjek ostaje u neskladu sa samim sobom, otuđen od svojega bližnjeg i otkinut od Boga, nesposoban da nadvlada navalu tame, kaosa i zla. Sveti će Pavao kasnije oplakivati gubitak toga izvornog sklada: “Ne činim dobro koje hoću, nego činim zlo koje neću” (Rim 7,19). Zbog toga mi ujedno doživljavamo “uzvišeni poziv i duboku bijedu”1 koji se mogu uskladiti jedino po Kristu. “Ali gdje grijeh postade većim, tu se milost izli u preobilju” (Rim 5,20); “Njega koji ne okusi grijeha Bog za nas grijehom učini” da se mi možemo spasiti (2 Kor 5,21). Čovjek je tajna drugima i samome sebi. Samo u Kristu možemo pronaći svoje istinsko biće, samo u njemu možemo otkriti onaj uzvišeni poziv: prisno zajedništvo s Bogom. Samo će se u Kristu naš život obnoviti i preobraziti, a to vrijedi i za cjelokupno stvorenje: “T``a cjelokupno stvorenje ustrajno iščekuje ovo objavljivanje sinova Božjih” (Rim 8,19). Milost nikada ne uništava narav, nego je usavršava. 10

UVOD

U ovoj su knjizi opisani temperamenti – dio naše ljudske naravi – i način na koji oni mogu utjecati na našu osobnost, na naše motivacije, na naš život. Važno je razumjeti kako naš individualni temperament djeluje na nas i kako je najbolje iskoristiti njegove posebne jake strane i slabosti da bismo izgrađivali sebe ljudski i duhovno. Jednako je tako važno ne zaboraviti da temperament nikada ne kazuje cijelu priču. Razumijevanje temperamenta ne znači da sada imamo pri ruci naljepnicu koju ćemo staviti na svoju djecu ili supružnika. Svoj temperament nikada ne smijemo koristiti kao ispriku za loše ponašanje. Poznavanje samoga sebe krjepost je za koju je sveta Terezija Avilska rekla da se nikada ne smije zanemariti: “Ne znam da li je ovo dobro razjašnjeno jer je toliko važno ovo upoznavanje samih sebe da ne bih htjela da u tome ikada bude opuštanja, koliko god visoko [duše] bile na nebesima.”2 Istinska će samospoznaja imati za rezultat poniznost – nikada samodopadnost. Boljim razumijevanjem sebe i svojih dragih moći ćemo se poboljšavati i razvijati u svojemu duhovnom životu te pomagati svojoj djeci i supružniku da postanu uspješnim i svetim pojedincima. Kada jednom razumijemo svoj temperament, moći ćemo postati gospodarima onih svojih sklonosti i nepoželjnih reagiranja koja nam mogu osujećivati rast u krjeposti i ljubavi. Postat ćemo suosjećajniji prema drugim ljudima i bit ćemo spremni ohrabriti i ojačati svoje drage, kako bi započela ona preobrazba srdaca koja će, po milosti Božjoj, izgraditi civilizaciju života i ljubavi ovdje na zemlji, a konačno i prisno prijateljstvo s Bogom.

Poglavlje 1.

Što je temperament? “Urođena osobnost, i samo ona, jest ono što omogućava čovjeku da sa sigurnošću staje pred predsjednike ili generale ili pred bilo koji skup – a ne kultura, ili bilo kakvo znanje, intelekt ili što god.” Walt Whitman

“Milost gradi na naravi.” sv. Toma Akvinski

“Spoznaj sebe i svoje mane i tako živi.” sv. Augustin

ŠTO JE TEMPERAMENT?

Jeste li se ikada pitali zašto se čini da su neka djeca rođena kao uredna dok druga za sobom ostavljaju tornado? Zašto su neki ljudi uvijek vedri i optimistični, njihova čaša “napola puna”, dok se drugi čine kao da ih obavija crni oblak, a njihova je čaša uvijek “napola prazna”? Ni jedna prolazna misao nekih ljudi ne ostaje neizražena dok drugi moraju izvagati svaku riječ. I zašto neki ljudi gledaju na svako iskazano mišljenje kao na objavu rata dok drugi kao da su u stanju i ne osvrtati se na veće uvrjede i ne uzbuđivati se zbog njih? Nagao ili mirne naravi? “Kuj željezo dok je vruće” ili: “Pričekajmo pa ćemo vidjeti?” Opušten ili sklon gnjevu? Odgovor započinje s našim temperamentom. Svi smo rođeni s osnovnim temperamentom, a to je zbir naših naravnih sklonosti; on oblikuje naše misli, ideje, dojmove i način na koji obično reagiramo na svoju sredinu i na druge ljude. To je naša predispozicija da reagiramo na određene načine, ona je automatska, nama prirođena. Temperament ne učimo niti ga stječemo putem kontakata sa svojom okolinom. On nije rezultat trauma iz djetinjstva ili potisnutih sjećanja. Jednom riječju, on je “narav”, a ne “odgoj”. Što temperament nije Temperament nije isto što i osobnost. Osobnost se odnosi na cjelokupnost obrazaca ponašanja, misli i emocija pojedinca. U ovoj knjizi razmatramo samo temperament koji je samo jedan vid sveukupne osobnosti pojedinca – vid koji je povezan s ponašanjem i reagiranjem. 15

TEMPERAMENT

U katoličkoj se tradiciji temperament deﬁnira kao obrazac sklonosti i reagiranja koji proizlaze iz ﬁziološke konstitucije pojedinca.3 Naša osobnost može započeti s osnovnim temperamentom, ali na nju očito i značajno utječu sredina, obrazovanje i slobodni izbori. Radi svrhe ove knjige mi ćemo govoriti o drugim vidovima osobnosti – o rezultatima sredine, odgoja i obrazovanja, uobičajenih reagiranja i slobodna izbora – kao o karakteru. Na temperament se može gledati kao na sirovinu koju umjetnik koristi radi stvaranja svojega remek-djela: kamen koji se koristi u kiparstvu može se klesati lako ili teško, on ima određenu boju i oblik, jako je tvrd ili ga je relativno lako oblikovati. No umjetnik koristi nadahnuće, iskustvo i nadarenost kako bi stvorio jedinstvenu skulpturu; čak i ako kipar uvijek kleše mramor, konačan će rezultat svaki put biti jedinstven. Isto će tako na sveukupnu osobnost pojedinca utjecati njegovo obrazovanje, njegova iskustva, slobodni izbor... i milost. Sirovina je temperament, ali konačna kreacija zahtijeva umjetnikovo obrazovanje, talent i nadahnuće. MoŽe li se temperament promijeniti Zbog toga što je temperament nešto s čime se rađamo, a ne nešto što stječemo kao rezultat odgoja ili slobodnih izbora u životu, on je nešto što se nikada ne može potpuno promijeniti. Ali ga je zato moguće preoblikovati i modelirati. Vremenom možemo čak naučiti djelovati na načine koji su suprotni našemu temperamentu – činiti suprotno od onoga što “dolazi prirodno”. Primjerice, ako sam obično prilično miran i sklon osami, to ne znači da ne mogu postati dobrim javnim govornikom ili da se ne mogu ponašati na ekstrovertiran način kada to prilike od mene zahtijevaju. Kada kažemo da smo “introvertirani”, mi pod time jednostavno podrazumijeva16

ŠTO JE TEMPERAMENT?

mo da je suzdržaniji pristup ljudima za nas onaj prvi izbor; to je naša osobita sklonost, naš “naravni nagon”. Dakle, naš temperament ne određuje našu osobnost potpuno niti nas vezuje samo za jedan obrazac reagiranja. Ali nam zato govori na koji smo način prirodno skloni reagirati te čini da nam neka ponašanja, reakcije, krjeposti ili poroci budu lakši ili teži. Upoznaj sebe i druge Važno je upamtiti da temperament, premda je glavni dio toga kako smo sazdani i kako ćemo se obično ponašati, nije najvažniji od svih čimbenika koji utječu na našu osobnost, na naše djelovanje, a time i na našu vječnu sudbinu. Jer u konačnici naš će život biti oblikovan načinom na koji budemo koristili onaj temeljni dar od Boga: svoju slobodnu volju. Čovjeka se ne može svesti na sumu njegova temperamenta ili njegove sredine. Unatoč tome, proučavanje temperamenata vrlo je korisno. Razumijevanje našega vlastitog temperamenta omogućava nam da bolje upoznamo sebe i druge ljude. Nama nije problem zažmiriti pred svojim manama i lošim navikama, čime otežavamo postizanje samospoznaje: “Što imaš gledati trun u oku brata svojega, a brvna u svom oku ne zapažaš!” (Mt 7,3). Tek kada budemo vidjeli sebe onakvima kakvi uistinu jesmo, moći ćemo se početi svjesno mijenjati na bolje. Razumijevanje temperamenta također nam olakšava da prihvaćamo, shvaćamo i istinski cijenimo druge ljude. Roditelji mogu, na osnovi temperamenta određenoga djeteta, shvatiti što u stvari motivira to dijete. Supružnici mogu naučiti bolje izražavati svoju ljubav jedno prema drugome i naučiti kako mogu izbjeći pomanjkanje komunikacije, koje se katkada javlja upravo zbog razlike u temperamentima. Učitelji će razviti kod sebe empatiju prema svojim uče17

TEMPERAMENT

nicima, a šefovi će doznati čime će najlakše motivirati svoje zaposlenike. A svi ćemo steći uvid u duhovne poteškoće koje bi nas mogle snaći zbog našega vlastitog temperamenta i naučiti nove načine na koje ćemo poboljšavati svoj molitveni život i rasti u svetosti. Ukratko, četiri nam temperamenta pružaju ključ za rješavanje tajne nas samih i naših dragih i mogu nam dati sredstvo kojim ćemo poboljšavati svoje odnose prepoznavanjem vlastitih prirodnih sklonosti koje nam mogu koristiti, ali i podmetati nogu sve dok se ne srušimo. Podrijetlo temperamenata Tradicija koja nam je dala učenje o četiri “klasična” temperamenta stara je tisućama godina. Hipokrat (oko 460.–377. pr. Krista), “otac medicinske znanosti”, možda je prvi razvio teoriju osobnosti. On je tvrdio da ljudska tijela mogu sadržavati četiri glavne vrste tekućine (“humora”) i da se svaki čovjek može na osnovi neravnoteže ovih tekućina u njegovu tijelu svrstati u jedan od četiriju temperamenata; otuda oni poprilično neprivlačni nazivi: • kolerik – žuta žuč iz jetre • sangvinik – krv iz srca • melankolik – crna žuč iz bubrega • flegmatik – flegma iz pluća. Oko 190. rimski je liječnik Galen, slijedeći Hipokrata, ustvrdio da na naš temperament doista utječe, i to pozitivno, ravnoteža naših tjelesnih tekućina (“humora”), a ne njihova neravnoteža. Prema tome je “sangviničan” temperament impulzivan i optimističan, “melankoličan” je sjetan, “koleričan” strastven, a “flegmatičan” miran. Platon je u Državi pisao o četiri vrste karaktera ljudi i njihovoj koristi za društveni poredak. Klinički psiholog 18

ŠTO JE TEMPERAMENT?

David Keirsey povezao je te Platonove karaktere s četiri prvobitna tipa temperamenta: “umjetnički” je ikoničan ili sangvinik; “čuvar” ili “skrbnik” je pističan i melankolik; noetički tip je “idealist” i kolerik; a dianoetički je “racionalan”, “logički istraživač”, odnosno flegmatik.4 U šesnaestomu stoljeću švicarski liječnik i alkemičar po imenu Paracelsus usporedio je ove četiri vrste temperamenta s četiri elementa: vatrom, vodom, zrakom i zemljom. Dodao je i pojam “petoga elementa” ili “kvintesencije”, koji je tajanstvena povezanost ovih četiriju elemenata i ravnoteža među njima. Premda je shvaćanje o četiri temperamenta prisutno još od starih Grka, riječ temperament prvi se put počela upotrebljavati u sedamnaestomu stoljeću. Latinska riječ temperamentum ili “mješavina” upotrebljavala se za označavanje potrebne ravnoteže koja se nastojala ostvariti radi zdravlja i dobrobiti. Godine 1920. švicarski psiholog Karl Jung razvio je teoriju da različiti tipovi osobnosti pristupaju vanjskomu svijetu na različite načine te da ih je u tomu smislu moguće jasno klasificirati. Isabel Briggs Myers (1897.–1979.) četrdeset je godina usavršavala jungovsku tipologiju kako bi došla do Myers-Briggs indikatora tipa (MBTI) s njegovih šesnaest tipova osobnosti. Drži se da je ovaj Myers-Briggs indikator tipa jedan od testova osobnosti koji se najviše koristi, a postigao je veliku popularnost i uspjeh. Usprkos tome, David Keirsey je u svojoj Keirseyjevoj klasifikaciji temperamenata utvrdio (nakon opsežna istraživanja jungovske tipologije i MBTI-ja) da se onih šesnaest tipova u stvari svode na – iznenađenje! – četiri osnovna temperamenta.5 Keirsey odlučno izjavljuje kako dvije tisuće godina slaganja u pogledu razlikovanja temperamenata nije slučajnost. Te distinkcije “odražavaju osnovnu strukturu po19

TEMPERAMENT

prečnih i uzdužnih niti tkanine od koje je satkana ljudska narav”.6 Te iste vrste četiriju osnovnih temperamenata stoljećima su ostale uglavnom nepromijenjene (premda se terminologija možda mijenjala). Svatko je od nas na jedinstven i pretežit način jednoga temperamenta: koleričan, ﬂegmatičan, melankoličan ili sangviničan. I dan-danas ljudi diljem svijeta ponovno otkrivaju korist i razboritost ovoga najdrevnijeg sredstva za razumijevanje sebe samih i drugih ljudi. Prisiljavanje temperamenata da rade za vas U kliničkoj praksi i tijekom mnogih godina provedenih u radu na programima i s ljudima otkrili smo da znanje o razlikama u temperamentima doista pomaže poboljšanju komunikacije sa supružnikom, djecom i kolegama. Ono nam doista pomaže da upoznamo vlastite individualne snage i slabosti. Prisiljavanje temperamenata da rade za nas započinje samospoznajom. Ako ja, na primjer, znam da imam vrlo kratak ﬁtilj, nastojat ću izbjegavati provokacije koje će me nužno razgnjeviti, a mogu i naučiti vježbati tehniku smirivanja. Istodobno mogu početi nastojati imati više razumijevanja za svojega mirna, spora suradnika na poslu koji me izluđuje. Kao roditelj mogu imati više razumijevanja za razlike u temperamentima svoje djece. Moja zamišljena, mala sanjarka, koja kao da je izgubljena u vlastitim mislima, nije namjerno nedruštvena niti je bila lišena odgovarajućih društvenih kontakata. To je jednostavno dio njezina temperamenta. Ako poznajem njezin temperament, znat ću da njezino ubacivanje u gomilu bučne djece ne bi bio najbolji način za poticanje njezinih društvenih vještina pa ću je, umjesto toga, blago podučiti kako će razvijati svoje konverzacijske sposobnosti. 20

ŠTO JE TEMPERAMENT?

Svaki temperament ima svoje jače i slabije strane. Mi bismo ih trebali biti svjesni i prihvatiti ih te poraditi na iskorištavanju jačih i poboljšavanju slabih strana. Međutim, naš cilj nije razumjeti vlastiti temperament jednostavno zato da bismo mogli imati zgodnu ispriku za svoje loše ponašanje. Naprotiv, želja nam je bolje razumjeti druge ljude, poboljšati svoje odnose, povećati svoju sposobnost za ljubav, postati učinkovitijima u ostvarivanju svojih ciljeva. Ljudi nekih temperamenata, primjerice, smatraju da su razgovori za posao osobito mučni. Skloni su podcjenjivati vlastite talente i sposobnosti, ne zbog svoje istinske poniznosti, nego zbog naravne sklonosti da budu oprezni, zatvoreni u sebe, plahi. Ako znate kakvi ste u takvoj situaciji, moći ćete se boriti protiv te svoje naravne sklonosti, umjesto da se jednostavno nastavite ponašati na način koji vam se čini najlakšim. Roditelji će otkriti kako su neka djeca, zbog svojega temperamenta, prirodno sklona previđati detalje, ne zato što imaju poremećaj pomanjkanja pažnje niti zato što su neposlušna. Roditelji mogu pomoći takvoj djeci da razviju svijest o ovoj svojoj sklonosti, kao i da izgrade strategije za njezino svladavanje. Razumijevanje temperamenata može pomoći supružnicima da prekinu sa svojim stalnim prepirkama koje kao da nemaju kraja: Zašto ona uvijek želi van baš kada se ja veselim mirnoj večeri kod kuće? Zašto njega spopada takvo raspoloženje kad god je kuća u neredu? Što ja mogu kada se djeca igraju igračkama! Nered izluđuje osobe nekih temperamenata. Druge su osobe sretne kada su u društvu drugih ljudi i kada sudjeluju u uzbudljivim aktivnostima. A nekima je, pak, potrebno puno mira i tišine. Ako naučimo poštovati određene vidove temperamenta svojega supružnika, moći ćemo se pobrinuti da ne “pritišćemo puce” nepotrebno i naučiti kako praviti kompromise: Izađimo jedne večeri ovoga tjedna, ali ne baš nakon na21

TEMPERAMENT

porna dana na poslu. Natjerat ću djecu da počiste kuću prije nego što im se tata vrati s posla. Tako će se on moći stvarno odmoriti nakon radnoga dana i uživati u večeri. Još jedna opća korist temperamenata jest ta da nas uče otkrivati ono što stvarno motivira druge ljude. Na primjer, ja možda i imam temperament koji dobro reagira na izazove, kao što je: “Naš tim za prodaju ostvario je samo trideset posto od svojega cilja. Dakle, dečki, potrebno nam je da odete tamo i to promijenite!” Međutim, ako je moj tim za prodaju sastavljen od ﬂegmatika i melankolika, uskoro ću otkriti kako su svi obeshrabreni, depresivni i razmišljaju o odustajanju. Da bih im mogao podići moral, moram znati kako ih mogu motivirati na neki drugi način. Temperamenti otkrivaju naše naravne sklonosti. Oni nam ne zapečaćuju sudbinu. Naša svijest o vlastitim sklonostima omogućava nam da donosimo odluke o najboljemu mogućem reagiranju u danoj situaciji umjesto da uvijek uključujemo automatskoga pilota. Moramo naučiti kako prikladno reagirati s obzirom na određenu situaciju, a ne samo automatski reagirati na osnovi svojih prirodnih sklonosti. Razumijevanje temperamenta pomaže nam i u našemu duhovnom životu. Osoba jednoga temperamenta može biti sklona redu i pravičnosti, ali će možda morati poraditi na radosnu poticanju drugih ljudi. Osoba drugoga temperamenta može smatrati da je rad na apostolatu nešto sasvim lako i prirodno, ali će se možda morati potruditi da odvoji vrijeme koje će posvetiti razmatranju i duboku molitvenomu životu. Neke će druge osobe, opet, otkriti kako su prirodno sklone samoodricanju i izbjegavanju sukoba pa će im možda biti potreban dobar duhovni vođa ili dobra molitvena skupina koja će im pomoći ostvarivati napredak umjesto da se zadovolje “lakim životom” ili postanu duhovnim lijenčinama. 22

BILJEŠKE

SADRŽAJ

Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 1. ŠTO JE TEMPERAMENT? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 2. PREGLED ČETIRIJU TEMPERAMENATA . . . . . . . . . 25 3. KOJI JE TEMPERAMENT MOJ?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Kolerik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Melankolik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Sangvinik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Flegmatik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 4. RAZUMIJEVANJE TEMPERAMENTA VAŠEGA SUPRUŽNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Vaš koleričan supružnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Vaš melankoličan supružnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Vaš sangviničan supružnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Vaš ﬂegmatičan supružnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 5. KOMBINACIJE TEMPERAMENATA U BRAKU . . . . 89 Vaš koleričan supružnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 Vaš sangviničan supružnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 Vaš melankoličan supružnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 Vaš ﬂegmatičan supružnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 6. RAZUMIJEVANJE TEMPERAMENTA VAŠEGA DJETETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 Vaše kolerično dijete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 Vaše melankolično dijete. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 Vaše sangvinično dijete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134 277

SADRŽAJ

Vaše flegmatično dijete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 7. RODITELJSTVO I KOMBINACIJE RODITELJ/DIJETE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151 Koleričan roditelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 Sangviničan roditelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156 Melankoličan roditelj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 Flegmatičan roditelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159 8. KAKO MOTIVIRATI SEBE I DRUGE? . . . . . . . . . . . . 169 Načela motiviranja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177 Motiviranje kolerika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189 Motiviranje melankolika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 Motiviranje sangvinika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201 Motiviranje flegmatika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205 9. OTKRIVANJE VAŠEGA SEKUNDARNOG TEMPERAMENTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209 10. TEMPERAMENT I DUHOVNI ŽIVOT . . . . . . . . . . . 229 Duhovni život kolerika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239 Duhovni život melankolika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243 Duhovni život sangvinika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 Duhovni život flegmatika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253 INDIKATOR TEMPERAMENTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257 Bilješke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271 Bilješka o autorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276

278

PREPORUČUJEMO

Spajajući u sebi stoljetno iskustvo i nauk kršćanske duhovnosti i najsuvremenije psihološke uvide i spoznaje, ova knjiga postala je klasik na području ljudskoga razvoja i psihologije duhovnosti. Potkrijepljena iskustvima stvarnih ljudi koje je autor upoznao i koji su iskusili poziv unutarnje sile koja nadilazi njihova racionalna promišljanja i emocionalne pobude, ova knjiga predstavlja koristan vodič svakome na putu duhovnoga razvoja. 303 str. Tvrdi uvez.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o. Trumbićeva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: Graﬁčki zavod Hrvatske Tiskano u rujnu 2011.

Svi se mi rađamo s posebnim značajkama vlastite osobnosti. Te osobine ne učimo niti ih biramo, one su dio načina na koji smo sazdani. Još dok se nalazimo u majčinoj utrobi, Bog ne oblikuje samo naše tijelo, on nam također daruje temperament koji tijekom cijeloga našeg života utječe na naše razumijevanje stvari, navodi nas na određene izbore i raspoloženja te služi kao temelj našega moralnog i duhovnog života. Antički su filozofi razlikovali četiri osnovna temperamenta – kolerik, melankolik, sangvinik, flegmatik – a ta su se četiri temperamenta stoljećima koristila za razumijevanje ljudske naravi. Unutar katoličke duhovnosti shvaćanje temperamenta također ima dugu tradiciju. Ova jedinstvena knjiga nudi nov i vrlo koristan pogled na taj klasični ključ za razumijevanje ljudske osobnosti. U njoj iskusan bračni i obiteljski savjetnik Art Bennett i njegova supruga Laraine pružaju lako razumljivu sintezu klasične mudrosti, suvremene psihologije i katoličke duhovnosti koja omogućuje lakše shvaćanje vlastitoga temperamenta i onoga što on znači u svakodnevnomu životu. Koristeći znanje stečeno tijekom više desetljeća studijskoga proučavanja, duhovnoga života i terapeutske prakse, Art i Laraine pokazuju kako je moguće prepoznati svoj temperament i upotrijebiti ga da ostvarimo životno ispunjenje te postanemo odan supružnik, uspješan roditelj, dobar prijatelj te da intenzivnije živimo duhovni život. Osim odgovora na pitanje što je to temperament, kao i brzih obrazaca za samotestiranje, ova knjiga donosi i pomoć za bolje razumijevanje temperamenta te utjecaja što ga on ima na duhovni život, ali i ukazuje na načine motiviranja sebe i drugih. Ako tražite dubinske odgovore na pitanje o vlastitoj osobnosti i osobnosti ljudi s kojima živite, o tome što uvjetuje određene reakcije, izbore i raspoloženja – onda je ovo knjiga za vas.

ISBN 978-953-235-255-9

VERBUM 135 kn