Iskra broj 3

Uvodna rijec direktora Ove godine Vam, dragi nasi citaoci, poklanjamo 3 .broj “Iskre”, casopisa Osnovne skole “Njegos’ iz Kotora, koji, sada vec tradicionalno izlazi .

Clanovi redakcije su se potrudili da Vam rijecju, fotografijom i crtezom docaraju vrijednosti zavicajne culture i umjetnosti, kao i da Vas iznenade ljepotom stihova nasih mladih pjesnika.

Zahvaljujem se svim clanovima redakcije koji su dali doprinos u izradi ovog casopisa u cijem citanju cete, nadam se, uzivati..

Direktor skole, Dragoljub Stamatovic

Urednici: Grgurević Smiljka Knežević Stanka Članovi uredništva: Krunić Vuko Popović Dušan Kašćelan Juliana Jokić Dragana Veljović Stanka Radonjić Nevenka Petković Ankica Perović Snežana Vujaš Biljana Usanovic Vesna Naslovna strana: Brkanović Sandra Tehnički urednici: Usanović Vesna Žerajić Vanja Učenici saradnici:Barbić Nevena Bošković Danila Ševaljević Asja Jovićević Milena Đuričković Vasilije Brkanović Ivan Todorović Nikola Kotor, jun 2010god.

2

Kotor,septembar 2010. godine

Mlade

literate Pismo Kotor, 11.02.2010. god.

Draga Anja, Upravo sam dosla iz muzicke, spremam se da vjezbam violončelo, a kako me nije volja, sjetih se tebe.

Sjecas se ljetos kada smo uživali u kupanju i avanturama, a gledaj sad, em obaveze, em ružno vrijeme, grozota...

Ali spašavaju me kompjuter i čitanje. Za lektiru smo imali "Crnu Lalu" od Aleksandra Dime, stvarno je moraš pročitati, ako nisi već. Nisam do sada sa toliko paznje čitala neku knjigu. Toliko je uzbudljiva i puna iznenadnih promjena.

Radnja se dešava u 17. vijeku, likovi su interesantni. Kroz cijelu knjigu smjenjuju se ljubavna prica i borba za "Crnu Lalu", od tragicnih scena ljudskog zla, pa do najuzbudljivijih trenutaka ljubavi i pozrtvovanja.

Eto ne bih da ti ispricam knjigu.

Vidimo se kad otopli.

Tvoja drugarica sa primorja Sara Đurković,84 ŠAPAT MASLINE

Stojim pred starom maslinom očarana njenom ljepotom. Razmišljam o tome kako gordo, ponosno nosi svoje godine. Uspravna i razgranata.Njene grane razvijene na sve strane svijeta kao da hoće da okupe čitav svijet i povjere mu tajnu iz prošlosti daleke sačuvanu.

Prišla sam i gle čuda!Kao da sam čula tihi šapat.Pomilovala sam to izborano drvo, dohvatila od godina izborano lice, a njene ruke željne zagrljaja obaviše se nježno oko mene. Prigrlila me je, a njen šapat me podsjeti na lagani povjetarac.

Svaka njena bora je bila posebna priča i trebalo bi mnogo, mnogo vremena da ih čovjek sasluša jer u svakoj je glavni motiv ljudski život, jedna maslina što se rodi i nestane da bi druga na svijet došla.

Tiho mi je pričala i o svojoj samoći, teškim vremenima, olujnim noćima, svojim druženjima, ljubavima i o danima obasjanim suncem kada je svoje lijepe zelene plodove nesebično ljudima poklanjala. Žalila mi se da ponekad osjeća umor od dugih godina, ali da je u život vrati nježni dodir ljudske ruke i saznanje da je čovjek voli i cijeni, da ispod njenih grana svako nađe svoj mir, a na njima plodove zdravlja i dugovječnosti.

Još dugo bih sjedala u njenom krilu i slušala šaputanje priča uvijenih u godine iskustva. Ali obećavam, ja ću opet doći da moju misao oplodiš.

Nikoleta Kijac, 82 3

Moj budući poziv

Stala bih često pored prozora gdje mi vjetar može milovati lice i povući me u čarobni svijet želja, snova, mašte.

Vidjela bih sebe u finalu Vimbldona kako serviram za osvajanje turnira. Publika vrišti, kliče, navija i svi imaju taj napeti izraz bodrenja na licu. Svi jedva čekaju da udarim sljedeću lopticu, da odserviram žestoko, da odigram poen.

No, ja moram staviti taj magleni plašt preko svega što nije moja igra. Skoncentrisati se na igru, na sekunde, na poen. Počinjem. Nakon servisa mnogo razmjene udaraca: forhend, paralela, backhand, dijagonala, slajs i završavam vinerom. Od sreće padam na koljena. Navijači vrište, skaču, pjevaju,a ja kao da više ne znam da li se to meni događa. Napokon, ponosno podižem pehar i zahvaljujem se svima onima koji su bili uz mene i podržavali me.

Naporno treniram godinama pokušavajući da zadržim i odličan uspjeh u školi.

Trudim se da sam disciplinovana, odgovorna i izdržljiva. Nekada je to jako naporno, ali nikad ne želim odustati.

Svjesna sam da pored ljepote igranja tenisa, navijanja, pehara, postoje i putovanja, upoznavanja mnogo ljudi, novih kultura i običaja, učenje jezika.Voljela bih da predstavljam državu na Olimpijskim igrama. Svi bi me poštovali i mladima bih bila uzor.

No bijeli sport ima i drugu stranu medalje. Velika odricanja, mnogo igre, rada na sebi, napetosti, snage, istrajnosti, vjere u svoju igru do kraja.

Kada si profesionalac, puno vremena provodiš na terenu. Ponekad i ljubav mora da bude po strani. To je sigurno teško. Zaljubljena sam, a moram biti na terenu. To će me činiti slabom protivnicom. Ali ja se nadam da ću zavoljeti nekog ko će znati da me bodri.

Biti sportista je najljepši poziv. To su prekaljeni borci koji su spremni i na sve druge životne bitke. Hrabri i humani. Najbolji uzori u društvu. I sigurna sam da svaka moja prolivena kap znoja na terenu vrijedi.

Ivana Pejović , 81

4

GRUPNI RAD NA ČASU Snežana Kašćelan,Valentina Krivokapić i Kamenarović Mladen,82 Crna lala (poruke) -Svaki čovjek nosi komplikovanost sam za sebe. Medjutim, ono sto određuje čovjeka kao pojedinca su njegovi ciljevi, ono sto voli i ono za sto se bori.Motiv impresivne ljubavi prema tulipanima prošaran je kroz cijeli roman.

-Bjekstvo i smrt braće De Vit ukazuje na tragičnu sudbinu koja često zadesi nevine ljude.

Narod je oštar i okrutan i često dozvoli da bude prevaren lažnim argumentima i dokazima, te time slijepo prihvata vješto iznesene cinjenice bez obzira na njihovu tacnost. Iz navedenog odlomka izvodimo zaključak o tome kako lakovjernost i neobazrivost dovode u pitanje živote nedužnih osoba.

-Činjenica da boravi u zatvoru, glavnog lika romana, Kornelijusa, nije sprječavala da lale stavlja medju svojim prioritetima.Rozina istrajnost i uporna zelja da Kornelijusu iskaže svoja osjećanja na kraju ipak vodi ka rađanju jedne velike ljubavi.

-Pohlepa i pretjerana čežnja za vlašću likaVilijama Oranskog tjera na nasumične pogreške i pogubna djela koja u obzir ne uzimaju posljedice nanesene žrtvama. Medjutim, uticaji raznih okolnosti, navedenog lika primoraju da shvati svoje greške i krene da teži ka poboljšanju svoje ličnosti.

-Lik Bokstela Isaka u romanu oblikuje jaka zavist i ljubomora koju gaji prema Kornelijusu kojeg smatra superiornijim od sebe.Svu tu surovost i pohlepu čovjek može da očekuje od prvog komšije.Likovi poput Bokstela, koji dozvole da budu vođeni ovako niskim i površnim potrebama, teško da će kasnije naći neki smisao u svom životu.

-Čovjek koji je previše patio ima prava da nikad ne kaže : “Previse sam srecan."-ohrabrujuće je takav citat pronaci u knjizi. Osoba koja preživi i upozna sve nezgode i nesreće jednog života ima stvarno potpuno pravo da sebično zahtijeva i čuva za sebe sreću koja će mu djelimično nadoknaditi svu patnju i bol.

Pismeni zadatak: Moj doživljaj pjesme „Očiju tvojih da nije“ (Vasko Popa) U pjesmi „Očiju tvoji da nije“ pisca, Vaska Pope, tema je ljubav prema toj ženi.Svaki stih odiše srećom njenog postojanja. Ljubav lirskog subjekta i te žene izgleda kao bajka.

Pjesma je pisana slobodnim stihom, a strofe su u tercini. Glavni motivi su oči ,smijeh, slavuj i ruke, njene oči, njene ruke.

Dok sam čitala pjesmu,osjećala sam beskonačnost i poželjela sam da i ja uživam i sanjam snove u kojima sunce prenoći.

Oči su ogledalo duše, a njena duša je čista, nevina kao bijela haljina. Smijeh u pjesmi asocira na neko oružje, kec u rukavu. Taj i svaki smijeh ruši sve zidove, sve prepreke i otvara nove prilike.

Da nije pjesme u životu našem, da li bismo mi ikada sreću osjetili i dijelili je sa prijateljima. Da nije ruku, sunce bi samo pružilo poneki nedovoljan zrak, jer ruke su te koje nas kroz čitav život griju, koje nas štite i miluju.

Da nije ljubavi, da li bi sve i dalje bilo isto, da li bi svijet bio lijepo mjesto za naš život.

Ljubav nam pruža toplinu, miluje nas, kao svila nježno, i otvara prozore u neslućene daljine.Šta bismo sve dali kada bi svi mi ljubav osjetili, da nam pjesma kao ova bude putokaz u našem daljem životu.

Ana Marjanović, 84 5

VODA - NAJVAŽNIJE PRIRODNO BOGATSTVO U moru različitih nijansi svakojakih boja koje ukrašavaju ovaj svijet, uvijek je ton i notu našoj divnoj operi života davala upravo jedna bezbojna tečnost, H2O-voda.

Svaki djelić naše savršeno složene slagalice zavisi od te jednostavne, božanske tečnosti. Čak sedamdeset i pet odsto čovječijeg tijela sačinjava voda,a kad pomislimo da je na svijetu preostao još samo jedan procenat pitke vode, možemo uvidjeti da našoj operi polako dolazi kraj.

Istorijat vode datira od samog nastanka svijeta, prve civilizacije su nastale u blizini velikih rijeka kao što su Eufrat i Tigar, potom i Egiptu uz rijeku Nil. Njen životni značaj je neprocjenjiv, iako nema ni ukus, ni miris, ni boju. Ipak, njena bezbojnost sjajnija je od svih boja na svijetu, njen ukus slađi od meda, a miris joj je satkan od najfinijih niti prirode.

Gledana iz svemira, planeta Zemlja izgleda kao velika kugla sva ispunjena vodom. Značaj svih voda je preveliki da bi se od strane ljudi nepromišljeno trošila, zagađivala, bezrezervno crpila brzinom svjetlosti. Čista voda je najzdravija voda. A čovjek bez vode ne može ni jedan jedini dan.Voda je ritam života.

Svi geniji ovoga svijeta, umovi ljudske istorije, svi oni koji su dali veliki doprinos uljepšanju našeg kratkovječnog zemaljskog života, zavisili su od te jednostavne, ali neprocjenjive tečnosti. Ipak, ne zavise samo ljudi od vode,nego i sva živa bića na ovom svijetu. Meduze su sačinjene čak od devedeset i pet odsto vode, što je jedna zadivljujuća brojka.

Voda je najvažnije prirodno bogatstvo i ljudskom krivicom je sve manje na svijetu. Smatra se da čak četrdeset odsto svjetske populacije već sada nema dovoljno vode za svoje dnevne potrebe, a prema podacima organizacije WaterAid svakih petnaest sekundi jedno dijete umre od oboljenja izazvanog manjkom vode.

Muzika se vremenom gasi, opera prestaje. Crvena zavjesa se spušta, a publika polako nestaje, osoba po osoba, sve dok se teatar ne isprazni. To je sudbina koja sigurno očekuje našu planetu, to je crni scenario ispisan ljudskom rukom kada se iscrpi i posljednji atom vode, najvažnijeg prirodnog bogatstva.

Petar Knežević, 81 Druga nagrada na konkursu «Voda, voda» Sunđer Bob Kockalone Žuti sunđer izbušen, svima je u glavi; živi on u ananasu i nevolje pravi, crtani svi gledamo, Bobu se divimo, Kockalone frajer pravi, on u moru frke pravi.

Keba Kraba, Bobov gazda, samo pare želi, nikad neće nista ni sa kim da dijeli, škrtica je prava i boli ga glava kad Bob neće da radi, nego hoće da se sladi.

Patrik, Bobov prijatelj, prava zvijezda morska, Voli da se šali, mnogo, puno, dosta.

Samo šale zbija i blesko je pravi, ma mnogo je smotan, lomi skupe stvari.

Sunđer Bob je zaljubljen u drugaricu svoju, al′ Sendi mu kaže : „Nisi po mom kroju“.

Ljubavne pjesme piše, posvećene njoj, al′ ne želi čuti šta ona misli o tom.

Luda baš je družina u tom okeanu, i u tom plavetnilu sve ludosti stanu.

Svi su srećni, zadovoljni i svi sad se druže, njima nije teško da drugu pomoć pruže.

Vanja Kapetanović, 81

MORE Pučino modra, ho rizontu plavi, nebeski svodu, preslikan u mor u, dubine tajanstven e i ribice zlatne sa vama bih želj ela da dočekam zoru.

O plavo more, na jljepše more, radost mi pružaj u obale tvoje dok po tebi plov im, ronim u dubi ne u srcu mi toplo od tvoje topline. , Čarobno more, plavetno more, srećna sam dok slušam talase tv oje kako šapuću do k stij pa se lagano u da ene ljube, ljine gube.

Biljana Dedović

, 81

6

A ŠKOL ava, školi sp hvate, u e s nam da s Ujutro i to ne mogu a r av profeso nas muka pr asne sate . a k To je z k zaspimo u e j i v jer u laka, la nije aka. o k š , e t đ j , akoga ori zna Profes u teške za sv atak lak biti diti. d s t a e z o ru lekcij e baš svaki , žele p i r b o d ž Ne mo vi, da budu s iako se brige . a neke ost su knjige stabla m i k a l đ a r i ž o k a z u a Baš sv na šta misli n mo kroz pro a e d . i zadnj am je da gle pisana tabla s n i e a š t p jiva Lje zaniml jer nije ić , Dedov Biljana

81

Zaljubljeni đaci Ah, taj dječak crne kose, kad ga vidim, stomak boli, Dal’ je moguće da djevojčica tako jako može da voli?

Zavoljela ga jesam i to nije šala, a kad ga nema, samo dva-tri dana, u glavi nastane frka prava.

Ne želim mu nikako reći da ga mnogo volim, da njegovom osmjehu baš ne mogu da odolim.

Kad u školi sretnem ga, napravim se strašno važna, al’ sve drugo nestaje, u zaborav pada.

Zajedno u klupi rješavamo zadatke i Jedno drugom poklanjamo poglede kratke.

Nižu se, susreću, nježni i laki, love se tajanstveni, odbjegli i slatki.

Smješka mi se, stalno me dira, neki đavo njemu ne da mira. Šalimo se, i svi znaju da mi ama baš nije lako kad me gleda kao drugaricu, a ja to ne želim nikako.

Zaljubljena ja sam, ne mogu da učim I mučim se mnogo fiziku da naučim; Formule su teške, i domaći zadaci...

Eh, kako je teško kad su zaljubljeni đaci.

Profesore ne slušam,kroz prozore gledam, A mami zbog ocjena, da u školu ode, ne dam, pa ne dam.

Ne želim da učim, samo hoću da ga vidim i neću više pred njim uopšte da se stidim.

Vanja Kapetanović, 81

7

Za jedan trenutak sreće, mnoge godine nesreće Koliko je malo potrebno da se život jednog covjeka promijeni za sto osamdeset stepeni? Potrebni su lakomislenost, kukavicluk,strah, nesigurnost i nemoc pred kako malim tako i velikim problemima u zivotu. Takodje je potrebna neiskrenost prema iskrenim prijateljima. Kao i želja za većim pokrivačem od onoga što može da se pruži. A taj pokrivač u ovom odlomku jeste ogrlica. Ogrlica koja je za jedno vece od gospodje Loazel napravila lazljivicu i ubogu siroticu, i ne samo nju, vec i njenog muža, malog pisara u ministarstvu prosvjete.

Gospođa Matilda Loazel pripadala je srednjoj klasi, žena koja je bila jako lijepa i uznesena. Željela je da u najboljoj namjeri zablista na balu. Da se pokaže pred svim tim ministarskim gospodjama, da im je rame uz rame. Kupila je skupocjenu haljinu, a ogrlicu je pozajmila od prijateljice, gospođe Forestje. I blistala je jedno veče. Veče zadovoljstva i radosti. Veče uživanja i ljepote. A onda, onda ponor. Kada je došla kući, ogrlica nije bila na njenom vratu. Zaprepašćeno je zurila u ogledalu. Sva u nevjerici, kriknula je. Bio je to krik ocaja, krik bola, koji je duboko u duši predosjetio šta slijedi. A uslijedila je patnja.

Desetogodisnja patnja. Nije imala Loazel snage i hrabrosti da se suoci sa istinom. Da kaze svojoj prijateljici da je izgubila njenu ogrlicu. Da pomogne i sebi i svom suprugu. Medjutim, ona je pokušavala da je nadje u skupocjenim radnjama. Posrtala je. Išla je iz krajnosti u krajnost. Prodavali su svu svoju imovinu da bi kupili dijamantsku ogrlicu. I kupili su je i vratili. Ali, njeno mentalno i fizičko stanje postajalo je sve gore i gore. Kao podstanarka, bila je primorana da radi sve one teške i kućne poslove, a za koje do tada nije ni znala. Naglo je starila, debljala se sve vise i vise, obučena kao neka prosta zena.

Postala je surova i gruba, podnosila je uvrede i branila svaku paru svoje zlehude gotovine. Kulminaciju njene iznurenosti i iščezlosti njene ljepote, predstavlja susret sa svojom prijateljicom koja je ne prepoznaje. Zaprepašćeno je gledala u svoju nekadasnju prijateljicu, gospodja Forestje nije ni slutila da će tek poslje deset godina saznati istinu, istinu zbog koje je Loazel otisla u siromastvo. Bila je iznenadjena jer nije vjerovala da zbog lažnih dijamanata neko prolazi svu tu bol i patnju.

Sva ova zrtva i jad su plod neiskrenosti gospodje Loazel, jer ko muku krije ne nalazi lijeka, a u životu bi svako poželio da bude naj. Da bude prvi, najljepsi, najbogatiji, ali ne po svaku cijenu. Na prvo mjesto treba da bude zadovoljan samim sobom, pa sreca nece trajati samo trenutak , vec cijeli zivot.

Milica Radonjić, 81 (Ogrlica: Gi de Mopasan) MASKENBAL Kotor je primorski grad u kome su fešte veoma zastupljene . Njima se posvećuje velika pažnja . Ima ih dosta, a najznačajniji su karnevali i maskenbali .

Za vrijeme tradicionalnih festi, građani Kotora organizuju veliki broj manifestacija i maskenbala. Organizuju se od vrtića, škola, pa sve do velikog maskenbala.

Tako su i đaci O.Š.,,Njegos”, zajedno sa svojim nastavnicima došli na sjajnu ideju.

Zapravo, 26.februara 2010. u holu skole ,,Njegoš”, održan je školski maskenbal , na koji su bili pozvani mališani svih uzrasta . Uprava škole i učenici su bili veoma vrijedni, što se dalo i vidjeti te večeri. Posluženje je bilo izvrsno i bogato. Di džej je puštao samo najbolju muziku, a djeca su plesala i đuskala u ritmu. Aaa tek maske . Maske su bile fenomenalne , bilo je mnogo ručnih radova , a bogami i prelijepih grupnih maski, čije slike možete pronaći na sajtu škole.

Bošković Danila 81 Profesori te večeri nijesu imali briga, đaci su bili baš onakvi, kako profesor zamišlja svog đaka. Nije bilo problema, niti svadja. Čak su nam se i neki profesori pohvalili na kreativnost svojih učenika.

Iako vrijeme napolju nije obećavalo, topla i bezbjedna škola pružila je svojim učenicima potpunu sigurnost i kao što bi narod rekao ekstra zabavu. Žurka, tj.maskenbal je trajao tri do četiri sata, što je sigurno bilo dovoljno da se djeca opuste i dobro zabave. Bilo je i onih koji su zbog previše đuskanja bili umorni, pa su ipak ostali sa svojim drugovima da pospreme hol.

Gotovo sam siguran da će se oni koji nijesu došli, ili na neki način bili spriječeni da dodju, pokajati što su propustili maskenbal, kad čuju šta se sve izdešavalo i kakva je zabava bila.

Vujović Radovan 82 8

Naše

poete

DJEČIJA PRAVA Dragi odrasli, dobro došli, i zdravo!

Vrijeme je da naučite sta je dječije pravo.

Svako dijete, kad odraste, zaboravi kako je biti mali. Igrati ponovo lastiša i bocanja, za to bi odrasti život dali.

Mi imamo prava na dobar život, mi imamo prava da

PROLJEĆE Proljeće je stiglo, Svanuo je dan, Iskočio zeko I rekao dobar dan.

Livade cvjetaju, Svi se raduju, Sunce sija, A meni to prija.

Sunce je zašlo, A mjesec je izašao.

U krevet spremamo se mi I ujutro smo sretni svi.

disemo. Prirodi hoćemo da se divimo, hoćemo da učimo da Vasilije, Krsto, Darko, Nikola, Jelena, Renata 43 Škaljari

čitamo i pišemo.

Nemojte djeci na put stati, djecu morate posmatrati.Djeca rastu i žarko žude,da jednog dana porastu u ljude.

Pa ne poželi odrasli svijete, djetetu to da uskratiš.

Pokušaj da shvatiš, djeca su najljepši ukras planete, Što prije shvatiš manje ćes da patiš.

Svakom djetetu ovo puno znaci, jer kad su zajedno mnogo su jači. Svi sad znaju za dječija prava, pa dijete može mirno da spava.

Kapetanović Vanja i Jaroš Stefana ,8 1 SMIJEŠNO ČUDO U ovoj šumi čudno je sve, da sova nosi papuče, da se orao košuljom šepuri, a žaba u patikama nekuda žuri.

Zmija na vrh glave metnula oćale plave, a ptica mala ima dva-tri đerdana.

Vuk stavio rukavice usred ljeta, a lane u pidžami šumom šeta.

Vjeverica je obukla pantalone male, a miš je obuo sandale stare.

Perović Đorđe , 41

PJESMA O DJETINJSTVU Jedno dijete mirno spava i u snu se preslišava.

Sanja druga kako raste, na krilima poput laste.

Djetinjstvo mu u očima, puno želja u mislima.

Sreća svijeta njemu blista, zasjala mu duša čista.

Na sve strane svi ga prate: mame, tate, deke, bake.

Raspjevana poput ptica Njega čeka zlatna ribica. Ćorić Ana, 42 Škaljari

NEOBIČNA PJESMA (nastavak pjesme “Smiješno čudo”) Na slonu velik kaput stoji, A stari lisac od zeca se boji. Žuti patak obu male štikle, A uz kavez majmun stavi šminke.

Lijepa zebra kao dama šeta, A crni panter je ometa.

Zelena zmija kolo vodi A gospodin lav red zavodi.

Siva foka skače svako malo, A banane se jedu, još malo pa nestalo!

Lazović Doris, 63

9

U očima mojim U očima mojim, Ti si sve.

Gdje god pogledam, Ja vidim tebe.

U očima mojim, Samo si ti, Ja nijednu drugu, Već danima ne vidim.

U očima mojim, Ja vidim tebe, Vesela i srećna, Sjediš kraj mene.

U očima mojim, Ti si baš sve, Moja ljubav, Sreća i nadanje.

U očima mojim, Samo si ti, Jer na ovom svijetu, Ja, samo tebe VOLIM! Radovan Vujović, 72

Tebi majko poklanjam ove riječi Ti si moj oslonac, ti si moja snaga.

Zbog tebe sam jaka, majko moja draga.

Dva čuvara, ta dva oka tvoja, ona mi kažu: „Naprijed djevojčice moja!“ Što si moja majka, ja imam sreću.

Od tebe niko ne može imati za mene ljubav veću.

Ne želim da tuga nikad na tvoje lice padne, jer ti zaslužuješ samo sreću, od cijelog ovog svijeta veću.

Zato želim ostvariti i moje i tvoje snove.

Tebi majko poklanjam riječi ove.

Milica Božović,Škaljari 41

Koto r

O,K pjev otore, m aću oj g Kad ti mnoge rade, te b cio g sunce o alade. grije rad s , e sm ije.

Tvoj tvoja i bedemi . kr Za m ene n una su. ajlje pši s u. Škur da vo du li nasm j Vese ijana li j e, e l . i s ep zna d a nij lava, e sam a.

Kud sjetim da pođ em se m og K ja.

Teod otora ora A . bram ović 42 ,

B LJU

AV

SMIJEŠNO ČUDO (nastavak pjesme) U čudu ja produžim dalje, Kad da vidiš sad ove nevolje: U toru su vukovi i ovce Zajedno ih stavili međ′ kolce.

Na jajima leži jedna krava, A kokoške muze neka sprava.

Da razumijem čudo pokušavam, Trljam oči, a mislim da spavam.

Pred kućom je sjela gazdarica, A kafu joj skuvala lisica.

Gazda leži, a maca ga ljulja, A kuca mi donosi pasulja. Šta je ovo?

Bajka, ili basna, Dal′ je vama Ta družina jasna?

a, mašt , e Martina Mjesečević, 63 j v ta a Ljub sve praš , o av Ljub av je nešt Emil i d , b u u j Lj etektivi ima da, i v s la v Što a d u Gospodin ija, av sv mirmo še Grundajs i njego Ljub av je hem i, v taju ulico Ljub av se šir m, a iza u šešir sivi, E ! b m a g u il j la vrebaju j i i detektiv L i. ih pidem e o ′ K 8 2 Gosp , a odine G d o Pen zažalićete rundajs, lak ste n Mirk ov jer ste se Emilu i d ac htjeli,ali etektivim zam Gospodin a e Grunda jerili. js, vaša k rađa nam ostać Ljubav smeta, mnogo, m ete u zatvoru nogo ljeta .

Ljubav je jutarnje s M il unce oš Joviće kad kroz pro vić, 6 2 Ljubav je zor proviri. šarena liv ad puna miris niorg cvij a eća.

Ljubav je sk Moja domovina upućen d riveni pogled evojci pjegava n osa Kraj Italije i Jadranskog mora, Ljubav je uz Ljubav je dah. sreća zbog dob ijene peti

nalazi se naša domovina Crna Gora.

To malo zemlje i to malo mora to je Crna Gora.

ce.

Majka i lj ub su najdra av že riječi.

Gracija G rgurević,7

Volim je zato što ima lijepo Jadransko more i ima prostrane gore.

4

Crna Gora planine ima Lovćen I Durmitor svide se svima.

Marija,Marko,Matija ,Nikoleta, Anto,Elena,Jasmina

10

Mislimo , radimo , stvaramo

Zdravlje i ljepota, ili pušenje i cigareta Ko ne želi da bude lijep i zdrav??? Mislim da je pitanje suvišno.

Eh, kako je lijepo vidjeti djevojčicu širokog osmjeha, rumenih obraza , sa iskrom u očima.Ili dječaka dok izvodi vragolije na fudbalskom terenu. Mladi smo, zdravi, zračimo energijom koju samo mladost nosi.Rastemo, radujemo se, dišemo život punim plućima.

Pa, da li nam je potrebno nešto što će da uništi sve to? Zašto da nestane rumen sa lica, blistav osmjeh i sjaj u oku. Zašto?

Znamo da je u našim godinama najlakše poprimiti poroke iz društva. Evo, recimo pušenje.

Pušenje je najučestalije.

Ali, što će nam to? Zar zbog toga da bi neko bio ,, faca “ i ,,kul” u društvu treba da stiče takve navike? Znamo da pušenje ubrzava starenje, dovodi i do nekih bolesti.

Imao sam priliku da boravim u prostorijama gdje su pušači. -Gusti, plavkasti dim, neprijatnog mirisa širio se prostorijom. Štipao je za oči, gušio u plućima. Znači, štetio je i meni kao nepušaču. Strašno! Zar jedna ružna navika treba da utiče na zdravlje drugih ljudi?

Možemo li se mi, kao mladi, oduprijeti tome? Zašto da ne?!

Zašto izgubiti svoju mladalačku ljepotu, vitalnost i energiju zbog nekog poroka? Ne!!!

Ljepotu i zdravlje treba čuvati i boriti se protiv raznih poroka.

Zato je, moja poruka mladima: ,,Stop pušenju, čuvajmo zdravlje i ljepotu !

Radovan Vujović, 82

81,2,3,4 txt Obriši suze, druže stari, i još ovo veče hrabar budi jer ćemo danas biti djeca, a sutra ćemo biti ljudi.

Sjećate li se drugovi, kako smo se sreli, upoznali i postali blisli? Bliski toliko da nas niko ne rastavi i preotme naše tajne i želje. Sjećate li se svega?

Bili smo djeca jedno drugome strana, nepoznata i daleka. Željeli smo da se što prije časovi završe da bismo pobjegli u igru, smijeh, slobodu. Vrijeme je prolazilo. Svaki novi dan u školi bila je nova radost i nova prilika da sretneš već znana lica i uzvratiš na nečiji osmijeh. Dijelili smo dobro i zlo.

Zajedno smo lakše podnosili sve grdnje i nepravde, zajedno smo bili jači! Recite mi da je došlo vrijeme da jedno drugome konačno kažemo “zdravo”. Da li ćemo se opet sresti? Da li ćemo ponovo nekada biti zajedno na ovom mjestu i da li ćemo se prepoznati? Ko zna?

Na kraju nam ostaje samo jedno – zakletva da nikada nećemo zaboraviti prošlost koja će nas pratiti do kraja! Nikada nemojte zastati, samo kotačajte dalje jer život je prepun iznenađenja.

VOLIM VAS!

Vanja Kapetanović, 81 11

Drage ličnosti našeg djetinjstva Ima mnogo ličnosti kojima se divim, ali ja sam izabrala drugaricu koja se preselila u Španiju.Ona se zove Jelena Marković.

Nisam sigurna, mislim da ima 10, ili 11 godina.Voljela je da svira, pleše.Išla je u muzičku školu i svirala je violinu. Vrlo je lijepa i voljela je da nosi roze džempere i roze suknjice. Jeste da nismo isti tip, tj. da smo različite, da volimo drugačije da se oblačimo, ali ona je ipak moja drugarica.

Vrlo je iskrena. Žao mi je zato što je imala dosta problema u životu, zato se i preselila u Španiju. Roditelji su joj se razveli, svadjali su se, ali ona je bila vrlo hrabra.Voljela bih opet da je vidim. Nadam se da će doći na ljeto.

Nikada se nismo posvađale. Ona je pravi prijatelj. Volim je zato što nije nikom rekla ni jednu moju tajnu i nije me ogovarala. Pomogla mi je uvijek kada mi je bilo potrebno.

Mislim da se to zove „Pravi prijatelj“.

Anja Živković, 41

Tema : Vrijednost tolerancije i saradnje u formiranju zdravih, međuljudskih odnosa Ja mislim da tolerancija pozitivno utiče na društvo. Odrasli, najprije nastavnici, nas tolerišu do nekih normalnih granica, ali prije svega mi treba da poštujemo mlađe od sebe, zato da bi ih podstakli da formiraju jedan zdrav, međuljudski odnos .

DRUGARSTVO U mojoj školi ima dosta đaka, al’ ima jedan dječak koji mi je dobrotom srce ukrao.

Stidljivost je njegova jedina mana, za druga bi život dao.

Ja i on smo kao najbolja prijatelja dva, Što su tek počeli da se druže .

Nas dvoje smo prijatelja dva, koja će jednan drugome radost da pruže .

Kad red na moj rođendan dođe, on mi crvenu ružu pokloni.

Poslje sam sačekala da malo vremena prođe, da mu kažem da je prijatelj pravi.

Miljenović Jovana, 7 3

12

Dragi Marko, Kako si? Dugo mi nisi pisao, pa nisi me valjda zaboravio?! Vidiš, ja se često sjetim tebe i onih dana kada smo bili baš mali i nerazdvojni, uvijek mi po neka suza na lice padne … Žao mi je zbog tvoje tetke i znam da ti je sad jako teško, ali znaj da uvijek možeš računati na mene, na moju pomoć i podršku!

Do juče ni ja nisam znala što je sida, ali sam se malo raspitala, i saznala da je to veoma opasna bolest! Želim da ti kažem nešto važno o njoj, jer ne bih željela da ti se desi nešto tako, kao tvojoj tetki!

Sida je bolest koja predstavlja posljedni stadijum infekcije organizma virusom humane imunodefekcije. Osjećaš slabljenje imunskog sistema što pojedince čini podložnim širokom sprektru infekcija i tumora .

Postoji razlika između pojmova HIV pozitivna osoba i osoba oboljela od side. To su dvije povezane, ali različite stvari, koje se često pogrešno poistovjećuju. HIV pozitivna osoba je zaražena HIV virusom, ali to još uvijek ne mora da znači da ima sidu. Do pojave bolesti može da prođe vremenski period od dvije do deset godina, a do tada ova osoba može izgedati potpuno zdrava, sposobna za rad, ili neku drugu aktivnost - poput zdravih pojedinaca.

Može se prenijeti seksualnim putem, preko zaražene krvi, sa zaražene majke na dijete tokom trudnoće, porođaja, ili dojenja …Sigurno misliš da se može prenijeti uobičajnim socijalnim kontaktima, ili putem životinja, na svu sreću ne može! Molim te zapamti ovaj kratak tekst jer će ti trebati tokom čitavog života. Za sada još ne postoji efikasan lijek, ili vakcina koji garantuju izlječenje, ali postoje antiretroviralni ljekovi koji mogu da produže period trajanja infekcije i odlože ulazak u fazu side .

Ovo je sve što znam o sidi, i nadam se da će ti koristiti. I još jednom ti ponavljam da uvijek možeš računati na mene i da ću ti uvijek biti i pomoć i podrška, a naravno i prijatelj za ćaskanje! Molim te pošalji mi neku tvoju fotografiju i javi mi kad dođeš u Kotor .

Puno te pozdravlja tvoja Tijana!

Tomčuk Tijana , 83

13

Posjetite moj grad!

Mnogo je lijepih gradova na svijetu, ali nijedan grad nema ovoliku ljepotu kao grad Kotor.

Kotor je stari grad smješten u jednom od najljepših zaliva svijeta, Bokokotorskom zalivu. Okružuju ga stjenoviti i veoma atraktivniobronci brdaVrmac i planina Lovćen i Orjen. Posebnu privlačnost grada ima stari dio gdje se mogu naći mnogi kulturno - istorijski spomenici koji svjedoče o burnoj prošlosti grada. Oko grada nalaze se zidine koje se protežu preko obronaka brda Sveti Ivan. U unutrašnjosti grada možemo vidjeti brojne građevine poput palata, crkvi i brojnih trgova do kojih vodi mnogo malih, uskih ulica. U gradu možemo naići na Arhiv i Pomorski muzej. Ne možete reći da ste bili u Kotoru, ako niste obišli Pomorski muzej u kome ćete čuti veoma zanimljivu priču o pomorskoj tradiciji našeg kraja. U gradu se nalazi veliki broj crkvi. Najveća je katedrala svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora.

Pošto uđete u grad, zadržaćete se na Trgu od oružja na kome se nalazi toranj sa satom iz 1607. godine.

Sa tog tornja se za vrijeme Nove godine spušta Djeda Mraz koji djeci baca slatkiše. Grad je posebno atraktivan za vrijeme karnevalskih svečanosti koje možemo vidjeti i ljeti i zimi, i za vrijeme Bokeljske noći. Te večeri se ukrašavaju barke. Konoba u starom gradu ima veoma malo, ali u svaku u koju uđemo možemo osjetiti prijatan miris ribljih i bokeljskih specijaliteta. Na vrhu brda Sveti Ivan, okruženim zidinama, nalazi se tvrđava sa koje se pruža predivan pogled na cijeli kotorski zaliv.

Predlažem svima koji nijesu posjetili grad Kotor da dođu i uvjere se da je to jedno stvarno najljepše mjesto.

Janković Romana, 73

Humanost na djelu U svijetu se rađaju siromašna i bogata djeca.Siromašni ljudi prose po ulicama,dok bogati svoj novac stalno troše.U Engleskoj se rodila siromašna djevojčica Kristina.Bila je niska i imala je kratku smeđu kosu i crne oči.Uvjek je nosila pocijepanu,prljavu odjeću.Nije imala majku,pa je živjela sa ocem u maloj kući blizu Londona.Kristina je odlazila svaki dan u grad i molila ljude da joj daju novac.Sav novac koji su joj ljudi davali njen otac trošio je na alkohol.U pijanstvu svoje nezadovoljstvo i bijes,iskaljivao je na maloj i nedužnoj Kristini.Na drugom kraju svijeta u dalekoj Americi rodio se dječak Mark.Mark je živio u liksuznoj vili u New Yourk-u,sa majkom Anom,poznatom dizajnerkom odjeće,i ocem Petrom,gradonačelnikom New Yourka.Dobijao je sve što je poželjeo i nije dijelio ni sa kim.Imao je kratku plavu kosu i plave oči.Živio je u svom svijetu okružen velikim bogatstvom i nije se družio sa ostalom djecom.

Tokom ljetnjeg raspusta Mark je posjetio Englesku.Odsjeo je u velikom hotelu u Londonu.Jednog vedrog dana otišao je u šetnju sa ocem.Dok je u izlogu sportske prodavnice gledao skupe patike,njegov otac je nastavio šetnju.Uplašen,gledao je na sve strane,ali nigdje ga niej bilo.Tužno je hodao ulicom,nadajući se da će ugledati oca.Vjetar je duvao i nebo se natmurilo.Jedna munja zaparala je nebo.Mark se,onako sićušan skupio je više.Drhtao je do dok je kiša onako nemilosrdno padala.Sklonio se promrzao u mokar.Ugledao je načiju sjenku.I noge su mu se ukočile.Nije znao gdje da pobjegne.U velikoj tišini začuo se nježan glas:,,Zdravo!Da li treba pomoć?”Bila je to mala Kristina.Mark je pogledao očima punim tuge.,,Izvoli.Ovo je jedino što ti mogu ponuditi”,rekla me je.Pažljivo je skinula svoj pocjepani džemper i prislonila ga na Markovo ledeno tjelo.Toplo ga je zagrlila i snažno poljubila.Sve negativno što je Marko osjećao na trenutak nestalo.Mark je klimnuo glavom u znak zahvalnosti.polako ga je podigla i njegovu ruku naslonica na svoje slabažno rame.Rekla mu je:,,Odvet ću te do tvog oca”.Dok su hodali Krstina mu je pričala o svom životu.Mark se čudno osjećao.Nije mogao da vjeruje da on nikome nije htjeo pomagati,za razliku od dobre Kristine.Odvela ga je do hotela u kojem je odsjeo.U znak zahvalnosti Mark ju je snažno zagrlio i poljubio.Po povratku u New Yourk ispričao je ocu o Kristini i njenom roditelju koji je zlostavlja.Shvatio je koliko je važno pomagati drugima i obećao je sebi da će tako raditi cijeloga života.Osmislio je organizacij,,Djeca Svjeta”koja skuplja novac i odjeću za siromašne.Nakon toga Kristininog oca su odveli u zatvor,a Kristinu su Markovi roditelji usvijili.Mark i Kristina su bili zajedno veoma srećni i zadovoljni i vodili su organizaciju,,Djeca Svjeta”.Od tog dana zajedno se trude da siromašni ljudi budu srecni.Zato,!)ljudo ovog Sveta pažljivo me slušajte!Pritružite se organizacije Crveni Krst I pomognite siromašnima.Odjeća koja vam je mala poklonite im.Pomognite siromašnima koji nisu kao vi.Učinite ih srećnim!!!!

Barbić Nevena , 71 Osvojena II nagrada od strane Crvenog krsta

14

Zlatna Nokia Jednom davno,u carevini Samsung živio je car sa tri sina i jednom kćerkom.U vrtu carskog dvora, na stablu,izrasli su zlatni telefoni.Svi su bili sretni.Sretni i radosni.Car je bio zabrinut jer je znao da, kada telefon ubere, njegova zlatost će nestati i pretvoritće se u normalan telefon.Obratio se za pomoć carskom kompjuterskom magu koji je koristio razne programe i poslije nekoliko dana donio caru rješenje kako da nokia zauvjek ostane zlatna.Rjesenje je glasilo:“Car treba da otjera carevića u grad Virusland gdje žive strašni i moćni stvaraoci kompjuterskih virusa“.

Stari car se nasao u dilemi šta da uradi.Želja da ima zlatno stablo Nokije i da se prodavajući telefone još vise obogati bila je jaca i od roditeljske ljubavi. I tako jednog dana odluči i otjera svoju ćerku Marijanu iz dvorca.Carski kompjuterski mag je izradio kartu i predao je carevićki koja je danima trazila novi grad nazvan Virusland.

Kada je stigla u grad ugledala je kuću koja je bila označena na njenoj karti i ušla u nju.Tu je živio Bil,jedan od glavnih projektanata za izradu kompjuterskih virusa.Bil je prijetio djevojci i rekao joj je da on zna sve o njoj i njenoj sudbini jer prati svaki njen korak i čitao joj misli preko moćnih satelitskih kamera i raznih instrumenata.Djevojci je sve to bilo čudno i bila je jako uplašena.Bil joj je rekao da mora biti njegova žena ukoliko želi da njen otac i njena tri brata ostanu živa.Naravno,Nokija ce ostati zlatna.

U medjuvremenu, stari car se obogatio prodavajuci 4 zlatne nokije.Tako, jednog dana dok se šetao dvorištem, odlučio je da pošalje svoje sinove da nadju sestru i vrate je kuci.Carevići su se pripremali za put i krenuli.

Nakon nekoliko dana provedenih u svojoj novoj kuci,Marijana je otkrila jednu sobu iz koje je Bil posmatrao carevinu Samsung i nadgledao cijelu njihovu kuću.Htjela je da onesposobi Bilove kompjutere kako bi mogla pobjeći,ali nije znala lozinku.Bila je žalosna.Ubrzo je otkrila veliku Bilovu manu.To je bilo pričanje u snu.Jedne večeri je čula njegovu lozinku.Sva sretna zapisala ju je i strpljivo čekala priliku da je upotrijebi i pobjegne Bilu.

U medjuvremenu,Marijanina braća su stigla do Bilove kuće,koja je izgledala kao da je napuštena.Nisu mogli da povjeruju da tu neko živi,pa su čekali da vide da li će neko izaći.

Dan koji je Marina čekala je konačno osvanuo.Bil je morao da napravi novi kompjuterski virus,pa je ostavio Marijanu samu kući,napominjajući da ne bježi jer će je lako naći.Marijanina braća su izgubila svaku nadu i spremali su se da krenu ka svome dvoru.U trenutku kada su trebali da krenu,Bili je izašao iz kuće,a Marijanina braća su ga uhvatila pomoću specijalne sprave zvane mrežoskop.Iako ju je Bil upozorio da ne bježi,Marijana je nekolilo minuta kasnije, onesposobivši rad kompjutera, izašla iz kuće i uz pomoć lozinke otvorila specijalno blindirana vrata.Kada je vidjela svoju braću kako stoje ispred kuće,a u mreži zarobljenog Bila, ostala je bez teksta.Susret sestre i braće se ne može opisat.Braća,sestra i zarobljeni Bil uputiše se ka carevini Samsung.

Poslije dugotrajnog putovanja stigli su u carevinu.Ispred carskog dvora čekala ih je kompjuterska policija,koja je uhapsila Bila.Marijana i njena braća su se uputila da potraže oca.Kada ih je car vidio počeo je da plače od sreće,a istovremeno moleći Marijanu da mu oprosti postupak koji je učinio.Marijana mu je oprostila.Stablo zlatne nokije je uvenulo, ali carska porodica je srećna jer su ponovo na okupu.

Vulović Krsto 61

15

Moja snaga Bilo je to jednog sumornog jutra, kada sam teglio već dovoljno tešku torbu i žurio da opet ne zakasnim u školu.

Gegao sam se kao patka i cotao, jer sam baš ovog vikenda povrijedio koljeno na bazenu u tako važnoj utakmici.

Sve mi je bilo bezveze. Iste face čekale su me na školskom stadionu i mi smo trčeći uletjeli u hol. l ovako sam mrzio samog sebe, pa sam još morao da padnem preko stepenica. Koljeno me još više zaboljelo, nisam mogao da ustanem, a knjige su bile svuda okolo.

Smijeh se orio kroz školu, a ja sam samo stiskao zube da ne vrisnem od muke.

Odjednom, ugledao sam nečiju ruku. Pošto nisam mogao da ustanem, prihvatio sam pomoć i pružim i ja svoju. Kad sam podigao glavu, ugledao sam najljepše plave oči i najdužu zlatnu kosu.Topao osmijeh mi je dao snagu da ustanem i zagrlim je, da bih lakše došao do učionice. Više mi ništa nije bilo bezveze. Osjećao sam se kao da hodam po oblacima, iako sam skakutao na jednoj nozi. Bio sam naslonjen na nju. l ništa više nije bilo važno: ni povrijeđena noga, ni razbacane knjige. Od tog dana volim stepenice na kojima sam otukao koljeno.

Bio je turnir. Dobro sam branio, jer mi je snagu davao njen osmijeh sa tribina. Isti onaj osmijeh koji me podigao sa stepenica.

Radulovic Nikola 74

Stepenice na kojima sam otukao koljena Živim u kući blizu mora .U samom prizemlju kuće nalazi se radionica u kojoj provodim slobodno vrjeme .U njoj se nalazi moj alat za drvo.Moj stan i radionicu dijele stepenice.

Kad god imam slobodnog vremena pojurim u radionicu preko stepenica da radim s drvetom. Moja ljubav prema kući, alatu, drvetu je procvjetala. Kada je lijep dan, iznesem svoj alat van na stepenice da bih uživao u takvom danu.

Obično pravim stalak za sitnice, ploču za alat. Jednom sam pravio skale, drvene.Obično se moj boravak u radionici prekine dozivanjem majke, braće ili zvuk telefona.Baš zvuk telefona se čuo kad sam projurio stepenicama.Pao sam. Razbio koljeno.

Svakim danom prolazim stepenicama pa eto i napravio sam ih, od drveta. Moje razbijeno koljeno, posjeta radionice, boravak u kući. Sve to vezujem za stepenice preko kojih sam pao i preko kojih svakodnevno prolazim i koje volim.

Maslovar Ivan, 74

PRETPRIČA (“Priča o mudrom romskom dječaku”)

Bila je to velika bitka, mojih roditelja više nema, sada su mi ostali samo baba i djed, ali ne krov nad glavom. Ni novca više nemamo. Baba kaže da je pravo blago to što ima mene ovako mudrog i pametnog. Morao sam izazivati druge ljude da bih dobio novac, a radio sam i kao dostavljač pice, ali to nije bilo dovoljno. Išao sam u školu jer sam dobio stipendiju. Sa mnom se nije htio niko družiti osim jedne djevojčice. Njen otac je bio bogat i stalno mi je davao mnogo novca. Poslije nekoliko mjeseci morali smo napustiti grad, a otac ove djevojčice mi je dao novca dovoljno za čitavu godinu.

Kada smo stigli u selo naišao sam na hodžu, i počela je nova avantura.

Bajrović Đorđija, 73 16

Nobelova nagrada

Nobelova nagrada je internacionalna nagrada koja se dodjeljuje godišnje od 1901. godine, iz oblasti fizike, hemije, medicine, književnosti i za mir. Dobitnici nagrada biraju se svake godine u decembru.

Tada, 10 decembra, dodijeljuju se nagrade (novčana nagrada, zlatna medalja i diploma). To je ujedno i dan kada je umro Alfred Nobel, osnivač Nobelove nagrade.

Ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za književnost je Herta Miler (Herta Müller).Herta Miler rođena je u Nitchidorfu u Rumuniji, 17. avgusta 1953. godine. Nagrada joj je dodijeljena za djela o životu za vrijeme Drugog svjetskog rata.Rođena je na selu u bogatoj porodici, kojoj je nakon Drugog Svjetskog rata oduzeta imovina zbog članstva njenog oca u nacističkoj organizaciji. Poslije završene mature studirala je germanistiku i rumunsku književnost na univerzitetu u Temišvaru. Od 1976. radila je kao prevodilac u jednoj fabrici iz koje je izbačena zbog saradnje sa rumunskom tajnom službom. 1987. sa mužem odlazi u Njemačku gdje živi do danas.

U svom najpoznatijem djelu ,,Zbirke kratkih priča Niederungen(Nizije)“ opisala je licemjerstvo seoskog života.

Dobitnica je mnogih nagrada, od kojih je Nobelova nagrada kruna njenog rada.

Sekretar Švedske akademije Piter Ingland kaže da je jedinstvena biografija Herte Miler dala njenoj prozi poseban kvalitet koji je nagrađen. Njemački pisac Ginter Gras rekao je da je impresioniran i vrlo zadovoljan što je ova nagrada dodijeljena Herti Miler. «Priznajem da je moj favorit bio Amos Oz, ali želim da istaknem da je Nobelov komitet donio veoma dobru odluku», dodao je Gras koji je i sam dobio ovo priznanje Nevena Barbić, 81

17

Svjetski sajmovi knjiga Pekinški sajam postaje književna atrakcija

Svjetski sajmovi knjiga 2010 godine Magazin “Independent” odabrao je najveće svjetske sajmove knjiga koji će se održavati u 2010. godini, između ostalih, američki “BookExpo” i Frankfurtski sajam knjiga.

Kao najveći književni događaj u Evropi u prvoj polovini godine, naveden je Londonski sajam knjiga koji se održava od 19. do 21. aprila. Iako u najvećem broju okuplja izdavače knjiga na engleskom jeziku, prošlogodišnji sajam privukao je predstavnike iz više od stotinu zemalja. Najveći svjetski sajam knjiga na engleskom jeziku, “BookExpo America”, održaće se od 25. do 27. maja u Njujorku. Prema najavama, ovogodišnje izdanje trebalo bi da okupi skoro dvije hiljade izlagača, petsto autora, a očekuje se dolazak oko trideset hiljada posjetilaca. Uprkos tome što je do sada često bio zapostavljan, Međunarodni sajam knjiga u Pekingu iz godine u godinu postaje sve priznatiji. U Kini, inače zemlji s jednom od najvećih izdavačkih industrija, odnedavno se sprovodi akcija popularizacije hitova savremene svjetske književnosti. Ove godine održava se od 30. avgusta do trećeg septembra, a četvorodnevna manifestacija okupiće više od hiljadu izdavača. Najveće svjetsko okupljalište izdavača, književnika i ljubitelja pisane riječi - Frankfurtski sajam knjiga, na rasporedu je od šetog do desetog oktobra. Bogat program donosi oko tri hiljade različitih događanja - izložbi, predstavljanja knjiga, predavanja autora i radionica. Prošlogodišnje izdanje posjetilo je više od trista hiljada posjetilaca, privuklo je sedam hiljada izlagača iz više od stotinu zemalja svijeta. Počasni gost 2010. godine biće Argentina.Za kraj godine tu je Međunarodni sajam “Guadalajara”, od 27. novembra do petog decembra u Meksiku. Sajam poznat i pod skraćenicom FIL najveće je okupljalište izdavača i autora španskog govornog područja. U prosjeku godišnje privuče oko petsto hiljada ljudi, više od hiljadu izdavača iz četrdesetak zemalja učesnica.

Pulicerovu nagradu za prozu u 2009. godini nije dobio nijedan roman američkih autora, već knjiga pripov- jedaka Elizabet Strout pod naslovom “Olive Kittridge”. Riječ je o 13 pripovijedaka koje su međusobno povezane, a opisuju život stanovnika mjesta Krosbi u saveznoj državi Mejn. Jedan cijeli niz likova - od muzičara kojeg progoni jedna ljubavna veza iz prošlosti do studentkinje koja je izgubila volju za životom - drži zajedno središnji lik penzionisane učiteljice Oliv Kitridž. Međutim, 13 pripovijedaka u ovoj knjizi takođe predstavlja svojevrsni mikrokosmos života u malom mjestu sa \"svim ogovaranjima, malim uljudnostima i svakodnevnim tragedijama\". Likovi u ovoj knjizi, kao i u ranijim knjigama Elizabet Strout, suočeni su s razočaranjem i mnogim preprekama, kaže autorka: \"Tu je jedna djevojka koja je prestala da jede zbog svoje anksioznosti i tu je naposljetku sama Oliv koja izgubi sina i supruga, a, ipak, uspijeva da se nosi sa svim nedaćama i pokušava još jednom ‘dati šansu ljubavi’. Ona je osoba koja često iritira druge, ali to je ne uzbuđuje. Ima mnoštvo suprotstavljenih osjećanja. Ne voli da bude sama, ali još manje voli da bude s ljudima. Svijet je zbunjuje, ali još uvijek ne želi da ga napusti./"Zadovoljstvo čitanja Olive Kitridž pojavljuje se kao intenzivno poistovjećivanje sa složenim likovima koji nisu uvijek pozitivni.

Učenici saradnici

18

Pred književnim tekstom

Ikona Pjesma’’Ikona’’, Rista Ratkovića, na jedan upečatljiv način opisuje ljubav prema svojoj mrtvoj dragoj.

Pjesma svojim nazivom simboliše vječnost,vjeru i trajanje što svjedoči o pjesnikovoj vječnoj ljubavi, iako nema njegove drage.On je vidi u svakoj ženi koja joj liči, a obraća joj se kao da je živa: »Ti znaš.....». Sastavljena od melodijskih stihova samo dvije strofe, od kojih se sastoji, dobija jačinu i jednostavan ton koja naglašava uzvišena osjećanja. Ovom pjesmom je pjesnik pokazao besmrtnost prave ljubavi, čak i kada nema osobe koju volio,a upoređuje je sa ikonom koja je vječna i pred njenom slikom će upaliti kandilo, iako nisu vjerovali u Boga. Odsutnost slika i jednostavnost čine pjesmu simboličnijom i navodi na razmišljanje o veličini i snazi njegove ljubavi. Jer,za pravu ljubav ne treba mnogo riječi.Ona se jednostavno dogodi i osjeti. A prava ljubav je vječna i nikada ne blijedi.Najveća je ljudska tuga kada se izgubi voljena osoba.

Teško je živjeti sa tim gubitkom i nastaviti dalje kroz život.Tako je pjesnik koristeći naziv «ikona» svoju izgubljenu ljubav prenio u vječnost.

Nikola Peraš ,81

Pismeni zadatak iz maternjeg jezika: Umjetnost i volja za životom pobjeđuju svako zlo, pa i samu smrt Aska simbolizuje život i žeđ za životom. Njen ples odslikava ljepotu života.

Vuk zaboravlja na glad zanesen tom ljepotom. Mijenja se i nije više krvoločna zvijer. Čudno je da tako mala grudva vune uspijeva da opčini vuka i spasi se od smrti. To je suština priče, bit života – umjetnost oplemenjuje.

Ova priča me podsjeća na jednu drugu, filmsku priču . U filmu “Pijanista” glavni junak je Jevrej. Krije se od fašista tokom drugog Svjetskog rata, ali na žalost biva otkriven. Scena u kojoj fašista, njemački oficir, sluša Šopena kojeg svira pijanista je najljepša. Izudaran i iscrpljen, pijanista svira možda posljednju melodiju da bi spasio svoj život kao i Aska što igra svoj čudesni ples. Sviranjem dopire do srca fašiste koji mu poklanja život.

Sigurna sam da bi život bio ljepši, mnogo ljepši, a ljudi bolji i plemenitiji da je više umjetnosti oko nas i u nama.

Sara Đurković, 84

19

Dešavanja u našem gradu

Izložba Tradicionalna izložba KOTORSKI LIKOVNI UMJETNICI 2009. otvorena je 23.11.2009.god. u Gradskoj galeriji u Starom gradu.Na ovoj izložbi su se mogli vidjeti radovi : Dušice Ivetić, Eleonore Apolonio, Daliborke Bajrović, Željka Brguljana, Roksande Kaluđerović, Latinke Krek, Marice Kuznjecov–Boljević, Jelene Otašević, Mirne Petrušić, Zorana Petrušića, Milenka Premovića, Perunike Premović, Radmile Beće Radulović, Milenka Žebeljana i Marijane Žebeljan. Podsjetimo, žiri je za najbolji likovni rad u 2009.godini proglasio «Triptih» Dušice Ivetić, bivše učenice naše škole.

Prvi saobraćajni čas za prvake je održan 24.marta u našoj školi sa ciljem edukacije najmlađih i njihove bezbijednosti. Ovaj zanimljiv i koristan susret sa prvacima, zajednički su realizovali Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija, Uprava policije i Nevladina organizacija Saveza vozača Crne Gore.Čas je za prvake i njihove učitelje počeo direktor naše škole Dragoljub Stamatović, a potom je sa njima razgovarao učeći ih osnovnim pravilima u saobraćaju predstavnik NVO Saveza vozača Crne Gore Momo Radulović.

Prvacima su, nakon slajdova o saobraćajnim pravilima, radu i poštovanju semafora i pješačkim prelazima, podijeljeni fluorescentni prsluci i narukvice za njihovu bezbijednost na putu od kuće do škole i nazad, kao i saobraćajni bukvar.

20

jim se o k r o gov cija djece alni u dinjenih na b o l Prava g u je orili s a djeteta U v t s i r držali de im i o l v a i r e r k p s o G o vjet ju o Crne štine Rank od., s Konvenci izacije. a g l . o 9 k p š 9 . n ne u 11. 19 a na svijetu e ove orga osnovnih jednik Sk nta Osnov 0 .

0 2 e ic 1 d ds ta a, godin a djece svu zemlje član parlamena tvorio pre kog parlam ovan prije 0 2 s e o n l j v je Pri 193 pra čjih ško i, o s znaju atifikovale tavnici dje Gore koju ati članovi Crnoj Gor a o p e r p u e lj ravim ds ur i n v p e s r v r a r t o s p C s p a a d n i j aci do da vodom su Skupštin skupu pre koji je, kao enih n j o n u i p e m d t u o e o obr Tim dnic a ov e Uj nu sje Kotor su n o Ilić“ iz D vencij i program. a n č o e K v s v odn anja roj Sa kapić. tpisiv ržan je prig o p Krivo Narodni he d od ao „ godin u 12 sati 0 škole .

2 a j om an a godin ru obilježav li sa početk o i U okv u našoj šk a, djetet

knjige

vom oviteljst ke r k o p d vjets se, po va koji i su velikani s a r p h i k inul utors njige i a dan 1616. prem Vega. k o i n a d i tsk omorstv e aj e la e p v d j o v a o S s z a a l o N i a i e. ars je b ultet ionic 96.godin kspir i G . marta kih Fak jući rad Dana 23 roslavlja od 19 ntes, Viljem Še lioteke kotors njige organizu lioteku i bib bib erva a, p an k u Unesko sti Miguel de S aonica Kotor i vaju Svjetski d u Gradsku ta u cilj s a r z k t a u o s i r ž n č g e o v j t bil lsko log, .Ko ka i knjiže bibliote i hotelijerstvo o kih kataloga g i osnovnoško , između osta a k s d a r č a o G lsk liote st d izam predško ih bib a za tur e dužno Fakultet ju elektronsk posjetila djeca iotekara čija j en su ibl o korišć organizovano fesije b o r p i u dnici ici sara čitaonic nja Biblioteke ađih. l n e m j č a U n a od upoznav ulturu čitanja k k podstiče

i d an Svjetsk

21

Mladi geografi

ZEMLJOTRESI Zemljotresi bukvalno ljuljaju svijet, od blagog podrhtavanja do užasavajućih i snažnih pokreta zemlje. Zemljotresi su podrhtavanja u tlu koje stvaraju iznenadni pokreti tektonskih ploča - ogromnih stjenovitih ploča koje čine Zemljinu koru.Većina zemljotresa toliko je blaga da ih niko ne primjećuje, ali su neki toliko jaki da mogu da unište čitave gradove. Intezitet i posljedice zemljotresa mjere se različitim skalama. Šta je zapravo zemljotres?

Tektonske ploče obično klize jedna pored druge, ali se ponekad zaglave. Napon na stijenama raste sve dok se ne pomjere (slome). One se onda zatresu šaljući udarne talase kroz tlo. Ove vibracije, poznate kao seizmički talasi, uzrokuju potrese zemlje.

Zone zemljotresa Iako se zemljotresi mogu dogoditi bilo gdje, oni su ipak češći u zonama zemljotresa.

Takve zone kao što su Japan i Kalifornija, nalaze se u blizini pokretnih ivica tektonskih ploča, koje se nazivaju linije pomijeranja.

Epicentar Tačka u kojoj se zemljotres dešava zove se fokus. Iznad fokusa je epicentar - tačka na zemljinoj površini gdje su efekti zemljotresa najrazorniji. Fokus može da bude i do 700km ispod epicentra.

Seizmometar Seizmometar pokazuje seizmičke talase i određuje lokaciju zemljotresa i njegov intezitet na Rihterovoj skali. Visina svake linije pokazuje snagu talasa.

Intezitet i posljedice zemljotresa mjere se skalama, kao sto su Merkalijeva i Rihterova.

Merkalijeva skala - klasifikuje zemljotrese prema njihovom dejstvu na skali od l do 12.

Rihterova skala - mjeri snagu zemljotresa na skali od 1-10 očitavajući na seizmografu podatke o seizmičkim talasima.

Zaštita od zemljotresa Tehnologija ne može da spriječi zemljotrese, ali može da pomogne u ograničavanju štete koju prouzrokuju, posebno kod izgradnje zgrada. U većini slučajeva ljudi gube život ne zato sto se tlo trese, već zbog rušenja zgrada i puteva i u požarima koji nastaju zbog oštećenja električnih instalacija.

Vasilije Đuričković, Ivan Brkanović , 83 22

Mladi

fizičari

2005. – Godina fizike i Alberta Einstena Godinu 2005. Ujedinjeni su narodi na prijedlog Evropskog fizikalnog društva proglasili Međunarodnom godinom fizike i Alberta Einsteina. Zašto baš 2005.godina? Jer su se te godine obilježile dvije godišnjice, i to pedesetogodišnjica smrti Alberta Einsteina i stogodišnjica rođenja njegove teorije relativnosti. To je bio povod za održavanje niza manifestacija diljem svijeta u slavu fizike i Alberta Einsteina, gdje će fizičari pokušati obnoviti zanimanje za fiziku, te je popularizovati. Proslava je počela u Parizu (13.-15. 05. 2005.), sa skupom naučnika i nobelovaca iz cijelog svijeta. Središnji događaj održao se u Bernu, gdje je u julu bila otvorena kuća u kojoj je živio Einstein. Genije, otac relativnosti, mitska figura čiji nas enigmatski pogled i danas prati sa razglednica, s naslovnih stranica raznih časopisa, s velikih postera.

Einstein je uz Isaaca Newtona jedan od najznačajnijih naučnika svih vremena . Po časopisu Times Einstein je "osoba stoljeća". Njegove teorije su toliko dubokoumne da njegova predviđanja još uvijek dominiraju, čak i mrvice sa Einsteinova stola otvaraju nova vrata nauci. Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku 1993. godine bila su dva fizičara koja su indirektno potvrdila postojanje gravitacionih talasa, što je Einstein predvidio još 1916. godine.

Dok su dobitnici Nobelove nagrade za 2001. bila tri fizičara koja su potvrdila postojanje BöseEinstein kondenzatora, a što je Einstein predvidio još 1924. godine. No i druga su se Einsteinova predviđanja ostvarila, ili se ostvaruju. Crne rupe koje su jednom smatrane bizarnim aspektom Einstenove teorije, sada su potvrđene Hubbleovim svemirskim teleskopom. Čak se i Einsteinove greške danas raspoznaju kao doprinosi ljudskom znanju o svemiru, jer su 2001. godine astronomi našli dokaz da kosmološka konstanta zapravo znači veliku koncentraciju energije u svemiru i da će ona determinisati njegov kraj. Svijet i danas doživljava renesansu Einsteinova nasljeđa. Jednom ga je jedan novinar upitao da objasni svoju formulu za uspjeh.

Einstein je trenutak mislio i odgovorio: "Ako je A uspjeh, rekao bih da je formula A= X+Y+Z, s time da X označava rad, a Y igru". A što označava Z, upitao je novinar. "Držanje Vaših ustiju zatvorenim" odgovorio je Einstein. Izašao je na svjetsku pozornicu 1905. godine riješivši tri problema fizike (teoriju kvanata svjetlosti, teoriju Brownova gibanja i teoriju relativnosti- koju je formulisao 1915. godine) i time pokopao dva temelja na kojima je do tada znanost počivala - apsolutno mirovanje i apsolutno vrijeme. No, kako ni jedna promijena nikada nije bila odmah prihvaćena, njegove su teorije smatrane kontroverznima. Iz toga razloga 1921. godine Einstein ne dobiva Nobelovu nagradu za teoriju relativnosti, već za radove na polju kvantne teorije. Međutim, prihvaćanjem Einsteina naše je stoljeće napustilo prijašnji svemir koji nije bio tako strogo determinisan kao stari Newtonov svijet. Fizičari su postali slobodniji u novom Einsteinovom svemiru, gdje i mi danas živimo. A dokaz da fizičari i dalje nastavljaju Einstenovim stopama je i nedavno otvoreni Institut Perimeter za teorijsku fiziku u Kanadi, čiji je glavni cilj naučnicima omogućiti daljnji nastavak istraživanja na Einsteinovim temeljima. Iako se Institut bavi razvojem kvantnog računala njegov čelnik M. Lazaridis ističe: "Einsteinovim ujedinjenjem energije i materije započinje atomsko doba koje nam je donijelo dublje razumijevanje prirode, a njegovi rani radovi na ujedinjenju čestica i talasa vode kvantnoj mehanici, te se ja nadam da ćemo uskoro vidjeti kvantnu teoriju gravitacije koja će objediniti fiziku neizrecivo malog (kvantna mehanika) i fiziku nezamislivo velikoga (opšta relativnost). Što će se zatim dogoditi, ko zna, ali će sigurno biti nešto veliko".

Sekcija iz fizike

23

Informatika

Najveselija učionica U prizemlju škole, na samom kraju zamračenog hodnika, nalaze se jedna bijela i dotrajala vrata. Sa otvaranjem tih vrata otvara se i pojavljuje najljepša, najinteresantnija učionica moje škole. To je kabinet informatike.

Ulaskom u tu učionicu cijeli svijet je sa mnom i mojim drugovima. Šesnaest monitora nas čeka i šalje nam lijepe slike i pozive. Sjedeći sa drugaricom za monitorom počinje čas informatike. Nasmijano i uvjek vedro lice nastavnice počinje rad sa nama.

Znanje se lako usvaja jer sve nas interesuje gradivo koje nastavnica predaje, a ona se služi projektorom, skenerom, štampačem. Uz pomoć nastavnice radimo razne prezentacije.Timski rad nam je svima interesantan i mnogo više usvojimo znanja jer jedni druge dopunjujemo, ispravljamo, a svi znamo da čovjek tako najbolje uči. Učenici imaju slobodu da nastavnicu pitaju za sve ono što im nije jasno.Kada svoje zadatke brzo i dobro odradimo, nastavnica nam uvijek dozvoli da koristimo internet. Tek tada smo povezani sa cijelim svijetom. Otvaraju se razne adrese, pozivaju se novi prijatelji preko Facebooka. Na času informatike sve je tako lijepo i veselo. Lijepa je učionica, nastavnica, đaci veseli, ali vrijedni. To je jedan od rijetkih časova kada zažalimo što se školsko zvono oglasilo jer želimo da tih 45minuta mnogo duže traje.

Mnogi misle da kompjuter služi samo za igrice u kojima se pojavljuje nasilje, da on smanjuje druženje vršnjaka. Ako se kompjuter pravilno koristi, imaćemo cijeli svijet na dlanu. Zato treba da budemo što više informatički pismeni. I neka znaju sva djeca da kompjuteri nisu samo igrice i facebook, već je kompjuter nešto mnogo veće i značajnije za jednog čovjeka. On je prvo učenje, zabava, posao, informacija. Kompjuter je cijeli svijet na dlanu jednog čovjeka.

Antonija Baldić, 71

KAKO INSTALIRATI SKYPE? Skype je poznati program za brzo internetsko dopisivanje. Preko njega je moguće komunicirati pisanim porukama, internetskim pozivima i telefonskim pozivima. Takođe. moguće je pokretati i video pozive. Moguća je i razmjena podataka, slanje kontakata, slanje novca na račun, mijenjanje izgleda prozora, mijenjanje slike za prikaz, mijenjanje zvukova i još mnogo toga.

1. Korak Prvo što morate napraviti je skinuti instalacijsku datoteku s Interneta . www.skype.com . Na tom sajtu ćete vidjeti u gornjem lijevom uglu opciju "Download" na koju treba da kliknete i pokrenut ćete instalacijsku datoteku. Ako vam se otvori prozorčić, ili upozorenje kliknite na ~'Run". Nakon pokretanja pojaviće vam se akcije vezane uz ikonicu na radnoj površini. razni pluginovi, a za pokretanje instalacije klinite na "Install" .

2.Korak Pričekate dok instaler ne odradi svoj dio posla i onda će vam se prikazati prozorčić na kome treba da ispunite podatke kao što su puno ime, skype ime lozinka, ponovljena lozinka, te se složimo sa zahtjevima korištenja Skype-a. Na kraju pritisnemo "Next" i pojaviće vam se prozorčić na kome treba da unesete mail adresu, zemlju i grad. Nakon što ste sve ispunili kliknite na "Sign in".

3.Korak Pričekajte koji trenutak.

Nakon toga pojaviće se početni ekran. Kliknite na kvačicu pored teksta "Show welcome screen at startup" kako se isti ne bi pojavljivao svakog puta i zatvorimo ga klikom na "X".

U donjem desnom uglu možete pronaći ikonu novo instaliranog Skype-a.

4. Korak Spremni ste za korištenje Skype-a Kliknite na nju dvostrukim lijevim klikom i otvorite Skype.

Vasilije Đuričković, 8 3 24

Mlade poliglote Book review:

”Breakfast at Tiffany’s

Truman Capote, famous American novelist, was born in New Orleans in 1924. and died in 1984. He wrote novels like: ”Other voices, other rooms”, “Bloody cold” and many others.

One of his most famous works is “Breakfast at Tiffany’s”, a romantic novel with elements of humour.

This love story is about a man who meets a girl while having breakfast at caffe bar “Tiffany’s”. The girl named Holly searching for freedom moves into the town and suddenly falls in love with Fred.

The main characters are Fred and Holly. Fred is a tall, handsome man who is searching for true love, and Holly is a shy girl who wants to change her life.

I recommend this book because it tells us that every love is not perfect,and every story can’t be a fairytale. It also teaches us to fight strongly for things and people we love.

Written by: Snežana Kašćelan, 82

Io allo specchio, come sono e come vorrei essere Lentamente,uno dopo l’altro,come i fiocchi bianchi del primo giorno d’inverno,i giorni passavano e lasciavano alle spalle le tracce nell’albo di ricordi della vita.Per ennesima volta stavo seduta comodamente nel calore della mia camera,sprofusa nei pensieri senza meta,ascoltando la musica sentita chissà quante volte prima.All’improvviso mi risvegliarono i raggi del sole che venivano respinti dallo specchio sulle pareti della mia camera.Ho guardato al suo riflesso,piena di sorpresa.Non ero più quella bambina con fiocchi sui codini nel vestito blu con le balze.Mi sono sentita confusa e stupita.Davanti a me stava una ragazza,abbastanza grande eppure i suoi pensieri erano ancora quelli di una bambina.”Chi sono io?”.Fino all’anno scorso ero ancora una piccola bambina,spensierata e felice,che godeva ogni nuovo giorno senza ragioni speciali.Però,adesso..molti scontri sono nati dentro di me.Non mi sono mai immersa in me stessa così profondamente,nel mio proprio carattere,come un tuffatore in cerca di pesce per soddisfare la sua fame.Da un tratto si sono alzate le onde,l’acqua è diventata inquieta,il vento ha cominciato a soffiare rabbiosamente e la mia barchetta della vita futura è diventata un giocatollo delle onde e del vento.Ma,conoscendo se stessa,diventerò un buon capitano sulla barca della mia vita,cercando di crescere in una buona persona.

Io amo i miei amici e le mie amiche,perché quelli che ho scelto per farmi compagnia in questo viaggio sono tutti in gamba,e tutti mi conoscono bene e so che anche loro amano me.Non mi piacciono persone false,particolarmente i bugiardi.Queste persone sono vigliacchi.Posso dire che io non sono una di loro.Mi piace anche trovarmi in compagnia di persone oneste,perché,secondo me,l’onestà è una delle carateristiche più importanti,che,insieme alla bontà e sapienza fa l’uomo essere quello che è..

“Cosa farò da grande?” è la domanda che ho sempre per la testa-“Come sarà il mio futuro?”,”Dove lavorerò?” sono cose che mi tormentano spesso.Sono uno studente ottimo e i miei mi propongono scuole diverse e possibilità interessanti.Eppure,io ho il mio fine e finché non lo ottengo,non mi fermerò.

Vado anche alla scuola di musica e il mio desiderio più grande è ottenere successo in questo campo.Vorrei diventare una cantatrice famosa,ma non posso essere sicura che questo accadrà,nonostante i miei desideri.Per questo,penso che sia importante finire la scuola,l’università e così assicurarmi una vita comoda.Oltre alla musica,mi piace tanto l’idea di diventare una menager,perché amo viaggiare,parlare,lavorare con i documenti.Non passa un giorno che non immagino se stessa in un concerto in L.A.,ma spesso mi vedo anche in una poltrona di cuoio nell’ufficio grandissimo dietro un mucchio di documenti importanti e un telefono che sta squillando senza sosta.Occupata per tutto il giorno,ogni settimana in un altro paese,con l’ufficio le cui finestre danno sul mare e che è decorato come volevo io.Come sarebbe bello..Farei presentazioni dei prodotti della mia ditta.Potrei anche lavorare come il manager di un famoso cantatore.Che meraviglia,i viaggi,stare in compagnia di persone famose,la possibilità di aituare qualcuno che dipende da voi,e la cosa più importante,farei quello che mi piace.

Eppure,le mie emozioni più profonde sono dirette verso la musica.Come vorrei essere famosa,avere succeso,vedere bambini che corrono dietro di me per prendere autografi e le foto..Che sogno..Ma lo so bene che i sogni raramente diventano realtà..Per questo voglio finire le scuole,prendere un diploma e,prima di tutto,vorrei che la gente se ne ricordasse di me come una persona buona e diligente..Una persona che rappresenta buon esempio agli altri,una persona di rispetto..

Milica Radonjic 8125

Školske aktivnosti Takmičenje ekipa prve pomoći Sredinom mjeseca maja u prostorijama Crvenog krsta u Škaljarima održano je takmičenje ekipa Prve pomoći čiji su članovi učenici osnovnih i srednjih škola sa područja naše opštine. Na takmičenju je učestvovalo ukupno 9 ekipa – 6 u kategoriji «podmlatka» i 3 u kategoriji «omladine».

Prvo mjesto u kategoriji «podmlatka» osvojila je ekipa iz naše škole čiji je mentor profesorica Ankica Petković. To su: Violeta Vujković, Irina Vulićević, Milena Braunović, Paulina Zanata, Katarina Vukotić i Vanja Otašević.

U kategoriji «omladine» prvo mjesto je osvojila ekipa Gimnazije sa mentorom Olgom Krivokapić. Ekipu čine: Ana Vujović, Nikolina Karadžić , Šemsa Fetić, Mirjana Šepelj, Ivana Jokić, Vanesa Spahić i Đorđe Andrić.

Pobjednici će učestvovati na Državnom takmičenju u Sutomoru sledećeg mjeseca i nadamo se dobrim rezultatima. Školska olimpijada Učenici naše škole učestvovali su na opštinskom takmičenju „Školskih olimpijskih igara 2010“.

U četvrtak, 08.04.2010. godine, na fudbalskom stadionu u Radanovićima, održano je takmičenje iz atletike. Naš takmičar, Đorđe Bulatović, osvojio je prvo mjesto u bacanju kugle i tako ostvario pravo učešća na regionalnom takmičenju.

U petak, 09.04.2010. godine, na stadionu škole „Ivo Visin“ održano je takmičenje u fudbalu.

Fudbalska ekipa naše škole osvojila je prvo mjesto i ,takođe, ostvarila pravo učešća na regionalnom takmičenju. Ekipu čine: Dimitrovski Jovica, Krasnići Egzon, Kotorac Dejan, Peraš Nikola, Milaš Blažo, Mačić Jovan, Bušković Ljubomir, Ćeranić Mladen, Simić Stefan, Radović Miloš i Vuković Damir.

U ponedjeljak, 12.04.2010.godine,u Zavodu za rehabilitaciju lica sa poremećajem sluha govora, održano je šahovsko takmičenje. Ekipa naše škole osvojila je prvo mjesto, pa je i onaostvarila pravo učešća na regionalnom takmičenju.Ovu ekipu čine:Andrej Marjanović,Toma Grdinić,Andrej Tomčuk i Vladimir Roganović.

Posjeta Gradskoj biblioteci Svako od nas je član školske biblioteke. Tu nađemo knjige koje nam trebaju za lektiru, ali i neke avanturističke, koje nam je neko preporučio. Cesto sam se pitao kako bibliotekari znaju koje se sve knjige nalaze u biblioteci i kod kojeg se člana biblioteke neka knjiga nalazi.

Zato sam sa drugovima iz odjeljenja posjetio Gradsku biblioteku u našem gradu i saznao sve o tome kako radi biblioteka.

Svaki član biblioteke ima svoj čitalački karton sa određenim brojem. Na kartonu se nalaze lični podaci o korisniku, prezime i ime, godina i mjesto rođenja, adresa, broj telefona i zanimanje, ali i posebne rubrike u kojima se upisuje inventarski broj knjige, datum kada je knjiga uzeta i vraćena. Od zaposlenih u biblioteci smo saznah da su ovi podaci veoma važni zbog godišnje statistike koja se pravi da bi se odredio profil korisnika biblioteke ( starost i zanimanje), koje knjige biblioteka treba da nabavi, bilo poklonima ili kupovinom, ali i da se opomenu korisnici koji duže od dozvoljenog roka zadržavaju knjige.

Ono što nam je bilo najinteresantnije jeste Kobis, poseban program koji koriste bibliotekari u svom radu, prilikom obrade knjige. U jedan zapis, kako oni to kažu, unose se svi podaci o knjizi: prezime i ime autora, naziv djela, mjesto i godina izdanja, broj izdanja, autori predgovora i pogovora, pismo kojim je knjiga štampana, čak i da li je povez knjige mek, ili tvrd.

Svaka knjiga u biblioteci ima svoj inventarski broj koji je dobila upisivanjem u inventarsku knjigu i taj broj se takodje unosi u Kobis. S druge strane, svaka knjiga ima i svoj UDK broj, koji pokazuje kojoj oblasti pripada određena knjiga i na kojem je jeziku pisana. Tako smo saznali da svaka oblast ljudskog saznanja, sve sto je čovjek stvorio ima svoj UDK broj. To je Univerzalna decimilna klasifikacija ,jedinstvena u cijelom svijetu, i taj broj se takođe unosi u Kobis. Čini mi se da je ovaj program povezao staro i novo, čitanje knjiga i internet, i učinio jednostavnijim put kojim dolazimo do knjige koju tražimo .

Iako nam rad u biblioteci izgleda na prvi pogled miran i po malo dosadan, u biblioteci se itekako mnogo radi, i to je veoma interesantno zanimanje.

Nikola Todorović, 73 26

Zanimljivosti , svijet Najčudnije ceste na svijetu Autocesta Karakoram duga je 1.300 kilometara i povezuje Pakistan i Kinu, preko Himalaja. Gradnja je počela 1966., a sve je završeno 1986., dvadeset godina kasnije. Ova autocesta prelazi preko planinskih lanaca Karakoram i Pamir i na nekim mjestima prelazi nadmorsku visinu od 5.000 metara. Za gradnje ove autoceste poginulo je 810 pakistanskih i 82 kineska radnika. Vlasti Indije i Kine dogovorile su rekonstrukciju - proširit će cestu s 10 na 30 metara. Cool Crack je napravio izbor 18 najčudnijih cesta. Evo nekih: The Atlanterhavsveien Møre og Romsdal, Norway

Hana Highway Maui, Hawaii

Passo dello Stelvio Lombardy, Italy

Karakoram Highway Gilgit-Baltistan, Pakistan

Highway 1 Iceland

Guoliang Tunnel Hunan, China

27

Capulin Volcano Road Capulin, N.M.

Yungas Road La Paz, Bolivia The Cherohala Skyway Robbinsville, N.C.

Trollstigen Rauma, Norway The Magic Roundabout Swindon, England

The High Five Interchange Dallas, Texas Canton Avenue Pittsburgh, Penn.

Lombard Street San Francisco Avenida 9 de Julio Buenos Aires, Argentina

28

Putopisi Evo me na Biogradskom jezeru (pismeni zadatak) Još jedno kišno jutro. Još jedan jesenji dar. I nebu su ukrali njegovu uobičajenu plavu boju. I ono se gubi u sivilu. Prozori okićeni kapljicama kiše. Njima u susret trče puste mokre ulice. Poneki cvrkut usamljenih ptičica ukrasi jesenju tišinu. Jesen je bacila prirodu u očaj. A ja čeznem. Čeznem za jarkim bojama, za šarenilom, za ljepotom prirode. Moje čežnje vratiše me uspomenama.

Pred nogama mi prošlost, sićušni puteljak ozidan crvenilom šušnja. Vazduh je čist, a u njemu se osjeća neka lakoća, vedrina, prosto ga je milina udisati. Nemoćna, zlatna kaplja sunca pokušava se probiti kroz tamno – zelene, guste krošnje dugogodišnjih stabala, Opijena sam okolinom, ambijentom, ljepotom prirode. Skrenuh pogled. Za pažnju me zamoli prostrano jezero. Zauzeta proučavanjem dubine jezera zaželjeh da se i ja okupam u njemu. Da se pridružim zracima sunca, da zajedno dijelimaljepotu jezera. A jezero u ulozi ogledala priča mi priču. U njemu razigrani odrazi dugih grana, nasmijanog neba. Slušam tišinu. Divim joj se. Poneki cvrkut produbi njenu melodiju. Sa druge strane obale začuh dječje glasove. Zadivljena bogatstvom prizora, shvatih da zaostajem za drugima Ubrzah korak. Ljubazno me sačekaše drveni mostić i njegova najbolja prijateljica bistra rječica. Sve je neobično, nestvarno. Sve je kao iz bajke. Izgubljena sam u nerealnosti. Polako stižem i pridružujem se ostalima. Tamo me čeka ručak u prirodi. Razdragana i vedra lica drugova dočaravaju pustolovinu. Svi su užurbani, u pokretu, traže nešto, žele, trče, skaču…

Puno mira, tajni.

Ah, to Biogradsko jezero, ta Biogradska gora. Udaljena od svijeta, osamljena, zbrinuta od zagađenja, uništenja, kod mene će ostati zauvijek sačuvana od zaborava.

Snežana Kašćelan, 82

World's Tallest Building Burj Dubai is a supertall skyscraper under construction in Dubai, United Arab Emirates, and is the tallest man-made building ever built, at 818 m (2,684 ft). Its construction began on 21 September 2004, and the tower is expected to be completed and ready for occupancy on 4 January 2010. The total budget for the Burj Dubai project is about US$4.1 billion. Mohamed Ali Alabbar, the CEO of Emaar Properties, said that the price of office space at Burj Dubai had reached US$4,000 per sq ft (over US$43,000 per m2) and that the Armani Residences, also in Burj Dubai, were selling for US$3,500 per sq ft (over US$37,500 per m2)

Obilježen Dan planete Zemlje Zemlja se okreće, tom rečenicom je obilježen 22. april, međunarodni Dan planete Zemlje.Koliko se savjesno i kako se ponašamo prema prirodi,vazduhu, moru, rijekama, jezerima, šumama, planinama, eko sistemima uopšte očigledno je na brojnim mjestima, pa nam zato priroda i vraća.

Potresi, vulkani, ozonske rupe, poplave, požari.Planinari planiranrskog kluba "Vjeverica" brinu o brdu i poluostrvu Vrmac u akciji "Svi za Vrmac-Vrmac za sve" i svjedoci su devastiranih staza, podzida i serpentina koje žele da urede.Oni su posjekli i očistili oko 100 stabala na Vrmcu.

Eko centar "Delfin" iz Kotora sa komunalcima, djecom iz dječijeg vrtića "Radost" i osnovnih škola, na Dan planete zemlje uređivali su i čistili glavni gradski park.Oni su simbolično zasadili nove biljke i pokosili travu u parku.Ova akcija je inače u okviru zajedničkog projekta Eko centra "Delfin" i kotorskog Komunalnog preduzeća pod nazivom "Nije otpad sve što bacam".Projekat je podržan od strane Fonda za aktivno građanstvo,a cilj je unapređenje edukacije i aktivnosti građana kada je u pitanju selektivno odlaganje otpada.Takođe je planirano i desetak ekološko-edukativnih Radionica u kotorskim osnovnim školama "Savo Ilić" i "Njegoš"..

29

Šta kažu najmlađi Šta je kompjuter?

Kompjuter je… …mašina koja radi pomoću tastature i miša. (Petrović Matija) …neka stvar koja nam daje odgovor šta je god pitamo. (Mihaliček Martin) …sprava na kojoj možemo da igramo igrice ida pričamo sa drugovima.

(Radević Luka) …kvadrat ina njega se sa interneta prebace igrice i brojevi. (Bušković Dejan) …nam služi da igramo karte, igrice, da šaljemo poruke, pisma…(Vujičić Duško, 6 godina) …elektrijsko biće koje može da riješi svaki problem, može da uradi evoluciju.

(Kvaša Fjodor, 11 Benovo) …na laptopu moj tata završava plate. (Jakovljević Vasilije, 11 Benovo) Šta je san?

San je… …kad nešto zamislimo, zaspimo i to sanjamo. (Luka Pejović, 6 godina) …kad nešto lijepo mislimo, onda zaspimo i lijepe stvari sanjamo. (Petrović Jelena) …kad sanjam. (Matković Viktor, 6,5 godina) … put u drugu dimenziju. (Kustudić Filip) …kad nešto sanjamo, pa mislimo da je stvarno, a kad se probudimo nema ništa. (Grgurević Gracija) …događaj dok spavamo i tada nam se događa nešto lijepo, ili košmari.

(Dobriša Dijana) …kad spavaš, pa ti se desi nešto čudno, npr. Jašeš drvo na nebu. (Milošević Nikola, 11 Benovo) …kad je pun Mjesec, u snu možeš da se digneš kao mumija. (Ivanović Aleksandar,11 Benovo) …u snu se sanja nešto što ne može biti. (Milošević Josipa, 11 Benovo)

30

I ona je bila učenik naše škole INTERVJU Dragi drugari za ovo izdanje školskog lista izabrali smo Snežanu Stevovic. Ona radi u kancelariji za prevenciju narkomanije, kao sociolog. Nekada je bila učenica naše škole, a nastavnica Smilja Grgurević joj je bila razredni starješina. Pa pročitajte kako je Snežana odgovorila na postavljena pitanja. Šta Vas je navelo da se bavite baš ovim poslom?

Još u srednjoj školi bila sam uključena u rad debatnog kluba koji je bio na samim počecima. Za odabir ovog posla zahvalna sam profesoru sociologije u srednjoj školi ,,Danilo Kiš“ u Budvi koji mi je na jedan interesantan način otvorio prostranstva ovog predmeta i ukazao na značaj ove društvene discipline. Što najviše volite vezano za Vašu profesiju?

Rad sa mladima je taj koji ovu profesiju čini neizvjesnijom, daje joj živost, jer mladi ljudi svojim idejama, svojom neposrednošću uvijek iznenađuju. Radionice kojima se znanje usvaja na jedan neformalan način, a koje predstavljaju osnovne programe rada Kancelarije, takođe bih izdvojila i dala im poseban značaj, jer mladi ljudi imaju priliku da teorijska znanja primijene u praksi. Na taj način jačaju liderske, retoričke sposobnosti mladih koje će im u nekom daljem odabiru profesija olakšati put. Ono što takođe ne treba zaboraviti je i program vršnjačke edukcije gdje mladi preuzimaju ulogu predavača, a znanje prenose svojim vršnjacima, lakše se usvajaju zbog nepostojanja razlike u godinama.

Da li ste postigli sve što ste željeli u Vašem poslu, ili imate još ambicija?

Većinom da, međutim ono što je takođe predmet mog interesovanja je i rad sa osjetljivim grupama, tako da sam u tom dijelu nastavila da se usavršavam.

Znamo da ste bili učenica OŠ,,Njegoš“, pa Vas molimo da nam opišete Vaše školske dane.

Da, bila sam učenica O.Š,,Njegoš“ i upravo taj period života vežem i neke najljepše uspomene. Da budem iskrena nisam bila neki miran učenik, ali sam imala podršku podršku profesora tako da su sankcije uvijek bile minimalne. Razredna je imala posebno razumijevanja i iskoristiću priliku da joj se zahvalim ovim putem. Ono što bih takođe napomenula jeste objektivnost u ocjenjivanju za koju su zaslužni profesori ove škole, jer gotovo da kraja školovanja moj prosjek je ostao u granicama uspjeha postignutog u osnovnoj školi.

Kakav ste učenik bili?

Bila sam vrlodobar - odličan đak. Vrlodobar u petom i šestom, a odličan u osmom.

Nakon osnovne škole koju ste srednju školu i fakultet pohađali?

Nakon osnovne škole završila sam srednju školu ,,Danilo Kiš“ u Budvi, zatim na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, odsjek predškolsko vaspitanje, odsjek sociologiju - zvanje diplomirani sociolog.Trenutno sam na fakultetu političkih nauka u Podgorici smjer «savremena socijalna politika i socijalni rad». U fazi sam izrade magistarskog rada.

Za kraj što biste preporučili učenicima OŠ,,Njegoš“?

Učenicima O.Š,,Njegoš“ preporučila bih da koliko god im se to sada čini teškim ulažu napore i unaprijede svoje obrazovanje, da iskristališu svoje potrebe i da budu svoji u budućim odabirima svojih priofesija. Takođe bih im preporučila da ne zaborave na fizičke aktivnosti, jer je dobro zdravlje jedan od preduslova za ostvarivanje svojih ideala. I da ne zaborave druženje, jer je to jedan od najljepših perioda života kojega ćete se rado sjećati.

Nevena Barbic i Danila Bošković, 81

31

32

33

Likovni prilozi

Bošković Danila 81

Milovanović Tijana 84 Todorović Nikola 7 3

Brkanović Ivan 83

Mrdak Miodrag 72 Bošković Danila 81 34

Dedović Anja 3 2

Dragićević Stevan

Batuta Tijana 3 2

Radonjić Danila 32

Radonjić Danila 32

Sterniša Matej 32

Baldić Matija 32

Jablan Nikola 32

35

Vinsent Van Gog Vinsent van Gog je rođen u Holandiji 1853. godine. Poslije svoje desetogodišnje umjetničke karijere nacrtao je 800 slika i 700 crteža, od toga prodao je samo jednu. Umro je teškom smrcu, posto je sebi otkinuo uho 1890. Danas slike Van Goga koštaju skoro čitavo bogatstvo.

Uvjek je očajnički bio siromašan, jedini njegov prihod mu je bila mala novčana pomoć od svog mladjeg brata. Ali on je uživao u slikanju prenoseći svoje emocije na platno.

Mladost Vinest van Gog je rodjen 23.marta u Grut Cundertu. Njegov otac je bio svestenik, dok je majka poticala iz porodice slikara, prodavca umjetničkih djela. Majka mu je našla prvi posao kad je imao samo 16 godina kod svog brata, prodavca umjetničkih djela u Hagu. Lijepa budućnost mu se smiješila sve dok nije prebačen u London. Zaljubio se u kćerku svoje gazdarice i ostavio svoj posao. U Englesku se ponovo vratio i počeo da radi u jednoj školi na naplatu novčanih iznosa. Šokiralo ga je siromaštvo u tom gradu i odbio je da prikuplja novac.

Ponovo se vratio kuci, ovog puta riješen da postane sveštenik kao i njegov otac. Međutim studije su mu bile teške, i počeo je da pomaže siromašnima. Bio je prinudjen da ostavi i taj posao, ali je nakon nekoliko godina počeo da radi u rudarskoj oblasti. Posvetio se poslu, dao je sve što je imao, i živio u bijednoj kolibi pored svojih svestenika. Njegovi zaprepašćeni poslodavci otpustili su ga 1880. godine.

Njegove poznate slike:Starac,Polja zita sa zeteocem,Spavaca soba u Arlu, Suncokreti,Zitna polja sa cempresima.Zetelac Braunović Nikola, 74

Jubileji Frederik Šopen Muzika upotpunjuje ličnost, odnosno daje obilježje osobi koja to već sama nije izgradila. Na neke muzika utiče tako što se previše užive i izgube u njenim riječima. Međutim, svaka vrsta muzike različito utiče na nas i budi u nama različita osjećanja, kao npr. nježnost, strast, nervozu, sreću, tugu...

Jedna veoma popularna vrsta muzike je klasična muzika. Ona se razlikuje od muzike koju označavamo kao narodnu, zabavnu, ili komercijalnu. Klasičnu muziku su stvarali veliki majstori evropske muzičke prošlosti. Ona obuhvata brojne izvođače i stvaraoce koji su ostali popularni širim Evrope.

Najistaknutiji predstavnik muzičke kulture i najznačajniji pijanista i kompozitor svih vremena je Frederik Šopen. On je rodjen 1. marta 1810. godine u Poljskoj. Već kao dječak, Šopen pokazuje svoj talenat. Sa sedam godina je komponovao dva muzička djela, a sa osam godina održao je svoje prve koncerte.

Njegov prvi učitelj je bio njegov otac koji je brzo odustao. Zatim je dobio novog, profesionalnog učitelja pod imenom Vojćeh Živni koji je kasnije priznao da ga Šopen muzikalno prevazilazi, pa je odgovornost za Šopenov razvoj pala na Vilhelma Virfela koji je bio njegov učitelj od 1823. do 1826. godine. Šopen je komponovao isključivo klavirsku muziku koju je obogatio novim izražajnim sredstvima.

Izvođenje njegovih kompozicija zahtijeva veliku tehničku spremnost. Ostavio je opus od 74 štampana djela koja po svojoj formalnoj strukturi nemaju premca u evropskoj muzici.

Kratko prije svoje smrti, Šopen se dao nagovoriti da ide na turneju po Engleskoj. Tamošnja vlažna klima negativno je uticala na Šopena, koji je bolovao od turbekuloze. Premnuo je ubrzo po povratku u Pariz, 17. oktobra 1849. godine.

Prvog marta u njegovu čast, održan je koncert u našoj muzičkoj školi „Vida Matijan“, gdje su izvedene neke od njegovih najpoznatijih kompozicija. I time smo proslavili stogodišnjicu Šopenovog rođenja. Škapul Dora, Kašćelan Suzana, 81

36

♠♣♥

?

♥ OSMOSMJERKA ♥ ( na engleskom

♠♣♥♦

?

Zabavna strana jeziku)

Nevena Barbic 8 1 pripremila

?

Prevedi,pa nađi u osmosmjerci: Vježbanje__________ Internat __________ Popuni _________ Metla ___________ Hrkanje _________ Pjevač __________ Prehlada ________ Snimak _________ Igračka _________ Lopta _________ Bioskop _________ Pozorište‗‗‗‗‗‗‗‗ Život __________ Usput‗‗‗‗‗‗‗‗‗ Supa __________

A

S

Y

O

T

S

L

P

R

K

O

C

A

K

B

O

A

R

D

I

N

G

S

C

H

O

O

L

Y

R

R

Y

E

S

L

M

N

I

B

M

D

T

T

E

X

Y

S

E

C

F

S

T

G

P

H

H

H

T

E

F

I

L

I

I

K

S

G

L

P

E

E

H

O

P

C

Q

N

R

S

M

T

E

U

A

W

R

U

W

R

G

E

Y

X

O

W

T

O

T

A

O

G

A

E

R

M

S

N

O

R

E

S

R

Y

A

F

R

X

E

A

D

C

R

B

A

Z

E

A

T

B

C

E

D

E

X

S

B

A

L

L

Y

?

♠♣

♥ OSMOSMJERKA ♥ (školski predmeti) Popuni pa pronađi u osmosmjerci:

?

Biljke kormofite sa najbolje razvijenim vegetativnim organima...

General Francuske revolucije...

Kompozitor klasike...

Negativno naelektrisana elementarna čestica...

Likovni rad...

Sa … se igra fudbal Preskače se...

U pasato prosimu kada se makne are,stavlja se...

Figura u šahu...

Naučnik Isak...

Naručeno i plaćeno oglašavanje...

Muški polni organ...

Kontinent u kojem se nalazi Sahara...

Pritoka rijeke Misisipi...

Nepoznata u matematici...

Kompozitor romantizma...

♠♣♥

?

A

S

T

I

A

P

O

L

V

M

I

NJ

O

L

K

O

S

T

LJ

N

R

I

K

S

K

S

T

A

O

A

E

C

I

N

T

A

R

P

A

P

U

S

T

N

F

O

I

K

E

E

T

S

I

L

Z

I

O

O

L

R

S

P

Ž

K

R

M

C

A

L

R

R

E

K

O

I

M

N

Š

LJ

I

K

O

S

U

NJ

L

E

L

E

K

T

R

O

N

D

R

T

S

U

O

R

E

K

L

A

M

A

J

A

I

B

I

T

P

S

O

V

I

J

A

Č

A

M

S

J

M

N

A

O

K

T

L

L

O

P

T

A

T

Ć

E

A

N

V

O

K

A

L

A

T

R

A

C

O

M

?

?

37

♠♣♥♦

?

?

♠♣♥♦

Ma šta kažes ?!

Kako je Holi ,,nadrljao u školi Gotovo da svaki razred u osnovnoj skoli ima svog «dežurnog nemirka«, nekog nestašnog dječaka, kao što je Holi Hendriks iz gradića Kisimi, na Floridi, čiji je slučaj nekoliko dana bio glavna tema na novinskim stranicama rezervisanim za dnevne događaje. Učiteljica nije znala kako s njim da izadje na kraj, pa je odlučila da ga kazni tako što mu je preko usta zalijepila flaster i natjerala ga da uđe u kartonsku kutiju koju je zatim pokušala da zatvori! Iako je to ličilo na dobro smišljenu šalu,mališan se ozbiljno isprepadao, a učiteljica je završila u zatvoru iz kog je puštena uz veliku kauciju.

Priređeno iz “Politikinog zabavnika”

Mali oglasi -Potreban radnik za nošenje đačke torbe desetogodišnjoj djevojčici. Šifra:Kriva kičma -Dajem časove sjedenja i ćutanja. Šifra:Propali Đak -Kupujem pismeni zadatak iz maternjeg jezika.Poslije upotrebe prodajem ga po nižoj cijeni.

Tel.067... ...

-Izdajem sasušene biljke za đački herbarijum.

Tel.068... ...

-Prodajem korišćene knjige, povoljno, juče.

Tel.069 ...

-Mijenjam đačku torbu za ’’juga’’.

Tel. 067...

-Držim oglede iz hemije po kuća.Obavezan protivpožarni aparat. Šifra:Piroman poletnik Dajem zdravstvenu za štednu knjizicu. Šifra: "Zdravlje je najveće bogatstvo".

Padeži Nastavnica pita Pericu: - Ajde, Perice, izmijenjaj po padezima rijec hljeb.

- Ko, sta - hljeb.

- S kim, s cim - sa pekmezom.

- Kome cemu - meni, naravno.

U zatvoru Bili Mujo i Haso u zatvoru. Mujo uzme sprej i pocne da šara nesto po zidovima, kad ce Haso: - Nemoj Mujo da šaras po zidovima - istjerace nas!

Mutna voda Dosao Mujo kod Hasa i vidi akvarijum sa mutnom vodom, pa upita: - Zasto ribicama ne promijenis vodu, vidis kako je mutna?

- Zasto da mijenjam, kad jos ni ovu nisu popile!?

Stan boli glava Ako želite stan boli glava, montirajte naše niske lustere.

Soba sa pogledom Izdajem sobu sa pogledom kroz prozor.

38

Papagaj i zlatna ribica Uhvatio papagaj zlatnu ribicu i ona mu kaže ako je pusti, da ce mu ispuniti želju. Pusti je on, a ribica ce njemu: - Reci koja je želja?

- Koja je želja!

Solidarnost Kaže učiteljica svojim djacima: - Ko sebe smatra glupim, neka ustane!

Posle kraćeg vremena Perica ustaje.

- Perice, ti sebe smatraš glupim?

- Ne, učiteljice, nego mi je neprijatno da sami stojite…

Pomoć Pikaso

Potrebna mi je pomoć - u sosu sam! Šifra: "Ćufta".

Gleda neki klinac Pikasove slike i komentariše: - Ovaj je baš imao dosta problema sa drajverima za štampač…

39

-Grafiti-Mjesec sija k′o tepsija, mene trese depresija.

-Timski rad je zakon .Uvijek možes da okriviš nekog drugog.

-Čovjek koji ne pravi greške, obično ne radi ništa.

Vikendica Prodajem vikendicu na klizištu.

Nije puno prešla.

Tri mačke Prodajem tri mačke: dvije različite i jednu istu.

Daktilografkinja

Trula višnja

Odlična daktilografknja traži posao. Kucam, možda malo sporo,alii ispravno.

Prodajem automobil boje trula višnja, više trula, nego višnja!

Drugo poluvrijeme Igrale životinje fudbal. Prvo poluvrijeme 0:0. U drugom poluvremenu ulazi stonoga i postigne 9 golova.

Pitali je saigraci: - Pa gdje si bila do sad?

- Ma, dok obujem kopačke…

40

Modni

predlozi

41

42