Vidi 319

Tiltanje

Start-up kultura. To mi je pojam koji me uvijek ponovno „stilta“ kao nekada kada bih jače opalio po gumbima flipera, pa su sve lampe na ploči bljesnule s natpisom TILT! TILT!, a gazda birtije i obično glavni barmen bi ti spomenuo sve po spisku jer namjerno skraćuješ život njegovih mehaničkih ljubimaca za zabavu.

Često se danas mladi IT talenti pozivaju oglasima na rad u tvrtke koje njeguju takozvanu start-up kulturu. Ono, imaš start-up kulturu u sebi? Mi je imamo. Mi baš njegujemo start-up đir. Onda je to to. Mi smo savršen spoj. Dođi do nas. Start-upat ćemo zajedno. Dugo mi je trebalo da razmislim o tom pojmu i koju zapravo auru on nosi, ali osim one Churchillove parole „krv, muke, suze i znoj“, ništa drugo mi ne pada na pamet što mogu spojiti s tim pojmom. Kada smo prije skoro 30 godina pokrenuli VIDI s par skromnih novčanica i nešto obećanja ljudi da će nas voljeti unatoč svemu, nismo uopće znali da počinjemo neki start-up.

Tog pojma tada nije bilo, no svejedno je ulaznica za show i danas ostala ista za sve koji kreću na start-up putovanje. Bio je to put u nigdjezemsku, rudnik koji je obećavao, ali u koji nismo znali da ćemo ući gurnuti naglavačke. Uglavnom bez zaštitne kacige i nacrta rudnika. Samo smo dobrovoljno kupili ulaznicu za siću i krenuli u neistraženo područje. Ekskluzivno smo unijeli u sebe taj start-up mod. Start-up se desio, a da se nismo pripremili. Iskre frcaju, škripi i krećemo... zabavno je bilo kroz takav start-up odrastati s vlastitim kolegama i učiti ono što u knjigama ne piše. Kako uspjeti s vlastitim start-upom vas neće naučiti niti jedan fakultet ni bilo koja napisana knjiga. Tu knjigu tek trebate napisati baš vi sami. Tek će puno kasnije razni specijalisti za proučavanje ljudskih potencijala u velikim i dosadnjikavim tvrtkama skužiti da bi mogli probati upecati nekog i s tim pojmom. Pozvati kandidata na razgovor u tvrtku gdje će mu pokazati fora promo kompanijski filmić i ponuditi šarene bombone kako bi se zainteresirao poneki mladi čovjek za posao. Bar da malo proba. Mjesec-dva.

Ali iskreno govoreći, to je fejk priča. To nije start-up okruženje. To je baš potpuno suprotno. Te tvrtke nude zaposlenicima sigurnost da će dugo biti ono što jesu. Nepromijenjene. Velike tvrtke ne mogu ponuditi start-up okruženje jer su one kao velike kompozicije teretnih vlakova koji imaju zacrtani put, brzinu i predviđeno vrijeme dolaska na cilj. Start-up kultura je u biti sve suprotno od sigurnosti. Neprestano iskrenje i verglanje zamašnjaka u motoru koji ste osmislili u nadi da ćete uspjeti upogoniti svoju, inovacijama napucanu, krntiju i konačno zaorati cestom krstareći bar 120 km/h na sat...

Ako vam netko nudi pravi start-up život, tada budite spremni na bol. Zašto vam onda sve to pričam? Zato što je to ono što je pozitivno u ovoj zemlji. Gomila ljudi koja pokreće gomilu zanimljivih start-upa svake godine. Gomila ljudi spremnih na bol :) OK, tu smo specijalisti. Mi se ponašamo kao start-up već skoro 30 godina i to volimo. Volimo pratiti druge i kao kakvi sadisti pisati o tim fantastičnim uspjesima onih koji bol pretvore u užitak. U Hrvatskoj koja broji sve manje ljudi, ništa bolje ne uspijeva osim gradnje turističkih apartmana, stanova za studentski najam, vjetroelektrana i... tehnoloških tvrtki.

No tko radi u tim silnim tehnološkim tvrtkama, tko ih osniva i tko uopće smišlja te inovativne hi-tech proizvode? Svake godine u ovo jesensko vrijeme napravimo VIDI.edu, veliki godišnji pregled popularnih i kvalitetnih IT studija koji se mogu pohađati u Hrvatskoj.

Zapravo pregled pravih tvornica novih, zainteresiranih i ambicioznih IT stručnjaka željnih uzbudljivih karijera. Ne mogu se načuditi pozitivi koja vlada na tim našim tech učilištima koja su otvorila svoje podružnice po cijeloj Hrvatskoj i pružila pipke do najmanjeg mogućeg mjesta u Hrvatskoj. Studijski programi koje nude su sređeni, reklo bi se skockani i prilagođeni najnovijoj modi onog što treba tržištu rada.

Umjetna inteligencija, robotika, IT forenzika, sve je tu. Programa ne nedostaje, ali mali problem je što se studenti još na prvoj godini studija obećavaju tvrtkama kao mlade djevojke budućim ženicima u planinama srednje Azije.

Neki studenti se svojom voljom obećaju tvrtkama već na početku školovanja u zamjenu za neku stipendiju i sigurnost. Sebi tada uskrate mogućnost da budu na kraju studija „start-up ready“ i da uče iz nenapisanih knjiga. Onih vlastitih.

Studij je pravo vrijeme da počneš raditi svoje životne bilješke, sistematiziraš prioritete, razradiš neke inovativne ideje koje rješavaju neki problem i učiš iz tih skripti, bilješki koje će samo tebi biti jasne, za koje samo ti znaš na koji način ćeš ih memorirati i kasnije procesirati u neku sjajnu inovaciju. Zato smo napravili pregled popularnih tableta na koje možete računati u toj osobnoj ekspediciji bilježenja svega i svačega. Sad to više nije tekica sa 100 stranica papira „na kockice“, već pravi prozor u svijet. Spreman da u njega i preko njega u oblak pohraniš terabajte podataka. Na studijima te uče učiti, a tableti su kao osobni digitalni švicarski vojni nožić kojim ćeš oguliti onoliko znanja koliko misliš da ti treba.

Ovaj mjesec smo puno putovali kako bismo stigli na sva bitna događanja na koja smo pozvani, a kojih je sada nakon dvije godine pandemijske redukcije upravo more. Ah da, more. Bolje da ne počinjem tu temu do iduće godine. Do idućeg broja zato, samo želim da uživate u sadržaju broja. VIDImo se.

Posjetili smo najveću regionalnu developersku konferenciju u Zadru

U tradicionalnom prilogu predstavljamo najbolje obrazovne institucije i njihove studijske programe za IT i druga tehnološka zanimanja. Kroz razgovor s poznatim tvrtkama otkrivamo kako one vide idealne diplomante.

Isprobali smo najnoviji Samsungov preklopni uređaj sa savitljivim ekranom koji vam u jednom kućištu nudi u jednom duguljasti smartphone i mali tablet kada se otvori. U odnosu na prošlogodišnji model donosi sitna, ali vrlo bitna poboljšanja.

PC PLAY: THE LAST OF US: PART I

Recenzirali smo osvježenu legendarnu kultnu igru koja se vraća na novoj moćnoj Plejki. Saznajte kako danas funkcionira post-apokaliptična avantura o netipičnom paru koji traži lijek za prekid zombi pandemije.

Nakladnik: VIDI-TO d.o.o. direktor: Tomislav Kotnik

VIDI izlazi mjesečno

Stručni savjet: Ivan Đurek (FER), Smiljko Rudan (FSB), Daniel Hofman (FER). Koordinator: Tomislav Kotnik

Glavni urednik: Tomislav Kotnik

Voditelj deska i pomoćnik glavnog urednika: Igor Sečen

Stalni autorski suradnici: dr. sc. Ivan Đurek, Vedran Ivančić, Aleksandar Skendžić, Vedran Vlahović, Dinko Kadi, Nenad Crnko, Lucija Pilić, Hrvoje Šomođi, Igor Sečen, Dario Hofman, Miroslav Ambruš-Kiš, Mario Šešlek, Ivor Stojevski, Ilija Gavrić, Robert Barbir, Igor Škevin

Naslovnica: Vidi studio

Obrada fotografija: Vidi studio Kompjutorski prijelom: Vidi studio IIustracije: Vidi studio

VidiLab

Voditelj testiranja: dr. sc. Ivan –urek

Testni kolegij: Hrvoje Šomođi, Slaven Pintarić, Mario Šešlek

Voditelj prijema opreme za testiranje: Mario Šešlek Telefon: 01/3096-674, 3096-676, 3096-677 E-mail: vidilab@vidi.hr Web: www.vidilab.com

Lektura i korektura: Lucija Marta Jelavić, Noa Midžić, Lorena Lelek Marketing: Sanja Kapetanović, Mateja Porkolabić E-mail: marketing@vidi.hr Telefon: 01/3096-674, 3096-676, 3096-677

Tehnička priprema oglasa: Hrvoje Šomođi

Tajnica redakcije: Gordana Čačić E-mail: pretplata@vidi.hr

Tisak: Printera, Sveta Nedelja

Adresa uredništva: VIDI, Zagrebačka cesta 233, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska Tel.: +385 (0)1 / 3096-674, 3096-676, 3096-677

E-mail: redakcija@vidi.hr Web: www.vidilab.com www.vidi.hr www.mobil.hr www.itbizcrunch.com www.pcplay.hr

Rukopisi, slike, crteæi i mediji (DVD, CD, USB stickovi...) se ne vraÊaju, osim ako to nije drukËije regulirano posebnim dogovorom.

Sva prava su pridræana.

Nijedan se dio ovog Ëasopisa ne smije reproducirati u bilo kojem obliku ili radi bilo koje namjene bez prethodne pismene suglasnosti izdavaËa.

Svi tekstovi u Ëasopisu Vidi pripremljeni su s osobitom paænjom i kontrolirani na viπe razina. Redakcija Ëasopisa Vidi, meutim, ni u kojem sluËaju ne moæe odgo varati za moguÊe πtete bilo kakve vrste nastale na osnovi savjeta, tekstova, slika ili drugog redakcijskog ili oglaπivaËkog materijala objavljenog u Ëasopisu

Vidi ili na drugi naËin danog od strane osoba koje rade za tvrtku Vidi.

Miπljenje redakcije Ëasopisa Vidi ne mora se iskljuËivo poklapati s miπljenjem autora teksta objavljenog u Ëasopisu Vidi u bilo kojem obliku i/ili radi bilo koje namjene.

Vidi svim svojim Ëitateljima omoguÊuje dobivanje besplatnih savjeta "Doktora" na adresi https://vidilab.com/how-to/vidilab-doktor Ideje, prijedloge kritike moæete slati na adrese vidi@vidi.hr i impulsi@vidi.hr.

Redakcija Ëasopisa Vidi i poduzeÊe VIDI-TO d.o.o.

ne odgovaraju za moguÊe πtete nastale na osnovi savjeta dobivenih putem ovih e-mail adresa ili bilo kojih drugih e-mail adresa koje imaju domenu @vidi.hr.

Sve e-mail adrese koje imaju domenu @vidi.hr, a posebice e-mail adrese vidi@vidi.hr; impulsi@vidi.hr i webradionica@vidi.hr javne su e-mail adrese i Ëasopis Vidi zadræava pravo objavljivanja i koriπtenja poruka pristiglih na spomenute e-mail adrese u svim svojim medijima i za sve svoje potrebe.

Vidi takoer zadræava pravo da na e-mail adrese onih koji su pisali na neku od e-mail adresa s domenom @vidi.hr moæe slati e-poruke promotivnog karaktera.

Srednji tečaj: 1 EUR = 7,518644 kn na dan 20.09.2022. (www.hnb.hr)

ISSN 1330-626X

STARLINK INTERNET STIGAO I NA SEDMI KONTINENT

Muskov Starlink satelitski internet sada pokriva svih sedam kontinenata našeg planeta. Američka Nacionalna zaklada za znanost (National Science Foundation) objavila je da su znanstvenici koji rade u polarnoj postaji McMurdo na Antarktici instalirali korisnički terminal za Starlink i započeli s testiranjem satelitskog interneta na jednom od najudaljenijih i najizoliranijih mjesta na Zemlji. Znanstvenici iz Antarktičkog programa Sjedinjenih Država na postaji McMurdo kažu da im Starlink poboljšava povezanost dok provode svoja istraživanja. To je omogućeno laserskim vezama između satelita u orbiti.

ADOBE KUPUJE

KONKURENTA ZA 20

MILIJARDI DOLARA

Adobe je objavio da je sklopio ugovor s tvrtkom

Figma o akviziciji za ni više ni manje od 20 milijardi dolara. Figma je jedna od najvećih platformi za web dizajn s posebnim fokusom na suradnju putem weba, i što je čudno, jedan je od najvećih rivala Adobe XD-u. Drugim riječima, Adobe kupuje jednog od svojih konkurenata, pa dok posao čeka na regulatorna odobrenja, svakako će biti zanimljivo vidjeti što će o tome misliti postojeći korisnici. „Zajedno će Adobe i Figma ponovno osmisliti budućnost kreativnosti i produktivnosti i ubrzati kreativnost na webu“, rekao je Adobe u najavi akvizicije.

CORSAIR XENEON FLEX koja će podržavati višestruke cloud gaming servise, uključujući Xbox Cloud Gaming i GeForce Now. Jedan od najpoznatijih „leakera“, Evan Blass, nedavno je objavio sliku koja navodno predstavlja prototip te konzole, koja bi se najvjerojatnije trebala zvati G Gaming Handheld jer je to ime objavljeno na Logitechovoj novoj stranici, na kojoj inače možete ostaviti svoju e-mail adresu ako želite da vam u budućnosti šalju više informacija. Ako je slika autentična, Logitechovu konzolu možete usporediti sa Steam Deckom i Nintendo Switch Lite, barem prema dizajnu. Za očekivati je da bismo uskoro mogli dobiti svježe informacije o tehničkim detaljima, dostupnosti i cijeni.

OLED monitor možete i izravnavati

Novi Corsairov OLED monitor možete prekonfigurirati iz savinutog gaming oblika u ravni i obrnuto

KINESKI NEBESKI

VLAK LEVITIRA BEZ STRUJE

Nova testna dionica Sky Traina u južnoj Kini donosi na svijetu prvi transportni sustav Maglev koji koristi trajne magnete umjesto elektromagneta. Sposoban je držati svoje viseće vagone ispod tračnica neograničeno vrijeme i to bez ikakvog napajanja. „Nebeski vlak“ je razvijen u suradnji kineskog sveučilišta Jiangxi University of Science and Technology i državne kompanije China Railway Science & Industry Group. Testna linija je dužine od samo 800 metara i izgrađena je na čeličnim stupovima koji „prugu“ drže na visini od 10 metara iznad tla. Vlak s dva vagona koji prevozi do 88 putnika magnetski je obješen ispod tračnice, te klizi tiho i bez trenja između povišenih putničkih platformi brzinom do 80 km/h.

Dolaskom

OLED tehnologije su zasloni poput televizora i monitora dobili neke potpuno nove mogućnosti, pa smo već imali priliku vidjeti

TV koji se vadi iz role kada vam zatreba, zaslone debljine papirnatog postera, kao i ogromne zakrivljene površine svih oblika pretvorene u jedinstvene zaslone. Corsair nam sada nudi novi Xeneon Flex monitor koji ima mogućnost savijanja i izravnavanja zaslona prema potrebi. Ovaj 45-inčni monitor razvijen u suradnji s LG-om

vam omogućuje da podešavate njegovu zakrivljenost prema osobnoj želji i potrebi. To znači da možete jednostavno zgrabiti njegove vertikalne rubove i savinuti ih u bilo koji oblik do kuda ide, a potom na isti način izravnati zaslon. Monitor ima razlučivost od 3.440 x 1.440 piksela, omjer stranica 21:9 i nudi osvježavanje od 240 Hz. Zaslon radi s NVIDIA G-SYNC i AMD FreeSync Premium tehnologijama koje će vam omogućiti vrhunsku sliku kod gaminga te sadrži tehnologiju plavog svjetla LG Display koja bi vam trebala čuvati oči od naprezanja. Corsair kaže da će cijenu novog monitora i detaljne specifikacije objaviti krajem ove godine, što znači da bismo ga uoči božićnih i novogodišnjih praznika mogli vidjeti u dućanima.

Igrači će moći ponovno mapirati ili deaktivirati određene ulaze gumba, prilagoditi osjetljivost palice, smanjiti hod okidača i zamijeniti kapice palice

Sony je predstavio novi bežični kontroler DualSense Edge za PlayStation 5 koji naziva „ultra prilagodljivim“.Igrači će moći ponovno mapirati ili deaktivirati određene ulaze gumba, prilagoditi osjetljivost palice, smanjiti hod okidača i zamijeniti kapice palice između standardne, visoke i niske „kupole“, ovisno o tome što više preferiraju. Postoje dva seta izmjenjivih

stražnjih gumba, tzv. polukupola i poluga, zajedno sa zamjenjivim modulima za palice koji se prodaju zasebno. Na novi kontroler možete spremiti više profila za određene igre ili osobe, primjerice, jedan prikladan za pucačine iz prvog lica i drugi za trkaće igre. Također ćete moći pristupiti izborniku postavki profila kontrolera sa samog kontrolera dok igrate. Sony tek treba objaviti kada će novi kontroler biti dostupan na tržištu i koliko će koštati.

Povratak legende

Uovu priču upliće se jedan bitan detalj, a to su trendovi. Kako to inače bude, trendovi se mijenjaju te kako bi ostali relevantni, brandovi moraju pratiti najnovije želje kupaca. Je li u pitanju novi dizajn? Možda koja LED-ica u boji? Ili je u pitanju potpuno suprotan pogled na težinu proizvoda. Kada sve složite zajedno, dobivate odličnu priliku da osvježite svoj proizvod za moderno tržište i nove gamere koji tek trebaju dohvatiti onaj pravi miš koji će ih pratiti sljedećih godina kroz pobjede.

Logitech G502 miš brzo je pronašao publiku koja je prerasla u fanove, a svojim mogućnostima i performansama postao je definicija dobro zaokruženog gaming miša. Ono što je bila velika odlika miša bili su i dodatni utezi za povećavanje težine. Kako su izbacivali novije tehnologije poput boljeg senzora, Logitech je s vremenom dodavao novije verzije miša, no core funkcionalnost uvijek je ostala ista.

Potaknuti novim trendovima, Logitech je sada izbacio novu seriju koja nastavlja G502 tradiciju odličnih gaming miševa, ali s novim dizajnom i feature-ima koji odluku za kupnju ovog miša čine jednostavnom. Prva je na red došla sama težina miša. Činjenica da smo nekada stavljali utege u miševe danas je teško zamisliva s obzirom na to da se danas svi natječu napraviti što lakši miš, makar izrezali dobar dio samog kućišta. Tako je masa prošlog G502 modela koji je mogao doseći i težinu lakšeg mobitela smanjena na svega 89 grama što ga stavlja u prosječnu težinu modernih miševa,

pogotovo kada uračunamo sve dodatne funkcije. Nova serija sada se zove G502 X te se sastoji od tri modela gdje svaki nudi nešto više funkcija pa si svaki korisnik može odabrati idealnu verziju za svoje potrebe.

Mi smo naravno odlučili iskoristiti situaciju i odigrati nekoliko naslova kako bismo se mogli bolje upoznati s novim miševima, što naravno smatramo dobro uloženim radnim vremenom. Nema boljeg testa za isprobati brojne gumbe na mišu nego odigrati nekoliko Mythic+ dungeona u WoW-u gdje je dobra kontrola i brzi pristup

svakoj od preko dvadesetak abilityja ključna za preživljavanje i naravno dobivanje sočnog loota na kraju.

Drugi test bio je Apex Legends gdje smo se iživjeli u najnovijoj sezoni s nama omiljenim Pathfinderom za lagane brze ulete u borbu kao i bježanje kada situacija postane gusta. Precizno ciljanje iz daljine možda vam nije u fokusu na početku, no kada zagusti pred kraj bit ćete itekako zahvalni ako skinete štit drugom timu prije nego što se sve svede na skakanje u krug pa tko koga prvi pogodi.

Logitech G502 X serija

Krenimo od prvog modela, G502 X koji je ujedno i najlakši u seriji sa svojih 89 grama. Riječ je o žičanom mišu koji poput Pro X verzije ima zauzdani vizualni identitet bez puno osvjetljenja. Dolazi u dvije boje, bijeloj i crnoj te mu se dizajn sastoji od brušene i polirane plastike te

naravno gumirane površine na dijelovima gdje ga držite za dobivanje optimalnog gripa. Miš na prvu ima izduženi dizajn, no od standardnih modela razlikuje se za svega nekoliko milimetara duljine tako da ga je lagano držati i u palm i claw načinu, ovisno kako ste navikli na svoj prijašnji miš. Kada opišemo sve funkcionalnosti brzo će vam postati jasno zašto je ova serija toliko popularna, ali i zašto se isplati prebaciti na nove X modele.

Ovaj model s računalom se povezuje žicom pa nemate brige oko baterije. Ono što dobivate je Logitechov moderan HERO 25K senzor koji ne koristi nikakvo umjetno ubrzavanje niti izglađivanje pokreta, a ima brzinu i preko 400 IPS-a. Riječ je o optičkom senzoru tako da gotovo nikakva podloga nije problem za praćenje, no radi lakoće klizanja samog miša naravno preporučujemo podlogu.

Sam miš ima čak 13 programibilnih gumba od kojih samo scroll valjak zauzima njih pet. Naime osim klasičnog micanja, može se pritisnuti prema dolje, ali i nagnuti na lijevu ili desnu stranu tako da dobivate još dva funkcionalna gumba. Osim njega, odmah ispod imate dva dodatna gumba od kojih jedan standardno mijenja DPI, dok drugi otključava i zaključava infinite scroll funkcionalnost. Kada je aktiviran, scroll gumb okretat će se bez puno otpora i tako vam omogućiti puno lakše scrollanje po velikom broju stranica i programa kada su potrebne velike radnje. Ponovnom aktivacijom, scroll se vraća u standardnu, kliktavu verziju. Kažiprst vam ima pristup još dvama gumbima na lijevom rubu, dok palac ima pristup dodatnim dvama gumbima ispod njih. Na samom vrhu dosega vašeg palca nalazi se dodatan gumb koji osim što je programibilan, standardno služi za promjenu DPI-ja dok ga držite kako bi akcije poput preciznog ciljanja bile puno lakše za odraditi. Kada je vrijeme za micanje opet se vratite na veći DPI. No,

Logitechu to nije bilo dovoljno pa novi DPI gumb sada drži magnet te ga sami možete prilagoditi željama. Standardno ga je lagano pritisnuti jer seže do palca, no ako ga slučajno klikćete možete ga okrenuti za 180° pa počinje malo dalje od palca kako bi svaki pritisak bio namjeran. Alternativno, ako uopće ne koristite ovaj gumb, imate i dodatni nastavak kako bi ga prekrili te ga ne možete pritisnuti čak ni slučajno.

Na dnu miša imate noge od PTFE materijala za vrhunske performanse klizanja koje su najveće na žičanom mišu, dok wireless verzije imaju nešto manju podlogu radi dodatnog utora za PowerPlay dodatak.

Logitech G502 X Lightspeed i G502 X Plus

Ova dva modela preuzimaju sve navedene funkcije nove G502 X serije, no koriste Logitechovu Lightspeed tehnologiju kako bi se omogućilo bežično korištenje bez ikakvih negativnih strana. Zadržava se 1000 Hz pooling, a WiFi veza sa USB odašiljačem dovoljno je čvrsta tako da neće pucati za vrijeme igre, makar bio spojen sa stražnje strane kućišta. Lightspeed verzija miša s jednim punjenjem može izdržati do 140 sati detektiranja pokreta.

Alternativno, G502 X Plus model dodaje i RGB detalje koje kontrolirate i softverom, a mišu daju pravi moderan izgled. Bežični miševi u memoriji mogu imati spremljena dva profila koji se proširuju na pet ukoliko koristite G-Hub softver.

Ovi miševi svakako označavaju novu generaciju vrhunskog odabira za sve gaming fanove koji žele osigurati pobjedu bez nedostataka u periferiji.

POwerPlay Poklopac donje strane može se zamijeniti bežičnim punjačem iz Powerplay seta koji kroz podlogu miša bateriju uvijek drži optimalno napunjenom

BrOjnetiPke Miš dolazi s 13 programabilnih tipki s novim mehaničko-optičkim prekidačima koji nude nepogrešivu preciznost optičke detekcije pritiska

ZA ZABAVU

I KREATIVU

Postoji ona dobra stara izreka, pametan piše, a budala pamti. Često bih se toga sjetio kad bih spremao neki ispit za fakultet i prolazio kroz poluprazne bilježnice. Bilo mi je jasno kad sam slušao, bar sam to na prvu mislio. Koliko puta ste vi mislili da ste zapamtili sve stvari iz prve, a koliko puta ste ipak shvatili da niste? Očito su i neki od drevnih Sumerana zaboravljali godišnjice brakova, što je jako ljutilo njihove žene. Plemenito su odlučili da žele spasiti sebe, ali i nas. Zbog toga su otprilike 3.400 godina prije Krista izumili pisanje. Ovakve informacije, kao i mnoštvo drugih, bombardiraju nas svaki dan sa svih strana, a na nama je da proberemo one nama najbitnije. Jednom kad smo probrali takve, zgodno bi ih bilo zapisati da ih ne zaboravimo. Svatko od nas živi manje-više organiziran život i ima mnoštvo obaveza kroz dan. Treba to sve pratiti. Većina vas, minimalno pet puta na dan u glavi vrti i planira sve obaveze za danas, ali i za cijeli tjedan. Izgubite puno vremena i živaca planirajući sve obaveze samo da bi se na kraju dana, kad legnete u krevet, sjetili da ste nešto zaboravili. Na sreću, u nastavku ovog teksta nudimo jako atraktivna rješenja. Kad nabavite tablet, ne samo da ćete biti pametniji jer ćete si s guštom zapisivati stvari, bit ćete također jako cool. Zapišite, skicirajte, nacrtajte i možda ono najbitnije, sačuvajte si to zauvijek.

Tabula rasa

Sada, kada imamo tablete pred sobom - za što nam točno oni služe? Rješavamo neke zadatke? Imamo papir i olovku. Trebam zapamtiti i isplanirati određeni datum? Imamo Googleov kalendar. Želimo biti kreativni? Prvo ćemo upaliti Photoshop, a zatim možda izvaditi i vodene boje. Trebamo pročitati i spremiti neki dokument? Imamo računalo. Želimo gledati film? Imamo televizor. Ah da, to su bile misli prije ovog usporednog testa. Što se promijenilo?

PIŠE: ROBERT BARBIR

Odlične fotografije i gaming performanse

Kada tražimo moderan mobitel, puno toga ulazi u kalkulaciju. Iako su vam specifikacije na nekom modelu atraktivne, mobitel može ispasti previše velik ili težak, što nije za svačiji ukus. Ako dobijemo solidne performanse, često moramo pristati na kompromise s ostalim specifikacijama. Korisnicima je mahom najbitnija kamera, a odmah iza nje su zaslon i sam dizajn mobitela koji bi trebao pristajati gotovo svakoj ruci. Očekuje se naravno da u mid-range kategoriji neće biti problema s performansama za vrijeme igranja, što automatski znači da mobitel može obaviti i sve ostale zadatke koje podržava sustav.

Premium dizajn često znači zakrivljene rubove zaslona koji daju dojam tanjeg mobitela. Bitno je voditi računa i da sama masa mobitela bude manja jer rijetki žele ciglu od 300 grama dulje vrijeme držati u ruci. S prednje strane tu često pričamo o OLED zaslonu koji sa sobom automatski dovodi odličan i bogat prikaz boja s dubokim crnim tonovima kao i visokom svjetlinom kada je to potrebno.

Gaming je neizbježan na našim smartphone ljubimcima, a brzo osvježavanje zaslona svakako je velik plus, poželjno na 120 Hz za vrlo glatke pokrete u svim menijima, na društvenim mrežama i naravno kod samog gaminga. To podrazumijeva i hardverske specifikacije koje sve mogu podržati bez problema te bateriju koja naravno drži sustav kroz cijeli dan.

Ovog puta dokopali smo se novog Honor 70 mobitela, nedavno predstavljenog u popularnoj klasi s atraktivnim specifikacijama u svojoj kategoriji koje su nam zapele za oko.

Odlučili smo prošetati se oko Jaruna i vidjeti što sve može sa svojim sustavom kamera.

Glavna kamera na ovom mobitelu koristi najnoviji IMX 800 senzor dijagonale 1/1.49“ s 54 MP. Zajedno sa softverom na mobitelu i dodatnim odvojenim čipom za obradu fotografija, Honor uspijeva dobiti vrlo bogate boje u svim uvjetima bez dobivanja HRD artefakata na slikama.

Zalazak sunca nad Jarunom odličan je test ovakvih performansi, a uspjeli smo uhvatiti stvaran izgled zalaska i bez korištenja noćnog načina. Slike koje smo dobili namjernim ciljanjem u sunce rezultirale su iznenađujuće realističnim bojama bez ikakvih HDR artefakata, što je ogroman plus. No, tu je uvijek dodatan izazov, a riječ je o selfie fotografiji. Ponovno okrećemo kameru prema Suncu da vidimo kakav će rezultat biti. Kamera nam je prepoznala lice u viewfinderu, a jednom kada okinemo fotografiju, softver obavlja ostalo te spušta svjetlinu pozadine tako da naša okolina izgleda upravo onako kako je mi zapravo vidimo.

Za vrijeme šetnje postalo je dovoljno mračno i za slikanje u noćnom načinu, a sustav hvata slike tako

da je i dalje jasno kako se radi o noćnoj fotografiji bez pretjeranog osvjetljivanja scene. Pogled na specifikacije brzo nam otkriva veliki glavni senzor kamere sa pristojnih 54 MP ukoliko želite oštriju sliku. Veličina senzora kamere na kraju je ta koja odlučuje kvalitetu u svjetlosno zahtjevnim uvjetima, čime se ovaj mobitel natječe i sa flagship modelima.

Ako trebate ultraširoku fotku, druga kamera ima također impresivnih 50 MP, a zahvaljujući autofokusu možete slikati vrlo zanimljive kadrove, uključujući i macro fotografiju iznimne kvalitete.

Šetnja podrazumijeva i malu pauzu da odmorimo noge, a to naravno uključuje i gaming. Zahtjevne 3D igre poput Genshin Impacta vrte se bez ikakvih problema na visokoj kvaliteti, a zakrivljeni zaslon s preko 90%-tnim omjerom uistinu je užitak za gledati. Sa 6,67” dijagonalom nudi solidno držanje u svakoj ruci zajedno sa velikim dimenzijama i 120 Hz osvježavanjem uz OLED kvalitetu prikaza, a u telefon je stala i velika 4.800 mAh baterija.

U svakom slučaju mobitel se pokazao odličnim svakodnevnim suputnikom, bez obzira želite li puno slikati, igrati ili se oslanjate na cjelodnevni rad bez punjenja.

Želite li se osjećati poput pilota Blue Thundera, helikoptera iz istoimenog legendarnog filma, koji se “šulja” uz zgrade i zaviruje u živote običnih ljudi, ali i moćnika? To zadovoljstvo ne iziskuje licenciju za pilotiranje helikopterom, ali će vas stajati 11.200 kuna (1487 €), koliko košta DJI-jev dron Avata kojime možete upravljati pomoću naočala za virtualnu stvarnost. No, (Hij)Avata, kako smo mu tepali u redakciji, za razliku od Plavog groma, nije nečujan — zvuči kao komarac ali glasan poput usisavača Minor G Slobode Čačak iz 1972. godine.

Kad se već “razbacujemo” eurima, koje u cijene hardvera uvodimo u ovom broju, testirali smo i mobilne flagshipove — Samsungov Galaxy Z Fold4

PIŠE:

(13.999 kn /1.857 €) i Z Flip4 (7.699 kn / 1.021,80 €) te iPhone 14 Pro Max (12.259 kn / 627,05 €).

Jednako smo guštali i ocjenjujući Appleov pametni sat osme serije (3.999 kn / 530,76 €).

Tiši i hladniji

Najnovija generacija Be Quietovih Silent Wings ventilatora ističe se dodatno unaprijeđenim dizajnom, vrhunskom kvalitetom izrade i odličnim performansama. Pro verzija omogućuje vam da birate između ponajboljih performansi i manje buke

Be Quiet je nedavno unaprijedio i nado gradio svoju iznimno popularnu seriju ventilatora Silent Wings. Najnoviji modeli ventilatora Silent Wings 4 i Silent Wings 4 Pro trebali bi ponuditi dosad ponajbolje performanse uz inovativan dizajn i iznimno tih rad. Riječ je o ventilatorima namijenjenima ugradnji u kućišta i korištenju kod radijatora vodenih hlađenja ili kod zračnih hladnjaka.

Konkretno smo ovoga puta na testu imali Silent Wings 4 ventilatore promjera 120 mm i Silent Wings 4 Pro modele promjera 140 mm. Pro modeli prije svega donose nešto više opcija, uključujući i poseo ban prekidač kojim možete ručno podesiti brzinu ventilatora na tri razine (Medium, High, Ultra).

Kvaliteta izrade je na iznimno visokoj razini, s obzirom da su Be Quietovi Silent Wings 4 ventilatori namijenjeni zahtjevnim korisnicima i entuzijastima koji žele ponajbolje hlađenje uz nisku razinu buke. Ovi modeli nisu opremljeni RGB osvjetljenjem. Sav fokus je na inovativnom dizajnu i performansama.

Svakako su jedna od specifičnosti ovih ventilatora izmjenjivi kutevi koji omogućuju željeno optimalno korištenje i montažu, ovisno o tome koristite li ventilatore u kućištu ili, recimo, kod radijatora za vodeno hlađenje.

Što se tiče samih inovacija, Silent Wings 4 ventilatori posjeduju poseban novi dizajn lopatica s manjim razmakom, što jamči bolji protok zraka. Osim toga, sada se koristi šestopolni motor s tri faze što omogućuje manju potrošnju energije i smanjuje vibracije. Valja imati na umu kako Silent Wings 4 serija uključuje veći broj modela ventilatora promjera 120 i 140 mm, ovisno o performansama koje želite, odnosno maksimalnom broju okretaja.

Silent Wings 4 Pro modeli, s druge strane, posjeduju ranije navedeni prekidač za prilagodbu brzine vrtnje.

U praksi su se Silent Wings 4 ventilatori pokazali vrlo jednostavnima za ugradnju, te omogućuju odlične performanse po pitanju hlađenja. Jedini nedostatak je visoka cijena, posebice kada govo rimo o Pro verziji od 140 mm. (S.P.)

Epson i Usain Bolt osvajaju još jednu godinu

Sve je počelo EcoTank revolucijom, nazivom njihova revolucionarnog načina punjenja pisača tintom kojim su, osim smanjenja cijene održavanja, ubrzali i olakšali proces zamjene, ili u ovom slučaju, nadopune tonera. No, razvoj nikada ne staje pa danas imaju jedan od najbržih i najjednostavnijih sustava da potreban dokument ili sliku prenesete printeru na ispis.

Ima li za ovaj cilj boljeg zaštitnog lica od višestruko zlatnog olimpijca Usaina Bolta koji s Epsonom surađuje već neko vrijeme i čije savjete pratimo zadnjih godinu dana. Zajedno rade na promidžbi ekonomičnih Epson pisača koji s EcoTank tehnologijom punjenja nude rekordne brzine nadopunjavanja boja u printer bez potrebe

izmjenjivanja uložaka tinte. Dakle, u spremnik boje samo izlijete istu boju i spremni ste za pisanje. Naravno, bočice tinte imaju specijalni dizajn za prelijevanje tinte u spremnik kako bi sve ostalo čisto i te ispravnih boja kasnije.

Punjenje samog printera nije jedini dio sustava koji se fokusira na jednostavnost i brzinu. Njihovu Epson Smart Print aplikaciju često koristimo i

jedna je od najboljih jer osim što nudi velik broj mogućnosti, sve obavlja brzo i bez stresa. Kada želite nešto isprintati, pokretanjem aplikacije brzo se pronalazi Epsonov printer na mreži ili direktnom vezom te odabirom dokumenta ili slike sve teče brzo i bez čekanja sustava ili problema pri uspostavi veze. Epson naravno radi i na što bržem ispisu, kako slika u boji tako i jednobojnog teksta pa ni ispis ne trebate puno čekati.

Sprinter i printer

Sve ove mogućnosti istaknuli su u suradnji s Usainom Boltom na temelju dosadašnje suradnje u kampanji, a nove informativne videe možemo očekivati u još većem broju proizvoda ove godine, poput Epsonovih projektora za kućno kino,

Epson se kao tvrtka bavi brojnim tehnologijama, no nama je možda najpoznatija u razvoju načina ispisa za dom i male tvrtke

profesionalnih pisača velikog formata te poslovne skenere i pisače za etikete.

Epson ističe kako je preko 75 milijuna ljudi već vidjelo suradnju Usaina i Epson EcoTank proizvoda u sklopu programa iz prošle godine. Oglašavani su na televizijama, internetu, prodajnim mjestima, društvenim medijima i naravno na otvorenom. Uz pomoć kampanje koja je kroz 2021. godinu, kada je rad od kuće postao svakodnevnica, više nego ikada osvijestila potencijalne kupce o jednostavnosti korištenja ponude vodećeg svjetskog proizvođača pisača sa spremnikom za tintu.

Epson ističe kako je od lansiranja EcoTank pisača u 2010. godini do sada prodano preko 70 milijuna primjeraka diljem svijeta, a na europskom tržištu 8 od 10 pisača s tintom proizveo je upravo Epson. Nova kampanja planira stvoriti još više zanimljivog sadržaja, kako na klasičnim plakatima tako i putem videa sa zanimljivim i zabavnim sadržajem koji će biti dostupni na internetu, prodajnim mjestima i otvorenim prostorima. Slogan kampanje “Just fill and chill”, kako smo već spomenuli, ističe jednostavnost korištenja Eco Tank proizvoda, i to ne samo kada je vrijeme za nadopunjavanje

njihovog tanka novom bojom, već i za vrijeme samog ispisa. S obzirom na jednostavnost korištenja, svaki set bočica kojim nadopunjavate sustav ima značajno više tinte od klasičnih uložaka s tintom što naravno dovodi i do 90% ušteda kupnjom tinte, a potreba za nadopunjavanjem je rjeđa. To je ono što EcoTank čini idealnim rješenjem za kućne potrebe kao i manje tvrtke, pogotovo sada kada se toliko radi i od kuće.

Nova kampanja vodit će se diljem Europe i Afrike gdje će suradnja Epsona i Usaina biti iznimno jaka.

Ispisivanje nikad nije bilo toliko zabavno

Komentirajući partnerstvo, Maria Eagling, marketinška direktorica tvrtke Epson Europe, rekla je: „Ljudima pisači možda nisu toliko zanimljivi kao drugi potrošački tehnološki proizvodi, no Usain zaista pomaže na zabavan, upečatljiv i zanimljiv način predstaviti naša ekonomična rješenja za ispis. Povratne informacije koje smo dobili od naših klijenata i dosadašnji sjajni rezultati potvrđuju da je Usain savršen partner za nas jer sve više ljudi shvaća da kod ispisa postoji više od samih spremnika za ispis.

Jedva čekamo da s vama podijelimo novi sadržaj koji smo stvorili i uvjerena sam da će svi uživati gledajući ga.”

Usain Bolt izjavio je: „Stvarno sam uživao u prvih 12 mjeseci suradnje s tvrtkom Epson. Ovogodišnja kampanja snimljena je u samo 4 dana u Londonu. Vrijedno smo radili i bilo je zahtjevno, no vidjet ćete me u raznim zabavnim ulogama – na letećem tepihu, ispod sofe, kako vježbam jogu, kuham, žongliram, a okušao sam se i u bacanju i okretanju boce! Uskoro ćete sve vidjeti, ali mogu iskreno reći da ispisivanje nikad nije bilo toliko zabavno.”

Kako izgleda idealan IT diplomant? d

uga tradicija Vidi.EDU posebnog priloga daje nam privilegiju introspekcije i osvrta na trendove koji se nameću svake godine. Na prvi pogled nije se mnogo toga promijenilo u općenitim kretanjima. Velika potražnja za IT i tehnološkim stručnjacima jedan je od razloga pokretanja ovog uspješnog projekta u kojem budućim studentima predstavljamo ono najbolje u tech obrazovanju što je dostupno u Hrvatskoj.

Brojke potkrepljuju tu kontinuiranu jagmu za IT kadrom, pa smo još prije pet godina pisali o stotinama tisuća potrebitih IT-jevaca diljem Europe. Taj trend se nastavlja pa su u trećem kvartalu 2021. godine u EU oglasi za posao u IT sektoru činili 19% svih oglasa. Kao da se ništa nije promijenilo ni na domaćem tržištu gdje je potražnja isto tako velika.

Ipak, dogodile su se neke suštinske promjene. Pandemija je ubrzala proces digitalne transformacije i ona je sada sveobuhvatna te pretvara mnogobrojne „obične“ tvrtke u tehnološke, pri čemu su najočitiji primjer banke. Drugi snažan trend predstavlja velik rast hrvatskog IT i teh nološkog sektora koji sada rađa velike globalne tvrtke jednoroge. Takav uspjeh doveo je do situacije u kojoj svi diplomanti hrvatskih IT fakulteta i učilišta više nisu

U posebnom tradicionalnom prilogu predstavljamo najbolje obrazovne institucije i njihove studijske programe za IT i druga tehnološka zanimanja. Kroz razgovor s poznatim tvrtkama otkrivamo kako one vide idealne diplomante i koje su to vještine potrebne za kompetitivno tržište rada

dovoljni da bi pokrili apetite. Od pridruživanja Eu ropskoj uniji jasno je bilo da će se dogoditi i trend odljeva radne snage, pa je dio visokokvalificiranih IT-jevaca otišao za boljim ponudama u inozemstvo.

Kriza je prilika

Tvrtke se suočavaju s velikim izazovom kako ostati konkurentni i nabaviti nove kvalitetne kadrove. Za buduće studente to se nameće kao izvrsna prilika. Naravno, ništa nije garantirano te do cilja treba i stići, a put do lukrativne IT karijere ide kroz obrazovanje.

U Hrvatskoj imamo vrlo cijenjene visokoškolske ustanove koje nude moderne IT i tech programe koji se usklađuju s potrebama tržišta rada. Svaki od fa kulteta i učilišta ima neki svoj jedinstveni model i adut zbog kojeg bi baš njega studenti trebali odabrati za početak IT karijere.

Neki su fokusirani na jaku osnovu u temeljnim znanjima i na znanstvena istraživanja, dok drugi stavljaju velik fokus na stručne prakse i suradnju s jakim domaćim tvrtkama. Postoje i novi atraktivni studijski programi koji pokrivaju novonastale teh nologije i zanimanja. Teško je uprijeti prstom i reći što je najbolje, a na to je uostalom i nemoguće ukazati

a da se pritom odnosi na sve. Kako smo svi različiti, tako i budući studenti mogu prema svojim preferen cijama i željama odabrati najbolji studij koji nudi kompetencije i način studiranja po mjeri. Na narednim stranicama napravili smo pregled najatraktivnijih IT i tehnoloških fakulteta i učilišta, njihovih studijskih programa i komparativnih prednosti iz kojih svaki budući student može naći onaj X-faktor koji će prevagnuti u odabiru.

Da bismo vam olakšali odabir, obratili smo se IT tvrtkama i iz njihove perspektive sagledali potrebe tržišta rada, znanja i kompetencija. Isto tako istražili smo koji su to aktualni trendovi u IT-u. Trendove i mišljenja vodećih IT tvrtki možete preklopiti s po nudom IT fakulteta i učilišta te sami donijeti zaključak koliko su atraktivni programi koje oni nude. Među trendovima već dulji niz godina jedno od centralnih mjesta zauzima umjetna inteligencija i strojno učenje.

Iako je ovo vrlo opširan pojam koji uključuje sve od pametnih kamera na smartphone uređajima do predikcijskih modela za pandemiju, postoje ipak trendovi koji su trenutačno aktualni. Pouzdanost i sigurnost inteligentnih autonomnih sustava, AI za digitalnu proizvodnju te daljnji fokus na strojno učenje neki su od najznačajnijih kretanja. Postanete li stručnjak u ovom području, mogući poslovi koji vam se nude uključuju sljedeće: inženjer strojnog učenja, podatkovni znanstvenik, inženjer dubokog učenja, znanstvenik za AI i strojno učenje i mnogi drugi koji koriste algoritme i primjene umjetne in teligencije u svojim projektima.

Bioinformatika, cyber sigurnost...

Bioinformatika je multidisciplinarno područje koje spaja računalstvo i biologiju, a iza njega se kriju poslovi sekvencioniranja genetičkog materijala i razvoj metoda i softvera koji omogućuje napredne znanstvene radove na području biologije. Bionifor matičare trebaju farmaceutska industrija, klasične industrijske grane, zaštita okoliša i vladine institucije.

Cyber sigurnost postoji od samih početaka IT-a, a posebice od pojave širokopojasnog interneta među najtraženijim je zanimanjima. Sa svijetom koji se oslanja na cloud računalstvo, koristi društvene mreže i brojne komunikacijske alate te gomilu različitih uređaja za pristup internetu, a ova potreba samo se povećava. S obzirom na nadirući trend digitalne transformacije, sve industrije trebaju znatna ulaganja u sigurnost, a među njima se ističu zdravstvene te financijske ustanove, kao i sve ostale tvrtke koje imaju digitalne usluge.

Robotika je također dugo sa nama, no razvojem 5G mreža i IoT-a te umjetne inteligencije i ova grana se pomiče u novim smjerovima autonomnosti i bolje iskoristivosti robota. Kvantno računalstvo je nadirući trend koji prijeti zamjenom modernih superračunala još učinkovitijim strojevima. Zbog drugačijeg načina računanja i velikih kapaciteta, kvantno računalstvo

AIRCASH

Komunikacija i prihvaćanje feedbacka

Aircash je originalni hrvatski fintech projekt koji se odnedavno iz domaćih granica seli na strana tržišta poput Austrije. S obzirom na to da se radi o inovativnoj aplikaciji i proizvodu, za položaj na vrhu u kompetitivnom fintech sektoru potrebni su top stručnjaci. Zato smo porazgovarali s Ivanom Arambašić, voditeljicom ICT operacija u Aircashu, oko suradnje s akademskim institucijama i onome što od mladih diplomanata očekuju u ovoj istaknutoj tech tvrtki.

„Sjajnu suradnju imamo sa FER-om, s kojim radimo na različitim projektima, poput projekta Sustava za otkrivanje zlonamjernih elektroničkih platnih transakcija zasnovanom na strojnom učenju.

Ponosni smo i na suradnje sa Tehničkim veleučilištem u Zagrebu, Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, kao i sa Zagrebačkom školom ekonomije i managementa, gdje smo česti sudionici na konferencijama, predavanjima, a također podržavamo i njihove studentske udruge.

Važno nam je i Veleučilište u Virovitici, na kojemu je i naša podružnica studentima na dnevnoj bazi na raspolaganju za savjet ili pomoć. Također smo polaznicima Veleučilišta omogućili odrađivanje studentske prakse u Aircashu, a sudjelujemo i u izvođenju nastave kao vanjski suradnici i gostujući predavači“, rekla nam je Arambašić.

Zanimalo nas je i kako među nadolazećim kandidatima u Aircashu prepoznaju najbolje potencijale.

„Potencijal među mladim kandidatima prepoznajemo prije svega iz želje i motivacije – želje za stjecanjem iskustva rada u industriji u kojoj vide svoju karijeru ili koje ih može usmjeriti. Vrlo brzo se može prepoznati njihov način razmišljanja, njihova želja i volja da nauče više od onoga što je obavezno gradivo za dobivanje diplome.

Mlade ljude koji su na praksi u Aircashu potičemo na kreativno razmišljanje, istraživanje novih tehnologija i sl. Vrlo brzo imaju priliku vidjeti rezultate svog rada razvijajući nove funkcionalnosti Aircash fintech platforme zajedno s našim razvojnim timom“, pojasnila nam je Arambašić što od mladih kandidata očekuju u Aircashu.

Studenti u Aircashu već kroz prakse proširuju znanja dobivena na fakultetu. U hrvatskom se fintechu uče rješavanju problema, imaju uvid u stvarne korisnike i zahtjeve te uče stvarati nove vrijednosti.

„Vještine komunikacije, rada u timu, primanje i davanje feedbacka ono je što je ključno koliko i tehnička znanja dobivena formalnim obrazovanjem.

Poslovna izloženost donosi im nezamjenjivo iskustvo“, zaključila je voditeljica ICT operacija Ivana Arambašić.

„U ovoj industriji prednost je imati mlade, entuzijastične zaposlenike koji prate najnovije tehnologije i donose promjenu perspektive i svježe ideje“, poručuje Ivana Arambašić, voditeljica ICT operacija u Aircashu.

ima potencijal rješavati kompleksne probleme koje superračunala ne mogu.

Edge computing još je jedna od grana koje doživljavaju strelovit rast, a temelji se na računalima koja rade u simbiozi s cloudom, no nalaze se na uređajima i imaju sposobnost računanja visokih performansi. Odličan primjer su autonomna vozila koja se zbog latencije ne mogu u potpunosti oslanjati na cloud, pa je potrebno učinkovito edge computing rješenje.

I dalje veliku ulogu u IT svijetu igraju big data, virtualna i proširena stvarnost, 5G i IoT. Gotovo je nemoguće predvidjeti na koji će se način IT sektor razvijati i koja će se sve zanimanja uskoro pojaviti. Zato je kod odabira fakulteta također izuzetno važno prepoznati razvoj vještina i znanja koja će omogućiti laku prilagodbu novim trendovima i usvajanje novih područja.

SOFASCORE

Uočavanje problema i predlaganje rješenja

Pratite li barem malo sport, velika je vjerojatnost da ste se susreli s proizvodima Sofascorea, tvrtke koja se bavi podacima u sportu te nudi rezultate uživo na webu i u mobilnoj aplikaciji. Digitalni proizvodi Sofascora dostupni su na više od 30 jezika, a da se postane dio tima od 150 zaposlenika potrebne su kvalitetne kompetencije, kako nam je otkrio i CTO kompanije Josip Stuhli.

„Od visokoobrazovanih osoba bez prethodnog radnog iskustva, prije svega, tražimo sposobnost kritičkog razmišljanja. U okviru studijskog obrazovanja studenti se upoznaju s velikom količinom činjenica i informacija koje je potrebno znati primijeniti na probleme u stvarnom životu. Da bi se problem uopće mogao uočiti, potrebno je neprestano propitkivati vlastita rješenja, ali i rješenja drugih oko sebe. Iduća stvar, a koja je povezana s prethodnim, jest sposobnost rješavanja kompleksnih

problema. U trenutku kada se problem uoči, važno je ponuditi ispravno i dugoročno održivo rješenje. Na studiju se studenti upoznaju s raznim metodologijama, algoritmima i drugim “kuharicama”, ali za problem koji se rješava postoji možda baš najprikladnije rješenje. Ova dva svojstva kod studenata su nam najvažnija: uočavanje problema i predlaganje prikladnih rješenja.

S obzirom na to da smo tvrtka koji svoj posao obavlja u računalnoj domeni, dobro poznavanje barem jednog programskog jezika jest nužno. Naime, da bi osoba do kraja pokazala rješenje prepoznatog problema, ona mora moći, u programskom jeziku u kojem se najbolje snalazi, demonstrirati rješenje na računalu.“

Stuhli nadalje vidi svijet u kojemu živimo kao mjesto ovisno o tehnologiji s kojom mlađi naraštaji žive od rođenja. U tom kontekstu u visokom bi obrazovanju rado

vidio više zastupljenu znanost o podacima, mrežama te računalnoj sigurnosti koji su deficitarni na svjetskom tržištu rada.

„Budući inženjeri trebali bi biti opremljeni znanjima koja podupiru infrastrukturu velike količine podataka, a opet biti sposobni razmišljati o rješenjima koja konzumiraju manju količinu električne energije ili memorije“, zaključio je CTO Sofascorea.

Među brojnim oglasima za posao često se nalaze i oni za Sofascore, pa nas je zanimalo kako oni prepoznaju potencijal u kandidatima.

„Prva stvar koju pokušavamo uočiti kod mlađih kandidata jest pozitivna energija, motivacija i optimizam. Izuzetno nam je važno da firmu oplemenjujemo optimističnim i motiviranim mlađim inženjerima. Obično nekoliko puta razgovaramo s kandidatom, prije odluke o ponudi posla. U razgovorima nastojimo vidjeti kako kandidat razmišlja kada se

pred njega stavi neki neočekivan problem ili kako bi postupio u slučaju nekog dobro poznatog problema. Upravo u tim situacijama prepoznajemo inženjerski način razmišljanja i pristup rješavanju problema“, pojasnio je Stuhli put do kvalitetnog novog kolege.

Tvrtka aktivno surađuje s akademskom zajednicom, a podatkovne analize potrebne za svakodnevni posao u Sofascoreu odlična su podloga za završne radove. Takve su suradnje ostvarene već na domaćim i stranim fakultetima. Tvrtka provodi i Sofascore akademiju već dugi niz godina gdje u trajanju od jednog semestra inženjeri

zainteresiranim studentima prenose znanja i iskustva iz stvarnog svijeta. „Akademiju nastavljamo i dalje održavati jer dobivamo vrlo pozitivne komentare. Trenutno održavamo backend, frontend, Android te iOS akademiju, a planiramo pokrenuti akademiju podatkovne znanosti te akademiju za upravljanje kakvoćom (QA). Kao šlag na tortu, surađujemo i s visokom akademskom zajednicom (doktorandi ili profesori) na multidisciplinarnim projektima poput ocjene igrača“, zaključio je na kraju Stuhli, CTO uspješne hrvatske sportsko-tehnološke tvrtke Sofascore.

Menadžerska informatika s tradicijom od 50 godina

Uz ogromnu tradiciju na smjeru Menadžerske informatike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, studenti mogu birati isti smjer kao diplomski studij na engleskom jeziku, kao i traženi specijalistički diplomski studij Elektroničko poslovanje u privatnom i javnom sektoru. Tu je još i poslijediplomski specijalistički studij Informatički menadžment

ekonomski fakultet jedan je od najcjenjenijih cjelina zagrebačkog sveučilišta, a kvalitete kao što su stogodišnja tradicija, ugledni znanstvenici i nastavnici uz mnogobrojne vanjske suradnike i goste predavače, razlozi su zašto je među popularnijim fakultetima među studentima.

Studijski smjerovi na EFZG-u imaju multidiscipli narni pristup i studentima omogućuju da lakše pronađu smjer u kojemu žele razvijati karijeru. Uz to, Ekonomski fakultet ima prestižne međunarodne akreditacije: AACSB, EFMD i EQUIS, koje su objek tivni pokazatelj izvrsnosti institucije. S ovim je akreditacijama fakultet ušao u elitno društvo od 5% vodećih visokoškolskih institucija iz područja eko nomije i poslovne ekonomije.

Diplomanti Ekonomskog fakulteta ističu se na radnim mjestima u širokom rasponu industrija, od IT kompanija, banaka, konzultantskih tvrtki do di gitalnih agencija i startup projekata.

IT studijski smjerovi

Na Katedri za informatiku Ekonomskog fakulteta izvodi se više informatičkih studija. Najdulju tradiciju ima smjer Menadžerska informatika koji se izvodi

na integriranom studiju poslovne ekonomije. Pod tim se nazivom nastava izvodi već 50 godina i na programu je diplomiralo više od 1.000 stručnjaka. Studenti isti smjer mogu odabrati kao diplomski studij na engleskom jeziku pod nazivom Managerial Informatics.

Već dvije godine odvija se traženi specijalistički diplomski stručni studij Elektroničko poslovanje u privatnom i javnom sektoru, dok na poslijediplomskoj razini EFZG nudi specijalistički studij Informatički menadžment. Ovaj inovativni studij namijenjen je

Suradnja s gospodarstvom i drugim fakultetima

Da se studiranjem na Ekonomskom fakultetu stvaraju vrhunski stručnjaci, potvrđuju brojni uspješni alumni poput Josipe Majić, suosnivačice Revuta, hrvatskog kripto-fintech startupa, koji je nedavno predstavio inovativan proizvod: kupnju doživotne pretplate za Netflix i Spotify putem NFT-a.

Kroz suradnju s tvrtkom ID GUARDIAN, nastao je Affective Computing Lab, laboratorij koji uz pomoć umjetne inteligencije i EEG, EKG, EMG i EDA uređaja, te uređaja za praćenje reakcija oka i lica i analizu govora, analizira utjecaj digitalnog sadržaja i online potrošačkih navika.

Uz to, EFZG ima suradnju s više od 140 obrazovnih institucija za potrebe razmjene studenata i različitih projekata, te su s njima sklopljeni i Erasmus+ ugovori.

stručnjacima koji znanje o poslovanju žele upotpuniti suvremenim IT vještinama. Ima drugačiji pristup predavanjima i studentima je omogućeno korištenje alata kao što su Bizagi Modeler, Oracle SQL Developer, Simul, Aris, ACL, R, PowerBI… Tu su i gostujuća predavanja mnogobrojnih CEO, poduzetnika i IT stručnjaka, podučavanje određenih tema (web pro gramiranje) od strane iskusnih developera ili stručnjaka (kibernetička sigurnost, AI, ML, data mining, OCR).

U suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, Ekonomski fakultet u Zagrebu sudjeluje u izvođenju poslijedi plomskog doktorskog studija, Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju. Studij se sastoji od više te matski srodnih modula koji obrađuju teme ključne za područje poslovne ekonomije, ali za razliku od postojećih studija istog naziva, naglašavaju digitalnu transformaciju kao središnju nit vodilju u području poslovne ekonomije budućnosti.

Svi navedeni programi imaju za cilj edukaciju stručnjaka čija specijalnost je spoj informatike i poslovanja, a koji omogućuje vrhunske kompetencije i znanja.

Prednosti IT studija na EFZG-u Multidisciplinarnost i izvornost u IT, poslovnim i menadžerskim vještinama je ono što izdvaja studente Ekonomskog fakulteta na tržištu rada. Zbog speci fičnog skupa znanja, diplomanti vrlo često brzo dolaze do liderskih pozicija u kompanijama i različitim institucijama, sa željom da primijene inovativne metode digitalne transformacije i vođenja poslovanja uz primjenu moderne tehnologije s kojom su se susretali na fakultetu.

Traženje posla, odnosno stručne prakse, za studente počinje već za vrijeme studija. Ovisno o studijskom programu, studenti imaju stručne prakse koje različito traju te imaju priliku i na taj način izaći na tržište rada. Većina studenata ima barem jedno radno iskustvo za vrijeme studija, te nerijetko to studentsko iskustvo postane i prvi „pravi“ posao.

Budući inženjeri na meti 500 top IT kompanija

Fakultet i znanstveno-istraživačka ustanova privlači najuspješnije maturante iz STEM predmeta, ima brojne atraktivne studijske programe u području elektrotehnike, informacijske tehnologije i računarstva, a nudi i odličnu podlogu za nova zanimanja s tehnologijama poput strojnog učenja, umjetne inteligencije, upravljanja rizikom i bioinformatikom

FER je godinama na vrhu liste najpoželjnijih domaćih fakulteta. Djeluje u tehničkom području koje se brzo mijenja i gdje je sposobnost prilagodbe ključna za sve inženjere. Kako bi studenti bili prilagodljivi te se s lakoćom uhvatili u koštac s novim tehnologijama i problemima, moraju imati dobru osnovu – dobro bazično znanje iz matematike, fizike, elektrotehnike, informacijske tehnologije te računarstva. Dodatno, studijski programi FER-a prepoznaju važnost paradigme projektno i problemski orijentiranog učenja kroz poticanje studenata na rješavanje stvarnih problema.

Uz tu veliku komparativnu prednost treba istaknuti i objektivne pokazatelje izvrsnosti. FER je vodeća hrvatska istraživačka i obrazovna institucija u po dručjima elektrotehnike, IKT-a i računarstva. To su prepoznali ponajbolji hrvatski maturanti i 500 brucoša (kvota je 650) koji spadaju među 1000 maturanata s najboljim rezultatima iz matematike više razine i/ ili fizike. To svjedoči o jačini branda iza kojeg stoje atraktivni studijski programi i snažna suradnja s gospodarstvom.

Studijski programi na FER-u

Fakultet elektrotehnike i računarstva nudi preddi plomske, diplomske i poslijediplomske studijske programe. Na preddiplomskoj razini FER je organiziran kroz dva trogodišnja studijska programa: Elektro tehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo, pri čemu je prva godina zajednička.

Na diplomskom studiju postoje tri studijska pro grama u trajanju od dvije godine. Radi se o Elektro tehnici i informacijskoj tehnologiji, Informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji i Računarstvu. Upisna kvota za diplomski studij je 600 studenata pri čemu studij završava oko 550 studenata godišnje. Navedeni studijski programi podijeljeni su u 14 osuvremenjenih profila na sljedeći način: Elektroteh nika i informacijska tehnologija (s profilima Audio tehnologije i elektroakustika, Elektroenergetika, Elektroničko i računalno inženjerstvo, Elektronika te Elektrostrojarstvo i automatizacija), Informacijska i komunikacijska tehnologija (s profilima Automatika i robotika, Informacijsko i komunikacijsko inženjerstvo,

Fotografija: Goran Berović

“Prošle akademske godine FER je pokrenuo studijske programe na engleskom jeziku, a uskoro kreću i tri nova diplomska studijska programa razvijena u suradnji s ostalim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, zahvajujući čemu će studentima biti na raspolaganju sasvim nova, mulitidisciplinarna znanja i vještine. S Akademijom dramskih umjetnosti FER razvija diplomski studijski program „Dizajn i razvoj videoigara“ za kojim na tržištu postoji neupitna potreba. S Filozofskim fakultetom FER je pripremio sveučilišni diplomski program koji će se baviti primijenjenom kognitivnom znanosti. Posebno nas veseli novi diplomski studijski program „Biomedicinsko inženjerstvo“ koji smo razvili u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje i Medicinskim fakultetom. Svi navedeni programi nastali su u suradnji s dionicima iz gospodarstva i izuzetno su atraktivni za nove generacije mladih stručnjaka.”- najavila nam je prodekanica za nastavu izv. prof. dr. sc. Mihaela Vranić.

Komunikacijske i svemirske tehnologije) te Računarstvo (s profilima Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi, Računalno inženjerstvo, Računalno modeli ranje u inženjerstvu, Računarska znanost, Znanost o mrežama te Znanost o podatcima).

Svi profili prilagođeni su zahtjevima na tržištu rada, i to ne samo onima koje tržište zahtijeva u ovome trenutku. Na fakultetu se izvode kolegiji koji su odlična podloga za novonastala zanimanja. Neki od primjera su Strojno učenje, Umjetna inteligencija, Upravljanje rizikom, Bioinformatika, Raspodijeljene glavne knjige i kriptovalute. Vlada veliko zanimanje i za Uvod u svemirske tehnologije te Financijsku matematiku.

Svi novi studijski programi FER-a izuzetno su atraktivni. Treba reći da su i fleksibilni, što znači da studenti, bez obzira na temeljno usmjerenje profila, mogu kao izborne predmete upisati različite kolegije koji ih zanimaju, među kojima su i već spomenuti kolegiji.

Jaki partneri

Osim standardnih studijskih programa, FER ima i nekoliko poslijediplomskih specijalističkih studija koji su razvijeni u suradnji s gospodarstvom. Noviji su primjerice „Informacijska sigurnost“ i „Proizvodi, digitalne inovacije i tehnologije u osiguranju – IN SURTECH“. Ovi studiji omogućuju stručnjacima iz privrede daljnji razvoj te stjecanje specifičnih znanja potrebnih za svladavanje novih izazova u njihovim područjima.

Fakultet ima izvrsne odnose s vodećim domaćim i međunarodnim kompanijama i trenutačno se provodi oko 240 visoko konkurentnih i visokoteh noloških projekata. Studenti se aktivno potiču na

sudjelovanje. Jednostavno se moguće uključiti u projekte koji se bave autonomnim sustavima, mo bilnom robotikom, bespilotnim letjelicama, strojnim učenjem i umjetnom inteligencijom, izradom sve mirskog satelita, projektiranjem i modeliranjem poluvodičkih tehnologija, biomedicinskim inženje ringom, sustavima obnovljivih izvora energije ili računarstvom visokih performansi. Pored toga, studentima je na raspolaganju i niz kolegija izvan strukture studija, tzv. kolegiji-vještine, putem kojih stječu dodatna praktična znanja.

Bivši studenti FER-a visoko su cijenjeni profesionalci koje vodeće međunarodne kompanije zapošljavaju širom svijeta. U ovom trenutku, putem Centra karijera FER-a više od 500 partnerskih kompanija traži svoje buduće zaposlenike među FER-ovkama i FER-ovcima. Preko Centra karijera FER njeguje blisku suradnju s cijelim rasponom poduzeća – od većih poput

Ericssona Nikole Tesle, Infobipa i Rimac Grupe pa sve do startupa poput Gideon Brothersa, Memgrapha i Photomatha. U programu stručnih praksi Centar karijera surađuje s gotovo 400 poduzeća, a samo ove godine 154 poduzeća objavila su 433 različite pozicije za obavljanje praksi.

Suradnja s drugim fakultetima

Studenti FER-a osim pristupa atraktivnim znan stvenim projektima i praksama u vodećim IT tvrtkama imaju priliku sudjelovati u programima mobilnosti. Mogu se odlučiti za studijski boravak ili stručne prakse u okviru programa Erasmus+, Erasmus Mundus ili Swiss mobility, dvojni studiji, združeni studiji kao i mobilnosti temeljem različitih bilateralnih sporazuma FER-a ili Sveučilišta s partnerskim insti tucijama diljem svijeta.

Najpopularniji program je Erasmus+, gdje FER ima partnerski ugovor s preko 60 institucija iz gotovo 20 zemalja. Vezano uz studentsku mobilnost, FER bilježi kontinuirani rast odlazne i dolazne mobilnosti, a u ovoj akademskoj godini taj broj značajno prelazi 200 studenata (ukupno odlazni i dolazni studenti).

Što se tiče studenata s FER-a, njima su tradicionalno najzanimljivije institucije iz susjednih zemalja kao što su Austrija, Italija, Njemačka i nešto udaljenija Španjolska. Neki odlaze i u Švedsku, Poljsku i Belgiju. U drugom smjeru na FER stižu studenti iz Španjolske, Francuske, Portugala i Poljske.

Generatori novih ideja

FER je institucija koja tržištu rada desetljećima osigurava vrhunske inženjere i znanstvenike koji se mogu uhvatiti u koštac s najzahtjevnijim znanstvenim, tehnološkim i poslovnim izazovima modernoga doba te imaju ulogu generatora novih istraživačkih ideja, spoznaja i inovacija. Na FER-u godišnje diplomira oko 550 mladih stručnjaka. No, da ih je i tri puta više, ne bi bilo dovoljno da se u cijelosti namire potrebe tržišta rada s obzirom na činjenicu da hrvatsko, eu ropsko i međunarodno tržište vapi za inženjerima i profilima stručnjaka kakvi stasaju na FER-u. Poslodavci se trude osigurati svoje buduće zaposlenike među studentima FER-a i puno prije njihove diplome.

Uskoro Dizajn i razvoj videoigara

Fotografija: Goran Berović

Vodeći stručnjaci i praksa od prve godine za studente programskog inženjerstva

ASPIRA nudi preddiplomski studij Računarstva sa specifičnim pristupom konkretne primjene IT tehnologije u područjima turizma, gastronomije i sporta

visoka škola ASPIRA u Zagrebu i Splitu nudi preddiplomski studij, smjer Programsko in ženjerstvo. Tijekom studija studenti rade na projektima, programira se od prvog dana, a omogućeno je i besplatno stjecanje IT certifikata. Uz to, na Programskom inženjerstvu postoji razvijeni sustav stručne prakse. Univ. spec. oec., v. pred. i dekan ASPIRE Alen Jerkunica iznio je argumente zašto bi budući studenti trebali odabrati upravo ASPIRU za svoj put prema IT karijeri.

„Odabir fakulteta je jedna od najvažnijih odluka u životima ljudi i zbog toga je izuzetna odgovornost

ACCESS projekt

Visoka škola ASPIRA je privatna obrazovna institucija s 25 godina tradicije na hrvatskom tržištu. Što se tiče školarina, nema jedinstvenog odgovora na pitanje koliko stoji studiranje na Računarstvu.

„ASPIRA će iz bogatog niza mogućnosti naći opciju koja odgovara željama i financijskim mogućnostima studenta. ASPIRA je bila dio projekta ACCESS koji je imao naglasak na Socijalnoj dimenziji studiranja. U potpunosti vjerujemo u taj pristup studija za sve! Pobornici smo tog pristupa! Javite se! Očekujemo vas!“

na školi da studentima osigura sva potrebna znanja, izgradi vještine i pripremi ih na najbolji način za sudjelovanje na poslovnom tržištu 21. stoljeća.

Misija visoke škole ASPIRA je kreirati transforma tivno edukacijsko iskustvo kroz primjenu najbolje svjetske prakse i suradnju s vodećim stručnjacima.

Dakle, važno je naglasiti da ASPIRA i u ovom studiju daje važnost, osim samoj struci, i izgradnji osobnih karakteristika svakog studenta, koji su se pokazali kao važni razlikovni čimbenici (diferenci jatori) i u njezinim ostalim studijima, a to su: naglasak na praktičnom radu, iskustvu u stvarnom radnom okruženju, poduzetničkom duhu, sklonosti timskom radu, razvijenim komunikacijskim vještinama, ori jentaciji na rješavanju problema.

Imamo visokokvalificirane nastavnike u učionici koji rade sa studentima u malim grupama. To čini nevjerojatnu razliku. Nasuprot većini učilišta, uvijek radimo u malim grupama što iznimno utječe na kvalitetu nastave“, izjavio je dekan Jerkunica.

Prednosti nad konkurentnim studijima

Primjenjivost IT vještina je jedna od ključnih prednosti ASPIRINIH studenata. Visoka škola omogućila je kroz poslovne partnere s kojima se

surađuje na ostalim studijima povezivanje primjene IT tehnologije s područjima turizma, gastronomije i sporta. Takva suradnja odvija se na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

„Uvjereni smo kako time naši studenti stječu vještine koje mogu primijeniti u ovim lukrativnim industri jama“, istaknuo je dekan ASPIRE te napomenuo kako ASPIRA među svojim strateškim ciljevima ima kontinuirano poboljšanje i revidiranje postojećih studijskih programa. To se ostvaruje na temelju pokazatelja kvalitete, kretanjima na tržištu radne snage, kao i uvođenjem novih studijskih programa prema potrebama tržišta. Inicijative za promjenama i doradama dolaze od nastavnika Visoke škole te Gospodarskog vijeća, kojemu su takve prilagodbe programa prema potrebama tržišta među prioritetima.

Uskoro i diplomski studij

U ASPIRI imaju velike planove za svoj IT studij. U planu je otvaranje diplomskog studija Računarstva, smjer Programsko inženjerstvo, što će omogućiti studentima daljnje usavršavanje u struci.

Osim iznimne povezanosti s domaćim i međuna rodnim tehnološkim tvrtkama te s kompanijama iz područja drugih studija na ASPIRI kao što su turizam,

Zašto studirati na ASPIRI?

n Fokus na balansu između „hard“ i „soft skills“

n Visok stupanj zaposlenosti nakon diplome

n Programiranje od prvog dana

n Rad na projektima od prve godine studija

n Studenti dobivaju specijalizirano računalo za razvoj IoT aplikacija

n Besplatno IT certificiranje

n Naglasak na stručnu praksu

n Poduzetničke radionice

n Rad na najsuvremenijoj tehničkoj opremi

gastronomija i sportski menadžment, ASPIRA ima razvijenu suradnju sa stranim obrazovnim institucijama:

„Članica smo udruženja EURASHE koje u Europskoj komisiji zastupa stručno visoko školstvo (oko 1.600 institucija). Škola i njezini nastavnici učestvuju u najznačajnijim projektima financiranima od strane Europske komisije u području unapređenja stručnog visokog školstva, kao što su HAPHEE, ACCESS, BUILDPHE i PRODIMOD.

Primjerice, PRODIMOD je najnoviji projekt suradnje u području BPM (engl. Business Process Management) i omogućit će ustanovi razvoj programske podrške za projektno orijentiranu nastavu“, objasnio je dekan Jerkunica.

Visoka škola ASPIRA je od početka postavila jasne strateške ciljeve. Među njima se ističu kontinuirano poboljšanje te revidiranje postojećih studijskih programa na temelju pokazatelja kvalitete i sukladno potrebama tržišta.

Vrlo bitna stavka je rad na povećanju postignuća studenata na studijskim

programima u pogledu uspješnosti studiranja. U razvoju Visoke škole sudjeluju predstavnici gospodarstva i tržišta rada.

Osim na studijskim programima, radi se na unapređenju znanstvenostručne izdavačke djelatnosti te na sudjelovanju u međunarodnim projektima i

razvijanju multikulturalnog okruženja.

Ustanovljen je sustav upravljanja kvalitetom i predano se radi na razvoju materijalnih, ljudskih i financijskih resursa za što kvalitetnije edukacijske aktivnosti. Osim studijskim programima, Visoka škola ASPIRA posvećena je i razvoju programa cjeloživotnog učenja.

Par koraka do posla

U Hrvatskoj i Europi postoji velika glad za IT stručnjacima, pa diplomanti s ASPIRE nisu iznimka na tržištu. Ključna razlika u odnosu na kandidate s nekih drugih studija je u profilu diplomanata, koji je uz usvojeni stručni dio obogaćen i osobnim ka rakteristikama kao što su timski pristup, komunika tivnost i kreativnost, te uvid u multidisciplinarni pristup i primjenu IT znanja na konkretnim primjerima.

FERIT

Aktualni programi računarstva u gradu po mjeri studenta

Osječki FERIT nudi studije elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi su usklađeni s tržištem rada, a fakultet snažno surađuje s jakim hrvatskim tehnološkim tvrtkama kroz znanstvene i stručne projekte

FERIT je među najznačajnijim tehnološkim fakultetima u Hrvatskoj, a budući da se nalazi u Osijeku dijelom je velikog rasta IT sektora u Slavoniji u zadnjih 10 godina. Osim lokalnih tvrtki koje su započele svoj razvoj u gradu na Dravi, brojne velike hrvatske tvrtke otvaraju urede u Osijeku baš zbog pristupa stručnom kadru koji dolazi iz FERIT-a.

Fakultet je regionalni lider kada su u pitanju studijski programi u području elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija.

„Ono po čemu se ističemo jesu naši studijski pro grami koji su uvijek aktualni i usklađeni s potrebama tržišta rada, što našim studentima omogućuje jed nostavno pronalaženje posla“, o specifičnosti studiranja na FERIT-u rekao nam je izv. prof. dr. sc. Danijel Topić, prodekan za nastavu i studente.

Studijski smjerovi

Osječki FERIT u području IT-a ima studijske programe na preddiplomskoj, diplomskoj i poslije diplomskoj razini. Što se tiče preddiplomske razine, nude se sveučilišni studij Računarstva te stručni studij Računarstva, a od akademske godine 2022./2023. na preddiplomskom studiju Elektrotehnike i informa cijske tehnologije studenti mogu odabrati smjer Informacijske i komunikacijske tehnologije.

Komparativna prednost studiranja na FERIT-u

Duga tradicija, moderni pristup i povezanost s realnim potrebama IT tržišta rada neke su od pred nosti kod odabira ovog fakulteta. Studijski programi su uvijek aktualni i studentima omogućuju stjecanje kompetencija koje će ih pripremiti za tržište rada.

Nastavni kadar na FERIT-u čine vodeći stručnjaci u svojim područjima, a prisutna je i jaka suradnja s gospodarstvom.

„Još jedna od prednosti FERIT-a je svakako činjenica da se nalazi u Osijeku koji je grad po mjeri studenta te je ujedno i lokacija u kojoj IT sektor kontinuirano raste, što rezultira potražnjom za FERIT-ovim inže njerima“, istaknuo je prodekan Topić.

Programi na FERIT-u redovito se usklađuju s trži štem rada. U ožujku ove godine uspješno su realizirana tri HKO projekta kroz koje je fakultet unaprijedio studijske programe u područjima elektrotehnike, informacijskih tehnologija i računarstva.

Izvan HKO projekata, FERIT redovito prati situaciju na tržištu rada te postoji komunikacija s partnerima iz gospodarstva. Nastavnici redovito pohađaju među narodne konferencije i rade na znanstveno-istraživačkim

projektima, što im omogućuje da studentima prenose najaktualnija znanja.

Izmjene programa

Od akademske godine 2020./2021. FERIT provodi izmijenjeni preddiplomski sveučilišni studij Raču narstvo. Studij je podijeljen na dva izborna bloka: Programsko inženjerstvo i Računalno inženjerstvo. Od ove akademske godine događaju se nove promjene, pa su izmijenjeni i unaprijeđeni sljedeći studijski programi:

n preddiplomski sveučilišni studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija koji se od upisa dijeli na dva smjera: Elektrotehnika te Informacijske i komu nikacijske tehnologije.

n diplomski sveučilišni studij Elektrotehnika koji sada nudi tri smjera: Komunikacije i informatika, Elektroenergetika te Automatizacija industrijskih sustava.

n diplomski sveučilišni studij Automobilsko raču narstvo i komunikacije, koji je „osvježen“ nakon prvih pet godina izvođenja.

U tijeku su izmjene na diplomskom sveučilišnom studiju Računarstva koje će biti aktualne od sljedeće akademske godine.

Suradnja s gospodarstvom

FERIT u svojoj tradiciji ima snažnu suradnju s gospodarstvom i na unaprjeđenju toga se konstantno

Partnerske stipendije

Na sve studijske programe upisuju se samo redoviti studenti, što znači da je školarina besplatna ukoliko studenti redovito izvršavaju svoje obveze. Što se tiče stipendiranja, velik broj partnerskih tvrtki nudi stipendije studentima. Natječaji za stipendije objavljuju se preko portala Stup, tako da studenti izravno dobivaju informacije. Ove godine, Grad Osijek u suradnji s tvrtkama dodjeljuje Gradskopoduzetničku stipendiju „Najbolje za najbolje“ kojom stipendira studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Za navedenu stipendiju mogu konkurirati svi studenti FERIT-a koji su u akademskoj godini 2022./2023. prvi puta upisali prvu godinu preddiplomskog studija

radi. Ta se suradnja ostvaruje kroz znanstvene i stručne projekte, gostujuća predavanja i stručne prakse. FERIT ima i portal Stup koji povezuje studente i poslodavce, pa se na njemu mogu oglasiti programi studentskih praksi, ali i natječaji za stipendije te oglasi za posao. Studenti preko portala mogu direktno komunicirati s tvrtkama. Kako teče ta suradnja dodatno nam je pojasnio prodekan Topić: „Trenutno imamo preko 400 partnerskih tvrtki koje su registri rane na portalu Stup. Svake godine prilikom obilje žavanja Dana fakulteta partnerske tvrtke nagrađuju naše najbolje studente. Također, održavamo Dan otvorenih vrata i dan karijera (DOVIK) na kojem je posljednje godine održavanja sudjelovalo preko 50 tvrtki.“

Uz povezanost s realnim sektorom, FERIT ima i aktivnu suradnju s preko 75 inozemnih znanstvenih institucija u području elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija. Suradnja se ostvaruje kroz zajedničke međunarodne projekte, mobilnost te znanstveno-istraživački rad.

„Što se tiče zaposlenja, velik dio naših studenata pronađe posao već za vrijeme studija, tako da nemaju problema s pronalaskom posla“, istaknuo je za kraj prodekan za nastavu i studente.

Interdisciplinarni pristup za konkurentnost na tržištu rada

Perjanica IT ponude na Fakultetu organizacije i informatike je studijski program Informacijski i poslovni sustavi. Programi se kontinuirano aktualiziraju i prepoznati su po interdisciplinarnosti, a odnedavno su dostupni novi moduli: Razvoj programskih sustava, Umjetna inteligencija u poslovanju, Umreženi sustavi i računalne igre te Analiza i dizajn poslovnih sustava

usrcu baroknog Varaždina djeluje jedan od najznačajnijih hrvatskih fakulteta koji nudi IT smjerove na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Fakultet se među konkurentima uvijek isticao po interdisciplinarnom pristupu i aktualnosti studijskih programa. FOI na jedinstven način povezuje znanja iz područja informatike, ekonomije i poslovanja.

Cilj je da studenti budu dugoročno konkurentni na tržištu rada i da se mogu brzo prilagoditi razvoju tehnologije i novim trendovima u poslovanju, a to ih čini vrlo poželjnima i konkurentnima, što im jamči brzi napredak u karijeri i natprosječna primanja.

Studijski programi

FOI na preddiplomskoj razini ima dva studija u području IT-a. Studenti se mogu odlučiti za sveučilišni studij Informacijski i poslovni sustavi te stručni studij Informacijske tehnologije i digitalizacija poslovanja.

Diplomska razina ima studij informatike s četiri

usmjerenja: Informacijsko i programsko inženjerstvo (IPI), Organizacija poslovnih sustava (OPS), Baze podataka i baze znanja (BPBZ) i Informatika u obrazovanju (IO). Na poslijediplomskoj razini izvodimo Doktorski studij Informacijske znanosti, te još tri interdisciplinarna specijalistička studija: Upravljanje sigurnošću i revizijom informacijskih sustava, Menadžment poslovnih sustava i E-učenje u obrazovanju i poslovanju.

Uz to, preddiplomski i diplomski studij Ekonomike poduzetništva također kombinira ekonomska znanja s osnovnim informatičkim vještinama.

Kontinuirani rad na novim studijima Svi, pa i onaj najviše prepoznatljiv studijski program na FOI-ju, Informacijski i poslovni sustavi, stalno se usavršava i revidira, kako bi ostao prilagođen aktualnim

Povezanost s drugim fakultetima

FOI ima preko 25 različitih bilateralnih sporazuma za razmjenu studenata s europskim i američkim sveučilištima. To su prestižna sveučilišta i visoke tehničke škole koje imaju vrlo slične studijske programe našima. Surađujemo s mnogima iz Francuske, SAD-a, Grčke, Austrije, Tajvana, Portugala, Slovačke, Turske, Njemačke i dr. Godišnje ostvarimo oko 30 dolaznih i još toliko odlaznih mobilnosti, kako studenata, tako i nastavnika te stručnih službi.

tehnologijama i trendovima. Studentima su od prošle akademske godine dostupni novi atraktivni moduli povezani s poslovima budućnosti: Razvoj programskih sustava, Umjetna inteligencija u poslovanju, Umreženi sustavi i računalne igre te Analiza i dizajn poslovnih sustava.

Neke od tehnologija koje su u programima uključuju: strojno učenje, vizualizaciju podataka, robotiku, Internet stvari, računalne igre i sustave za industriju 4.0.

Na poslijediplomskoj razini novi je studijski program E-učenje u obrazovanju i poslovanju. Osmišljen je kao rezultat interdisciplinarnog istraživanja i praktične primjene znanja potrebnih specijalistima za istraživanje, planiranje, uvođenje, primjenu, savjetovanje i analizu primjene IKT-a (informacijsko-komunikacijske tehnologije) u različitim oblicima obrazovanja, odnosno e-učenju. Studij se izvodi u mješovitom obliku (klasičan način nastave, licem u lice, i e-učenje, odnosno online) kako bi se na najpogodniji način prikazale i iskoristile mogućnosti e-učenja.

Suradnje s gospodarstvom

FOI je rano krenuo s konkretnim suradnjama s jakim hrvatskim IT tvrtkama. U sustavu obvezne stručne prakse FOI ima bazu od gotovo 700 tvrtki iz cijele hrvatske, što često znači direktno zaposlenje po završetku studija za više od 90% sa svih studijskih programa.

Obzirom na brzinu razvoja tehnologije i svega što nosi digitalna transformacija, informatičari su naj traženija ‘radna snaga’, kako na svjetskom, tako i na domaćem tržištu rada. To im omogućava brzorastuću karijeru, a s time i natprosječna primanja. Prema podacima koje FOI prikuplja od svojih bivših stude nata, plaće informatičara i ostalih djelatnika u IT-u na samom početku radnog odnosa dosežu i do 10 tisuća kuna (cca 1350 eura) neto mjesečno, što kroz nekoliko godina znači daleko natprosječna primanja u Hrvatskoj.

Surađujemo s tvrtkama i u primjeni WBL modela učenja, odnosno work based learninga. U tome smo zasigurno jedan od najjačih fakulteta u Hrvatskoj. Studente direktno kroz nastavu povezujemo s po slodavcima koji im predstave stvarni problemski zadatak za koji će studenti ponuditi svoja rješenja.

„Takva kombinacija tzv. T-shaped obrazovanja studentima omogućuje da pri rješavanju kompleksnih zadataka kombiniraju znanja iz raznih područja –primjerice programiranja i psihologije ili znanosti o zaštiti okoliša“, napominje dr. sc. Mutka.

Na RIT-ovim studijskim programima studenti imaju jedinstven program stručne prakse u jakim IT tvrtkama. Studenti rade na konkretnim projektima u industriji, pa je i sam završni rad na Informacijskim tehnologijama vezan uz rješavanje stvarnih poslovnih projekata kod klijenata kao što su Rimac Automobili i A1. Jedan od projekata u kojem se vidi odlična suradnja s realnim sektorom je i Soft Skills Akademija u kojoj su sudjelovali Microblink, Degordian, Am bacia, Span i drugi, a studenti su dobili uvid u to koliko su važne tzv. meke vještine. Dizajn novih medija, dok za cjeloživotno obrazovanje kandidati mogu upisati Master of Science studij. Uz snažan fokus na karijeru i stručnu praksu, velika prednost najstarije privatne visokoškolske ustanove u Hrvatskoj su dvije diplome: američka i hrvatska

Studij usmjeren na karijeru u svjetskom STEM gigantu

rochester Institute of Technology među najjačim je STEM obrazovnim ustanovama u SAD-u.

Kao sveučilište, američki RIT je treći po broju diplomanata u ovom području među privatnim sveučilištima. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća matično sveučilište ima tehnološke programe i računarstvo. RIT Croatia u stopu prati visoke obrazovne standarde američkog krovnog sveučilišta i velika je prednost studentima što uz hrvatsku diplomu po završetku studija dobiju i važeću američku.

„RIT Croatia je najstariji međunarodni kampus privatnog američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology te najstarija privatna visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj, koja ove godine slavi 25 godina poslovanja“, rekao je dr. sc. Alan Mutka, voditelj studija Informacijske tehnologije na RIT Croatia.

Studijski programi

Na hrvatskim kampusima studenti mogu birati između preddiplomskog stručnog studija Informa cijskih tehnologija (Web and Mobile Computing BS) te novooformljenog multidisciplinarnog studija Dizajn novih medija (New Media Design BFA). IT program može se studirati u Zagrebu i Dubrovniku, dok je novooformljeni Dizajn novih medija dostupan u zagrebačkom kampusu. Dizajn novih medija u jednom programu objedinjuje kompetencije iz

umjetnosti, dizajna, vizualnih komunikacija i programiranja.

„Dizajn novih medija stvara stručnjake za digitalne medije sadašnjosti i budućnosti. U sklopu cjeloži votnog obrazovanja na RIT Croatia, na zagrebačkom kampusu izvodi se i RIT-ov Master of Science studij: Information Technology and Analytics. Programi i nastavni planovi RIT Croatia u potpunosti su uskla đeni s visokim standardima obrazovanja i akademskim programima matičnog sveučilišta. Nastavu na en gleskom jeziku izvode predavači s bogatim akademskim i profesionalnim iskustvom“, pojasnio je dr. sc. Alan Mutka.

Komparativne prednosti studiranja na RIT Croatia

Uz dobivanje dvije diplome i rad po programu američkog sveučilišta, studenti imaju priliku provesti do dva semestra na globalnim kampusima u SAD-u, Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Kosovu. Studij se odvija u međunarodnom okruženju, a RIT je prepoznat kao sveučilište koje kvalitetno priprema studente za tržište rada.

RIT je poznat po career-oriented edukaciji s handson pristupom i iskustvenim učenjem. Fokus je na interaktivnoj nastavi i na sustavu koji nudi specija listička i opća znanja.

Lako do posla

Uz fokus na praktična znanja, studente se potiče na kritičko i analitičko razmišljanje te poslovnu komunikaciju.

„Zapošljivost studenata kreće već na drugoj godini kada krećemo s programom stručne prakse i vrlo često studenti nakon stručne prakse ostanu raditi u tim tvrtkama. Uz to, predstavnici IT industrije regrutiraju studente i tijekom akademske godine, a posebice studente završnih godina“, istaknuo je dr. sc. Mutka.

Školarina za iduću akademsku godinu iznosi 6.800 eura, a RIT Croatia svake godine izdvaja više od 2,6 milijuna kuna za financijske potpore i stipendije. Više od 80% kandidata koji su prošle godine zatražili financijsku potporu, ostvarili su pravo na stipendiju ili potporu.

Hibridni način rada u međunarodnom okruženju velikog švicarskog prodajnog lanca

Već 21 godinu Manor Software je hrvatska tvrtka kći jedne od najmoćnijih švicarskih kompanija. Zagrebački tim dio je IT odjela u Manoru i svojim djelatnicima nudi rad na najnovijim tehnologijama u internacionalnom okruženju

Posjetili smo hrvatsku tvrtku kćer poznate švicarske tvrtke Manor u Zagrebu u zadnjim danima ljeta, prije nego rujanske gužve naprave kolaps na gradskim prometnicama. Moderno opremljeni uredi u Šenoinoj ulici te opuštena i radna atmosfera dočekali su nas u tvrtki koja od 2001. godine djeluje u Zagrebu.

Softverska podrška poslovanju Manora

Manor Software sastoji se od nekoliko timova. Radi se na BI data analitici, ERP logistici, middleware projektima te administrativnoj podršci za IT tim u Švicarskoj. Profil ljudi koji rade u Manoru je raznolik i po godinama i po spolu, a radi se većinom o deve loperima koji stižu s fakulteta kao što su FOI, FER, PMF i Ekonomski fakultet, smjer informatika.

U Manoru se radi u hibridnom načinu rada i tre nutačno su developeri tri dana u uredu, a dva dana rade od doma.

„Korona je pokazala da se dosta može odraditi od doma“, rekla nam je Sabina Klug, direktorica Manor Softwarea. Hibridni način odgovara zaposlenicima, dodala je, a kao dodatni benefit za kandidate istaknula je da se tvrtka redovito nalazi među Top 50 u IT-u po najboljim uvjetima za zaposlenike.

Veliki planovi za širenje tima developera

„Imamo planove širenja u području e-Commercea gdje će se osnovati cijeli novi odjel koji bi bio proširenje ERP IT tima u Švicarskoj. Taj tim bi se sastojao od developera i testera i bio bi sastavni dio agilnog tima u matičnoj zemlji. Radio bi na svim procesima podrške i razvoja njihovog web shopa. Cijeli tim je interna cionalan, radi se najviše na developerskim poslovima i nije presudno znanje njemačkog jezika.

Osim ERP tima, širit ćemo i BI tim, budući da se uskoro prelazi s postojećeg data warehousea na novu cloud tehnologiju i to je jedinstvena prilika za rad s

SaBinaklug direktorica Manor Software Zagreb

najnovijim tehnologijama“, pojasnila je planove širenja direktorica Klug.

Tu ne staju ambiciozni planovi povećavanja deve loperskog tima. Još jedna od pozicija koje se traže jest ERP Application Manager, odnosno osoba koja se brine o podršci ERP sustavu na razini operacija. Za ovu poziciju planirana je i edukacija za Microsoft Dynamics, ERP kojeg trenutačno koristi kompanija. Manor Software inače podržava i druge inicijative za dodatnim obrazovanjem, pa je svim zaposlenima omogućeno učenje njemačkog jezika, edukacija za sve nove tehnologije koje se počinju koristiti, kao i individualne inicijative za novim tehnologijama.

Potrebe za informatičkom podrškom u Manoru su velike, te će se u Zagrebu otvoriti mjesto i za EDI (Electronical Data Interchange) automatska sučelja preko kojih idu svi ulazi računa, robe i ostalog.

„Švicarska središnjica je jako zadovoljna radom tima u Hrvatskoj. Kao prednosti prepoznaju sličnu kulturu kao u Švicarskoj, vrlo kvalitetne developere koji govore razne jezike i rade u istoj vremenskoj zoni“, naglasila je Sabina Klug te istaknula: „Ideja nam je pružiti ljudima kvalitetno okruženje jer nam je jako bitno zadovoljstvo naših zaposlenika“.

Sprintovi i konstantan razvoj znanja i kompetencija

Mlade snage Manor Softwarea, Mia i Darko, dio su BI tima koji u Zagrebu ima četvero ljudi od ukupno desetak članova u kompaniji.

„Super je što nikad nije dosadno. Uvijek ima nešto zanimljivo za raditi i sad ulazimo u taj novi projekt gdje su nove tehnologije, novi koncepti. Imat ćemo školovanje što je veliki plus da se dalje razvijam, a ne da stojim na nekoj staroj tehnologiji. I veliki plus je što je internacionalni tim. Jako je fora razgovarati s ljudima na njemačkom, engleskom i svašta se čuje“, o radu u BI timu Manor Softwarea rekla nam je Mia Grlica, koja radi kao BI developer, a dolazi s PMF-a gdje je završila matematiku.

BI tim trenutačno radi na velikom preseljenju na cloud platformu, a koriste se i tehnologije Oraclea, Microsofta, Power BI-ja i drugih.

Radni dan uključuje dnevne sastanke na kojima se prolazi što je odrađeno jučer, i što treba tog dana odraditi. Osim dogovora sa sastanaka, ako je potrebno nešto hitno odraditi, koriste se još chat, e-mail i Microsoft Teams pozivi.

„Svaka dva tjedna imamo planiranje. Radimo u sprintovima i onda imamo review gdje prolazimo kroz zadatke i planiramo što će se raditi u sljedećem sprintu“, o workflowu nam je podijelila Mia Grlica.

Njen kolega iz BI odjela Darko Lugomer o novom velikom projektu rekao je: „Imat ćemo školovanje za novu cloud tehnologiju, moći ćemo se certificirati za to i sad je veliki projekt za koji ćemo raditi migraciju postojećeg on premise data warehousea na novu cloud tehnologiju.“

Hibridno od samih početaka

Od samih početaka Manor Softwarea na poziciji developera nalazi se Željko Fijan koji ima dnevne i dugoročne zadatke koji uključuju rad na sučelju iz među logističkog softvera tvrtke SSC Schafer, lidera u tom području, i drugih aplikacija koje Manor koristi u logistici. To uključuje i povezivanje prema ERP-u.

„Radni dan počinje dnevnim sastankom s kolegama iz Basela. Početkom tjedna definiramo što treba raditi i što je napravljeno. Trenutačno radimo na prebaci vanju iz open VMS-a na Windows servere, a uz to pazim na dnevnu produkciju da sve bude u redu“, ukratko je sažeo svoj workflow Željko Fijan te je naglasio: „Rad u remote načinu je jedna od prednosti koja je ovdje prisutna od samih početaka tvrtke. Osim toga, ovdje se uvijek radi s novim tehnologijama i dosta smo samostalni u radu kod učenja novih stvari“.

Ozbiljna developerska tvrtka

Manor Software stabilna je tvrtka koja više od 20 godina uspješno radi kao dio softverskog backbonea

velikoj korporaciji Manor. U planu je veliko širenje developerskog tima i aktivno se radi na novim velikim projektima.

„Zagreb planira veliki tim. Baza bi bili iskusni ljudi kao okosnica i ideja je dati šansu mladim ljudima da napreduju. Kod nas se izuzetno stimuliraju rad i zalaganje“, zaključila je direktorica Sabina Klug.

Manor drži 60% tržišta

Priča o švicarskom Manoru počinje 1902. godine, a samo ime izvedenica je od prezimena obitelji osnivača u čijim je rukama i dalje ovaj ogromni prodajni lanac. Moderni Manor sastoji se od robnih kuća koje uključuju odjeću, parfumerije, igračke i drugo, s ukupnim udjelom od 60% švicarskog tržišta. Uz posao s trgovinama, tvrtka ima Manor Food i Manora restaurant niše. S preko 20.000 zaposlenih i prihodima od 5,5 milijardi franaka, Manor je europski gigant. Da bi sve u tom ogromnom logističko-prodajnom lancu funkcioniralo besprijekorno, brine se veliki IT tim koji vodi poslovanje na najmodernijim warehouse management sustavima, ERP-u i ostalim sustavima. Dio tog informatičkog tima nalazi se u Hrvatskoj u tvrtki Manor Software.

veteran iskusni developer Željko Fijan od samih je početaka u Manor Softwareu i krucijalan je kotačić u ERP timu kompanije

darkOlugOMer dio je BI tima koji radi na velikoj tranziciji na Googleov cloud

Miagrlica s PMF-a je uskočila u ulogu BI developera u Manor Softwareu

videOSaStanci svakodnevni su dio poslovanja na kojima se utvrđuje status zadataka i planiraju novi taskovi

KONČAR-DIGITAL

Spoj mladosti, znanja i iskustva

Želja za znanjem je temelj uspjeha, kažu mladi stručnjaci KONČARDigitala, najmlađe članice Grupe KONČAR koja razvija moderna rješenja za digitalno upravljanje kritičnom infrastrukturom, energetskim mrežama i pametnim gradovima

S FER-a u KONČAR

Ivan je razvojni inženjer u Odjelu za razvoj softverskih rješenja u realnom vremenu. Prošle godine diplomirao je Računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

„Odluku da želim studirati računarstvo na FER-u donio sam jako rano. Razlog je bio novinski članak koji je opisivao očekivane trendove i kako se u budućnosti očekuje konstantan rast u segmentu IT industrije. Vrijeme je pokazalo da nisu pogriješili.

U KONČAR sam prvi put došao na ljetnu studentsku praksu. Privuklo me to što se bave elektroenergetikom u kombinaciji sa sustavima za rad

Tvrtka KONČAR-Digital, najmlađa članica Grupe KONČAR, razvija suvremena rješenja za digitalno upravljanje naprednim energetskim mrežama, kritičnom infrastrukturom i pametnim gradovima.

Rješenja su plod znanja prikupljenog kroz sudjelovanje u međunarodnim istraživačkim projektima te višegodišnjeg iskustva u razvoju i implementaciji digitalnih rješenja za upravljanje energetskim sustavima, kao i kritičnom i urbanom infrastrukturom.

Posebno se ističu SCADA sustavi PROZA za upravljanje u realnom vremenu sustavima kritične infrastrukture (npr. trafostanice, podatkovni centri, sustavi za vodoopskrbu i odvodnju, mjerno-redukcijske stanice, elektrovučne podstanice i drugo).

Jednako su važni sustavi za industrijski Internet stvari (IIoT) razvijeni na softverskoj platformi Končar MARS za napredna mjerenja i digitalizaciju gradske infrastrukture i usluga.

Provjerili smo na čemu trenutno rade i kako se u svom radnom okruženju snalaze mladi stručnjaci KONČAR-Digitala.

Dominik je softverski inženjer u Odjelu razvoja IoT softverskih produkata. Studira računarstvo na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.

„Odmalena volim programirati, pa sam se odlučio za stručni studij računarstva. Ovaj studij sam odabrao zbog usmjerenosti na laboratorijske vježbe i čitanje koda. Volim programirati zato jer svaki dan rješavam nove izazove. Od programskih jezika najviše koristim C#, JavaScript, Rust i Dart, a kao programske alate koristim HTML, CSS i SQL.

Prva iskustva s KONČAROM imao sam na praksi u srednjoj

školi, pa sam im se ponovo javio kasnije nakon što sam postao student. Krajem prošle godine počeo sam ovdje raditi puno radno vrijeme. Uz to, paralelno studiram računarstvo kako bih dodatno povećao svoje znanje.

U KONČARU radim na razvoju IoT softverske platforme Končar MARS za digitalizaciju upravljanja pametnim gradovima te za napredna mjerenja i nadzor kritične infrastrukture.

Platforma omogućava automatsko prikupljanje i validaciju podataka, nadzor, održavanje i upravljanje složenim sustavima te naprednu analizu i

izvještavanje. Moj fokus je na razvoju i implementaciji korisničkog sučelja koje prilagođavamo specifičnim situacijama i potrebama pojedinog korisnika.

Prije toga radio sam na mobilnoj aplikaciji za očitavanje vodomjera, te razvoju API programskog sučelja za razmjenu podataka između različitih tvrtki koje se bave upravljanjem energetskim zajednicama. Jako je lijepo vidjeti nekog da koristi to što si ti napravio. Na poslu je atmosfera jako dobra, kolege su super, sve radimo timski i stalno surađujemo.“

Razvoj Končar MARS IoT softverske platforme

u realnom vremenu. Svidjelo mi se i to što rade s Pythonom. Rješenja na kojima smo tijekom prakse radili simulacije, koristila su se na stvarnim uređajima i postrojenjima. Nakon odslušanih predavanja vratio sam se u KONČAR raditi kao student i kasnije kao pripravnik. Svoj prvi ugovor o radu potpisao sam isti dan kad sam diplomirao.

Trenutno radim na novom komunikacijskom protokolu za povećanu razinu sigurnosti digitalnih komunikacija i upravljanja u elektroenergetskim sustavima. Posao mi je istovremeno veliki izazov i veseli me jer je novi protokol ključan za jako značajan projekt koji je u pripremi za velikog korisnika u inozemstvu.

To je i tema poslijediplomskog sveučilišnog stručnog studija kojeg pohađam na FER-u. Za dodatno školovanje u području informacijske sigurnosti odlučio sam se zbog sve većeg značaja tog područja. Za kritičnu infrastrukturu i industriju je informacijska sigurnost posebno važna zbog sve većeg korištenja interneta stvari (IoT) i digitalizacije kritične infrastrukture koja može biti izložena kibernetičkim napadima (Stuxnet, napadi na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, napadi na plinovode i naftovode).“

Međunarodni projekt za napredne energetske mreže

Brzo napredovanje uz rad na SCADA sustavu

Miro je voditelj Odjela razvoja rješenja u realnom vremenu. Diplomirao je Računarstvo i matematiku na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu u Zagrebu, te doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Prošle godine je završio e-MBA studij na visokom učilištu Algebra u Zagrebu.

„Matematika mi leži, pa sam se odlučio studirati na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu. Za računarstvo i informatiku sam se odlučio jer sam volio programiranje, a u isto vrijeme je to područje otvaralo najviše mogućnosti za daljnji razvoj karijere.

Nakon diplomskog studija, došao sam po preporuci u KONČAR. Ponudili su mi posao nakon što sam dobro riješio

Donata je inženjer istraživač u Odjelu istraživanja i razvoja. Ove godine diplomirala je Primijenjenu matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

„Odlučila sam se za studiranje primijenjene matematike jer sam željela učiti gdje se sve upotrebljavaju matematički modeli. Numeričke analize i znanstveno računanje dodatno su me zainteresirali za programiranje, pa sam tijekom studija završila tečajeve za Java programiranje i strojno učenje. Programski jezik smatram alatom koji pomaže raspisati ono što si zamislio. U budućnosti se planiram dodatno školovati i razvijati, posebno u području podatkovnih znanosti.

KONČARU sam se pridružila kao student, a privukao me upravo oglas u kojem su se tražile inženjerske vještine i želja za učenjem. Prilagodljivo radno vrijeme mi je omogućilo da uz posao pripremim i svoj diplomski ispit.

Trenutno radim na međunarodnom EU projektu BEYOND gdje se bavim kategorizacijom industrijskih potrošača prema njihovoj potrošnji električne energije. Moja analiza će pomoći u stvaranju modela za upravljanje potražnjom u naprednim energetskim mrežama, a konačni cilj je daljnji razvoj tržišta električne energije. Sviđa mi se sloboda koju imam u razvijanju rješenja, podržavajuća okolina te super ekipa!“

zadatak implementacije protokola WebSocket. Moja prva radna iskustva su bila razvoj grafičke aplikacije za vizualizaciju podataka iz SCADA sustava, te rad na softverskom kontroleru kroz koji je moguće dodati posebno prilagođene aplikacije za dodatnu obradu podataka u SCADA sustavu.

Nakon dvije godine rada na razvoju softvera dobio sam priliku postati rukovoditelj, iako sam tad bio najmlađi član tima.

U isto vrijeme upisao sam poslijediplomski doktorski studij na FER-u. Doktorirao sam na temu primjene tehnologija proširene i miješane stvarnosti. Rezultat mog istraživanja i timskog rada u KONČARU je sustav RTGo za održavanje postrojenja elektroenergetskoga sustava.

Sustav smo razvili kao digitalno rješenje koje uključuje web sučelje, mobilnu aplikaciju i proširenu stvarnost, te je primijenjen na vjetroelektrani Pometeno brdo. Sustav smo kasnije proširili korištenjem tehnologije HoloLens i virtualnih 3D modela.

Kako bih dodatno usavršio menadžerske vještine i još bolje vodio tim, završio sam i MBA studij na Algebri. Za uspješan rad tima i razvoj suvremenih digitalnih rješenja jako je važna otvorena i prijateljska atmosfera u timu te dobitna kombinacija mladosti, znanja i iskustva.

Za uspjeh u poslu najvažniji su želja za učenjem, spremnost za timski rad i inicijativa da se napravi što je potrebno, a ponekad i korak više“, zaključuje Miro.

FINA

Sinergija razvojnih centara i lokalnih IT učilišta

Fina je u posljednje tri godine otvorila čak 12 razvojnih IT centara. Osim što se u manjim sredinama otvaraju radna mjesta, kroz suradnju s lokalnim IT obrazovnim programima na veleučilištima razvijaju se IT kompetencije i mladima se stvaraju prilike za razvoj u njihovoj sredini

kako se sve okreće digitalnom u svijetu, tako je Fina odavno ušla u proces digitalne transformacije. Budući da za potrebe gospodarstva u Fini postoji velik broj digitalnih usluga, netko treba i stvoriti kvalitetne proizvode koji olakšavaju svakodnevno poslovanje i ubrzavaju procese.

Prije nekoliko godina počela je inicijativa otvaranja razvojnih centara kao središta u kojima timovi rade upravo na IT projektima za Finu. U posljednje tri godine otvoreno je čak 12 takvih centara i Finin Sektor informatike narastao je na oko 300 zaposlenika koji se bave razvojem aplikativnih rješenja i sustava. IT odjel zadužen je i za sistemsku podršku i IT in frastrukturu kao i za kibernetičku sigurnost.

Do stručnjaka kroz suradnju s fakultetima i učilištima Koncept razvojnih centara diljem Hrvatske više struko je koristan za Finu i lokalne zajednice. Fina

je prepoznala lokalne fakultete i visoka učilišta kao rasadnike kvalitetnih IT stručnjaka i ostvarila je institucionalnu suradnju s takvim ustanovama.

Za studente je to prilika za dobivanje IT kompetencija te ostanak u lokalnoj sredini bez potrebe za odlaskom u veće centre ili inozemstvo.

Fina je odličnu suradnju uspostavila sa Sveučilištem Sjever koje, kako kaže pročelnik odjela za računarstvo i informatiku, doc. dr. sc. Domagoj Frank, ima

dominantan udio STEM studenata. Na Sveučilištu Sjever postoje studiji računarstva i informatike te programi za edukaciju u području dizajna grafičkih sučelja i multimedije.

„Fina je s nama od samog početka studija računarstva i informatike na Sveučilištu Sjever. Dogovori i planovi krenuli su već s upisom prve generacije studenata. Sada, kada upisujemo drugu generaciju, Fina je omogućila da studenti koji su s najboljim uspjehom završili prvu godinu dobiju izdašnu stipendiju te da se uključe u proizvodne procese unutar razvojnog centra kroz studentski rad. Takav pristup iznimno podiže ukupnu kvalitetu edukacije na studiju raču narstva i informatike u Đurđevcu jer studenti, uz predavanja i vježbe, vrlo rano imaju prigodu steći iskustvo u stvarnom radnom okruženju. Kada završe studij, studenti imaju mogućnost zaposliti se u Fini, ali ne kao početnici pripravnici, nego kao djelatnici s punom plaćom, radi vremena koje su proveli radeći u Fini kao studenti“, pojasnio je pročelnik Frank.

Sinergija Fine i IT studenata

Od 2019. godine Fina surađuje s Visokom školom Virovitica koja je prerasla u Veleučilište. Sporazum je temelj dugoročne suradnje kroz koju je Fina donirala Veleučilištu 100.000 kuna za projekte opremanja laboratorija elektrotehnike, te informatičku opremu za 15 studenata.

Pr

„Cilj potpisivanja ovog sporazuma je u okviru preddiplomskog stručnog studija Računarstva, smjera Programsko inženjerstvo, školovanje kadra koji će svoje prvo zaposlenje pronaći upravo u Fininom IT razvojnom centru u Virovitici. Izrazito smo ponosni na činjenicu kako ovaj sporazum nije sam sebi svrha ili, da se metaforički izrazimo, „mrtvo slovo na papiru“, već je u prvim godinama snažno konkretiziran i životan, o čemu svjedoče sljedeći pokazatelji. Fina studentima virovitičkog Veleučilišta dodjeljuje stipendije u iznosu od 3.000 kn mjesečno te je do današnjeg dana njih 15 ostvarilo istu. Vrlo je bitno za reći kako i dalje njih sedmero prima stipendiju, dok je njih osmero za stalno zaposleno u Fininom IT razvojnom centru, a ove jeseni od tih sedmero stipendista za stalno će biti zaposleno njih još šestero“ što znači da je ukupno do sada zaposleno 14 stipendista, rekao je o suradnji Fine i Veleučilišta u Virovitici dekan doc. dr. sc. Dejan Tubić.

Kroz suradnju s Finom nastaju novi izborni kolegiji na Međimurskom veleučilištu Čakovec, koje s Finom surađuje posljednje tri godine. Program koji je kompatibilan s Fininim potrebama je stručni studij Računarstva koji ima smjerove Programsko inže njerstvo te Inženjerstvo računalnih sustava i mreža.

„Do suradnje je došlo zbog kvalitete naših studijskih

S faksa na posao u Fini Odlične primjere ove suradnje vidjeli smo i u samim razvojnim centrima. Kristijan Hanić, backend programer u Razvojnom centru Virovitice opisao nam je svoj put: „Ja sam tu počeo kao student. Odmah sam dobio priliku raditi na stvarnim projektima i polako se učio o novim tehnologijama i stjecao iskustvo. Tako sam dobivao i sve više zaduženja i različitih poslova i mogu reći da sam naučio puno.“

„Slavonija ima jako dobre fakultete i studente i šteta je da idu negdje dalje, a željeli bi ostati tu. Želimo im poručiti da ovdje ima jako puno posla za njih i dobre prilike što se tiče studentske prakse, stipendija, a nakon toga i zaposlenja. Sve to uz sustav mentorstva, stalnih edukacija i rada na projektima jako bitnima za državu“, iz svoje je perspektive suradnju razvojnih centara i fakulteta opisala Anna-Maria Andrijanić, voditeljica Razvojnog centra Osijek.

Kroz stručne prakse u Fini do svojeg je posla stigao i Matej Krznarić, backend programer u Razvojnom centru Osijek: „Prije godinu dana je počeo moj put u Fini kad sam došao na studentsku praksu. Imamo program mentorstva koji jako pomaže svim mladim ljudima i studentima koji dođu na praksu.“

Budući da u razvojnim centrima rade u velikom broju diplomanti, atmosfera je itekako pozitivna, što nam je potvrdio i frontend developer Antonio Supan iz Razvojnog centra u Požegi: „Pozivam studente željne rada da nam se jave, da formiramo timove. Svi smo mladi, svi smo željni uspjeha, svi žele raditi i radimo na izazovnim projektima na kojima se može puno naučiti.“

programa, pogotovo stručnog studija Računarstva, te zbog velike potražnje za stručnjacima svih profila koje obrazujemo na tržištu rada. Tržište rada se ubrzano mijenja i razvija i naši studenti stvarno imaju veliku ponudu stipendija, studentskih poslova i poslova koji ih čekaju nakon završetka studija. Što se tiče Fine, oni imaju vrlo dobro razrađene programe stipendiranja i rada na studentske ugovore, te su pouzdan partner u razvoju visokog obrazovanja. Naša suradnja je na obostrano zadovoljstvo. Tako je primjerice Fina, uz stipendiranje studenata, opremila i računalnu učionicu na našem Veleučilištu, dok smo mi za njih izradili obrazovne module za cjeloživotno obrazovanje“, o suradnji s Finom nam je rekao dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, doc. dr. sc. Igor Klopotan.

dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc.

Igor Klopotan jako je zadovoljan suradnjom s Finom

dekan Veleučilišta u Virovitici doc. dr. sc. Dejan Tubić zahvalan je na donaciji Fine za opremanje laboratorija

Kristijan Hanić

Anna-Maria Andrijanić

Matej Krznarić

Antonio Supan

Kako se

Mjesec svijesti o Cyber sigurnosti

Listopad je mjesec osviještenosti o sigurnosnim prijetnjama. Cyber security kontinuirano se poboljšava kako bi ostao korak ispred potencijalnih prijetnji. Automatsko penetracijsko testiranje jedan je od najboljih načina za ocjenu vaše razine sigurnosti i detekciju potencijalnih sigurnosnih rupa

Ubrzana digitalna transformacija otvorila je vrata velikom broju novih digitalnih usluga. Istovremeno se kao posljedica pandemije promijenio način rada u mnogim tvrtkama gdje zaposlenici rade od kuće ili hibridnim načinom rada. U oba slučaja, proširio se broj potencijalnih točaka u kojima bi se mogla iskoristiti nedovoljna sigurnost sustava, bilo preko digitalnih servisa s nedovoljnom sigurnosti ili preko rastegnutih infrastrukturnih resursa u tvrtkama.

Je li vaša tvrtka sigurna?

Broj cyber napada kontinuirano se povećava i prati porast broja online korisnika. Poslovanje je u 2022. godini nemoguće bez jake IT i telekom infrastrukture, kvalitetnog softvera i dakako prikladne zaštite za osjetljive sustave. Male i srednje tvrtke često nemaju resurse za ozbiljna ulaganja u cyber sigurnost. Od onih koje imaju budžet za sigurnost, mnoge ne prepoznaju potencijalne opasnosti koje prijete poslovanju od neželjenih napada.

Prema Varonisu, samo je pet posto foldera u tvrtkama propisno zaštićeno, a u istraživanju koje je proveo Sophos više od pola tvrtki misli da njihovi odjeli nisu dovoljno sofisticirani za nošenje sa cyber napadima. Samo u 2021. godini kroz razne povrede sigurnosti podataka otkriveno je 22 milijarde raznih zapisa. Koje su to najčešće prijetnje?

Najveće prijetnje za vašu cyber sigurnost

Jednu stvar teško će riješiti i najsofisticiranija zaštita od prijetnji, a to je ljudski faktor. Upravo

su namjerne ili nenamjerne greške u ophođenju sa sustavom odgovorne za veliku većinu povreda sigurnosti u tvrtkama. Stoga je iznimno važna konstantna edukacija i pridržavanje sigurnosnih protokola. S druge strane, to je pozitivan znak da zaštitni mehanizmi itekako djeluju kada ih se implementira na pravi način.

Maliciozni cyber napadi ne rade preveliku razliku između malih i velikih tvrtki. S obzirom na to da se napadi često izvode automatiziranim sustavima, ne postoji sigurno mjesto online koje ne ulaže u tu sigurnost. Ovo su neke od najvećih potencijalnih prijetnji.

Phishing napadi odgovorni su za preko 90% svih sigurnosnih proboja koje organizacije imaju, a broj takvih najraširenijih prijetnji raste stopom većom od 65%. Kod phishing napada, maliciozna treća strana pretvara se da je vjerodostojan kontakt i potiče korisnika da klikne na maliciozni link, preuzme datoteku ili da pristup osjetljivim informacijama poput detalja računa ili vjerodajnica. Iako se phishing napadi, koji su u zadnje vrijeme postali iznimno sofisticirani, oslanjaju na socijalnu komponentu više nego na tehnološke slabosti, postoje sigurnosna rješenja koja čak sprječavaju takve mailove da dođu do korisnika.

Malware u obliku virusa, trojanaca i drugog malicioznog koda i dalje je jedna od najvećih prijetnji za sigurnost kompanije. Ovakav softver možete pokupiti na malicioznim web stranicama, spam emailovima ili kada se spajate s drugim

zaraženim uređajima. Jedan od češćih scenarija je kada djelatnici koriste svoje uređaje za posao i u slučaju zaraze mogu prenijeti maliciozni kod na ostatak kompanije.

Ransomware je u posljednjih nekoliko godina jedna od najčešćih cyber prijetnji pri čemu ucjenjivački softver enkriptira podatke tvrtke koji se potom ne mogu koristiti sve dok tvrtka ne plati otkupninu. Posebno je zabrinjavajuće to što je više od 70% ransomware napada usmjereno prema malim i srednjim tvrtkama.

Koliko puta ste zvocali IT administratorima u tvrtki koji vas tjeraju na kompleksne lozinke? Slaba lozinka je jedna od najvećih prijetnji za sigurnost podataka u kompaniji.

Kako se zaštititi od cyber prijetnji?

U svijetu postoji trend zasićenosti sigurnosnim mjerama, što znači da se neke tvrtke olako predaju u nadi da im se ništa neće dogoditi. Budući da su potencijalni gubitci preveliki, to nije mudra politika. Postoje načini u kojima i bez ogromnih resursa i napora možete podići razinu svoje cyber sigurnosti.

Detekcija stanja

Prije svega treba utvrditi trenutačnu razinu sigurnosti. Odokativna metoda uključuje popisivanje svih sigurnosnih sustava koje vaša tvrtka koristi. Međutim, postoji i značajno kvalitetniji način, a radi se o penetracijskom testu koji će otkriti sve vaše slabosti.

A1 Automatsko penetracijsko testiranje vrši se platformom koja otkriva, procjenjuje i koristi se unutarnjim i vanjskim površinama za napad kako bi utvrdila stvarnu razinu sigurnosne izloženosti. Platforma samostalno provjerava otpornost sustava na najnovije napadačke tehnike, a simulacija utvrđuje potencijalne slabe točke za napad i sigurnosne nedostatke. Pentera rješenje koje koristi A1 među najsofisticiranijima je u svijetu. Na kraju provjere dostupni su automatski izvještaji usmjereni na rješavanje ranjivosti. Ranjivosti su kategorizirane i opisane.

Stvorite sigurnosnu politiku tvrtke Izuzetno je važno imati viziju kako zaštititi osjetljive sustave unutar kompanije. To znači aktivno promišljanje o softverskim rješenjima koja se koriste, sigurnosnim protokolima zaposlenika koji mogu uključivati dvofaktorsku autentifikaciju povrh uobičajenih lozinki za ulogiravanje u sustav, te nabavku zaštitnih rješenja.

Firewall je jedno od elementarnih rješenja za sigurnost svake tvrtke. A1 Hrvatska u svojim sigurnosnim proizvodima ima Firewall as a Service. Cloud Firewall malim i srednjim tvrtkama nudi zaštitu koju nadzire ponuđač usluge i nudi zaštitu filtracije Internet prometa kroz više OSI slojeva i na taj način smanjuje štete od cyber napada. Firewall je osobito koristan jer kroz njegovu provjeru prolaze i email poruke – najčešća meta phishing napada. Osnovna usluga sprječava pristup neželjenom web sadržaju i inspekciju sigurnosnih certifikata. Napredne funkcionalnosti nude kontrolu aplikacija, provjeravanje datoteka u izoliranom prostoru, filtraciju paketa i napredne obrane od trojanaca i kriptolockera.

Mobilna sigurnost

I dok tvrtke spremno koriste antivirusna i firewall rješenja u in-house IT sustavu, mnogi i dalje ignoriraju cyber prijetnje na mobilnim uređajima. Na mobitelima čitamo mailove, otvaramo poslovne

aplikacije poput CRM-a i koristimo ga za naprednu komunikaciju. Zaštita službenih mobitela trebala bi biti među prioritetima svake tvrtke.

A1 Net Protect zanimljiv je pristup zaštiti na mobilnim telefonima, osobito pogodan za manje sustave koji ne mogu ulagati u specijalizirane softvere za mobilne telefone. A1 Net Protect štiti mobitele i tablete od virusa, spywarea, mrežnih prijevara i zlonamjernih web adresa dok ste spojeni na A1 mobilnu mrežu. Radi se o zaštiti na razini mreže što je jedinstvena usluga u ponudi. Svakih 15 minuta A1 Net Protect provjerava mrežu i postavlja zlonamjerne web stranice na „crnu listu“. Primjerice, ako posjetite takvu neispravnu stranicu, dobit ćete upozorenje na svoj uređaj, a stranica će biti blokirana.

Osigurajte svoje podatke

Sigurnost podataka i kontinuitet poslovanja jako su važni za normalno poslovanje, te poremećaj bilo koje od tih komponenti može dovesti do značajnih gubitaka za tvrtku. Backup as a Service je Cloud usluga koja osigurava sigurno kopiranje i povrat podataka. A1 BaaS omogućuje pohranu i Office 365 podataka koje kompanije često ne pohranjuju misleći da se Microsoft brine za njih.

Tvrtke mogu odabrati standard uslugu u kojoj se sami brinu za sigurnosnu pohranu podataka i integritet kroz konzolu, no podaci su smješteni u sigurnom podatkovnom centru. Managed BaaS pristup ostavlja stručnjacima iz A1 da se brinu za podatke, a O365 je ranije spomenuta usluga sigurnosne kopije mailova, Sharepoint i OneDrive podataka u A1 Oblaku.

U Cyber security awareness mjesecu odlično je vrijeme za preispitivanje vlastite sigurnosne situacije.

Ako i nemate ljudskih resursa za napredne sustave, postoje plug & play cloud rješenja koja će značajno povećati razinu sigurnosti. Ključno je da budete osviješteni, da znate koje su potencijalne ugroze i da aktivno radite na njihovom sprječavanju uz kvalitetne partnere.

PIŠE: HRVOJE ŠOMOĐI

Prekide ima gotovo svaki mikroprocesor. Oni služe kako bi se za određenu akciju program, ili neki njegov dio, pokrenuo, zaustavio ili preusmjerio. Primjer prekida kod vašeg mobitela je čekanje akcije pritiska gumba kako bi se upalio ekran mobitela. Sve dok gumb nije stisnut, mobitel je u „sleep modu“ kako bi uštedio bateriju. Njegovo buđenje i paljenje ekrana uzrokovano je hardverskim prekidom pritiska gumba.

Kod VIDI X mikroračunala, osim hardverskih, postoje i softverski prekidi. Softverski prekidi mogu biti vremenski te se njihovom uporabom dio koda može izvršavati periodički.

VIDI X pruža maksimalno 32 utora za prekid za svaku od dvije procesorske jezgre. Svaki prekid ima određenu razinu prioriteta i može se svrstati u dvije kategorije.

Hardverski prekid – javlja se kao posljedica vanjskog događaja. Na primjer, GPIO prekid (kada pritisnete tipku) ili prekid dodira (kada se otkrije dodir). GPIO prekid može biti aktiviran i nekim senzorima koji kao rezultat mogu vratiti stanje High (logička jedinica). Primjer takvih senzora su oni koji koriste LM393 komparator uz pomoć kojeg se neka postavljena analogna vrijednost pretvara u logičku jedinicu dok se ostale pretvaraju u logičku nulu. Jednostavan senzor svjetlosti s takvim komparatorom potražite na linku https://e-radionica.com/hr/jednostavni-senzorsvjetlosti.html.

Isto tako, senzor s LM393 komparatorom koristili smo u radionici „Senzor ugljičnog monoksida“ na linku https://vidi-x.org/radionice/ vidi-project-x-68-mq-7-analogni-senzor-ugljicnog-monoksida/ te u radionici „VIDI Project X #67: Pametni vrt“ koristeći senzor osvjetljenja, ali i senzor vlažnosti tla. Radionicu pogledajte na linku https://vidi-x.org/radionice/vidi-project-x-67-pametni-vrt/.

Softverski prekid – javlja se kao odgovor na softverske upute. Na primjer, jednostavan prekid mjerača vremena (simple timer) ili prekid mjerača vremena čuvara (watchdog timer) kada mjerač istekne.

Watchdog timer je vrsta čuvara koji pazi na vaš softver te on obavlja neku funkciju (najčešće je to resetiranje) kad god se sustav zamrzne. Pojam „watchdog“ zapravo potječe od čuvara i njegovog psa stražara. Odgovornost čuvara kao nadzornog tijela i njegovog psa je zaštititi okolinu od bilo kakvih nedozvoljenih tj. ilegalnih aktivnosti i ako postoji bilo kakva nedozvoljena aktivnost, uključuje alarm.

Dok koristite watchdog timer, prije nego što prođe definirano vrijeme se brojač programa mora povećati ili promijeniti. On se koristi u mobilnom uređaju za isključivanje zaslona u slučaju da se zaslon ne dotakne, recimo unutar 10 minuta. Dakle, on odbrojava od 10 minuta prema nuli, te ako dođe do nule, gasi zaslon. Dotaknete li zaslon unutar tih 10 minuta, recimo nakon pet minuta, watchdog timer se vraća na vrijednost od 10 minuta i ponovno broji unatrag do nule.

Timer je specijalizirana vrsta sata koja se koristi za mjerenje određenih vremenskih intervala. Timeri se mogu kategorizirati u dvije glavne vrste. Mjerač vremena koji broji prema gore od nule radi mjerenja proteklog vremena često se naziva štoperica ili simple timer, dok se uređaj koji odbrojava prema nuli od postavljenog vremenskog intervala obično naziva watchdog timer

ESP32 GPIO prekidi

U ESP32 možemo definirati rutinsku funkciju prekida koja će se izvršiti kada GPIO pin promijeni svoju logičku razinu. Svi GPIO pinovi mogu se konfigurirati tako da služe kao tipke tj. okidači zahtjeva za prekidom.

U razvojnom okruženju Arduino IDE koristimo funkciju koja se koristi za postavljanje prekida na pin. Sintaksa izgleda ovako:

attachInterrupt(GPIOPin, ISR, Mode);

Ova funkcija prihvaća tri argumenta:

GPIOPin - postavlja GPIO pin kao pin za prekid, koji VIDI X mikroračunalu govori koji pin nadzire.

ISR – naziv funkcije koja će se pokrenuti svaki put kada dođe do prekida (npr. kada je stisnut gumb).

Mode – definira kada bi se prekid trebao aktivirati. Unaprijed je definirano pet konstanti kao vrijednosti koje možemo koristiti:

LOW - Pokreće prekid kad god je GPIO pin LOW

HIGH - Pokreće prekid kad god je GPIO pin HIGH

CHANGE - Pokreće prekid kad god GPIO pin promijeni vrijednost, od HIGH do LOW ili od LOW do HIGH

FALLING - Pokreće prekid kada GPIO pin prijeđe s HIGH na LOW

RISING - Pokreće prekid kada GPIO pin prijeđe s LOW na HIGH

Ako želite da VIDI X više ne nadzire određeni GPIO pin, možete pozvati funkciju čija sintaksa izgleda ovako:

detachInterrupt(GPIOPin);

Interrupt Service Routine (ISR)

Rutina prekida servisa (ISR) funkcija je ona koja se poziva svaki put kada dođe do prekida na GPIO pinu.

Sintaksa ISR funkcije izgleda poput obične funkcije, ovako:

void IRAM_ATTR ISR() { Statements; }

No ISR funkcija je posebna vrsta funkcije koja ima neka jedinstvena pravila koja većina drugih funkcija nema.

ISR funkcija ne može imati nikakve parametre i ne bi trebala ništa vraćati.

ISR funkcija bi trebala biti što kraća i što brža jer u suprotnom blokira normalno izvršavanje programa.

Ona bi trebala imati atribut IRAM_ATTR, prema

dokumentaciji ESP32 procesora koju detaljno možete pogledati na linku https://docs.espressif. com/projects/esp-idf/ en/latest/esp32/apiguides/memory-types. html#iram-instruction-ram.

Kada označimo dio koda s atributom IRAM_ATTR, kompilirani kod smješta se u interni RAM (IRAM) ESP32 procesora. Ostatak koda se čuva u flash memoriji.

Flash na ESP32 je sporiji od internog RAM-a (IRAM_ATTR). Pretpostavimo da je kod koji želimo pokrenuti funkcija prekida usluge tj. ISR – u tom slučaju ga želimo izvršiti što je prije moguće. Ako bismo morali čekati da se ISR učita iz flash memorije, stvari bi mogle poći po zlu.

Primjer koda: Jednostavan prekid

Ovaj kod pokazuje uporabu prekida i ispravan način pisanja rutine prekida usluge. Program nadzire GPIO32 (BTN_A) za padajuću vrijednost. Drugim riječima, traži promjenu napona koja prelazi iz logičkog HIGH u logički LOW, a koja se događa kada se pritisne gumb. Kada se to dogodi, poziva se funkcija isr(). Kod unutar ove funkcije broji koliko je puta pritisnut gumb.

struct Button { const uint8_t PIN; uint32_t numberKeyPresses; bool pressed; };

Button button1 = {32, 0, false};

void IRAM_ATTR isr() { button1.numberKeyPresses++; button1.pressed = true; }

void setup() { Serial.begin(115200); pinMode(button1.PIN, INPUT_PULLUP); attachInterrupt(button1.PIN, isr, FALLING);

}

void loop() { if (button1.pressed) { Serial.printf(“Button has been pressed %u times\n”, button1.numberKeyPresses); button1.pressed = false; } }

Nakon što prenesete skicu, pritisnite gumb BTN_A na VIDI X mikroračunalu te otvorite serijski monitor s postavljenom brzinom prijenosa podataka od 115.200 bauda. Pritiskom na gumb dobit ćete brojku koliko puta se gumb pritisnuo. Primijetite da na početku skice stvaramo strukturu tj. objekt zvan Button. Ova struktura ima tri člana (atributa) – PIN, numberKeyPresses (broj pritisaka tipke) i pressed stanje. Struktura je skup varijabli različitih vrsta, ali logički povezanih u smislenu cjelinu pod jednim nazivom.

struct Button { const uint8_t PIN; uint32_t numberKeyPresses; bool pressed; };

Nakon toga stvaramo instancu strukture gumba i inicijaliziramo redom: broj pina na GPIO32, broj pritisaka tipke na nulu i zadano pritisnuto stanje na false.

Button button1 = {32, 0, false};

Kod u nastavku je funkcija prekida. Kao što je ranije spomenuto, ISR kod VIDI X-a mora imati atribut IRAM_ATTR.

U ISR-u jednostavno povećavamo brojač numberKeyPresses za 1 i postavljamo pritisnuto stanje gumba na true.

void IRAM_ATTR isr() { button1.numberKeyPresses += 1; button1.pressed = true;

}

U funkciji za postavljanje koda setup() prvo inicijaliziramo serijsku komunikaciju s računalom, a zatim omogućujemo interni pull_up otpornik za GPIO pin 32. Zatim postavljamo prekid da nadgleda pin 32 i pozove ISR funkciju ukoliko pin ode u padajuće stanje, odnosno s HIGH u LOW.

Serial.begin(115200); pinMode(button1.PIN, INPUT_PULLUP); attachInterrupt(button1.PIN, isr, FALLING);

U dijelu koda s petljom provjeravamo je li gumb pritisnut, te ukoliko jest, ispisujemo koliko je puta tipka do sada pritisnuta i postavljamo pritisnuto stanje gumba na false kako bismo zaustavili ispisivanje broja pritisaka gumba sve dok se gumb ponovno ne pritisne. Takvo ponašanje dobili smo korištenjem if uvjeta.

if (button1.pressed) { Serial.printf(“Button 1 has been pressed %u times\n”, button1.numberKeyPresses); button1.pressed = false; }

Funkcija prekida će se pokrenuti svaki put kada je gumb pritisnut. No tu možemo naići na problem skakutanja prekidača koji će time ovako napisanu funkciju prekida pokrenuti više puta uzastopno, što može predstavljati problem za izvršavanje koda ukoliko nam nije bila namjera funkciju pokrenuti nekoliko puta uzastopno u kratkom vremenskom periodu.

Odskakivanje prekidača (engl. Bouncing)

Pokrenuvši ranije navedeni programski kod mogli ste primijetiti da povremeno VIDI X izbroji više pritisaka, iako ste prekidač stisnuli samo jednom. To se događa zbog odskakivanja prekidača te je prekidač zaista imao nekoliko spajanja i prekidanja signala, kako je naš kod i zabilježio.

Sigurno ste katkada mogli primijetiti da prekidači za paljenje žarulje i sami malo zasvijetle. Najčešće plavkastom bojom. Taj efekt dogodi se radi iskrenja električne energije uzrokovanog efektom odskakivanja prekidača, recimo pri paljenju svjetla.

Pojava se najčešće događa zato što je prekidač napravljen od savitljivog materijala koji se pri promjeni oblika pokušava vratiti u prvobitni položaj te odskoči pomalo, dok se ne stabilizira u novom položaju. No može se događati i radi drugih fizičkih čimbenika. Postoje razne vrste prekidača poput kliznih, na feder, klik-klak i drugih.

Kod nekih prekidača dva komada metala dolaze u kontakt jedan s drugim. Ako te dvije sićušne pločice metala nisu savršeno ravne i poravnate, a u pravilu nikada nisu, tada mogu uspostaviti i prekinuti kontakt nekoliko puta prije negoli budu dovoljno čvrsto spojene jedna s drugom. VIDI X mikroračunalu, koje može testirati stanje gumba nekoliko milijuna puta u sekundi, to uopće nije uključeno ili isključeno nego mu se čini da je gumb pritisnut mnogo puta u iznimno kratkom vremenu.

Problem odskakivanja možemo riješiti i programski, tako da pričekamo neko kraće vrijeme prije nego što stanje prekidača proglasimo konačnim. Ta metoda kao manu ima sporiji odziv koda za definirano vrijeme čekanja.

Kako bismo ubrzali izvođenje koda, umjesto da čekamo proglašenje konačnog stanja, možemo odmah proglasiti promjenu stanja te jedno kraće vrijeme ignorirati promjene koje uslijede.

To možemo izvesti na način da dodamo nekoliko varijabli neposredno prije funkcije isr(), te dodamo uvjet koji će ispitivati prije koliko vremena je pritisnut gumb.

//variables to keep track of the timing of recent interrupts unsigned long button_time = 0; unsigned long last_button_time = 0; unsigned long ignore_time = 250; //time in miliseconds to ignore new button state

void IRAM_ATTR isr() { button_time = millis(); if (button_time - last_button_time > ignore_time)

{ button1.numberKeyPresses++; button1.pressed = true; last_button_time = button_time;

} }

Ovaj kod radi samo kada brzo stisnete i otpustite gumb, jer svaki put kada se ISR izvrši, uspoređuje trenutno vrijeme koje vraća funkcija millis() s vremenom prijašnjeg poziva ISR-a.

RC Filtri (R – otpor, Ckapacitivnost)

Dodatno poboljšanje rješenja krije se u korištenju hardverskog RC filtra.

RC filtar ili RC filtarski element u elektrotehnici se odnosi na krug s otporom R i kapacitetom C. Dvije komponente mogu se povezati paralelno ili serijski. Moguća je kombinacija nekoliko otpornika i kondenzatora.

Zbog svojstava komponenti otpornika i kondenzatora, postiže se odnos između frekvencije na ulazu i napona na izlazu. Taj se učinak može smisleno koristiti u elektroničkim krugovima.

Otpor R uvijek ostaje konstantan te ne mijenja svoju vrijednost s promjenom napona i struje. Promjene frekvencije isto tako nemaju utjecaja na otpor R.

Kondenzator C ponaša se poput baterije vrlo malog kapaciteta koja se puni i prazni u intervalima ovisnima o dizajnu električne sheme. S istosmjernim naponom će se napuniti te predstavljati prekid u krugu kada se potpuno napuni.

Pri računanju vrijednosti RC filtra, najvažnije su vrijednosti otpora i kapacitivnosti kondenzatora. Interakcija tih dvaju elemenata rezultira željenim efektom filtra. Ovisno o međusobnoj povezanosti, formule za izračun se mijenjaju, ali te dvije varijable uvijek igraju ulogu.

Uloga kondenzatora čini vremensku konstantu RC filtra važnom. Ona se izračunava na temelju otpora i kapaciteta te označava potrebno vrijeme punjenja. Ovisno o strujnom krugu, RC filtar može se izračunati prema različitim formulama, ali se vremenska konstanta RC filtra računa identično za svaku od njih.

PrinciP rada prekidača s tri nožice. Poluga prekidača mijenja nagib mehanizma koji se tako odvaja od jedne strane i spaja s drugom stranom, dok je njegova sredina konstantno spojena

Možda je lakše shvatiti što se događa na prekidaču s tri nožice koji radi na principu klackalice. Ukoliko ste klackalicu u parku lagano gurnuli rukom prema dolje, primijetili ste da je ta strana odskočila od zemlje nekoliko puta sve dok se nije stabilizirala u novom položaju. Ista stvar se događa i s prekidačima. Nekoliko puta se spoji i odspoji dok naposljetku ne zauzme novi položaj. Kod nekih skupljih prekidača ovaj problem može biti riješen njihovim dizajnom. No takvi prekidači bez efekta odskakivanja imaju znatno višu cijenu od „običnih“.

Kako smo vrijednost postavili na 250 milisekundi, znači da se za ovako postavljeni kod funkcija isr() maksimalno može pokrenuti 4 puta unutar jedne sekunde.

Ako se pritisak i otpuštanje gumba nalaze unutar 250 milisekundi, VIDI X ignorira prekid i odmah se vraća na ono što je radio. Ako je ipak prošlo više od 250 milisekundi, izvršava se kod unutar if uvjeta koji povećava brojač i ažurira varijablu last_ button_time, tako da funkcija ima novu vrijednost za usporedbu kada bude ponovno pokrenuta u budućnosti.

Ukoliko držite gumb pritisnut duže od 250 milisekundi koliko iznosi varijabla ignore_ time, funkcija prekida isr() mogla bi biti pokrenuta kada otpustite gumb, jer se i tada može dogoditi odskakivanje gumba.

High pass RC visokopropusni filtar (eng. High pass) nastaje serijskim spajanjem dviju komponenti. Visokopropusni filtar koristi se u svrhu slabljenja ili blokiranja niskih frekvencija. Visoke frekvencije, međutim, trebaju biti što je više moguće neometanije. Pojam „filtar visokog prolaza“ također je čest. Visokopropusni filtar je pasivan ako se ne koristi element za pojačavanje signala. Inače se smatra aktivnim. On se koristi tamo gdje su niske frekvencije nepoželjne i stoga ih treba filtrirati.

Low pass

Struktura RC niskopropusnog (eng. Low pass) filtra i visokopropusnog RC filtra je identična, ali se uzima u obzir izlazni napon preko kondenzatora. To nam daje potpuno suprotan učinak od visokopropusnog filtra. Otpornost kondenzatora povećava se s frekvencijom. Što je veći otpor, to je veći pad napona kao i izlazni napon.

Razlikujemo mnoge filtre među kojima su High pass i Low pass najpoznatiji

Primjeri primjene RC filtra

Filtriranje frekvencija najčešće se koristi u zvučnicima za poboljšanje kvalitete zvuka. Zvučnici mogu reproducirati samo signale u predviđenom frekvencijskom rasponu. Zvukovi na drugačijim frekvencijama od onih za koje je zvučnik namijenjen su iskrivljeni, te se čuju kao škripanje ili grebanje. Visokotonac dakel koristi RC visokopropusni filtar, a woofer koristi RC niskopropusni filtar. Zvučnik srednjih tonova koristi bandpass filtar.

Na isti način ćemo RC filtrom eliminirati šumove gumba koji se dobiju prilikom pritiskanja gumba koji nema unaprijed ugrađen debounce mehanizam.

Low pass primjer

Praktično rješenje je sljedeće: odabirete R i C tako da umnožak R*C (u ohmima, odnosno faradima) bude u skladu s vremenom za koje želite filtrirati odbijanje.

Ovdje koristite unutarnji pull_up otpornik mikrokontrolera, koji je oko 10 kOhma i kondenzator od 100 nF, koji daje 0,001 sekundu tj. jednu milisekundu pri otpuštanju gumba.

koji se šeću uokolo baš kada napon na kondenzatoru dosegne 1,65 V. Korisno je imati osciloskop pri ruci kako biste mogli promatrati što se događa s odskocima te kako oni djeluju pri različitim konfiguracijama RC filtra.

VIDI X mikroračunalo možete pretvoriti u osciloskop uz pomoć radionice na linku https://vidi-x.org/radionice/ vidi-project-x-52-vidi-x-kao-osciloskop/.

Idealno hardversko rješenje

Idealno hardversko rješenje vrlo je jednostavno. Potreban vam je kondenzator za izglađivanje valova, dva otpornika od 10 kOhma i integrirani krug 74HC14 za dobivanje histereze. Ovaj čip može upravljati s do šest tipki, a pri tome ne morate uopće razmišljati o softverskoj strani priče.

Histereza znači da umjesto jednog napona, točno u sredini, postoje dvije granice napona. Uobičajena donja granica za LOW signal je jedna trećina do nule, te dvije trećine do maksimalnog logičkog napona za HIGH stanje. Prekidač s histerezom koristi gornji prag kada je posljednji put imao LOW stanje, a donji prag kada je u HIGH stanju. Ovo ostavlja prostor između dvaju pragova kao „mrtvu zonu“ u kojoj se nikad ne odvija prebacivanje. Da biste pobliže shvatili kako prebacivanje funkcionira, proučite priloženi grafikon prebacivanja.

Najčešće se koristi logički čip s prethodnim kondicioniranjem i histerezom za ispravljanje

Ovdje gumb koristi otpornik od jednog kOhma i on mora biti znatno manji od pull_up otpornika kako bi se osiguralo da se prekidač postavi na lOw. To je neophodno jer izbacivanje kondenzatora izravno kroz sklopku proizvodi neželjeni visokofrekventni naponski šum

R = 10 kOhma = 10.000 ohma C = 100 nF = 0,0000001 F 10.000 * 0,0000001 = 0,001 s

Ovakav jednostavan RC filtar ovdje je ipak samo djelomično rješenje. Ako VIDI X radi na 3,3 V, mikrokontroler će prebacivati između logičkog niskog i logičkog visokog na 1,65 V. Iako filtar prilično dobro izglađuje stvari, ne garantira da nećete dobiti poneke odskoke

uzvrijednOSti otpora RL1=10 kΩ te RL2= 10 kΩ te kondenzatora C= 100nF dobili smo najbolje rezultate

nikakOneSMijeMO zaboraviti postaviti prekidače u poziciju za korištenje utora za proširenje. Kao što je na slici prikazano, prekidač kod oznake TOUCH_IRQ i BTN_A postavite u poziciju USE EXP kako biste odvojili konekciju od već ugađanog gumba A i tako mogli eksperimentirati na breadboard pločici

Kako biste mogli eksperimentirati s vrijednostima otpornika, ali i kondenzatora te promatrati stanje prebacivanja prekidača osciloskopom, možete na breadboard pločici postaviti gumb s kondenzatorom i potenciometrima umjesto otpornika kako biste mogli potenciometrima (trimerima u ovom slučaju) mijenjati vrijednosti.

Za vrijednosti: otpora RL1 = 10 kΩ te RL2 = 10 kΩ te kondenzatora C = 100 nF dobili smo najbolje rezultate

Mi nismo koristili logički čip 74HC14, no u raznim projektima on može biti jednostavan spasitelj u situaciji odbijanja signala gumba. Popravljate li gumbe softverski, postoji jedna odlična rutina koju možete proučiti na poveznici https://www.kennethkuhn. com/electronics/debounce.c.

Za one koji žele znati više, posjetite link https://hackaday.com/2010/11/09/ debounce-code-one-post-to-rule-them-all/.

BreadBoard bi izgledao ovako prema navedenoj shemi spajanja. Zeleni vod preko gumba ovdje se nalazi samo zato jer neki gumbi već imaju takvu konekciju dok drugi nemaju, pa ju napravite da biste bili sigurni da ona postoji. Po jedna krajnja nožica svakog potenciometra nije spojena u strujni krug. Pripazite da gornji potenciometar nikada ne postavite u položaj u kojem je njegov otpor nula ohma jer time radite kratki spoj strujnog kruga te će VIDI X pokušati aktivirati mehanizam zaštite od kratkog spoja kako bi izbjegao kvar

Za sve one koji nemaju strpljenja postavljati elektroničke komponente ili ih jednostavno nemaju pri ruci, u online emulatoru koji je sposoban emulirati gumb s odbijanjem kao i onaj bez odbijanja, pripremili smo

naPOSljetku, rješenje koje smo dobili gotovo je idealno u većini situacija, a graf krivulje gumba na osciloskopu izgleda ovako

vam simulaciju za proučavanje. Nadamo se da vam je ona dovoljna za shvaćanje što se u biti događa, iako nema mogućnost postavljanja kondenzatora te samim time i isprobavanja strujnoga kruga.

eMulatOr: Iako je znatno sporiji od VIDI X-a uživo, može biti od velike koristi, kako za učenje, tako i za isprobavanje raznih rješenja. Koristite ga na linku https://bit.ly/de-bounce

SHeMa potpuno otklonjenog efekta odbijanja

Vremenski prekidi

Osim hardverskih prekida, VIDI X posjeduje i prekide koji su određeni nekim vremenskim intervalom te se mogu periodički ponavljati neovisno o ostatku koda koji se izvršava. Vremenski prekidi mogu se konfigurirati tako da odbrojavaju prema gore ili prema nuli. Na taj način mogu generirati alarme kada dosegnu određenu vrijednost definiranu kodom.

Postavimo varijablu brojača koju možemo dijeliti između glavne petlje i ISR-a. Treba je deklarirati kao nestabilnu (eng. volatile), čime se izbjegava njezino slučajno uklanjanje od strane kompajlera radi optimizacije koda.

volatile int interruptCounter;

Imat ćemo dodatni brojač kako bismo pratili koliko je prekida već izvršeno od početka programa. Taj brojač će koristiti samo glavna petlja i zato ga ne treba proglašavati nestabilnim.

int totalInterruptCounter;

Da bismo konfigurirali timer, trebat će nam pokazivač na varijablu tipa hw_timer_t, koju ćemo kasnije koristiti u funkciji setup

hw_timer_t * timer = NULL;

Inicijalizirat ćemo naš timer pozivom funkcije timerBegin, koja vraća pokazivač na strukturu tipa hw_ timer_t. Ta struktura je globalna „varijabla“ timera.

timer = timerBegin(0, 80, true);

Kao ulaz, ova funkcija prima redni broj timera koji želimo koristiti (od 0 do 3, budući da imamo 4 hardverska timera), vrijednost pred skale i zastavicu koja pokazuje treba li brojač brojati prema naprijed (true) ili odbrojavati prema nuli (false).

Što se tiče pred skale, obično je frekvencija osnovnog signala koji koristi ESP32 timer oko 80 MHz. Ta je vrijednost jednaka 80.000.000 Hz, što znači da bi brojač vremena rastao 80.000.000 puta u sekundi.

Iako bismo mogli napraviti izračune s ovom vrijednošću, kako bismo postavili timer brojača za generiranje prekida, iskoristit ćemo pred skalu da ga pojednostavimo. Dakle, ako podijelimo ovu vrijednost s 80 (koristeći 80 kao vrijednost predračuna), dobit ćemo signal s frekvencijom od 1 MHz koji će povećati brojač vremena 1.000.000 puta u sekundi.

Prije nego omogućite timer, morate ga dodijeliti funkciji prekida koja će se izvršiti kada se generira prekid. To se radi pozivom funkcije timerAttachInterrupt.

timerAttachInterrupt(timer, &onTimer, true);

Zatim ćemo koristiti funkciju timerAlarmWrite za određivanje protuvrijednosti u kojoj će se generirati prekid mjerača vremena. Dakle, ova funkcija prima kao prvi ulaz pokazivač na timer, kao drugi vrijednost brojača u kojem bi se trebao generirati prekid, a kao treći zastavicu koja označava treba li se timer automatski ponovno učitati nakon generiranja prekida.

timerAlarmWrite(timer, 1000000, true);

Što se tiče drugog argumenta, sjetite se, postavili smo pred skalu kako bi ona označavala broj mikrosekundi nakon kojih bi se trebao izvršiti prekid. Dakle, za konkretni primjer pretpostavljamo da želimo generirati prekid svake sekunde, i tako imamo vrijednost od 1.000.000 mikrosekundi, što je jednako jednoj sekundi. Upamtite: ta je vrijednost navedena u mikrosekundama samo ako navedemo vrijednost 80 za pred skalu. Možemo koristiti različite vrijednosti pred skale i u tom slučaju moramo napraviti izračune kako bismo znali kada će brojač doseći određenu vrijednost. Funkciju postavljanja završavamo omogućavanjem timera pozivom

funkcije timerAlarmEnable, prosljeđujući kao ulaz varijablu mjerača vremena.

timerAlarmEnable(timer);

Dakle, obratite pažnju na to kako izgleda kompletna funkcija setup, a kako funkcija interrupt, te na deklariranje potrebnih varijabli i naposljetku na glavnu funkciju loop koja ustvari ostaje prazna u ovom primjeru:

volatile int interruptCounter; int totalInterruptCounter;

hw_timer_t * timer = NULL;

void IRAM_ATTR onTimer1() { interruptCounter++;

Serial.print(“An TIMER interrupt has occurred. Total number of times: “); Serial.println(totalInterruptCounter); }

void setup() { Serial.begin(115200); timer = timerBegin(0, 80, true); timerAttachInterrupt(timer, &onTimer, true); timerAlarmWrite(timer, 1000000, true); timerAlarmEnable(timer); } void loop() {}

Obratite pažnju na to da ISR funkcija ne smije vraćati ništa te je deklarirana kao void i ne prima argumente. Ova funkcija je jednostavna te samo prikazuje stanje brojača, odnosno povećava vrijednost varijable koju ispisujemo na serijsku konzolu. U realnoj uporabi interrupt funkcija, nemojte im zadavati ispis na serijsku konzolu (kao u našem primjeru) jer je to jako spora naredba te u kompleksnim aplikacijama može stvoriti neočekivano usporavanje izvođenja kompletnog koda.

ISR funkcija trebala bi biti optimizirana za brzo izvođenje, koliko god je to u moći programera.

Atribut IRAM_ATTR obavezan je kako bi kompajler postavio kod u IRAM memoriju. ISR funkcija bi trebala pozivati samo funkcije koje se isto tako nalaze u IRAM-u, radi izbjegavanja „smrzavanja“ programa ukoliko glavna petlja „zapne“ u nekoj petlji ili slično.

Kompaktne