LUNGO INDUSTRIALE i strategija optimistične urbane preobrazbe Školjića by Vili Rakita

LUNGO INDUSTRIALE i strategija optimistične urbane preobrazbe Školjića

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, rujan 2021. Vili Rakita i mentorica Mia Roth Čerina

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Diplomski studij arhitekture i urbanizma ‘20./’21., x. semestar - Diplomska radionica

LUNGO INDUSTRIALE i strategija optimistične urbane preobrazbe Školjića LUNGO INDUSTRIALE and an optimistic urban transformation strategy of Školjić mentorica prof.dr.sc. Mia Roth Čerina student Vili Rakita

sadržaj Rijeka, Rječina i Školjić Analiza prostorno-planske dokumentacije Elementi identiteta Ciljevi

2 4 7 14

Strategija

Priprema Inicijacija Forum Provedba ‘Lungo industriale’ Promet i sadržaji Tipska infrastruktura Ulazno čvorište Park Skradinski trg Džepni park i most Vijećnica Parafinka Planinarski dom

18 22 24 25

83 84

Evaluacija i nastavak Širenje sustava

28 30 36 50 54 60 64 68 74 80

RIJEKA Početak razvoja Rijeke kao grada vežemo uz 14. stoljeće, kada se uz ušće rijeke Rječine i obalu Kvarnerskog zaljeva podižu bedemi srednjovjekovnog grada. Povoljna geografska pozicija uvjetovala je karakter Rijeke kao strateškog pijuna tijekom turbulentne povijesti, čiji su se razvojni potencijali duboko vezali uz njene vode — Rječinu i Jadransko more. Drugim riječima, ubrzani razvoj riječke luke postepeno je odsjecao velike površine uz more unutar centra grada, a razvoj industrije trajno se prostorno vezao uz urbani tok rijeke Rječine. Ujedno, stambeni kapaciteti potrebni za zbrinjavanje rastućeg broja stanovništva ispoljavali su se unutar zbijene i izduljene prostorne cjeline — često se nadovezujući na nove proizvodne pogone. Takav povijesni razvoj, u kojem je gospodarenje prostorom podređeno rastu industrije, odnosno novim tehnologijama i ekonomskoj učinkovitosti, trajno je definirao karakter grada Rijeke. Rijeka danas nije globalno prometno i industrijsko središte, a većina njenih megalomanskih postrojenja je zatvoreno. Međutim, unutar grada, a prvenstveno u užem i širem centru, ostaju velike parcele bez novih namjena. Prisutnost brownfielda raznih mjerila duboko je ukorijenjena u estetski i opažajni doživljaj grada, pritom trajno osvježavajući kolektivnu memoriju stanovnika. Iako važne stavke identiteta, ovi prostori danas generiraju nepoželjne odnose s prostorom — ograđuju pristup moru i rijeci, ograničavaju kretanje gradom, presjecaju važne urbanističke poteze, onemogućuju cjelovito promišljanje razvoja grada te otežavaju revitalizaciju kompleksnim imovinsko-pravnim odnosima. No, istovremeno, oni su najveći prostorni potencijali grada Rijeke.

RJEČINA Rječina je rijeka po kojoj je grad dobio ime. Autohtoni nazivi su Ričina ili Rečina (čak.) i Fiumara ili Fiumera (fiumanski). U starom vijeku spominje se kao Tarsia (kelt. kanjon) ili Phlawon (kelt. manja rijeka), a kasnije kao Eneo (tal.). Duga je oko 19 kilometara, a širina korita varira joj od nekoliko metara do šesnaestak. Izvire iz pećine ispod litice planine Kičej, odakle teče prirodnim i nereguliranim koritom do akumulacijskog jezera Valići, a potom reguliranim tokom kroz duboki kanjon kojeg je sama definirala, prolazeći kroz uski centar grada Rijeke do slijevanja u Jadran. Opisani tok Rječine definirao je njen povijesni, ali i današnji mnogostruki karakter. U kontekstu prirode, Rječina u gornjem toku čuva bogatu bioraznolikost, čistu vodu te visok turističko-rekreacijski potencijal. Geopolitički, Rječina je predstavljala granicu između brojnih društveno-političkih sustava i država, a čiji su tragovi vidljivi i danas. Gospodarstveno, voda Rječine bila je važni resurs industrijskih pogona koji su se uz nju smjestili, a čiji prostori danas onemogućuju prilaz vodi.

Iz svega navedenog proizlazi posljednji karakter Rječine — društveni. Naime, uz Rječinu su se razvijala specifična naselja i susjedstva, postrojenja te javni prostori, a iz njih specifične zajednice duboke povezanosti s prostorom. Danas, povijesni odnosi prema prostoru vezanom uz Rječinu duboko definiraju moguće potencijale i puteve za njegov razvoj. Zamršeni odnosi vlasništva nad bivšim industrijskim obuhvatima, nebriga o očuvanju prirodnih cjelina, fragmentiranost prostora u brojnim administrativnim jedinicama raznih mjerila i nadležnosti te trajni nedostatak komunikacije između dionika samo su neki od nusprodukata daleke i neposrednije povijesti. Međutim, neiskorišteni potencijal Rječine najvidljiviji je, a time i najpotrebniji za ostvarenje, unutar njenog protoka centrom grada. Naime, unutar urbanog toka Rječine ne postoji ni jedna točka koja omogućuje neposredniji susret stanovnika s rijekom. Spomenuta problematika ostala je predmet brojnih arhitektonskih i urbanističkih studija poput one kombiniranog plivališta Vladimira Turine za riječku Deltu (1949) te jedinog ostvarenog projekta — pješačkog mosta Zdenka Strižića na Titovom trgu (1946).

1854

1852

ŠKOLJIĆ

RIJEKA

TRSAT

STARI GRAD

Zbog svega navedenog, zonu je zadesila sudbina nemogućnosti i/ili nezainteresiranosti rješavanja od strane lokalnih aktera, ali i nedostatak strategije Grada za revitalizaciju industrijske baštine.

SUŠAK

DELTA

HIDRO ELEKTRANA I ZVIR ENER− GANA

PARA− FINKA MARGA− NOVO

HARTERA

A N

D O V O ICA D L VO U

EX KLAONICA

RU ŽIĆ UL EV ICA A

Do danas prostor Tvornice papira, kao najveći dio zone, nema adekvatnu namjenu, već se povremeno koristi za koncerte, snimanje filmova, kao prolazna točka planinara, divlje parkiralište i odlagalište krupnog otpada. Kompleks Hartere nije povezan na komunalnu infrastrukturu (struju, pitku vodu i javni prijevoz) što dodatno onemogućava trajnije korištenje prostora dok se čitava zona, pogotovo noću, percipira kao nesigurna. Stanovnici zone su time gurnuti na ekonomsku i informacijsku marginu, frustrirani kompleksnim problemima i osjećajem zanemarenih potreba. Zona je administrativno razdijeljena posredno na osam mjesnih odbora, a neposredno na dva mjesna odbora - Školjić-Stari grad i Centar-Sušak, oba fokusirana na probleme u strogom centru grada, time godinama zanemarujući kronično stanje zone. S druge strane, sve se veći broj građana osjeća izdvojeno od načina na koje se njihova svakodnevna okolina formira, upravlja i financira, nedostaje svijest o promjeni putem vlastitog angažmana, a primjeri građanskih inicijativa su izrazito rijetki.

1885

Zona obuhvaća 19 hektara te broji oko 350 stanovnika, odnosno 3448 s nesporednom okolicom, dok 60000 građana dnevno gravitira centru grada. Zona nosi neiskorišteni potencijal za nedostajuće sadržaje potrebne lokalnoj zajednici i širem stanovništvu centra - okupljanje, edukaciju, igru, vrtlarenje i rekreaciju. U širem centru grada, javni prostor je pretežno komercijalne namjene, a broj rekreacijskih i društvenih sadržaja na otvorenom izuzetno je malen u odnosu na broj građana koji mu svakodnevno gravitiraju.

1938

Geografska zona interesa nalazi se u neposrednom centru Rijeke, započinje s područjem Školjića i prilaznim ulicama prema kanjonu Rječine gdje se nalazi kompleks bivše Tvornice papira Hartera, a završava usponom prema izvoru Rječine.

AUTO− TROLEJ

ANALIZA PROSTORNO— PLANSKE DOKUMENTACIJE

× PROMET U kontekstu kolnog prometa, na prosotru obuhvata planira se izgradnja ‘NOVOG MOSTA koji u presjeku ex Tvornica papira-ViR spaja Ružićevu ulicu s Vodovodnom ulicom’. GUPom se predviđa mjestimično uvođenje linija MINIBUSA kao nadopuna autobusnog javnog prijevoza, a što bi u obuhvatu moglo biti primjenjivo u obliku kružne linije koja veže Vodovodnu i Ružićevu ulicu sa budućom željezničkom stanicom, Deltom i Korzom. Spomenuta željeznička stanica dio je rute nove riječke BRZE GRADSKE ŽELJEZNICE koja prometuje čitavim gradskim područjem, a stanica najbliža centru grada je upravo ova na Školjiću. U slučaju izvedbe ove rute prema planovima i njenom uspjehu može se očekivati manji teret kolnog prometa (posebice promet u mirovanju) i veći protok pješaka u ovome području. Zbog geografske specifićnosti ovog prostora (kanjon) planira se i izgradnja USPINJAČE koja bi Rječinu, tj. prostor današnjeg Autotroleja povezalo sa povijesnim i vjerskim središtem Trsata. Plan uključuje i proširenje 4

ove rute na drugu stranu kanjona - naselje Kozalu. Ovakva bi intervencija također podigla kvalitetu pješačkog prometa u Rijeci i na ovome području, ali i sama po sebi postala turistička atrakcija. Kanjon Rječine prepoznat je i kao prostor potencijala za uvođenje rekreativnih BICIKLISTIČKIH STAZA. Promet u mirovanju planiran je na dva mjesta unutar obuhvata u garažama, no pošto cijeli prostor za parkiranje koriste dnevni migranti u centar grada, problem parkiranja mora se riješiti istovremeno sa mrežom garaža koje opskrbljuju cijeli centar grada Rijeke.

× NAMJENA S - jedna stambena zgrada u Vodovodnoj ulici ima oznaku stambene namjene M2 - Vodovodna i Ružićeva ulica pretežno imaju oznaku M2, mješovite pretežito poslovne namjene K - prostor današnjeg Autotroleja i prostor bivše tvornice papira imaju oznaku K1, poslovnu, pretežito uslužnu djelatnost. Ovi potezi zamišljeni su kao prostori društvenog života

grada uz Rječinu, no potrebno je dublje i cjelovitije promišljanje njihove namjene i načina preobrazbe. Prostor tvornice papira tek je 2013. godine prebačen iz industrijske u poslovnu namjenu tako da je svijest o njegovom potencijalu relativno nova, a i svjetski trendovi preobrazbe industrijskih prostora zagovaraju raznolikiji pristup koji bi zadovoljio sve aspekte života jednog susjedstva, a ne stvorio samo periodično živi prostor jedne namjene. D - na području se našlo nekoliko društvenih namjena i to kulturnih - uz prostor zavoda HAZU (D8-12) na početku Ružićeve, planira se i preobrazba industrije ViRa u kolturni centar (D8-19), a i hale tvornice papira na Marganovu koje već godinama njeguju slične programe predviđene su za uređenje multimedijalnog centra za mlade (D8-10) IS - na samom sjeveru, preko puta starog pogona tvornice papira nalazi se kompleks hidroelektrane i vodoopskrbnog sustava Zvir. Ovo područje sadrži mnoge primjere industrijske arhitekture i starih pogona pa bi se dio kompleksa mogao otvoriti javnosti u edukacijske svrhe.

× ZAŠTITA Obuhvat se nalazi u zaštićenoj cjelini šireg gradskog središta. Također su zaštićene i vrednovane vizure na obronke kanjona Rječine te vizure sa Trsata i Kozale na dolinu Rječine. Potez drvoreda i šetališta uz Rječinu na području Autotroleja je također ocijenjeno vrijednim. Štite se i biljne i životinjske zajednice kanjona Rječine. × POSEBNE PROCEDURE Područje Vodovodne ulice planira se posredno, preko UPUa U-46 ‘Školjić, Vodovodna’, dok se za širi prostor od ex Tvornice papira do Delte predlaže izrada ‘prostornih studija kojima će se detaljnije analizirati zahvati u prostoru’. Prostor ex Tvornice papira definiran je neposredno, prema Prostornom planu uređenja Grada Rijeke. × VODNO DOBRO Na području je prisutan čitav niz izvora pitke vode od kojih su neki kaptirani, a neki još nedovoljno istraženi. Prisutne su podzemne vode i velik broj podzemnih tokova. Sam tok Rječine je reguliran te ima stalno vodno lice

tek od kompleksa Zvira pa do ušća. Uzvodno često presušuje zbog presušivanja samog izvora. Česta je pojava bujičnog toka Rječine uslijed razdoblja većih padalina, a visoka je opasnost i od plavljenja uslijed stoljetnih voda. Prema GUPu se planira: - izgradnja retencijske pregrade ispod naselja Pašac - izgradnja nadsvođenog kanala između korita Rječine i Mrtvog kanala (skretanje dijela poplavnog vala) - rekonstrukcija obalnih zidova u donjem koritu od izlaska iz kanjona do ulaza u ‘Autotrolej’ (posebno lijeve obale) - redovito održavanje korita u koju je svrhu planirana pristupna rampa u Ružićevj ulici Prema zakonu o vodama moguće je korištenje prava na gradnju na javnom vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda. U slučaju da pravo na gradnju traži jedinica lokalne samouprave to je moguće i bez novčane naknade uz princip uzajamnosti.

ZAKLJUČAK

PROMET - VIŠE PJEŠAKA I JAVNOG PRIJEVOZA, MANJE PARKIRANJA! Javni prijevoz u zoni se može kvalitetno riješiti izvedbom planirane gradske željeznice i dodatkom linije minibusa posvećene prometu unutar zone. Biciklističke staze se moraju projektirati u sklopu rekonstrukcije postojećih ulica i povezati sa stazama u kanjonu Rječine. Promet u mirovanju mora se riješiti isključivo za same korisnike i stanare ovoga prostora, a aute zaposlenika u centru izmjestiti u sustav garaža na obodu Staroga Grada. Žičara prema Trsatu može biti atraktivna veza i alternativan ulaz u kanjon Rječine. Pješački putevi su najveći problem obuhvata i moraju se dodatno promišljati, pogotovo u kontekstu povezivanja sa šetnicama uz Deltu te sa Korzom i nastavku u prirodni okoliš kanjona.

NAMJENA - RAZNOLIKO PLANIRANJE SA ZELENIM I ŽIVOTNIM PROSTORIMA! Namjene unutar obuhvata trebaju se pomnije promisliti kako bi se omogućio širok spektar korištenja prostora i njegov život u svako doba dana i godine. Uz uslužnu namjenu potrebno je omogućiti i stambenu, rekreacijsku i zelenu namjenu kako bi se ovo susjedstvo učinilo privlačnim prvenstveno za život Rječana, a potom privuklo i sve druge - poduzetnike, obrtnike, umjetnike, mlade, stare, turiste...

ZAŠTITA - VREDNOVANJE POVIJESTI I POSTOJEĆIH POTENCIJALA! Cijela zona kao takva se treba valorizirati kao jedno od prvih industrijskih središta Rijeke i kao iznimno vrijedan prostor - vizualno i ambijentalno. Uz to potrebno je analizirati vrijednost pojedinih građevina, cjelina i javnih prostora te ih uvrstiti pod pojedinu zaštitu kako bi se sprječila devastacija i sačuvao duh mjesta.

POSEBNE PROCEDURE - CJELOVITO, A NE FRAGMENTIRANO PLANIRANJE! Obuhvat UPUa Školjić, Vodovodna mora se proširiti i na lijevu stranu obale kako bi se pročelje i okoliš Rječine promišljalo u cjelini te u to promišljanje uključiti i prostor ex Tvornice papira, pogotovo nekonsolidirani prostor od Plodina do Energane.

VODNO DOBRO - GRADSKO BLAGO KOJE SE MOŽE PRIBLIŽITI GRAĐANIMA! Rječina i njene vode izuzetno su vrijedan resurs Grada Rijeke i kao takav se trebaju štititi i razvijati. Obnova obalnih zidova predstavlja šansu ukomponiranja urbanističko-arhitektonske intervencije (u ovaj inače infrastrukturni pothvat) koja bi dopustila riječanima pristup obali i vodi Rječine i stvorila kontinuirani pješački put paralelan sa Vodovodnom i Ružićevom ulicom.

ELEMENTI IDENTITETA ZAJEDNICA ‘Nekoć, iz uskog klanca Rječine dizali su se visoki cigleni dimnjak i ponos na jedan od najboljih papira na svijetu. Po putu, ondje su se nastanili brojni ljudi i njihovi posli, ali i još štošta. Snaga riječne vode, šparoge u centru grada, kasnonoćna glazba, skatepark, vikend-izleti, topla djetinjstva, buđenje proljeća, šetači kućnih ljubimaca, obilne kiše, jaka bura i čašica rakije.’ — MO Hartera

VODA ‘Mi smo se s ten rodili i s ten ćemo umret, ali to ni tako. Ako ne budemo pazili, to će jednostavno bit mrtva rijeka.’ — Spasimo Ričinu o radovima i regulacijama Rječine koji rezultiraju sve bržem gubitku bioraznolikosti toka i presušivanju korita.

INDUSTRIJA Snaga i brzina Rječine od davnina su se koristila za pokretanje Rječkih proizvodnih pogona, a danas, puno kasnije, u Vodovodnoj i Ružićevoj ulici možemo pronaći brojne ostatke nekoć guste industrijske zone.

GRANICA Nekada je sredinom Rječine tekla i granica između Rijeke i Sušaka – dva grada i dva režima. Danas, najudaljenije hale Hartere predstavljaju prekid urbanog i početak prirodnog – divljeg kanjona Rječine.

RJEČINA: GRANICA

Rječina je kroz svoju povijest često bila granica. Rimskim ugovorima potpisanim 1924. godine zapadni je dio grada potpao pod Italiju. Tada je Sušak ostao u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te postao odvojenim gradom. Dva grada, Sušak i Fiume te dvije države, Italiju i Jugoslaviju, razdvajao je granični zid izgrađen na desnoj obali Rječine. Preko mosta, oltre ponte, nazivali su građani prostore s druge strane Rječine. Nekoliko je desetljeća Rijeka prepolovljeno - gotovo natjecateljski - gradila društvo, industriju, logistiku i gospodarstvo. Mostovi su bivali strateškim graničnim prijelazima, no često su i sami stradavali u razdobljima velikih sukoba. Oslobođenjem Rijeke nakon Drugog svjetskog rata Fiume i Sušak ponovno se spajaju, a time prostori uz Rječinu s obje strane obale prirodno dobivaju potrebu postati cjelinom. Međutim, povijesni karakter Rječine kao granice duboko definira njenu pojavnost u sadašnjosti. Zatvoreni industrijski kompleksi leđima su okrenuti rijeci te trajno onemogućuju pristup koritu, dok administrativna podjela fragmentira urbanu cjelinu Rječine na devet mjesnih odbora. Pješačke promenade uz korito gotovo su nepostojeće, a većina praznih površina koje dodiruju Rječinu mahom su parkirališne namjene. Nedostatak komunikacijske infrastrukture i otežano punjenje sadržajem prirodno dijeli stanovnike na način da usmjerava gravitiranje svakodnevnog života prema unutrašnjosti grada, a ne prema obalama Rječine. Svi navedeni problemi otežavaju mogućnost izgradnje i razvoja, a time i njihova planiranja, čime Rječina u sadašnjosti ostaje granicom u svakom smislu.

granice Rječine nekad

granice Rječine danas

FIUME

SUŠAK

granica

rampa

RJEČINA: INDUSTRIJA

Rječina je bila pogodno područje za razvoj privrede i obrta vezanih uz energiju dobivenu iz vode. S počecima industrijske ili, bolje reći, aktivnije manufakturne proizvodnje, na Rječini se grade mlinovi, pile za preradu drva, stupe za obradu vunenog sukna te stupići za ljuštenje pšenice i ječma. Vrlo često uz mlinove su se nalazile i tvornice tjestenine. Prvi značajan uzlet ovakve proizvodnje zbiva se u 19. stoljeću, kada je probijeno novo korito Rječine unutar njenog urbanog toka. Tada prostor Školjića i kanjon Rječine postaju prva industrijska zona Rijeke. Nastaje riječka Tvornica papira, a mlinovi mijenjaju namjenu i moderniziraju proizvodnju. Osnivaju se Kožara Ružić, Ljevaonica metala Matteo Skull, Ledara Milana Gorupa, veliki kompleks klaonice, Tvornica parketa, Sapunara Levy te termoelektrana. Usporedno se događa urbanizacija zone - planiraju se i izvode radnički stanovi u uskim klancima kanjona te oblikuje zeleni obuhvat šetnice uz Rječinu, uz bazenski kompleks i izletište. Nakon Drugog svjetskog rata u zoni ostaju Rade Končar i Tvornica papira Rijeka, a pri dnu kanjona nastaje hidroelektrana uz crpnu stanicu. Tranzicijskim procesima osamostaljenja zatvaraju se i zadnji proizvodni kompleksi, a nekadašnja šetnica kao i ostatak javnih prostora nalaze nove, betonirane i privatne namjene.

1830

Današnja slika urbanog toka Rječine ispunjena je neiskorištenom industrijskom baštinom te ambijentima koje stvaraju međuodnosi arhitekture i Rječine. Upravo je na ovom području riječka ispunjenost brownfieldima najočitija, a time i pronalazak kontekstualnih i izvedivih revitalizacijskih procesa najpotrebniji.

1901

2011

U kontekstu sveprisutne urbaniziranosti i predstojećih utjecaja klimatskih promjena, voda u gradu predstavlja esencijalni element slike i života. Štoviše, gradovi prirodno nastaju uz vodene površine, a brojni diljem svijeta projektirano koriste urbanističke potencijale koje im voda kao javni prostor pruža. Takve prostorne intervencije otvaraju komunikaciju grada s vodom te stvaraju kvalitetne prostore za rekreaciju i zdravo kretanje gradom. Nekada, činila je to i Rijeka. S jedne strane, brojne regulacije toka i stvaranje novog korita Rječine postepeno su mijenjali urbanizam centra grada - kreirajući nove prostore industrije i skladištenja te formirajući stambene cjeline. S druge strane, 19. stoljeće nosilo je velike zahvate javne, zdravstvene i rekreacijske prirode - uređenjem longitudinalnog izletišta s kupalištem na Školjiću po planu Tehničkog ureda grada Rijeke (1850) te zatvorenim bazenskim kompleksom arhitekata Ferenza i Adrianyja (1893).

KUPALIŠTE, 1893

RJEČINA: VODA

Ubrzanim razvojem industrije, a potom i tranzicijskim procesima, zona urbanog toka Rječine ostaje nedefiniranim prostorom bez sadržaja i parcela javne namjene, a potreba za sveoubhvatnom revitalizacijom iskazana je tek u promišljanjima arhitekata i urbanista poput Olge Magaš (1999), političkim programima lokalnih stranaka te aktivnostima građanskih inicijativa.

O. MAGAŠ, 1999

PLAN ŠKOLJIĆA, 1850

Međutim, odnos grada i vode ne podrazumijeva samo prostor za odmor i rekreaciju dostupan svima, već i aktivnu borbu protiv klimatskih promjena. Linija od Rječine do Jadranskog mora ključna je za čistoću zraka i upijanje viška oborinskih voda, snižavanje rastućih temperatura, očuvanje bioraznolikosti kao i za utjecaj na zdravlje stanovnika. Prirodna cjelina Rječine čuva iznimnu bioraznolikost flore i faune te čini zatvoreni ekosustav, a koje izvedene i planirane intervencije reguliranja toka postepeno zatiru.

RJEČINA: ZAJEDNICA

Od zajednice podijeljene nacionalnošću putem umjetne granice u obliku Rječine, preko zajednice radnika postrojenja i tvornica smještenih uz rijeku, pa do današnje zajednice stanovnica i stanovnika te povremenih korisnika prostora, zona urbanog toka Rječine okupljala je i okuplja specifične grupacije ljudi. Izoliranost zone koju stvaraju arhitektura i urbanizam te prirodne datosti uskog kanjona Rječine, u kombinaciji s širokim dijapazonom zatvorenih i otvorenih prostora nedefinirane namjene, stvorili su nastajuće zajednice okupljene oko potreba čije zadovoljenje im pruža prostor obuhvata. Nakon stečaja Tvornice papira 2005. godine, kao zadnjeg velikog industrijskog dionika, unutar zone djeluju razne inicijative s ciljem točkaste revitalizacije putem specifičnih namjena - poznati glazbeni festival Hartera, anarhistički squat Heartera, pokušaj pronalaska modela upravljanja prostorima bivše tvornice Hartera putem Saveza udruga Molekula te neformalnih inicijativa riječke party scene, sportsko-rekreacijskih organizacija te zelenih urbanih praksi.

RADNICI, 1912

MO HARTERA, 2020

Navedeni su projekti njegovali različite odnose s javnim i formalnim tijelima - od striktno bottom-up do neformalnog topdown pristupa. Najrecentniju inicijativu predstavlja projekt Mjesnog odbora Hartera, kao napor stvaranja partnerskog odnosa između lokalne zajednice, civilnog društva te Grada i njegovih tijela. Bez sumnje, prostor urbanog toka Rječine, a posebica zona bivše Tvornice papira, predstavljaju izrazito mjesto kolektivne memorije i identiteta grada Rijeke te nose duboki prostorni potencijal za razvoj i revitalizaciju.

Prostorne analize Ulazi u obuhvat

Obilježja prostora

Prometnice

Zbog geometrije prostora kanjona, postoje kolni ulazi samo s jedne strane (iz centra). Uz to postoji i nekoliko stepeništa koje vežu prostor sa naseljima na obroncima. Najpoznatije od njih su Harterske škale kojima je većina radnika dospijevala u Tvornicu papira.

Obuhvat je prošaran impozantnim industrijskim zdanjima koja dominiraju prostorom, a i samo geometrija kanjona otvara vizure sa viših točaka na udolinu i obrnuto.

Dvije spregnute ulice, Vodovodna i Ružićeva tvore kolni prsten oko Rječine. Njihova jedina veza, most uz Energanu, zatvorena je za automobile pa je kružno kretanje prostorom onemogućeno.

Čvorišta

Rubovi

Izgradnja

Glavna čvorišta nalaze se uz ulaznu zonu u obuhvat, te pri sredini (Skradin, ViR, Plodine, Harterske skale) i na kraju (Marganovo).

Rubovi prostora jasno su definirani obroncima kanjona, kanalom Rječine i željezničkim nasipom.

Izgradnja je većinom konsolidirana, uz pojedine praznine i prostore Autotroleja i Hotmeyera koji imaju potencijal za daljnji urbani razvoj.

granice Rječine - nekad

granice Rječine - danas

ZVIR

FIUME VIR

SUŠAK AUTOTROLEJ

Pristup obali

CILJEVI

1 pružiti građanima pristup rijeci u Rijeci

ina

Vodovodna ulica

Vodovodna ulica Ružićeva ulica

2 oživjeti i povezati taj zapušteni, a bitni prostor grada

ina

ječ

Ružićeva ulica

3 svjesni ograničenja djelovanja arhitekta i urbanista u današnjem sustavu te važnosti održivog pristupa urbanoj preobrazbi zapuštenih prostora, kakvi se javljaju u svim našim gradovima, pružiti model participativne i transdisciplinarne suradnje svih dionika prostora i provedbe dugoročne i cjelovite revitalizacije

× nastali projekt ‘LUNGO INDUSTRIALE’ je ilustracija tijeka strategije urbane preobrazbe, prikaz jedne od mogućih faza ili smjerova njene provedbe

STRATEGIJA optimistične urbane preobrazbe

I. PRIPREMA II. INICIJACIJA - predstavljanje kataloga javnosti (fizičkog i digitalnog, s mogućnostima interakcije), okupljanje vijećnika u vijećnici - građani, stanari, stručnjaci, predstavnici gradskih ureda i zavoda, investitori, ... postavljanje prioriteta preobrazbe, faze, zone - zajedničko stvaranje vremenskog tijeka provedbe - osigurati sagledavanje prostora kao cjeline koristeći analizu međudjelovanja - pomirivanje potreba i želja građana sa financijskim i logističkim mogućnostima grada i investitora - stvaranje povjerenja i postavljanje realnih očekivanja - identifikacija glavnih ciljeva preobrazbe

dodani predkoraci

- okupljanje suradnika (jedinice samouprave, institucije, građanske inicijative...), određivanje lokacije žarišta zbivanja, izrada kataloga potencijala - prostornih, društvenih, ekonomskih, gospodarskih i analiza njihovog međudjelovanja

III. FORUM

- studija, produkt prethodne faze postaje baza raspisa natječaja za izradu urbanističkog plana uređenja, izmjene i dopune GUPa, arhitektonske i krajobrazne projekte - rješavanje imovinsko pravnih odnosa, potrebne dokumentacije i dozvola, modela financiranja izvedbe i modela održivog upravljanja nastalim prostorima - izvedba građevinskih radova

V. EVALUACIJA I NASTAVAK - kritički pogled na provedbu prethodne faze, ocjena uspješnosti projekta, izvedeno vs. planirano, ispitivanje mišljenja građana... - po potrebi izmjena pristupa idućoj fazi - ponavljanje koraka III. do V. do postizanja cilja

VI. ŠIRENJE SUSTAVA

nastavak

IV. PROVEDBA

uobičajeni proces urbanog planiranja

- razrada faze preobrazbe korištenjem participativnih alata - tribine, radionice, ankete, edukacije, analize - suradnja grad - građani - struka - produkt je studija potreba, želja i potencijala - urbanističko - arhitektonski program

- primjena opisane strategije na drugim prostorima Rijeke, a i šire

I. PRIPREMA a. okupljanje suradnika i stručnjaka te formiranje radne skupine

oblak potencijalnih sudionika

Prije samog početka projekta potrebno je okupiti sve potencijalne suučesnike i odrediti strukturu organizacije rada, odgovornosti i nadzora. Osniva se provedbeno tijelo pri gradu koje će upravljati tijekom aktivnosti. To tijelo može biti dio već postojećeg Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem ili odvojeno, ali s njime usko vezano. Radnu skupinu čine relevantni zaposlenici grada, ali i predstavnici građanskih inicijativa, ekonomski, urbanistički, sociološki, umjetnički, ekološki, produkcijski stručnjaci. Ova skupina ljudi osmišlja i provodi programe, koordinira suradnike, osigurava produkciju analitičkih, publikacijskih, znanstvenih materijala i dostizanje ciljeva strategije. U tablici su navedene institucije i udruge čiji bi članovi ili zaposlenici mogli dati vrijedan doprinost radnoj skupini za Školjić u obliku suradnje ili čak vođenja programa.

strukturana mreža sudionika

GRAD I JAVNE INSTITUCIJE Grad Rijeka

nositelj projekta

MO Školjić - Stari grad

jedinica lokalne samouprave - kontakt sa građanima

MO Sušak

jedinica lokalne samouprave - kontakt sa građanima

Odjel za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem

gradski odjel - potencijalni provoditelj aktivnosti projekta

Konzervatorski ured Rijeka

valorizacija industrijske baštine

Odjel za kulturu

gradski odjel - kulturna strategija grada - planirani multimedijalni i kulturni centri u obuhvatu

Autotrolej

upravitelj velikog prostora uz Rječinu + javni prijevoz unutar obuhvata?

Vodovod

upravitelj velikog prostora uz Rječinu

Hrvatske vode

upravitelj vodotoka Rječine

Muzej grada Rijeke

povijest prostora i mogućnost interpretacije

Državni arhiv Rijeka

povijest prostora i mogućnost interpretacije

Sveučilište u Rijeci

stručna i akademska suradnja

Čistoća Rijeka

reciklažni centar - održivost i kružno gospodarstvo

Centar za industrijsku baštinu

stručna i akademska suradnja

GRAĐANSKE INICIJATIVE MO Hartera

inicijativa posvećena razvoju prostora Hartere, Vodovodne i Ružićeve ulice

Pro Torpedo Rijeka

udruga za zaštitu i promicanje riječke industrijske baštine

Spasimo Ričinu

inicijativa za osvješćivanje i zagovaranje zaštite vodotoka i okoliša Rječine

Galerija Kortil RIuse centar Tranzicijska inicijativa Rijeka Savez udruga Molekula Društvo arhitekata Rijeka + Sekcija mladih

galerija koja promiče i razvija komunikaciju umjetnika i umjetničke produkcije sa riječkom publikom i gradskim prostorom centar posvećen održivim praksama i kružnom gospodarstvu - istraživanja ponovne uporabe materijala, radionice, edukacije... društveni pokret koji okuplja pojedince kako bi zajedno gradili male održive zajednice, koje djelujući lokalno, djeluju na globalne svjetske probleme, dio Hrvatske tranzicijske mreže promocija i poticanje djelatne skrbi za ostvarivanje kulturnih, obrazovnih i drugih interesa građana, upravitelji halom Marganovo u Harteri razvijanje i promicanje hrvatske arhitekture i kulture prostora te afirmiranje raznolikog i kontinuiranog razvoja hrvatske arhitekture

b. izrada kataloga potencijala Oformljena radna skupina na terenu provodi inicijalno istraživanje - analiza prometa, izgradnje, javnih prostora, urbanističkih i arhitektonskih cjelina, povijesnih i zaštićenih sklopova, strukture stanovništva i vlasništva prostora, iskorištenosti prostora, sadržaja, GUPa, gradskih strategija i sličnih planova... Pri sistematizaciji ovih prostornih podataka koriste se 4 kriterija po kojima se određuju i prezentiraju zone, sklopovi i mjesta s potencijalom za urbanu preobrazbu. Producira se katalog potencijala koji će postati podloga daljnjim promišljanjima prostora.

× ×

× prostori i sklopovi unutar obuhvata

KRITERIJI:

prostori za razvoj - prostori praznine, niske trenutne vrijednosti ili pak problematični prostori koji bi preobrazbom ostvarili dodanu vrijednost cjelokupnom prostoru ili riješili neki postojeći problem. U katalogu opisati postojeću problematiku i potencijal preobrazbe.

FORMAT: Katalog je oblikovan u niz konciznih informacijskih kartica sa ilustriranim prostorom i tablicom s informacijama - ‘ulične karte’ mjesta. Cilj je prenijeti velik broj informacija na pregledan način, a taj format dopušta i lako ‘prevođenje’ u format ploče u javnom prostoru, interaktivne infografike na webu, razglednicu/letak ili papirnatu publikaciju.

prostori u javnom vlasništvu - ovi prostori zbog već sređenog imovinskog stanja mogu biti žarišta ili početni prostori urbane preobrazbe

planirani projekti i namjene - okupljanjem svih planiranih zahvata na jednome mjestu možemo dobiti uvid u njihov zajednički utjecaj na moguću budućnost prostora te isti preispitati. Mogu se uklopiti i povijesne vizije prostora za shvaćanje šireg povijesnog konteksta.

VU002 VU003

RU001 RU002 RU003

katalog potencijala

×× × × × ×

analiza međudjelovanja

× × ×

VU001

O TV

NAMJENA X

× × ×

prostori za zaštitu - vrijedni prostori u ambijentalnom, arhitektonskom ili društvenom smislu. U katalogu se naznačuje razlog vrednovanja i mogući načini zaštite i unaprijeđenja cjelovitosti i duha prostora/sklopa.

IŠ

SN A VL

ANALIZA MEĐUDJELOVANJA: Analiza međudjelovanja dovodi u vezu prostore prema različitim kriterijima (namjena, povezanost, vrijednost, funkcija). Iz ove mape mogu se izvesti zakljućci o faznosti, prioritetnosti i podjeli prostornih ili tematskih cjelina. 19

c. definiranje lokacije žarišta zbivanja ‘vijećnica’ U pripremnoj fazi treba se pronaći i prostor (ili prostori) interakcije i komunikacije projekta sa javnošću i suradnicima. Prostor susreta, razgovora, diskusija, odlučivanja, zabave, igre, stvaranja... Nova vrsta vijećnice koja nije samo mjesto zastupanja zajednice, već i mjesto koje zajednicu gradi. U ovome adaptiranom, ili namjenski sagrađenom prostoru odvijaju se događanja koja nisu samo usko vezana uz projekt preobrazbe, već i širi kulturni, zabavni i edukacijski program. Vijećnica je prvi fizički korak prema oživljavanju kvarta, izgradnji međugrađanskih odnosa i osvješćivanju društvenog potencijala preobrazbe. Infrastruktura koja pokazuje ‘što bi bilo, kad bi bilo...’ A jednom, kad se sve što bi moglo biti i ostvari - vijećnica (ili samo njena ideja) se može pospremiti, sklopiti i otići negdje drugdje, činiti promjenu u neki novi kvart.

? ?

Postavljanje vijećnice i provedba društvenih i kulturnih programa

Širenje utjecaja i počeci provedbe urbane preobrazbe

! !

Preobraženo susjedstvo, lokacija vijećnice ostaje središnji javni prostor i infrastruktura za povremena događanja i rasprave 20

!? !

MO Brašćine Pulac

MO Orehovica

vijećnica

MO Trsat

MO Kozala

ra rte Ha M

MO Školjić Stari Grad

MO Centar Sušak

MO Bulevard

Za lokaciju vijećnice odabran je prostor potencijala između kompleksa ‘nove’ i ‘stare’ tvornice papira, prostor nekadašnjeg povijesnog parka i ulaza u tvornicu, prostor kraj jedine trenutne veze Vodovodne i Ružićeve ulice - kolno pješaćkog mosta, prostor pored Energane društvenog čvorišta čiji projekt i izvedba su u tijeku. Odabran je prostor srca Hartere. 21

II. INICIJACIJA a. predstavljanje fizičkog i digitalnog kataloga potencijala Katalog se predstavlja javnosti u dva oblika, niz fizičkih intervencija na samim identificiranim lokacijama i interaktivni web portal. Table koje podsjećaju na ploče kojima se označava gradilište, svojevrsne osobne iskaznice mjesta, se postavljaju na vidljivo mjesto uz lokaciju. Ispod ploče postavlja se varijanta poštanskog sandučića putem kojem građani mogu izraziti svoje mišljenje o konkretnoj lokaciji u obliku pisma, prijedloga, anegdote, povijesne crtice i slično. Ove informacije se periodično dodaju na web portal, koji i sam ima ugrađen mehanizam za izražavanje mišljenja. Na taj način se izvorni katalog nadopunjuje mišljenjima i željama zajednice. Web portal kataloga je integriran i sa riječkim portalom gradsko oko kojime građani prijavljuju komunalne probleme grada.

TABLE I SANDUČIĆI:

WEB PORTAL:

Ovaj proces se automatizira generirajući prioritetne situacije koje se trebaju riješiti, a stvara se i dodatni sloj prostornih informacija o komunalnim problemima u promatranom obuhvatu (nedostatak koševa za smeće, pješačkih prijelaza, parkirnih mjesta, urbane opreme, javne rasvjete...).

b. zajedničko stvaranje vremenskog tijeka preobrazbe (zone, faze, prioriteti,...) Temeljem reakcija na katalog i mišljenja javnosti o pojedinim potencijalnim intervencijama određuju se prioriteti i stvara se idealni redoslijed provođenja preobrazbe. Uz zajedničke diskusije sa javnim institucijama, investitorima i stručnjacima idealni redoslijed se korigira u realni. Uzimaju se u obzir složenost zahvata, imovinsko pravna situacija, financijsko stanje, značaj za grad i kvart... Pri tome se koristi i analiza međudjelovanja kojom se garantira sagledavanje cjelokupnog obuhvata - koji zahvati se mogu ili trebaju izvoditi istovremeno, koji bi im trebali prethoditi i koji utječu na neke druge? Cilj ovog koraka je, osim stvaranja operativnog plana faznosti preobrazbe, izgradnja povjerenja između javnosti i provoditelja strategije zajedničkim radom se provoditelj upoznaje sa mišljenjem javnosti, a kod građana se stvaraju realna očekivanja i osjećaj utjecaja na tijek projekta i značajnog sudjelovanja u istom.

katalog potencijala ŽELJE I PRIORITETI ZAJEDNICE

struka IDEALNI TIJEK PROBRAZBE uprava

REALNI TIJEK PROBRAZBE: paralelno promišljanje

pokretanje procedura

brzi ili bitni zahvati zahtjevniji arhitektonski zahvati urbanistički planovi i zahvati

korigiranje i usklađivanje

III. FORUM

GRAĐANI sve skupine

a. zajedničko promišljanje nadolazeće faze participacija građana Transdisciplinarni tim organizira niz događaja po susjedstvu i u vijećnici čiji je cilj uključivanje i aktiviranje građana u proces urbane preobrazbe. Ovaj korak ne staje na javnoj raspravi kao način dobivanja povratne informacije na već kreirani prijedlog već koristi znanje, interes i kreativni potencijal zajednice za pripremu programa i natječajnih zadataka kao direktnih produkata. ‘Nusprodukt’ ovog pristupa su i jačanje lokalne zajednice, izgradnja povjerenja između javnosti, struke i uprave, stvaranje osjećaja zajedničkog vlasništva nad prostorom i buđenje interesa i potrebe za političkim i društvenim djelovanjem. Sve ovo su preduvjeti koji garantiraju kvalitetu rješenja, njegovo prihvaćanje, naseljavanje i buduća nadogradnja od strane građana. Modeli participacije mogu imati različite ciljeve od kojih su glavni kreacija, edukacija i mapiranje. Organizacijom kvartovskih događanja budi se svijest o potencijalu mjesta. Razne radionice mogu zainteresirati starije i mlađe skupine, a kroz rad na određenom produktu sudionici se educiraju, dok se iz produkta mogu iščitati njihove želje i vizije. Anketiranje građana može se pak provoditi na različite načine osim ispunjavanja formulara - kritičke šetnje, tribine, postavi interaktivnih instalacija (interaktivne karte, punktovi za feedback, društvene igre) mogu ispitati mišljenja građana, a uz to im i razjasniti potencijale i određene procese urbane preobrazbe. Tribine, tj forumi mogu poslužiti i za spajanje građana sa strukom, upravom i investitorima kako bi se uspostavio direktni kanal komunikacije svih dionika prostora. U svemu ovome ključno je stalno promišljanje, angažman i moderacija organizacijskog tima koji vodi, bilježi i analizira cijeli proces.

GRAD svi uredi

arhitekt?

STRUKA transdisciplinarnost

Na području obuhvata djeluje građanska inicijativa MO Hartera koja već provodi slične aktivnosti čiji zaključci mogu poslužiti kao dodatni ulazni podatak pri stvaranju projektnog rješenja. Tijekom ljetnih mjeseci 2020.te istraživani su potencijali za participativni, kulturno-umjetnički i urbani razvoj putem stvaranja novih oblika političke kulture - organizacijom neuobičajenih parlamentarnih rasprava o dijeljenim izazovima i idejama građana te manjim komunalnim, urbanim, sportskim i kulturnim događanjima. Ovaj proces uzajamnog učenja u složenoj urbanoj zoni temelj je kritičke urbane pedagogije, u kojoj su sve strane shvatile da se razvoj mjesta odnosi na djelovanje tek nakon što neke stvari naučimo, a ne nakon što smo za njih samo osigurali novac i pažnju vlasti. Posljedično, ključan proizvod projekta predstavlja ažurna i argumentirana komunikacija s gradskom vlasti, njenim odjelima i poduzećima.

lokacije - portal kao ulaz u zonu, parking kao jedini prilaz rječini javan a privatan, plodine parking kao jedina javno dostupna široka vizura rječine u ovoj zoni, spb/energana kao specifična scenografija za događanja, marganovo kao planinarski dom, džepni park kao jedini park u cijeloj zoni

aktivnosti i programa grade svoje kapacitete, stalna komunikacija s gradom i formalnim tijelima

aktivnosti/intervencije - šetnje, biciklizam, postavljanje košnica, ozelenjavanje i povišene gredice, klupice, koševi za smeće, komposteri, akcije čišćenja, razgovori, kulturni i zabavni programi - sve skupa uvijek specifično dizajnirano za lokaciju na kojoj se održava i probleme/potencijale koji su tamo prisutni

zaključci - Suvremeni urbani zeleni kvart koji brine za svoje stanovnike i okoliš, portal prema prirodi koji poštuje svoje prirodne zadatosti i bogato naslijeđe, ima svoje stalne posjetitelje i dubinski aktiviranu zajednicu, zona je rekreacije, živog javnog prostora za druženje i rad svih generacija kojima su poticaji ekologija, rekreacija, kultura i suvremene održive urbane prakse.

sudionici - sve generacije, naglasak na susjede, naglasak na aktivne organizacije riječke koje putem

ankete - vodovodna, ružićeva, hartera + sve skupa kao cjelina (što nedostaje, koji su potencijali, što bi tu moglo biti…) ispunjeno je preko 250 anketa

b. programska studija - temelj natječajnog zadatka Iz zaključaka participativnog procesa, prostornih analiza i suradnje sa drugim strukama (arhitekti, urbanisti, sociolozi, odvjetnici, ekolozi, povjesničari...) stvara se integralna studija prostora. Razrađuje se program koji se aplicira na postojeće stanje i podešava prema urbanističkim, socijalnim i urbanističkim pokazateljima tvoreći natječajni zadatak za izradu imjena i dopuna GUPa, urbanističkog plana uređenja prostora, krajobraznih ili arhitektonskih projekata.

FORUM

STUDIJA

NATJEČAJNI ZADATAK

IV. PROVEDBA a. raspis natječaja za pojedinu fazu ili zahvat

Natječaj za izradu izmjena i dopuna GUPa, urbanističkog plana uređenja prostora, krajobraznih ili arhitektonskih projekata.

b. pokretanje procedura

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, osmišljavanje modela financiranja, izrada potrebne dokumentacije i razrada modela održivog upravljanja (tko i kako upravlja kojim prostorima).

c. izvedba

Građevinski radovi i nadzor.

Isječak karte GUPa Grada Rijeke 2013. - Plan namjene i korištenja površina

Isječak karte GUPa Grada Rijeke 2013. - Plan procedura

Prijedlog izmjene i dopune GUPa Grada Rijeke 2013. - Plan namjene i korištenja površina

Izmjenjene zone prikazane su sa crtkanim rubom.

Isječak karte GUPa Grada Rijeke 2013. - Plan procedura

Obuhvat UPU-a U-46 proširuje se na zonu obrubljeno crnom linijom. 27

IVa. LUNGO INDUSTRIALE projekt kao ilustracija jednog od mogućih ishoda strategije

Koncept × započinjanje urbane preobrazbe uređenjem ključnih prostora društvenog života zajednice uz novopostavljenu pješačku kralježnicu Rječine

UREĐENJE RUŽIĆEVE I VODOVODNE - PARKING + ZELENILO

LAKA GRADSKA ŽELJEZNICA + MINIBUS

Vodovodna i Ružićeva spajaju se u prsten jednosmjernog prometa. Duž ulica organiziraju se parkinzi i garaže za stanare i korisnike prostora. Parkinzi su uređeni na sloju stabiliziranog šljunka što zajedno sa drvoredima formira takozvane ‘spužva’ koridore koji upijaju i odvode prekomjerne padaline koje su česte u Rijeci.

Javni prijevoz do obuhvata predstavljaju autobusne linije i planirana laka gradska željeznica. Unutar obuhvata, prijevoz se može organizirati kružnom linijom minibusa, pogotovo kada se preobrazi veći dio prostora. Jedna od stanica je i Jelačičev trg (kraj Korza) što dodatno povezuje obuhvat sa centrom.

PROMET I SADRŽAJI PJEŠAČKA KRALJEŽNICA - LUNGO INDUSTRIALE

PROSTORNE INTERVENCIJE - ŽARIŠTA AKTIVNOSTI I JAVNI PROSTORI

Pješački promet sa ulica preusmjerava se na glavnu os prostora - Rječinu. Osim nove uzdužne komunikacije, stvaraju se i poprečne - novi pješački mostovi na ključnim lokacijama uz rijeku. Šetnica predstavlja kontinuitet komunikacija uz Deltu do mora te se nastavlja u kanjon Rječine

Uz novu pješačku os predloženi su razni društveni sadržaji i infrastruktura koji omogućuju boravak, djelovanje i uživanje u ovome susjedstvu.

A.0 ŠIRE RJEŠENJE

PROMET I SADRŽAJI

1:1000

m 00

100

m 00

Lokacije preobrazbe

PARAFINKA

PLANINARSKI DOM

A8 VIJEĆNICA

DŽEPNI PARK I MOST A6

SKRADINSKI TRG A4

PARK A2 ULAZNO ČVORIŠTE A1

uređenje partera / topografija

sport

tipski wc

artefakt

tipski ormar

pogled

ovojnica

most

izletište

Elementi preobrazbe

B.7 PLANINARSKI DOM GRANICA

Planinarski dom predstavlja kraj urbaniteta i ulaz u prirodu kanjona Rječine.

VODA

Stari Harterski akvadukt ovdje izvire iz stijene. Akvadukt postaje produžetak šetnice.

INDUSTRIJA

Ovaj mali kompleks industrijskih hala dušu je dao za prenamjenu, no u sve je lošijem stanju. Velika hala nije sigurna za korištenje.

ZAJEDNICA

Ovaj prostor je zbog izdvojenosti od grada poprište mnogih događanja, druženja i festivala. Baš iz tog razloga grad planira prenamjenu ovog prostora u multimedijalni centar za mlade. U međuvremenu, čistina iza hale Marganovo postaje izletište danju sa infrastrukturom za veća događanja noći.

B.7

B.6

B.4 B.5

B.6 PARAFINKA INDUSTRIJA

Bivši pogon proizvodnje šibica čija je adaptacija započela zamjenom krovišta, no negdje je zapelo - natječaj grada za najam poslovnih prostora nikada nije raspisan.

ZAJEDNICA

Parafinka može postati ‘Centar razmjene znanja i dobara’ gdje bi se za razliku od puke podjele prostora poslovnim subjektima poticala suradnja korisnika, edukacija javnosti, razmjena dobara i usluga lokalnih obrtnika i umjetnika. Mala, održiva alternativa shopping centru.

B.5 VIJEĆNICA INDUSTRIJA

Ovaj prostor nalazi se u srcu kompleksa ex Tvornice papira i njegovom aktivacijom može se promijeniti tijek budućnosti čitavog prostora.

ZAJEDNICA

Vijećnica postaje mjesto od zajednice i za zajednicu. Ovdje se podiže svijest o problematici ovog prostora, i zajednički se pronalaze rješenja. Građani ovdje kreiraju viziju svoje Hartere.

B.2 PARK ZAJEDNICA

Prvi park i jedini sportski teren i igralište u susjedstvu. Mjesto igre, okupljanja, ispijanja kave i odmora u hladu.

B.4 DŽEPNI PARK I MOST

A.2 TRIJEMOVI

VODA

GRANICA

Džepni park rijetko je ozelenjeno mjesto kraj Rječine. Ova lokacija je odabrana za pozicioniranje mosta paviljona koji služi edukaciji o samoj rijeci. Fasada mosta prikazuje informacije o njenom toku i biljnim i životinjskim stanovnicima, a u unutrašnjosti se mogu organizirati predavanja, tribine i izložbe na temu očuvanja i

Trijemovi tematiziraju granicu javnog i privatnog u zoni između šetnice i izgradnje na obali Rječine.

ZAJEDNICA

razvitka toka Rječine.

Kakvi novi odnosi susjeda, obrtnika i prolaznika se mogu javiti na ovoj granici?

ZAJEDNICA

VODA

Pored mosta, u proširenom džepnom parku sastaje se susjedstvo, baš kako su to nekada činili u malome parku. Postavljaju se klupe i stolovi te mala kuhinja na otvorenom sa roštiljima i česmom za vodu. Ima li boljeg načina za izgraditi zajednicu nego zajedničkim obrokom?

Kako je to živjeti na Rijeci u Rijeci?

A.2 B.2

B.3

B.1

B.3 SKRADINSKI TRG GRANICA

Na ovome trgu, na obali Rječine, nalazi se mala stražarnica koja predstavlja zadnji veliki ostatak granične ograde koja je dijelila Rijeku i Sušak. Postavom pješačkog mosta i stubišta, ovo mjesto postaje veza dviju obala i obale sa koritom rijeke.

ZAJEDNICA

Time prostor trga postaje novo čvorište, mjesto prolaska i zastajanja, a u posebnim prilikama i mjesto kulturnih, zabavnih i društvenih događanja.

B.1 ULAZNO ČVORIŠTE GRANICA

Glavna zadaća ovog mjesta je premostiti prepreke Rječine, pruge i ceste koje onemogućavaju pristup obuhvatu iz grada te stvoriti jasnu točku ulaza u šetnicu Lungo industriale.

tip 1 - šetnica uz izgradnju

tip 2 - šetnica uz prazninu

tip 3 - most

× višenamjenski spojevi šetnica + kuća × zimski vrt, izlog, terasa...

× proširenje javnog prostora nad rijeku × urbana oprema

× kolni most × pješački most - paviljon × pješački most, nastavak šetnice

TIPSKA INFRASTRUKTURA KONZOLNA ŠETNICA most kod Parafinke

nastavak šetnice na akvaduktu

most paviljon

most kod ViRa

ulazni most

A.1 NACRTI

KONZOLNA ŠETNICA

1:50

8 7

5 4

1 00

1 2 3 4

betonski temelj nova armiranobetonska obaloutvrda sa kamenim zidanim licem stara obaloutvrda sidro

5 6 7 8

betonska greda 30/80, veza nosača šetnice i obaloutvrde betonska greda 30/80, nosač šetnice T čelični profil visine 80 - 20 cm 37 podna ploha šetnice - perforirani pocinčani lim na podnoj rešetki

aksonometrija konstrukcije

TEHNIČKI OPIS: KONZOLNA ŠETNICA - Postoječi zid obaloutvrde na lijevoj obali Rječine se sanira novim armiranobetonskim zidom debelim 50 centimetara. Novi zid se oblaže zidanim kamenom kako bi se zadržao izvorni izgled. Novi zid se temelji u rječnom koritu širokom temeljnom trakom čije je težište u ravnoteži u odnosu na težište konzolne šetnice. Kruna zida je sidrena u obalu radi dodatne stabilizacije. Konzolna šetnica montirana je na armiranobetonsku gredu 30/80 cm koja paralelna sa krunom zida, ali na osnom odmaku od 2 metra. Nosiva greda je svakih 450 cm vezana sa krunom zida gredom 30/80 cm. Hodnu plohu šetnice nose t profili osnog razmaka 140 cm i visine 80 - 20 cm koji su preko zavarene pločice veličine 21x80 cm vijčano pričvrščene u nosivu gredu. Ogradu nose čelične ploče koje su sa jedne strane produžetak t profila, a s druge varene direktno na vijčano pričvršćenu pločicu. Na t profile i gredu položena je podna rešetka visine 4 cm na koju je montirana podna ploha - perforirani pocinčani lim. Ograda je od istog materijala. Nosače ograde povezuje čelići element širine 15 cm koji je obložen drvom. Rukohvat je drven, montiran na nosače ograde.

oblikovanje plohe

bujica Rječine

apstrakcija bujice

perforirani pocinčani lim

TIPSKA INFRASTRUKTURA - TRIJEMOVI uređenje partera / topografija

ovojnica

mogućnost orijentacije stambenih i poslovnih prostora na šetnicu i Rječinu

A.2

TRIJEMOVI 00

1:200 30

3 50

1 60

70 00

1 2 3 4

odmorište tipski trijem zelenilo postojeća izgradnja

A.2 NACRTI 00

TRIJEMOVI 5

1:50 10

POGLED 1

TLOCRT

PRESJEK 1

A.2 NACRTI

TRIJEMOVI

1:50

PRESJEK 2

POGLED 2

PRESJEK 1

POGLED 1

PRESJEK 2

POGLED 2

Tipovi

prolaz Podna obloga se produžuje do obale. Služi kao pojedinačan prolaz ili kao linearan spoj šetnice i obale. (primjerice kod parka, Plodina i vijećnice) Podnu oblogu nose T profili varena na pločice koje su vijcima pričvršćene na dvije strane - u gredu šetnice i zid obaloutvrde.

ugostitelji Ugostitelji tipski trijem mogu koristiti kao malu terasu ili šank za preuzimanje hrane i pića.

odmorište Konstrukcijski izvedeno kao prethodni prolaz, nozatvoreno sa stražnje strane izgradnjom ili ogradom - postavljeni klupica, žardinjera i koš za smeće tvore mjesto za sjedenje i uživanje u rijeci. Perforacija ograde je kod ovih mjesta veća kao bi se pružio bolji pogled na korito Rječine.

obrtnici Obrtnici i umjetnici mogu trijem korisiti kao produđetak radnog prostora ili prostor izlaganja i kupovine.

zelenilo Sanduci za zelenilom čiji je okvir položen na betonsku konstrukciju šetnice. Sami sanduci su upušteni u prazninu kako bi zelenilo bilo u razini šetnice.

stanari Stanari mogu urediti zimski vrt ili terasu preko koje ostvaruju komunikaciju sa Rječinom i susjedima u prolazu.

TEHNIČKI OPIS: TRIJEM - Nosivi okvir trijema od čeličnih sandučastih profila 8x8 cm fiksira se na vezne grede šetnice i krunu zida. Gornju plohu od istih profila nose četiri čelična stupa 8x8 cm. Obloga i ograda trijemova je istegnuti lim montiran u okvire od L profila dimenzija 4x4 cm. Te okvire u uglovima nose sandučasti 4x8 profili. Vrata trijemova oblikovana su kao i obloga, 2x po tri pomične stijene na šarkama koje se mogu sklopiti kao harmonika. Podna ploha rješena je kao kod konzolne šetnice. Visinska razlika poda šetnice i trijema je 15 cm.

SUSRET

Jovanka je prekinula barba Dragu u izradi džezvice pričom o blagajniku iz Plodina.

TIPSKA INFRASTRUKTURA - ORMAR I WC tipski wc

tipski ormar

ručkica i umivaonik kao simboli mogućnosti boravka i djelovanja u javnom prostoru

10 00

1 modul = 1 x 1 x 3 m =

82 stolice 5

18 stolova

14 manjih stolova

ulaz

česma

šank/režija/dj pult 10 10

A.3 NACRTI 00

TIPSKI ORMAR

1:50

+0.08

+3.00

+0.08 ±0.00

A.4 NACRTI 00

TIPSKI WC

1:50

+0.15

+3.15

+2.15 15

+0.15 ±0.00

lungo industriale

Guv

ern

ero

spoj kod Titovog trga

s K orz a uz

luka

s P eći na

postojeće šetnice oko delte i mrtvog kanala i drugi prilazni putevi

Delta

ULAZNO ČVORIŠTE uređenje partera / topografija

most

pogled

buduća postaja brze gradske željeznice (prema GUPu)

ulaz u ‘lungo industriale’

prijedlog prilaza sa dva nova pješačka prijelaza

trenutni put pješaka

Kont - javni prostor okupljanja građana

B.1 PRESJEK 00

ULAZNO ČVORIŠTE 10

1:200 30

30 00

most

pogled

TEHNIČKI OPIS: ULAZNI MOST - savladava raspon od 18 metara i visinsku razliku od 75 centimetara. Hodna ploha mosta je promijenjive visine od 4 metra do 3 metra na nižem kraju. Nosiva konstrukcija mosta su čelični I profili u nagibu. Na nosive profile su vijcima pričvršćene pločice na koje su vareni T nosači ograde i poda. Podna obloga - perforirani pocinčani lim - montiran je na podnu rešetku.

B.1 TLOCRT m 00

ULAZNO ČVORIŠTE 10

Šk

MOGUĆE PROŠIRENJE ZA BUDUĆU PJEŠAČKU ZONU PARKING ŠKOLJIĆ 20

3 40

BENZINSKA PUMPA

Titov trg

70 m 00

1 40

1:200 60

100

110 00

SPREMIŠTE AUTOBUSA AUTOTROLEJ

+0.75

6 8

±0.00 +0.30

+0.75

- az o ol an pr tk i cr tn u en

ć ži

i ul

Ulica Franje Račkoga 50

Titov trg 60

1 staza prema Kontu i novi pješački prijelaz - kontinuitet do mora 2 klupice uz rječinu 3 smanjenje radijusa sa 15m na 9m za usporavanje prometa i osjećaj sigurnosti pješaka

4 5 7 8

70 100

novi pješački prijelaz i semafor proširenje/mini vidikovac 6 most pod mostom proširenje prolaza i klupa za odmor početak šetnice

110

PARK uređenje partera / topografija

sport

pogled

tipski wc

tipski ormar

ovojnica

viseći vidikovac za pogled niz rijeku

ugostiteljski paviljon za koncesiju (kultnom klubu Život?) ili javne programe

uređenje zelenog javnog prostora

otvaranje Ružićeve prema Rječini i šetnici

proširenje programa sportskog kluba u vanjski prostor (košarka i stolni tenis)

B.2

PARK 00

1:200

7 20

6 5 30

ć ži

i ul

1 70

70 00

1 2 3 4

postojeći zidovi - paravan prema ulici košarkaško igralište dječje igralište - prenamjena industrijskog stroja tipski wc

5 cafe sa tipskim ormarom, na krovu stolni tenis 6 proširenje šetnice 7 viseći vidikovac

B.2 NACRTI 00

PARK 10

±0.00 20

TLOCRT PRIZEMLJA

+3.85

TLOCRT KROVA

+8.05 60

+3.85

±0.00

70 00

PRESJEK A-A

70 50

1:200 00

JUGOZAPADNO PROČELJE

SJEVEROZAPADNO PROČELJE

70 00

JUGOISTOČNO PROČELJE 40

70 50

ljeto

zima

Ljeti je prostor ispod platforme otvoren strujanju zraka.

Zimi se navlači plastična transparentna zavjesa koja zadržava zrak u prostoru i lagano ga dogrijava efektom staklenika.

TEHNIČKI OPIS

- EPDM gornji sloj-grubo zrnati EPDM granulat povezan s poliuretan elastomerom - ELASTIC LAYER-fine granule gume s poliuretan elastomerom - CEMENTNI ESTRIH, d= 5 cm, ravna površina s dozvoljenim odstupanjima od projektne linije ±3,00 mm na 4 m duljine - BIT.HIDROIZOLACIJA - ARMIRANO BET.PLOČA, d=20 cm

1 5 22

ogradna mreža, v= 5 m, na čeličnoj konstrukciji i stupovima

80(max.90)

30 (max.40)

30 čelična mrežica za provjetravanje kad je zavjesa spuštena -vel.okana 5×5 mm

43 spušteni strop

žica s ušicom s metalnom tiplom na max. 90 cm

55 5

12.5

13 2.5

CD nosivi profil 60/27 mm na max razmaku 100 cm CD poprečni profil 60/27 mm na max razmaku 50 cm čelični profili

5/5 cm

čelični profili vodilica za zavjesu

5/5 cm

UW rubni profil 30/30 mm s naljepljenom dihtung trakom pričvršćen tiplama po obodnim gredama

zavjesa otvoreni prostor

Cementne ploče-obloga, d=1,25 cm

PARK - Prenamjena parkinga u park. Glavni dio građevine je armiranobetonska platforma na 6 armiranobetonskis stupova dimenzija 30x30 cm. Stupovi nose grede na kojima leži ploča. Podna obloga platforme je ploha lijevanog gumenog granulata na nivelirajućem estrihu. Estrih je dilatiran od ploče sa 2 cm ZI. Podgled platforme čini spišteni strop na roštilju visećih C profila koji nose cementne ploče. Rup ploče sadrži vodilicu plastične zavjese koja se zimi može navući kako bi se stvorio efekt staklenika. Iznad zavjese moguća je prirodna ventilacija otvaranjem rešetke. Oko platforme i košarkaškog igrališta (koje ima istu podnu oblogu kao platforma) nalazi se mreža od istegnutog lima koji nose profili debljine 5 centimetara fiksirani između čeličnih stupova 15x15 cm. Stupovi platforme temeljeni su na samcima, a stupovi mreže na temeljnoj traci. Podna obloga u prateru izvan igrališta je stabilizirani šljunak.

PAUZA

Vozač Autotroleja na pauzi od vožnje promatra druge Riječane na pauzi od života.

SKRADINSKI TRG uređenje partera / topografija

artefakt

tipski wc

tipski ormar

most

planirani most po GUPu

planirana prenamjena u kultuni centar

plažica od riječnog nanosa

kultni kafić Skradin

jedina preostala stražarnica na Rječini

povijesna šetnica sa drvoredom, danas spremište autobusa Autotrolej

B.3

TRG KLAONICE - PRESJEK MOSTA 00

1:200 40

30 00

scenariji korištenja

detalj podne obloge

BUVLJAK Stolovi i stolice iz tipskog ormara se mogu postaviti kako bi omogućili raznolika događanja kao što su buvljaci, tržnica, festivali hrane i pića, radionice, igre i slično.

IZVEDBA Orijentacija pozornice omogućava postav veće ili manje publike u uzdužnom ili okomitom smjeru ili pak stajaći koncert s obje strane četverokuta.

STABILIZIRANI ŠLJUNAK -

završni sloj riječnog šljunka 1,5 cm stabilizacijske kadice od recikliranog polipropilena 6 cm geotekstil 0,1 cm nabijeno tlo -

BUDUĆNOST U budućnosti, nakon izmještanja Autotroleja iz centra grada, ovaj trg postaje završna točka povijesne šetnice uz Rječinu te ulazni trg u planirani kultirni centar u bivšoj klaonici.

B.3

TRG KLAONICE m 00

d vo

i ul

3 2

nastavak drvoreda i spajanje sa Autotrolej šetnicom 60

70 m 00

1 terasa Skradina 2 klupe i drvored (nastavljanje u Autotrolej u budućnosti) 3 62podnaobloga - stabilizirani šljunak 4 pozornica

5 6 7 8

tipski wc tipski ormar stražarnica most

1:200 60

100

110 00

dvorište ViRa

+0.45 40

-3.60

±0.00

9 50

5 8

70 60

9 stepenice u korito - zatvorene za visokih voda 10 sprud plažica pristupačna u ljetnim mjesecima 11 moguća veza sa Ružićevom preko dvorišta Plodina

100

110

DŽEPNI PARK I MOST uređenje partera

tipski ormar

most

izletište

Energana

džepni park

B.4 PRESJEK 00

DŽEPNI PARK I MOST 10

1:200

30 00

B.4 PRESJEK 00

MOST 2,5

1:50 7,5

12,5

pokrov - valoviti lim nosivi I profil 30x48

+3.40

sekundarni T profil h=20

čelična zatega 2,5

2,5

klizne stijene sa rasterom led dioda, ujedno i zaštita od sunca

+1.00

±0.00

sekundarni T profil h=24

nosivi I profil 30x80

-0.88

7,5

2,5

7,5

12,5

B.4 NACRTI

MOST

1:100 20

20 00

scenariji korištenja

info fasada

IZLOŽBE Umjetnici, muzeji i aktivisti ovdje mogu izladati izložbe s tematikom vode i Rječine kako bi javnost pobliže upoznali sa rijekom u čijem gradu žive.

! A H

PREDAVANJA I RADIONICE Radionice, predavanja i projekcije mogu direktnije potaknuti građane na djelovanje u korist Rječine.

B.4

DŽEPNI PARK I MOST 00

1:200

CI PRESJE

Vodovodna ul ica

2 40

3 50

4 ±0.00

70 00

1 2 3 4

trenutni džepni park tipski ormar (spremišta, roštilji, česma) proširenje parka (rušenje ruševine u gradskom vlasništvu) most - paviljon sa tipskim ormarom

VIJEĆNICA uređenje partera / topografija

tipski wc

ovojnica

tipski ormar

B.5

VIJEĆNICA 00

1:200 30

70 00

Zaštita od sunca

Mehaničko provjetravanje

Ventilirani sloj

Ventilacija

Zagrijavanje

Hidroizolacija i odvodnja

dan

noć

IGRA

Roko i Dinko se druže dok baka u vijećnici zagovara češći odvoz biootpada.

postojeće stanje 1:500

Industrijska hala skeletne betonske konstrukcije sa plitkim bačvastim svodom koji nose betonska rebra. Hala je u vlasništvu grada Rijeke koji je nedavno obnovio krovište s namjerom davanja prostora u najam, poslovnim subjektima, no to se još nije dogodilo.

PARAFINKA uređenje partera / topografija

most

pogled

Parafinka

novi most mogući prolaz kroz zgradu Stari dio tvornice

Stepenice za akvadukt

B.6

PARAFINKA 00

1:400 30

7 60

4 5 70 00

1 2 3 4

novi most požarni prilaz hladni tunel novo stubište za akvadukt

70 40

5 staro obnovljeno stubište za akvadukt 6 produžetak šetnice po akvaduktu, do Planinarskog doma 7 rešetkasti most

B.6

PARAFINKA - TLOCRTI m 00

teh. prost

radni prostori

poslovni prostori 20

teh. prost učionica

dvorana tržnica

poslovni prostori 50

trijem

70 m 00

1:200 60

100

110 00

teh. prost

radni prostori

poslovni prostori 20

teh. prost administracija poslovni prostori 50

70 60

100

110

B.6

PARAFINKA - PRESJEK 00

1:100 20

20 00

detalj spoja s tlom

TEHNIČKI OPIS -

epoksi premaz 0.5 cm arm.pliv.cem.estrih 6 cm polietilen 0,25 mm mineralna vuna 8 cm mineralna vuna 2 cm polietilen 0,25 mm bit.hidroizolacija 0,4-0,6 cm bitumenski primer 0,1 cm donja ab.ploča 10 cm geotekstil naboj šljunka 40 cm

8 -0.29

10 1 2

-0.19

-0.69

-1.29

-0.49

H.I. impregnacija

6 2

±0.00

17.5

-završni sloj šljunka 1,0 cm -stabilizacijske kadice 6,0 cm -geotekstil 0,1 cm -nabijeni šljunak 20,0 cm -nabijeno tlo

UNUTRA

30 POSTOJEĆI TEMELJ I AB ZID

VANI -gipskartonske ploče u dva sloja 2×1,25 cm -parna brana 0,05 mm -mineralna vuna 8,0 cm -postojeći zid od armiranog betona 30,0 cm -cem.žbuka 0,5 cm -fasadna žbuka 0,3 cm

PARAFINKA - Postojeća struktura je sanirana, toplinski izolirana s unutarnje strane (8 cm MW). Između zida i izolacije postavlja se parna brana kako bi se sprječila kondenzacija na plohi zida. Gipskartonska obloga montirana je na profile koji su učvrščeni u pod i strop kako se ne bi bušila PB. Ugrađena je nova stolarija i bravarija po uzoru na originalni raster prozora. Parapeti prozora djelomično se ruše do visine 60 cm kako bi se omogučio prodor svjetlosti u prizemlje. U građevinu se ugrađuje međukatna konstrukcija kako bi se prostor odijelio na dvije etaže. Pod kata nose čelični I stupovi 40x60 cm. Stupove vežu sandučasti profili kojima je s donje strane varena ploča koja nosi trapezni lim - izgubljenu oplatu za betonsku ploču. Na ZI od 2 cm i estrihu od 8 cm izliven je epoksi pod. Dio građevine sa manjim prostorijama i hodnicima ima spušten strop montiran na vodilice. Zaštita od sunca izvedena je s unutarnje strane - tekstilne rolete. Grijanje je centralno. Ventilokomora smještena je u tehničkoj prostoriji sa ugrađenim rekuperatorom topline.

rješavanje odnosa i testiranje Rješavanje imovinsko - pravnih odnosa, modela financiranja, odabir namjene, raspis programa zgrade i korištenja. Partnerstva sa građanima, udrugama i institucijama. U međuvremenu se uz dopuštenje provoditi privremena naseljavanja kako bi se istražile mogućnosti i upoznao prostor sa građanima.

sanacija ovojnice Sanacija pročelja i krovišta, postavljanje toplinske izolacije, zamjena prozora i vrata, obnova instalacija.

!! adaptacija Umetanje komunikacija i prostorne podjele.

aktivnosti Useljavanje i korištenje.

PLANINARSKI DOM uređenje partera / topografija artefakt

tipski wc pogled

tipski ormar izletište

šetnica u kanjonu prema izvoru ‘planinarski dom’ poprište društvenih događaja i partija šetnica na akvaduktu

Marganovo - budući multimedijalni centar za mlade

B.7

PLANINARSKI DOM 00

1:200 40

70 00

Šetnica se nakon planinarskog doma nastavlja u prirodni okoliš kanjona. Tipski elementi wc-a i ormara mogu se postaviti na atraktivna mjesta kako bi omogućili boravak u prirodi, kupanje i slično. Oblikovanje šetnice može se prenijeti na pojedina mjesta u obliku vidikovaca i dijelova staza gdje mogu naglasiti vrijednost prirode, vizura i rijeke.

ŠETNICA U KANJONU RJEČINE uređenje partera / topografija artefakt

tipski wc pogled

tipski ormar izletište

izvor Kukuljani

Lukeži

brana Valići

Pašački jazovi

stari mlinovi Žakalj i Matešićev

V. EVALUACIJA I NASTAVAK a. evaluacija izvršene faze Provoditelji programa skupa sa vanjskim suradnicima provode evaluaciju aktivnosti i rezultata izvršene faze. Ocjenjuje se uspješnost projekta, uspoređuje se izvedeno stanje i očekivanja sa planiranim te se ispituju mišljenja građana. Sa ovim novim uvidima pristupa se idućoj fazi, koja se po potrebi ponovno promišlja i korigira. Ponavljaju se koraci III. do V. do postizanja cilja, tj uspješno provedene preobrazbe koja je rezultirala zdravim, raznolikim, održivim i sigurnim kvartom.

I. PRIPREMA - okupljanje suradnika (jedinice samouprave, institucije, građanske inicijative...), određivanje lokacije žarišta zbivanja, izrada kataloga potencijala - prostornih, društvenih, ekonomskih, gospodarskih i analiza njihovog međudjelovanja

II. INICIJACIJA - predstavljanje kataloga javnosti (fizičkog i digitalnog, s mogućnostima interakcije), okupljanje vijećnika u vijećnici - građani, stanari, stručnjaci, predstavnici gradskih ureda i zavoda, investitori, ... postavljanje prioriteta preobrazbe, faze, zone - zajedničko stvaranje vremenskog tijeka provedbe - osigurati sagledavanje prostora kao cjeline koristeći analizu međudjelovanja - pomirivanje potreba i želja građana sa financijskim i logističkim mogućnostima grada i investitora - stvaranje povjerenja i postavljanje realnih očekivanja - identifikacija glavnih ciljeva preobrazbe

III. FORUM - razrada faze preobrazbe korištenjem participativnih alata - tribine, radionice, ankete, edukacije, analize - suradnja grad - građani - struka - produkt je studija potreba, želja i potencijala - urbanističko - arhitektonski program

IV. PROVEDBA - studija, produkt prethodne faze postaje baza raspisa natječaja za izradu urbanističkog plana uređenja, izmjene i dopune GUPa, arhitektonske i krajobrazne projekte - rješavanje imovinsko pravnih odnosa, potrebne dokumentacije i dozvola, modela financiranja izvedbe i modela održivog upravljanja nastalim prostorima - izvedba građevinskih radova

VI. ŠIRENJE SUSTAVA - primjena opisane strategije na drugim prostorima Rijeke, a i šire

VII. ŠIRENJE SUSTAVA a. implementacija na drugim prostorima Rijeke Ukoliko se strategija pokaže uspješnom na prostoru Školjića i Rječine, princip se može početi primjenjivati i drugdje. Već uigrani dionici usavršavaju proces i povezuju se sa aktivnim građanima u drugim djelovima grada. Strategija se može primjeniti na mnogim industrijskim područjima, ali i drugdje. Rijeka ima mnogo specifičnih kvartova i zajednica u kojima isti principi participacije i održivog planiranja mogu oživjeti ili razviti lokalne zajednice ili pak se usmjeriti na podizanje kvalitete i korištenje postojećih potencijala prirodnih prostora u kojima može uživati cijeli grad. Strategija optimistične urbane preobrazbe okuplja niz ljudi, procedura i vrijednosti koje su ugrađene u politike upravljanja gradom.

ZAŠTITA PRIRODE I REKREACIJE 1 2 3 4

Preluk i Costabella Pulac i Veli vrh Kanjon Rječine Plaže Pećina

RAZVOJ LOKALNIH ZAJEDNICA 8 Pašac 9 Svilno 10 Orehovica 11 Draga 12 Sv. Kuzam

K NS

RA O G JA O K NI S A OR ŽUP IM

D RA

K IJE

2 10 0

11 7

PREOBRAZBA EX - INDUSTRIJE 5 Industrijska ulica (Torpedo) 6 Luka Rijeka 7 Delta i Brajdica 0 Lungo industriale

b. i dalje... Strategija isprobana i usavršena u Rijeci postaje model koji preuzimaju drugi Hrvatski gradovi. Prostori bivše industrije postaju živi kvartovi planirani i izgrađeni sa građanima i za građane.

VARTEKS, Varaždin

GREDELJ, Zagreb

ULJANIK, Pula

Rijeci s ljubavlju, iz Zagreba. Hvala mami i tati, Marinu, Zagrepčanima, Riječanima i diplomantikima na životu. + Sanji, Kseniji i Ivani na neumornoj moralnoj podršci.

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Diplomski studij arhitekture i urbanizma ‘20./’21., x. semestar - Diplomska radionica

LUNGO INDUSTRIALE i strategija optimistične urbane preobrazbe Školjića LUNGO INDUSTRIALE and an optimistic urban transformation strategy of Školjić mentorica prof.dr.sc. Mia Roth Čerina 90

student Vili Rakita