VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 25 CIJENA 10 KN GODINA V. VELJAČA 2012.
promidžba otoka Vira IZRADA TURISTIČKOG INFO VODIČA komunalne novosti Novi režim prikupljanja i odvoza otpada tema broja
SAJMOVI TURIZMA Brno Beč Ljubljana Budimpešta
Sadržaj
8
8-18
TEMA BROJA
PREZENTACIJA OTOKA VIRA
Sajmovi turizma
Brno, Budimpešta...
Širom Europe prezentira se virski turistički potencijal
Na štandovima HTZ-a otok Vir se predstavio novom brošurom
Virani podržali europsku Hrvatsku
4
Vir napreduje krupnim koracima
13
Vir Card za turiste
5
Kod hrvatskog veleposlanika
13
Nastavljeni radovi na I. fazi
5
Raspjevani štand HTZ-a
17
Veza Mađara i Hrvatske
11
Oduševila ih brošura i klapa Vir
18
Pokazali smo ozbiljnost
13
Tajna povijest Vira
20
2
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
i INFO
25
29
KOMUNALNE NOVOSTI
IZDAVAŠTVO
Novi režim za otpad
Uskoro virski vodič
Prikupljanje i odvoz otpada organizirat će se u tri zone
Besplatni informativni ljetni vodič kroz otok Vir
Podjela sadnica cvijeća
25
Sve gotovo do početka jeseni
26
Uređen put do Lanterne Osigurana financijska sredstva 4 milijuna kuna poticaja
27 28 30
VirskiLIST Najpovoljniji
oglasni prostor veÊ od 200 kuna Kontakt virski.list@gmail.com 098 18-15-211
SADRŽAJ
3
Aktualnosti
71
posto virskih glasova podrške pristupanju EU značajno nadmašuje ukupni rezultat u RH od 66,27 %. Od 1117 građana, koliko ih je izašlo na referendum, njih 787 bilo je „za“, dok je 322 bilo „protiv“ uz 8 nevažećih listića.
Rezultati referenduma za pristupanje EU
VIRANI PODRŽALI EUROPSKU HRVATSKU Referendumskom podrškom procesu priključenja Europskoj uniji od 70,46 % stanovništvo otoka Vira pokazalo je svoje temeljno civilizacijsko opredjeljenje i, za razliku od brojnih drugih općina i gradova na obali i morskom dijelu srednje i južne Dalmacije, pripadnost posve drukčijem trendu
N
a referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, svoj glas podrške europskoj integraciji dalo je 70,46 % Virana, dok je 28,83 % stanovnika glasalo protiv. Od 1117 građana, koliko ih je izašlo na referendum, njih 787 bilo je „za“, dok je 322 bilo „protiv“ uz 8 nevažećih listića. Gotovo 71 % glasova podrške pristupanju Europskoj uniji na otoku Viru značajno nadmašuje ukupni rezultat u Republici Hrvatskoj od 66,27 %, ali se i s odzivom od 27,69 % debelo spušta ispod hrvatskog prosjeka od 43,51 %. Podrška stanovnika otoka Vira od 70,46 % treći je najuspješniji rezultat u Zadarskoj županiji – iza Gračaca i Benkovca, isto kao što je i na prošlogodišnjim izborima za zastupnike u Saboru Republike Hrvatske s 42,35 % glasova podrške Kukuriku koaliciji, otok Vir ostvario treći najbolji rezultat za aktualnu vlast u IX. Izbornoj jedinici.
CIVILIZACIJSKO OPREDJELJENJE Statistički visoko izraženom podrškom procesu priključenja Europskoj uniji stanovništvo otoka Vira pokazalo je svoje temeljno civilizacijsko opredjeljenje i, za razliku od brojnih drugih općina i gradova na obali i morskom dijelu srednje i južne Dalmacije, pripadnost posve drukčijem referendumskom trendu. Naime, dok su brojni drugi dalmatinski otoci i primorska mjesta s „niskih“ 50-57 % podrške pokazali kako
[ Statistički visoko izraženom podrškom procesu priključenja Europskoj uniji od gotovo 71 % stanovništvo otoka Vira pokazalo je svoje temeljno civilizacijsko opredjeljenje ]
4
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
pristupanju euro-integracijama ne poklanjaju previše povjerenja, poput Pašmana i Dugog Rata s jedva 52 %, Primoštena, Murtera, Hvara, Šolte, Visa s 55 %, Kaštela s 56 % te Bola, Biograda i Sali s oko 57 %, Vir je s preko 70 % glasova „za“ bio bliži spomenutim Gračacu i Benkovcu, ili Kninu, Sinju, Gospiću, Otočcu i drugim mjestima, općinama i gradovima iz unutrašnjosti Zadarske i drugih županija.
VIRSKA POSEBNOST Referendumski trend po kojemu tradicionalno liberalnije i, uglavnom, politički lijeve sredine poput otočkih i primorskih mjesta ne poklanjaju značajno povjerenje integraciji s Europom neki analitičari tumače egzistencijalnim strahom od većih mogućnosti inozemnih ulaganja u turizam ulaskom Hrvatske u EU, odnosno određenim gubitkom prihoda od iznajmljivanja apartmana pred vjerojatnim nadolazećim hotelskim kapacitetima. Kako bilo, Vir je i ovom prilikom pokazao posebnost u odnosu na slične sredine iz drugih dalmatinskih županija i mikro-regija.
Izdvojeno Novost u turističkoj ponudi tvrtke „Vir turizam“
Sadržajni „VIR CARD“ za turiste Za cijenu od 16 eura dnevno gostima je osiguran polupansion s doručkom i večerom u restoranu „Kotarina“, besplatni WiFi internet, korištenje taxi-boata do Virića, ležaljka na plaži i besplatni parking u centru mjesta
S
„Vir Cardom“, odnosno paket aranžmanom s polupansionom, turistička ponuda otoka Vira bit će bogatija za još jedan novi turistički sadržaj. Neovisno o rezervaciji smještaja, korisnici paketa „Vir Card“ imat će osiguranu uslugu polupansiona u proširenom i renoviranom restoranu „Kotarina“ u samom centru mjesta uz centralnu plažu Jadro. Polupansion uključuje doručak u vremenu od 7 do 10 sati, odnosno buffet, kavu, čaj, mlijeko, razne namaze, müssli, dvije vrste salama, sir i jaja po želji. U vremenu od 19 do 22 sata uključena je i večera sa 3 menija po izboru, uz odabir dan ranije, a od toga uvijek jedan riblji meni te dvije vrste juhe. „Vir Card“ uključuje i besplatni WiFi internet u cijelom centru Vira, korištenje taxi-boat usluge do pješčane plaže Virić udaljene oko 3 kilometra od centra Vira, ležaljku na jednoj od tri plaže u koncesiji tvrtke „Vir turizam“ s obje strane otoka te besplatni parking u centru mjesta uz dvije centralne plaže.
Cijena paketa „Vir Card“ iznosi 16 eura za odraslu osobu; djeca do 6 godina koriste ga besplatno, a djeca od 6 do 12 godina imaju 50 % popusta. Za djecu nisu osigurane ležaljke na plaži, kao i besplatna WiFi konekcija. „Vrlo je važno da gosti znaju kako na Viru postoji restoran koji uvijek nudi polupansion. Bilo gdje da odsjednu, restoran Kotarina im preko Vir Carda nudi polupansion sa svim drugim besplatnim sadržajima“, kaže Ante Galić, voditelj Turističke agencije tvrtke „Vir turizam“ koji je ovu ideju realizirao u novu virsku turističku uslugu. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u uredu Turističke agencije tvrtke „Vir turizam“ i Uredu Turističke zajednice Općine Vir.
[ Besplatna WiFi internet konekcija jedna je od brojnih pogodnosti za korisnike „Vir Carda“ ]
Crpna stanica i podmorski ispust
NASTAVLJENI RADOVI NA VODOVODNOJ I KANALIZACIJSKOJ MREŽI OTOKA VIRA
N
akon silnih meteoroloških neprilika koje su u siječnju i veljači pogodile Vir i cijelu Hrvatsku, ljepše vrijeme i prvi nagovještaji proljeća razveselili su i izvođače radova na izgradnji I. faze vodovodizacije i kanalizacije otoka Vira, pa su tako nastavljeni započeti radovi na postavljanju podmorskog cjevovoda. Ranije je jedan dio tog cjevovoda, nedaleko od crpne stanice u pravcu plaže Jadro, već postavljen u prosincu. Sa završetkom radova na crpnoj stanici i podmorskom ispustu, kao i dovršetku radova na vodospremi i kopnenom dijelu izgradnje I. faze vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira, priča oko radova na I. fazi bit će okončana uz očekivani i predviđeni dovršetak cijelog sustava do 30. lipnja ove godine.
URED TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE VIR Put Mula 9 23234 Vir Kontakt 023 362-196 Direktor Šime Vučetić Mob. 091 362-3625
Djelatnice Andrea Olić Elvira Rudić Buškulić
AKTUALNOSTI
5
Virski prizori
6
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
Oko podne uobičajeni prizor ispred „Kotarine“ u vrijeme marende. U isto doba marenda se odvijala na Jadru na mnogo okrutniji način; ovaj ju je galeb pribavio i ponosno stao oprezno tumačeći sve znakove iz okoline. [ Foto Kažimir Škrbić ]
VIRSKI PRIZORI
7
Tema broja
Sajmovi turizma
prezentacija otoka Vira
8
VIRSKI LIST VELJAÄŒA 2012.
UTAZÁS 2012. U BUDIMPEŠTI
Č
etverodnevni međunarodni turistički sajam UTAZÁS u Budimpešti doživio je ove godine svoje 35. izdanje na kojemu je sudjelovalo čak 456 izlagača iz 22. zemlje Europe i svijeta, ili oko 55 tisuća posjetitelja i profesionalaca iz turističke oblasti. I na ovom sajmu Hrvatska turistička zajednica predstavila je najatraktivnije hrvatske turističke destinacije na prepoznatljivom novodizajniranom štandu, pa se tako virski propagandni materijal našao u društvu drugih atraktivnih brošura dalmatinskih, kvarnerskih i istarskih gradova i mjesta. UTAZÁS je jedan od najznačajnijih europskih turističkih sajmova i najveći na području srednjoistočne Europe, a kao i na ljubljanskom sajmu, klapa „Vir“ zapivala je i u Budimpešti na improviziranoj bini HTZ-a na zadovoljstvo voditelja hrvatskog štanda Ive Eškinje i svih gostiju sajma.
SAJMOVI TURIZMA
9
SAJMOVI TURIZMA prezentacija otoka Vira Na turističkim sajmovima u Brnu, Beču, Ljubljani i Budimpešti predstavljanje i prezentaciju otoka Vira, njegovih ljepota i posebnosti, pratilo je više stotina gostiju i uzvanika iz Europe i Hrvatske
A
ko su Brno, Beč i Ljubljana naznačili virski turistički propagandni potencijal i sve izraženiju prisutnost na europskim turističkim sajmovima, na najvećem međunarodnom turističkom sajmu u Mađarskoj – budimpeštanskom „UTAZÁS 2012.“, Vir je svoj rastući status turističke Meke sada potvrdio i na mađarskom tržištu. Više stotina Mađara, posjetitelja sajma UTAZÁS, zainteresirano je pratilo prezentaciju otoka Vira i virskog turizma kojega su uvodnim i završnim riječima prezentacije predstavljali načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, direktor općinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić te dugogodišnji direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Budimpešti Marin Skenderović, ali i klapa „Vir“ koja je po tko zna koji put oduševila publiku vokalnim i instrumentalnim izvedbama popularnih klapskih pisama. „Našu ozbiljnost i namjeru da mađarskim gostima još više približimo otok Vir pokazali smo izradom atraktivne turističke brošure na mađarskom jeziku, a kako su Mađari naši najbrojniji strani turistički gosti, u ime Općine Vir mogu obećati kako vas i dalje očekujemo punog srca i otvorenih ruku“, poručio je okupljenim gostima virske prezentacije načelnik Kapović, dok je direktor Mičić kazao: „Vir iz godine u godinu bilježi trend rasta turističkih dolazaka, po čemu je fenomen u Hrvatskoj, a sve značajnija općinska financijska ulaganja u virski turizam svjedoče o ozbiljnosti turističkih projekata i stvaranju iznimne turističke destinacije“.
DOBRODOŠLICA ZA MAĐARE Nakon uvodnih riječi, podjele turističkih brošura i nastupa klape „Vir“, posjetitelji prezentacije pogledali su propagandni foto-film o otoku Viru, njegovim posebnostima i ljepotama, pa se na samom kraju programa prezentacije direktor HTZa za Mađarsku Skenderović od posjetitelja oprostio riječima: „Očekujemo vas ove sezone u još većem broju kako bi pomogli da i otok Vir uđe među turističke destinacije s milijun noćenja“. Na virskoj prezentaciji bila je općinska delegacija s Matom Radovićem, predsjednikom Općinskog vijeća te njegovim zamjenicima i vijećnicima Miroslavom Glavanom i Veseljkom Orlićem, voditelj Turističke agencije tvrtke „Vir turizam“ Ante Galić i direktor virskog Ureda Turističke zajednice Šime Vučetić, a uz brojne Mađare i generalna konzulica Republike
10
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
BUDIMSKI DVORAC
N
a mađarskom Budai Vár, ili Budimski dvorac, dvorski je kompleks mađarskih kraljeva nastao i obnavljan tijekom više stotina godina, a utemeljen u 13. stoljeću za vrijeme hrvatskougarskog kralja Bele IV. te znatno proširen za Sigismunda Luksemburškog, rimsko-njemačkog cara, hrvatsko-ugarskog i češkog kralja. Spomenuti dvorac s okolicom, obala Dunava, Andraševa avenija, ili Andrássy út, s Trgom heroja i Milenijska podzemna željeznica, ujedno i najstarija u Europi, dijelovi su Budimpešte koji se nalaze na listi UNESCO-ve svjetske baštine. Prilikom večere na brodu-restoranu „Spoon“, Virani su sa svojim gostima na gornjoj palubi i ostakljenom prostoru restorana mogli uživati u međusobnom druženju s pogledom na osvijetljeni kompleks Budimskog dvorca. Hrvatske u Pečuhu, Ljiljana Pancirov, tradicionalna gošća svih virskih događanja u Mađarskoj. Virska prezentacija održana je 2. ožujka, drugog dana sajma u Mađarskoj.
[ Pogled s Dunava na kompleks Budimskog dvorca u Budimpešti ]
11,5 tisuća dolazaka mađarskih turista na otok Vir
TRADICIONALNA VEZA MAĐARA I HRVATSKE Mađari Jadran doživljavaju kao svoje more i ako ne idu na ljetovanje na Balaton, onda za njih postoji samo Hrvatska, kazao je veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Ivan Bandić
M
aster plan turističkog razvoja odredio je projekte, usmjerio razvojni potencijal i budućnost otoka Vira te njegove glavne nositelje, a sve snažnija prisutnost Vira na sajmovima širom Europe konkretne su propagandne turističke mjere. Na pitanje zašto Mađarska? – odgovor je više nego logičan i jednostavan. Mađari su najbrojniji strani gosti na otoku Viru s više od 11 i pol tisuća dolazaka i s 83 tisuće noćenja drugi najbrojniji gosti u ovoj kategoriji. Usporedimo li te podatke s cjelokupnim turističkim rezultatima i dolascima Mađara u Crnu Goru, ljubav Vira, Hrvatske i Mađara bit će još očitija. Naime, Crnu Goru je ukupno tijekom 2011. godine posjetilo oko 17 tisuća mađarskih turista s nešto više od 98
tisuća noćenja, što je u oba slučaja neznatno više od virskih rezultata. Brojkama, samo otok Vir ostvaruje 68% svih godišnjih dolazaka Mađara u Crnu Goru, ili oko 85% noćenja, što je impresivan podatak budući da smo usporedili podatke jednog hrvatskog otoka i jedne države okrenute turizmu! „Grčka i Italija omiljene su destinacije mađarskih turista, ali tek nakon Hrvatske. Zapravo, Mađari Jadran doživljavaju kao svoje more i ako ne idu na ljetovanje na Balaton, onda za njih postoji samo Hrvatska“, riječi su veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj Ivana Bandića, izrečene prilikom druženja s Viranima u Mađarskoj i službenog posjeta virske općinske delegacije veleposlanstvu RH u Budimpešti, koje također dodatno ilustriraju gore iznesene podatke.
SAJMOVI TURIZMA
11
NA LIJEPOM PLAVOM DUNAVU
S
pogledom na Budimski dvorac, ljepoticu uspavanu na obali Dunava, i Lančani most Szécheny, na velikom i elitnom turističko-ugostiteljskom brodu i restoranu „Spoon“, Virani su prvog dana boravka u Budimpešti na večeri i druženju ugostili svoje brojne prijatelje iz Mađarske i hrvatske dužnosnike u Mađarskoj. Tako su gradonačelnik prijateljskog Dombóvára Szabó Loránd, zastupnik u mađarskom parlamentu i prijašnji dombóvárski gradonačelnik Patay Vilmos, predsjednik hrvatske samouprave u Dombóváru Gábor Varga-Stadler, veleposlanik Republike Hrvatske u Budimpešti Ivan Bandić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Budimpešti Marin Skenderović, voditelja štanda Hrvatske turističke zajednice Ivo Eškinja i brojni drugi uzvanici, uživali s Viranima na večeri i pismi s neizostavnom klapom „Vir“. U nadahnjujućem ambijentu lijepog plavog Dunava i Budimskog dvorca, svi su govornici izražavali zadovoljstvo okupljanjem Mađara i Hrvata u prijestolnici nekadašnje zajedničke države, a posebno činjenicom što Vir kao turističko odredište bilježi sve vidljiviji i značajniji progres. Sve goste i
uzvanike prvo je pozdravio načelnik Općine Vir Kristijan Kapović istaknuvši ozbiljnost u namjerama otoka i Općine Vir da se što više turistički i prijateljski približe Mađarima i mađarskom tržištu, a tu su ideju podržali i drugi govornici.
Szabó Loránd, gradonačelnik Dombóvára
Patay Vilmos, zastupnik u mađarskom parlamentu
NA VIRU JE NAŠE MORE
PRILIKA ZA MAĐARSKE PODUZETNIKE
„Moram priznati kako sam od prošlosezonske Virske noći postao fan Jelene Rozge, a to je zato što je našoj mađarskoj duši uvijek nedostajao morski ambijent. Iz tog smo razloga svi mi iz Dombóvára počašćeni što možemo smatrati kako na Viru imamo svoje malo more. Uostalom, gotovo da nema mjesta ili regije u Hrvatskoj koja ne dijeli jedan dio prošlosti s Mađarskom. Našim Viranima želim uspješnu i dobru sezonu“.
„Činjenica kako su naša dva naroda živjela gotovo 900 godina u zajedničkoj državi govori o stoljetnom njegovanju prijateljskih odnosa, a znam da će takva biti i naša veza s Viranima. Vir je počeo s turističkim razvojem i to su uočili svi u Dombóváru, pa osim međusobnih simpatija želimo učiniti sve da ojačamo naše međusobne kulturne i gospodarske veze, kako bi i poduzetnici iz Dombóvára mogli na Viru razvijati svoje ideje i projekte“.
12
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
NJEGOVANJE ISTINSKOG PRIJATELJSTVA „Vir je jedno vrijeme bio loše percipiran u medijima, ali zahvaljujući sposobnosti virske općinske uprave i načelnika Kapovića, posljednjih godina otok Vir ide velikim koracima naprijed i tako postaje prava turistička Meka. Drago mi je, također, što su se Dombóvár i Vir povezali, a još je ljepši ovaj neposredni kontakt među ljudima i njegovanje istinskog prijateljstva“, kazao je tako veleposlanik Bandić, a direktor predstavništva HTZ-a Skenderović još je dodao: „Pred Virom je velika budućnost. Ono ima sve ono što treba imati kao turističko odredište, ali prije svega ima sposobne ljude koji mogu prepoznati prave vrijednosti. Ima sposobnog i odlučnog načelnika Kristijana Kapovića i vrhunskog turističkog djelatnika Zdenka Mičića, pa uspjeh Vira nije slučajan“.
[ Kapović i Radović na službenom prijemu u veleposlanstvu RH u Budimpešti ]
KOD HRVATSKOG VELEPOSLANIKA
U
oči turističkog sajma UTAZÁS 2012., Virane je u hrvatskom veleposlanstvu u Budimpešti primio veleposlanik Ivan Bandić. Tako su načelnik Općine Vir Kristijan Kapović i predsjednik Općinskog vijeća Mate Radović kod hrvatskog veleposlanika razgovarali o povezanosti Hrvata i Mađara, radu veleposlanstva i djelovanju prema hrvatskoj zajednici u Mađarskoj koja broji oko 30 tisuća govornika hrvatskog jezika, turističkoj orijentaciji Općine Vir i ulaganjima u turizam te očekivanjima i percepciji Hrvatske od strane mađarskih turista. Također, veleposlanik Bandić je upoznao virsku delegaciju s prošlošću same zgrade veleposlanstva, vrlo lijepog objekta smještenog u ulici Munkácsy Mihály u predjelu Budimpešte u kojemu se inače nalazi većina
veleposlanstva drugih zemalja. Ona je prvotno bila u vlasništvu mađarsko-židovske obitelji koja je emigrirala u SAD, potom je bila Dom Južnih Slavena, a sada je renovirani i potpuno uređeni objekt veleposlanstva Republike Hrvatske s konzularnim dijelom, sve skupa na oko 2 tisuće kvadrata. Na ovom druženju Virana s veleposlanikom Bandićem bio je prisutan i Ivo Eškinja, voditelja štanda Hrvatske turističke zajednice, koji je istaknuo porast broja mađarskih turista u Hrvatskoj. Inače, Bandić je iskusan hrvatski diplomata koji je prije Budimpešte predstavljao Hrvatsku s različitim funkcijama u Sarajevu, Haagu, Tirani, Beogradu i Pečuhu, a u Budimpešti je po prvi puta s veleposlaničkim statusom.
Ivan Bandić, veleposlanik RH u Budimpešti
Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir
VIR NAPREDUJE KRUPNIM KORACIMA
POKAZALI SMO OZBILJNOST
„Rado sam se odazvao na ovo druženje Dombóvára i Vira koji njeguju prijateljstvo. Izražavam ponos što sam veleposlanik u Mađarskoj i siguran sam da će naši prijatelji Mađari, unatoč krizi, doći i ove godine na naš Jadran. Zato sam se rado odazvao na ovo druženje Dombóvára i Vira koji njeguju prijateljstvo, jer osim njih imamo još 54 prijateljske veze gradova u Mađarskoj i Hrvatskoj. Pogotovo to vrijedi za Vir koji napreduje krupnim koracima“.
„Na Viru je srušeno 150 apartmana mađarskih ulagača, pa je jedno vrijeme o Viru vladala loša slika u javnosti. Međutim, mi smo kao Općina Vir učinili izniman napor kako bi se ta percepcija promijenila i kako bi postali turistička destinacija. Prva smo sredina u Hrvatskoj koja je izradila master plan turističkog razvoja, a pored toga pripremili smo i luksuznu turističku brošuru na mađarskom jeziku, pa sve to dovoljno govori o ozbiljnosti naših namjera“. SAJMOVI TURIZMA
13
Vir predstavljen na sajmu u Ljubljani
Prezentacija virskih ljepota Sa svojim novim promidžbenim turističkim materijalima Vir se pridružio najpoznatijim hrvatskim turističkim destinacijama na novodizajniranom hrvatskom turističkom štandu
T
uristički potencijal otoka Vira, općinska tvrtka „Vir turizam“ i projekt Lanterne kao objekt rezidencijalnog turizma, predstavljeni su krajem siječnja na velikom međunarodnom turističkom sajmu u Ljubljani. Vir se tako sa svojim novim promidžbenim turističkim materijalima pridružio najpoznatijim hrvatskim turističkim destinacijama na novodizajniranom hrvatskom turističkom štandu koji je veličinom od 130 m², smještajem i zanimanjem posjetitelja bio centralno mjesto na ljubljanskom sajmu, a za dobru atmosferu i privlačenje potencijalnih gostiju pobrinula se klapa „Vir“ koja je nastupila na improviziranoj bini hrvatskog turističkog štanda.
LJEPŠA SLIKA VIRA U sklopu ljubljanskog regionalnog turističkog sajma održana je i prezentacija otoka Vira koju su, kao i hrvatski štand, posjetili Marjan Hribar, državni tajnik za turizam Republike Slovenije, Goran Blažić, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji, Nikola Bunjevac, trgovinski attaché u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ljubljani, drugi turistički uzvanici iz Slovenije i Hrvatske, predstavnici medija i brojni slovenski posjetitelji. Nakon gledanja promotivnog foto-filma „Vir, Otok s dva lica“ i nakon što je klapa „Vir“ otpivala „Croatio iz duše te ljubim“, direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić upoznao je goste i posjetitelje prezentacije s ljepotama otoka Vira, turističkim master-planom razvoja otoka Vira, budućom gradnjom hotela i ponudom za virski svjetionik, prvim virskim rezidencijalnim turističkim objektom. Za sve goste prezentacije priređen je i domjenak na kojemu su, u očekivanju 2. konferencije „FIJET Alpe-Adria: The Rising Star of Europe“, bili i turistički novinari iz cijele regije.
SUIZLAGAČI NA HRVATSKOM ŠTANDU Tradicionalni regionalni „Alpe-Adria TIP 2012.“ turistički sajam okupio je na četverodnevnoj manifestaciji turizma većinu europskih i afričkih zemalja Mediterana koji su na štandovima predstavljali svoja najatraktivnija ljetna turistička odredišta. Na hrvatskom štandu, osim općenitih promidžbenih materijala Hrvatske turističke zajednice, predstavljene su i ponude suizlagača riječke „Jadrolinije“, „Istraturist Solmelia“ iz Umaga, Turističke zajednice Grada Zagreba,
14
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
[ Ljubljanski sajam obilježila je i 2. konferencija „FIJET Alpe-Adria: The Rising Star of Europe“, priređena za turističke novinare ]
„Campa Galeb“ iz Omiša, „Adria Holidays“ iz Novog Mesta, „Novasola“ Hrvatska te novi virski promidžbeni alati: image brošura, dvd-ovi i plakati. Prvi dan ljubljanskog sajma obilježili su poslovni susreti, konferencije za medije te u večernjim satima i službeno otvaranje sajma, dok je sljedećeg dana organizirano predstavljanje turističkih odredišta i konferencija udruženja turističkih novinara na kojoj je Blažić, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji, održao prezentaciju o brendiranju Hrvatske kao turističkog odredišta.
Marjan Hribar, državni tajnik za turizam Republike Slovenije
SJAJNA SURADNJA S HRVATSKOM
P
oseban gost na prezentaciji otoka Vira u okviru međunarodnog ljubljanskog turističkog sajma bio je Marjan Hribar, državni tajnik za turizam Republike Slovenije. Dan ranije, otvorio je sajam i stigao posjetiti Virane u ljubljanskom restoranu u podnožju glavnog objekta sajma. Veza s direktorom virske općinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenkom Mičićem davno je uspostavljena, a međusobne riječi profesionalnog uvažavanja te podrške otkrivaju i stare prijatelje. Kada je riječ o prezentaciji otoka Vira, poželio je svim Viranima puno uspjeha i dobrih turističkih rezultata u narednoj sezoni, a kada su u pitanju dolasci Hrvata u Sloveniju, govorio je s jednakim uvažavanjem: „Hrvati su naši dragi i uvijek rado viđeni gosti. U principu, uvijek govorimo o pozitivnim trendovima koji je prošle godine doživio manji pad, ali isključivo zbog ekonomske krize. Ova bi godina, čvrsto vjerujem, ponovno trebala pokazati trend rasta. Hrvatska je naše bitno tržište“.
Godišnje u Sloveniju dolazi oko 120 tisuća turista iz Hrvatske, i to najviše na čuvena zimovališta i u slovenske terme. Kada ovaj podatak usporedimo s brojem slovenskih turista u Hrvatskoj, dolasci Hrvata u Sloveniju čine samo 10% dolazaka Slovenaca u Hrvatsku. No, i takve brojke zadovoljavaju Slovensku turističku organizaciju jer se ukupna turistička djelatnost ne može svesti isključivo na broj turističkih dolazaka. Hribar ističe: „Suradnja s HTZ-om ne može biti bolja od one koju imamo, a također i suradnja između naših ministarstava. Imamo brojne projekte od kojih ističem zajedničko predstavljanje u Kini, Japanu i Indiji, a očekujem kako ćemo uspješno i na obostrano zadovoljstvo surađivati i u budućnosti“. U skoroj budućnosti Hribar bi mogao svratiti i do Vira. Kaže kako je čest gost na Kornatima te da na Boriku ima jedrilicu, a s Vira – prijateljski poziv. „Sigurno ću doći. S prezentacijom koju sam vidio, sada imam i razlog više“, dodao je Hribar.
SAJMOVI TURIZMA
15
Goran Blažić, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji
1,1 MILIJUN SLOVENSKIH TURISTA U HRVATSKOJ „Sajam protiče onako kako smo i planirali. Zaista je puno posjetitelja, više nego proteklih godina, pa je i naš novodizajnirani štand osvojio pažnju posjetitelja“, prvi je dojam direktora Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji Gorana Blažića, po otvorenju i prvom danu turističkog sajma na kojemu je Hrvatska, već po turističkom običaju, ukrstila koplja s tradicionalnim odredišnim rivalima iz Turske, Srbije, Italije, Maroka, Tunisa i drugih mediteranskih zemalja. No, Hrvatska je imala svoga „asa u rukavu“, odnosno klapu „Vir“ oko koje se napravila najveća gužva na sajmu te – prezentacijskog predstavnika. Mjesto radnje bio je vanjski prezentacijski paviljon, a brojni znatiželjnici, turistički novinari iz cijele regije te uglednici iz Hrvatske i Slovenije dali su virskom nastupu i predstavljanju dodatnu težinu. „Lijepo je predstavljati svoje mjesto na ovakvom turističkom skupu, jer osim predstavljanja Vira imamo i predstavljanje brendinga Alpe-Adria destinacija i brenda Croatia“, veli Blažić. Tradicionalno, kada su u pitanju ljetna turistička odredišta, Slovenci su najviše usmjereni na Jadransko more iako se, kako primjećuje Blažić, sve više etablira i kontinentalna ponuda. Ukupno u rekordnoj ljetnoj sezoni, Hrvatsku je posjetilo 1,1 milijun gostiju iz Slovenije koji su ostvarili više od 7,2 milijuna noćenja. Riječ je o brojci koja čini više od 11% ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj, a slovenske turiste, odmah nakon njemačkih, drugim najbrojnijim gostima. „Riječ je o uzlaznom trendu, jer već godinama bilježimo porast slovenskih gostiju“, navodi direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u susjednoj Sloveniji. Tako je u konačnici u razmjeni turističkih iskustava uspostavljena odlična suradnja sa STO, ili Slovenskom turističkom organizacijom, koju Blažić naziva uzornom i navodi kako se osim suradnje na nacionalnoj razini TZ-a dosta radi i na zajedničkoj promociji na udaljenim tržištima. „Procijenili smo kako je racionalnije da se zajednički pojavljujemo i predstavljamo na tržištima poput Kine, Japana ili Indije“, zaključuje.
16
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
Nikola Bunjevac, trgovinski attaché u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ljubljani
RASPJEVANI ŠTAND HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE „Svi su puni hvale za hrvatski štand i oduševljeni nastupom klape Vir. Utisci su kod svih jako pozitivni“, veli Bunjevac koji je pohvalio i turističku brošuru Vira te istaknuo činjenicu kako je i on jednom prilikom ljetovao na otoku
K
ada je u travnju prošle godine Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija između 127 kandidata odabralo petoro budućih trgovinskih attachéa s adresom u Ljubljani, Chicagu, Münchenu, Milanu i Beču, jedan od njih bio je Nikola Bunjevac, bivši direktor projekta domaćih i inozemnih sajmova na Zagrebačkom velesajmu i član Uprave za susjedne zemlje i jugoistočnu Europu u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Bunjevac je ekonomist sa znanjem slovenskog, njemačkog i engleskog jezika, a u Ljubljani kao predstavnik nove hrvatske gospodarske diplomacije, među ostalim, ima zadatak pronaći poslovne partnere za hrvatske poduzetnike u lošem gospodarskom ozračju nakon odbijanja „Agrokorove“ ofenzive na „Mercator“. Trgovinski attaché je nova funkcija u Ministarstvu vanjskih poslova, inaugurirana u kolovozu prošle godine, i od tada Bunjevac u Sloveniji nastoji povezati hrvatske i slovenske tvrtke na promociji hrvatskog gospodarstva.
1,2 MILIJARDE EURA SLOVENSKIH ULAGANJA „Prvenstveni cilj je pomoći hrvatskim izvoznicima i tvrtkama koja se žele probiti na slovensko tržište. Isto tako i pronaći nekog slovenskog investitora koji želi ulagati u hrvatsko gospodarstvo“, kaže Bunjevac i brojkama ilustrira slovenski ulagački interes: „U zadnjih 15 godina slovenska ulaganja u Hrvatsku iznose oko 1,2 milijarde eura uz postojanje stotinjak slovenskih tvrtki koja imaju svoja predstavništva ili ljude u Hrvatskoj. Mi smo također povezani i bivšom zajedničkom državom u kojoj smo bili tehnološki napredniji od drugih, a kako ni jezik nije barijera, povezanost naših i slovenskih tvrtki jednostavno je prirodan slijed“.
Ulaskom Hrvatske u EU situacija oko gospodarske razmjene i mogućnosti međusobnih ulaganja samo će se dodatno poboljšati, pogotovo zbog činjenice kako će nestati carinska barijera i silna carinska administracija koja je djelomično sputavala i ograničavala slobodnu trgovinu te uvozno-izvozne poslove. Jednostavno kazano, ako netko na Viru proizvede paprike, kupine ili bilo što drugo, naravno po proizvodnim standardima EU, neće imati nikakvih zapreka oko plasmana svoje robe na jedinstveno europsko tržište. „Taj put je već i sada otvoren, ali s određenim carinskim ograničenjima kojih uskoro više neće biti. Time sve postaje poticajnije, jednostavnije i lakše“, kaže Bunjevac.
GOSTOLJUBIVI VIRANI Iako Sloveniju smatra vrlo lijepom i ugodnom zemljom, a Ljubljanu lijepim europskim gradom, hrvatski trgovinski attaché nostalgično hvata svaki dašak iz Hrvatske. Tako je bilo i turističkom sajmu u Ljubljani kada se pridružio maloj virskoj zajednici na promociji turističkih vrijednosti otoka Vira na štandu HTZ-a koji je, kako nam je dodao, primjetno upečatljiv, najveći i najljepši na ovom međunarodnom sajmu. S klapom „Vir“ koja je nastupila na improviziranoj bini štanda, bio je i najdinamičniji i – raspjevan. „Svi su puni hvale za hrvatski štand i oduševljeni nastupom klape Vir. Utisci su kod svih jako pozitivni“, veli Bunjevac koji je pohvalio i turističku brošuru Vira te istaknuo činjenicu kako je i on jednom prilikom ljetovao na otoku. „Vir je izuzetno lijep otok, a Virani su gostoljubivi ljudi baš kao i svi Dalmatinci“, diplomatski je zaključio.
SAJMOVI TURIZMA
17
Češki „Dnes“ pohvalio virsku prezentaciju
KLAPA VIR I TURISTIČKA BROŠURA PRIVUKLI ČEHE „Među štandovima partnerskih gradova Vir je izuzetak, jer za turističke brošure ostalih prijateljskih gradova ili regija nema toliko zainteresiranih. Poznanj, Stuttgart ili Chanty-Mansijsk ne privlače puno posjetitelja“, pisalo je u izvještaju nacionalnog češkog dnevnika sa sajma u Brnu
N
akon javne prezentacije i predstavljanja turističkih projekata te luksuznih turističkih brošura o Viru, općinska tvrtka „Vir turizam“ predstavljena od direktora Zdenka Mičića i voditelja Turističke agencije Vir turizam Ante Galića, krenula je s promocijom virskog turizma na europskim sajmovima. Zajedno s predsjednikom Općinskog vijeća Općine Vir Matom Radovićem i predstavnicima općinske vlasti te direktorom Ureda Turističke zajednice Općine Vir Šimom Vučetićem, Mičić i Galić prezentirali su Vir i virski turizam polovicom siječnja na međunarodnom sajmu putovanja i turizma „GO – Region Tour 2012.“ u češkom Brnu.
PREDSTAVLJENA LANTERNA U organizaciji tvrtke „Vir turizam“ priređena je večer Vira na kojoj je predstavljena virska Lanterna kao rezidencijalni turistički objekt. Uz bogat nastupni program u društvu s predstavnicima prijateljskog grada Oslavanyja i južnomoravske regije, predstavljanje virskog svjetionika i otoka Vira bilo je praćeno nastupom klape „Vir“ i promotivnim filmom „Vir, Otok s dva lica“, a za sve uzvanike i goste sajma virski kuhari i konobari iz restorana „Kotarina“ spremili su švedski stol s dalmatinskim pršutom, sirom, maslinama, škampima i lignjama. „Imali smo zapažen i pohvaljen nastup u češkim dnevnim nacionalnim novinama Dnes, a došao nas je posjetiti i predsjednik južnomoravske regije“, kazao je Mičić. Tako je spomenuti češki dnevnik na cijeloj stranici u rubrici događaja iz Brna opisao dojam predstavljanja Vira, a tekst nam je ljubazno prenijela Koraljka Přikrylová: „Na štandu Ivančica na goste čeka prozirno piće u malim čašicama. Ali, nije to piće iz Moravske. Rakiju su donijeli Hrvati s prijateljskog jadranskog
18
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
otoka Vir. Njih se u paviljonu može dosta čuti zahvaljujući njihovoj klapi Vir. Među štandovima partnerskih gradova Vir je izuzetak, jer za turističke brošure ostalih prijateljskih gradova ili regija nema baš toliko zainteresiranih. Poznanj, Stuttgart ili Chanty-Mansijsk ne privlače puno posjetitelja“.
SAJAM „HOLIDAY WORLD“ Pored prezentacije otoka Vira na sajmu u Brnu, mjesec dana kasnije u sklopu sajma „Holiday World“ održana je i prezentacija u Pragu s jednim od dva najveća češka tour operatora. Izravna reklama virskog turizma, luksuzne Lanterne i privatnog smještaja osigurana je preko češke turističke publikacije tiskane u 35 tisuća primjeraka koja se prosljeđuje svim turističkim agencijama u Češkoj, pa su već na sajmu osigurana i prodana tri tjedna ljetovanja na Lanterni.
Virski list Prezida II 23234 Vir +385 (0)23 346 741 virski.list@gmail.com
VL
Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir +385 (0)23 362 713 info@virturizam.hr
Vir turizam & Virski list poklanjaju
35% popusta za pretplatu na Virski list SAMO 101 KUNA ZA CIJELU GODINU + pokloni za pretplatnike! Svakog mjeseca na Vašu kućnu adresu šaljemo Vaš primjerak „Virskog lista“ uz popust od 35%! Dovoljno je samo odrezati kupon na dnu stranice i staviti ga u kovertu zajedno s kopijom uplate na općoj uplatnici, te poslati s naznakom na adresu: Vir turizam d.o.o. Pretplata Virski list Put Mula 7 23234 Vir KAKO ISPUNITI OPĆU UPLATNICU? Ispunite opću uplatnicu s uplatom na račun i adresu izdavača: Uplatitelj Vaše ime i prezime, adresa stanovanja Primatelj Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir Šifra opisa plaćanja 33 Iznos 101,00 kn Model 02 Broj računa primatelja 2402006-1100542287 Poziv na broj odobrenja Upisati datum uplate (npr. 22012012) Opis plaćanja Pretplata na Virski list Za dodatne informacije, nazovite tel. +385 (0)23 346 741 mob. +385 (0)98 18 15 211
Pretplata za organizacije Organizacije, društva i institucije koje su zainteresirane za pretplatu na časopis „Virski list“, zahtjev za pretplatom trebaju poslati bez kupona poštanskim putem na adresu izdavača „Vir turizam“ d.o.o., Put Mula 7, 23234 Vir, s naznakom „Pretplata Virski list“ i kopijom opće uplatnice s iznosom od 156,00 kuna. Cijena časopisa bez popusta Cijena časopisa po jednom izdanju iznosi 10 kuna, a godišnja koja uključuje 12 brojeva iznosi 156 kuna uključujući poštanske troškove za Hrvatsku. Pretplata za inozemstvo Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz zemalja Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Švicarske i Norveške iznosi 282,00 kune. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Sjedinjenih Američkih Država iznosi 414,00 kuna. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Australije iznosi 492,00 kune.
KUPON ZA POPUST OD
Pretplata se realizira na godišnjoj razini i uključuje 12 brojeva časopisa „Virski list“, bez posebnih izdanja časopisa koja ne nose numeričke redne oznake izdanja.
35%
TEMA
19
TAJNA POVIJEST VIRA IV. DIO
broju, ali veljača je misec od ljubavi, ne samo za mačke. U njoj se štuje i zaštitnik zaljubljenik Sv. Valentin, koji pada u utorak 14. veljače, pa san odlučija da se o ljubavnin jadin našik starik čita baš u von broju. Ima ik toliko da će popuniti i drugi broj. (Napomena: Kad san vo pisaja moja mate je još bila živa. Od 7. sičnja 2012. godine počiva u miru Božjen.)
ISPARAJA JOJ SVE NA NJOJ
Tekst napisaja: Ive Basˇ ic´ Na virski popravija: Joso Olic´, Mijin
Kako bi se to unda reklo, vrtija se mladi Šime, Žile oko Luce Starkine. Bija je un lipuškasti, mršav i žilav momak. Za to su ga valja i prozvali Žile. Kašnje je nosija brk i osta mršav i žilav do smrti. Luce se ni dala. Di će ona ohola, iz bogate kuće, poći za siromaka Žilu. U to joj se vrime još namirija Bare Rumora iz Povljane
N
a vu temu me ponukala moja stara mate. Devedeseta joj je pa ni ni čudo što gotovo svaki dan šlušan jedno te isto iz vrimena kad je ona bila mlada. Udala se od sedamnajest godin i pošla iz Lozic u Selo. Gotovo sve što je proživila kroz 77 godin u Selu ne spominje, ali ono iz ditinjstva i curstva stalno joj se vrti u pameti. Pripovida i ove događaje o ljubavin jadin, koji su se pritvorili u muku. Gotovo uvik spominje pripovid od Cari i Mari. Po redu kako san pisaja ova tema je tribala biti u drugon
20
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
Volili se Care i Mare. Care je bija mališan i suvonjov Pere Ćepulov, od Jose nahočeta iz Paga i Anice Budijine, a Mare je tako lipa ćer Jose Žepine, rečenog Bepo i Vrškinje Jakove Rončevića. Volili su se toliko da su se kanili i oženiti. Toliko da je Care što bi teškon mukon zaradija na motiku dilija s Maron. Pogodija Care istrapiti cilu Dragu u Zapanjen Polju mon didu Šimiću Mujsinon i posaditi priko iljadu panjov. Bože moj koliko je znoja prolija i koliko ga je bur šibalo na noj goleti, na strmini kad se spuštate od Kerina Rasta pran Lokvi u Dragan. Koliko mu je za to tribalo vrimena točno ne znan, ali sigurno je to trajalo misecin, ako ne i godinu i više dan, da sam čovik to sve uradi. I kad je bilo sve gotovo baba Zatonka isplatila je Cari novac za njegov teški trud. A Care odma da dija novac Mari da kupi cilu prioblaku robe, od bljuze, vuštana i travese i sve drugo što je na njoj. Bepovi su imali puno cur koje su stizale jedna za drugon: Šimicu udatu za Tomu Jurčeva, u Prilaku; Anu udatu za Šimu Budiju, Parića; Milku udatu za Antu Radovića, Cantu Andabakova; Ružicu udatu za Matu Vučetića, Patina i sad se tribala udati Marija za Caru. A doma su još bile Jelka koja se kašnje udala za Peru Budiju, Sabaotova i njiova najmlađa ćer Venka, koja se isto udala u Budije za Perina brata Josu, Sabaotova. E pa poj ti opremiti i udati toliko cur. Ni to bilo lako. I da se vratimo. Došla je Miolja (Sv. Mihovil) i pošla Mare na feštu u Vrsi, kod dida i babe i cile rodbine. Obukla Mare nase svu novu prioblaku što je kupija Care. I evo ti belaja, na fešti se u nju zagledaja Vršanac Ante Modrić. Ni tribalo puno i Mare ostavi Caru i udade se za Antu u Vrsi. Jadan i kivan Care ostaja bez Marine ljubavi, ali i bez uloženog novca na njizinu odiću. Došla Mare u positu materi u Lozice. U čen će nego u Carinoj robi. Saznaja Care da je došla u Žepine, poša u Bepovi i na Mari poparaja svu njegovu robu. Eto baren je malo duši daja oduška. Ma da ne mislite da je Care osta vično tužan. Zaprosija je un Šimicu, rečenu Šiku Šljivinu, od Adabakovh. Oženija je i dobija brojnu dicu, njik petero: Antu, Mirka, Anku, Divnu i Srećku. Sve ik je na motiki odranija i uzdiga. Doživija je Care 78 godin i umra 1991. godine. I Mare je s Anton rodila puno dice, njik osmero. Još i sad živi u Vrsin. U 92 je godini. Neznan jesu li se ikad posli Mare i Care sastali i zajno popričali o tin vrimenin.
O ljubavnin jadin Viranov i Virkinj VIŠE IMA OD PIZDE DO GUZICE NEG U ŽILE ORANICE
NISU JOJ KAZALI
To su bile riči Šimice-Lucije-Uršule, rečene Luce Buškulića, Starkine iz Lozic, kad su joj rekli da će se udati za Žilu Kanjeva. Luce (1905.-1979.) je bila ćer Šime Buškulića, rečenog Starka i Luce Bašića, Jerkove, a Žile Šime Kapović (1902.-1966.), sin Šime Kapovića, rečenog Kanj i Cvite Budijine, iz Lozic. Ma, da bolje svatite moran van reći da je Luce bila iz bogate Buškulića famije. U njik je bilo puno blaga i zemlje. Oni su kupovali zemlju, naslidili je od don Duje Radovića, odkupili dija od Pijažinik. Ni kod njik falilo rane. Bilo je žita, šenice, sira, vune i mesa. Jednon riči u no vrime mali kulaci za virske prilike. Kažu da su, u no vrime prije, imali toliko blaga, da bi oni i Škrokovi plaćali cilu pašarinu Gazdi (vlasniku otoka Crnici i Bakmazu). Za razliku od Luce, Žilini (Kanjevi) su bili siromašniji. Ni bilo toliko zemlje ni blaga, iako su i oni naslidili po imanja u Budije, po materi Cviti, a drugi dija, po ocu Šimi, Kanju, od Tukinik. Šime je poša u vlaštvo u Budije. Kako bi se to unda reklo, vrtija se mladi Šime, Žile oko Luce Starkine. Bija je un lipuškasti, mršav i žilav momak. Za to su ga valja i prozvali Žile. Kašnje je nosija brk i osta mršav i žilav do smrti. Luce se ni dala. Di će ona ohola, iz bogate kuće, poći za siromaka Žilu. U to joj se vrime još namirija Bare Rumora iz Povljane. Ti moji Barini (po pranbabi Matiji) su isto bili imućnija famija, s puno blaga. Kaj u pravilu ženili su se iz Vira iz famije Buškulića i Bašića, a Bašići od njik. I di će se Luce odlučiti nego za onoga bogatijega, a k ton još i puno mlađega. Bare je bija sedan godin mlađi od Luce (mlad kaj pivčić) i deset od Žile. Kad su se ženili Bare je imaja samo 16 godin, a Luce je bila zrila divojka u 23 godini. Kad se tribala udati u Povljanu pitali su je, a što je s Žilon, a ona in je odgovorila: „Ima više od pizde do guzice, neg u Žile oranice.“ I tako Žile, zbog siromaštva, ni oženija Lucu Starkinu. Ma nemojte misliti da je Žile ostaja bez cure. Ženija se un i to dva put. Prva žena mu je bila Marija Vučetić, ćer Šime, zvanog Šeme (od Bovčića) i Stošije Subotića, koja mu je rodila troje dice. Umre Mare mlada u 28 godini, pa se udovac Šime oženija s divojkon Maron Radović, ćeron Šime, rečenog Pemac i Luce Kapove, od Šuminik. Mare mu je rodila još troje dice. Doživija Šime samo 64 godine i mirno poša na onaj svit. Luce je živila u Povljani u svon bogastvu. Rodila je šestero dice. Doživila veću starost od Žile. Priminula je u 76 godini.
Tomica Subotićka, rođena 1884. godine, zvana Markovićka, je bila ćer Jure Subotića i Matije Šarić. Kaj obično, u ono vrime, nafalili su Tomici da se uda za Antu Rukavinu u Povljanu. Taj Ante je bija drugi sin Nike Rukavine, Antina, iz Vira i Mare r. Rumora, iz Povljane. Evo još jedne prilike da se zna kako su Rukavinci u Povljanu doselili iz Vira. Mare Rumora (1856.-1929.), ćer Mate Rumore, iz Povljane i Marte r. Šarić, iz Tribnja, udala se za Josu Bašića, sina Jakovljeva i Petrice r. Buškulić. Joso je po žendbi mobiliziran u vojsku u Polu. Nadmetaja se u rvanju s drugin vojnikon kog je nadrvaja i srušija na zemlju. Ovaj srušeni ni moga podniti poraz pa je Josu udarcen željeznon šipkon usmrtija. Mare je ostala mlada udovica. Imala je samo 20 godin. S Joson ni još imala dice. U famiji njezinog oca ni bilo muške dice. Mari su nafalili Niku Rukavinu, Antina. Uslidila je udaja za Niku. Kako su Rukavinci bili siromašni zemljon, Mare je Niku povela u vlaštvo u Povljanu. Rodila mu je 14-tero dice, među njiman i sina Antu (1890.-1918.), koga su namirili Tomici, Markovićki, za muža. Kako to da su uvlake Tomicu udale za bolesnog Antu ?
UDALA SE ZA BOLESNOG ČOVIKA Još iz Vira je bila velika rodbinska veza između Subotića i Rukavinovik, a isto tako i veliki rod između Bašićovik i Rumoroća. Tri Rumorićke su se udale u famiju Jakova Bašić, pa ni čudo što nas zovu Povljankini. Kašnje, kad se već udala, Tomica je saznala da Ante ima padavicu (boluje od epilepsije). Pitali su je kako to da se udala za bolesnog čovika, koji boluje od teške neizličive bolesti, a ona in je odgovorila: „Nisu mi to kazali“. Ma, imala je Markovićka i sretni trenutkov s Anton. Rodila mu je petero dice, od kojik je samo najstarija Marija (1909.-1991.) doživila potomstvo. Marija se udala za Martina Tičića, s kojin je rodila petero dice. Njezina dica su: Stanko Tićič, onaj poznati nogometaš; Marija, udana za Rumora Antu i Grozdijan Tičić. Ante Rukavina je mlad umra od 28 godin, pa se Tomica priudala za Pogorilića Josu, kon je podarila sina Krstu i ćer Matiju. Eto, da se i to zna i zabiliži, što su sve činile uvlake u ono vrime. I bolesne i zdrave su međusobno ženile. Da baren u ovo vrime ima uvlaka, ne bi ovi pusti stari momci, zdravi i bolesni, ostali neženje do smrti.
TAJNA POVIJEST VIRA
21
Virske novosti
22
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
Val polarne hladnoće zahvatio je Hrvatsku u veljači i u svom ledeno-hladnom zagrljaju, što snijegom što burom, okovao Dalmaciju. I na Viru samo na trenutak kao da je sve stalo i skrilo se u kutke pod zaštitom kućne topline. [ Foto Dražen Žepina ]
VIRSKE NOVOSTI
23
POLARNA HLADNOĆA U DALMACIJI
D
iljem istočne i jugoistočne Europe, od Rusije i Ukrajine do Bugarske, udar polarne hladnoće sa snježnim mećavama i temperaturama ispod –30 °C u siječnju i veljači odnio je više od pet stotina ljudskih života, a u nešto blažem obliku zahvatio je i Hrvatsku. U Dalmaciji, pogotovo u Splitu, snježne padavine i poledica izazvali su Splićanima ogromne poteškoće, a temperatura se po noći spuštala ispod –10 °C. Šibenik i Zadar su nekoliko dana bili potpuno prekriveni snijegom, dok je Viru zasniježilo tek jednu noć. Iako nije bilo većeg snijega, Vir je u siječnju i veljači bio pod udarima orkanske bure pa se polarna hladnoća osjetila i na otoku.
OBILJEŽEN DAN ŽENA
M
eđunarodni Dan žena, uobičajen i kao „Osmi mart“, i ove je godine prigodno obilježen od strane Općine Vir. Uz jednosatno druženje uz kavu i sok na terasi restorana „Kotarina“, Viranke su počašćene crvenim ružama koje im je poklonio načelnik virske Općine Kristijan Kapović. Svečarsko ozračje Dana žena prilika je i za prisjećanje na Claru Zetkin, njemačku marksisticu i aktivisticu koja je 1911. godine pokrenula obilježavanje međunarodnog Dana žena zahtijevajući jednake mogućnosti rada i plaćanja te pravo glasanja za žene. Osim Dana žena, svoj dan slavi i „Cockta“ koja je 8. ožujka 1953. godine prvi put predstavljena javnosti.
POŽAR NA PRAULJAMA
N
a dan paljenja virskog Karnevala – „ni krivog ni dužnog“ – planula je i suha trava na tri mjesta u predjelu poviše Praulja. Iako je vjetar predstavljao relativnu opasnost za razbuktavanje požara većih razmjera, brzom akcijom komunalnih redara Općine Vir i vatrogasne jedinice požar je brzo i efikasno stavljen pod kontrolu i ugašen. Tri različita požarišta na manje prohodnim dijelovima obraslim samoniklim biljem, travom i grmljem upućuju na namjerno izazvano paljenje, što je unatoč vjerojatnom proračunatom riziku neodgovorno i štetno ponašanje.
24
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
Nakon podjele kanti za prikupljanje otpada
Novi režim prikupljanja i odvoza otpada Cijelo područje Vira bit će podijeljeno na tri zone, a u svakoj od njih odvoz će se organizirati dva dana u tjednu, pa iz tvrtke „Čisti otok“ mole stanovnike Vira da se pridržavaju režima odvoza otpada
O
d 1. ožujka 2012. godine općinsko poduzeće „Čisti otok“, nakon završene podjele kanti za prikupljanje otpada po domaćinstvima, uvodi novi režim prikupljanja i odvoza otpada. Tako će cijelo područje Vira biti podijeljeno na tri zone, a u svakoj od njih odvoz će se organizirati dva dana u tjednu. Evo rasporeda odvoza otpada po sljedećoj podjeli i danima u tjednu: Za I. zonu odvoz otpada vršit će se ponedjeljkom i četvrtkom, a u njoj se nalaze svi objekti južnije od ulica Virski put, Borisa Krnčevića i Lokvine, potom istočnije od Puta Lozica i Puta Torova te sjevernije od Puta Kozjaka.
Za II. zonu odvoz otpada vršit će se utorkom i petkom, a u II. zoni nalaze se svi objekti sjevernije od ulica Virski put, Borisa Krnčevića i Lokvine te istočnije od Puta Slatine (Mala Slatina). Za III. zonu odvoz otpada organiziran je za srijedu i subotu, a u ovoj se zoni nalaze svi objekti južnije od Puta Kozjaka te zapadnije od Puta Torova, Puta Lozica i Puta Slatine (Mala Slatina). Korisnici usluga sve posude za prikupljanje otpada na dan odvoza trebaju spremiti ispred ili pokraj dvorišnih vrata. Iz tvrtke „Čisti otok“ mole stanovnike Vira da se pridržavaju navedenog režima odvoza otpada.
IZLOŽBA HRVATSKIH SVJETIONIKA
S
totinu fotografija svih hrvatskih svjetionika, među kojima i fotografije virske Lanterne, našlo se u fotomonografiji „Hrvatski svjetionici“ koja je početkom ožujka predstavljena u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. „Jadranski arhipelag je čudesan u svjetskim razmjerima i po mnoštvu otoka, i po podmorju i nadmorju, te je i ova knjiga o našim svjetionicima također čudesna. Ona svjedoči o ljepoti dodira mora i kamena uronjenog u slanu vodu, a fotografsko oko otkriva čudesnu ljepotu prizora oko svjetionika koji su kuće svjetla“, kazao je Joško Božanić, autor uvodnika. U fotomonografiji su objavljeni radovi 35 hrvatskih i petero inozemnih fotografa čije su fotografije u proteklih pet godina predstavljene na izložbama pod istoimenim naslovom „Hrvatski svjetionici“ u 46 gradova diljem svijeta. Na izložbi je istaknuto kako se zbog automatizacije svjetla broj svjetioničara prepolovio, pa ih na hrvatskom Jadranu trenutno radi samo tridesetak, te da je tvrtka „Plovput“ – izdavač fotomonografije i u vlasništvu svjetionika, razvila projekt obnove svjetioničarskih zgrada koji je odobrila i hrvatska vlada. Virska tvrtka „Vir turizam“ već izvodi jedan takav projekt obnove svjetionika, a u nekoliko idućih godina bit će obnovljena unutrašnjost svih svjetioničarskih zgrada na našem dijelu Jadrana, poručeno je na splitskoj izložbi.
Akcija virske Turističke zajednice
PRIJAVE ZA PODJELU SADNICA CVIJEĆA
U
red Turističke zajednice Općine Vir i ove će godine organizirati akciju podjele sadnica cvijeća kako bi se potaknulo uređivanje okućnica i balkona pred nadolazeću turističku sezonu. Iz virskog TZ-a pozivaju sve zainteresirane za preuzimanje sadnica cvijeća da se prijave u Ured Turističke zajednice kod Mula do 15. travnja 2012. godine, a prijave se osim osobnim dolaskom mogu izvršiti i telefonskim putem na broj 023/362 196 ili elektronskom poštom na adresu tzo-vir@zd.t-com.hr Prijave za dodjelu sadnica cvijeća mogu podnijeti osobe sa stalnim mjestom boravka na Viru te vlasnici objekata za odmor koji uredno plaćaju boravišnu pristojbu, odnosno godišnji paušal. Sadnice će moći preuzeti samo osobe koje su se prijavile za dodjelu, a ukoliko će, iz bilo kojih razloga, netko drugi preuzeti sadnice u njihovo ime, potrebno je kod prijave navesti ime osobe koja će to učiniti. Podjela sadnica organizirat će se krajem travnja ili najkasnije početkom svibnja, a točan datum uskoro će odrediti Ured Turističke zajednice Općine Vir. VIRSKE NOVOSTI
25
Odabirom izvođača radova projekt uređenja virskog groblja i gradnje mrtvačnice ušao u završnu fazu
Projekt mrtvačnice i uređenja groblja bit će gotov do početka jeseni Najzahtjevniji dio posla, odnosno građenja, radit će se do početka turističke sezone, a tijekom ljeta radovi koji ne stvaraju buku, odnosno završni soboslikarski, keramički i drugi poslovi unutarnjeg i vanjskog uređenja. To drugim riječima znači kako bi do rujna ove godine svi poslovi trebali biti okončani
S
najnižom ponuđenom cijenom na javnom natječaju od oko 1,4 milijuna kuna bez PDV-a, građevinski obrt „Špelić“ iz Slunja odabran je za glavnog izvođača radova na projektu virske mrtvačnice. Tako je s ranije otkupljenih 6,5 tisuća kvadrata zemljišta za izgradnju mrtvačnice i uređenje virskog groblja, odabirom izvođača radova i prethodno dobivenom građevinskom dozvolom, jedan od najvažnijih projekata Općine Vir i tvrtke „Vir održavanje“ ušao u svoju posljednju fazu. Objekt je iskolčen, što znači da je geodeta po dobivenoj građevinskoj dozvoli ili rješenju o uvjetima građenja, „ucrtao“ smještaj objekta, pa se sada još očekuje sam početak radova i finalizacija posla. Dok će „Špelić“ izvoditi sve radove na objektu mrtvačnice, virska tvrtka u općinskom vlasništvu „Vir održavanje“ radit će kompletno uređenje okoliša cijelog groblja; hortikulturu uz kompletne građevinske poslove predviđene u projektu uređenja groblja te javnu rasvjetu. Paralelno izvođenje poslova na projektu virske mrtvačnice i uređenja groblja tražit će, prema predviđanjima direktora tvrtke „Vir održavanje“ Ante Marasovića, maksimalno oko šest mjeseci radova s ukupnim troškovnikom od 2,1 milijun kuna bez PDV-a, pa bi nakon tog vremena objekt bio u svojoj
funkciji. Najzahtjevniji dio posla, odnosno građenja, radit će se do početka turističke sezone, a tijekom ljeta radovi koji ne stvaraju buku, odnosno završni soboslikarski, keramički i drugi poslovi unutarnjeg i vanjskog uređenja. To drugim riječima znači kako bi do rujna ove godine svi poslovi trebali biti okončani. „Imamo financijska sredstva i sve uvjete za početak radova tako da nema razloga da mrtvačnica i groblje ne budu gotovi do početka jeseni“, potvrđuje direktor Marasović. Jedina dvojba u cijelom projektu vezana je uz struju, ili pitanje od kuda će se dobivati snaga potrebna za normalno funkcioniranje mrtvačnice i groblja. Marasović kaže: „Postoji otvoreno pitanje oko spajanja struje za potrebe mrtvačnice. Nedvojbeno je kako na tom mjestu mora doći trafostanica, jer osim 15 kW koje trebamo za prostor mrtvačnice i groblja, imamo i budući sportski centar s rasvjetom koji će tražiti minimalno 50 kW snage. U HEP-u su kazali kako će staviti jači transformator u trafostanici Vir V u Podvornicama, negdje na pola puta od Kolišta do Kozjaka, pa bi iz te trafostanice vod bio izravno spojen s grobljem. Dakle, pitanje je hoće li se raditi nova trafostanica ili ćemo se izravno spajati na trafostanicu u Podvornicama“.
ASFALTIRANJE VIRSKIH PUTOVA
S
ukladno proračunskim zadanostima i o trošku Općine Vir, komunalna tvrtka „Vir održavanje“ izvodit će i tijekom ove godine brojna asfaltiranja po virskim trasama. Tako će putovi oko Torova u dužini 1,800 metara i od prošle godine probijena spojna cesta Put Rastovca i Put Lanterne, dobiti asfaltnu glazuru kako bi se tim atraktivnim dijelom otoka moglo prolaziti u pješačenju ili biciklima, ali i kao vid protupožarne zaštite. Trenutno se probijaju dvije trase na Putu Bandire, odnosno nekadašnji put ucrtan u katastru, zajedno s poprečnim putovima koji se s njim spajaju. Riječ je o slabo prohodnim dijelovima otoka na kojima je nužno probijanje i cestovno-putna intervencija zbog osnovne protupožarne zaštite i mogućnosti da se i ovaj dio otoka može posjećivati te turistički valorizirati. [ Probijena spojna cesta Put Rastovca i Put Lanterne dobit će asfaltnu glazuru kako bi se tim atraktivnim dijelom otoka moglo prolaziti ]
26
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
UREĐENJE PUTA DO SVJETIONIKA
Č
ak 250 tona tampon jalovine u dužini od oko 1,200 metara posuto je na utabanom prilaznom putu do virske Lanterne koji je do sada bio prepun rupa i kamenja, čime je budućem rezidencijalnom turističkom objektu osiguran nesmetan prilaz za nastavak radova na njegovom uređenju. Posao tamponiranja zajedno s angažiranom geodetskom kućom, koja je iskolčila i označila trasu puta, izvela je virska općinska tvrtka „Vir održavanje“ čiji djelatnici rade i na uređenju područja uz put i oko svjetionika. „Riječ je o pomorskom dobru Općine Vir, pa smo taj dio počistili i poravnali“, kaže Marasović najavljujući i daljnje radove na uređenju svjetionika, odnosno njegovog neposrednog okoliša.
VIRSKE NOVOSTI
27
RASVJETA OD MOSTA DO CENTRA Po projektantskim predviđanjima, riječ je o 1,8 milijuna kuna vrijednom projektu koji osim praktične saobraćajne i cestovne funkcionalnosti sadrži estetsku komponentu i prvu, opću informaciju o mjestu u koje vodi
O
pćina Vir financirala je projekt pojačanog održavanja ceste D-306, što znači da će se spomenuta dionica ceste od virskog mosta do Centra rekonstruirati na način na koji je, primjerice, uređena cesta od zadarskog Dikla do Nina. S istim karakteristikama u cijeloj dužini, osim staze za bicikliste, imat će trotoar i javnu rasvjetu sa 134 rasvjetna stupa 8 metara visine i s takozvanom produženom rukom. Takvo bi rasvjetno tijelo s jedne strane ceste osiguralo dobru vidljivost na cijeloj širini ceste, dok bi princip štedljive rasvjete zadovoljio kriterije iz EU. „Za ovaj projekt sve je spremno. Općina je osigurala financijska sredstva, ali ga trenutno ne smijemo izvoditi zbog zadanih uvjeta. To znači kako se prvo moraju postaviti cijevi za vodovodizaciju i kanalizaciju otoka Vira u II. i III. fazi, i to od Busole do Prezide, nakon čega bi Hrvatske ceste mogle izvršiti pojačano održavanje. Tek tada bi mi mogli postaviti rasvjetu“, kaže Ante Marasović, direktor općinske tvrtke „Vir održavanje“ koja će u izvođenju projekta postavljati rasvjetu na D-306.
UREĐENJE BUNARA
S
vi građevinski poslovi na uređenju bunara su okončani, pa je jedino što preostaje popločavanje dvorišta, stavljanje poklopaca na bunare, montiranje pumpe i postavljanje javne rasvjete. „Već je uplaćen priključak za struju“, govori nam direktor Marasović, pa odabirom i kupovinom pumpi slijedi njihovo spajanje. „Bunari moraju biti osigurani kako bi voda u njima uvijek bila čista i ispravna te kako bi je uvijek bilo. Ne smije se u njih ubacivati kamenje i štošta drugo, što je do sada bio slučaj. Zato će se voda crpiti ručnim pumpama, a ne vađenjem s kantama ili korištenjem špina koje bi korisnici mogli zloupotrebljavati“, dodaje direktor općinske tvrtke „Vir održavanje“.
28
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
Po projektantskim predviđanjima, riječ je o 1,8 milijuna kuna vrijednom projektu koji osim praktične saobraćajne i cestovne funkcionalnosti sadrži estetsku komponentu i prvu, opću informaciju o mjestu u koje vodi. Vožnja ili šetnja po glavnoj virskoj prometnici u kasnijim večernjim satima u mračnom ambijentu ne ostavlja najbolji dojam, a posljedično sa slabijom vidljivošću uvjetuje i manju sigurnost te povezanost sa svim ostalim prometnicama i sporednim putovima u svojoj dužini od oko 4 kilometra. Glavna prometnica imat će trotoar širine 1,2 metra s jedne strane, i gdje je to moguće, isti takav trotoar s druge strane. Kako državna tvrtka „Hrvatske ceste“ u vlasništvu ima oko 8 metara širine ceste, za puno izvođenje projekta ceste koji bi imao trotoar s obje strane nedostaje oko 2,3 metra. „Najbolje bi bilo kada bi Hrvatske ceste izvršile izvlaštenja kako bi se ta cesta jednom zauvijek projektirala na najbolji mogući način. Dakle, imala trotoare s obje strane duž cijelog puta i sve atribute državne ceste s riješenim pitanjem oborinskih voda“, misli Marasović.
i INFO
Virski list PREZIDA II Telefon 023/346-741 Mobitel 098/18-15-211 E-pošta virski.list@gmail.com U vremenu 10,00 – 11,00
NOVO NOVO NOVO NOVO VIR INFO BESPLATNI INFORMATIVNI LJETNI VODIČ KROZ OTOK VIR SVI DOGAĐAJI NA JEDNOM MJESTU
P
oštovani čitatelji; vlasnici turističkih, gastronomsko-ugostiteljskih i svih drugih objekata slične namjene, kao i svi drugi koji planirate različita kulturna, zabavna ili sportska događanja tijekom ljetne sezone 2012., pozivamo Vas da se osobno javite u ured „Virskog lista“ na adresi Prezida II, na telefon 023/346-741 ili elektronskom poštom na virski.list@gmail.com, radi dogovora oko objave Vaših informacija u besplatnom ljetnom informativnom vodiču otoka Vira.
P
rikupljanje informacija radi skore izrade informativnog ljetnog vodiča otoka Vira vršit će se svakodnevno od 19. do 23. ožujka te od 26. do 30. ožujka u uredu „Virskog lista“ u vremenu od 10 do 11 sati. Objava informacije o Vašem radu, mjestu na kojemu se nalazi objekt ili događanju koje pripremate za ljeto 2012. godine, je potpuno besplatna i dobrodošla, a eventualnu objavu fotografije objekta uz pripadajući tekst na 1/3 stranice vodiča formata A5 (210 x 148 mm) naplaćivat ćemo po popularnoj cijeni od 200 kuna.
BESPLATNA OBJAVA INFORMACIJA O KONCERTIMA, SPORTSKIM SUSRETIMA, ZABAVNIM IGRAMA I SVIM LJETNIM DOGAĐAJIMA BESPLATNA OBJAVA INFORMACIJA O RADU VAŠIH TURISTIČKOUGOSTITELJSKIH OBJEKATA; RESTORANA, KAFIĆA I NOĆNIH BAROVA PRVI POTPUNI I CJELOVITI LJETNI INFORMATIVNI VODIČ ZA TURISTE I GOSTE OTOKA VIRA 29
OPΔINA VIR Trg Svetog Jurja 1 23 234 Vir www.vir.hr
Kontakt adrese e-poπte info@vir.hr opcina.vir@zd-t.com.hr
NaËelnik OpÊine
Kristijan KapoviÊ Mob. 098 303-042 Zamjenik naËelnika
Tomislav BaπiÊ Mob. 098 480-218 Predsjednik OpÊinskog vijeÊa
Mate RadoviÊ Mob. 098 480-183 e-poπta: materadovic@gmail.com ZamjeniCI predsjednika OpÊinskog vijeÊa
Miroslav Glavan Mob. 099 80-22-657 & Veseljko OrliÊ Mob. 099 80-22-656 Odsjek za upravu i samoupravu
Katarina RadoviÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-55 e-poπta: katarina.radovic@vir.hr
ODSJEK ZA PROSTORNO URE–ENJE, GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO
Paola Æepina voditeljica odsjeka Mob. 099 807-05-26 e-poπta: paola.zepina@vir.hr Davor BuπkuliÊ samostalni upravni refent za prostorno ureenje, graditeljstvo i komunalno redarstvo
Ante OrliÊ viπi upravni referent ∑ vjeæbenik
Elma OrliÊ upravni referent za komunalne prihode Ivan Begonja upravni referent za komunalne prihode
Komunalno redarstvo
Petar VuËetiÊ komunalni redar Mob. 098 480-185 Tihomir BuπkuliÊ komunalni redar Mob. 098 480-184 Frane RudiÊ komunalni redar Mob. 099 312-57-57 Alen TomiÊ komunalni redar
Damir BuπkuliÊ vozaË Mob. 098 480-219
Ive Glavan komunalni redar
Valentin KapoviÊ posluæitelj
Igor Lipovac komunalni redar
Josip VuËetiÊ vratar Ljeposava Kuæet ËistaËica Odsjek za financije
Ljiljana VuËetiÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 805-62-42 e-poπta: ljiljana.vucetic@vir.hr Edita JuriÊ struËni raËunovodstveni referent
30
22. Općinsko vijeće Općine Vir
Razvoj turizma, poduzetništva i poljoprivrede Općina Vir će izdvojiti 4 milijuna kuna za poticaj razvoja, i to 2,5 milijuna kuna za subvencioniranje podizanja kvalitete usluga u turizmu te po 750 tisuća kuna za poticaj razvoja poduzetništva i razvoj poljoprivrede. Predstoji izrada pravilnika po kojemu će se strogo definirati načini i uvjeti za davanje subvencija i poticaja
Anita RadoviÊ upravni referent za komunalne prihode
Draæen Æepina samostalni upravni referent za informiranje e-poπta: drazen.zepina@vir.hr Ana Lazanja viπi struËni suradnik ∑ tajnik OpÊinskog vijeÊa i Ureda naËelnika
Kontakt e-poπta za odnose s medijima press@vir.hr
Odsjek za financije ∑ lokalne poreze
Sanja »ulina voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-54 e-poπta: sanja.culina@vir.hr Ninoslav DraæeviÊ porezni referent Glorija VuËetiÊ porezni referent ∑ vjeæbenik
VIRSKI LIST VELJAČA 2012.
U
svojeni Program razvoja turizma, poduzetništva i poljoprivrede po kojemu će se izdvojiti 4 milijuna kuna za poticaj razvoja u spomenutim djelatnostima, skora isplata jednokratne materijalne pomoći ili božićnice, te Odluka o otpisu potraživanja koje Općina Vir potražuje od obveznika za koja je nastupila apsolutna zastara – najvažnije su odluke sa 22. sjednice Općinskog vijeća Općine Vir. Sjednica Općinskog vijeća održana je krajem veljače, a kao i svakom drugom prilikom, počela je Aktualnim satom na kojemu je vijećnik HSP-a Šime Buškulić postavio pitanje o realizaciji projekata izgradnje dječjeg vrtića i škole te izgradnje vodovodne mreže. „Nastavak radova na objektu novog dječjeg vrtića očekuje se uskoro, a sami radovi trebali bi biti gotovi do kraja lipnja“, odgovorio je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović i dodao da za izgradnju školske zgrade postoji idejno rješenje, ali kako bi, prije ishođenja ostale potrebne dokumentacije, ipak trebalo promijeniti projekt. „Gabariti predviđene sportske dvorane trebali bi se povećati kako bi se u njoj dobili uvjeti za odigravanje rukometnih ili malonogometnih utakmica što po postojećem idejnom rješenju nije predviđeno“, još je napomenuo.
PRIHVAĆENI PROGRAMI JAVNIH POTREBA Kapović je dalje istaknuo kako je riječ o njegovom prijedlogu o kojemu će se raspravljati, a potom će se ići u proceduru izrade svih potrebnih projektnih dokumenata. Što se tiče trenutnog stanja u izgradnji virske vodovodne mreže, odgovor je dao direktor tvrtke „Vodovod-Vir“ Hrvoje Bašić: „Za sada svi radovi teku prema predviđenim rokovima, a završetak radova na I. fazi mjesne kanalizacijske i vodovodne mreže predviđen je za 30. lipnja ove godine“. Nadalje, vijećnika Buškulića zanimalo je i stanje u postupku izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana, a odgovoreno mu je kako je izrađivaču dostavljena analiza pristiglih
VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 25 CIJENA 10 KN GODINA V. VELJAČA 2012.
primjedbi građana, te se očekuje dorada prijedloga po ovim primjedbama. Istaknuto je kako se većina primjedbi odnosi na predložene trase putova te da će se u većini slučajeva udovoljiti zahtjevima građana, osim po pitanju širine nekoliko glavnih prometnih pravaca. Vijećnika Miroslava Glavana zanimalo je kada će se započeti s isplatom jednokratne materijalne pomoći ili božićnice, i to građanima koji su po Odluci Općine stekli na nju pravo. Većina zahtjeva dostavljena je u nepotpunom obliku, pa se trenutno telefonski obavještavaju pojedinci da upotpune traženu dokumentaciju, nakon čega će uslijediti i isplata – odgovoreno je vijećniku Glavanu. Po okončanju Aktualnog sata, donesena je Odluka o prihvaćanju zapisnika Komisije za popis imovine kojom je izvršena redovna obveza popisa imovine Općine Vir, i to kapitalne imovine, obveza i potraživanja te osnovnih sredstava. Prihvaćanjem Odluke o otpisu potraživanja tijekom redovitog poslovanja prihvaćena je realizacija otpisa potraživanja koje Općina Vir potražuje od obveznika, za koja je nastupila apsolutna zastara. Riječ je o potraživanjima za komunalnu naknadu, naknadu za uređenje voda, komunalni doprinos, poreza na kuće za odmor i poreza na tvrtku. Uslijedilo je prihvaćanje niza programa javnih potreba i to u kulturi, socijalnoj skrbi i sportu, potom programa izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, programa protupožarne i civilne zaštite, javnih potreba u zdravstvu, programa razvoja turizma, poduzetništva i poljoprivrede te Plan nabave za 2012. godinu. Svi ovi programi doneseni su u skladu s prethodno usvojenim Proračunom Općine Vir za 2012. godinu.
POTICAJI ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I POLJOPRIVREDU Na ovoj je sjednici po prvi put usvojen i Program razvoja turizma, poduzetništva i poljoprivrede. Po njemu se izdvaja 4 milijuna kuna za poticaj razvoja u navedenim granama i to: 2,5 milijuna kuna za subvencioniranje podizanja kvalitete usluga u turizmu, i po 750 tisuća kuna za poticaj razvoja poduzetništva i razvoj poljoprivrede. Istaknuto je kako predstoji izrada pravilnika po kojemu će se strogo definirati načini i uvjeti za davanje subvencija i poticaja osobama i poduzetnicima koji se bave poslovima u navedenim granama ili imaju namjeru pokrenuti poslovanje. Prihvaćanjem Odluke o davanju suglasnosti za nabavku novog službenog automobila vijećnici su načelniku Općine dali suglasnost da, u skladu s provedenim postupkom javne nabave, potpiše ugovor o operativnom leasingu za nabavu službenog automobila marke Volkswagen Passat u iznosu od 285 tisuća kuna bez PDV-a. Na kraju sjednice vijećnici su izglasali izmjene i dopune Odluke o komunalnom redu kojima su precizirane odredbe o zabrani postavljanja predmeta, objekata, uređaja, reklama, reklamnih panoa, ili bilo kojih drugih pokretnih naprava na zemljištu u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba te na javnim površinama. Posebno je regulirano uklanjanje navedenih objekata ukoliko su postavljeni suprotno odlukama i propisima Općine, ili da za njihovo postavljanje nije dana suglasnost Općine.
promidžba otoka Vira IZRADA TURISTIČKOG INFO VODIČA komunalne novosti Novi režim prikupljanja i odvoza otpada tema broja
SAJMOVI TURIZMA Brno Beč Ljubljana Budimpešta
VirskiLIST
magazin za promidžbu otoka Vira
IZDAVA» Vir turizam d.o.o. za turistiËko-ugostiteljske djelatnosti Put Mula 7, 23234 Vir Kontakt: 023 362-713 Direktor Zdenko MiËiÊ Glavni i odgovorni urednik Kaæimir ©krbiÊ Mob. 098 18-15-211 e-pošta: kazimir.skrbic@gmail.com Suradnici Ive BašiÊ Velid JakupoviÊ Zvonko Kucelin Andrija LuËiÊ Draæen Æepina Samir HusiÊ ÆupanËiÊ Tisak PRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb GrafiËka priprema ŽUPAN»IΔ H R d.o.o. za nakladniËku i grafiËku djelatnost e-pošta: info@zupancic-hr.hr Naklada 1000 komada Izlazi mjeseËno Godina V. Broj 25 VeljaËa 2012. © VirskiLIST Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.
TEMA
31