Virski list 26 by Vir turizam d.o.o.

VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 26 CIJENA 10 KN GODINA V. OŽUJAK 2012.

tema broja

BRENDIRANJE OTOKA VIRA reportaža Dombóvár Garešnica

vodovodna i kanalizacijska mreža Ostvarenje virskih snova

Sadržaj

aktualnosti

tema broja

Radovi na Lanterni

Brendiranje Vira

1,3 milijuna kuna vrijednost je radova na unutrašnjosti svjetionika

Virski master plan pozicionirao je otok kao mjesto obiteljskog turizma

Vir predstavljen u „Dnevniku“

Srce Jadrana

Lanterna na TV-u i novinama

Najpoznatiji je Dubrovnik

Vir na sajmu „Crotour“

Virske posebnosti

Pula je više

Obećanja moraju biti istinita

Turistički razvoj Vira

Čisto more i super klima

Virski list prosinac 2011.

noVosti

reportaža

Ostvarenje snova

Posjet prijateljima

Vodovodna i kanalizacijska mreža otoka Vira pred završetkom I. faze

U društvu s Viranima na putu do prijatelja u Dombóváru i Garešnici

Tajna povijest Vira

Nastavak radova

VirskiLIST Najpovoljniji

Besplatni vodič kroz Vir

oglasni prostor veÊ od 200 kuna

Veći budžet i novi trener

Mate Radović novi predsjednik

Kontakt virski.list@gmail.com 098 18-15-211

saDržaj

aktualnosti

1,3

milijuna kuna bez PDV-a ukupna je vrijednost građevinskih radova na unutrašnjosti virskog svjetionika s predviđenim rokom za njihov završetak od 72 kalendarska dana

Virski svjetionik poprima svoje buduće rezidencijalno lice

KRenuLi RadOVi na LanteRni Paralelno s radovima na interijeru započet će i vanjski radovi na uređenju hortikulture svjetionika te nakon završetka definiranja unutrašnjosti i njegovo kompletno uređenje te dizajnersko opremanje sadržano u prijedlogu arhitektonskog studija „Rene“

uše se pregradni zidovi na oba kata, šire prostorije prema planu preuređenja i virska lanterna polako poprima svoje buduće lice – obnovljeno, uređeno, ušminkano i naoružano ekskluzivnim sadržajima te osmijehom za svoje prve goste koji su je do kraja ožujka već bukirali za punih pet ljetnih tjedana. radovi na interijeru svjetionika, budućeg rezidencijalnog objekta s pet zvjezdica, počeli su krajem ožujka, a izvode ih djelatnici građevinske tvrtke „Geo oprema ciglenečki“ iz svetog križa Začretja, koja je izabrana na natječaju za izvođača radova. ukupna vrijednost građevinskih radova na unutrašnjosti virskog svjetionika iznosi oko 1,3 milijuna kuna bez pDV-a s predviđenim rokom za njihov završetak od 72 kalendarska dana, odnosno do kraja svibnja. paralelno s ovim radovima započet će i vanjski radovi na uređenju hortikulture svjetionika te nakon završetka definiranja interijera i njegovo kompletno uređenje te dizajnersko opremanje sadržano u prijedlogu arhitektonskog studija „rene“. prvog dana radova objekt lanterna pregledali su direktor općinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić, zamjenik direktora Marino Rukavina i nadzorni inženjer Bogdan Marov. očekuje se kako će virska lanterna, kompletno uređena kao rezidencijalni turistički objekt, od sredine lipnja ove godine započeti novi život sa prvim gostima i tako na najljepši mogući način proslaviti svoj 131. rođendan.

[ Radovi u prizemlju virske Lanterne ]

Virski list ožujak 2012.

[ Pregled stanja na Lanterni tijekom izvođenja radova ]

ViR u sLoVenskom„DneVniku“

ba lica otoka Vira „progovorila“ su na stranicama ljubljanske nacionalne dnevne novine „Dnevnik“. unutar ekskluzivnog priloga „Hrvaška“ slovenski dnevnik reklamira Vir kao „otok s dva lica“ i sjevernodalmatinski otok za sve – za obitelji i samce, stare i mlade, za one željne zabave i noćnog života, spektakularnih vatrometa, biciklijada, profesionalnog ronjenja, jutarnjeg aqua aerobika, ribarenja, show programa, izleta, glazbenih koncerata popularnih pjevača ili nastupa tradicionalnih dalmatinskih klapa. uz atraktivnu zračnu fotografiju otoka Vira te info-okvire s adresom i kontaktima virske tvrtke „Vir turizam“ i njezine turističke agencije, dio teksta ukrašen fotografijom posvećen je i preuređenju virske lanterne u rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica.

izdvojeno Sve zapaženiji uspjeh projekta obnove i uređenja svjetionika

Medijski kolač zvan virska Lanterna Nova TV, Slobodna Dalmacija i središnji Dnevnik HRT-a na Uskrs, objavili su i prikazali reportaže o preuređenju virske Lanterne koja tako bilježi sve veće zanimanje gostiju i nacionalnih medija

vo i lijepe vijesti s jednog drugog otoka. Virska Lanterna jedan je od najstarijih svjetionika na jadranskoj obali. Ovih je dana počela njegova obnova, a namjera je preurediti ga u ekskluzivni turistički objekt s pet zvjezdica. Prvi gosti očekuju se već potkraj lipnja – kazala je voditeljica središnjeg Dnevnika Hrta najavljujući reportažni prilog o virskom svjetioniku. emitiran je na uskrs u nedjelju 8. travnja, a nešto ranije sličan reportažni prilog najširi hrvatski auditorij mogao je gledati i na Dnevniku nove tV. interes za virskim svjetionikom koji se obnavlja i preuređuje u rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica pokazao je također i nacionalni dnevnik „slobodna Dalmacija“ koji je dan ranije 7. travnja objavio tekst o virskoj lanterni. „cilj nam je da se s ovim objektom krene putem kvalitete u turizmu i da bude pokazatelj svim ostalim iznajmljivačima i turističkim djelatnicima na Viru kako

jedino kvaliteta daje dobru cijenu i kvalitetnog gosta“, kazao je za središnji Dnevnik Hrt-a direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić i tako sažeo jednu od njegovih osnovnih funkcija. nakon početnog interesa i pisanja lokalnih medija, prije svega dnevnika „Zadarski list“ i zadarskog tjednika „narodni list“, o djelovanju tvrtke „Vir turizam“ i strategiji turizma općine Vir, turistički Vir sa svojim projektima postaje sve zanimljiviji i ostalim medijima na nacionalnoj razini, ali i inozemnim gostima koji su rezidencijalni objekt lanterne već bukirali za punih pet tjedana. kako je namjera općine Vir i tvrtke „Vir turizam“, osim navedenog podizanja kvalitete turističke i smještajne usluge na otoku Viru, produženje turističke sezone izvan dva udarna ljetna mjeseca – srpnja i kolovoza, nema sumnje kako će preuređena lanterna svojim primjerom i drugima pokazati na pravi put.

ViR nA sAjmu„CRoTouR 2012.“

jedinstvenom prigodom sveobuhvatnog predstavljanja turističke ponude, susreta s novim poslovnim partnerima, prezentacijom otoka Vira, njegove gastronomije i prirodnih ljepota, ili istraživanjem turističkog tržišta, Virani nakon međunarodnih turističkih sajmova u brnu, beču, ljubljani i budimpešti odlaze i na najznačajniji domaći turistički sajam – „crotour 2012.“ na Zagrebačkom velesajmu. Zagrebački sajam turizma održat će se od 9. do 12. svibnja, a u sklopu njegove ukupne ponude s izložbenim dijelom, aktualnim pratećim stručnim programom i zabavnim sadržajima za široku publiku, svojih „pet minuta“ imat će i virska delegacija na čelu s direktorom općinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenkom Mičićem. tako će ponovno, kao i na dosadašnjim turističkim sajmovima, nastupiti klapa „Vir“, prezentirat će se mogućnosti virskog turizma i njegovi projekti uz bogatu trpezu za koju će se pobrinuti kuhari i konobari restorana „kotarina“.

URED TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE VIR Put mula 9 23234 Vir Kontakt 023 362-196 Direktor Šime Vučetić Mob. 091 362-3625

Djelatnice Andrea olić elvira Rudić Buškulić

aktualnosti

Virski prizori

Virski list o탑ujak 2012.

Ništa nije zapelo u mriži, a bolje za virske ribare nije bilo niti na kosavici. Ipak, đir po lijepom vremenu uoči blagdana Uskrsa do uvale Radovanjice, ako ništa drugo, okrijepit će dušu doživljajem kristalne morske vedrine. [ Foto Kažimir Škrbić ]

Virski priZori

BRENDIRANJE OTOKA VIRA

tema broja

MJESTO OBITELJSKOG TURIZMA

Virski master plan zacrtao je pozicioniranje otoka Vira na turističkoj karti Hrvatske, stvaranje prepoznatljivosti orijentirane na obiteljski odmor, stare i mlade te obitelji s djecom

Virski list sijeČanj 2012.

brenDiranje Vira

BRendiRanje OtOKa ViRa mjesto obiteljskog turizma Imidž i planiranje turističkog razvoja, održivi turizam i destinacijsko repozicioniranje

laža, kava, čovjek, šampon, grad, otok, automobil, cipele, časopis… na prvi pogled, sve nabrojano gotovo da nema međusobnih dodirnih točaka koje bi saželi u jednu riječ ili pojam. od devedesetih godina prošlog stoljeća pojavila se riječ, a potom i pojam vezan uz stručnu i znanstvenu djelatnost koja ih objedinjuje i tržišno vrednuje. riječ je o – brendu. njegovo najčešće objašnjenje govori o skupu opipljivih i neopipljivih obilježja nekog proizvoda ili usluge. Drugim riječima, logotip, karakteristična boja ili oblik kao opipljivi elementi te niz asocijacija, vrijednosti i simbola kao neopipljivi elementi – svi su oni povezani u značenje brenda. tako se i brendirati može doslovno – sve i svašta. kada je američki predsjednik Theodore Roosevelt šetao sajmom u nashvilleu i probao kavu sa štanda Joela Owsleyja Creeka, jednostavno i zadovoljno je primijetio: „Dobra do zadnje kapi“ (Good to the last drop). oduševljeni i poduzetni joel, začetnik branda „maxwell House“, brzinom munje patentirao je rooseveltovu rečenicu za svoju reklamnu kampanju 1907. godine i tako se riješio propagandnih izdataka za sljedećih 100 godina, jer „maxwell“ i danas ima isti slogan.

međunARoDni usPjeh BRenDiRAnjA PuLe s puno manje slučaja u promišljanju slogana postupili su čelnici Grada pule i pulske turističke zajednice kada su za turističku valorizaciju grada i njegov novi javni imidž posao prepustili agenciji „parabureau“, profesionalcima za dizajn i brending. želja turističkih djelatnika i čelnika pule bila je da se u sve gradske sadržaje, institucije ili ukupnu turističku ponudu implementira određeni slogan, simbol i boja kao sveobuhvatni gradski identitet, a rezultat je bio – više nego uspješan. „pula je više“, ili „pula is more“ na engleskom jeziku, sintagma je koja je zajedno s cijelim dizajnom novog brenda učas osvojila simpatije stanovnika pule, kao i njihovih gostiju, turista i posjetitelja. stilizirani žuti znak „plus“, kao dio pulskog grba, ubačen je u javni i urbani prostor pule sa samorazumljivom porukom koja funkcionira na bilo kojem jeziku. ljepota jednostavne i moćne vizualne i jezične poruke prepoznata je i na najznačajnijem međunarodnom festivalu „rebrand Global awards“ na kojemu je rebrendiranje pule ocijenjeno kao jedno od najboljih viđenih, pa se pula našla u biranom društvu sa svjetskim brendovima poput „nikea“,

Virski list ožujak 2012.

„Walmarta“, „mcafeeja“, „reutersa“, „Deutsche posta“ i drugih. Zahvaljujući kreativnom radu agencije „parabureau“ i njihovom „pula je više“ – projekt brendiranja grada pule, istarska metropola postala je međunarodno poznata i prvi hrvatski grad koji je dobio prestižnu međunarodnu nagradu za rebrending. „s posebnim zadovoljstvom sam primio vijest kako je naš projekt Pula je više dobio tako značajnu svjetsku nagradu za brendiranje. time je pula postala prvi hrvatski grad nagrađen za sustavno promišljanje o sebi i svojoj budućnosti“, kazao je tada gradonačelnik pule Boris Miletić. u razgovoru za „Virski list“, dodao je još ponešto objašnjavajući viziju, strategiju i turističko promišljanje razvoja pule te reakcije pulaneza na novi vizualni identitet njihovog grada. „novi vizualni identitet proizašao je iz općeprihvaćenog grba Grada pule. radi se o moderniziranom i stiliziranom prikazu službenog obilježja Grada s novom kombinacijom boja grada - zelenom i žutom. upravo je to imalo presudni utjecaj na činjenicu kako je novi vizualni identitet prihvaćen od šireg građanstva, a kvalitetno rješenje izazvalo je i pozitivne kritike struke. ono što je posebno u novom vizualnom identitetu jest da se njime pokriva cijeli grad, u svim njegovim dijelovima i aktivnostima te se stoga novi znak može i koristiti u svim područjima. recimo, pula+kultura, pula+poduzetništvo ili pula+obrazovanje“, govori pulski gradonačelnik.

[ Podvodna istraživanja otoka bit će jedna od dodatnih atrakcija i mogućnosti za posjetitelje Vira ]

PLAniRAnje TuRisTičkog RAzVojA ViRA

ako bi se od Vira u desetogodišnjem razdoblju stvorila poželjna turistička destinacija za obitelji, djecu, mlade i starije, izrađen je operativni plan turističkog razvoja i strategija razvoja turizma općine Vir te predstavljen okvir za novi turistički uzlet. još od prošle godine, preustrojeno je općinsko poduzeće „Vir turizam“ koje je uz općinu Vir nositelj sadašnjih i budućih turističkih projekata te je osnovana i turistička agencija tvrtke „Vir turizam“ s jasnim ciljem – jačanje kvalitete i sustava smještaja te poboljšanje smještajnih kapaciteta uz financijsku potporu općine Vir. također, jačat će se i uvjeti potražnje s programima sustava kvalitete i turističkog informiranja, parkiranja, cestovne informacije i sustava označavanja uz daljnji razvoj rekreativnog biciklizma i sportskih aktivnosti, gradnju vidikovaca i piknik punktova, obiteljskih parkova i igrališta, očuvanje baštine i zaštitu okoliša. Već se uvode programi edukacije, sustavi poticaja i olakšica,

kao i specijalizacija gastronomske i trgovačke ponude sa suvenirima i rukotvorinama, itd. situacijska i tržišna analiza te smjernice navedene iz strategije razvoja turizma općine Vir, odredile su i velike projekte: izgradnju marine porat, javnog centralnog trga s promenadom, multifunkcionalnog centra, uređenje tematskih plaža, gradnju kampa samotvoracsrpljica te turističke zone slatina. uz ove projekte svakako treba izdvojiti skori početak gradnje hotela sa četiri zvjezdice u centru mjesta te započeto preuređenje virske lanterne u novi rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica, kao i skoru izgradnju sportsko-rekreativnog centra na prauljama. sve ove aktivnosti i planovi općine Vir, s kojima je prije desetak godina mallorca bila turistički pionir na mediteranu, predstavljaju novost za domaće turističke prilike i vizionarstvo bez sličnog primjera kada govorimo o hrvatskim otocima.

brenDiranje Vira

[ izvor: Parabureau (www.parabureau.hr).„Pula je više“ - projekt brendiranja grada Pule ]

BiogRADsko sRCe jADRAnA

eliko plavo srce u obliku slova b i slogan „biograd na moru – srce jadrana“ ispod njega, novi je vizualni identitet grada biograda koji je kao dio koncepta brendinga grada osmislila reklamna agencija „luminus creative“ iz Zagreba, odjel svjetski poznatog „luminus“ studija koji je slavu stekao izradom digitalno animiranih špica za filmsku nagradu oscar, nba i mtV. novi vizualni identitet biograd je predstavio tijekom prošlogodišnje organizacije dodjele „porina“, a predstavljeno rješenje bilo je ugodno iznenađenje za sve goste. „moderan je, jasan, prepoznatljiv i priča stotinu priča. primijetili su ga svi gosti i ocijenili odličnim. svjesni smo da bez kvalitetnog brendiranja, odnosno prepoznatljivosti biograda, i to ne samo u turističkoj prezentaciji, ne možemo očekivati pozitivne rezultate“, kazao je tada biogradski dogradonačelnik Marijan Stopfer. prva faza brendiranja grada uključila je logotip, osnovnu boju, tipografiju, slogan i stil te promoviranje na „porinu“ sa zaključkom kako veliko i stilizirano b najbolje spaja sve ono što čini biograd: središte jadrana, grad na moru, mjesto koje ulazi pod kožu te dugo ostaje u srcu.

Virski list ožujak 2012.

je li implementirani pulski brend na ulicama, plažama, plakatima ili informativno-propagandnim materijalnima postao opće prepoznatljiv i samorazumljiv kao pulski? – pitamo gradonačelnika. miletić kaže: „novi vizualni identitet sve se više implementira i promovira, i to s jedne strane prema građanima kako bi zaista bio općeprihvaćen i prepoznat kao gradski, a s druge strane promovira se prema vani kako bi ga gosti, u najširem smislu te riječi, poistovjećivali s poimanjem pule. iako je implementiranje vizualnog identiteta dugoročan proces, mogu kazati kako je njegovo korištenje u raznoraznim oblicima i prilikama, poput promotivnih aktivnosti Grada i tZ-a, dovelo do toga da ga se sve više prepoznaje kao dio pule i njezinog identiteta. Govorim o raznim promotivnim materijalima, web stranici Grada pule i turističke zajednice, totemima, autobusima i autobusnim stajalištima te suvenirima“. kada je riječ o samom brendiranju, zanimalo nas je iskustvo njegovog procesa, odnosno pitanje je li brendiranje grada ili mjesta osnova na kojoj se promišlja budućnost i turistička valorizacija. primjer je, naravno, pulski. „brendiranje grada jest osnova temeljem koje se promišlja o njegovoj valorizaciji na svim područjima. brendiranjem se pokazuje kakav grad želimo biti i postavljaju se ciljevi do kojih se želi doći. turizam je važan kao promotor grada i u tom smislu ima posebnu ulogu. novi pulski vizualni identitet, koji se može izgovoriti i kao pula plus, motivira nas kako bi bili bolji i kvalitetniji, a kada tomu dodamo i slogan Pula je više koji prati vizualni identitet, tada se definitivno moramo potruditi da pula bude više. slogan usmjeren prema

nama, građanima, ima motivacijsku ulogu i ujedno pokušava osvijestiti kako je pula više od ovoga što imamo sada, i da svi zajedno kroz vlastite aktivnosti doprinesemo kako bi bila još bolja. u odnosu na goste, sloganom poručujemo kako je pula više od ostalih, odnosno da u puli mogu očekivati uvijek nešto više. Više od onog što vide kroz promociju i slično“, govori gradonačelnik miletić. jedna od posljedica atraktivnog (re)brendiranja pule bila je međunarodni uspjeh na festivalu „rebrand Global awards“. Druge su ugrađene u pulski identitet, o čemu miletić kaže: „uspješno brendiranje usmjerava naše aktivnosti prema cilju kojega smo postavili i izabrali. novi vizualni identitet, kako sam rekao, tjera nas na kvalitetu. tako smo ga implementirali u nagrade za najbolje uređene izloge, odnosno naljepnice s vizualnim identitetom koje obilježavaju trgovinu. nadalje, u gradskim prostorima stavili smo samostojeće kutije, također u dizajnu novog vizualnog identiteta za primjedbe i prijedloge građana, a priprema se i izrada niza suvenira zajedno sa turističkom zajednicom, arheološkim i povijesnim muzejom koji će služiti kvalitetnom predstavljanju pule i objedinjavanju u pula+. kreirani su i programi poticaja za poduzetništvo koji također nose simbol pula +, i slično. shodno financijskim mogućnostima i postupno kroz niz aktivnosti, ali i želji da implementacija bude kvalitetna, novi vizualni identitet tako postaje prepoznatljiv i daje nam poticaj kako bi bili bolji. odnosno, da pula bude više“.

nAjPoznATiji je DuBRoVnik

romet, klima, zagađenost, troškovi života, zabava, sport, rekreacija, kultura, zakon i pravo, međunarodni status, značaj i pozicija u svijetu – karakteristike su koje oslikavaju jedan grad i koje su na internetskom uzorku od 15,2 tisuća žena i muškaraca u australiji, brazilu, Danskoj, Finskoj, kanadi, kini, maleziji, meksiku, nizozemskoj, njemačkoj, ruskoj Federaciji, sjedinjenim američkim Državama, Španjolskoj i Velikoj britaniji dale odgovor na pitanje o najpopularnijim gradovima na svijetu. tako je australski sydney vodeći grad na rang-listi najpopularnijih svjetskih urbanih odredišta, a prate ga london, pariz, rim, new York, Washington, D.c., san Francisco, melbourne, barcelona i švicarska ženeva na 10. mjestu, dok je Dubrovnik na 56. mjestu ove ljestvice jedini i najbolje plasirani hrvatski grad. neka druga istraživanja, poput onoga kojega je radio čuveni bostonski mjesečni magazin „the atlantic“ – uzimajući prvenstveno u obzir kriterije kvalitete života, mogućnosti poslovanja i inventivnost – stavila su new York na prvo mjesto, kanadski toronto na drugo, san Francisco na treće mjesto, švedski stockholm na četvrto, dok hrvatskih gradova u izboru „the atlantica“ nema.

DiPLomski o BRenDiRAnju ViRA iako se Vir niti iz daleka ne može mjeriti ili usporediti s pulom, postoje neke sličnosti u turističkoj tendenciji. izradom master plana s planiranim turističkim projektima i urbanizacijom mjesta, općina Vir pokazala je ozbiljnost namjere ukupne turističke valorizacije mjesta i, u konačnici, njegovog pretvaranja u grad. sa sintagmom „Vir, otok s dva lica“, kao sloganom kojim se Vir promovirao na turističkim sajmovima širom europe, uspješno je poslana poruka o određenoj karakteristici otoka i njegovim kontrastima koji ga čine posebnim. Virska sjeverna i južna obala s vjetrovima koji za ljetnih vrućina blagotvorno oplakuju otok, pogled na planinu Velebit i otoke nadovezane na Virsko more, trome koče i raskošne elegantne jahte, gusto napućena naselja i više od 80% nenaseljenog kopna, uređene šljunčane plaže i prirodne pješčane oaze – u svemu tomu ogleda se otok Vir sa svoja dva lica i suprotnostima koja su kao marketinška poruka vjerodostojno prenesena turistima. no, brendiranje je, kao što na pulskom primjeru kaže poruka agencije „parabureau“, značajan korak – više. uz slogan, potreban je i simbol, efektan i vjerodostojan jedinstveni vizualni identitet te nepodijeljeni ili općeprihvaćeni javni suživot u zajednici koju predstavlja. Drugim riječima, brend mora imati integritet. njega moraju znati i o njemu pričati i oni koji ga ne vole. i, prije svega, mora imati obožavatelje, a ne kupce. kao prva s diplomskim radom na temu virskog brendiranja, i uopće prva u znanstveno-stručnom promišljanju budućeg virskog brenda, 23-godišnja diplomantica sveučilišta brenDiranje Vira

[ Tanja Bašić, 23-godišnja ekonomska menadžerica diplomirala je na temi rodnog Vira ]

u Zadru i ekonomski menadžer Tanja Bašić, ukazuje na nužnost, važnost i specifičnost projekta brendiranja. „u Hrvatskoj je turizam najrazvijenija djelatnost, pa je brendiranje zemlje i gradova u zamahu. pogotovo to vrijedi za otoke, a kako sam upravo s otoka Vira, prirodna je bila ideja i želja raditi diplomski na temu njegovog brendiranja“, kaže bašić. s naslovom diplomskog rada „prijedlog strategije brendiranja otoka Vira i paga“, koji će kao prvi o Viru i pagu biti objavljen u engleskom izdanju „journal of Hospitality management“, bašić spomenute otoke vidi kao skupine unutar turističke krovne marke Dalmacije, te ističe važnost turizma kao profitabilne djelatnosti s mnogobrojnim mogućnostima razvoja. kako se uslijed snažne konkurencije na svjetskom turističkom tržištu pred turističke destinacije postavlja sve izraženija potreba adekvatnog pozicioniranja i diferenciranja od konkurencije, tako je i brendiranje turističke destinacije jedna od najaktualnijih tema turističkog, odnosno destinacijskog marketinga. „brendiranje je relativno novo područje. Doduše, to se ne odnosi na robu široke potrošnje, ili proizvode, već na gradove i otoke. općenito – na destinacije. u Hrvatskoj su brendirani samo Dubrovnik, pula i biograd“, primjećuje bašić i naglašava pozitivan pomak na rodnom otoku: „postojanje master plana turističkog razvoja otoka Vira zaista je vrijedna posebnost, jer postoje mjesta i otoci koji su daleko razvijeniji od Vira, ali nisu izradili master plan i nemaju viziju razvoja. uostalom, virski master plan bio mi je osnova za pisanje diplomskog rada“. tako je virski master plan zacrtao pozicioniranje otoka Vira na turističkoj karti Hrvatske, stvaranje prepoznatljivosti orijentirane na obiteljski odmor, stare i mlade ili obitelji

Virski list ožujak 2012.

s djecom. bašić u svome radu otok Vir brendira u odnosu na Dalmaciju kao krovnu marku ističući tradiciju, običaje, jezik, klimu, vegetaciju i kulturu kao sličnosti, uz značaj prometne dostupnosti Vira.

PRiRoDni PoTenCijAL i LjePoTe „Vir ima veliki prirodni potencijal, pa kako je usmjeren na obiteljski turizam moglo bi se inzistirati na njegovom uređenju i kulturnim resursima. sada je u master planu usmjeren na masovni turizam sa zabavnim programima i turističkom animacijom, dok je njegov unutarnji resurs u drugom ili trećem planu“, misli 24-godišnja ekonomska menadžerica s Vira te objašnjava kako bi izgledao brendirani i destinacijski definirani Vir: „brendirani Vir bi, mislim, imao prije svega naglašeni prirodni potencijal i ljepote, pa tek onda i ono što nudi kao zabavni sadržaj. plaže su nešto što zahtijeva jaču prezentaciju, pogotovo zbog usmjerenosti na obitelji kao ciljne turističke skupine. Druge otočne sredine u europi na održivom razvoju gradile su svoj brend. Znači, suvremena je praksa da se odbacuje masovnost u turizmu i stvara održivi razvoj uz naglašavanje prirodnih ljepota i prirodnog potencijala. karibi, iako naravno nisu usporedivi s Virom, naglašavaju upravo svoj prirodni potencijal – koralje, čisto more i slično. tako je i na cipru, mallorci, kreti i drugim otočnim destinacijama, a tako su stvorili slogane i vizualni identitet“, zaključuje. općenito govoreći, riječ je o trendu po kojemu se jedan najznačajniji propagandni segment naglašava, dok se ostali sadržaji iz ponude posredno vezuju uz njega. pag je gotovo idealna sredina za takvo brendiranje, pa ipak, gotovo da nema prave marketinške akcije ili ozbiljnije namjere da se otok pag turistički valorizira i „pusti u prodaju“.

ViRske PoseBnosTi

ve prisutnija turistifikacija otoka Vira obogaćena je za postojanje i moguće turističko korištenje brojnih objekata kulturno-povijesnog nasljeđa koji otoku Viru daju dodatnu dimenziju i poseban značaj. Vir ima oko sedam stoljeća staru, obnovljenu crkvu svetog ivana krstitelja koja se danas koristi kao grobljanska crkva, također obnovljenu venecijansku utvrdu kaštelinu iz 17. ili 18. stoljeća, župnu crkvu svetog jurja izgrađenu 1845. godine na temeljima starije istoimene crkvice, pomorski svjetionik lanterna Vir iz 1881. godine koji je u fazi preuređenja u rezidencijalni turistički objekt

s pet zvjezdica, nekoliko starijih i još uvijek nedovoljno istraženih crkvica uz arheološki lokalitet s temeljima crkve svetog jurja na bandiri čija gradnja datira u srednjevjekovno razdoblje između 12. i 15. stoljeća, crkvicu svetog nikole iz 13. ili 14. stoljeća sačuvanu u temeljima i prekrivenu asfaltom kod virskog mula, grobne humke iz vremena ilirskog plemena liburna, te brojne druge manje kopnene i podmorske arheološke lokalitete. revitalizacija, afirmacija i korištenje postojećih znamenitosti obogatilo bi ukupnu turističku ponudu i atraktivnost otoka Vira.

brenDiranje Vira

Jovan Popesku, profesor univerziteta singidunum

RAzLičiTosT moRA BiTi zAsnoVAnA nA isTin

Brendiranjem turističkog mjesta stvaraju se dobri preduvjeti kako bi i druge djelatnosti imale koristi ako lijepi doživljaji ostaju u našim uspomenama, onda nema razloga ne biti uvjeren kako

edovni profesor na beogradskom univerzitetu „singidunum“, Jovan Popesku, predmetni je nastavnik na kolegijima menadžment turističke destinacije te marketing u turizmu i hotelijerstvu, autor je knjige „odgovorni i održivi razvoj turizma“, znanstvenog rada „nove tendencije u marketingu – brendiranje gradova“, kao i brojnih drugih knjiga, radova i znanstvenih istraživanja iz oblasti turizma. popesku je i jedan od vodećih znanstveno-turističkih stručnjaka na području turističkog menadžmenta, brendiranja i održivog razvoja turizma na području jugoistočne europe. Za „Virski list“ govori o zahtjevima, mogućnostima i prednostima brendiranja mjesta.

Što je najvažnije u brendiranju nekog mjesta koje se razvojno opredijelilo za turizam? živimo u vremenu u kojemu se turistička odredišta sve manje međusobno razlikuju prema atrakcijama, vrstama objekata, prirodnim i kulturnim resursima, ljepoti pejsaža, gostoljubivosti stanovništva i drugim „sastojcima“ koji utječu na stvaranje iskustava i doživljaja turista. Zbog toga je važno usmjeriti se ka stvaranju osobnosti turističkog proizvoda mjesta. ta osobnost, ili osobnosti, trebala bi biti što jednostavnija i superiornija u odnosu na konkurentska turistička mjesta. pronaći takve osobnosti i na pravi način ih kroz proces brendiranja uobličiti u odgovarajuće elemente brendiranja – ime, simbol – za početak je najvažnije u tom složenom procesu brendiranja. razvojno opredjeljenje nekog mjesta za turizam treba biti izraženo i kroz odgovarajući dokument, strategiju ili plan razvoja koji bi stvorio osnove kako bi cijeli proces brendiranja bio uspješan i zasnovan na istinskim željama i potrebama svih uključenih u razvoj turizma, a to su lokalno stanovništvo, privreda i lokalna vlast. i još jednu činjenicu ne treba zaboraviti – brendom se postaje kada turističko mjesto kao destinacijski proizvod bude prihvaćeno na tržištu i kada brend, kao poznato ime, bude služio za prepoznavanje turističkog mjesta od strane potrošača i za razlikovanje u odnosu na konkurentska turistička mjesta.

Virski list ožujak 2012.

Što biste istaknuli kao prednosti brendiranja? brendiranje pomaže zainteresiranim turistima da donesu odluku kuda će putovati. brend turističkog odredišta prenosi obećanja o nezaboravnom iskustvu putovanja koje je povezano sa konkretnim turističkim mjestom, ali i da turiste podsjeti na prijatna sjećanja poslije boravka u turističkom mjestu. brendom postajemo različiti u odnosu na konkurente. naravno, ta različitost mora biti zasnovana na istinitim obećanjima koja mogu i moraju biti ispunjena. u svemu tome, postoji i problem vezan za samu prirodu brendiranja turističkih mesta. naime, dopiranje do svijesti potrošača zahtijeva jezgrovitu poruku koja treba biti usmjerena ka jednoj ili nekoliko asocijacija u vezi sa brendom. to je veoma složeno napraviti za turističku destinaciju koja uobičajeno raspolaže raznolikim resursima, atrakcijama, aktivnostima, pogodnostima i objektima za smještaj. bitno je uključiti lokalnu zajednicu u proces brendiranja i posebno primjene brenda. U kontekstu stvaranja brenda, od kojeg bi značaja bila gradnja hotela za mjesto koje ga nema? Na otoku Viru planira se gradnja hotela u narednom periodu do 3 godine. postojanje kvalitetnog hotela i drugih objekata za smještaj svakako predstavlja dio onoga što može činiti brend turističkog mesta. Gradnja hotela u mjestu koje ga nema mora biti uklopljena u opću strategiju razvoja turizma i odgovarati tipu i strukturi turističkih iskustava, odnosno doživljaja koji se smatraju ključnim za razvoj turizma. Može li brendiranje donijeti i loše posljedice? samo po sebi, brendiranje ne može imati štetne posljedice. ono može biti podstrek uključenima u razvoj turizma kako bi objedinili snage te se usmjerili prema osnovnom poslu – usklađenom stvaranju superiornih doživljaja za turiste. ostaje jedan problem koji može predstavljati izazov u procesu brendiranja i dovesti do štetnih posljedica. u samoj „isporuci“ doživljaja turistima postoje različiti učesnici – od prometnih poduzeća, preko

iTim oBećAnjimA

i od tog procesa. Ako se uživa u posjeti i o je to i takvo mjesto – dobro

turističkih agencija, organizatora putovanja, hotelijera do lokalnih i drugih predstavnika vlasti – pa se postavlja pitanje tko će i na koji način kontrolirati taj proces „isporuke“ doživljaja i tko je za to odgovoran? ukoliko ne postoji mogućnost kontrole tog procesa od strane, recimo, turističke zajednice ili slične organizacije, može doći do problema u uspostavljanju identiteta turističke destinacije i u opažanjima od strane turista – da destinacija nije ono što se, u suštini, podrazumijeva pod pojmom brenda.

Je li brendiranje najbolji način da se ispune očekivanja građana, turista ili investitora? najbolji način da se ispune očekivanja jest postojanje jasne vizije o tomu što se želi učiniti razvojem turizma u okviru turističke destinacije. ukoliko ona postoji, ostvarenje očekivanja vodi preko stvaranja odgovarajuće ukupne atmosfere za razvoj turizma koje posljedično vodi prema procesu brendiranja. samo po sebi, brendiranje ne može biti način ispunjavanja očekivanja, ali može biti važan dio ukupnog napora da se vlastito mjesto učini različitim i za turiste prihvatljivijim u odnosu na konkurentska. Koje oblasti, izvan turističke djelatnosti, imaju najviše koristi od brendiranja? brendiranje se sve više usmjerava s brendiranja turističkih destinacija na brendiranje mjesta kao osobitog spleta različitih aktivnosti u oblasti privrede, kulture, sporta, politike i turizma, kao i samih ljudi. time se i pažnja preusmjerava s konkurentnosti turističkih destinacija na konkurentnost mesta kao cjeline. teži se označiti mjesto kao „dobro“ za život, rad, poslovanje, investiranje, trgovinu i turizam. naravno da se brendiranjem turističkog mjesta stvaraju dobri preduvjeti kako bi i druge djelatnosti imale koristi od tog procesa. ako se uživa u posjeti i ako lijepi doživljaji ostaju u našim uspomenama, onda nema razloga ne biti uvjeren kako je to i takvo mjesto – dobro. također i sve druge oblasti ljudskih aktivnosti.

izguBi se u meLBouRneu

ak 820 tisuća turista i 720 milijuna australskih dolara godišnje zarade, rezultat su rebrendiranja melbournea. toliko je ovaj 4-milijunski australski grad zaradio od početka kampanje „izgubi se u melbourneu“ (Loose yourself in Melbourne) kojom se predstavio kao mjesto uličnih sajmova, raskošnih noćnih barova, ekskluzivnih restorana iza neprimjetnih vrata i šarenila butika u skrivenim uličicama u kojima se, kako kaže slogan – lako izgubiti. kroz promotivnu kampanju turiste vodi loptica crvene vune koja se polako odmotava kroz istraživanje grada.

brenDiranje Vira

„pag ima mnoštvo jedinstvenih stvari koje su brendovi sami po sebi. Zanimljivo je i kako je otok pag podijeljen u dvije regije i dvije županije, a te se činjenice vrlo slabo ističu u propagandi otoka, kao što se slabo radi na brendiranju i popularizaciji otoka paga. s druge strane, Vir nema takvih mogućnosti i posebnosti, ali na Viru postoji volja da se nešto napravi“, kaže bašić i pojašnjava: „pag ima čuvenu čipku, sir, bazene soli, baškotin, rezervate ptica i ljekovita blata te neuobičajen pejzaž, i sve je to bogatstvo s kojim se može mnogo napraviti. Vir ima puno manje, ali je vidljivije u javnom imidžu otoka“.

[ mallorca, raj za nautičare, umirovljenike i rekreativce ]

TRAnsfoRmACijA mALLoRCe no, prije brendiranja i promišljenog (re)pozicioniranja, zadaća svake lokalne vlasti i cijele zajednice je stvoriti preduvjete za razvoj. alternativa za promišljen i održivi turistički razvoj gotovo da i ne postoji, jer se, pokazuju to brojni primjeri, masovnim turizmom prvenstveno narušavaju prirodna ravnoteža i okoliš, pa potencijalni posjetitelji posljedično gube interes. Čuvena mallorca krajem 1980-ih osjetila je to na vlastitoj koži kada je pod naletima masovnosti prvo počela gubiti na popularnosti, a potom je pojavom novih turističkih destinacija došla pred izbor – daljnji i znatniji pad zarade od turizma, ili korjenite promjene i preoblikovanje postojećeg imidža. uvođenjem „plana Q“, odnosno programom kvalitetne turističke ponude, lokalne vlasti na mallorci poboljšale su ne samo turistički proizvod, već i kvalitetu usluga i okoliša. modernizirali su se postojeći smještajni kapaciteti, u izgradnji novih kapaciteta uveli su se visoki standardi kvalitete, a u drugoj fazi „plana Q“ napor je uložen na zaštitu krajolika te povijesnih i kulturnih dobara. brojne „zelene zone“ dodatno su osvježile otok, racionalizirano je korištenje vode i energije u turističkim objektima, a u posljednjoj fazi znatno je podignuta stručnost radne snage. tako je nekadašnja mallorca kao masovno ljetovalište za Španjolce, engleze i nijemce, postupno postala cjelogodišnje odmorište privlačeći svojom bogatom ponudom sportskih sadržaja i rekreacijskih aktivnosti brojne obitelji te umirovljenike iz Španjolske i inozemstva. kako je i s ovim planiranjem turističkog razvoja mallorca bila pionir, a cijeli arhipelag balearskih otoka primjer održivog razvoja, mnoge mediteranske destinacije imale su primjer mogućnosti izbjegavanja pogrešaka te dugoročnijeg repozicioniranja na tržištu. iako je otok Vir još uvijek izrazito masovna turistička destinacija s više od 30 tisuća noćenja po km² ili više od 160 noćenja po stanovniku, općina Vir je izrađujući master plan turističkog razvoja vizionarski suptilnije od uobičajene hrvatske turističke politike „sunca i mora“ ili blentavog slogana „Dođite u Hrvatsku“, odredila svoj budući razvoj. tako će se, kako predviđa virski master plan, u sljedećih deset godina Vir razviti u jednu od profiliranih destinacija za obiteljski odmor, kao i mjesto kvalitetnog življenja s međunarodnim karakterom. Vir će biti prepoznat kao odmorišna destinacija koja nudi sve kako bi zadovoljila potrebe svojih stanovnika i obitelji. sadržaji i usluge

Virski list ožujak 2012.

koje Vir nudi bit će prilagođeni svim uzrastima djece, parovima i osobama treće životne dobi kako bi se stvorilo obiteljsko ozračje u kojem roditelji, djeca, mladi i stariji mogu provoditi najljepše dane svog svakodnevnog života i odmora. u danim gabaritima prostora, stanovništva i pretežno sezonskog turističkog modela koji se neće moći drastično niti brzo mijenjati, Vir može kvalitetno opsluživati oko milijun turističkih noćenja, ali, naglašeno je u master planu – na višoj kvalitativnoj razini od današnje.

Ivan Riss

čisTo moRe i suPeR kLimA - moja obitelj na Viru živi povremeno već 30-ak godina. sjećam se kako je tada slatina izgledala kao mjesečev pejzaž, a cijeli Vir bio je mjesto slabe pismenosti stanovništva i brojnih poljoprivrednih aktivnosti. Danas Vir izgleda posve drukčije. teži se turizmu i taj je napredak očit, pa od proslave nove godine do Virskog ljeta uvijek ima nekih interesantnih događanja. ipak, prije svega, istaknuo bih doživljaj čistoće koja je najveći adut Vira. Čisto more, čisti zrak, super klima s puno sunčanih dana i prirodne plaže karakteristike su zbog kojih volim boraviti na Viru, tako da smo supruga i ja od prije tri godine trajno preselili na Vir iz Zagreba.

PoznATi sVjeTski BRenDoVi i sLogAni

nogo je slogana poput iznenadnih vjetrova prohujalo u nepovrat zajedno s 20. stoljećem, a neki su ostali kao „vječni“ spomen domišljatosti i ljudske kreativnosti. „Dijamanti su vječni“ (Diamond is forever) iz 1948. godine jedan je od najprepoznatljivijih svjetskih reklamnih slogana koje je za draguljare „De beers consolidated“ smislio Frances Gerety. „Diamond is forever“ naslov je i sedmog filma iz špijunskog serijala o jamesu bondu. iako slogani američke multinacionalne tvrtke „cocacola“ nisu dosegli vječnost poput dijamanata, već 45 različitih verzija od osnutka kompanije 1886. godine, slogan „prava stvar“ (it’s the real thing) ostao je najupečatljiviji od kada je krenula proizvodnja ovog bezalkoholnog gaziranog napitka. reklamna kampanja iz 1940-ih i 50-ih popularizirala je „coca-colu“ do te mjere da je na velikom istraživanju popularnosti brendova u chicagu čak 99,75% anketiranih osoba prepoznalo marku „coca-cole“. radi usporedbe, sveamerički automobil „Ford“ prepoznalo je samo 75% ispitanika.

Što bismo to trebali učiniti? – nikad nije objašnjeno, ali slogan „samo to učini“ ili „učini to“ (just do it) američke kompanije „nike“ koji je 1988. godine smislio Dan Wieden, stvorio je legendu o vodećem svjetskom dobavljaču sportske opreme. michael jordan, tiger Woods i Fc „barcelona“ samo su jedni od najpoznatijih manekena ove tvrtke iz portlanda, oregon. a što tek reći za legendarni njujorški slogan „i love nY“ koji je najprepoznatljiviji kao vizualno rješenje sa srcem. Za turizam i imidž svjetske metropole učinio je više nego svi raniji propagandni pokušaji oslikavajući na najjednostavniji mogući način „srce i dušu“ grada kojega svi (za)vole. tako je i njujorška parfemska kuća „bond no 9“ svoju novu liniju mirisa posvetila vlastitom gradu i njegovom legendarnom logotipu, inspirirana njegovom energijom, dinamikom, slobodom i vječitom živahnošću. a evo i nekih drugih poznatih slogana: lakše se diše [bronhi]. piće naše i vaše mladosti [cockta]. the best or nothing [mercedes]. Das auto [VW]. Have it Your Way [burger king]. no Ft, no comment [Financial times].

e-mail

ivan@riss.biz

ISKORISTITE BESPLATNU ENERGIJU SUNCA

telefon

023 362 953

Rasvjeta solaRne elektRične centRale Bez kablova! Jedinstvena konstrukcija s LED svjetiljkom na prednjoj strani i solarnim kolektorom s gornje strane. Na ovaj način ne treba povlačiti kablove kao kod tradicionalnih solarnih svjetiljki

Manja autonomna postrojenja s fotonaponskim pločama (za vikendice, kleti, kampiranje i sl.) Veće solarne elektro centrale s fotonaponskim pločama na krovovima ili na zemlji

Ušteda 70% Solarna ulična rasvjeta za sve vrste prometnica, dvorišta, vrtove, kampove, šetnice i slično. Izmjena postojećih rasvjetnih jedinica ulične rasvjete sa štednim rasvjetnim tijelima

Budućnost je u korištenju snage sunca. Proizvodnja solarne energije je sigurna za budućnost. Upotreba solarne energije postaje sve više nešto što se samo po sebi razumije kod novogradnji i saniranja starijih građevina. Postavite i Vi znak za jedan trajan razvoj s odlukom za korištenje solarne energije, kako budućim generacijama ne bi ostavili svladavanje zagađenosti zraka i zagrijavanja klime, a pri tomu možete i zaraditi!

TAJNA POVIJEST VIRA V. DIO

dizali prije mise, a oko njik bi se okupili deboto svi muški koji su došli na misu. jednu nedilju kad su dizali kamen stipan se toliko naprega da je u njen ništo puklo. teško je obolija. bolova je misecin. njegova cura luce ga je posićivala, samo što ni kod njega spavala. kažu da se ni micala od njega. kad se već vidilo da će stipan umriti, iako je znala da je stipanu doša kraj, luce je molila stipana: „stipane moj, vinčaj me molin te.“ na to da joj je stipan odgovorija: „ne mogu luce moja, ja ću brzo umriti.“ a ona njemu: „Vinčaj me samo da se zna da san ti bila žena. meni je i to dosta“. Do vinčanja ni nikad došlo. stipan je mlad umra u 26 godini, 1932. godine, a luce je ostala nevinčana. nakon nikog vrimena lucu je zaprosija Zatonjanac Vladimir peša, rečeni miro. udala se luce i s miron rodila osmero dice. kažu da je znala mužu reći: „ udala san se zate i rodila pustu dicu, ali nikad te nis volila. onaj kog san volila odavno je umra. Volila san ga i voliti ću ga sve do smrti.“ luce je doživila dunboku starost. umrla je u 88 godini, a da stipana ni nikad prižalila.

LjuBAVi iVe PoVLjAnkinA

Te k s t n a pi s a j a : I v e B a ˇs i c´

N a v i rs k i po pr a v i j a : J o s o O l i c´, M i j i n

tako i Bojka, uz svu žalost, mislila je di će se udati. ni bilo dvojbe diće. Kad su je upitali: „ Bojka, sad kad ti je umra ive, di ćeš se udati.“ a ona spremno, kaj is topa: „ u Bašića, pa makar i za tovara“. eto, toliko su moji Bašići bili na cini u no vrime. i dogodilo se, Bojka se udala za ivinog mlađeg brata antu, reklo bi se za naminjenog divera.

olili se stipan i luce. stipan je bija sin ive rukavine, rečenog brble stipanov i Grgice bašića, povljankine, a luce, ćer marije budijine, stanine i jose Čepića. kažu da je to bila velika ljubav s ozbiljnon namiron za ženidbu, ali dogodila se velika nesrića. stipan je iznenada teško obolija, obilija toliko da je bija svisan da umire. a što je ton bija uzrok? prid crkvon kod južnjik dvorskik vratiju bija je jedan veliki kamen. toliko velik i težak da su ga samo dva mladića mogla podignuti. bili su to Vlade kapović, mare boškove i stipan rukavinov, najjači mladići iz toga doba. kamen su

Virski list ožujak 2012.

Did ive bašić, rečeni povljankin (1885.-1960.), stipana rukavine ujac, ni baš imaja puno sriće u ozbiljnin ljubavnin vezan. na stranu ono što je proživija po svitu kad je navigaja. mlad se zaljubija, reklo bi se do ušijuk, u matiju kapovu (1891.-1913.). matija je bila ćer pokojnoga Šime, mrtinacova i Šimice, rođene liverić. ni matija zapamtila ćaću, jer je Šime umra 1891., iste godine kad se matija rodila. mate joj se priudala za matu picića, Grgečeva i odvela nju sobon u bašiće. Volili se njik dvoje i u vrime kad je ive poša u vojsku. u to vrime matija je teško obolila i mlada umrla u 22 godini od rođenja. ive je doša iz vojske i ni zateka matiju živu. kažu da je poša u cimatorije i plakaja naricajući iz svega glasa. tugovaja je ive za matijon dugo. Gledala ga njegova mate matija povljanka kako pati, pa mu je jednog dana rekla: „sine moj, nemoj toliko tugovati. ima Šimica još jednu ćer.“ mislila je na Šimičinu ćer Šimicu iz drugog braka s maton picićon. u početku ni ive slušaja mate, nego se zaljubija u Šimicu subotićku, markovićku. Šimica je bila snažna mlada ženska koja je ivi odgovarala posebno po stasu, jer je i ive bija koščati, visoki i stasiti mladić. kažu da je to bila vatrena ljubav. kad bi markovićka zapivala, un bi ostavija plugo i vole, motiku i težake i trčeći letija k njoj. neznan zašto, ali mate mu povljanka ni ni sloviti dala da oženi markovićku. na kraju ni moga odoliti materinon pritisku, ostavija je subotićku i zaprosija Šimicu picićovu, koja je bila devet godin mlađa od njega (1894.-1981.). oženija je i s zakašnjenjen š njon imaja sedmero dice. ne bi se reklo da je š njon bija sasvin sritan. prve dvi ljubavi ostavile su trag u njegovoj duši. sićan se i ja kad san bija dite, da se znaja srititi s markovićkon, koja je bila udata za Šimu peruzu, i š njon dugo pričati na putu. i markovićka je s peruzon imala tri sina. kažu da je znala mužu u ljutnji reći, da š njin ima dicu, ali da voli ivu povljankina.

Udat se u Bašiće, pa makar i za tovara LjuBAVnA nesRićA iVe LiVeRićA ive liverić (1907.-1980.) sin jose, rečenog pičkota, močivuna i božice Vučetića, od Čumburinik, velu da je bolova cilu mladost od vištule. a što je vištula? to je otvorena rana na tilu, koja je s vriminon znala nestati, pa se jopet otvoriti i tako su niki ljudi bolovali cili život. radi toga je ive bija slabušan mladić. a od puste dice koje je božica rodila, njik devet, samo je un ostaja živ i sestra mu mare. ma je, imali su još jednog polubrata, po ćaći močivuna, koga nikad nisu tili priznati (slidi priča i o njemu). i tako uzresa ive i pristiga za ženidbu. uvlakan nikako da pođe za rukon da ga oženu. bila je to velika muka u famiji. bogata famija puno zemlje, trsja, oranice, još više blaga sitnog zuba, po dva vola do kojik se gledalo kaj u boga. možete zamisliti da se sve živo sklanjalo dok su voli prolazili kroz kužinu u dija kuće koju su naminuli za jaru. Zemlje je bilo u jose, močivune, jer se ni razdilila. stari je joso, rečeni petak (močivunov ćaća) prognaja zbabnu nevistu ivanicu božić, udovicu sina Šime (onoga što je otužen da je za među u lokvenjacin ubija josu radovoga, rečenog Fljate, iz lozic) i ostavija nju i njezino dvoje dice bez ičeg. a naslidili su i dija imanja od buškulića, moljinik, za to što su dogledali jednog njiovog starijeg. Velu da je umra od gladi. a i pranbaba Grgica subotić je u dotu donila dija imetka. eto, ni sve to bogastvo ni pomoglo da se ive lako oženi. najtužnija veče i noć plača u famiji se desila kad je mladić ante radović (1901.-1926.), sin ivana Vrane, prvi konšija, doveja iz Vrsi lipu curu slavku božića (1900.-1934.). ante i njegova famija su za razliku od močivune bili siromašni. antin ćaća, rečeni Vrana, je umra osan godin ranije, kad je anti bilo samo 15 godin. u famiji su uz antu ostale samo ženske i mulac lavić. i zamislite taj jadni siromak doveja tako lipu curu, a ive iz, može se slobodno reći kulačke famije, nikako do ženske glave. kažu dok su se tu veče u Vraninik veselili, da se u močivune plakalo kaj nikad: „u nas puni ambari brašna i frmente, ima kruva, sira, vina i svega božjega dara, vari se ručak i večera, a kod Vraninik bida i un doveja curu bez po muke, a naš ive nikako da se oženi“. ma, ni prošlo puno vrimena i ivi su nafalili petrčkinju milicu-ljubicu pavlović (1903.-1991.), koja je bila četiri godine starija od ive. ive je nju cili život zvaja stara curo. nemojte misliti da su ive i milica bili tako stari. kad su se vinčali 10. zunja 1924. godine, ive je imaja samo 17, a milica 21 godinu.

ive je kašnje ojačaja. neznan što je bilo s vištulon. Činija se velikin gazdon, ali ni bija veliki radnik. sve je posle vodila petrčkinja. Za utihu ivinoj famiji, ante Vranin se oženija slavkon božić 21. zunja 1924. godine, 11 dan kašnje od ive i milice. ante je umra samo nepone dvi godine kašnje nego se oženija, bilo je to 6.4.1926. godine. imaja je samo ćer lucu. slavka se kašnje udala za juru Đurova, s kojin je rodila još troje dice. i ona je mlada umrla. imala je 34 godine. ive je umra u 73, a milica u 88 godini. nadživila ga je i bila udovica 11 godin. na svit su donili 11 dice i imaju veliko potomstvo.

Po DRugi PuT Bez sVogA čoVikA božica Vučetića, iz torov (1884.-1980.), ćer blasulova i marije buškulića, blažove, rečenog brole (od antičevića), volila se s ivon bašićovin (1884.-1906.). ive je bija sin luke bašićova, rečenog Škroko i luce buškulića, od onik buškulićov što su se iz sela nastanili u lozican. Volili se mladi i zaručili. i evo ti velike nesriće, ive obolija i ubrzo u 22 godini umra, kaj neoženjen mladić. bila je to velika žalost u obe famije, jednako u Škrokovik i u blasulovik na torin. a kako i ne bi kad bog uzma mladića u punoj snagi. ali tribalo je dignuti glavu gori i živiti dalje. tako i bojka, uz svu žalost, mislila je di će se udati. ni bilo dvojbe diće. kad su je upitali: „ bojka, sad kad ti je umra ive, di ćeš se udati.“ a ona spremno, kaj is topa: „ u bašića, pa makar i za tovara“. eto, toliko su moji bašići bili na cini u no vrime. i dogodilo se, bojka se udala za ivinog mlađeg brata antu, reklo bi se za naminjenog divera. možete zamisliti za muža je dobila mladića tri godine mlađeg od sebe. ante je bija rođen 1887. godine. rodila bojka s anton tri sina: luku, 1908., koji je nesta u Čilan; josu (1911.-1994.), rečenog josko bojkin ili josko pipin (jer je kod pipe poša u vlaštvo) i petra-ivana-antuna, rečenog pere bojkin (1914.-1995.). bilo bi sigurno i više dice da joj i muž ante ni iznenada umra u 30-toj godini, 1917. godine, samo tri godine kašnjije nego se rodija sin pere. i tako je bojka po drugi put ostala bez svoga čovika. imala je samo 33 godine. možete zamisliti, koliko je bojka volila svoga antu, kad se nikad više ni udavala. živila je dvi trećine svog života, 66 godin, bez muža, kaj udovica i doživila duboku starost. umrla je u 96 godini. i svo to vrime bila je glava u famiji sina pere (o babi bojki će biti još priče, jer je ona obiližila puno toga dobra, ali i zločestoće. u njoj je varila vruća blasulova krv).

tajna poVijest Vira

Virske novosti

Virski list o탑ujak 2012.

Mjesto radnje bila je Garešnica, protagonisti najmlađi članovi virskog KUD-a „Sveti Ivan“ uz podršku ostalih članica i članova, a poruka upućena prijateljima iz Garešnice kratka, jasna i nedvosmislena: dobrodošli na virsko more! [ Foto Kažimir Škrbić ]

Virske noVosti

izgradnja vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira

[ Postavljen je podmorski ispust u dužini od 1,4 tisuće metara, a preostalih 120 metara difuzora postavit će se tijekom mjeseca travnja ]

Otok Vir pred ostvarenjem snova Znatna državna i sredstva lokalnih samouprava uložena su u ovaj projekt. Za završetak radova također smo nabavili dio sredstava, dok će se preostali dio osigurati, poručio je na Viru generalni direktor „Hrvatskih voda“ Ivica Plišić

a račun virske općinske tvrtke „Vodovod-Vir“ skoro se očekuje uplata od približno 4,2 milijuna kuna, od čega 2,3 milijuna za kanalizacijsku te 1,9 milijuna kuna za vodovodnu mrežu otoka Vira. riječ je o takozvanim izvornim sredstvima državne tvrtke „Hrvatske vode“ čiji je generalni direktor Ivica Plišić zajedno sa direktorom vodnogospodarskog odjela „Hrvatskih voda“ za slivove južnoga jadrana sa sjedištem u splitu, Anđelkom Drnasom, bio krajem ožujka u posjeti općini Vir. „Znatna državna i sredstva lokalnih samouprava uložena su u ovaj projekt. Za završetak radova također smo nabavili dio sredstava, dok će se preostali dio osigurati“, kazao je generalni direktor plišić općenito govoreći o najvećem infrastrukturnom projektu u četiri dalmatinske županije. s druge strane, direktor regionalnih „Hrvatskih voda“ iz splita naveo je dobru suradnju s jedinicama lokalne samouprave, općinom Vir i virskim vodovodnim poduzećem

Virski list ožujak 2012.

„Vodovod-Vir“ kao primjer uspješnog izvođenja radova na prvoj fazi: „suradnja nikad nije bila problematična, kao ni dinamika izvođenja radova. samo prošle godine realizirano je 24 milijuna kuna za kanalizaciju, a to je iznos kojega nije lako ni osigurati ni realizirati. ovaj projekt u četiri dalmatinske županije ima svojih porođajnih muka, ali i uspješan ritam izvođenja radova pa je etapa petrčane-nin-Vir u svojoj prvoj fazi skoro gotova“, kazao je Drnas.

goDinA osTVARenjA ViRskih snoVA u sklopu posjeta predstavnika tvrtke „Hrvatske vode“ održana je u vijećnici općine Vir prezentacija radova na vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži otoka Vira, a istaknut je završetak radova na crpnoj stanici magistralnog cjevovoda te vodospremi na kojoj su preostali manji tehnički zahvati u opremi postrojenja.

„Vir je u ljetnom razdoblju ukupnim brojem žitelja veći od Dubrovnika ili Šibenika, a nema kanalizacijsku i vodovodnu mrežu. Zato je ova godina u kojoj će se okončati radovi na prvoj fazi – godina naših snova. Vodovodni i kanalizacijski sustav bit će u pogonu“, rekao je načelnik općine Vir Kristijan Kapović ukazujući kako će za konačnu realizaciju ovog sustava općina Vir uložiti 20 milijuna kuna, uz nešto manje od 100 milijuna kuna državnih sredstava. projekt izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže, odnosno takozvani Zapadni pravac, trajno će riješiti pitanje opskrbe pitkom vodom, a on uključuje potez od petrčana do krajnje točke – otoka Vira. „u ovom dijelu županije od petrčana do Vira živi oko 25 tisuća ljudi, a ljeti i preko 100 tisuća“, još je dodao načelnik kapović ističući važnost vodovodno-kanalizacijskog projekta za sve njegove žitelje, posjetitelje, turiste i goste. kada je riječ o otoku Viru i njegovoj vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži, radovi u okviru i. faze napreduju prema predviđanjima i zadanim rokovima pa se njihov završetak očekuje do 30. lipnja 2012. godine. konkretno, postavljen je podmorski ispust u dužini od 1,4 tisuće metara, a preostalih 120 metara difuzora postavit će se tijekom mjeseca travnja. unazad dva mjeseca radi se i na crpnoj stanici za kanalizacijski sustav centar-jug u predjelu suha punta, a početak opremanja objekta očekuje se u svibnju nakon završetka svih internih radova na investiciji teškoj 1,7 milijuna kuna.

sVe je sPRemno zA ii. i iii. fAzu Do sada je ukupno izgrađeno 8,7 od 10 tisuća metara virskog vodovodnog cjevovoda u koji je uloženo ukupno oko

[ s lijeva na desno: Drnas, Plišić, kapović i Bašić na pressici u vijećnici općine Vir ]

5,7 milijuna kuna, a postavljeno je i 11,7 od ukupno 13 tisuća metara kanalizacijskih cijevi u i. fazi s troškovnikom od oko 37,3 milijuna kuna. ukupno, riječ je o 43 milijuna kuna teškoj investiciji i projektu za koji se očekuju daljnji modaliteti financiranja u njegovim kasnijim fazama. na tu je temu održan i radni sastanak načelnika kapovića i direktora tvrtke „VodovodVir“ Hrvoja Bašića s plišićem i Drnasom, a uz zahvalu na dosadašnjoj potpori i suradnji upućenoj predstavnicima „Hrvatskih voda“, razgovaralo se o financiranju ii. i iii. faze virske vodovodne i kanalizacijske mreže te o mogućnostima financiranja radova kroz europske fondove na iV. i V. fazi virskog vodovodnog i kanalizacijskog projekta. Dokumentacija za radove na ii. i iii. fazi mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira u potpunosti je izrađena, a prikupljene su i sve potrebne dozvole pa se s radovima, ukoliko bude dovoljno financijskih sredstava, može započeti odmah po završetku radova na i. fazi. kako bilo, u 2012. godini Vir će ostvariti svoje snove.

Radni sastanak izvođača radova i predstavnika Općine Vir

nastavak radova na zgradi vrtića i ambulante Nakon izvršenog pregleda zgrade razgovaralo se o preostalim radovima na uređenju unutrašnjosti objekta, a ovaj radni sastanak bio je ujedno i prilika za dogovaranje detalja po pitanju izgradnje mrtvačnice s kapelicom

redinom ožujka održan je radni sastanak predstavnika građevinskog obrta „Špelić“, izvođača radova na polivalentnom objektu nove ambulante i dječjeg vrtića, glavnog nadzornog inženjera Branka Bukulina te predstavnika općine Vir i virskog općinskog poduzeća „Vir održavanje“. sastanak je sazvan kako bi se posao oko završetka radova na novom virskom objektu ambulante i dječjeg vrtića priveo kraju, a nakon izvršenog pregleda zgrade

razgovaralo se o preostalim radovima na uređenju unutrašnjosti objekta. ovaj radni sastanak bio je ujedno i prilika za dogovaranje detalja po pitanju izgradnje mrtvačnice s kapelicom, jer je „Špelić“ kao najpovoljniji izvođač radova na nedavnom natječaju, dobio i ovaj posao. Čitav projekt izgradnje mrtvačnice, kao i dodatni koji je vezan za uređenje okoliša groblja i postavljanje javne rasvjete, provodi poduzeće „Vir održavanje“ u čijoj je nadležnosti održavanje virskog mjesnog groblja.

noVosti

Reportaža

VETERANSKI AUTOBUSNO-HOTELSKI PUTOPIS DO DOMBÓVÁRA I GAREŠNICE & NAZAD

onici u prometu

di ete tek rijetki su

mbóvára rem u i mir noćnog Do

[ Tišin

]

rve ranojutarnje zrake sunca rastjerale su maglu otkrivajući ravničarski pejzaž mađarske. na granici smo. ispred nas na prijelazu s rampom jedan je autobus, također zadarskih registracija. „paška gimnazija“ – kaže lulić s patosom, kao da je u pitanju paški sir, čipka, nlo ili neka druga posebnost susjednog otoka. mađarski policajci zadržavaju nas skoro cijeli sat, pa napokon nastavljamo put. koristeći blagodati autoputa, paška gimnazija je valjda već u budimpešti dok se mi vrtimo po tko zna kojem rotoru na sporednim putovima prema Dombóváru. u autobusu je veselo. „pođi sa mnom na Viiiir, što je moje bit će tvoje“, vrti se pjesma s cD-a. stiže marinov komentar iz pozadine: „bolje bi bilo – što je tvoje bit će moje“. kako bilo, nakon cjelonoćnog puta, čekanja na granici i truckanja posred nezanimljivih prizora polja šećernih repa i kukuruza, stižemo u Dombóvár. Helenin kuD s veteranima „mornara“ smjestio se u preuređeni đački dom, službena virska delegacija u hotel „európa“ kod lječilišta Gunaras, a nas desetak na staro mjesto – u hotel „Dombóvár“, ili „szálloda és Étterem“ kako je podnapisan na pročelju zgrade. inače, spomenuta „európa“ ne nosi slučajno ime starog kontinenta i unije. jednim je dijelom financirana iz sredstava eu fondova, pa je valjda u znak zahvalnosti prema eu hotelu dodijeljeno europsko ime, što je inače rijetkost u mađarskoj. Gotovo su svi natpisi na ulicama, trgovima, zgradama, institucijama ili obrtima na mađarskom jeziku i nazivlju, bez manje ili više upadljive primjese i utjecaja anglizama ili germanizama.

[ ovo je paška gi mnazija – značaj no primjećuje Lu prijelazu s mađar lić sadržaj autobu skom ] sa na gran

ičnom

Virski list ožujak 2012.

Nije kriv narod,

kriv je Živko!

Opet smo u autobusu. Putujemo prema Garešnici gdje nas očekuju predstavnici prijateljskog Grada i svečani program. Po dogovoru, stajemo u Kaposváru radi šopinga, i učas smo se razmiljeli kao rakova djeca… Podne je i kvarat i svi smo tu, osim gospođe Vojne. Autoritetom predsjednice KUD-a Helena utipkava broj njezinog mobitela. „Broj koji ste nazvali je isključen“, kaže Vojnina mobilna tajnica. Podne i po…

kom klubu! ladiće u veterans m za a ot m sra a [ kakv kon utakmice ] u torbu i lopte na šk te se no ji ni ed iji i najugl

najstar

[ stiže bezbrižna gospođa Vojna iz šopinga ]

Étterem je restoran, szálloda és étterem znači hotel i restoran kao u slučaju našeg hotela, a imena restorana, kafića i obrta gotovo su uvijek – mađarska. ako primjerice uđete u patiku naziva cipő, nećete naći na dućan s cipelama ili patikama, već na ljekarnu s ortodontskim aparatima. Drugim riječima, poznavanje bilo kojeg stranog jezika nema

prevelikog efekta u ruralnoj mađarskoj, odnosno većem dijelu mađarske izuzev metropole budimpešte i većih gradova. mađari ponešto „šprehaju”, tu i tamo „spikaju”, ali uglavnom govore, pišu i označavaju na mađarskom. evo, čak i na službenim internetskim stranicama Grada Dombóvára pokušavao sam „linkati“ englesku verziju, ali ne ide. s druge strane, u hrvatskom jeziku postoji dosta posuđenica i usvojenica iz mađarskog jezika za koje, kao i u većini drugih kolonijalno-jezičnih slučajeva, nismo našli odgovarajuće jezične zamjene. beč, bitanga, bunda ili cipela, čizma, čopor, gulaš, karika, lopov, lopta, mačka, pandur, soba, tabla, teret, šator i brojne druge riječi, usvojili smo iz mađarskog jezika. Čak je i slavni „Hajduk“ udomaćio svoje ime i značenje iz mađarskog, a nemoćno objašnjenje naših jezikoslovaca kaže kako nemamo bolje riječi, dok bi one koje bi mogli „skockati“ na brzinu zvučale kao da su ispale iz brixyjevog prijevoda „alan Forda“ ili jezikoslovlja iz 19. stoljeća. koliko je to dobro ili loše, drugi je par cipela – rekli bi mađari. reportaža

sRećA u nesReći uskoro se pridružujemo našim mađarskim prijateljima na njihovoj „underground sceni“, odnosno odlazimo na marendu u prostrani i dugački podrum na koji metar ispod zemlje nedaleko od hotela „Dombóvár“. kao i svaki put, čeka nas papreni gulaš. mađari ga za našu ljubav ublažuju zaprškom od horgoške paprike koja mu daje intenzivno crvenu boju i relativnu slatkoću, ali „tona“ papra ispod te slatko-masne naslage podmuklo vreba na želudac. ipak, glad ne pita… odnosno, pita me pivač Frane nakon punog pijata gulaša što se kasnije može očekivati. određeni problemi, stručno dodajem. malo kasnije nalazimo se kod spomen-ploče Franji Vlašiću koju su naši prijatelji iz hrvatske samouprave Dombóvára podignuli prošle godine. Vlašić se 1766. godine rodio u Dombóváru i bio je barun, hrvatski ban i pokrovitelj hrvatskog narodnog preporoda. iako je Vlašić ondašnjoj mađarskoj politici predstavljao „trn u oku“ jer im je, među ostalim, uz lukavu manevarsku podršku cara Ferdinanda uspio onemogućiti uvođenje mađarskog jezika u javni život Hrvatske, danas pušu neku drugi politički vjetrovi pa je Vlašić i od službenih mađarskih vlasti u Dombóváru priznat kao zajednički velikan. Gradonačelnik Dombóvára, njegov zamjenik, predstavnici hrvatske samouprave u mađarskoj s nekoliko razina, predstavnici hrvatskog konzulata iz pécsa ili pečuha, dombóvárski župnik, predstavnici drugih manjinskih samouprava iz Dombóvára i virska općinska delegacija, ponovno su dali stavljanju vijenaca ispod spomen-ploče službenu težinu. Zapivala je u uvodu i klapa „Vir“, pa se potom predsjednik hrvatske samouprave i naš ljubazni domaćin Gábor dao na paralelno čitanje svečanog govora i simultano prevođenje. „ima tri stranice gusto tipkane“, čulo se. na ovom mjestu dogodila se – sreća u nesreći. usred govora odjednom se začulo kratko hropljanje i mrmljanje. župnik iz Dombóvára, koji je sjedio na stolici u hodniku uvučenom na ulazu zgrade, odjednom se srušio. Došla su i ambulantna kola, no srećom, sve je prošlo bez težih posljedica osim ozbiljnih liječničkih upozorenja nesretnom župniku kako o vlastitom zdravlju mora voditi više računa.

[ zdravica za Dan grada Dombóvára ]

Virski list ožujak 2012.

moć ]

azana je po kom župniku uk

cijom dombóvárs [ hitnom interven

„sam pokriva nekoliko župa. radi neprestano bez odmora i godišnjeg, a za nas Hrvate uvijek ima vremena i dobre volje“, kaže dobri Gábor. eto, na kraju je sve srećom dobro završilo, pa su pod dojmom (ne)sretnog događaja i naši ljubazni domaćini skratili prvi program. no, tu ljubaznost morali smo im uzvratiti.

sVe Po PRAViLimA sTRuke Zapravo, uzvratili su im veterani „mornara“ osvježeni s nekolicinom juniora na malonogometnom igralištu gimnazije u Dombóváru čija izraubovana umjetna trava, osim osvježavajućim koloritom, više daje na tepih nego na travnjak. u takvim uvjetima, idealnima za igru – kako bi to napisali sportski žurnalisti, bolje su se snašli domaći. iako se virskim veteranima na prijateljskim utakmicama s mađarima gotovo uvijek omakne pretjerano rezultatsko čašćenje, časnu i džentlmensku namjeru prijateljskog popuštanja ipak ne treba dovoditi u pitanje. samo dan kasnije na velikom travnjaku u Garešnici bili su još ljubazniji, iako, opet, nitko objektivan ne može osporiti virsku dominaciju u vlastitom šesnaestercu. Čak smo, da velikodušnost prema prijateljima ode na još veću razinu, namjerno zapucali jedanaesterac tradicionalno kriveći za promašaj suca, grbavi teren i slične stvari uobičajene iz Hnl-a. eto, i sâm sam se, poput sportskih žurnalista, na ovom mjestu poistovjetio s klubom o kojemu pišem. Vratimo se zbivanjima iz Dombóvára. nakon malonogometnog sraza počastili smo se pizzom i pićem u restoranu gradskog stadiona u Dombóváru. teško je ne primijetiti koliko je spomenuti restoran dizajnerski napredovao od prošle godine. jedan njegov dio, izvučen prema igralištu, nekad je bio tek skup stolova i stolica natkriven šatorskim svodom, a sada nas je dočekao lijepo uređeni restoran natkriven po „pravilima struke“, kako bi to marasović rekao. uz to je prostran, čist, ima ljubazno osoblje, brzu uslugu i iznimno je jeftin. jest da je pizza imala okus toplog sendviča, ali tko zna kako bi mađari komentirali naš pokušaj spravljanja srnećeg gulaša. uostalom, najesti i napiti veću skupinu Virana s Vira, Virana iz Zadra te prijatelje Vira iz svih krajeva svijeta plus izvjestitelja, i to za samo 250 kuna, pothvat je kakvim se ne mogu podičiti naši restorani. možda bi jedino mile iz „kotarine“ uspio nešto slično, ali i njega bi u ovim recesijskim vremenima zaustavio napor novog voditelja hrane i pića bašića da decentno i dodatno ukrašavanje jela prati odgovarajuća cijena.

sljedeće po protokolu bio je odlazak u Grad, odnosno na proslavu Dana Grada Dombóvára. stiješnjen pritiskom virskog Hsls-a i HDZ-a, ili između predsjednika Vijeća radovića i njegovog zamjenika Glavana na zadnjem sjedištu općinskog VW-a, razmišljao sam o jednoj ranijoj prigodi u budimpešti, kada sam stiješnjen između načelnika kapovića i predsjednika radovića – također na zadnjem sjedištu istog prometala – razmišljao o njegovanju prijateljskih odnosa s mađarima. izbor riječi poput „njegovanje“, „odnos“ ili „zadnje sjedište“, nije nudio privlačnu sliku mog –položaja. ops…

[ na radost svih

putnika mimo je

zasvirao citaru ]

BRoj koji sTe nAzVALi je iskLjučen lijepo, decentno i svečano. tako je bilo na proslavi Grada Dombóvára, kao i u dvorani Doma gdje su nastupili Virani. prvo kuD-ovci, potom klapa „Vir“. nakon lijepe večere, službena virska delegacija nastavila je druženje s kolegama iz Dombóvára, neki su otišli u noćni život, a neki na spavanje. trebalo je prikupiti energiju za sutrašnji dan. opet smo u autobusu. putujemo prema Garešnici gdje nas očekuju predstavnici prijateljskog Grada i svečani program. po dogovoru, stajemo u kaposváru radi šopinga, i učas smo se razmiljeli kao rakova djeca. lenko i ja idemo do „tesca“ promijeniti kune u forinte, pa za 150 kuna dobivamo nešto sitno iznad 5 tisuća forinti. Dovoljno za par kutija cigareta, neke sitnice u „lidla“ i kavu. općinski VW passati odlaze dok se mi još okupljamo oko autobusa. podne je i kvarat i svi smo tu, osim gospođe Vojne. autoritetom predsjednice kuD-a Helena utipkava broj njezinog mobitela. „broj koji ste nazvali je isključen“, kaže Vojnina mobilna tajnica. podne i po. svjetioničar mimo vrti se po sicu, nervozan je. ura manje kvarat i Vojna stiže s najlon-kesama. Damski se ispričava na kašnjenju od pola sata, što bi omekšalo i najtvrđa srca, ali ne i mima. upliće se sportski direktor Čepić: „nije narod kriv, kriv je živko“. mimo ne odobrava ovu opasku svog suputnika i do Garešnice ga slušamo u raznim verzijama: ljutog, nervoznog,

ici]

g poraza u garešn

io „mornare“ teže

ulić je spas rvencijama Bušk [ Panterskim inte

raspjevanog, veselog, s citarom i bez nje, te napokon stižemo pred hotel „Garić“. svima je laknulo, ali moram primijetiti kako neiskusnoj virskoj mladeži i virskim damama nije bilo ni na kraj pameti kakvi su kapaciteti starog morskog vuka te kako do Vira imamo još cijeli dan plus povratak kući. Hotel „Garić“ je renoviran i potpuno uređen, i to nije niti iz daleka mjesto kao prošle godine. u centru Garešnice ovaj hotel s tri zvjezdice nudi 12 jednokrevetnih i 14 dvokrevetnih soba, ili taman toliko da se udobno smjesti naša ekspedicija. nakon smještaja i brzog ručka, idemo na utakmicu veterana. pokazujući gospodske manire, pojačali smo domaće iz Garešnice šoferom autobusa i vođom puta što je odmah dalo rezultata: 1-0, pa 2-0, pa 3-0… no, bilo bi manje da se vratar buškulić prilikom jedne panterske intervencije nije ozlijedio skidajući gromovit šut gradonačelnika žuneca, i dok je tako ozlijeđen ležao na travnjaku domaći su poentirali otkrivajući dotad skriveni talijanski nogometni princip – važan je rezultat. Da „mornarima“ takva stvar nije niti na kraj pameti, pokazali su prilikom izvođenja pošteno odglumljenog i dosuđenog jedanaesterca. jedan mladac pokušao je što prije izvesti penal i smanjiti rezultatsko vodstvo veterana iz Garešnice, ali je brzo ukoren i zamijenjen drugim izvođačem, veteranom kapovićem, nakon efikasne akcije sportskog direktora Čepića. Što se dalje događalo, već smo opisali, ali nismo spomenuli kako su na sramotu juniora veteranskog kluba, lopte nakon utakmice nosili najstariji i najugledniji – predsjednik Vučetić i vijećnik Glavan. Do kraja večeri opet se plesalo, pivalo i zabavljalo, a sutradan na putu do Vira pivalo se i u autobusu, iako niti jedna institucija jezika i pjesništva ne poznaje sadržaj i dijalekt na kojemu je mimo uz podršku sportskog direktora Čepića opjevao ovaj događaj.

reportaža

OP∆INA VIR Trg Svetog Jurja 1 23 234 Vir www.vir.hr

Kontakt adrese e-poπte info@vir.hr opcina.vir@zd-t.com.hr

NaËelnik OpÊine

Kristijan KapoviÊ Mob. 098 303-042 Zamjenik naËelnika

Tomislav BaπiÊ Mob. 098 480-218 Predsjednik OpÊinskog vijeÊa

Mate RadoviÊ Mob. 098 480-183 e-poπta: materadovic@gmail.com

ODSJEK ZA PROSTORNO URE–ENJE, GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Anita RadoviÊ upravni referent za komunalne prihode Elma OrliÊ upravni referent za komunalne prihode Ivan Begonja upravni referent za komunalne prihode

Odsjek za upravu i samoupravu

Petar VuËetiÊ komunalni redar Mob. 098 480-185 Tihomir BuπkuliÊ komunalni redar Mob. 098 480-184

Ana Lazanja viπi struËni suradnik ∑ tajnik OpÊinskog vijeÊa i Ureda naËelnika

Frane RudiÊ komunalni redar Mob. 099 312-57-57

Ante OrliÊ viπi upravni referent ∑ vjeæbenik

Alen TomiÊ komunalni redar

Damir BuπkuliÊ vozaË Mob. 098 480-219

Igor Lipovac komunalni redar

Josip VuËetiÊ vratar

Edita JuriÊ struËni raËunovodstveni referent

BesPLATni infoRmATiVni LjeTni VoDič kRoz oTok ViR sVi DogAđAji nA jeDnom mjesTu

Telefon 023/346-741 Mobitel 098/18-15-211 E-pošta virski.list@gmail.com

Ive Glavan komunalni redar

Valentin KapoviÊ posluæitelj

Ljiljana VuËetiÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 805-62-42 e-poπta: ljiljana.vucetic@vir.hr

ViR info

Komunalno redarstvo

Draæen Æepina samostalni upravni referent za informiranje e-poπta: drazen.zepina@vir.hr

Odsjek za financije

info

Davor BuπkuliÊ samostalni upravni refent za prostorno ureenje, graditeljstvo i komunalno redarstvo

Miroslav Glavan Mob. 099 80-22-657 & Veseljko OrliÊ Mob. 099 80-22-656

Ljeposava Kuæet ËistaËica

Paola Æepina voditeljica odsjeka Mob. 099 807-05-26 e-poπta: paola.zepina@vir.hr

ZamjeniCI predsjednika OpÊinskog vijeÊa

Katarina RadoviÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-55 e-poπta: katarina.radovic@vir.hr

Kontakt e-poπta za odnose s medijima press@vir.hr

Odsjek za financije ∑ lokalne poreze

Sanja »ulina voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-54 e-poπta: sanja.culina@vir.hr Ninoslav DraæeviÊ porezni referent Glorija VuËetiÊ porezni referent ∑ vjeæbenik

Virski list ožujak 2012.

BesPLATnA oBjAVA infoRmACijA o konCeRTimA, sPoRTskim susReTimA, zABAVnim igRAmA i sVim LjeTnim DogAđAjimA BesPLATnA oBjAVA infoRmACijA o RADu VAŠih TuRisTičko-ugosTiTeLjskih oBjekATA; ResToRAnA, kAfićA i noćnih BARoVA PRVi PoTPuni i CjeLoViTi LjeTni infoRmATiVni VoDič zA TuRisTe i gosTe oTokA ViRA

VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 26 CIJENA 10 KN GODINA V. OŽUJAK 2012.

oDRŽAnA skuPŠTinA nk „moRnAR“

250 TisućA kunA zA 2012. goDinu

tema broja

reportaža Dombóvár Garešnica

eterani virskog „mornara“ održali su godišnju skupštinu kluba i uz redovite stavke zasjedanja ponudili novost – Veseljko Orlić izabran je za novog trenera virske veteranske momčadi. o suštini i djelovanju u protekloj godini govorio je predsjednik „mornara“ Živko Vučetić ističući osnovni cilj kroz okupljanje i druženje virskih nogometaša koje je pozvao na još aktivnije uključenje u rad kluba, što je potvrdio i načelnik općine Vir Kristijan Kapović, kao predstavnik glavnog sponzora kluba i član izvršnog odbora nk „mornar“. u financijskom izvješću predsjednik Vučetić spomenuo je prošlogodišnji budžet od približno 210 tisuća kuna i njegovo povećanje za 40 tisuća kuna u 2012. godini, ali uz maksimalan napor u štednji svake proračunske kune. „najviše sredstava utrošit će se na gostoprimstvo prijateljskim klubovima iz Dubrave, Garešnice, Velike Gorice i Dombóvára“, kazao je Vučetić najavljujući aktivnosti kluba izvan natjecanja u veteranskoj županijskoj ligi u kojoj bi, nakon usvajanja izmjena i dopuna prostornog plana i početka izgradnje umjetnog travnjaka, „mornari“ vrlo skoro mogli nastupati pred virskom publikom. inicijativom izvršnog odbora za tajnika kluba izabran je Damir Buškulić, sportski direktor je Zvonimir Čepić, dok je Mile Liverić izabran za počasnog člana nk „mornar“.

mATe RADoVić PReDsjeDnik ŽuPAnijskog VijećA hsLs-A

ovi predsjednik županijskog vijeća Hsls-a Zadar postao je Viranin Mate Radović, arheolog i voditelj muzeja ninskih starina u ninu, kao i predsjednik općinskog vijeća općine Vir. nakon izbornog debakla i posjete tajnice Hslsa Dorice Nikolić izbornoj skupštini Hsls-a u ožujku, izbor radovića za predsjednika pokazuje da su među liberalima zapuhali novi vjetrovi kako bi se stranka vratila na hrvatsku političku scenu s margina na kojima se danas nalazi. radović je na internim izborima liberala u drugom krugu glasovanja porazio protukandidata i predsjednika zadarskog Hsls-a Željka Predovana, a pred radovićem i cijelim Hsls-om općenito predstoji težak put vraćanja povjerenja kod hrvatskih birača.

BRENDIRANJE OTOKA VIRA vodovodna i kanalizacijska mreža Ostvarenje virskih snova

VirskiLIST

magazin za promidžbu otoka Vira

IZDAVA» Vir turizam d.o.o. za turistiËko-ugostiteljske djelatnosti Put Mula 7, 23234 Vir Kontakt: 023 362-713 Direktor Zdenko MiËiÊ Glavni i odgovorni urednik Kaæimir ©krbiÊ Mob. 098 18-15-211 e-pošta: kazimir.skrbic@gmail.com Suradnici Ive BašiÊ Velid JakupoviÊ Zvonko Kucelin Andrija LuËiÊ Draæen Æepina Samir HusiÊ ÆupanËiÊ Tisak PRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb GrafiËka priprema ŽUPAN»I∆ H R d.o.o. za nakladniËku i grafiËku djelatnost e-pošta: info@zupancic-hr.hr Naklada 1000 komada Izlazi mjeseËno Godina V. Broj 26 Ožujak 2012. © VirskiLIST Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

tema

Virski list Prezida II 23234 Vir +385 (0)23 346 741 virski.list@gmail.com

Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir +385 (0)23 362 713 info@virturizam.hr

Vir turizam & Virski list poklanjaju

35% popusta za pretplatu na Virski list SAMO 101 KUNA ZA CIJELU GODINU + pokloni za pretplatnike! Svakog mjeseca na Vašu kućnu adresu šaljemo Vaš primjerak „Virskog lista“ uz popust od 35%! Dovoljno je samo odrezati kupon na dnu stranice i staviti ga u kovertu zajedno s kopijom uplate na općoj uplatnici, te poslati s naznakom na adresu: Vir turizam d.o.o. Pretplata Virski list Put Mula 7 23234 Vir

KAKO ISPUNITI OPĆU UPLATNICU? ispunite opću uplatnicu s uplatom na račun i adresu izdavača: Uplatitelj Vaše ime i prezime, adresa stanovanja Primatelj Vir turizam d.o.o. Put mula 7 23234 Vir Šifra opisa plaćanja 33 Iznos 101,00 kn Model 02 Broj računa primatelja 2402006-1100542287 Poziv na broj odobrenja upisati datum uplate (npr. 22012012) Opis plaćanja Pretplata na Virski list za dodatne informacije, nazovite tel. +385 (0)23 346 741 mob. +385 (0)98 18 15 211

Pretplata se realizira na godišnjoj razini i uključuje 12 brojeva časopisa „Virski list“, bez posebnih izdanja časopisa koja ne nose numeričke redne oznake izdanja.

Pretplata za organizacije Organizacije, društva i institucije koje su zainteresirane za pretplatu na časopis „Virski list“, zahtjev za pretplatom trebaju poslati bez kupona poštanskim putem na adresu izdavača „Vir turizam“ d.o.o., Put Mula 7, 23234 Vir, s naznakom „Pretplata Virski list“ i kopijom opće uplatnice s iznosom od 156,00 kuna. Cijena časopisa bez popusta Cijena časopisa po jednom izdanju iznosi 10 kuna, a godišnja koja uključuje 12 brojeva iznosi 156 kuna uključujući poštanske troškove za Hrvatsku.

KUPON ZA POPUST OD

35%

Pretplata za inozemstvo Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz zemalja Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Švicarske i Norveške iznosi 282,00 kune. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Sjedinjenih Američkih Država iznosi 414,00 kuna. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Australije iznosi 492,00 kune.