Virski list broj 28 by Vir turizam d.o.o.

VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 28 CIJENA 10 KN GODINA V. SVIBANJ 2012.

turizam

PONUDA

SPEKTAKULARNIH

IZLETA

PREZENTACIJA NA NARODNOM TRGU 30 km BICIKLISTIČKIH STAZA reportaža Maradona na Viru sportski prilog Virski maraton manifestacija Virsko ljeto 2012.

Sadržaj

AKTUALNOSTI

TURIZAM

Biciklističke staze

Virani u Zadru

Uređeni protupožarni putovi na sjeverozapadnom dijelu otoka

Posljednja predsezonska virska turistička prezentacija

Mađarima lijepe uspomene

Mađar i Etiopljanka

Udičarski Kup Sveti Ivan

Maraton je sjajna ideja

Suradnja s tvrtkom NOVASOL

Legende i rekordi

Rafting, kayaking …

Virski šampioni

Od Brna do Zadra

Maraton je doprinos turizmu

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

SPORT

IZLETI

Virski maraton

Ljepota i avantura

Održana prva polumaratonska utrka Zadar-Vir

Turistička agencija „Vir turizam“ osigurala brojne izlete

Promocija Vira

Pokloni i 35% popusta

Tajna povijest Vira

Virski Diego

550 tisuća kuna za Virsko ljeto

URED TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE VIR Put Mula 9 23234 Vir Kontakt 023 362-196 Direktor Šime Vučetić Mob. 091 362-3625

Djelatnice Andrea Olić Elvira Rudić Buškulić SADRŽAJ

Aktualnosti

[ Varga-Stadler prodire, prate ga Buškulić i Vučetić ]

MAĐARIMA LIJEPE USPOMENE, VETERANIMA MORNARA POBJEDA Svi sudionici tradicionalnog susreta Vira i Dombóvára istaknuli su želju za nastavkom sportskog i kulturnog druženja te njegovanja prijateljskih odnosa, uz početak gospodarske razmjene i suradnje

prvim danima lipnja Općina Vir i NK „Mornar“ ugostili su predstavnike iz prijateljskog mađarskog grada Dombóvára, a već po dobrom običaju Virani su organizirali službeni prijem za izaslanstvo Grada Dombóvára i prijateljsku nogometnu utakmicu s veteranima „Dombóvári“ FC. Mađare su u virskoj Općinskoj vijećnici ugostili predsjednik Općinskog vijeća Mate Radović i donačelnik Tomislav Bašić. „Naših pet godina prijateljstva počeli su nogometnim susretima veterana, pa se suradnja proširila na razmjenu sadržaja kulture i folklora, da bi sada već mogli kazati kako je započela i svojevrsna gospodarska suradnja“, rekao je Radović naglašavajući pomoć prijatelja iz Dombóvára prilikom organizacije predstavljanja turističke ponude Vira u Budimpešti. Uz izražavanje želje i nade kako će Dombóvár, uz podršku Općine Vir, uskoro predstaviti svoje gospodarske potencijale u Hrvatskoj, donačelnik Bašić srdačno je pozdravio mađarske goste te zaželio nastavak i kontinuitet njegovanja uspostavljenog prijateljstva. „Zahvaljujući trudu hrvatske manjinske samouprave iz Dombóvára uskoro započinjemo s tečajevima hrvatskog

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

jezika, pa bi i jezična barijera vremenom trebala biti sve manja“, kazao je s druge strane Patay Vilmos, zastupnik u Mađarskom parlamentu i bivši gradonačelnik Dombóvára. „Naše prijateljstvo i suradnja nisu upitni, a još izraženiji će biti kada Hrvatska 2013. godine stekne punopravno članstvu u EU“, dodao je Vilmos. „Mi smo zadovoljni dobrom suradnjom i prijateljstvom koje je izgrađeno proteklih godina. Od kada ono traje, kod nas u Dombóváru porastao je interes za Hrvatsku, pa se mnogi Mađari žele upoznati s hrvatskom kulturom“, istaknuo je dogradonačelnik Dombóvára Kerényi Zsolt. U mađarskom izaslanstvu, osim Patayja i Zsolta, bio je i predstavnik hrvatske nacionalne manjine u Dombóváru Gábor Varga-Stadler. Pored službenog prijema i veselog druženja tijekom posjete Mađara otoku Viru i Općini Vir, odigrana je na umjetnom travnjaku zadarskih Stanova prijateljska nogometna utakmica koju su, nakon dužeg vremena, veterani „Mornara“ riješili u svoju korist. S konačnih 2-0 za „Mornar“ mogu biti zadovoljniji mađarski veterani, jer su Virani osim postignutih zgoditaka propustili veći broj prigoda za uvjerljiviju pobjedu.

Izdvojeno Uređenje protupožarnih putova na sjeverozapadnom dijelu otoka Vira

Ponovno prohodna virska prirodna oaza Perspektiva pruža mnoštvo zanimljivosti; šetanje stazama i razgledavanje netaknutih dijelova prirode, spektakularni pogled na Virsko more i otoke koji ga okružuju, prirodnu dinamičnost staza za cross-country mount biking, ili brojne prizore za fotografiranje prirode

ekad su bili prohodni, pa nestankom poljoprivrednih i stočarskih aktivnosti na otoku zapušteni i zarasli u šikaru, a sada ponovno pješački i uređeni kao protupožarni put i biciklistička staza. Smješteni na sjeverozapadnom dijelu otoka Vira, ovi virski putovi ponovno su uređeni i revitalizirani prvenstveno iz dva razloga: stvaranja uvjeta kvalitetne zaštite od požara, i u svrhu turističke revitalizacije ovog dijela otoka koji je do sada bio teško dostupan i još teže prohodan. Pored osiguranja pristupa za protupožarne intervencije, uređenje ovih putova na sjeverozapadnom dijelu otoka predviđeno je i Strategijom razvoja turizma Općine Vir kako bi se svim turistima i posjetiteljima otoka, kao i domaćim ljudima te ljubiteljima prirode, šetačima, biciklistima ili poklonicima trčanja – ponudio dodatni sadržaj i mogućnost upoznavanja Vira. Perspektiva pruža mnoštvo zanimljivosti; šetanje stazama i razgledavanje netaknutih dijelova prirode, spektakularni pogled na Virsko more i otoke koji ga okružuju, prirodnu dinamičnost staza za cross-country mount biking, ili brojne prizore za fotografiranje prirode. Kako ova prirodna oaza ne bi bila tek usputna zanimljivost, već prava turistička ponuda, tvrtka „Vir turizam“ promovirat će ovaj način provođenja slobodnog vremena te ga uključiti ga u svoju ukupnu turističku ponudu. Planirano

je označavanje staze biciklističkim oznakama, a na pojedinim lokacijama bit će uređeni i izletnički punktovi. Općinska tvrtka „Vir održavanje“, koja izvodi sve radove na uređenju protupožarnih i biciklističkih putova, u sklopu ovog zahvata na sjeverozapadnom dijelu otoka do sada je uredila više od 30 kilometara putova, a radovi se i dalje nastavljaju.

[ Biciklističko krstarenje otokom: ovakvih će prizora biti sve više ]

23. LIPNJA 2012.

XI. UDIČARSKI KUP SVETI IVAN

edanaesto izdanje najstarijeg sportskog natjecanja na otoku Viru – udičarski Kup Sveti Ivan – održat će se 23. lipnja 2012. godine, poručuju iz Športsko ribolovnog društva „Vir“. Kup u udičarenju iz kaića ili barke startat će u Marini Gomilici u 5 sati ujutro, s krajem natjecanja u 10 sati uz predaju ulova na brod organizatora. Objava rezultata natjecanja i prigodni ručak za sve sudionike održat će se po tradiciji u konobi „Kod Spavalice“, gdje se i primaju prijave za natjecanje.

Pravo sudjelovanja na virskom udičarskom Kupu imaju svi profesionalni, sportski i dopunski ribolovci uz predočenje iskaznice kluba, a momčadi i ekipe mogu se sastojati od dva natjecatelja po kaiću. Ješku osigurava organizator ŠRD „Vir“, uz dopuštenje da se dodatno koristi i ješka po izboru natjecatelja. Prijave za udičarski Kup Sveti Ivan zaključuju se 22. lipnja u 20 sati.

AKTUALNOSTI

Virski prizori

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

Zapivala je klapa „Vir“ na prezentaciji turizma otoka Vira na Narodnom trgu, redizajnirana za ljetne prilike, i osvježena s dva nova člana. Jedan je odradio bas dionicu, a druga se smjestila ispred svih kako bi pripazila na intonaciju. [ Foto Kažimir Škrbić ]

VIRSKI PRIZORI

OTOK VIR PREDSTAVLJEN U ZADRU

PREZENTACIJA VIRSKOG TURIZMA NA NARODNOM TRGU Zapivala je klapa „Vir“, mlade Viranke i atraktivne zadarske hostese na štandu i u hodu dijelile su turistima i prolaznicima brošure te program manifestacije „Virsko ljeto 2012.“ uz smokve i rakiju, da bi načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić i direktor virskog Ureda Turističke zajednice Šime Vučetić održali press konferenciju pred brojnim predstavnicima zadarskih medija

adar je došao na kraju jedne virske priče i na samom početku nove ljetne sezone i manifestacije „Virsko ljeto 2012.“ Regionalni i županijski centar ugostio je Virane na prezentaciji unutar samog srca zadarskog poluotoka, na Narodnom trgu čija živopisnost nije tražila dodatno ukrašavanje. Ono što je trg dodatno dobio bili su – ton i slika. Prvo je zapivala klapa „Vir“, potom su mlade Viranke i atraktivne zadarske hostese na štandu i u hodu dijelile turistima i prolaznicima propagandne turističke materijale uz smokve i rakiju, da bi načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić i direktor virskog Ureda Turističke zajednice Šime Vučetić održali press konferenciju pred brojnim predstavnicima zadarskih medija. Za još potpuniji dojam ranog subotnjeg šušura pobrinuli su se i mladi članovi orkestra uz mažoretkinje iz Litve, koji su svojim programom i nastupom Narodni trg učinili onim što on i jest – najboljom pozornicom. Bila je to i prilika da se još jednom pošalje poruka.

TRI MJESECA VIRSKOG LJETA „U proteklih godinu dana intenzivno smo radili na primjeni prvog dijela strategije i operativnog plana turističkog razvoja otoka Vira. Tada smo započeli s izvođenjem nekih kapitalnih projekata iz te strategije u suradnji s Horwath Consultingom iz Zagreba, eminentnim turističkim stručnjacima i domaćim snagama, pa smo još prošle sezone vidjeli prve rezultate. Broj turističkih dolazaka i noćenja na otoku Viru svjedoče o tomu, te govore kako smo u Zadarskoj županiji i na hrvatskoj turističkoj sceni postali relevantan faktor i nezaobilazna destinacija“, istaknuo je virski načelnik Kapović i potom ukazao na objektivne virske turističke nedostatke koji će se

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

u sljedećih deset godina, postupno kroz strategiju razvoja turizma, uobličiti u organizirani turistički sadržaj. „Naši su nedostaci sadržani prije svega u organiziranom turističkom smještaju, ali nas prirodne ljepote, plaže i čisto more čak i sada čine konkurentnima u odnosu na neke razvikanije turističke destinacije. Osim organiziranog turističkog smještaja, nemamo ni hotel, dobre i organizirane kampove, turistička naselja i nautičku luku, pa je naš krajnji cilj u sljedećih deset godina realizirati sve te projekte. Nije riječ o megalomanskim projektima, već o mogućnostima u onom obimu koji je za Vir realan. I ovom prezentacijom našeg potencijala, turističkih projekata i mogućnosti, zapravo želimo razuvjeriti sve one koji zbog nedostatka informacija o otoku Viru nemaju objektivnu sliku. Zato je naš cilj, među ostalim, pružiti pravodobnu i istinitu informaciju. U tom kontekstu, izradili smo turističke brošure i predstavljamo program manifestacije Virsko ljeto koji će početi u lipnju i trajati puna tri mjeseca. S tim programom napravili smo značajan iskorak, pa također mogu kazati kako u cijeloj Županiji imamo najbogatiji i najsadržajniji ljetni program“, dodao je Kapović uz poziv zadarskim medijima na praćenje „Virskog ljeta“ s ciljem općeg i turističkog razvoja otoka Vira.

VIR JE POŽELJNA I CILJANA DESTINACIJA Više od 80 tisuća turističkih dolazaka i 912 tisuća noćenja, ostvarenih tijekom prošle godine, impresivna je brojka za malu sredinu poput Vira, ali ne i njegove krajnje mogućnosti.

[ Predstavnici Općine Vir, klapa „Vir“ i zadarske hostese na Narodnom trgu ]

O ambicijama i željama vezanima uz turističke dolaske te o brojkama koje otkrivaju popularnost i posebnost Vira kao turističke destinacije, govorio je direktor virske Turističke zajednice Šime Vučetić. „Naša je želja premašiti prošlogodišnje brojke, odnosno ostvariti više od 100 tisuća dolazaka i milijun noćenja. Velik dio te brojke čine naši vikend-gosti, ali Vir je raritet i po tom pitanju, jer imamo najveći broj registriranih vikendaša na cijelom Jadranu“, kazao je. Vučetić je u analizi dalje naveo: „Kako više od 50% noćenja ostvaruju strani gosti, govorimo o 500 tisuća inozemnih turista koji ciljano dolaze na otok Vir. Pogledamo li te brojke, ne možemo govoriti o Viru kao nepoznatoj ili nepoželjnoj turističkoj destinaciji. Upravo obrnuto – Vir je danas poželjna i ciljana destinacija“.

UREĐENJE CIJELOG MJESTA Svi virski turistički projekti – renoviranje starog i dotrajalog svjetionika te njegovo pretvaranje u luksuzni i rezidencijalni objekt s pet zvjezdica, buduća izgradnja hotela s četiri zvjezdice, marine, sportskog centra, organiziranog turističkog kampa i apartmanskog smještaja, urbanizacija i uređenje virskog Trga Svetog Jurja, uređenje plaža, protupožarnih putova i biciklističkih staza – služe svojim konačnim općim i pojedinačnim ciljevima. Čitamo ih kao prosperitet i razvoj samog mjesta i otoka, te kao njegovo turističko definiranje prema uređenoj i organiziranoj turističkoj sredini.

[ Brošura o Viru čitala se sa zanimanjem ]

VIRANI U ZADRU

„Svi takvi projekti i sadržaji puno će više pružiti stanovnicima, turističkim djelatnicima, gostima i turistima otoka Vira, pa će i njihovo zadovoljstvo biti još izraženije“, zaključio je Vučetić. Kada je prošle godine preuzeo vođenje općinske tvrtke „Vir turizam“, direktor Mičić uključio se u program i sadržajno izvođenje virske turističke strategije. S više od 4 milijuna kuna prihoda već prve godine, ostvareno je dvostruko više u odnosu na godinu ranije, a ulaganja u restoran i terasu „Kotarina“, plažne objekte s ponudom suncobrana i ležaljki, animacijom za goste Vira, te s osnutkom Turističke agencije – tvrtka je bila spremna za korak više. „Realizacija master plana naša je osnovna zadaća“, istaknuo je Mičić i naveo kako je u prvoj fazi plaža Jadro uređena s 50 suncobrana, ležaljkama i beach barom, dok će ovogodišnje kupače virske plaže dočekati sa 200 suncobrana, 400 ležaljki i s mnoštvom sportsko-animacijskih sadržaja.

SVJETIONIK U ZAVRŠNOJ FAZI „Plažni segment za Vir je jako bitan. Znamo kako su zadarske plaže prekrcane i s manjkom prostora, pa uređenjem virskih plaža te s približavanjem Vira Zadru i zadarskim gostima, profitirat će ne samo Vir nego i cijela Županija. Zato od 16. lipnja krećemo s beach partyjem koji ćemo organizirati svakog vikenda. Besplatno ćemo i organizirano

prevoziti Zadrane i turiste od Zadra do Vira na našu plažu uz bogati program animacije, vodenih sportova, turnira, gastro ponude i pića. Naravno, imat ćemo i večernje koncerte“, dodao je direktor Mičić. Do kraja lipnja Općinu Vir i Društvo arhitekata Zadar očekuje raspisivanje natječaja za arhitektonsko-urbanističko rješenje centra otoka Vira. Cjelokupni program obuhvata i popratna dokumentacija radi se na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, a s njim će se definirati projekti iz virskog master plana – hotel, trg, šetnica, marina i sve ono što čini infrastrukturu budućeg urbaniziranog centra mjesta. Naravno, preuređenje starog virskog svjetionika iz Austro-Ugarske u luksuzan turistički objekt s pet zvjezdica priča je za sebe. Trenutno je u završnoj fazi radova kako bi 30. lipnja primio prve goste iz Češke. „Kompletan srpanj i kolovoz već su bukirani, a preostalo je nešto mjesta za rujan i listopad. Otvaranje svjetionika imat ćemo 22. lipnja zajedno s manifestacijom Pozdrav ljetu u sklopu koje će koncert imati grupa Magazin. Sam objekt Lanterne veliki je dobitak ne samo za Vir, već i za cijeli zadarski i županijski turizam. On će biti prvi rezidencijalni objekt s pet zvjezdica i bogatim sadržajem ponude uključujući jacuzzi, wellness, fitness i privatnu pješčanu plažu“, zaključio je Mičić.

SURADNJA S NAJVEĆIM SVJETSKIM TOUR OPERATOROM

uristički potencijal koji Vir posjeduje – atraktivni apartmanski smještaj kroz niz besprijekornih turističkih objekata – nastojat će se realizirati legalizacijom objekata bez građevinske dozvole u skladu s budućim zakonom, te kroz pregovore s najvećim svjetskim tour operatorom za privatni smještaj. Riječ je o danskoj tvrtki „NOVASOL“ smještenoj u Kopenhagenu, Hellerupu i Risskovu, i s poslovnicama širom svijeta. Danas je „NOVASOL“ dio multinacionalne tvrtke „Wyndham Worldwide“ i s neprekinutim 44-godišnjim iskustvom ispunjavanja želja brojnim klijentima. Pored toga, „NOVASOL“ godišnje tiska oko 3 milijuna kataloga za 24 europske zemlje, a kako upravo danski tour operator radi najveći promet u Hrvatskoj s kućama za odmor, rezidencijalnim objektima i kućama s bazenom, podudaranje interesa Općine Vir, privatnih iznajmljivača te svjetskog tour operatora – za sve je sretna okolnost. Općina Vir ima program za poticanje razine konkurentnosti cijelog virskog turizma, što znači kako će se izravno iz općinskog budžeta iznajmljivačima davati bespovratna

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

sredstva kako bi uređenjem fasada, hortikulture, okućnice ili gradnjom bazena podignuli kvalitetu kuća za najam na višu razinu. Cilj ulaganja i strateškog vođenja od jakog inozemnog partnera, te servisom tvrtke „Vir turizam“ i Turističke agencije „Vir turizam“ više je nego jasan: kroz pet godina cijeli virski turistički proizvod podignuti na što je moguće veću razinu kako bi se produžila sezona, dobili bogatiji gosti i osiguralo samim iznajmljivačima veću zaradu. I na ovom mjestu računica je jasna: prosjek popunjenosti privatnog smještaja je 45 dana, dok kuće za odmor s bazenom rade do 180 dana. Ako se u cijelu kalkulaciju ubaci i podrška Ministarstva turizma Republike Hrvatske, javno izražena na sajmu „CroTour“ i prilikom posjete ministra Veljka Ostojića, Vir bi realno i lako trebao potvrditi svoj status „broja jedan“ kada je u pitanju privatni smještaj. Kako je Vir i prvi krenuo u projekt razvoja destinacijskog menadžmenta u Hrvatskoj, njegovo pretvaranje u pravi turistički brend privatnog smještaja i cjelokupnog turizma, samo je pitanje vremena.

[ U društvu sa zadarskim novinarima, s lijeva na desno: Mičić, Kapović, Vučetić ]

RAFTING, IZLETI, TEČAJEVI, BICIKLE, SKUTERI, BESPLATNI WiFi…

no što je posebno istaknuto medijima tijekom virske prezentacije u Zadru, uloga je i značaj osnutka Turističke agencije „Vir turizam“ koja od prošle godine „ruje“ po europskim tržištima s ciljem podizanja apartmanske ponude otoka Vira na viši i organiziraniji nivo. Sklopili su se brojni ugovori s iznajmljivačima apartmana i tour operatorima, a također je i osiguran prodor na razna tržišta preko 20-ak turističkih kataloga. „Rezultati toga rada bit će vidljivi već ove sezone. Po prvi puta u povijesti virskog turizma bit će organizirani izleti na području cijele Županije i šire: od raftinga i

kayakinga na Zrmanji do izleta na Plitvice, Krku, Kornate i Zadar. Imat ćemo i ponudu rentanja bicikla i skutera, izlete gliserom, brodom, tečajeve ronjenja, besplatnu WiFi konekciju te pansione i polupansione u našem restoranu Kotarina“, istaknuo je direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić navodeći kako Turistička agencija mora odigrati ulogu organiziranog servisa za sve goste koji ovog ljeta dođu na Vir.

VIRANI U ZADRU

[ Četiri atraktivne zadarske hostese s virskim brošurama i programom manifestacije „Virsko ljeto 2012.“ ]

PREZENTACIJE OD BRNA DO ZADRA

očelo je na „GO – Region Tour“ turističkom sajmu u Brnu sredinom siječnja ove godine, a nastavilo se s nastupom klape „Vir“ na sajmu nacionalne prezentacije „Ferien Messe“ u Beču. U Ljubljani je krajem siječnja ponovno predstavljena kompletna turistička ponuda otoka Vira s prezentacijom, klapom, prospektima na štandu HTZ-a i susretima s najvišim predstavnicima hrvatske diplomacije i slovenskog turizma. Potom je uslijedila prezentacija u mađarskoj prijestolnici u kojoj je na „UTAZAS“ sajmu više stotina Mađara pratilo predstavljanje „Otoka s dva lica“, kako glasi slogan s raskošne virske brošure, te njegove ljepote i osobitosti uz jasno izraženu poruku i želju da upravo mađarski turisti virsku turističku priču zaokruže na milijun noćenja. Virane je primio i hrvatski veleposlanik u Budimpešti, a na atraktivnom brodu-restoranu „Spoon“ na Dunavu počašćeni su prijatelji iz Dombóvára i ugledni gosti. Trodnevna virska turistička prezentacija u Zagrebu, na sajmu „CroTour“ u sklopu Zagrebačkog velesajma te nastup s klapom, hostesama i štandom na Trgu bana Jelačića, vratila je virsku turističku priču na domaći teren i ugostila

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

pomoćnika ministra turizma, uz mnoštvo „u međuvremenu“ izvedenih propagandnih akcija. Na Vir je došao i hrvatski ministar turizma s javno iskazanom podrškom virskom turističkom master planu i projektu preuređenja svjetionika u luksuzni turistički objekt s pet zvjezdica. Održane su nove tradicionalne biciklijade i po prvi put istrčan je polumaraton od Zadra do Vira. Uređene su biciklističke staze, dohranjene i ušminkane plaže s bogatijom ponudom, prvi rođendan proslavila je i Turistička agencija tvrtke „Vir turizam“ s vlastitim projektima i uz podršku općinske vlasti, pripremljen je bogati program ovogodišnjeg izdanja „Virskog ljeta“, pa ako su svi raniji međunarodni sajmovi bili poput turističkih zaslađivala, Zadar je bio – šećer na kraju. Podijeljene su luksuzne brošure i plakati programa „Virsko ljeto 2012.“, redizajnirana klapa „Vir“ zapivala je na Narodnom trgu, i Vir će od 23. lipnja s programom organiziranog izleta i kupanja na Viru te sa službenim početkom manifestacije „Virsko ljeto 2012.“ krenuti prema milijuntom noćenju i traženju odabranog društva – među najpopularnije destinacije na istočnoj obali Jadrana.

Prvi meรฐunarodni

polumaraton zadar-vir 26. svibnja 2012.

PRILOG VIRSKOG LISTA

TEMA

Polumaratonska utrka trči se na dionici od 21,1 kilometara. Svjetski rekord dr 58 minuta i 23 sekunde. Rekord u ženskoj konkurenciji postavila je prošle go

Održan meÐunarodni polumaraton Zadar-Vir

Prvo, pa Ma-Dar i Etiopljanka Atletski savez Zadarske županije i Hrvatski atletski klub „Sveti Ante“ odradili su maraton po pravilima struke i s entuzijazmom koji u pravilu krasi atletske zanesenjake, dok su se Općina Vir, Turistička zajednica i tvrtka „Vir turizam“ zajednički pobrinuli da atletičarima poklone zasluženu pažnju te da im ne fali ni ptičjeg mlijeka

ošao je tek malo zadihan i ne baš previše umoran, mokar kao gola voda s vidnim tragovima sunca na licu i primjetno sretan. Prošao je kroz cilj nakon punog sata trčanja plus četrdeset minuta i isto toliko sekundi, kao prvi natjecatelj i prvi pobjednik međunarodnog polumaratona Zadar-Vir. Tamas Olah, 23-godišnji Mađar iz Budimpešte, odrađivao je slične utrke mnogo puta, ali pobjeda je uvijek razlog za istinsko sportsko zadovoljstvo. „Zadovoljstvo je i veće ako je dobar rezultat, a mislim da sam istrčao upravo takav. Bilo je vruće tijekom utrke, ali sam se osjećao veoma dobro. Zadar je jako lijep grad, i ambijent na utrci bio je prekrasan tako da me cijelo vrijeme pratio dobar osjećaj“, kazao nam je Olah osvježavajući se voćem koje je sve natjecatelje polumaratona dočekalo ispred plažnog bara „Na Mulu“. 26 kilometara duga dionica prvog virskog polumaratona, sa startom na Branimirovoj obali u Zadru i ciljem na virskom Trgu Svetog Jurja, ponudila je osim dobrog osjećaja za pobjednika i ponešto neizvjesnosti, jer je tek 5 sekundi iza Olaha kao drugoplasirani stigao njegov sunarodnjak i imenjak, 28-godišnji Tamas Nagy. Stariji Tamas rodom je iz Kaposvára, a obojica su profesionalci iz Atletskog kluba „Benedek Team“. Prije Vira, odradili su polumaraton u Rovinju, potom jedan u Austriji, a već dan nakon ovog nastupa ponovno će na maratonsku stazu. „Volimo trčati i ovakva natjecanja. Doći ćemo i sljedeće godine, pa se nadam da ću postići još bolji rezultat“, kazao je

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

drugoplasirani Nagy. Nije rekao, ali se na licu moglo pročitati – valjda i pobijediti klupskog kolegu i imenjaka. Cijelu utrku Mađari su odradili na vodećim pozicijama, poravnati gotovo u korak, ali je Olah bolje finiširao. Iza njih, u početku samo sa nekoliko stotina metara zaostatka, a na cilju oko 8 minuta kasnije, došla je Yeshume Ayalew, 19-godišnja Etiopljanka iz Adis Abebe. Kako razmjena hrvatskog, engleskog i amharskog nije išla tečno, s pobjednicom u ženskoj konkurenciji razgovarali smo preko Antonija Weingartnera iz Zagreba, koji joj je tijekom utrke pružao potporu. Iako, nismo stekli dojam kako se sitna crnoputa atletičarka uopće stigla umoriti, a kamoli tražiti potporu ili pomoć. Nakon utrke dodatno se 15-ak minuta razgibavala na plaži Jadro, a potom nam je kazala: „Utrka je bila lagana, ali sam zadovoljna rezultatom. Ovo nije moj prvi nastup u Hrvatskoj, bila sam u travnju na maratonskoj utrci u Rijeci“.

REKORDI VIRSKOG DUGOPRUGAŠA I na spomenutom riječkom maratonu s dionicom od 21,1 kilometara ostvarila je pobjedu, a nešto ranije trčala je u Etiopiji polumaraton s rekordnim vremenom od sat i 12 minuta. To je vrlo solidno vrijeme koje ima međunarodnu težinu, i koje je na razini najboljeg vremena hrvatske olimpijke i rekorderke Lise Stublić. Uostalom, Lisa i Yeshume imaju još dodirnih točaka. Osim gotovo identičnog rekordnog vremena na polumaratonu, dijele i trenera. Hrvat Slavko Petrović je

rži bivši četverostruki svjetski prvak Zersenay Tadese iz Eritreje s vremenom od odine svjetska prvakinja Mary Jepkosgei Keitany iz Kenije s vremenom 1:05:50.

[ Svi sudionici i organizatori prvog međunarodnog polumaratona Zadar-Vir ]

čovjek koji radi s hrvatskom maratonskom rekorderkom, i koji vodi pripreme mladoj etiopskoj atletičarki, pa sa zanimanjem možemo pratiti skori nastup obje atletičarke na Olimpijskim igrama u Londonu. Ako je nastup mlade i talentirane Yeshume prvom virskom maratonskom natjecanju donio dašak olimpizma i buduće međunarodne klase, prisustvo Viranina Pere Budije donijelo mu je simboličku vrijednost, atletski šmek i podsjećanje na slavne dane hrvatske i jugoslavenske maratonske legende. Lozičanin s križevačkom adresom, 61-godišnji Budija četiri je godine bio nepobijeđen u Hrvatskoj na utrkama maratona i na 10 tisuća metara, također i reprezentativac Jugoslavije od 1974. do 1979. godine s nastupima na svim međunarodnim natjecanjima u disciplinama na 10 kilometara, krosu i maratonu. Osvajač je brončane medalje u maratonu na Balkanskim igrama u Bukureštu, maratonski prvak Jugoslavije i osvajač atletskog jugoslavenskog Kupa, deset godina uzastopno prvak Hrvatske u disciplinama 1,500 metara i 10 kilometara, 22 puta prvak Hrvatske u krosu te šestoplasirani na splitskom maratonu na Mediteranskim igrama. Budija je bio sudionik mnogih međunarodnih maratona u Ateni, Milanu, Odessi, Lyonu i Bruxellesu, dobitnik trofeja Fair Play zagrebačkih „Sportskih novosti“, a pored svega ostat će upamćen i kao maratonski rekorder Hrvatske sa 14-godišnjim trajanjem i drugim najboljim rezultatom u atletskoj povijesti Hrvatske, te rekorder na 10 kilometara s rezultatom koji je 12 godina bio nedostižan za sve trkače.

„Nemojte me hvaliti“, kazao nam je virski maratonac. Vraga nećemo! Sportski reporter ne može odoljeti izazovu susreta s iznimnom sportskom ličnošću oko koje se sedamdesetih godina sve vrtjelo u hrvatskoj i jugoslavenskoj atletici. Nevjerojatni rekordi, antologijski sportski podvizi i momenti sportskog peha i tragedije – sve je stalo u Budijinu sportsku biografiju. Od rodnih Lozica na Viru do maratona na Mediteranskim igrama 1979. godine kada mu je krcati Poljud skandirao, u sjećanje je stao i nastup na Balkanskim igrama u Ateni na kojemu je okusio legendarno Marathonsko polje. A da su mu duge pruge životna sudbina potvrdilo se i na ovom virskom polumaratonu kada je na poziv organizatora i pokrovitelja spremno „potegao“ od Križevaca do Zadra, potom na Branimirovoj obali dao znak za početak utrke, a na virskom Mulu sažeo je dojmove. „Kada sam čuo za ovu utrku, bio sam oduševljen. Maraton na Viru zaista je sjajna ideja. Sam ambijent utrke je prekrasan pa se nadam kako će se iz ove početne ideje roditi i nešto mnogo više. Podržavam ovu ideju i inicijativu, ali je za veće stvari potrebno malo više vremena”, kazao je Budija. Ime virskog atletskog šampiona bit će ponovno zabilježeno na sljedećem maratonu, ovog puta najvjerojatnije i u dijelu

NASTAVAK NA STR. 18 MARATONSKA UTRKA

POBJEDNICI PO KATEGORIJAMA

9. Mile Vukelić, Hrvatska, 2:24:52 10. Velimir Miloš, Bosna i Hercegovina, 2:55:17 11. Drago Zovko, Bosna i Hercegovina, 2:59:27 12. Luka Kolčeg, Hrvatska, 2:59:50 13. Ivan Vukičević, Hrvatska, 2:59:52.

Ciljna lista, muškarci

Ciljna lista, žene

1. Tamas Olah, Mađarska, 1:41:40 2. Tamas Nagy, Mađarska, 1:41:45 3. Lovre Kalac, Hrvatska, 1:55:40 4. Ante Budimir, Hrvatska, 1:58:51 5. Joso Hečimović, Hrvatska, 2:11:15 6. Franjo Kresojević, Hrvatska, 2:17:53 7. Josip Milinković, Hrvatska, 2:20:28 8. Goran Šantlab, Hrvatska, 2:21:13

1. Yeshume Ayalew, Etiopija, 1:49:30 2. Marija Vrajić, Hrvatska, 1:55:42 3. Katalin Farkas, Mađarska, 2:00:03 4. Ana Kresojević, Hrvatska, 2:48:18.

Kategorija M20 1. Tamas Olah, Mađarska, 1:41:40 2. Tamas Nagy, Mađarska, 1:41:45

Legenda o junaku Marathona

ako je priča o grčkom vojniku Filipidu (Pheidippides), koji je trčao od Marathonskog polja do Atene kako bi objavio vijest o pobjedi grčke vojske nad Perzijancima 490. godine prije nove ere, i potom preminuo od napora – povijesno nepotvrđena, duh navodnog Filipidovog podviga prerastao je u legendu. Prvi ga je opisao grčki povjesničar Herodot navodeći kako je junak Filipid zapravo trčao od Atene do Sparte, dok je Plutarh u 1. stoljeću objavio verziju po kojoj je Filipid istrčao oko 34,5 kilometara od Marathonskog polja do Atene. Zajedno s navedenom literaturom i starogrčkim jezikom, preko antičkog Rima, arapskih pisaca, perioda renesanse, neoklasicizma i klasičnog obrazovanja u prosvjetiteljskom razdoblju 19. stoljeća, priča o Filipidu preživjela je vjekove i ponovno zaživjela s idejom francuskog jezikoslovca Michela Bréala koji je predložio da se na I. Olimpijskim igrama modernog doba 1986. godine u Ateni, uvrsti maratonska utrka u čast grčkog junaka Filipida. Ideju su spremno podržali grčki organizatori, kao i otac modernog olimpizma Pierre de Coubertin. Prvi maraton u povijesti nije ipak bio onaj na samim Igrama, jer je izborno natjecanje za nastup na Olimpijadi organizirano nešto ranije i na tom je maratonu pobijedio Grk Kharilaos Vasilakos s vremenom 3 sata i 18 minuta. Legendarni grčki trkač Spiridon Louis u toj je utrci bio peti, ali je kasnije pobijedio na prvom olimpijskom maratonu s vremenom 2:58:50. Ženski maraton

Kharilaos Vasilakos prvi je pobjednik utrke koja se službeno nazvala marato VIRSKI LIST SVIBANJ 2012. Igrama popravio je rezultat za nevjerojatnih 11 minuta i 57 sekundi. Ipak,

3. Ante Budimir, Hrvatska, 1:58:51 4. Luka Kolčeg, Hrvatska, 2:59:50 5. Ivan Vukičević, Hrvatska, 2:59:52.

Kategorija M55

Kategorija M30

1. Mile Vukelić, Hrvatska, 2:24:52.

1. Lovre Kalac, Hrvatska, 1:55:40 2. Goran Šantlab, Hrvatska, 2:21:13 3. Drago Zovko, Bosna i Hercegovina, 2:59:27.

Kategorija Juniorka

Kategorija M45

Kategorija Ž30

1. Josip Milinković, Hrvatska, 2:20:28 2. Velimir Miloš, Bosna i Hercegovina, 2:55:17.

1. Marija Vrajić, Hrvatska, 1:55:42 2. Katalin Farkas, Mađarska, 2:00:03.

Kategorija M45

Kategorija Ž50

1. Joso Hečimović, Hrvatska, 2:11:15.

1. Ana Kresojević, Hrvatska, 2:48:18.

1. Franjo Kresojević, Hrvatska, 2:17:53.

Kategorija M60

1. Yeshume Ayalew, Etiopija, 1:49:30.

uveden je u program Olimpijskih igara tek 1984. godine u Los Angelesu, a prva pobjednica bila je Amerikanka Joan Benoit s vremenom 2:24:52.

Maratonski rekordi

ktualni svjetski rekord s vremenom 2:03:38 pripada Kenijcu Patricku Makau, a postavio ga je na maratonu u Berlinu 25. rujna 2011. Makau je ujedno i bivši dvostruki svjetski prvak u polumaratonu sa šestim najboljim rezultatom svih vremena. U ženskoj konkurenciji najbolje vrijeme na svijetu već 9 godina drži Britanka Paula Radcliffe s rezultatom 2:15:25 koji je istrčala na utrci u Londonu. Maraton je najduža trkačka atletska disciplina, standardno se izvodi na dionici od 42,195 kilometara i općenito se smatra najtežom atletskom, ali i jednom od najtežih sportskih disciplina uopće. Postoji puno izvedenih utrka iz osnovne maratonske, a jedna od najpopularnijih i najuvaženijih je polumaratonska utrka koja se službeno trči na dionici od 21,1 kilometara. Svjetski rekord ostvaren je na utrci u Lisabonu prije dvije godine, a vlasnik mu je bivši četverostruki svjetski prvak Zersenay Tadese iz afričke države Eritreje s vremenom 58 minuta i 23 sekunde. Rekord u ženskoj konkurenciji postavila je prošle godine svjetska prvakinja Mary Jepkosgei Keitany iz Kenije na utrci u Ras Al Khaimahu s vremenom 1:05:50.

onskom. Bila je to kvalifikacijska utrka za Olimpijske igre 1896., a na TEMA samim 17 , bio je drugoplasirani iza nedodirljivog i legendarnog Spiridona Luoisa.

12. ožujka 1896. godine iz Milana je pješke prema Ateni krenuo talijanski Patrassa pa opet pješke do Atene. Iako je prešao herojskih 1,388 kilometar

NASTAVAK SA STR. 15 organizacije same utrke. Budijino iskustvo bogomdana je okolnost, pogotovo kad srce rado vuče na Vir. „Mogu doći i pomoći. Zaista vrlo rado“, dodaje.

Slobodan Miolović, predsjednik Atletskog saveza Zadarske županije

MARATON JE ČIRIBUČIRIBA Budija objašnjava kako virski maraton učiniti što privlačnijim, odnosno kako njegove prirodne potencijale iskoristiti na najbolji mogući način. „Natjecatelje bi možda trebalo poimenično zvati te ih novčano stimulirati. To je zapravo način na koji će se prve dvije-tri godine potrošiti koja kuna više na organizaciji, ali onog trenutka kada se maratonci pridobiju te kada se uvjere kako je ova virska utrka lijepa, a zaista je ambijent prekrasan, sami će dolaziti. Maraton je proces koji jednostavno traži istraživanje mogućnosti i vrijeme. Nužan je veći broj pokrovitelja kako cjelokupan trošak ne bi snosila samo Općina, potom duži period pripreme, više reklamiranja, automobilsku pratnju s razglasom kroz mjesto kako maraton u završnici ne bi bio gluha utrka. Utrka mora postati priredba, a ona mora imati uši i oči“, govori Budija sugerirajući strpljivost, upornost i objašnjavajući kako tek dolaskom kritične mase od 50 do 100 trkača, maraton postaje ozbiljno natjecanje. Kada je riječ o samoj utrci i onome što se na njoj dalo vidjeti, odnosno o talentu i vještini pobjednika, Budija je kazao: „Poznajem oba Mađara, riječ je o solidnim trkačima. Njima je ova utrka bila trening, ona se razvila i postala prava tek zadnjih 500 metara. S druge strane, dojmila me se mlada Etiopljanka koja ima impresivan pokret. Njezina muskulatura, način trčanja i lagani pokret sugeriraju kako bi mogla postati zaista prava trkačica. Njezino najbolje vrijeme u karijeri od 1:12:00 na razini je naše olimpijske predstavnice Lise Stublić, što je solidan međunarodni rezultat“. No, hoće li Yeshume uskoro zablistati te prvom virskom maratonu dati priču za sportske enciklopedije – pitanje je na koje nitko nema pravog odgovora. „Tko je maratonac, a tko nije ili neće postati, teško je reći. Maraton je svojevrsni čiribu-čiriba. Maratonac se postaje u procesu, kroz silan rad, trud i odricanje, ali zaista se nadam kako će mlada djevojka iz Etiopije za godinu ili dvije postati dobra trkačica“, zaključuje virski dugoprugaš i maratonski šampion. Prvi virski maraton opravdao je očekivanja. Atletski savez Zadarske županije i Hrvatski atletski klub „Sveti Ante“ odradili su ga po pravilima struke i s entuzijazmom koji u pravilu krasi atletske zanesenjake i „male sportove“. Općina Vir, Turistička zajednica i tvrtka „Vir turizam“ zajednički su se pobrinuli da atletičarima poklone zasluženu pažnju te da im ne fali ni ptičjeg mlijeka, dok je prisustvo virskog šampiona Budije cijeloj organizaciji i priredbi dalo dodatnu vrijednost. Jedino je šteta što prvi virski maraton, kao sportsko natjecanje, nije imao više publike i izazvao solidniji interes. No, nešto skromnije startala je i prva biciklijada Zadar-Vir, pa je u svom petom izdanju oborila sve rekorde.

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

Maraton je doprinos razvoju Vira „Kako se na Viru ureðuju biciklističke i staze za trčanje, ovaj maraton možda može potaknuti održavanje prvenstva Hrvatske u polumaratonu i maratonu na Viru. Zato očekujem kako će ga Atletski savez prepoznati kao budućeg domaćina nacionalnih maratonskih natjecanja“, kazao je Miolović

me zadarskog atletičara i hrvatskog prvaka na 800 i 1,500 metara Slobodana Miolovića posljednjih dvadesetak godina sinonim je za zadarsku atletiku. U gradu koji živi, jede i diše košarku, jedini je sportaš koji je tri puta nagrađen za sportaša Grada Zadra, bio je i višestruki prvak Jugoslavije i Hrvatske, brončani na međunarodnim atletskim kupovima u Barceloni, Vilachu i Istambulu, sudionik Grand Prix natjecanja u Oslu, Rimu, Linzu, Budimpešti i Ateni, a njegova vremena ostvarena na utrkama 800 i 1,500 metara treći su i četvrti najbolji rezultat u povijesti Hrvatske. Osnivač je atletske škole „Strijela Miolović“ i predsjednik Atletskog saveza Zadarske županije, pokretač i organizator nebrojenih atletskih manifestacija, te čovjek koji je uz pomoć glavnog tajnika Saveza Danijela Tadića i suorganizatora iz Hrvatskog atletskog kluba „Sveti Ante“ virsko-zadarski polumaraton učinio međunarodnim i ozbiljnim natjecanjem. Kada je Općina Vir izrazila želju, Savez se spremno odazvao. „S obzirom da se na Viru uspješno održalo nekoliko biciklijada, odlučili smo na inicijativu gospodina Kristijana Kapovića organizirati i održati ovo inicijalno atletsko natjecanje s međunarodnim karakterom. To je, nadam se, početak jednog pravog

ultramaratonac Carlo Airoldi, došao je do Dubrovnika, potom brodom do ra, zbog ranijih trčanja za novac nije mogao nastupiti na Olimpijadi u Ateni.

[ Tamas Olah ulazi na cilj kao prvi pobjednik međunarodne polumaratonske utrke ]

maratonskog natjecanja koje bi trebalo prerasti u tradiciju“, kaže Miolović ističući zadovoljstvo kako je Općina Vir prepoznala vrijednost cestovnog, odnosno maratonskog trčanja koje na mnogim svjetskim lokacijama okuplja više tisuća sportaša, a na onim najpoznatijima u New Yorku, Londonu, Rimu ili Parizu i više od 40 tisuća atletičara iz cijelog svijeta. „Maratoni ne okupljaju samo sportaše, već i rekreativce ili turiste, a ako znamo kako je Vir po broju noćenja i kvaliteti smještaja među najboljima u Županiji, onda je maraton dodatni doprinos njegovom razvoju. Kako se na Viru uređuju biciklističke i staze za trčanje, ovaj maraton možda može potaknuti održavanje prvenstva Hrvatske u polumaratonu i maratonu na Viru. Očekujem kako će Atletski savez i predsjednik Luciano Sušanj prepoznati Vir kao budućeg domaćina nacionalnih maratonskih natjecanja“, naglašava Miolović. Volja i želja očito nisu upitni, organizacija će svakim sljedećim natjecanjem biti na sve većoj razini, a dva slavna hrvatska atletska rekordera – Zadranin Miolović i Viranin Pero Budija – jamstvo su da ovo natjecanje ima budućnost.

[ Slobodan Miolović, predsjednik ASZŽ ]

[ Pero Budija, virski atletski šampion ]

MARATONSKA UTRKA

Promocija virske destinacije

vi su natjecatelji dobili ponešto – novčane nagrade, trofeje, medalje, ili poklone s majicama i turističkim brošurama otoka Vira. Nakon maratonskog napora, na cilju ih je dočekao otvoreni plažni bar „Na Mulu“ s osvježenjem i prepun stol aranžiranog voća. Jabuke, ananas, banane, naranče, grožđe, jagode i limun, vratili su dah iscrpljenim atletičarima, a povrat snage stigao je s ručkom kojega su na terasi restorana „Kotarina“ servirali kuhari i konobari. Virski maraton ostat će im sigurno lijepa uspomena. „Naša intencija bila je da jednim međunarodnim maratonom na sportski, turistički i bilo koji drugi način promoviramo otok Vir kao turističku destinaciju. Prvi je maraton kao prvo dijete rođen u porođajnim mukama, ali će svaki sljedeći sigurno biti sve bolji. Također, slobodno mogu kazati kako je ovaj maraton organiziran i u čast slavnog hrvatskog maratonca, Viranina Pere Budije“, kazao je u ime pokrovitelja maratona Općine Vir, njezin načelnik Kristijan Kapović uz poziv svima na sljedeću utrku već ove jeseni, ili pred sam kraj ljeta, s još bogatijim i sadržajnim programom. A u sklopu programa svečanosti dodjele nagrada i priznanja, atletičarima su na postoljima medalje, pehare i poklone dijelili, uz načelnika Kapovića, predsjednik Općinskog vijeća Mate Radović, donačelnik Općine Vir Tomislav Bašić, direktor Ureda Turističke zajednice Općine Vir Šime Vučetić i proslavljeni virski maratonac Pero Budija, na čiju je iznimnu sportsku ličnost u svom govoru ukazao doajen virskog sporta Tomislav Bašić.

Jednog dana i olimpijski pobjednici

ađarska, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska – zemlje su koje su dale maratonce na prvom međunarodnom polumaratonu ZadarVir. Bila je tu i predstavnica Etiopije Yeshume Ayalew koja se u Hrvatskoj nalazi na pripremama za Olimpijske igre u Londonu. „Gdje ćeš veće časti nego kada na prvom natjecanju sudjeluju tako zvučna imena. Uostalom, zašto ne vjerovati kako će jednog dana budući olimpijski pobjednici trčati na virskom maratonu“. Tako govori Slobodan Miolović uspoređujući organizaciju virskog polumaratona s počecima skijaških utrka na Sljemenu. „Svima je u početku ideja profesionalnog skijanja na Sljemenu bila smiješna, a danas je to po mnogo čemu utrka broj jedan u Europi i svijetu. Zato ne vidim zašto Vir ne bi mogao imati maraton svjetske klase“, još kaže.

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

Za početak, u svom prvom izdanju 26. svibnja 2012. utrka je dala tridesetak natjecatelja u svim kategorijama na stazi od 26 kilometara, te na kraćoj dionici od 7 kilometara kao takozvana „mala utrka“. Sudjelovali su atletičarke i atletičari iz Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Etiopije te hrvatski natjecatelji iz MK „Marjan“ Split, AK „Aviokarte“, AK „Veteran“ Zagreb, TK „Ivančica“ i AK „Velebit“ Gospić. Maraton su organizirali Atletski savez Zadarske županije i Hrvatski atletski klub „Sveti Ante“ uz pokroviteljstvo Općine Vir, Turističke zajednice Općine Vir i virske tvrtke „Vir turizam“. Uz svečanost podjele nagrada, trofeja, medalja i poklona te domjenak u virskom restoranu „Kotarina“, najboljima su dodijeljene i novčane nagrade, pa su tri prvoplasirana maratonca i maratonke u svim dobnim kategorija, dobili novčane nagrade u ukupnom fondu od 12 tisuća kuna.

Virski list Prezida VII 23234 Vir +385 (0)23 346 741 virski.list@gmail.com

Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir +385 (0)23 362 713 info@virturizam.hr

Vir turizam & Virski list poklanjaju

35% popusta za pretplatu na Virski list SAMO 101 KUNA ZA CIJELU GODINU + pokloni za pretplatnike! Svakog mjeseca na Vašu kućnu adresu šaljemo Vaš primjerak „Virskog lista“ uz popust od 35%! Dovoljno je samo odrezati kupon na dnu stranice i staviti ga u kovertu zajedno s kopijom uplate na općoj uplatnici, te poslati s naznakom na adresu: Vir turizam d.o.o. Pretplata Virski list Put Mula 7 23234 Vir KAKO ISPUNITI OPĆU UPLATNICU? Ispunite opću uplatnicu s uplatom na račun i adresu izdavača: Uplatitelj Vaše ime i prezime, adresa stanovanja Primatelj Vir turizam d.o.o. Put Mula 7 23234 Vir Šifra opisa plaćanja 33 Iznos 101,00 kn Model 02 Broj računa primatelja 2402006-1100542287 Poziv na broj odobrenja Upisati datum uplate (npr. 22012012) Opis plaćanja Pretplata na Virski list Za dodatne informacije, nazovite tel. +385 (0)23 346 741 mob. +385 (0)98 18 15 211

Pretplata za organizacije Organizacije, društva i institucije koje su zainteresirane za pretplatu na časopis „Virski list“, zahtjev za pretplatom trebaju poslati bez kupona poštanskim putem na adresu izdavača „Vir turizam“ d.o.o., Put Mula 7, 23234 Vir, s naznakom „Pretplata Virski list“ i kopijom opće uplatnice s iznosom od 156,00 kuna. Cijena časopisa bez popusta Cijena časopisa po jednom izdanju iznosi 10 kuna, a godišnja koja uključuje 12 brojeva iznosi 156 kuna uključujući poštanske troškove za Hrvatsku. Pretplata za inozemstvo Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz zemalja Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Švicarske i Norveške iznosi 282,00 kune. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Sjedinjenih Američkih Država iznosi 414,00 kuna. Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Australije iznosi 492,00 kune.

KUPON ZA POPUST OD

Pretplata se realizira na godišnjoj razini i uključuje 12 brojeva časopisa „Virski list“, bez posebnih izdanja časopisa koja ne nose numeričke redne oznake izdanja.

35%

TAJNA POVIJEST VIRA VII. DIO

Nažalost žena mu ni doživila veliku starost, kaj ni njegova prva ljubav. Obe su rano pošle na onaj svit. Jedan od mudrijik ljudi na Viru bija je Šime Buškulić, zvani Starka (1878.-1965.). O njen ima dosta zanimljivik pripovidi. Ovu koju san čuja od njegovog unuka i imanjaka Šime, šteta bi bilo ne zabiližiti.

NA DUG KUPIJA „PIJAŽINKU“ Did Starka, kako smo ga zvali, kaj momak se volija s Maron-Matijon Radovon (1876.-1922.). Mare je bila ćer Jakova Radova i Grgice r. Komadina, a sestra Boži, Štraki, Anti i Rivi Radovon. Još tako mlad, kupija Starka, Pijažinku. To van je velika ograda ozgo Pijažinik kuć prama Biskupljačan. Kupija je od siromašnog Šime Radovića, Pijažina (1857.-1942.), oca Matulovog, Šime i Jose Pijažina. A kako ? Tako što je šolde posudija od Longa, Puljizovog (Šime Vučetića) i isplatija Pijažu. Kažu da se kašnje Longo griza živ, kad je čuja zašto je Starka od njega pozajmija šolde. I sam je moga kupiti tu veliku i pašon bogatu particelu. Krivo je bilo i Lati (Mati Radoviću), prvon rođaku Šiminon, zašto mu rođak ni reka da će prodati zemlju, jer bi je un bija kupija. Šime se sigurno odlučija za bogatog Starku, jer je znaja da će se kod njega nakon toga više put naisti palente i druge težačke spize, a kod Late se ne bi sigurno nikad zavoija. Tekst napisaja: Ive Basˇ ic´ Na virski popravija: Joso Olic´, Mijin

Prvu bračnu noć mladenci su pošli leći u jednu, a stariji, mate i ćaća, u drugu kamaru. U jedno doba noći Joso se približija Mariji. Bože moj ko ne bi kad leže kraj tako mlade cure. Marija se uznemirila do te mire da je počela zvati mate: „ M, m, majko, evo me Joso dira.“ Mate joj je na to odgovorila: „ Muči dite moje, da će ti mate lipo, pločku cukra.“

oran van još ništo reći za tog momka. Bija je brez oca, a mate mu se priudala. Živija je s babon, strinan i stricin, kojik ni bilo doma (navigali su). I lako ti je njega bilo napasti i istući, kad ni imaja nikog svog da ga obrani. Sve je to prošlo. Prikinula se veza za uvik. Curu je zaprosija momak sličnog familijarnog stanja, brez oca i matere, pošten i puno vridan, s brojnon famijon, koju je moraja raniti. Sritno je živija ženon koja mu je podarila dicu. Mladić je, kako san reka, uzeja njezinu konšijicu za ženu. Poša u daleki svit, di je ženon živija sritno i dobija potomstvo.

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

ILI PUT ILI ŽELJENA LJUBAV I sve bi to bilo u redu da je ta particela imala put od Buškulića prama Biskupljačan. Put do Biskupljače je vodija dosta ozapa, kroz onu Dražicu. Ni bilo sadašnjeg puta od Briga do Biskupljače, pa bi do te particele tribalo dosta daleko okalivati – priko Biskupljače.. A što je smetalo? Smetale su Bašića ograde koje su na zmoračkoj strani od Pojažinke. Tote počima Starkina muka. Pitaja Starka Bašiće da mu dadu zemlje širine dva i po metra kako bi se dobija traženi put. Ali Bašići su rekli Starki: „Imati ćeš put, ako oženiš našu Lucu.“ Luce (1876.-1962.), kašnje zvana Starkinica, je bila ćer Jerka Bašića, Škrokova i Božice r. Pavlović, sestra Lovre Bašića, čija je žena bila Baba Mara. U to vrime, Luce je bila stara cura, koja nikako da se uda. Neš ti starosti od dvadeset i dvi godine. Samo dvi godine starija od Starke. Za ono vrime puno, jer se u tin godinan cura već tribala ukloniti iz kuće (udati). Jadni Starka je moraja birati između ljubavi i interesa. Voljene Mare ili njezine vrsnice Luce Bašićke. Ineres je bija jači. Teška srca odabra je put zaradi koga je oženija Lucu. Bilo je to 1. maja 1898. godine, kad je momak bija u 20., a divojka u 22. godini života. Uza sve početne muke Starka i Starkinica živili su u slogi do starosti. Rezultat njiovog zajedničkog života je desetero dice, koje su donili na ovaj svit. Luce je umrla prva u 86, a Starka kašnje u 87 godini. Ma da ne zaboravin, Lozičani su uvik prigovarali Starki da je stisa i da je uzak put do Biskupljače. Nisu svi znali da ga je un otvorija i koju je žrtvu podnija zaradi tog puta.

Muči dite moje, da će ti mate lipo, pločku cukra A što je bilo s prvon Starkinon ljubavi? Prva ljubav je ostala tužna i nesritna, ali ne za dugo. Namirija joj se Prilačanac Ive Šangin. Udala se Mare dvi godine kašnje, nego se Starka oženija. Bilo je to 27.11.1900. godine. Rodila š njin jedno dite prije vinčanja i još šestero kašnje. Umre Mare mlada u 47 godini, a njezin Ive se oženija nanovo. Za ženu je uzeja Grgicu Radović, iz Vrsi. Grgica je bila ćer Stipana Radovića, Pijažina, iz Vira, koji je poša u vlaštvo kod Šimice Perinić, u Vrsi. Grgica je Ivi rodila još dvoje dice. Kaj što san prije napisaja u no staro vrime skoro niko ni ostajaja neženja, bija zdrav ili maganjan, bistar, pametan ili malo (Bože mi prosti) ćaknut, na šimić. Za svakog se niko naša. Ritki su ostali stari momci (starokurci) ili stare cure (curetine). Da se niko uda ili oženi, brigu su vodili napose ukućani priko uvlaka (posridnika). U one koji su bili malo zamuženi bija je i momak M. R. U selu je bila malo starija cura M.K. Okuražija se ćaća od momka i poša zaprositi curu. Kad je doša u kuću kod curina ćaće, reka mu je: „ I.. moj, bili ti daja tvoju curetinu za noga moga munjerčinu.“ Na to će curin ćaća: „ Što je do mene, može, ali triba pitati nju.“ Sve je to iz druge prostorije slušala cura. Prišla in je. Veli joj prosac: „Mala, bili se ti udala za noga moga sina? Ti znaš da se š njin malo šprdaju.“ Cura je jedva dočekala da je niko zaprosi i spremno odgovorila: „ Oću, a za šprdnju, ne triba svaku gledati“. I momak i cura su se ubrzo oženili. Cili život, do dunboke starosti, živili su složno. Un je radija, kopaja, oraja i navigaja, a ona je bila glava kuće. Odgojili su više dice. Dobili još brojnije potomke. Niki od njik su na ponos njiman i cilon njiovon rodu, na kojiman in mogu zaviditi i najuglednije famije.

I, I, I MAJKO EVO GA JOPETA Baba Marija Stanina (1882.-1965.) je bila ćer Tome Budije, Vidova i Stane (Anastazije, Stošije) r. Šarić. Stane je bila nahoče (mulica) odranjena u famiji Bare Vučetića, Brkljačina i Šimice r. Liverić. Stane je s Tomon na svit donila sedmero dice, tri sina i četiri ćere. Sin Šime je umra od 12 godin, Ive u četvrtoj, a uzdanica famije Mate u dvadeset i drugoj godini. Piše u dokumentin da je umra u Treštu. Bija je to mladić u punoj snagi. A i dvi ćere su umrle kaj dica. Ostale su samo još dvi ćere, Marija i Anica, zvana Ane. Tome je bija jedini sin u oca Vida koji je izresa i naslidija petinu undašnjeg Budijinog imanja. Sam čovik u kući, tribaja je radnu snagu. I što će nego udati stariju ćer i dovesti zeta u kuću (u vlaštvo) i tako dobiti mušku glavu u famiji.

Za zeta su izabrali Josu Čepića, koji je bija nahoče (mulac) u famiji Jakova Radovića, Meladina i Marije r. Buškulić. Snažan mladić već u 31 godini, a Marija curetak od šesnajest godin, visoka ali tankoviljasta. Razlike petnajest i po godin. U to vrime ni mate podučila ćer što će biti kad bude spavala s mužen, a Marija ni o ton puno raspravljala ni s vrsnican. Prvu bračnu noć mladenci su pošli leći u jednu, a stariji, mate i ćaća, u drugu kamaru. U jedno doba noći Joso se približija Mariji. Bože moj ko ne bi kad leže kraj tako mlade cure. Marija se uznemirila do te mire da je počela zvati mate: „ M, m, majko, evo me Joso dira.“ Marija je cili život gatala (imala smetnje u govoru). Mate joj je na to odgovorila: „ Muči dite moje, da će ti mate lipo, pločku cukra.“ Joso se maka dalje. Muška krv je vrila i malo kašnjije Joso se jopet približija. Na to će Marija: „ I, i, i majko evo ga jopeta.“ Stani je bilo dojadilo pa joj je odgovorila: „ Muči ćeri tako je i materi bilo.“ Eto koje muke donese neuka. Bilo je to u ono vrime kad je bilo sramota o onin stvarin prid dicon pripovidati. Uz sve neznanje, Marija je s Joson rodila sedmero dice. Joso je umra u 52 godini. S Marijon je živija samo 21 godinu. Marija je dugo živila, dočekala unučad i praunučad. Pošla je dragon Bogu kako je znala reći, kad je bila u 84-toj godini.

OSTAVILA GA PRID SMRT JER JOJ NI NIŠTA OSTAVIJA Šimica Bašić (1869.-1945.), ćer Ante i Šimice r. Buškulić, udala se za Jakova Buškulića, sina Šime i Drine r. Puhalović. Kod vinčanja Šimica je imala 16., a Jakov, deset godin više od nje, 26. godin. Jakov i Šimica su bili bliski rod, rođaci na drugo kolino. Nakon kratkog zajedničkog života Jakov oboli. Nisu imali dice. Kad se vidilo da će Jakov ubrzo umriti prišla Šimica Jakovu i pitala ga: „ Jakove moj što ćeš mi ostaviti.“ Iako je bija u teškon stanju, un joj je odgovorija: „ Moje stare opančine.“ I dogodilo se da Jakov u oporuki ni ni spomenuja Šimicu. Vidila Šimica da će ostati brez ičega i onako ljuta - uzela no malo svoje robe na glavu i uputila se, sve po nevrimenu, svojiman u Selo. Pripovidalo se da je u Brdonji vrijala tolika bujica da je Šimica izula opanke i bosa prigazila vodu. Jakov je bolestan osta brez žene. Umra je Jakov, a Šimica mu ni ni prišla. Dok je bija sprovod i mrtvo zvono zvonilo, Šimica i njezini su gonili gnoj na tovarin u trsje u Blasulovicu, ozapa prisad. Šimičin brat Mate je umra u trećen misecu života, pa u famiji Ante Bašića ni bilo muškog naslidnika. Imaja je još dvi mlađe ćere. Mlada udovica Šimica Buškulić dovela je u vlaštvo Ivu Begonju iz Prilake, s kojin je rodila devetero dice. Njiovi su potomci svi Begonjini iz Sela u Viru.

TAJNA POVIJEST VIRA

NIN izvor: croatia.hr

VISOVAC izvor: holidays in Croatia 2K

TURISTIČKA AGENCIJA „VIR TURIZAM“ OSIGURALA JE IZLETE ZA TURISTE I GOSTE OTOKA VIRA

SPEKTAKL LJEPOTE I PUSTOLOVINE Ponuda izleta uključuje beskrajno plavetnilo Kornata, raskošne vodopade rijeke Krke, spektakularne Plitvice, gastronomiju i posebnosti susjednog otoka Paga, pustolovine na neukrotivoj Zrmanji, brodsko putovanje Paškim zaljevom, posjet najstarijem hrvatskom kraljevskom gradu Ninu, te cycling na Krki i trakking na Velebitu

uristička agencija „Vir turizam“ osigurala je za sve goste i turiste otoka Vira ponudu brojnih izleta u nacionalne i parkove prirode Zadarske županije i susjednih regija. Po prvi put u turističkoj povijesti otoka Vira, svi zainteresirani preko organiziranih izleta moći će posjetiti hrvatske prirodne oaze i svjedočiti nekim od najljepših prizora prirode u ovom dijelu Europe. Od beskrajnog plavetnila Kornata, raskošnih vodopada rijeke Krke, spektakularnih Plitvica, gastronomije i posebnosti susjednog otoka Paga, pustolovine na neukrotivoj Zrmanji i posjete najstarijem hrvatskom kraljevskom gradu Ninu, pa do cyclinga na rijeci Krki i trekkinga na Velebitu – prizori rijetke ljepote nižu se jedan za drugim ostavljajući promatrače i ljubitelje prirode bez daha! Ova jedinstvena ponuda uključuje proviziju na sve izlete do 6 osoba po danu i izletu od 15%; od 6 do 20 osoba po danu i izletu 20%; od 20 na više osoba po danu i izletu 25%. Djeca do 12 godina imaju osiguran popust od 50% za sve izlete, osim posjete Nacionalnom parku Krka. Prodaja izleta vrši se u uredu Turističke agencije „Vir turizam“.

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

KORNATI izvor: kornati-excursion.com

KORNATI izvor: skitaj.com

TEMA

Nacionalni park Kornati Cijena izleta iznosi 270 kuna + prijevoz 110 kuna. Usluga uključuje: kartu za cjelodnevni brodski izlet na Kornate; brodsku pratnju, doručak, ručak i konzumaciju jednostavnih pića, uz nadoplatu za prijevoz do Zadra i nazad od 110 kuna.

Nacionalni park Plitvice Cijena izleta iznosi 370 kuna. Usluga uključuje: prijevoz, pratnju stručne osobe i ulaznice za Nacionalni park Plitvice.

Nacionalni park Krka Cijena izleta iznosi 330 kuna. Usluga uključuje: prijevoz, pratnju stručne osobe i ulaznice za Nacionalni park Krka (bez otočića Visovca).

Otok Pag Cijena izleta iznosi 260 kuna + prijevoz 100 kuna. Usluga uključuje: poludnevni izlet na Pag s degustacijom paškog sira u čuvenoj sirani „Gligora“ i domaćom večerom na obiteljskom poljoprivrednom imanju, razgledavanje i prijevoz po otoku, pratnju stručne osobe, posjet najstarijim maslinicima, uz nadoplatu za prijevoz s Vira do otoka Paga i nazad od 100 kuna.

Kajak safari na Zrmanji Cijena izleta iznosi 350 kuna. Usluga uključuje: prijevoz i kajak safari uz korištenje kajaka, opreme, osiguranja, skipera i ulaznica za Park prirode Velebit.

PLITVICE foto: Kažimir Škrbić

VELEBIT izvo

Nin, kraljevska večera u kraljevskom gradu Cijena izleta iznosi 350 kuna. Usluga uključuje: prijevoz, pratnju stručnog vodiča u Ninu, ulaznicu za ninski Muzej soli i večeru na obiteljskom gospodarstvu.

Rijeka Krka, cycling Cijena izleta iznosi 250 kuna + prijevoz 120 kuna. Usluga uključuje: potrebnu opremu (bicikl, kaciga), vodiča, osiguranje, izlet brodom na otočić Visovac, uz nadoplatu za prijevoz od 120 kuna.

Velebit, trekking Cijena izleta iznosi 250 kuna + prijevoz 80 kuna. Usluga uključuje: ulaznicu za Nacionalni park Paklenica, stručnog vodiča, uz nadoplatu za prijevoz od 80 kuna.

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

or: pustolovecrajd.org

VELEBIT izvor: dzzp.hr

OTOK PAG izvor: pag-tourist-service.hr

ZRMANJA izvor: pticica.com

TEMA

VIRSKI DIEGO Reportaža KAKO SE NA VIRU UKAZAO MARADONA, A AUTOGRAME DIJELIO DIEGO

jedim u automobilu parkiran kod Višnjika s mislima na proteine kojima se ubijam već mjesec dana. Dan je vruć, sparan i predug već cijelo jutro. Zvoni mi mobitel. Broj 207. - Znaš ko je na Viru? – pita me. Briga me, pomislim. Ipak pitam … - Ko? - Ne’š virovat. Moram, takav je posao, opet pomislim. - Maradona! – dramatičan je glas s druge strane. – Imam i sliku, dodaje. - Šalji – kažem, i za pet minuta sam uz računalo. Stvarno, Maradona!

BESPLATNO NA LANTERNI Nekih pola sata kasnije prilično nabrijan već sam parkiran ispred agencije. Tu su na slici Jakov i Maradona bili zagrljeni, a po posljednjim informacijama zadnji put je viđen na kavi, nakon što se buggyjem vozikao po otoku. Trčim do mjesta ukazanja, kod Kapovićevog kafića, i pitam zbunjenu konobaricu: - Gdje je otišao? - Ko? - Maradona. - Koji je to? - Malen, tamniji ten, Latino faca, crna kosa i brada, lanci, tetovaže… - Ne znam. Tek sam došla. Uzimam broj od Danijele, ona je radila jutarnju smjenu, pa ponavljam ispitivanje. - Malen, tamniji ten, Latino faca, crna kosa i brada, lanci, tetovaže… - Aaaa, bio je jedan sličan. - Što je pio, s kim je bio, gdje je otišao? - Puno me pitaš – zaključuje Danijela razgovor. Okrećem 207. Saznajem kako Mali zeleni vozi bijeli Caddy sa zatamnjenim staklima i njemačkim registracijama, i da ga Jakov i Dare bjesomučno traže po Viru. Agencijske cure Ivana i Tanja također. Vijest se polako proširila po Viru, od vidioca do Jakova, preko Jakova do mene, od mene do Ane, od Ane do dopisništva „Slobodne“… Panika je u redakcijama. Već sam na Mulu kod Tonćija, pa u „Kotarini“ kod Mirka. Dolaze Dare i Jakov. Palim diktafon. Za početak, dobra priča su i vidioci. Dare i Jakov su se raspričali.

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

Zvoni mi mobitel. 204. - Našle su ga! One sada idu prema njemu, pokušavaju te dobiti na mobitel – uzbuđen je glas s druge strane službenog iPhonea. - Di je? – pitam. - Negdje u Lučici. Daj im reci da mu ponude Lanternu besplatno, dva tjedna najmanje. Imaju prospekte…

MARADONA GOVORI NJEMAČKI Lučica je bila mirna, idealna za kupanje. Vrijeme vruće i sparno. Kupača oko dvadesetak. Oko jednog, mala gužva. Crna, poluduga, gusta i kovrčava kosa zabačena iza uha otkrivala mu je ljubav prema osamdesetima, a prosijeda brada, iako utisnuta ispod velikih sunčanih naočala koje su skrivale veći dio lica, poznati portret. Rećina je bila na lijevom uhu, preko desnog ramena razmetala se tetovaža Che Guevare, a srebrni lanci s križevima i raspelima oko vrata otkrivali su drskog i kontroverznog Argentinca. Majko mila, pomislim, i vadim foto-aparat. Maradona je miran, ljubazan, potpisuje autograme, pozdravlja rukom. Prilazi mu Ana, pokazuje na mene i govori kako sam ja najveći fan. - Od malena navija za Argentinu – dodaje. Maradona nema pojma što mu Ana govori, ali pruža ruku i dopušta fotografiranje. - Ola! - Thank you, Diego – kažem, pa pregledavam fotke. - Kakav je ovo kadar? Gdje su mi noge? Kako ću ovo razviti i staviti na zid? – zlovoljno prigovaram, dok se Maradona neumorno fotografira s kupačima na Lučici. Što je više znatiželjnika, to je vrijednost fotografije manja, mislim u sebi. Doznajem kako su Ivana i Tanja odradile posao i intervjuirale menadžera herr Otta, jer Maradona nije bio raspoložen, pa saznale kako je zadovoljan s Virom, sviđa mu se mediteranska kuhinja, more mu je čisto ko suza, uskoro će u Zadar gledati reprezentaciju Hrvatske na Euru, svratit će na Zrće, otići do Nina, Bola i Dubrovnika, a Veko će sutra napraviti party. Već sam u prostoru agencije i pokušavam prebaciti fotografije na računalo. Po običaju ne ide, pa intervjuiram Tanju. Ivana se vratila na Lučicu po naočale, i po još koje pitanje za Maradoninog menadžera.

[ Idilu na Lučici i ponudu za ljetovanje na svjetioniku pokvario je dolazak novinara. Diego je smjesta izgubio dobro raspoloženje ]

[ - Diego, por favor ¿puedo hacer una fotografía? - Was? ]

- Stvarno je bio ljubazan. Čak nas je poljubio i zagrlio, slikao se s prospektima i brošurama, pitao nas kako se zovemo i čime se bavimo. Ponudile smo mu besplatno ljetovanje na Lanterni, ali kaže da je cijelo ljeto zauzet. Doći će možda sljedeće godine, rekao nam je, ali čim je vidio da dolaze novinari nestalo mu je dobro raspoloženje – priča mi Tanja. - Novinari sve pokvare – dodajem samoironijski, ne sluteći istinu koja će se sa zvukom Marimbe na službenom iPhoneu početi otpetljavati. - Jel’ Maradona govori njemački? – pita me Ana koja je ostala na Lučici. - Njemački? Ne govori ništa osim španjolskog i talijanskog. Možda natuca engleski – stručno objašnjavam činjenice iz života nogometnog boga. - Čula sam ga da s menadžerom priča na njemačkom. To nije Maradona. Nema ni Castrovu tetovažu na nozi – priča dalje Ana.

MARADONIN DVOJNIK Brzinom munje surfam i gledam fotografije Maradone. Ima Castra na lijevoj nozi. - Maradona ima Castra, ali tetovaža se može skinuti – ne dam da mi Ana pokvari sreću. U isto vrijeme Dare i Jakov u društvu kupača i pridošlih fotografa ushićeno gledaju kako virski Maradona pimpla loptom, žonglira kao da se rodio s njom, prevrće je po nogama, ramenu i – rukama. Maravillosamente! Mágico! Milagrosamente! Por arte de magia! – pisao bi kolega Amigo Magdić. Samo je Maradona imao magiju u lijevoj… Lijevoj?

[ Božji prst – zavrtio je cijeli Vir na magičnom kažiprstu ]

- Ovaj igra desnom – neumoljivo kaže Ana. - Je, je, rekao je to i Ivanin dečko. On ga je vidio ujutro na Lučici kako igra desnom i odmah je rekao da to nije Maradona – upleće se Tanja. U međuvremenu pred agenciju stižu svi: Ana, Jakov, Dare, Ivana, Adela koja mora prebaciti fotografije na računalo ali nema kabel, i Sani kojega sam zadužio da snima Maradonu dok sam pokušavao prebaciti fotke. Pokazuje mi fotke naslovljene „virski prizori“ na kojima je Maradona u tragovima, ali kupaćih tangi i bikinija kol’ko hoćeš. - Ukucaj Maradonin dvojnik – kažem Ivani koja je kod računala. Otvaraju se slike Maradone kojega smo vidjeli na Viru. Malo bucmastiji obrazi, drukčije uši i uočljivo deblje usnice. Abi Atici, alias Diego, Turčin iz Njemačke. Uzbunio je Allianz arenu u Münchenu i prevario barem 66 tisuća gledatelja na stadionu. Ima svoju web-stranicu, reklamira neka osvježavajuća pića i tvrtku kojoj je vlasnik, valjda, herr Otto, vlasnik kuće na Viru. - Odma sam ja zna da to nije Maradona. - I ja isto, nešto mi je falilo – čulo se sa svih strana. - Ma, kupio je Vranac od 20 kuna na akciji u „Konzuma“, to ne bi pravi Maradona – pravim se i ja general poslije bitke. Dare još ne može vjerovati, kao i ja već je vidio svoju fotku s Maradonom na zidu. Jakov ne izgleda dobro. Utučenost mu prelazi u zelenu boju. Ana razuvjerava redakciju u već gotovu stvar i senzaciju. Ja se tješim da je i Abi dobra priča. Dok polako spremam opremu, Virom juri reporterski automobil HRT-a. Čuli su da je Maradona na Viru. DIEGO NA VIRU

OPΔINA VIR Trg Svetog Jurja 1 23 234 Vir www.vir.hr

Kontakt adrese e-poπte info@vir.hr opcina.vir@zd-t.com.hr

NaËelnik OpÊine

Kristijan KapoviÊ Mob. 098 303-042 Zamjenik naËelnika

Tomislav BaπiÊ Mob. 098 480-218 Predsjednik OpÊinskog vijeÊa

Mate RadoviÊ Mob. 098 480-183 e-poπta: materadovic@gmail.com

ODSJEK ZA PROSTORNO URE–ENJE, GRADITELJSTVO I KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Paola Æepina voditeljica odsjeka Mob. 099 807-05-26 e-poπta: paola.zepina@vir.hr Davor BuπkuliÊ samostalni upravni refent za prostorno ureenje, graditeljstvo i komunalno redarstvo

ZamjeniCI predsjednika OpÊinskog vijeÊa

Anita RadoviÊ upravni referent za komunalne prihode

Miroslav Glavan Mob. 099 80-22-657 & Veseljko OrliÊ Mob. 099 80-22-656

Elma OrliÊ upravni referent za komunalne prihode Ivan Begonja upravni referent za komunalne prihode

Odsjek za upravu i samoupravu

Katarina RadoviÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-55 e-poπta: katarina.radovic@vir.hr

Komunalno redarstvo

Petar VuËetiÊ komunalni redar Mob. 098 480-185

Draæen Æepina samostalni upravni referent za informiranje e-poπta: drazen.zepina@vir.hr

Tihomir BuπkuliÊ komunalni redar Mob. 098 480-184

Ana Lazanja viπi struËni suradnik ∑ tajnik OpÊinskog vijeÊa i Ureda naËelnika

Frane RudiÊ komunalni redar Mob. 099 312-57-57

Ante OrliÊ viπi upravni referent ∑ vjeæbenik

Alen TomiÊ komunalni redar

Damir BuπkuliÊ vozaË Mob. 098 480-219

Ive Glavan komunalni redar

Valentin KapoviÊ posluæitelj

Igor Lipovac komunalni redar

Josip VuËetiÊ vratar Ljeposava Kuæet ËistaËica Odsjek za financije

Ljiljana VuËetiÊ voditeljica odsjeka Mob. 099 805-62-42 e-poπta: ljiljana.vucetic@vir.hr Edita JuriÊ struËni raËunovodstveni referent

Kontakt e-poπta za odnose s medijima press@vir.hr

Odsjek za financije ∑ lokalne poreze

Sanja »ulina voditeljica odsjeka Mob. 099 802-26-54 e-poπta: sanja.culina@vir.hr Ninoslav DraæeviÊ porezni referent Glorija VuËetiÊ porezni referent ∑ vjeæbenik

VIRSKI LIST SVIBANJ 2012.

23. Općinsko vijeće Općine Vir

550 TISUĆA KUNA ZA VIRSKO LJETO Odlukom o „Virskom ljetu 2012.“ određen je sadržaj i organizacija događaja, pa će se za potrebe ove manifestacije izdvojiti 550 tisuća kuna, dok se organizacija događaja povjerava tvrtki „Vir turizam“. Ljetna sezonska manifestacija bit će prepuna sportskih, kulturnih i zabavnih sadržaja

odišnji obračun proračuna za prošlu, Izmjene i dopune ovogodišnjeg proračuna, prihvaćanje Izvješća državne revizije i financijskog poslovanja općinskih tvrtki za prvo tromjesečje 2012. godine te odluka o ovosezonskoj manifestaciji „Virsko ljeto“ – bile su središnje teme Općinskog vijeća Općine Vir održanog krajem svibnja. A kao i uvijek, Vijeće je počelo Aktualnim satom. Vijećnik Dino Bašić pitao je kada će se izgraditi mrtvačnica, završiti gradnja vrtića i ambulante, otvoriti prvi priključci na vodovod, te zašto je na virskoj auto karti TZ Općine Vir ucrtan još uvijek nepostojeći sportsko-rekreacijski centar Sveti Jure.

VRTIĆ ZA DAN OPĆINE Načelnik Kristijan Kapović odgovorio je kako za mrtvačnicu postoji građevinska dozvola, izabran je i izvođač radova, pa bi trebala biti gotova do proljeća iduće godine. „Što se vodovoda i kanalizacije tiče, radovi u nadležnosti tvrtke Vodovod-Vir izvode se prema planu. Oni će biti gotovi do kraja lipnja“, dodao je Kapović i ukazao kako se na izvođenje ostalih dijelova vodoopskrbnog sustava ne može se utjecati, jer nisu u nadležnosti spomenute općinske tvrtke. Zastoj u dovršetku izgradnje dječjeg vrtića i ambulante objašnjen je problemima koje izvođač radova ima na drugim gradilištima, ali će nova zgrada vrtića i ambulante biti u funkciji i otvorena za Dan Općine – najavio je načelnik Općine Vir. „Kako je tiskanje karata s lokacijom SRC-a rađeno prije Izmjena Zakona o gradnji, kada za njegovo uređenje nije bila potrebna građevinska dozvola i urbanistički plan, izgradnja centra morala je biti prolongirana“, odgovorio je Kapović i na posljednje Bašićevo pitanje. „Što je s ovrhama koje na stigle s adrese Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva?“ – pitao je vijećnik Šime Buškulić. Odgovoreno je kako se radi o starom slučaju bespravno izgrađenih privezišta koja su napravljena prije ustrojavanja Općine, za čije je uklanjanje – budući je investitor nepoznat – naplata dostavljena Općini Vir. Kapović

VirskiLIST MAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 28 CIJENA 10 KN GODINA V. SVIBANJ 2012.

je još napomenuo kako pokušaj osporavanja naplate od strane Općine, odnosno izvršenja Rješenja, nije bio uspješan.

NOVA JAVNA RASPRAVA Vijećnika Buškulića zanimalo je i pitanje karaktera i izvođenja izgradnje putova na predjelu virskih brda, pa mu je odgovoreno kako riječ o probijanju protupožarnih putova na već postojećim trasama, koje su postale neprohodne od vremena kad su ih Virani koristili prilikom čuvanja stoke i obrade tla. Sredstva za te radove osigurana su u proračunskim stavkama za uređenje protupožarnih putova, a radove izvodi virsko komunalno poduzeće „Vir održavanje“, još je dodano. Na pitanje vijećnika Miroslava Glavana o aktualnoj situaciji s izradom Izmjena i dopuna Prostornog plana, načelnik Kapović odgovorio je kako će zbog velikog broja korekcija koje su izvedene po primjedbama, prijedlog Izmjena i dopuna ponovno biti stavljen na osmodnevni uvid građanima i novu javnu raspravu. U nastavku 23. sjednice Općinskog vijeća usvojen je Godišnji obračun proračuna za 2011. s ostvarenim prihodima u iznosu od 28 milijuna, 443 tisuće i 150 kuna, i s rashodima u iznosu od 23 milijuna, 639 tisuća i 505 kuna. Ostvareni višak prihoda i primitaka od oko 6,5 milijuna kuna bit će raspoloživ unutar proračuna za 2012. godinu, dok će se 1 milijun, 239 tisuća i 464 kuna deponirati pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj. Upravo je prenošenje ostvarenog viška prihoda i primitaka bio razlog donošenja Izmjena i dopuna Proračuna Općine Vir za 2012. godinu, a uz to je donesena i obvezna Odluka o izvršenju Proračuna za 2012. godinu. Vijećnici Općine Vir usvojili su i Izvješće o izvršenju Proračuna za prva tri mjeseca ove godine, potom i prihvatili financijska izvješća za 2011. godinu, kao i za prvo tromjesečno razdoblje ove godine za trgovačka poduzeća i ustanove u vlasništvu Općine.

ISPLATA NOVČANE POMOĆI Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu donesene su manje promjene koje se uglavnom odnose na preciznije definiranje pojedinih odredbi. Slična izmjena je donesena i u Odluci o davanju u zakup javnih površina za postavljanje privremenih objekata, gdje se jasnije definira termin pokretna naprava. Također, Odlukom o „Virskom ljetu 2012.“ određen je sadržaj i organizacija događaja, pa će se za potrebe ove manifestacije izdvojiti 550 tisuća kuna, dok se organizacija događaja povjerava tvrtki „Vir turizam“. Vijećnici su donijeli i dvije odluke koje definiraju dopuštenu razinu buke te prometnu regulaciju za vrijeme turističke sezone, s identičnim odredbama koje su važile i za vrijeme prošlogodišnje turističke sezone. Prihvaćen je i niz odluka vezanih uz zaštitu i spašavanje na području Općine Vir, a donesena je i Odluka o kupnji zemljišta na kojem će se izgraditi hidrantski plato. Posljednja odluka 23. Općinskog vijeća odnosila se na isplatu novčane pomoći za opremu novorođenčeta u 2011. godini: 7 i pol tisuća kuna po djetetu, ili 10 tisuća kuna za treće i svako sljedeće dijete.

turizam

PONUDA

SPEKTAKULARNIH

IZLETA

PREZENTACIJA NA NARODNOM TRGU 30 km BICIKLISTIČKIH STAZA reportaža Maradona na Viru sportski prilog Virski maraton manifestacija Virsko ljeto 2012.

VirskiLIST

magazin za promidžbu otoka Vira

IZDAVA» Vir turizam d.o.o. za turistiËko-ugostiteljske djelatnosti Put Mula 7, 23234 Vir Kontakt: 023 362-713 Direktor Zdenko MiËiÊ Glavni i odgovorni urednik Kaæimir ©krbiÊ Mob. 098 18-15-211 e-pošta: kazimir.skrbic@gmail.com Suradnici Ive BašiÊ Velid JakupoviÊ Zvonko Kucelin Andrija LuËiÊ Draæen Æepina Samir HusiÊ ÆupanËiÊ Tisak PRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb GrafiËka priprema ŽUPAN»IΔ H R d.o.o. za nakladniËku i grafiËku djelatnost e-pošta: info@zupancic-hr.hr Naklada 1000 komada Izlazi mjeseËno Godina V. Broj 28 Svibanj 2012. © VirskiLIST Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

TEMA

Virsko ljeto 2012. Kupanje na Viru

16. lipnja 23. lipnja 30. lipnja 1. rujna 8. rujna 15. rujna Subotom od 11 do 17 sati kupanje na Viru profesionalna animacija na plaži team Ludis Rockatansky band aqua aerobik turnir odbojka u moru igre bez granica izbor za Miss & Mister Baywatch Latino dance bogata ponuda hrane & pi a uz promotivne cijene besplatan prijevoz iz Zadra polazak autobusni kolodvor stanica II. Policijska postaja stanica Trgova ki sud stanica Melada stanica Belafuža / Petri i stanica Žmiri i

Organizatori i sponzori

Kolovoz Srpanj Lipanj

OPĆINA VIR

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE VIR

VIR TURIZAM

22. LIPNJA PETAK OTVARANJE MANIFESTACIJE VIRSKO LJETO VATROMET KONCERT GRUPA MAGAZIN 23. LIPNJA SUBOTA KUPANJE NA VIRU ANIMACIJA NA PLAŽI DNEVNA ZABAVA UZ ZARATINO BAND VEČERNJA ZABAVA UZ KLAPE LANTERNA & VIR BESPLATAN PRIJEVOZ IZ ZADRA 30. LIPNJA SUBOTA KUPANJE NA VIRU ANIMACIJA NA PLAŽI DNEVNA ZABAVA UZ ZARATINO BAND VEČERNJA ZABAVA UZ GAZDE BESPLATAN PRIJEVOZ IZ ZADRA 6. SRPNJA PETAK KONCERT MAJA ŠUPUT

20. SRPNJA PETAK KAZALIŠNA PREDSTAVA ZA DJECU KRALJEVIĆ I PROSJAK

13. SRPNJA PETAK KONCERT IVAN ZAK

21. SRPNJA SUBOTA FINALE TURNIRA U BASKETU VIR 2012.

14. SRPNJA SUBOTA KVALIFIKACIJE JADRANSKE IGRE

28. SRPNJA SUBOTA SMOTRA KUDOVA

2. KOLOVOZA ČETVRTAK BROD KNJIŽARA UZ PRODAJU KNJIGA KAZALIŠNA PREDSTAVA PREDSTAVLJANJE KNJIGA I PISACA

13. KOLOVOZA PONEDJELJAK VIRSKA NOĆ BUDNICA KONCERT JELENA ROZGA VATROMET

3. KOLOVOZA PETAK ČETVRTFINALE JADRANSKE IGRE

17. KOLOVOZA PETAK KONCERT ŽANAMARI LALIĆ

4. KOLOVOZA SUBOTA TRADICIONALNA KLAPSKA VEČER KLAPE IZ ZADARSKE ŽUPANIJE

25. KOLOVOZA SUBOTA KONCERT LANA JURČEVIĆ

6. KOLOVOZA PONEDJELJAK MALONOGOMETNI TURNIR 1 NA 1

29. KOLOVOZA SRIJEDA DAN OPĆINE VIR BUDNICA VIRSKA FEŠTA KONCERT JOLE VATROMET