Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac

Elaborat zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o. listopad, 2019.

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Naručitelj elaborata:

IVS – ISTARSKI VODOZAŠTITNI SUSTAV d.o.o.

52 420 BUZET, SV. IVAN 8.

Nositelj zahvata:

IVS – ISTARSKI VODOZAŠTITNI SUSTAV d.o.o.

52 420 BUZET, SV. IVAN 8.

PREDMET:

Elaborat zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „SUSTAV ODVODNJE I UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA NASELJA MARKOVAC, OPĆINA VIŠNJAN“

Izrađivač:

Zeleni servis d.o.o., Split – Izdvojena jedinica Zagreb

Broj projekta:

33-1 / 2019.

Voditelj izrade:

Dr. sc. Natalija Pavlus, mag.biol.

Tel: 098/984 4417

Ovlašteni suradnici: Ana Ptiček, mag. oecol.

Boška Matošić, dipl.ing.kem.teh.

Marin Perčić, dipl. ing. biol. i ekol. mora Nela Sinjkević, mag. biol. et oecol. mar.

Ostali suradnici Josipa Mirosavac, mag. oecol.

Zeleni servis d.o.o.: Tina Veić, mag. oecol. et prot. nat.

Direktorica:

Smiljana Blažević dipl. iur.

Datum izrade:

Zagreb, listopad 2019.

M.P.

ZELENI SERVIS d.o.o. – pridržava sva neprenesena prava ZELENI SERVIS d.o.o. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadržaja ove dokumentacije prema članku 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ("Narodne novine", br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14 i 62/17). Zabranjeno je svako neovlašteno korištenje ovog autorskog djela, a napose umnožavanje, objavljivanje, davanje dobivenih podataka na uporabu trećim osobama kao i uporaba istih osim za svrhu sukladno ugovoru između Naručitelja i Zelenog servisa.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

2

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

SADRŽAJ: 1 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................... 5 1.1 Postojeće stanje .................................................................................................................... 5 1.2 Planirani zahvat ..................................................................................................................... 6 1.2.1 Glavne značajke cjevovodnog sustava................................................................................. 7 1.2.2 Objekti mješovitog sustava odvodnje ................................................................................... 8 1.2.3 Uređenje građevinske čestice ............................................................................................ 15 1.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ............................................... 19 1.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisije u okoliš .. 19 1.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ........................... 20 1.6 Varijantna rješenja zahvata ................................................................................................. 21

2

PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................................... 24

2.1 Lokacija zahvata u odnosu na jedinicu lokalne samouprave i katastarsku općinu s grafičkim prikazom ......................................................................................................................... 24 2.2 Podaci iz dokumenata prostornog uređenja te odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima...................................................................................................................... 25 2.3 Opis okoliša lokacije zahvata ............................................................................................. 35 2.3.1 Stanovništvo ...................................................................................................................... 35 2.3.2 Geografske i reljefne karakteristike .................................................................................... 35 2.3.3 Geološke karakteristike...................................................................................................... 35 2.3.4 Pedološke karakteristike .................................................................................................... 37 2.3.5 Hidrogeološke karakteristike .............................................................................................. 40 2.3.6 More .................................................................................................................................. 48 2.3.7 Klimatološke karakteristike................................................................................................. 48 2.3.8 Ekološka mreža i staništa .................................................................................................. 50 2.3.9 Zaštićena područja ............................................................................................................ 58 2.3.10 Šume................................................................................................................................. 60 2.3.11 Krajobrazne karakteristike.................................................................................................. 62 2.3.12 Kulturno – povijesna baština .............................................................................................. 63

3

OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ............................ 64

3.1.1 Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi ................................................................................ 64 3.1.2 Utjecaj na ekološku mrežu, staništa i zaštićena područja ................................................... 65 3.1.3 Utjecaj na vode .................................................................................................................. 66 3.1.4 Utjecaj na tlo...................................................................................................................... 67 3.1.5 Utjecaj na kvalitetu zraka ................................................................................................... 68 3.1.6 Utjecaj na klimu ................................................................................................................. 68 3.1.7 Utjecaj na šume ................................................................................................................. 83 3.1.8 Utjecaj na krajobraz ........................................................................................................... 83 3.1.9 Utjecaj od buke .................................................................................................................. 84 3.1.10 Utjecaj od otpada............................................................................................................... 84 3.1.11 Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ................................................................................. 85 3.1.12 Utjecaj na materijalna dobra .............................................................................................. 85 3.1.13 Utjecaj na promet............................................................................................................... 86 3.1.14 Utjecaj uslijed nastanka akcidenata ................................................................................... 86 3.1.15 Kumulativni utjecaji ............................................................................................................ 87 3.2 Vjerojatnost nastanka značajnih prekograničnih utjecaja ................................................. 88 3.3 Opis obilježja utjecaja ......................................................................................................... 88

4 4.1 4.2

5

PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ............. 89 Prijedlog mjera zaštite okoliša............................................................................................ 89 Prijedlog programa praćenja stanja okoliša ...................................................................... 89

IZVORI PODATAKA ..................................................................................................... 89

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

3

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

6

PRILOZI ........................................................................................................................ 91

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

4

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

1 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA Predmet razmatranja ovog Elaborata zaštite okoliša je izgradnja razdjelnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Markovac, ukupne duljine cjevovoda 4.142, 50 m (predviđena je izgradnja gravitacijskih sanitarnih kanala procijenjene ukupne duljine cca L= 3.778,0 m i jednog tlačnog cjevovoda procijenjene ukupne duljine cca L= 364,50 m.) s pripadajućim UPOV-om i ispusnom građevinom.

Projektirani kanali sanitarne odvodnje omogućit će spoj postojećih i planiranih objekata naselja Markovac, na način da se sva sakupljena sanitarna voda istočnog dijela naselja gravitacijskim kanalima dovodi do projektirane crpne stanice CS Markovac te se onda dalje tlačnim cjevovodom TC1 odvodi do projektiranog revizijskog okna sanitarnog kanala SK7 te dalje zajedno s prikupljenom sanitarnom vodom zapadnog dijela naselja gravitacijskim načinom odvodi do planiranog prihvata, odnosno UPOV-a Markovac, iz kojeg se, nakon pročišćavanja, pročišćena voda cjevovodom odvodi do upojnog bunara.

Naselje Markovaca se nalazi na području Općine Višnjan u Istarskoj županiji.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), Prilog II, Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo, zahvat razmatran u ovom elaboratu spada pod točku: • 10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje.

Sadržaj elaborata zaštite okoliša, propisan je Prilogom VII. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17).

Za predmetni zahvat izrađen je Idejni projekt „IZGRADNJA KOLEKTORSKE MREŽE SUSTAVA ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA NASELJA MARKOVAC“, PRONGRAD BIRO d.o.o., Marije Radić 2, 10000 Zagreb.

Nositelj zahvata i naručitelj izrade Elaborata zaštite okoliša je IVS – ISTARSKI VODOZAŠTITNI SUSTAV d.o.o., 52 420 BUZET, SV. IVAN 8.

Podaci o Nositelju zahvata i Izvod iz sudskog registra se nalaze u Prilogu 6.1.

Izrađivač elaborata je Zeleni servis d.o.o. Split – Izdvojena jedinica Zagreb, a podaci o Ovlašteniku i Rješenje za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, izdano od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, nalazi se u Prilogu 6.2.

1.1 Postojeće stanje Objekti naselja Markovac nisu pokriveni sustavom sanitarne odvodnje što dovodi do potrebe izgradnje istog.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

5

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

1.2 Planirani zahvat Predviđena je izgradnja razdjelnog sustava odvodnje naselja Markovac sa spojem na planirani prihvat (UPOV).

Razmatrane su dvije varijante prihvata otpadnih voda: 1. Varijanta obuhvaća prihvat otpadnih voda na planirani sanitarni sustav (nije dio ovog projekta) koji dalje istu transportira na UPOV u poslovnoj zoni Milanezi.

2. Varijanta obuhvaća prihvat otpadnih voda na planiranom UPOV-u Markovac1.

Projektirani kanali javne odvodnje položeni su većinom gravitacijskim načinom tečenja.

Zbog konfiguracije terena predviđa se izgradnja jedne (1) crpne stanice (CS) s pripadajućim tlačnim cjevovodom.

Mreža sanitarnih kanala većinom je položena po javnim površinama (prometnicama i putevima), osim na nekim dionicama gdje se nije mogao izbjeći ulazak u privatne parcele.

Prilikom postavljanja nivelete kolektora nastojalo se da bude zadovoljen uvjet minimalnog pada iz razloga taloženja i zadržavanja materijala.

Prema podacima iz projektnog zadatka na području zahvata najvećim dijelom dominiraju stambeni objekti individualne izgradnje s otprilike 200 stanovnika.

Projektirani kanali sanitarne odvodnje omogućit će spoj postojećih i planiranih objekata naselja Markovac na spomenute varijante prihvata, na način da se sva sakupljena sanitarna voda istočnog dijela naselja gravitacijskim kanalima dovodi do projektirane crpne stanice CS Markovac te se onda dalje tlačnim cjevovodom TC1 odvodi do projektiranog revizijskog okna sanitarnog kanala SK7 te dalje zajedno s prikupljenom sanitarnom vodom zapadnog dijela naselja gravitacijskim načinom odvodi do planiranog prihvata - UPOV-a Markovac.

Planirana duljina gravitacijskih kanala je 3.778,0 m, a duljina tlačnog cjevovoda je 364,50 m.

Ukupna duljina planiranih cjevovoda je 4.142,50 m.

Tablica 1.2.-1. – Specifikacija cjevovoda R.br.

Naziv cjevovoda

1.

SK1-SK20

2.

TC1

Cijevni materijal

Duljina cjevovoda [m]

DN 250 i 300 mm (definirat će se u GP-u)

PEHD

3.778,0

DN 90 mm (definirat će se u GP-u)

PEHD

364,50

Nazivni promjer cjevovoda [mm]

UKUPNO:

4.142,50

Situacijski prikaz zahvata nalazi se na slici 1.2.2.-1.

1

Sustav javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije - 1A. faza (Tehničko ekonomska analiza, Izradio: WYG savjetovanje d.o.o. 2017. god.)

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

6

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

1.2.1 Glavne značajke cjevovodnog sustava Trasa kanala Projektirani kanali predviđeni su većim dijelom u osi prometnih ulica, osim na nekim dionicama gdje se nije mogao izbjeći ulazak u privatne parcele.

Prostorni raspored kanala odvodnje vidljiv je iz grafičkih priloga (slika 1.2.-1.). Trasa je prikazana na kartama u DOF-u.

Niveleta kanala Nivelete kanala određene su u odnosu na visinu i konfiguraciju terena te dubine postojećih instalacija (VODA, TK, EE,), kao i uvjete o min. prosječnim dubinama ukapanja, odnosno min. dozvoljenim razmacima između pojedinih podzemnih instalacija 2.

Kanali su položeni tako da se omogući odvodnja gravitacijskim putem.

Zbog konfiguracije terena predviđa se izgradnja jedne (1) crpne stanice (CS) s pripadajućim tlačnim cjevovodom (TC1).

Prosječna dubina polaganja gravitacijskih kanala (dubina nivelete) je 1,6 m, a prosječan uzdužni pad je 30,0 ‰.

Materijal za izgradnju kanala Za izgradnju sanitarnih kanala predviđeni su svi tipovi plastičnih materijala za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju, standardne nominalne duljine 6,0 m.

Cijevi će se ugrađivati slobodno u rov i moraju odgovarati za prometno opterećenje SLW-60.

Cijevi su nazivnog promjera DN 250 i 300 mm.

Polaganje gravitacijskih cijevovoda u kanale Rov je predviđen širine 1,20 m, za dubine iskopa do 4,00 m i ugradnju cijevi DN 250 i 300 mm, a za zajedničko vođenje gravitacijskog i tlačnog cjevovoda predviđena je širina rova 1,65 m.

Iskop kanalizacijskog rova treba vršiti tako da se osigura stabilnost bokova rova. Predlaže se upotreba metalne oplate s razuporama koja se vertikalno zabija u tlo prije iskapanja materijala između njih.

Cijevi se polažu na posteljicu od granulata veličine zrna 4-8 mm, debljine minimalno 10 (15) cm +1/10 promjera cijevi.

2

Sukladno izdanim Posebnim uvjetima nadležnih institucija (HEP-ODS, HAKOM, Istarski vodovod).

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

7

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Cijevi se zatrpavaju s obje strane istovremeno u slojevima do 30 cm uz nabijanje. Zatrpavanje cijevi do 30 cm iznad tjemena vršiti će se granulatom 8-16 mm (potrebna zbijenost podtla je Me=25 MN/m2). Ostatak rova zatrpava se u slojevima do 30 cm drobljenim kamenom uz nabijanje do potrebne zbijenosti Me=80 MN/m2. Nabijanje nasipnog materijala treba dati čvrstu vezu sa sraslim tlom i time uspostaviti trenje i rasterećenje cijevi.

Nakon polaganja kanalizacijskih cijevi, montaže i izvedbe okana, potrebno je izvršiti ispitivanje kanala na vodonepropusnost. Nakon uspješno provedenog ispitivanja na vodonepropusnost pristupa se zatrpavanju kanalskog rova. Višak materijala od iskopa prevesti će se na gradsku deponiju, sukladno zakonskim propisima.

Polaganje tlačnog cjevovoda Tlačni cjevovod polaže se u unaprijed iskopani rov širine 0,80 m (kod zajedničkog vođenja gravitacijskog i tlačnog cjevovoda predviđena je širina rova 1,65 m), te ovisno o lokalnim prilikama i uvjetima ostalih vlasnika instalacija u odnosu na postojeće instalacije (vidi normalni poprečni presjek tlačnog cjevovoda).

Tlačni cjevovod koji se polaže uz gravitacijski kolektor će se izvoditi u zajedničkom rovu prema normalnom poprečnom presjeku zajedničkog vođenja gravitacijskog i tlačnog cjevovoda.

Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu veličine zrna 0-4 mm, debljine minimalno 10 cm.

Djelomično zatrpavanje cjevovoda izvesti pijeskom granulacije 0-4 mm do visine 0,30 m iznad tjemena, tako da svi spojevi budu slobodni uz nabijanje lakim nabijačima.

Poslije uspješne tlačne probe provodi se potpuno zatrpavanje rova prema dobivenim uvjetima, te se ostatak rova zatrpava u slojevima do 30 cm drobljenim kamenom uz nabijanje do maksimalne zbijenosti. Višak materijala od iskopa prevesti će se na gradsku deponiju.

1.2.2 Objekti sustava odvodnje Revizijska okna U svrhu omogućavanja čišćenja i održavanja kanala te svladavanja lomova na trasi, kao i spoja priključnih kanala i interne odvodnje objekata i prometnica, predviđena je izgradnja revizijskih okana od svih tipova plastičnih materijala, dubine prema uzdužnom profilu.

Okna su nazivnog promjera DN 800 i 1000 mm, opremljena ulazom, izlazom i dotocima prema iskazu okana.

Baza okna ima izvedeni hidraulički profil (kineta) te gazište s integriranim priključcima koji moraju biti odgovarajući za odabrani cijevni materijal. Tijelo okna mora imati ugrađene stupaljke od nehrđajućeg materijala koje omogućavaju silazak i izlazak iz okna. Kod okna gdje je dubina veća od 3,0 m predviđena je ugradnja sigurnosnih ljestvi s klizačem.

Crpna stanica Projektom je predviđena ugradnja 1 crpne stanice, oznake CS Markovac, koja će se smjestiti na katastarskoj čestici kč.br. 525/2 k.o. Višnjan (slika 1.2.-2.)

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

8

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Crpna stanica predviđena je u zelenoj površini s uređenim platoom od kulir ploča.

Podzemna crpna stanica je predviđena za vertikalnu ugradnju sa svom potrebnom opremom.

Stanica je predviđena od poliestera (GRP – Glass-fiber-Reinforced Polymer) i monolitne je izvedbe sa poliesterskim dnom. Pokrov kao AB ploča, te je predmet građevinskog projekta.

Ugradnja crpne stanice predviđa se tako da pokrov bude cca. 10-20 cm iznad uređenog okolnog terena.

Temeljna AB ploča dimenzionirna je tako da djeluje kao uteg za svladavanje sile uzgona podzemne vode s pretpostavkom da je razina podzemne vode na koti terena. Dno precrpnog okna je posebno hidraulički oblikovano sa zakošenom kinetom.

U crpnoj stanici CS Markovac je predviđena ugradnja 2 crpna agregata (1 radni + 1 rezervni).

Jedan crpni agregat je predviđen kao radni, dok je drugi pričuvni (sa izmjenama rada) čime se osigurava zadovoljavajuća zaštita uzvodnog područja, u slučaju kvara jedne od njih.

UPOV MARKOVAC (2. Varijanta-odabrana) CILJEVI PROCESA PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA Sva otpadna voda korištena od strane potrošača i sakupljena u kanalizacijski sustav treba u konačnici biti sakupljena i pročišćena te vraćena u okoliš.

Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u pravilu su locirani na kraju kanalizacijskog sustava, neposredno prije ispuštanja otpadnih voda u prijamnik, odnosno recipijent i predstavljaju osnovni element u sustavu zaštite voda od onečišćenja.

Osnovni ciljevi procesa pročišćavanja kao zadnje karike u sklopu procesa prikupljanja i dispozicije otpadnih voda su zaštita recipijenta od: • prevelike koncentracije krutih čestica; • prevelike koncentracije organske tvari; • preniskog sadržaja kisika; • previsokog sadržaja hranjivih tvari (dušik i fosfor); • visoke koncentracije štetnih spojeva; • zagađenosti patogenim organizmima.

Ispunjavanjem ovako postavljenih ciljeva omogućava se: • razvoj odnosno održavanje zdravog vodenog okoliša s povoljnim uvjetima za razvoj flore i faune; • omogućavanje iskorištenja vodnih resursa za različite namjene; • sprečavanje prijenosa zaraznih bolesti putem vode i poboljšanje zdravstvene razine stanovništva.

Načini pročišćavanja i izbor postupka pročišćavanja otpadnih voda Potreban stupanj i način pročišćavanja otpadnih voda definiran je zahtijevanom kvalitetom vode efluenta odnosno recipijenta. Tražena kvaliteta efluenta u načelu je ovisna o osobinama recipijenta, njegovoj postojećoj, odnosno planiranoj namjeni.

Procesi pročišćavanja, ovisno o stupnju pročišćavanja mogu se podijeliti u četiri grupe odnosno vrste tretmana:

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

9

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

• prethodno pročišćavanje otpadnih voda • prvi stupanj pročišćavanja otpadnih voda • drugi stupanj pročišćavanja otpadnih voda • treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda Prethodno pročišćavanje je predobrada raznih vrsta otpadnih voda u skladu sa zahtjevima za ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje.

Prvi stupanj (I) pročišćavanja znači obradu komunalnih otpadnih voda fizičkim i/ili kemijskim procesom koji obuhvaća taloženje suspendiranih tvari ili druge procese u kojima se BPK5 ulaznih otpadnih voda smanjuje za najmanje 20% prije ispuštanja, a ukupne suspendirane tvari ulaznih otpadnih voda smanjuju za najmanje 50%.

Drugi stupanj (II) pročišćavanja znači obradu komunalnih otpadnih voda procesom koji općenito obuhvaća biološku obradu sa sekundarnim taloženjem ili druge procese prema zahtjevima utvrđenim u Tablici 2 Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, NN 43/14, NN 27/15 i NN 03/16).

Tablica 1.2.2.-1.: Granične vrijednosti emisija komunalne otpadne vode pročišćene na uređaju drugog stupnja pročišćavanja Najmanji (%) Granična Pokazatelji smanjenja vrijednost opterećenja Suspendirane 35 mg/l 90 tvari Biokemijska potrošnja kisika 25 mg O2/l 70 BPK5 (20°C) Kemijska potrošnja kisika – 125 mg O2/l 75 KPKCr

Treći stupanj (III) pročišćavanja znači obradu komunalnih otpadnih voda procesom kojim se uz drugi stupanj pročišćavanja još dodatno uklanja fosfor i/ili dušik, prema zahtjevima utvrđenim u Tablici 2a Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, NN 43/14, NN 27/15 i NN 03/16).

Tablica 1.2.2.-2.: Granične vrijednosti emisija komunalne otpadne vode pročišćene na uređaju trećeg stupnja pročišćavanja Najmanji (%) Pokazatelji Granična vrijednost smanjenja opterećenja 2 mg P/l (10.000 do 100.000 Ukupni fosfor ES) 80 1 mg P/l (veće od 100.000 ES) 15 mg N/l Ukupni dušik (10.000 do 100.000 ES) (organski N+NH4-N 70 10 mg N/l +NO2-N +NO3-N) (veće od 100.000 ES)

Neizravno ispuštanje je neizravno ispuštanje pročišćenih otpadnih podzemlje/podzemne vode s procjeđivanjem kroz potpovršinske filterske slojeve.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

voda

10

u

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

TEHNOLOŠKI OPIS UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA Predložena varijanta tehnološkog rješenja UPOV-a odnosi se na pročišćavanja otpadnih voda naselja Markovac.

Uređaj za pročišćavanje otpadne vode naselja Markovac je predviđen kao podzemna građevina na k.č. br. 259/1 K.O. Višnjan u II. zoni sanitarne zaštite, dok je sama ispusna građevina predviđena na k.č. br. 240/1 K.O. Višnjan, odnosno na lokaciji koja nije obuhvaćena zonama sanitarne zaštite.

KONCEPCIJA PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA Za UPOV naselja Markovac predložena je decentralizirana biološka obrada otpadne vode, sa SAF (potopljeni aerirani filter) tehnologijom. Sustav je prilagodljivih dimenzija ovisno od količine vode i zahtjevima pročišćavanja, a standardizirani elementi omogućavaju jednostavno individualno dizajniranje sustava. Predloženim sustavom pročišćavanja otpadnih voda moguća je i sigurna ponovna uporaba tretirane vode (III. stupanj pročišćavanja upotrebom UV dezinfekcije, kojim se uklanjaju iz pročišćene vode i zaostali mikroorganizmi), što u slučaju UPOV-a naselja Markovac za sada nije razmatrano kao opcija, već ispuštanje pročišćene otpadne vode u upojnu građevinu s procjeđivanjem kroz potpovršinske filterske slojeve.

Sustav se može pokretati bez nadzora, a samoodržavanje je ekonomično i štedljivo. Proces obrade otpadnih voda i tehnologija pročišćavanja je prikazana na slikama 1.2.2.-1. i 1.2.2.-2.

Slika 1.2.2.-1.: Proces obrade otpadnih voda

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

11

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

UPOV ima mogućnost proširenja kapaciteta (nadogradnje) u slučaju povećanja broja stanovnika te potrebe za postizanjem strožih kriterija pročišćavanja.

Slika 1.2.2.-2. – Prikaz SAF (potopljeni aerirani filteri) tehnologije

U SAF tehnologiji primjenjuje se superiorni filter medij koji ima otvorenu strukturu koja se neće začepiti i jednostavna je za čišćenje. Primijenjeni filter medij ne mijenja svojstva pročišćavanja, s vremenom te je dovoljno otporan na opterećenja te se može isto tako izvaditi iz sustava kod potrebe obrade ili čišćenja.

Septička jama koristi se za predobradu, za potrebe uklanjanja čestica i skladištenje mulja.

Veličina septičke jame = dnevni volumen otpadnih voda.

Ova veličina će zahtijevati pražnjenje cca. svakih 150 dana. Kontinuirani dotok otpadne vode osigurava stalan priliv hranjivih tvari za bakterije. Sustav zahtijeva međuspremnik za ujednačen dotok otpadne vode radi kontinuiranog dolaska otpadne vode u sustav pročistača.

Manji sustavi imaju integrirani međuspremnik, dok veći trebaju vanjski poseban međuspremnik. Preporuka je da veličina međuspremnika bude oko 25% dnevnog volumena.

BPK tretman u svakoj komori ovisi o volumenu bio-medija i ulaznim koncentracijama u komori.

Bez potrebe zasebnog postupka, projektira se automatizirani povrat mulja u septičku jamu iz koje se vrši odvoz adekvatinim volzilima na zakonom predviđenu lokaciju (vidi sliku 1.2.2.-3.).

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

12

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 1.2.2.-3.: Preporučeno tehničko rješenje s osiguranjem jednostavne obrade otpadnih voda

OSNOVNI ULAZNI PODACI Tehnološki prijedlog UPOV-a Markovac realiziran je sukladno potrebama pročišćavanja otpadnih voda prema važećoj legislativi Republike Hrvatske iz područja gospodarenja otpadnim vodama te prema „Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće u Istarskoj županiji“. Tehnološki prijedlog je izrađen temeljem ulaznih hidrauličkih i bioloških parametara opterećenja navedenih u sljedećim tablicama 1.2.2.-3 i 1.2.2.-4.

Tablica 1.2.2.-3.: Predviđeno hidrauličko opterećenje UPOV-a Markovac.

Protok

m3.d-1

m3.h-1

Q24

30,0

1,3

48,0

2,1

0,6

4,0

4,2

1,2

kd Qd kh Qmax

l.s-1

1,6 2,0

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

13

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ Tablica 1.2.2.-4: Predviđeno biološko opterećenje UPOV-a Markovac.

Pokazatelj g.(ES.d)-1 kg.d-1 Broj ES 200 BPK5 60,0 12,0 KPKCr 120,0 24,0 Suspendirane tvari 70,0 14,0 N-ukupni 12,0 2,40 P-ukupni 2,0 0,40

ZAHTJEVI ZA EFLUENT S obzirom na zahtjeve važećeg zakonodavstva, prijedlog kakvoće efluenta naveden je u tablici 1.2.2.-5.

Tablica 1.2.2.-5.: Predviđene vrijednosti pokazatelja efikasnosti sustava pročišćavanja UPOV-a Markovac na ispustu.

Granična vrijednost Najmanji %-tak smanjenja Pokazatelj (mg.l-1) opterećenja KPKCr 125 75 BPK5 25 70 Suspendirane tvari 35 90

S obzirom da na području zahvata nema prijemnika s potrebnim prihvatnim mogućnostima (vodotok sa stalnim protokom), predloženo je neizravno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemlje s procjeđivanjem kroz podpovršinske filterske slojeve, preko upojnog bunara.

EFEKTI PROČIŠĆAVANJA Tablica 1.2.2.-6: Predviđeni fekti pročišćavanja na uređaju, predviđenom tehnologijom: efekti Parametar ulazna voda traženi efekti pročišćavanja uređaja prema Pravilniku

predviđeno

projektni zadatak (predviđena tehnologija)

Suspendirane tvari

90

5

35

(II stupanj)

9 (98 %)

BPK5

80

5

25

(II stupanj)

8 (98 %)

KPK

160

 30

125 (II stupanj)

-

Ukupni dušik

15

 15

15 (III stupanj)

-

Ukupni fosfor

3

2

2

-

(III stupanj)

PREDVIĐENA UKUPNA KOLIČINA MULJA NA GODIŠNJOJ RAZINI Sagledavajući prethodne podatke, predviđa se da će za konačni kapacitet uređaja od 200 ES nastajati 0,02 m3 mulja dnevno (sa 20% koncentracije suhe tvari), odnosno ukupno ≈5,0 m 3 godišnje.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

14

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Daljnjom obradom, ovisno od odabrane tehnologije, količina se može dodatno smanjiti i za 2,5 puta (tada dolazimo do mulja sa 50% koncentracije suhe tvari) te bi tada imali ukupno oko 2,0 m3 mulja godišnje za kapacitet uređaja od 200 ES.

1.2.3 Uređenje građevinske čestice Projektom je predviđeno čišćenje i uređenje gradilišta nakon završetka svih radova na izgradnji cjevovoda, što obuhvaća prikupljanje otpadnog građevinskog i ostalog materijala sa njih, utovar i odvoz na gradsko odlagalište predviđeno za odlaganje otpada, sukladno zakonskim propisima.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

15

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 1.2.-1. Pregledna situacija sustava odvodnje naselja Markovac s prikazom varijanti.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

16

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 1.2.-2. Situacijski prikaz dijela sustava odvodnje s lokacijom crpne stanice

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

17

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“

S l i k a 1 . 2 .- 3 . D e t a lj a n p ri k a z l o k a c i j e c r p n e s t a n i c e

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

18

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

1.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Sustav odvodnje Prema podacima iz projektnog zadatka, na području naselja Markovac dominiraju stambeni objekti individualne izgradnje s otprilike 200 stanovnika, a predviđena ukupna količina otpadnih voda koja se prikuplja iz naselja je cca 1,2 l/s.

Transport otpadnih voda se ne smatra tehnološkim procesom u užem smislu.

UPUV Markovac – odabrana varijanta 2 Pročišćavanje otpadnih voda je predviđeno na UPOV-u Markovac za 200 ES, na kojem bi se dnevno pročišćavalo max. 150 m3 otpadnih voda kućanstava, kako je navedeno u tablici 1.2.2.-3. Razina biološkog opterećenja je prikazana u tablici 1.2.2.-4.

UPOV Markovac je dio sustava prikupljanja i obrade otpadnih voda naselja Markovac, prema Varijanti 2, koja je odabrana varijanta.

UPOV Milanezi – varijanta 1 UPOV Milanezi se nalazi na pdoručju Poslovne zone Milanezi.

Za navedeni UPOV s pripadajućim sustavom odvodnje je proveden postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te je izrađen Elaborat zaštite okoliša „UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA - UPOV VIŠNJAN, S PRIPADAJUĆIM SUSTAVOM ODVODNJE, OPĆINA VIŠNJAN“, Urbis d.o.o., Pula, 2016. i izdano Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike, od 24. listopada 2016. (https://mzoe.gov.hr/puo-glavniizbornik/ocjena-o-potrebi-procjene-utjecaja-zahvata-na-okolis-opuo/opuo-postupci2016/uredjaj-za-prociscavanje-otpadnih-voda-upov-visnjan-s-pripadajucim-sustavomodvodnje-opcina-visnjan/3381).3 UPOV Milanezi nije odabrana varijanta za naselje Markovac, već je razmatran kao alternativa.

1.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisije u okoliš Sustav odvodnje i UPOV Markovac Tijekom rada sustava odvodnje naselja Markovac očekuje se prikupljanje otpadnih voda, koja će se sustavom kolektora transportirati do UPOV-a Markovac te će se na njemu pročišćavati, prije ispuštanja u konačni recipijent, putem upojnog bunara .

S obzirom na zahtjeve važećeg zakonodavstva, očekivana kakvoća izlazne vode na UPOV-u Markovac je slijedeća: 3

Detalji o UPOV-u iz EZO nisu dostupni na popveznici MZOE.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

19

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ Tablica 1.4.-1.: Predviđene vrijednosti pokazatelja efikasnosti sustava pročišćavanja UPOV-a Markovac na ispustu.

Granična vrijednost Najmanji %-tak smanjenja Pokazatelj (mg.l-1) opterećenja KPKCr 125 75 BPK5 25 70 Suspendirane tvari 35 90

Obzirom da na području zahvata nema prijemnika s potrebnim prihvatnim mogućnostima (vodotok sa stalnim protokom), predloženo je neizravno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemlje s procjeđivanjem kroz podpovršinske filterske slojeve, preko upojnog bunara.

U kolektorima sustava odvodnje očekuje se nastanak taloga, koji će se povremeno morati čistiti i zbrinjavati, sukladno zakonskim propisima.

Plinovi koji nastaju tijekom razgradnje organskih tvari iz otpadnih voda, ne smiju prekoračiti razine parametara, propisane Prilogom I, Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17).

Nastanak drugih emisija u okoliš, uslijed pročišćavanja otpadnih voda se ne očekuje.

Tablica 1.4-1. Granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom), Prilog 1, Uredbe (NN 117/12, 84/17).

Onečišćujuća tvar Vrijeme Granična vrijednost Učestalost dozvoljenih usrednja (GV) prekoračenja vanja Sumporovodik (H2S) 1 sat 7 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 24 puta tijekom kalendarske godine 24 sata 5 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine Merkaptani 24 sata 3 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine Amonijak (NH3) 24 sata 100 µg/m3 GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine Metanal (formaldehid) 24 sata 30 µg/m3 –

ZBRINJAVANJE MULJA Budući da se radi o malom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz mulja je predviđen komunalnim vozilom te njegovo daljnje zbrinjavanje na zakonom definiranoj lokaciji.

Procijenjena količina mulja kod max. dotoka (200 ES) od 150 m3/dan je oko 0.2 do 0.35 m3/mjesec (iskustveni podaci su oko 250-300 litara otpada na 1.000 m3 otpadne vode).

1.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata Nisu predviđene druge aktivnosti potrebne za realizaciju zahvata.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

20

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Križanja i paralelna vođenja s drugom postojećom infrastrukturom biti će izvedena sukladno izdanim Posebnim uvjetima nadležnih institucija.4

1.6 Varijantna rješenja zahvata Za predmetni zahvat izgradnje razdjelnog sustava odvodnje naselja Markovac su razmatrana 2 varijantna rješenja načina priključenja sustava odvodnje, obziorm na planirani prihvat (UPOV)5: 1. Varijanta obuhvaća prihvat otpadnih voda na planirani sanitarni sustav (nije predmet ovog projekta) koji dalje istu transportira na postojeći UPOV u poslovnoj zoni Milanezi.

2. Varijanta obuhvaća prihvat otpadnih voda na planiranom UPOV-u Markovac, a čija lokacija je određena na osnovu provedene tehničko-ekonomske analize6.

Prikaz varijanti nalazi se na slici 1.6.-1.

Odabrana je varijanta 2, sukladno provedenoj tehničko-ekonomskoj analizi.

4

HEP-ODS, HAKOM, Istarski vodovod PRONGRAD BIRO d.o.o., Zagreb, 2019.

6 Sustav javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije - 1A. faza (Tehničko ekonomska analiza, Izradio: WYG savjetovanje d.o.o. 2017. god.)

5

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

21

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 1.6.-1.: Prikaz varijantnih rješenja, obzirom na lokaciju priključenja na UPOV.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

22

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Sustav odvodnje otpadnih voda naselja Markovac u obje varijante je identičan i ne nalazi se u zaštićenim području, niti na području ekološke mreže. Obzirom na kvalitetu tla se nalazi na crvenici (lesivirana i tipična duboka).

Obzirom na vodna tijela, sustav odvodnje se u obje varijante nalazi na području podzemnog vodnog tijela JKGI_01 Sjeverna Istra. Kemijsko, količinsko i ukupno stanje podzemnog vodnog tijela ocijenjeno je kao dobro (tablica 2.3.5.1-1.).

Na udaljenosti cca. 350 m od zahvata, nalazi se područje podzemnog vodnog tijela JKGN_02 – SREDIŠNJA ISTRA. Kemijsko, količinsko i ukupno stanje podzemnog vodnog tijela ocijenjeno je kao dobro (tablica 2.3.5.1-2.).

Na području zahvata ne postoje tekućice koje su proglašene zasebnim vodnim tijelom.

Prema Preglednoj karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (slika 2.3.5.2-1.), predmetni zahvat ne nalazi se na poplavnom području. Također, prema istoj karti (slika 2.3.52-1.), predmetni zahvat ne nalazi se na području PPZRP (područja potencijalno značajnih rizika od poplava) Na području Općine Višnjan nalaze se zone sanitarne zaštite izvorišta Gradole.

Sukladno podacima dobivenim od strane Hrvatskih voda, predmetni zahvat nalazi se na području II. i III. zone zaštite izvorišta Gradole (slika 2.3.5.3-1.).

Temeljem navedenog, sustav kolektorske mreže je identičan u obje varijante, samo se razlikuje lokacija priključenja sustava na UPOV, u svrhu pročišćavanja prikupljenih otpadnih voda, što je zakonska obaveza, sukladno važećim propisima.

Tako bi mjesto spajanja sustava odvodnje naselja Markovac u varijanti 1 bilo u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta Gradole, ali bi se dalje cjevovodom otpadne vode odvodile do postojećeg UPOV-a Milanezi, koji je izvan zona sanitarne zaštite izvorišta, sukladno prikazu na slici 1.6.-1.

U varijanti 2 je predviđeno spajanje sustava odvodnje naselja Markovac na planirani UPOV Markovac, koji bi se nalazio u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta Gradole, a upojni bunar, kao mjesto ispusta bi se nalazio izvan zona sanitarne zaštite izvorišta Gradola, sukladno slici 1.6.1.

Sukladno Posebnim uvjetima Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za slivove Sjevernog Jadrana, Klasa: 325-01719-18/0000452, Ur. broj: 374-23-3-19-2, od 31.01. 2019. u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta nije dozvoljeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda, sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite u Istarskoj županiji, što bi bilo ispoštovano ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda izvan zona sanitarne zaštite izvorišta, kako je prethodno navedeno.

Prema provedenoj Tehničko-ekonomskoj analizi, Sustav javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije-1A. faza, WYG savjetovanje d.o.o., ožujak, 2017. planirani UPOV Markovac u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta, kapaciteta 200 ES bi trebao ostvarivati stupanj obrade otpadnih voda od 98%, s ispustom pročišćene otpadne vode u upojni bunar, koji bi bio ukopana armirano-betonska građevina.

Predviđeni fekti pročišćavanja na uređaju, predviđenom tehnologijom su navedeni u tablici 1.2.2.-6., čime bi se navedeno ispoštovalo.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

23

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Prema članku 9., Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16), ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemne vode iznimno je dopušteno samo neizravno, što je kod predmetnog zahvata ispoštovano predviđenim ispuštanjem pročišćene otpadne vode preko upojne građevine.

2 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 2.1 Lokacija zahvata u odnosu na jedinicu lokalne samouprave i katastarsku općinu s grafičkim prikazom Predmetni zahvat nalazi se u obuhvatu Općine Višnjan, na teritoriju Istarske županije.

Općina Višnjan je smještena na zapadnom dijelu istarskog poluotoka. Ukupna površina Općine iznosi 63,84 km2. U površini Istarske županije, Općina Višnjan sudjeluje sa 2,25%.

Područje Općine Višnjan je podijeljeno na 56 statistička naselja a graniči sa Općinama Vižinada, Karojba, Tinjan i Kaštelir-Labinci te sa Gradom Porečom. Taj se širi prostor naziva Poreština, a pruža se od rijeke Mirne na sjeveru do Limskog kanala na jugu, dok mu je granica prema istoku i unutrašnjosti Istre glavna magistralna i državna cesta D-21 Trst-Kopar-BujePula koja prolazi Općinom Višnjan.

Slika 2.1-1. Lokacija zahvata u odnosu na Istarsku županiju i Općinu Višnjan.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

24

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.2 Podaci iz dokumenata prostornog uređenja te odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima Predmetni zahvat reguliraju slijedeći prostorno-planski dokumenti: • •

Prostorni plan Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 02/02, 01/05, 04/05, 14/05, 10/08, 07/10, 13/12, 9/16, 14/16-pročišćeni tekst), Prostorni plan uređenja Općine Višnjan („Službeni glasnik Grada Poreča“, br. 6A/02, „Službeni glasnik Općine Višnjan“, br. 2/07, 2/14, 1/16)

Prostorni plan Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 14/16-pročišćeni tekst) III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE …

6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 6.3. Infrastruktura vodnogospodarskog sustava 6.3.3. Odvodnja otpadnih voda Članak 123.

Odvodnja otpadnih voda rješava se unutar sustava javne odvodnje otpadnih voda, a iznimno, kad nema opravdanosti za uspostavu sustava javne odvodnje, može se rješavati i drugim odgovarajućim manjim sustavima, kojima se mora postići ista razina zaštite vodnog okoliša.

Osnovna jedinica za obavljanje djelatnosti javne odvodnje je „aglomeracija“ (pojam u smislu Zakona o vodama) - područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja u prijemnik.

Prostorni obuhvat „aglomeracija“ prikazan je u kartografskom prikazu 2.3.2. „Odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom“. Prostorni obuhvat i opterećenje pojedine „aglomeracije“ mogu se mijenjati sukladno promjeni prostorne koncentracije broja korisnika, a na temelju detaljnih stručnih analiza.

Odvodnja otpadnih voda na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode odvoditi odvojeno od ostalih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških i drugih potencijalno onečišćenih voda). Iznimno, prilikom rekonstrukcije (zamjene i/ili dogradnje) postojećeg mješovitog sustava odvodnje, ne obvezuje se razdjelni sustav.

Građevine za javnu odvodnju oborinskih voda određuju se prostornim planovima lokalne razine, sukladno posebnim propisima te lokalnim uvjetima. Prije ispuštanja u prijemnik, a ovisno o mjestu ispuštanja, onečišćene oborinske vode potrebno je pročistiti na način da onečišćujuće tvari u tim vodama ne prelaze granične vrijednosti emisija propisane posebnim propisom.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

25

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos sa sustavom vodoopskrbe.

Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u prijemnik, moraju zadovoljiti drugi (II) ili treći (III) stupanj pročišćavanja, ovisno o „osjetljivosti područja“ prijemnika, opterećenja „aglomeracije“ te zahtijevanih odgovarajućih ciljeva kakvoće vode. Određuje se obveza primjene trećeg (III) stupnja pročišćavanja za ispuštanje u vode u „osjetljivom području, iz „aglomeracija“ s opterećenjem većim od 10.000 ES (pojam „osjetljivo područje“ u smislu Odluke o određivanju osjetljivih područja).

Prilikom određivanja opterećenja iz „aglomeracija“ (u ES), potrebno je uzeti u obzir sezonsko variranje opterećenja priobalnih naselja, odnosno povećano opterećenje za vrijeme ljetne turističke sezone.

Građevine za javnu odvodnju u zonama sanitarne zaštite, kao i građevine za javnu odvodnju iz kojih se otpadne vode ispuštaju u zone sanitarne zaštite, moraju zadovoljiti uvjete Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

Prilikom tretmana tehnoloških, sanitarnih, oborinskih i drugih otpadnih voda uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, unutar II. i III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće obavezno je planiranje ponovne uporabe tako pročišćenih voda ili odvođenje istih izvan područja navedenih zona, a na ostalim područjima ponovnu uporabu treba planirati gdje god je to moguće. Pročišćena otpadna voda može se ponovno upotrijebiti za hortikulturno održavanje, pranje prometnica, ispiranje sanitarnih čvorova, podzemno navodnjavanje rekreativnih površina kao što su: golf, nogometna igrališta i sl.

U prostornim planovima uređenja gradova/općina dozvoljava se planiranje novih, prihvatljivijih lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda od onih određenih ovim Planom. Preporuča se novu lokaciju odrediti unutar područja proizvodne i/ili poslovne namjene izvan zaštićenog obalnog područja mora i omogućiti ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda.

Industrijski pogoni se, u pravilu, moraju priključiti na građevine javne odvodnje, a samo iznimno, kada zbog udaljenosti nema ekonomske opravdanosti za uspostavu sustava javne odvodnje, mogu se priključiti na građevine vlastitih malih sustava odvodnje.

Otpadne vode koje nastaju u tehnološkim postupcima u industrijskim građevinama (tehnološke otpadne vode) moraju se, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje, prethodno pročistiti predobradom na način da koncentracija onečišćujućih tvari i /ili opterećenje u otpadnim vodama ne prelazi dozvoljene vrijednosti propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba prethodno, prije zbrinjavanja, obraditi na lokacijama centralnih uređaja, a konačno zbrinuti unutar sustava gospodarenja otpadom.

Prostornim planovima uređenja gradova i općina pojedini se elementi sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda mogu mijenjati ili dopunjavati sukladno novijim tehnološkim rješenjima, uz uvjet očuvanja osnovne razvojne koncepcije.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

26

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

U kartografskom prikazu 2.3.2. ovog Plana prikazani su sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ispustom u more, kanalizacijski sustavi s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda središnjih naselja gradova i općina, a u ostalim naseljima prikazani su samo uređaji za pročišćavanje bez pripadajućih kanalizacijskih sustava.

Analiza kartografskih prikaza Prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora/površina - Prostori za razvoj i uređenje, PP Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 9/16, slika 2.2-1), predmetni zahvat izgradnje sustava odvodnje naselja Markovac nalazi se u području za razvoj naselja (manje od 25 ha). Planirani UPOV Markovac s upojnim bunarom ulazi u područje oznake TRP – turističko razvojno područje. Sukladno Odredbama za provođenje PPIŽ-e, u sklopu TRP područja, mogu se odrediti površine namijenjene infrastrukturnim građevinama.

U kartografskom prikazu 2.3.2. Infrastrukturni sustavi – Odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom, PP Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 9/16, slika 2.2-2.) nije ucrtan sustav odvodnje naselja Markovac. Na lokaciji planiranog UPOV-a Markovac nalazi se oznaka za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – planirano.

Ocjena usklađenosti zahvata s prostornim planom U sklopu važeće prostorno-planske dokumentacije Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 14/16-pročišćeni tekst), prema Odredbama za provođenje, nije definiran sustav odvodnje i UPOV naselja Markovac.

Na kartografskom prikazu 2.3.2. PPIŽ, prikazani su sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ispustom u more, kanalizacijski sustavi s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda središnjih naselja gradova i općina, a u ostalim naseljima prikazani su samo uređaji za pročišćavanje bez pripadajućih kanalizacijskih sustava. Sukladno navedenome, lokacija UPOV-a Markovac prikazana je na kartografskom prikazu 2.3.2. PPIŽ.

Zaključno, predmetni zahvat je u skladu s važećim PP Istarske županije.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

27

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 2.2-1. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora/površina - Prostori za razvoj i uređenje, PP Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 9/16)

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

28

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 2.2-2. Izvod iz kartografskog prikaza 2.3.2. Infrastrukturni sustavi – Odvodnja otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom, PP Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 9/16) s ucrtanim zahvatom.

Prostorni plan uređenja Općine Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“, br. 1/16) II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 5. UVJETI UTVRĐIVANJA POJASEVA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Članak 83.

ODVODNJA (1) U Općini samo naselje Višnjan ima dijelom kanalizacijski sustav.

(2) Izgradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno sa možebitnim pročistačima izvan građevnih područja utvrđenih ovim Planom obavljat će se u skladu sa posebnim uvjetima nadležne ustanove zadužene za odvodnju. Ukoliko se treba izgraditi pročistač unutar građevnog područja ili u njegovoj neposrednoj blizini treba izraditi odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš (3) Položaj trasa kanalizacijskih vodova određen je na grafičkom listu br. 2d: “Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda” u mjerilu 1:25.000.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

29

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Članak 97.

OTPADNE VODE (1) Planiraju se sustavi odvodnje otpadnih voda s BIO pročišćavanjem i ispuštanjem pročišćenih voda u podzemlje ili čak njihovo korištenje u poljodjelstvu za sva naselja. Treći stupanj pročišćavanja bit će potrebno uspostaviti ako se pokvari kakvoća vode na izvorištima.

Planirano rješenje ovim Planom shematskog je karaktera. U svom kvantitativnom izrazu izgradnja kapaciteta odredit će se kad se budu odredili i stvarni kapaciteti sukladno planovima investitora. …

(3) Nadalje, vrijede obaveze: a) Kad se na dijelu građevinskog područja izgradi javna kanalizacijska mreža i ako postoje za to tehnički uvjeti, postojeće stambene i ostale građevine se moraju priključiti na nju. b) Ako na dijelu građevinskog područja na kojem će se graditi građevina postoji javna kanalizacijska mreža, stambene i druge građevine moraju se priključiti na nju. c) Tamo gdje se neće biti moguće priključiti na kanalizacijski sustav ili do njegove izgradnje: - na dijelu općine koji je unutar zona sanitarne zaštite izvorišta Gradole zabranjeno je upuštanje otpadnih voda u tlo, te se preporuča da se otpadne vode iz domaćinstva prikupljaju u vodonepropusne septičke trokomorne jame ili jednokomorne sabirne jame bez ispuštanja izlaznog efluenta u tlo, odnosno sa pražnjenjem istih pomoću autocisterni i odvozom na odgovarajući uređaj za biološku obradu - na dijelu Općine koji je izvan zona sanitarne zaštite izvorišta Gradole otpadne vode moraju se prije ispuštanja u okoliš pročišćavati metodom autopurfikacije u septičkim jamama. d) Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domaćinstvu s izvorom zagađenja i gospodarskih postrojenja moraju se (i prije izgradnje kanalizacijskih sustava s BIO pročišćavanjem) prije upuštanja u recipijent pročistiti do stupnja na kojem se nalazi recipijent odnosno do stupnja i na način predviđen posebnom odlukom Općinskog vijeća. e) Režimi ponašanja u zonama sanitarne zaštite izvorišta Gradole, propisani su nadalje relevantnim Zakonima, propisima i standardima.

(4) Odvodnja otpadnih voda provodi se sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske županije 12/05 i 2/11).

8. MJERE SPRJEČAVANJ NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 99.

MJERE ZA POBOLJŠANJE OKOLIŠA: (1) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće mjere:

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

30

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

a) Izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači; ….

Analiza kartografskih prikaza: Prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, PPU Općine Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“ br. 1/16, slika 2.2-3), kolektori sustava odvodnje naselja Markovac su najvećim dijelom smješteni unutar građevinskog područja naselja. Dio trase kolektora koji se nalaze u građevinskom području, smješten je u koridoru postojeće lokalne ceste. Dio trase kolektora (cca. 160 m) i crpna stanica nalaze se na vrijednom obradivom tlu. Planirani UPOV Markovac smješten je na području gospodarskih zaštitnih šuma dok se planirani upojni bunar nalazi na području ostalih zaštitnih šuma. Trasa odvoda prošišćene otpadne vode od UPOVa do upojnog bunara smještena je uz postojeću lokalnu cestu.

Prema kartografskom prikazu 2.D. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, PPU Općine Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“ br. 1/16), sustav odvodnje u naselju Markovac je označen kao postojeći, što nije u skladu s Odredbama za provođenje, u kojima se navodi da samo naselje Višnjan ima dijelom izgrađen sustav odvodnje, i situacijom na terenu. Trase planiranog sustava odvodnje većinom se poklapaju s trasama iz navedenog kartografskog prikaza. Dio planiranih trasa nije ucrtan u kartografskom prikazu. Na dijelu planiranog zahvata nalaze se postojeći lokalni vodoopskrbni cjevovodi, što isto nije u skladu sa situacijom na terenu. UPOV Markovac s pripadajućim upojnim bunaron nije označen na navedenom kartografskom prikazu.

Ocjena usklađenosti zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Višnjan: Odredbama za provođenje navodi se da samo naselja Višnjan ima dijelom izgrađen sustav odvodnje dok sustav odvodnje naselja Markovac nije definiran. Na pripadajućem kartografskom prikazu, 2.D. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, PPU Općine Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“ br. 1/16), sustav odvodnje naselja Markovac je ucrtan kao postojeći što ne odgovara situaciji na terenu. Planirane trase kolektora se djelomično poklapaju s trasama iz PPUO Višnjan.

UPOV Markovac s pripadajućim upojnim bunaron nije označen na kartografskom prikazu 2.D. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, PPU Općine Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“ br. 1/16).

Na području zahvata nalaze se postojeći vodoopskrbni cjevovodi.

Sukladno Idejnom projektu „Izgradnja kolektorske mreže sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Markovac“ (Prongrad biro d.o.o., Zagreb, travanj 2019.) kolektori sustava odvodnje polažu se ovisno o lokalnim prilikama i uvjetima ostalih vlasnika instalacija u odnosu na postojeće instalacije, a na dijelovima trase sanitarnog kanala gdje zbog postojeće izgrađenosti komunalne infrastrukture nije moguće zadovoljiti uvjete svijetlog osnog razmaka između istih potrebno je sve radove na iskopu rova tih dionica obaviti ručno. S obzirom na navedeno, ne očekuje se oštećenje postojećih instalacija u obuhvatu zahvata.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

31

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Možemo zaključiti kako je zahvat u skladu s Odredbama za provođenje PPUO Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“, br. 1/16 – pročišćeni tekst), a kartografski prikaz 2.D. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, PPU Općine Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“ br. 1/16) ne odgovara stanju na terenu.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

32

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 2.2-3. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina, PPU Općine Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“ br. 1/16) s ucrtanim zahvatom.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

33

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 2.2-4. Izvod iz kartografskog prikaza 2.D. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, PPU Općine Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“ br. 1/16) s ucrtanim zahvatom

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

34

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.3 Opis okoliša lokacije zahvata 2.3.1 Stanovništvo Ukupna površina Općine iznosi 63,84 km 2 i prema popisu stanovništva iz 2011.g na prostoru Općine Višnjan živi 2302 stanovnika. U površini Istarske županije Općina Višnjan sudjeluje sa 2,25%.

Prema popisu stanovništva 2011. godine, naselje Markovac imalo je 163 stanovnika.

2.3.2 Geografske i reljefne karakteristike Reljefnu strukturu Istre karakteriziraju: prostrani valoviti ravnjak, kompozitne doline i obale različitog pružanja; zatim brdski prostor u obliku više strukturnih stepenica Ćićarije s unutrašnjim padinama Učke, kao i manji oblici, pretežno u priobalnom pojasu.

Općina Višnjan, kao i naselje Markovac, smještena je na području „crvene Istre“. Područje crvene Istre proteže se od Piranskoga zaljeva do Plomina (ravnjak zapadne i južne Istre), a predstavlja zaravan mezozojskih vapnenaca na kojoj se razvio karakterističan tip tla "crvenica". Reljef je blago valovit, a zbog porozne krške podloge nema površinskih vodotoka.

Istarski ravnjak zaprema najveći dio karbonatnog sastava stijena otprilike između Buja, Pazina i Medulina. Taj se prostor u širem smislu podudara sa zapadnoistarskom antiklinalom, gdje su najbolje razvijene zaravni, koje su najizrazitije na čistim vapnencima. Vapnenačke stijene neovisno o starosti već su s obzirom na čistoću osnovne mase vrlo otporne prema procesima mehaničkog trošenja. Međutim, korozijski se jako otapaju stvarajući pri tome duboke oblike s naglašenom vertikalnom komponentom tipa jama ili ponora. Njihovim površjem mogu se vidjeti veće ili manje nakupine zemlje crvenice na temelju kojih se valoviti ravnjak fizionomski i izdvaja kao »crvena Istra«7

2.3.3 Geološke karakteristike Istra čini sjeverozapadni dio stare jadranske karbonatne platforme, velikoga paleogeografskoga tijela na kojem su se u plitkome, toplome moru taložile karbonatne stijene.

U takvim je uvjetima nastala velika debljina karbonatnih naslaga (oko 5000 m), među kojima su najčešći vapnenci, a nešto rjeđi dolomiti. Kasnijim sudarom jadranske karbonatne platforme i susjednih područja s kontinentalnom masom Europe (čiji je najveći intenzitet započeo u eocenu, prije 40-ak mil. godina) platforma je dezintegrirana uz mjestimični nastanak dubokomorskih korita, a potom je snažnom tektonikom izdignuta u planinski lanac Dinarida, čiji se jugozapadni dio naziva Krškim Dinaridima. Krš je vapnenački krajolik karakteriziran podzemnom drenažom, špiljama, vrtačama, suhim dolinama, tankim pokrovom tla i ogoljenim izdancima stijena.

Prema geološkoj građi, Istarski poluotok može se podijeliti na tri područja:

7

https://www.istraistria.hr/fileadmin/dokumenti/gospodarstvo/2013/Rudarsko_geoloska_studija_IZ/POGLAVLJE_2_GEOGRAFS KI_PREGLED.pdf

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

35

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

1. Jursko-krednopaleogenski karbonatni ravnjak južne i zapadne Istre, 2. Kredno-paleogenski karbonatno-klastični pojas s ljuskavom građom u istočnoj i sjeveroistočnoj Istri te 3. Paleogenski flišni bazen središnje Istre.

Prema Geološkoj karti Istre (Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/slika.aspx?id=548) na području predmetnog zahvata nalazimo naslage donje krede (barem-apt) (K 12,4)

Slika 2.3.3-1. Geološka karta Istre (Izvor: Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/slika.aspx?id=548)

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

36

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Seizmološke karakteristike Prema Karti potresnih područja RH8, područje zahvata se za povratno razdoblje od 95 god., nalazi na granici područja horizontalnog vršnog ubrzanja tla od a gr=0,06 g i agr=0,04 g, što odgovara intenzitetu od VIo prema Mercalli-Cancani-Siebergova (MCS) ljestvici (slika 2.3.31.). Za povratno razdoblje od 475 god., nalazi se na području horizontalnog vršnog ubrzanja tla od agr=0,08 g, što također odgovara intenzitetu od VIo prema MCS ljestvici (slika 2.3.3-2.).

Slika 2.3.3-2. Izvod iz karte potresnih područja (http://seizkarta.gfz.hr/karta.php) za područje Istarske Županije

2.3.4 Pedološke karakteristike Kombinacija prirodnih i ljudskih (antropogenih) čimbenika utjecala je na heterogenu distribuciju tipova tala na području Istre, na osnovi čega Istru možemo podijeliti na sedam područja9: • područje zapadne Istre na vapneno-dolomitnoj podlozi (Crvena Istra) s tipovima tala: crvenice (tipične, antropogenizirane, lesivirane, plitke, srednje duboke i duboke), a na brežuljkastom dijelu smeđe na vapnencu; • područje istočnog i središnjeg dijela Istre s tipovima tala: crvenica, smeđe na vapnencu, distrično smeđe na vapnencu i dolomitu; • labinsko brdovito područje, s tipovima tala: vapneno-dolomitne crnice, rendzine, litosoli, smeđe na vapnencu i dolomitu, rigosoli; • i V. područje središnjega brdskoga dijela Istre (Siva Istra) s tipovima tala na flišu: rendzina, sirozem na rastresitim supstratima, koluviji, vertično smeđa tla, rigosoli, pseudogleji i lesivirana tla.

8 9

http://seizkarta.gfz.hr/karta.php http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2146

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

37

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

• •

područje planinskog masiva Učke i Ćićarije (Bijela Istra) s tipovima tala: vapnenodolomitne crnice, rendzine, kamenjari, smeđa tla na vapnencu i dolomitu. područje dolina i rijeka s tipovima tala: hidromorfna glejna tla (vapnena i eutrična), aluvijalno-koluvijalna, koluvijalna i aluvijalna tla, te na ušćima rijeka zaslanjena tla.

Predmetni zahvat nalazi se na području Crvene istre na kojem prevladava crvenica. Isto se može potvrditi Izvodom iz Pedološke karte RH (slika 2.3.4-1.), prema kojem se predmetni zahvat nalazi na crvenici (lesivirana i tipična duboka).

Crvenica je tlo koje ima ohrični horizont, koji leži neposredno na kambičnom horizontu tipa (B)rz. Crvenica se formira na čistim i čvrstim vapnencima i dolomitima koji su karstificirani, a solum je nekarbonatan. Mehanički sastav je teži od ilovastog, a struktura je poliedrična 10.

Podtipovi crvenice: • Tipična: nema znakova drugih procesa osim karakterističnih za crvenice • Lesivirana: početak formiranja E horizonta Varijeteti: Prema dubini soluma: • Plitka do 40 cm • Srednje duboka 40-70 cm • Duboka preko 70 cm • Koluvijalna -sadrži više od 30% nesortiranog skeleta Forme: • Ilovasta • Glinovita Ostala svojstva crvenica: • dubina crvenica je često određena plastikom matičnog supstrata koji je vrlo varijabilan (stijene, pukotine, džepovi) • problematično gospodarenje vodom u tlu; pogotovo ljeti • dobro prospuna, aerirana tla • izvorno nekarbonatna tla, velikog kapaciteta adsorpcije (30-60 meq.), zasićenost bazama velika (oko 80%), reakcija tla neutralna • mala količina humusa

10

file:///D:/Users/Korisnik/Downloads/Pogodnosti_tla_Istre_za_vinogradarsku_proizvodnju.pdf

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

38

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“

S li k a 2. 3. 4 - 1. V r st e t al a n a p o d r u čj u z a h v at a ( h tt p ://t lo -i- bilj k a. e u /i B a z a/ P e d o _ H R /i n d e x. h t m l .)

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

39

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.3.5 Hidrogeološke karakteristike Hidrografija i hidrogeologija na istarskom poluotoku uvjetovane su njegovom geološkom građom, odnosno mnogobrojnim tektonskim pokretima i rasjedanjima tijekom kvartara te oblikovanjem reljefa pod utjecajem endogenih i egzogenih čimbenika. Kao rezultat tih činjenica u Istri postoji samo nekoliko tokova koji od izvora do ušća u more teku površinom, dok znatan dio njih zbog krške podloge ponire i podzemno nastavlja tok do hipsometrijski nižih krških izvora, odnosno do vrulja nedaleko od morske obale ili današnjih priobalnih izvora uza samu morsku obalu.

Podzemni tokovi u kopnenom dijelu Istre potvrđeni su u sljevovima krških izvora Bulaža kraj Istarskih toplica, Sv. Ivana kraj Buzeta i Gradola uz vodotok Mirne te u slijevu Rižane u slovenskom dijelu istarskog poluotoka. Jedini podzemni slijev koji odvodi ponorne vode prema moru zabilježen je na vodotoku Pazinčice od Pazinskoga ponora do priobalnih izvora uz Raški zaljev. Posebna je specifičnost podzemni vodotok promatran u nabušenoj kaverni Tunela »Učka«, a njegovo je otjecanje utvrđeno na priobalnim izvorima kvarnerske strane od Ičića do Medveje.

Površinski tokovi u Istri od sjevera prema jugu mogu se pratiti u povremenom toku umaškoga potoka Potok, koji teče u udolini istočno i južno od Buja te sjeverno od Brtonigle, s glavnim izvorištima ispod Huntalova vrha (234m) i Kavruje (302m) pokraj Krasice. Na vapnenačkom ravnjaku širine 3 km između Buja i Zrenja, te Dragonje i Mirne, na dodiru kredne antiklinale i flišnih naslaga, nalazi se samo jedan površinski vodotok (Poganja), koji ondje površinski otječe u veću rijeku (Dragonju). Istočno od Momjana i sjeverno od Marušića ponire prvi neimenovani potok. Dalje u smjeru istoka tok je potoka Bazuje i njegov završni ponor. Slijedi neimenovani kratki vodotok što najprije ponire između Donje i Gornje Gomile, zatim slijedi duži vodotok Jugovski potok, što izvire pod slov. vrhom Slovnjakom te ponire ispod cestovnoga raskrižja kraj Filarije. Sjeverno od naselja Šterne, kraj Pašudije, sljedeći je vodotok tamošnje ponornice.

Ispod zaseoka Čepića između kota Zelenca (454 m) i Čerešnjevca (457 m) ponor je potoka Malinske. Između Čerešnjevca i Velikoga Repovca (492 m), sjeverozapadno od naselja Markovića, ponire potok Pregon, koji, kao i njegov pritok Milinica, izvire na slov. dijelu flišne uzvisine. Zapadno od Zrenja, na lokalitetu Kataleni, ponor je potoka Mlake. Sjeverno i sjeveroistočno od Zrenja vododjelnica je prema jednom pritoku koji se ulijeva u tok Bračane, stalnoga desnoga pritoka rijeke Mirne.

Površinski tok rijeke Mirne na području zap. i sr. Ćićarije, zbog prostrana je površinskog, ali i podzemnog slijeva najstalniji, najduži i najizdašniji vodotok istarskog poluotoka. Drugi stalni površinski vodotok jest rijeka Raša, koja izvire u flišnim naslagama sjeverno od Podpićna s pritocima Krbunskim i Vlaškim potokom te potokom Krapnjem, koji dotječe od rudarskoga naselja Raše. Rijeke Boljunšćica se također može smatrati stalnim površinskim tokom s poznatim izvorištem i tunelskim utokom u more.

Povremeni površinski bujični potoci postoje u tom dijelu istarskog polutoka na istočnim i zapadnim padinama planine Učke (Vranjska draga, Leskova draga, draga Rastočina i Studena draga te Mošćenička, Lovranska i draga potoka Banine).

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

40

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Na prostoru Ćićarije, zbog specifičnoga reljefa i slijeda navlake te izmjene nepropusnoga fliša i vodopropusnih vapnenaca, postoji vrlo jak povremeni vodeni tok između Trstenika i Lanišća, s poznatim ponorom u Rašporu, zatim u Ročkom polju i kraj Roča te kraj Semića, Dana i Krkoča11.

2.3.5.1 Podaci o stanju vodnih tijela Prema Izvodu iz Registra vodnih tijela (Hrvatske vode, Klasa: 008-02/19-02/444, Ur.broj: 1519-1 od 16.06.2019) predmetni zahvat nalazi se na području podzemnog vodnog tijela JKGI_01 – SJEVERNA ISTRA. Kemijsko, količinsko i ukupno stanje podzemnog vodnog tijela ocijenjeno je kao dobro (tablica 2.3.5.1-1.).

Na udaljenosti cca. 350 m od zahvata, nalazi se područje podzemnog vodnog tijela JKGN_02 – SREDIŠNJA ISTRA. Kemijsko, količinsko i ukupno stanje podzemnog vodnog tijela ocijenjeno je kao dobro (tablica 2.3.5.1-2.).

Tablica 2.3.5.1-1. Stanje podzemnog vodnog tijela JKGI_01 – SJEVERNA ISTRA Stanje

Procjena stanja

Kemijsko stanje

dobro

Količinsko stanje

dobro

Ukupno stanje

dobro

Tablica 2.3.5.1-2. Stanje podzemnog vodnog tijela JKGN_02 – SREDIŠNJA ISTRA. Stanje

Procjena stanja

Kemijsko stanje

dobro

Količinsko stanje

dobro

Ukupno stanje

dobro

Na području zahvata ne postoje tekućice koje su proglašene zasebnim vodnim tijelom.

11

https://www.istrapedia.hr/hrv/1007/hidrogeologija/istra-a-z/

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

41

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“

S li k a 2. 3. 5. 1 - 1. K a rt a p o d z e m n o g v o d n o g tijel a z a ši r e p o d r u čj e z a h v a t a

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

42

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.3.5.2 Poplave Prema Preglednoj karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (slika 2.3.5.2-1.), predmetni zahvat ne nalazi se na poplavnom području.

Također, prema istoj karti (slika 2.3.5-2-1.), predmetni zahvat ne nalazi se na području PPZRP (područja potencijalno značajnih rizika od poplava)

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

43

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 2.3.5.2-1. Karta opasnosti od poplava i područja potencijalno značajnih rizika od poplava za područje zahvata Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

44

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.3.5.3 Zone sanitarne zaštite Na području Općine Višnjan nalaze se zone sanitarne zaštite izvorišta Gradole.

Sukladno podacima dobivenim od strane Hrvatskih voda na temelju Zahtjeva za pristup informacijama (Klasa: 008-02/19-02/107, Ur.broj: 15-19-1 od 8.02.2019)12, sustav odvodnje naselja Markovac nalazi se na području II. i III. zone zaštite izvorišta Gradole. Planirani UPOV Markovac i trasa odvoda pročišćene otpadne vode od UPOV-a do upojnog bunara nalaze se na području II. zone zaštite izvorišta Gradole. Planirani upojni bunar nalazi se izvan područja zona sanitarne zaštite izvorišta Gradole (slika 2.3.5.3-1.).

Izvor Gradole nalazi se na lijevoj obali doline rijeke Mirne oko 9,5 km uzvodno od njenoga ušća. Izvor izbija iz krške kaverne ispod vapnenačke hridine kredne starosti. U prirodnom stanju izvor je imao oblik jezerca ovalnog oblika veličine 8x16 m. Voda je izbijala iz kaverne na dnu bazena. Današnji zahvat nalazi se unutar objekta s preljevnim pragom na koti 8 m.n.m.

Određivanje površine i granica slijeva izvora Gradole provedeno je 90-tih godina, a odredba se temeljila na geološkim podacima, tektonici, morfologiji, fotogeološkoj interpretaciji terena, hidrogeološkim karakteristikama stijena, krškim morfološkim pojavama i na podacima trasiranja podzemnih voda. Uzevši u obzir sve navedene faktore definiran je hidrogeološki slijev izvora Gradole. Ta površina iznosi 104 km2, od čega na karbonatne stijene otpada oko 85 km2, a na flišne naslage oko 19 km 2. Kontrola površine slijeva načinjena je pomoću postojećih hidroloških veličina, te na taj način dobivena površina slijeva izvora iznosi 113 km 2.

Može se reći da maksimalna izdašnost izvora nastupa zimi i u proljeće te iznosi 10.000 l/s, a minimalna izdašnost iznosi 1.000 l/s dok ekstremni minimum iznosi ispod 400 l/s 13.

12

Podaci dobiveni za potrebe izrade Elaborata zaštite okoliša „Izgradnja novog alternativnog ispusta pročišćene otpadne vode s pripadajućim cjevovodom UPOV-a za sustav odvodnje naselja Brajkovići – Trviž“ 13 https://www.ivb.hr/o-vodovodu/distribucija-i-izvori/izvor-gradole/

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

45

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“

S li k a 2. 3. 5. 3 - 1. P ri k a z z o n a s a n it a r n e z a št it e iz v o ri št a G r a d o l e n a šir e m p o d r u čj u z a h v a t a

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

46

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Osjetljiva područja Prema Prilogu I (kartografski prikaz osjetljivih područja u Republici Hrvatskoj) (Slika 2.3.5.32.) i Prilogu II (popis osjetljivih područja u Republici Hrvatskoj) Odluke o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) zahvat se nalazi na osjetljivom području Jadranski sliv – kopneni dio (oznaka ID 71005000), prema kriterijima “područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju” (Uredba o standardu kakvoće voda, NN 73/13, 151/14 i 78/15, članak 62, stavak 1, točka 3). Onečišćujuće tvari čija se ispuštanja u ovaj sliv ograničavaju su dušik i fosfor. Na jadranskom vodnom području, sva područja određena kao područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju su osjetljiva područja te se zahvat ujedno nalazi na slivu osjetljivog područja.

Na osjetljivim područjima i slivovima osjetljivih područja je, zbog postizanja ciljeva zaštite voda, potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, sukladno odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br.

80/13, 43/14, 27/15 i 3/16).

Slika 2.3.5.3-2. Prikaz osjetljivih područja s ucrtanom lokacijom zahvata

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

47

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.3.6 More Sastavnica okoliša nije prisutna na razmatranom području.

2.3.7 Klimatološke karakteristike Prema klimatološkim podjelama podneblja, cjelina Istre ima umjereno toplu klimu, iako se najviši predjeli na sjeveroistoku Istre približavaju klimatskim karakteristikama gorskih, odnosno borealnih podneblja. Podrobnije se može u Istri razlikovati barem tri tipa podneblja. Obalni pojas između Novigrada i Rapca, koji ima najviše temperatura i prima najmanje oborina, ima sredozemnu klimu (Cs po Köppenovoj klimatskoj kvalifikaciji). Mediteranski značaj tog dijela Istre pokazuje i zimzelena šuma hrasta crnike. Preostali obalni pojas u Liburnijskom primorju na istočnoj strani poluotoka te područje sjeverno od rijeke Mirne na zapadnoj i sjeverozapadnoj obali ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom (Cfa po Köppenu), a unutrašnjost istarskog poluotoka ima inačicu s toplim ljetom (Cfb po Köppenu). Podneblja Cfa i Cfb u Istri razlikuju se od sredozemnog podneblja, ponajprije po nešto većoj vlažnosti i nižim temperaturama, ali imaju još uvijek mnoge sredozemne značajke. Stoga se često taj dio Istre ubraja u umjereno sredozemna, odnosno submediteranska podneblja.

Na temperaturu u Istri utječu kopno, more i nadmorska visina. Najniži obalni dio, do nadmorske visine oko 150 metara ima prosječnu siječanjsku temperaturu iznad 4°C, a srpanjsku od 22 do 24°C. Iz oblika izotermi vidi se da termički utjecaj mora seže dublje u unutrašnjost Istre po dolinama rijeka, a vrlo je ograničen na strmim obalama Liburnijskog primorja. S porastom nadmorske visine u unutrašnjosti Istre prosječne siječanjske temperature snižavaju se na 2 do 4°C, u najvišim predjelima na sjeveroistoku poluotoka i ispod 2°C. Srpanjske su temperatura u unutrašnjosti 20 do 22°C, u brdovitoj Ćićariji 18 do 20°C, a na najvišim vrhovima i ispod 18°C. Zbog manjeg učinka hlađenja Kvarnerskog zaljeva u usporedbi s otvorenim morem ispred zapadne Istre, ljetne su temperature u Liburnijskom primorju nešto više nego na zapadnoj istarskoj obali. Kako se more zagrijava sporije nego kopno, temperaturne su razlike između obalnog pojasa i unutrašnjosti manje u proljeće, a veće u jesen. Veće razlike ljeti posljedica su viših jutarnjih temperatura na obali, jer more onemogućuje pretjerano hlađenje zraka.

Najniže izmjerene temperature na obali su više i za 10-ak stupnjeva od istog ekstrema u unutrašnjosti poluotoka: na obali se živa može spustiti i ispod -10°C, a u unutrašnjosti i ispod -20°C. Obrnuto je pri najvišim temperaturama, koje su zbog učinka mora u unutrašnjosti nekoliko stupnjeva više (najviše ljetne temperature dosežu 35 do 40°C).

Prostorni raspored oborina u Istri pod neposrednim je utjecajem reljefa. Veći dio vlažnog zraka nad Istru dolazi s jugozapada. Zračne se mase sudaraju s reljefnom preprekom između Slavnika i Učke, te zbog podizanja zraka dolazi do kondenzacije i stvaranja oborina. Zato su brdoviti predjeli na sjeveroistoku najkišovitiji. Oni godišnje imaju više od 1500 mm oborina, a masiv Učka i više od 2000 mm. Najmanje kiše padne na zapadnoj obali i jugu. Duž obale od Valture do Novigrada padne od 800 do 900 mm, a na obali sjeverozapadne Istre od 900 do 1100 mm kiše. Iako količina oborine raste od zapada prema istoku Istre, cijeli poluotok ima isti oborinski režim. Najviše oborina padne u jesen (listopad, studeni), a manje je izrazit sekundarni vrhunac na prijelazu proljeća u ljeto. Najmanje je oborina na kraju zime i početku proljeća te ljeti. Unatoč prosječno dobroj vlažnosti klime velika varijabilnost oborina može povećati

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

48

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

opasnost od suše, koja je najveća na zapadnoj obali, gdje su količine oborina najmanje, a razdoblje vrlo visokih temperatura traje i do tri mjeseca. Zbog manje sposobnosti zadržavanja vlage u tlu, suša je česta i u kraškim predjelima, koji imaju više oborina.

Snijeg je na obali Istre rijetka pojava, a u unutrašnjosti poluotoka snježni pokrivač ostane nekoliko dana do cijelog tjedna. Više od 20 dana snijega imaju Slavnik, Učka i najviši vrhovi Ćićarije.

U Istri najčešće pušu vjetrovi iz smjerova sjeveroistoka i istoka (bura), i jugoistoka (jugo). Bura je najčešća po zimi, jer je Jadran u to godišnje doba često u područjima niskog zračnog tlaka.

Jačina bure ovisi o lokalnim topografskim prilikama, a najveće brzine, čak i veće od 150 km/h, doseže pod sedlima u Dinaridima. U Istri prevladava umjerena bura, koja ne postiže jačinu senjske ili tršćanske. Češće puše anticiklonalna bura, koja donosi vedro i hladno vrijeme. Pri ciklonalnoj (mračnoj, crnoj) buri može obilno kišiti ili sniježiti do morske obale. Jugo je topao i vlažan vjetar, koji se u hladnoj polovici godine izmjenjuje s burom. Na kopnu ne doseže takve brzine kao bura, a donosi oblačno i kišno vrijeme (ciklonalno jugo).

Pri stabilnu i vedru vremenu, posebno ljeti, za obalni je pojas Istre značajna i obalna zračna cirkulacija. Danju s mora puše osvježavajući maestral, a noću, kad se kopno ohladi više nego more, obrnuti vjetar, burin.14

14

https://www.istramet.com/klima-u-istri/

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

49

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Slika 2.3.7-1. Podjela klime na području Istre (http://istra.lzmk.hr/slika.aspx?id=783)

2.3.8 Ekološka mreža i staništa Prema izvodu iz Karte ekološke mreže (slika 2.3.8-1.; http://www.bioportal.hr/gis/ ) predmetni zahvat se ne nalazi unutar područja ekološke mreže.

U široj okolici zahvata (do. 10 km) nalaze se sljedeća područja EM: Naziv područja (POVS) HR2000083 Područje oko Markove jame - Istra HR2000100 Pincinova jama HR3000433 Ušće Mirne HR2000619 Mirna i šire područje Butonige HR2000120 Sitnica špilja HR2000637 Motovunska šuma Naziv područja (POP) HR1000032 Akvatorij zapadne Istre

Udaljenost od područja zahvata (cca. km) 2 4,8 7,9 6,1 5,9 7,1 Udaljenost od područja zahvata (cca. km) 7,5

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

50

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ Tablica 2.3.8-1. Popis ciljnih vrsta i staništa POVS područja ekološke mreže u širem obuhvatu zahvata Naziv područja (POVS)

Kategorija za ciljnu vrstu ili stanišni tip / Naziv vrste ili stanišnog tipa / Šifra stanišnog tipa

HR2000083 Područje oko Markove jame kod Tara

1 oštrouhi šišmiš Myotis blythii 1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii 1 dugonogi šišmiš Myotis capaccinii 1 veliki šišmiš Myotis myotis 1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

HR2000100 Pincinova jama

1 čovječja ribica Proteus anguinus* 1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

HR3000433 Ušće Mirne

1 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) 1420 1 Estuariji 1130 1 Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110

HR2000619 Mirna i šire područje Butonige

1 uskoušćani zvrčić Vertigo angustior 1 trbušasti zvrčić Vertigo moulinsiana 1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar 1 močvarni okaš Coenonympha oedippus 1 bjelonogi rak Austropotamobius pallipes 1 mren Barbus plebejus 1 žuti mukač Bombina variegata 1 lombardijska smeđa žaba Rana latastei 1 barska kornjača Emys orbicularis 1 primorska uklija Alburnus arborella 1 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba offi cinalis) 6510 1 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovograbove šume Carpinion betuli 9160

HR2000120 Sitnica špilja

1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

HR2000637 Motovunska šuma

1 uskoušćani zvrčić Vertigo angustior 1 kataks Eriogaster catax 1 jelenak Lucanus cervus 1 žuti mukač Bombina variegata 1 lombardijska smeđa žaba Rana latastei 1 barska kornjača Emys orbicularis 1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii 1 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 1 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovograbove šume Carpinion betuli 9160

Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ. * - prioritetne vrste

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

51

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ Tablica 2.3.8-2. Popis ciljnih vrsta i staništa POP područja ekološke mreže u širem obuhvatu zahvata Naziv područja (POP)

Kategorija za ciljnu vrstu ili stanišni tip / Naziv vrste ili stanišnog tipa / Šifra stanišnog tipa

HR1000032 Akvatorij zapadne Istre

1 Gavia arctica crnogrli plijenor Z 1 Gavia stellata crvenogrli plijenor Z 1 Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G 1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G 1 Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z 1 Alcedo atthis vodomar Z

Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ. * - prioritetne vrste

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

52

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“

S l i k a 2 . 3 . 8 - 1 . I z v o d i z K a rt e e k o l o š k e m r e ž e h t t p :// w w w . b i o p o rt a l. h r/ g i s / ( s u c rt a n i m z a h v a t o m ) .

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

53

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Staništa Prema karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016. (slika 2.3.8-3., http://www.bioportal.hr/gis/), planirani zahvat se nalazi na području sljedećih kombinacija stanišnih tipova: - J./C.3.5.3. Izgrađena i industrijska staništa/Travnjaci vlasastog zmijka - I.2.1./D.1.2.1./C.3.5.3. Mozaici kultiviranih površina/Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/Travnjaci vlasastog zmijka - I.5.3./I.5.2./I.2.1.Vinogradi/Maslinici/Mozaici kultiviranih površina - I.5.3./C.2.3.2. Vinogradi/Mezofilne livade košanice Srednje Europe - C.3.5.3./I.2.1. Travnjaci vlasastog zmijka/ Mozaici kultiviranih površina - C.3.5.3./I.1.8. Travnjaci vlasastog zmijka/Zapuštene poljoprivredne površine - I.5.2. Maslinici - E. Šume Trase planiranih kolektora graniče sa sljedećim staništima (slika 2.3.8-3., http://www.bioportal.hr/gis/): - I.5.2./ I.5.3./I.2.1. Maslinici/Vinogradi/Mozaici kultiviranih površina - E./D.1.2.1. Šume/ Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva - I.5.2./D.1.2.1./C.2.3.2. Maslinici/ Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/ Mezofilne livade košanice Srednje Europe - D.1.2.1./C.3.5.3./J. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/ Travnjaci vlasastog zmijka/ Izgrađena i industrijska staništa Crpna stanica „CS Markovac“ planirana je na području stanišnog tipa I.5.3./C.2.3.2.

Vinogradi/Mezofilne livade košanice Srednje Europe.

U naravi se planirani kolektori najvećim dijelom polažu u koridoru postojećih prometnica naselja Markovac, a manjim dijelom zahvaćaju obradive površine.

UPOV Markovac, odvod pročišćene otpadne vode od UPOV-a do upojnog bunara (duljine cca.

175 m) kao i sam upojni bunar planirani su na području stanišnog tipa E. Šume. Prema karti staništa 2004., upojni bunar i dio trase odvoda pročišćene vode nalaze se na području sa šumskim stanišnim tipom E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca, ali će se cijev kojom se odvodi pročišćena otpadana voda do upojnog bunara polagati u koridoru postojeće ceste (situacijski prikaz, Slika 1.2.-1.).

Opis stanišnih tipova na području i u blizini zahvata15: -

C.3.5.3. Travnjaci vlasastog zmijka Travnjaci vlasastog zmijka (Sveza Scorzonerion villosae H-ić. 1949) – Navedeni skup zajednica razvija se na razmjerno dubokim, smeđim, primorskim tlima i u pravilu na površini bez kamena. Zbog toga su takve površine bile pogodne za kosidbu i koristile su se kao livade košanice, ali i kao pašnjak. Razvijaju se i u mediteranskolitoralnom i u mediteransko-montanom vegetacijskom pojasu

Nacionalna klasifikacija staništa RH (IV.verzija, 12/Nacionalna%20klasifikacija%20stanista_IVverzija.pdf 15

http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/2017-

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

54

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

- J. Izgrađena i industrijska staništa Izgrađene, industrijske, i druge kopnene ili vodene površine na kojima se očituje stalni i jaki ciljani (planski) utjecaj čovjeka. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorne komplekse u kojima se izmjenjuje različiti tipovi izgrađenih i kultiviranih zelenih površina u raznim omjerima zastupljenosti.

- I.2.1. Mozaici kultiviranih površina Mozaici različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Ovaj se tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja ne zahtijeva razlučivanje pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih elemenata.

- C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.-Bl. 1926) – Navedena zajednica predstavlja mezofilne livade košanice Srednje Europe rasprostranjene od nizinskog do gorskog pojasa.

- D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva Pripadaju razredu RHAMNO-PRUNETEA Rivas-Goday et Borja Carbonell 1961. To je skup više manje mezofilnih zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih prvenstveno od pravih grmova (Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Euonymus europaeus, Prunus spinosa i dr.) i djelomično drveća razvijenih u obliku grmova (Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Acer campestre i sl.). Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine, kao živica između poljoprivrednih površina, uz rubove cesta i putova, a mjestimično zauzimaju i velike površine na površinama napuštenih pašnjaka.

- I.5.3. Vinogradi Površine namijenjene uzgoju vinove loze s tradicionalnim ili intenzivnim načinom uzgoja.

- I.5.2. Maslinici Površine namijenjene uzgoju maslina tradicionalnog ili intenzivnog načina uzgoja.

- I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine - E. Šume/ E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 redu QUERCETALIA PUBESCENTIS Klika 1933.

Od gore navedenih stanišnih tipova, na Prilogu II.16 i III.17 Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), nalazi se kategorija staništa: •

C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe kojoj pripada stanišni tip C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (tj. sljedeći stanišni podtipovi C.2.3.2.1.

Srednjoeuropske livade rane pahovke, C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke, C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke, C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke i C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom), navedeni stanišni

Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području RH Popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu Natura 2000 16 17

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

55

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

•

podtipovi predstavljaju prioritetna Natura stanište 6510 - Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca

Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa RH 2016. s ucrtanom lokacijom zahvata nalazi se na slici 2.3.8-3.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

56

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“

Slika 2.3.8- 3. Iz v o d iz K art e ko p n e n ih n e š u m s kih st a ništ a R H 2 0 1 6.

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

57

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.3.9 Zaštićena područja Prema izvodu iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske na području zahvata se ne nalazi niti jedno područje prirode zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) (Slika 2.3.91.).

Na širem području zahvata (do 10 km) nalaze se sljedeća zaštićena područja: Naziv Kategorija zaštite Udaljenost od zahvata (km) Baredine spomenik prirode cca 4,1 Jama Podbaredine (jama Baredine) je speleološki objekt bogat stalaktitima, stalagmitima, sigastim stupovima. Dužina jame iznosi 150 metara, s pet dvorana. Postojanje vode u jami uvjetovalo je i razvoj i opstanak bogate špiljske faune (čovječja ribica (Proteus anguinus), prozirni račići i kukci) te boravku šišmiša. Jama je turistički valorizirana, namijenjena posjećivanju i razgledavanju uz pratnju stručne osobe.

Pincinova jama spomenik prirode cca 5,3 Pincinova jama se nalazi kraj zaselka Perci, južno od naselja Tar, u privatnom vlasništvu Mate Sinovića iz Perce 7. Otvor jame nalazi se na nadmorskoj visini od 66 m/nm otvora 4x1.6 m od kojih se okomito spušta u jamu 13 m. U spilji je podzemno jezero i brojni stalaktiti. Vodeni kanal širine 412 m i dužine 80 m. Nalazište je čovječje ribice, brojnih vrsta podzemnih rakova.

Markova jama spomenik prirode cca 6,2 Markova jama je jama bogata kalcitnim nakitom, podzemnim prostorijama, s dva jezera slatke vode na najnižim točkama. Također predstavlja stanište ljetne kolonije šišmiša i druge podzemne faune.

Javor na stanciji Bašarinka spomenik prirode cca 6,9 Javor na stanciji Bašarinka predstavlja rijetki primjerak drveća a nalazi se na k.č.br. 17/12, k.o. Nova Vas. Pinije u Karojbi spomenik prirode cca 8,4 Četiri stara pinja (Pinus pinea L.) nalaze se uz cestu Pazin - Karojba (jedan s desne, a tri ostala s lijeve strane). Dimenzije najvećeg iznose: opseg (u prsnoj visini) 3,30 m, visina 14,5 m (do grana 5,5 m), a starost oko 160 godina. Sva četiri spomenuta pinja vrlo su slikoviti zbog svojih impozantnih kišobranastih krošnja i neobično se ističu u okolnom krajoliku. Červar – skupina stabala spomenik prirode cca 9 Na lokalitetu crkvice Sv. Ane, nedaleko Červara kraj Poreča, nalazi se skupina starih stabala sljedećih vrsta: hrasta medunca (9 stabala), brijesta (1 stablo), košćele (1 stablo), cedra (2 stabla), pinja (1 stablo) i piramidalnog čempresa (2 stabla). Promjer stabala listača i pinja iznosi između 50 i 80 cm, dok su stabla čempresa tanja. Hrastovi se nalaze u pristupnom dijelu crkvici, a ostala stabla oko nje.

Stablo jednog cedra je suhovrho, ali inače krošnja ne pokazuje nikakove znakove da je fiziološki oslabljena te se može očekivati da će stablo još dugo živjeti. Osnovnu vrijednost sačinjava skupina hrastovih stabala koja je po broju i dimenzijama hrastova jedinstvena u Istri, pa prema tome predstavlja prirodnu vrijednost. Spomenuti hrastovi i ostala stabla vrlo su vrijedan elemenat u ovom obalnom dijelu Istre, predviđenom za turističku izgradnju.

Izvod iz Karte zaštićenih područja RH s ucrtanom lokacijom zahvata nalazi se na slici 2.3.9-1.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

58

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“

S li k a 2. 3. 9- 1. Iz v o d iz K a rt e z a šti ć e ni h p o d r u č j a s u c rt a n o m l o k a cij o m z a h v at a

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

59

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.3.10 Šume Prema podacima Hrvatskih šuma18, planirani zahvat nalazi se na području Uprave šuma podružnice Buzet, Šumarije Velika Gorica.

Planirani zahvat nalazi se na području gospodarske jedinice (GJ) Dubrava, no samo se cca. 8 m planiranog kolektora i UPOV Markovac nalaze rubno uz granice odjela 43, GJ Dubrava, dok trase ostalih planiranih kolektora, crpna stanica, odvod pročišćene vode i upojni bunar ne zahvaćaju odjele HŠ tj. šumska područja kojima gospodare Hrvatske šume.

Uprava šuma Podružnica Buzet (UPŠ Buzet), gospodari šumama na području Istarske županije, Cresa i Lošinja te Opatije i Matulja, koje pokrivaju površinu od ukupno 146.534 ha; od toga su 79.672 ha privatne šume, 66.349 ha državne šume (obrasla površina) i 513 ha šume Nacionalnoga parka Brijuni pod upravom istoimene Javne ustanove. Šumovitost cijelog područja Istre iznosi 40%.

Raznolikost klimatskih, reljefnih, geoloških i edafskih prilika prati i raznolikost vegetacijskoga pokrova. Većina šuma pripada sredozemnoj vegetacijskoj regiji, samo najviši planinski predjeli i sjeverne strane Učke i Ćićarije pripadaju eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji. Uski obalni pojas Istre pripada eumediteranskoj zoni s vazdazelenim šumama. Veći dio Istre pripada submediteranskoj zoni s klimatsko-zonalnim listopadnim šumama hrasta medunca i bijeloga graba (Querco–Carpinetum orientalis) te hrasta medunca i crnoga graba (Ostryo–Quercetum pubescentis). Unutar te zone u dolini rijeke Mirne nalaze se šume azonalnih zajednica šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elate–Quercetum roburis) te šume hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli–Quercetum roburis). Na flišnom području srednje Istre raznolikost staništa i vegetacije još je veća, te se na tim područjima uz spomenute klimatskozonalne zajednice nalaze i azonalne zajednice šuma hrasta medunca s beskoljenkom (Molinio–Quercetum pubescentis), šume pitomoga kestena (Querco–castanetum submediterraneum), i dr. U Istri su najočuvanije šume na području Učke i Ćićarije. To je područje paramediteranske zone eurosibirsko-sjevernoameričke regije sa primorskom šumom bukve (Seslerio–Fagetum sylvaticae) i bukovom šumom s crnim grabom (Ostryo–Fagetum sylvaticae)19.

18 19

http://gis.hrsume.hr/hrsume/ows http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2689

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

60

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“

S l i k a 2 . 3 . 1 0 - 1 . K a rt a o d n o s a o d j e l a g o s p o d a r s k e j e d i n i c e D u b r a v a , Š u m a ri j e P o r e č i p r e d m e t n o g z a h v a t a ( h tt p :// gi s . h r s u m e . h r/ h r s u m e / o w s )

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

61

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.3.11 Krajobrazne karakteristike Naselje Markovac se nalazi na blagoj uzvisini na kraju odvojka ceste Kaštelir–Višnjan, s kojeg se prema moru pruža pogled na velik dio sjeverne Poreštine. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom, posebno vinogradarstvom, te uzgojem drugih kultura i sitnim stočarstvom te su na području naselja zastupljene krajobrazne vizure obradivih površina.

Prema Karti osnovnih krajobraznih jedinica Hrvatske (slika 2.3.12-1.), predmetni zahvat svrstava su u područje Istre.

Slika 2.3.11-1. Karta osnovnih krajobraznih jedinica Hrvatske s ucrtanom lokacijom zahvata.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

62

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

2.3.12 Kulturno – povijesna baština Prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske20 na području naselja Markovac nema zaštićenih kulturnih dobara prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18).

Prema kartografskom prikazu 3.C. Kulturno povijesna baština, PPUO Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“, br. 1/16, slika 2.3.12.-1) na području naselja Markovac nalaze se: - veća sakralna građevina – crkva sv. Jelene, Markovac (oznaka na karti - 41-05), - manja sakralna građevina – kapelica, Markovac (oznaka na karti - 42-01) i - dio povijesnog naselja seoskog obilježja – Markovac (oznaka na karti - 33-1221), koji su prema PPUO Višnjan predloženi za zaštitu.

Odvod prošišćene vode od UPOV-a do upojnog bunara i sam upojni bunar se prema navedenom kartografskom prikazu nalaze u blizini građevine javne namjene – nekadašnja stanica Parenzane Stacion (oznaka na karti - 44-02). U blizini upojnog bunara se nalazi manja sakralna građevina – kapelica Stancion (oznaka na karti - 42-02).

Dio planiranog zahvata ulazi u obuhvat kultiviranog krajobraza – padine s južne strane Markovca, koje predstavljaju područje vrijedno za panoramske vrijednosti krajobraza, a PPUO Višnjan su predložene mjere za zaštitu.

Slika 2.3.12.-1. Izvod iz kartografskog 3.C. Kulturno povijesna baština, PPUO Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“, br. 1/16) s ucrtanim zahvatom

20

https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 Na kartografskom prikazu je za povijesno naselje seoskih obilježja Markovac stavljena oznaka 33-10, koja se prema legendi karte odnosi na naselje Kurjavići. Za naselje Markovac se u legendi karte navodi oznaka 33-12 iako je ista na karti ucrtana uz naselje Kurjavići.

21

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

63

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

3 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 3.1 Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice

okoliša tijekom građenja i korištenja 3.1.1 Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi Projektirani kanali predviđeni su većim dijelom u osi prometnica, osim na nekim dionicama gdje se nije mogao izbjeći ulazak u privatne parcele, odnosno obrađene površine.

Rov predviđen za polaganje gravitacijskih cijevi je širine 1,20 m, za dubine iskopa do 4,00 m i ugradnju cijevi DN 250 i 300 mm, a za zajedničko vođenje gravitacijskog i tlačnog cjevovoda predviđena je širina rova 1,65 m.

Tlačni cjevovod polaže se u unaprijed iskopani rov širine 0,80 m (kod zajedničkog vođenja gravitacijskog i tlačnog cjevovoda predviđena je širina rova 1,65 m), te ovisno o lokalnim prilikama i uvjetima ostalih vlasnika instalacija u odnosu na postojeće instalacije. Tlačni cjevovod koji se polaže uz gravitacijski kolektor će se izvoditi u zajedničkom rovu prema normalnom poprečnom presjeku zajedničkog vođenja gravitacijskog i tlačnog cjevovoda.

UPOV je planiran izvan područja naselja, kao i upojni bunar.

Tijekom izvođenja radova nastajati će prašina i buka, uzrokovane radom strojeva i prometovanjem vozila. Ovaj utjecaj je usko vezan za lokaciju zahvata i biti će prisutan samo tijekom radnog vremena gradilišta kroz predviđeni period trajanja radova.

Negativan utjecaj od buke se ne očekuje, s obzirom da razina buke koja nastaje za vrijeme izvođenja radova ne smije prelaziti dopuštene vrijednosti definirane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN145/04).

Za vrijeme provedbe zahvata doći će do generiranja određene količine otpada. Sav otpad koji nastane tijekom provedbe zahvata odvojeno će se sakupljati i odvoziti na zakonom definiranu lokaciju, od strane ovlaštenih sakupljača, sukladno propisima te neće doći do utjecaja na stanovništvo i zdravlje ljudi.

Izgradnja predmetnog zahvata predstavlja pozitivan učinak za stanovništvo, jer zahvat poput izgradnje sustava odvodnje i njihovog pročišćavanja u konačnici poboljšava kvalitetu voda, eliminira nastajanje potencijalnih opasnosti po zdravlje ljudi, odnosno poboljšava stanje okoliša i kvalitetu života stanovništva, u odnosu na sadašnje stanje u kojem se za prikupljanje otpadnih voda kućanstava koriste pojedinačne septičke jame (uglavnom crne) iz kojih se voda procjeđuje u podzemlje.22

22

Sustav javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije - 1A. faza (Tehničko ekonomska analiza, Izradio: WYG savjetovanje d.o.o. 2017. god.)

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

64

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

3.1.2 Utjecaj na ekološku mrežu, staništa i zaštićena područja Staništa U naravi se planirani kolektori najvećim dijelom polažu u koridoru postojećih prometnica naselja Markovac, a manjim dijelom zahvaćaju obradive površine.

Crpna stanica „CS Markovac“ planirana je na području stanišnog tipa I.5.3./C.2.3.2.

Vinogradi/Mezofilne livade košanice Srednje Europe.

UPOV Markovac, odvod pročišćene otpadne vode od UPOV-a do upojnog bunara (duljine cca.

175 m) kao i sam upojni bunar planirani su na području stanišnog tipa E. Šume. Prema karti staništa 2004., upojni bunar i dio trase odvoda pročišćene vode nalaze se na području sa šumskim stanišnim tipom E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca, ali će se cijev kojom se odvodi pročišćena otpadana voda do upojnog bunara polagati u koridoru postojeće ceste (situacijski prikaz, Slika 1.2.-1.).

Prema karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016., planirani zahvat, nalaze se (ili graniče) na području sljedećih kombinacija stanišnih tipova: -J./C.3.5.3. Izgrađena i industrijska staništa/Travnjaci vlasastog zmijka -I.2.1./D.1.2.1./C.3.5.3. Mozaici kultiviranih površina/Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/Travnjaci vlasastog zmijka - I.5.3./I.5.2./I.2.1.Vinogradi/Maslinici/Mozaici kultiviranih površina - I.5.3./C.2.3.2. Vinogradi/Mezofilne livade košanice Srednje Europe -C.3.5.3./I.2.1. Travnjaci vlasastog zmijka/ Mozaici kultiviranih površina -C.3.5.3./I.1.8. Travnjaci vlasastog zmijka/Zapuštene poljoprivredne površine - I.5.2. Maslinici -E. Šume/E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca Trase planiranih kolektora graniče sa sljedećim staništima (slika 2.3.8-3., http://www.bioportal.hr/gis/): - I.5.2./ I.5.3./I.2.1. Maslinici/Vinogradi/Mozaici kultiviranih površina -E./D.1.2.1. Šume (E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca) / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva -I.5.2./D.1.2.1./C.2.3.2. Maslinici/ Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/ Mezofilne livade košanice Srednje Europe -D.1.2.1./C.3.5.3./J. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/ Travnjaci vlasastog zmijka/ Izgrađena i industrijska staništa Od gore navedenih stanišnih tipova, na Prilogu II. i III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), nalazi se kategorija staništa: C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe, kojoj pripada stanišni tip C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (tj. sljedeći stanišni podtipovi C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke, C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke, C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke, C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke i C.2.3.2.7.

Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom), navedeni stanišni podtipovi predstavljaju prioritetna

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

65

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Natura stanište 6510 - Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca.

Planirani cjevovodi sustava odvodnje naselja Markovac polažu se uglavnom u prometnim koridorima, a manjim dijelom uz rubove obrađenih poljoprivrednih površina.

Duljina kolektora koji ulazi u mješoviti stanišni tip I.5.3./C.2.3.2. je cca. 310 m + crpna stanica.

Obzirom da se radi uglavnom o linijskim zahvatima, tijekom kojih se cjevovodi polažu u iskopani rov i nakon toga zatrpavaju, sukladno opisu u Poglavlju 1., dok je crpna stanica podzemni tipski objekt male površine (cca 2x2 m), kao i upojni bunar, dok je planirani UPOV podzemni objekt, tijekom navedenih radnji javljaju se kratkotrajni, privremeni utjecaji uslijed širenja prašine, ispušnih plinova i buke te privremenog zauzimanja postojeće vegetacije tj. staništa koja se nalaze u užem obuhvatu planiranih iskopa. Kod crpne stanice i upojnog bunara te UPOV-a će doći do trajnog zauzimanja određene površine tla, s biljnim pokrovom pa se stoga ovi utjecaji ne smatraju značajnima za staništa na lokaciji zahvata, jer se radi o mozaičnim staništima, sukladno slici 2.3.8-3., na kojima će se cjevovodi polagati uglavnom u koridoru prometnica uz minimalno zauzimanje dodatnih površina koje će se nakon završetka radova sanirati te će se nakon određenog vremenskog razdoblja staništa postupno vratiti u prvobitno stanje, a ostali objekti na sustavu su isto manje površine i ne smatra se da će značajnije utjecati na staništa.

Uz pridržavanje minimalne širine radnog pojasa, organizacijom gradilišta na način da površine za odlaganje materijala i strojeva u što manjoj mjeri zadiru u okolna staništa te pridržavanjem mjera predostrožnosti, tijekom izvođenja zahvata, utjecaji na staništa se svode na najmanju moguću mjeru.

Ekološka mreža Prema izvodu iz Karte ekološke mreže, predmetni zahvat se ne nalazi unutar područja ekološke mreže te se utjecaji na ekološku mrežu ne očekuju.

Zaštićena područja Prema izvodu iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske, područje zahvata se ne nalazi na područjima prirode zaštićenim prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) te se utjecaji na njih ne očekuju.

3.1.3 Utjecaj na vode Planirani zahvat nalazi se na području podzemnog vodnog tijela JKGI_01 – SJEVERNA ISTRA. Kemijsko, količinsko i ukupno stanje podzemnog vodnog tijela ocijenjeno je kao dobro.

Na udaljenosti cca. 350 m od planiranog zahvata, nalazi se područje podzemnog vodnog tijela JKGN_02 – SREDIŠNJA ISTRA, čije kemijsko, količinsko i ukupno stanje je ocijenjeno kao dobro.

Na području zahvata ne postoje tekućice koje su proglašene zasebnim vodnim tijelom.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

66

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Prema Preglednoj karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja, predmetni zahvat ne nalazi se na poplavnom području niti na području PPZRP (područja potencijalno značajnih rizika od poplava).

Tijekom izvođenja zahvata ne očekuju se utjecaji na podzemno vodno tijelo, jer se cjevovodi polažu u rovove relativno male dubine (do 4 m), a ostali objekti se isto tako izvode ovisno o lokalnim prilikama i uvjetima ostalih vlasnika instalacija u odnosu na postojeće instalacije, što neće utjecati na razinu ili kakvoću podzemnog vodnog tijela JKGI_01 – SJEVERNA ISTRA. Obzirom da se predmetni zahvat ne nalazi na poplavnom području niti na području potencijalno značajnih rizika od poplava, ne očekuju se utjecaji od mogućeg poplavljivanja predmetnog područja za vrijeme izvođenja zahvata ili korištenja.

Predmetni zahvat se nalazi na području II. i III. zone sanitarne zaštite izvorišta Gradole te se prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) zahvat nalazi na osjetljivom području Jadranski sliv – kopneni dio (oznaka ID 71005000), prema kriterijima “područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju” (Uredba o standardu kakvoće voda, NN 73/13, 151/14 i 78/15), onečišćujuće tvari čije se ispuštanje u ovaj sliv ograničavaju su dušik i fosfor. Na jadranskom vodnom području, sva područja određena kao područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju su osjetljiva područja te se zahvat ujedno nalazi na slivu osjetljivog područja.

Na osjetljivim područjima i slivovima osjetljivih područja je, zbog postizanja ciljeva zaštite voda, potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, sukladno odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16).

Iz navedenih razloga se smatra da će se izradnjom sustava odvodnje naselja Markovac i njihovim pročišćavanjem poboljšati stanje u odnosu na postojeće, u kojem se za prikupljanje otpadnih voda kućanstava koriste pojedinačne septičke jame (uglavnom crne) iz kojih se voda procjeđuje u podzemlje te će se korištenjem sustava odvodnje i odvodnjom do UPOV-a te pročišćavanjem otpadnih voda ispuniti prethodno navedene zakonske odredbe.

3.1.4 Utjecaj na tlo Predmetni zahvat nalazi se na području „Crvene istre“ na kojem prevladava crvenica (lesivirana i tipična duboka), prema izvodu iz Pedološke karte RH (slika 2.3.4-1.).

Tijekom radova na izgradnji sustava odvodnje doći će do formiranja manipulativnih površina zbog rada i kretanja strojeva, postupanja s građevinskim materijalima te odlaganja iskopanog materijala na privremenim deponijima. Također, radovi obuhvaćaju kopanja rovova za polaganje cjevovoda i revizijskih okana te 1 crpne stanice i UPOV-a, koji su podzemni objekti.

Tijekom izvođenja radova, a uslijed gore navedenih aktivnosti, u zonama uz prometnice unutar naselja ne očekuju se značajniji negativni utjecaji na tlo, u smislu trajne prenamjene tla, zbijanja tla, uništavanja površinskog pokrova, jer se radi o površinama tla pod dugogodišnjim antropogenim utjecajem koje ne predstavljaju vrijedno obradivo tlo.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

67

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Nadalje se smatra da pridržavanjem zakonom propisanih mjera, adekvatnim načinom korištenja redovno servisiranih i održavanih radnih strojeva i mehanizacije te rješavanjem osnovnih sanitarno–tehničkih uvjeta za boravak ljudi na lokaciji zahvata, neće doći do onečišćenja tla.

Nakon završetka radova okolni teren će biti očišćen i saniran od ostataka građevinskog materijala i otpada, čime će se tlo oko same lokacije izgradnje sustava odvodnje vratiti u prvobitno stanje.

Tijekom korištenja sustava odvodnje, u uvjetima normalnog funkcioniranja i redovitog održavanja, očekuje se pozitivan utjecaj na tlo, jer će se ukloniti problem onečišćenja tla koji nastaje istjecanjem sadržaja iz propusnih septičkih jama i otjecanjem nepročišćene otpadne vode direktno u tlo.

3.1.5 Utjecaj na kvalitetu zraka Tijekom izvođenja predmetnog zahvata, može se očekivati kratkotrajan utjecaj na kvalitetu zraka, uslijed stvaranja ispušnih plinova od rada građevinskih vozila i strojeva. Tijekom kretanja radnih strojeva, vozila i ljudi doći će i do manjih lokaliziranih utjecaja, koji se očituju kroz emisiju čestica prašine uslijed rada strojeva, iskopa, zatrpavanja zemljom i šljunkom te transporta suhog prašinastog materijala.

Smatra se da navedeni utjecaji neće značajno utjecati na kvalitetu zraka, jer će isti biti prisutni samo u vrijeme izvođenja radova, tijekom kojeg se koriste strojevi (radno vrijeme gradilišta) i na period izvođenja radova.

Tijekom korištenja sustava odvodnje i UPOV-a, može doći do stvaranja neugodnih mirisa uslijed transporta otpadnih voda u cijevima i crpnim stanicama ili njihovog pročišćavanja, uslijed razgradnje organskih tvari. Da bi se to izbjeglo sustav odvodnje naselja Markovac projektiran je u skladu s konfiguracijom terena tako da dio sustava ima predviđen gravitacijski način tečenja, a za dio sustava je planiran tlačni cjevovod, te će se sanitarna otpadna voda, koja je otpadna voda kućanstava i nije značajno opterećena kemijskim i organskim tvarima, transportirati dalje do UPOV-a, koji je podzemni objekt te se ne očekuju značajnije emisije neugodnih mirisa u okoliš.

Redovnim kontrolama rada sustava, razine neugodnih mirisa biti će u razinama zakonom dopuštenih, odnosno u razinama propisanih vrijednosti prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17).

3.1.6 Utjecaj na klimu 3.1.6.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene Tijekom proteklih 150 godina, ljudske aktivnosti (izgaranje fosilnih goriva) doprinose klimatskim promjenama, uzrokujući promjene u zemljinoj atmosferi uslijed povećanja količine stakleničkih plinova poput: CO2, metana (CH4), dušikovog (II) oksida (N2O), vodene pare, troposferskog ozona te aerosola.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

68

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Kod predmetnog zahvata, do emisije štetnih plinova može doći tijekom izvođenja radova, uslijed izgaranja goriva iz motornih vozila i strojeva koji se koriste za kopanje rovova i polaganje cjevovoda, revizijskih okana, crpne stanice, UPOV-a i upojnog bunara. Za vrijeme korištenja izgrađene infrastrukture se ne očekuje izgaranje fosilnih goriva ili emisija štetnih plinova.

EU propisima23 određene su dopuštene granice emisija štetnih tvari i propisane su metode ispitivanja štetnih sastojaka. Dopuštene emisije štetnih tvari u ispušnim plinovima definirane su Euro normama. Ovim normama propisana su vrlo stroga ograničenja, a kako bi se smanjila emisija štetnih tvari tijekom izgaranja goriva, provodi se kontinuirano poboljšanje procesa izgaranja u cilindru motora, pročišćavanje ispušnih plinova nakon izgaranja, poboljšanje kvalitete goriva te smanjivanje otpora vožnje i optimiranje upravljanja radom motora i vozila u cjelini.

Sva vozila i mehanizacija, koja su usklađena s navedenim normama, a koristit će se tijekom provedbe planiranog zahvata, neće doprinijeti štetnom utjecaju klimatskih promjena.

Izvor stakleničkih plinova predstavlja i potrošnja električne energije, koja se kod predmetnog zahvata generira radom crpne stanice i UPOV-a.

Prema dokumentu izdanom od strane European Investment Bank, Induced GHG Footprint – The carbon footprint of project financed by the Bank: Methodologies for the Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10.1., u tablici 1., za predmetni zahvat nije potrebno raditi procjenu emisije stakleničkih plinova, obzirom da je razmjer emisije za projekte takvog tipa mali te se ne očekuju utjecaji na promjenu klime.

3.1.6.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat24 Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska razdoblja 2011.-2040. (P1) i 2041.-2070. (P2), analizirani su za područje Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM. Prostorna domena integracija zahvaćala je šire područje Europe (Euro-CORDEX domena) uz korištenje rubnih uvjeta iz četiri globalna klimatska modela (GCM), Cm5, EC-Earth, MPI-ESM i HadGEM2, na horizontalnoj rezoluciji od 50 km. Klimatske promjene u budućnosti modelirane su prema RCP4.5 scenariju IPCC-ja, po kojem se očekuje umjereni porast stakleničkih plinova do konca 21. stoljeća. Rezultati numeričkih integracija prikazani su kao srednjak ansambla (ensemble) iz četiri individualne integracije RegCM modelom.

U čitavoj Hrvatskoj očekuje se u budućnosti porast srednje temperature zraka u svim sezonama. U razdoblju 2011.-2040. taj bi porast mogao biti od 0.7 do 1.4 °C; najveći u zimi i u ljeto, a nešto manji u proljeće. Najveći porast temperature očekuje se u primorskim dijelovima Hrvatske. Do 2070. najveći porast srednje temperature zraka, do 2.2 °C, očekuje se u priobalnom dijelu u ljeto i jesen, a nešto manji porast očekuje se u kontinentalnim krajevima u zimi i proljeće. Slično srednjoj dnevnoj temperaturi očekuje se porast srednje maksimalne i PM – Particulate Matter, ECE R-83 (štetna emisija motora sa stranim izvorom zapaljenja i motora s kompresijskim paljenjem), R-49 (štetna emisija motora s kompresijskim paljenjem) i R-24 (dimljenje motora s kompresijskim paljenjem) i EEC – European Economic Commission 24 Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.)

23

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

69

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

srednje minimalne temperature. Do 2040. najveći porast bi za maksimalnu temperaturu iznosio do 1.5 °C, a za minimalnu temperaturu do 1.4 °C; do 2070. projicirani porast maksimalne temperature bio bi 2.2 °C, a minimalne do 2.4 °C. Očekivane buduće promjene u ukupnoj količini oborine nisu jednoznačne kao za temperaturu.

U razdoblju 2011.-2040. očekuje se manji porast količine oborine u zimi i u većem dijelu Hrvatske u proljeće, dok bi u ljeto i jesen prevladavalo smanjenje količine oborine. Ove promjene u budućoj klimi bile bi između 5 i 10% (u odnosu na referentno razdoblje), tako da ne bi imale značajniji utjecaj na godišnje prosjeke ukupne količine oborine. Do 2070. očekuje se daljnje smanjenje ukupne količine oborine u svim sezonama osim u zimi, a najveće smanjenje bilo bi do 15%.

Evapotranspiracija bi se povećala za oko 15% do 2070., a površinsko otjecanje bi se smanjilo do 10% u gorskim predjelima. Očekivana promjena sunčanog zračenja je 2-5%, ali je suprotnih predznaka: smanjenje u zimi i u proljeće, a povećanje u ljeto i jesen. Maksimalna brzina vjetra ne bi se značajno mijenjala, osim na južnom Jadranu, u zimi, kad se očekuje smanjenje od 510%.

Analiza klimatske otpornosti projekta Neformalni dokument Europske komisije: Smjernice za voditelje projekata - kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene poslužio je kao smjernica za izradu procjene utjecaja klimatskih promjena na zahvat. Sukladno smjernicama u dokumentu, ključni element za određivanje klimatske ranjivosti/otpornosti projekta i procjenu rizika je analiza osjetljivosti na određene klimatske promjene. Alat za analizu klimatske otpornosti projekta sastoji se od 7 modula koji se mogu primijeniti tijekom izrade procjene utjecaja: Modul 1: Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene Modul 2: Procjena izloženosti opasnostima u odnosu na promatrane klimatske uvjete Modul 2a: Procjena izloženosti u odnosu na trenutne klimatske uvjete Modul 2b: Procjena izloženosti budućim klimatskim uvjetima Modul 3: Procjena ranjivosti Modul 3a: Procjena ranjivosti u odnosu na osnovicu / promatrane klimatske uvjete Modul 3b: Procjena ranjivosti u odnosu na buduće klimatske uvjete Modul 4: Procjena rizika Modul 5: Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe Modul 6: Procjena mogućnosti prilagodbe Modul 7: Integracija akcijskog plana prilagodbe u ciklus razvoja projekta Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene (Modul 1) Osjetljivost zahvata na klimatske promjene i opasnosti sistematski se procjenjuje kroz četiri parametra: - Imovina i procesi na lokaciji - Ulazne „tvari“ - Izlazne „tvari“ - Transportne poveznice.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

70

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Osjetljivost zahvata je povezana s određivanjem utjecaja klimatskih varijabli i sekundarnih učinaka tj. opasnosti koje mogu nastati uzrokovane klimom. S obzirom na širok raspon varijabli, određene su one za koje smatramo da su važne za planirani zahvat, te ćemo s obzirom na njih razmatrati osjetljivost projekta.

Ocjene vrijednosti (visoka, srednja, zanemariva - tablica 3.1.6.2.-1), dodjeljujemo svim ključnim temama kroz njihov odnos s klimatskim varijablama i sekundarnim učincima (faktori – tablica 3.1.6.2.-2.).

Tablica 3.1.6.2.-1 Ocjene vrijednosti osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Osjetljivost na klimatske promjene -

ZANEMARIVA

SREDNJA

VISOKA

visoka osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati znatan utjecaj na imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost. srednja osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati mali utjecaj na imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost. zanemariva: klimatska varijabla ili opasnost nema nikakav utjecaj.

Tablica 3.1.6.2-2. Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

Imovina i procesi in situ

Ulazne „tvari“

Izlazne „tvari“

Transportne poveznice

Izgradnja sustava odvodnje naselja Markovac

KLIMATSKE VARIJABLE I POVEZANE OPASNOSTI Primarni učinci Porast prosječne temperature zraka

1

Porast ekstremnih temperatura zraka

2

Promjena prosječne količine oborina

3

Promjena ekstremnih količina oborina

4

Prosječna brzina vjetra

5

Maksimalna brzina vjetra

6

Vlažnost

7

Sunčevo zračenje

8 Sekundarni učinci i opasnosti

Dostupnost vodnih resursa/suša

9

Oluje

10

Poplave

11

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

71

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ Erozija tla

12

Požari

13

Nestabilnost tla/klizišta

14

Ocjene dodijeljene primarnim i sekundarnim učincima su definirane s obzirom na interakciju pojedinih parametara s klimatskim podacima, koje su navedene u dokumentu „ Dodatak rezultatima modeliranja na sustavu HPC Velebit: Osnovni rezultati intergracija na prostornoj rezoluciju od 12,5 km“ koji je izrađen u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“.

Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete (Modul 2) Tablica 3.1.6.2.-3. Izloženost zahvata i područja na kojem se zahvat nalazi na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti. Ocjene vrijednosti osjetljivosti zahvata na klimatske promjene označene su: zelenom bojom = zanemariva osjetljivost, narančasto = srednja osjetljivost, crvena = visoka osjetljivost.

Osjetljivost

Izloženost područja zahvata – sadašnje stanje

Izloženost područja zahvata – buduće stanje

Primarni učinci

Porast prosječne temperature zrake

Porast ekstremnih temperatura zraka

Tijekom razdoblja P0, trendovi srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne temperature zraka pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj.

Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti.

Na srednjoj godišnjoj razini, srednjak ansambla RegCM simulacija na 12,5 km daje za razdoblje 2011.-2040. godine i oba scenarija mogućnost zagrijavanja od 1,2 do 1,4°C. Za razdoblje 2041.-2070. godine Prema mjerenjima i motrenjima očekivano zagrijavanje je od 1,9 do 2°C. meteoroloških veličina na glavnoj meteorološkoj postaji Pazin, koja je u Navedena promjena temperature neće blizini područja zahvata u naselju utjecati na funkcioniranje zahvata u periodu Markovac, u 30-godišnjem razdoblju P1 i P2.

(1971.-2000.) srednja godišnja temperatura zraka iznosi 11,3°C, s time da je srednja siječanjska temperatura 3,0°C, a srpanjska 20,8°C (DHMZ, 2008).

Tijekom razdoblja P0 trendovi minimalne i srednje maksimalne temperature pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj.

Najvećim promjenama bila je izložena

Za razdoblje 2011.-2040. god., postoji mogućnost porasta maksimalne temperature od 1,2°C do 1,4°C. Za razdoblje 2041.-2070. god., projekcije ukazuju na mogućnost porasta od oko 1,9 do 2°C. Na

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

72

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ maksimalna temperatura zraka, s srednjoj godišnjoj razini, minimalna najvećom učestalošću trendova u temperatura zraka slijedi obrazac srednje klasi 0,3-0,4°C na 10 godina. temperature zraka. Za razdoblje 2011.2040. god., očekuje se porast minimalne Na širem području naselja Markovac temperature od 1,2°C do 1,4°C. Za razdoblje apsolutno najviša temperatura zraka 2041.-2070. godine očekivano povećanje je iznosila je 38,7°C (21.08.2012.), dok oko 1,9°C. je apsolutno najniža temperatura zraka bila -18,7°C (08.01.1985.).

Porast minimalne i maksimalne temperature neće značajno utjecati na funkcionalnost zahvata u razdoblju P1 i P2.

Promjena prosječne količine oborina

Promjena ekstremnih količina oborina

Prosječna brzina vjetra

Tijekom razdoblja P0 godišnje količine oborine pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima Hrvatske.

Promjene u srednjim sezonskim ukupnim količinama oborine ovise o sezoni: očekuje se porast zimskih količina te smanjenje ljetnih količina oborine na čitavom području Republike Hrvatske

Srednja godišnja količina oborina u Promjena prosječne količine oborina na 30-godišnjem razdoblju (1971.-2000.) području zahvata za oba razdoblja neće na širem području naselja Markovac značajno utjecati na predmetni zahvat. iznosila je 1.086,4 mm.

Trendovi suhih dana su uglavnom slabi, ali statistički značajni pozitivni trendovi (1% do 2%), trend vlažnih oborinskih ekstrema je prostorno vrlo sličan onome godišnjih količina oborine.

Projekcije klimatskih promjena u srednjem broju kišnih razdoblja (razdoblje od minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom količinom oborine većom ili jednakom 1 mm) su općenito između -4 i 4 događaja u deset godina. Projekcije klimatskih promjena u srednjem broju sušnih razdoblja (razdoblje od minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom količinom oborine manjom ili jednakom 1 mm) su slične amplitude kao promjene broja kišnih razdoblja.

Na širem području naselja Markovac u 30 – godišnjem razdoblju (1971 2000.) najviša mjesečna prosječna količina oborina je bila u listopadu i Budući da je na godišnjoj razini promjena studenom (cca. 124 mm), a najmanja učestalosti ekstremnih oborina zanemariva, u srpnju (65 mm) ne očekuje se značajan utjecaj na predmetni zahvat.

Na širem području zahvata, najveća učestalost vjetra iz E smjera (12,3%), a zatim iz jugoistočnog kvadranta (S 11,3%, SSE 10,2% i SSE 9,4%) koji se javlja tijekom cijele godine, ali s najvećom relativnom čestinom u proljeće. Nešto je povećana i učestalost W smjera (6,7%) koji se najčešće javlja ljeti. Ostali smjerovi se javljaju rjeđe, između 1% i 5,5%.

Na srednjoj godišnjoj razini, projekcije za oba razdoblja (2011.-2040. godine, 2041.2070. godine) te oba scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) ukazuju na blage, gotovo zanemarive, promjene u rasponu od -1 % do 3 % ovisno o dijelu Hrvatske.

S obzirom na blage i gotovo zanemarive promjene u prosječnoj brzini vjetra, ne očekuju se utjecaji na zahvat.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

73

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Maksimalna brzina vjetra

Vlažnost

Na srednjoj godišnjoj razini, projekcije maksimalne brzine vjetra na 10 m iznad tla za oba razdoblja (2011.-2040. godine, 2041.-2070. godine) te oba scenarija Na širem području zahvata (područje (RCP4.5 i RCP8.5) ukazuju na blage, gotovo glavne meteorološke postaje Pazin), zanemarive, promjene u rasponu od -1 % do mjereno od 1981. do 2000., na 3 % ovisno o dijelu Hrvatske godišnjoj razini, prosječni broj dana s jakim vjetrovima je 19, dok su 3 dana S obzirom na karakteristike zahvata s olujnim vjetrovima. (podzemni elementi – cjevovod, CS) navedena promjena maksimalne brzine vjetra neće značajno utjecati na funkcioniranje zahvata.

Relativna vlažnost zraka veća je pri nižoj, a manja pri višoj temperaturi zraka. Izrazito vlažni dani zabilježeni su uglavnom u prosincu. Prosječne godišnje relativne vlažnosti zraka (%) u razdoblju 1961-1990 na području Istre su između 70% i 75% (http://jadran.gfz.hr/vlaznost.html)

U razdoblju P1, očekuje se smanjenje relativne vlažnosti u proljeće i ljeto između 0.5 pa do 2%. Ovo smanjenje je vrlo malo tako da neće bitnije utjecati na ukupnu relativnu vlažnost u ovim sezonama. U zimi je projiciran mali porast relativne vlažnosti u većini krajeva (osim u primorskom pojasu), ali i ovaj porast ne bi donio veću promjenu ukupne vlažnosti zraka. Slično vrijedi i u jesen za istočne krajeve, dok u ostatku zemlje ne bi došlo do promjene relativne vlažnosti. Za P2 se očekuju slični trendovi.

Ne očekuju se značajni utjecaji na zahvat uslijed promjene relativne vlažnosti zraka.

Sunčevo zračenje

S obzirom na promjenu srednje temperature i broja sunčanih dana, očekuje se lagani Godišnja insolacija na širem području porast sunčeva zračenja, ali takva promjena zahvata iznosi 2402 sata.25 neće imati značajan utjecaj na funkcioniranje predmetnog zahvata.

Sekundarni učinci i opasnosti

Temperatura mora/vode

Porastom prosječne temperature zraka za Predmetni zahvat ne nalazi se na razdoblje P1 i P2, može doći do blagog području trajnih površinskih vodnih porasta temperature površinskih voda, ali tijela i nije vezan za temperaturu vode isto neće biti značajno i neće utjecati na istih. područje zahvata.

Dostupnost vodnih resursa/suša

Na području Općine Višnjan nalaze se zone sanitarne zaštite izvorišta Gradole. Predmetni zahvat nalazi se Ne očekuje se veća promjena dostupnosti na području II i III. zone zaštite vodnih resursa u budućem razdoblju i utjecaj izvorišta Gradole. Izvor Gradole nalazi na predmetni zahvat. se na lijevoj obali doline rijeke Mirne oko 9,5 km uzvodno od njenoga ušća.

A. Hrvatin, TURISTIČKA KARTA I TURISTIČKI POTENCIJAL PAZINA, Sveučilište u Zagrebu Geodetski Fakultet, diplomski rad, Zagreb, rujan 2017.

25

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

74

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ Izvor izbija iz krške kaverne ispod vapnenačke hridine kredne starosti.

Današnji vodozahvat nalazi se unutar objekta s preljevnim pragom na koti 8 m.n.m. Određivanje površine i granica slijeva izvora Gradole provedeno je 90-tih godina, a odredba se temeljila na geološkim podacima, tektonici, morfologiji, fotogeološkoj interpretaciji terena, hidrogeološkim karakteristikama stijena, krškim morfološkim pojavama i na podacima trasiranja podzemnih voda. Uzevši u obzir sve navedene faktore definiran je hidrogeološki slijev izvora Gradole.

Ta površina iznosi 104 km2, od čega na karbonatne stijene otpada oko 85 km2, a na fliške naslage oko 19 km2.

Kontrola površine slijeva načinjena je pomoću postojećih hidroloških veličina, te na taj način dobivena površina slijeva izvora iznosi 113 km2.

Može se reći da maksimalna izdašnost izvora nastupa zimi i u proljeće te iznosi 10.000 l/s, a minimalna izdašnost iznosi 1.000 l/s dok ekstremni minimum iznosi ispod 400 l/s26.

26

Oluje

Na području Istarske županije najugroženiji je zapadni dio, a najkritičniji su mjeseci pojave oluje ili orkanskog nevremena srpanj, kolovoz i rjeđe rujan.

Posljednjih godina (od 2018 g.) nije bilo proglašenje elementarne nepogode uzrokovane olujnim vjetrom.

Na širem području zahvata (mjereno od 1981. do 2000.), na godišnjoj razini, prosječni broj dana s olujnim vjetrom je 3.

Poplave

Prema Karti opasnosti od poplava, šira lokacija zahvata ne nalazi se na Promjena opasnosti od poplava ne očekuje poplavnom području i prema se u budućnosti. Ne očekuje se utjecaj od dostupnim podacima nisu zabilježene poplava na zahvat. poplave na području zahvata.

Promjena olujnih dana ne očekuje se u budućnosti. Prema dostupnim podacima za područje zahvata nisu zabilježena olujna nevremena s katastrofalnim posljedicama te se ne očekuje utjecaj na zahvat uslijed promjene olujnih dana.

https://www.ivb.hr/o-vodovodu/distribucija-i-izvori/izvor-gradole/

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

75

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ Prema karti prethodne ocjene potencijalnog rizika od erozije27 područje zahvata se nalazi na području malog do srednjeg potencijalnog rizika od erozije.

Erozija tla

S obzirom na promjenu ekstremnih količina Zahvat se ne nalazi na poplavnom oborina, promjena opasnosti od nastanka području niti u blizini vodotoka, erozija se ne očekuje u budućnosti. također šire područje zahvata karakterizira manja godišnja prosječna količina oborina (1.086,4 mm.28). S obzirom na navedeno za šire područje zahvata erozija nije karakteristična.

Požari

Tijekom 2018. godine, od ukupnog broja intervencija na požarima (JVP Poreč), na području Općine Višnjan je bilo 36 intervencija na požarima, što u odnosu na 238 intervencije na području Grada Poreča nije značajna brojka, ali ju ne treba zanemariti.

Nestabilnost tla / klizišta

Prema SG Općine Višnjan klizišta nisu S obzirom na promjenu ekstremnih količina zabilježena na širem području oborina, promjena opasnosti od nastanka zahvata. klizišta se ne očekuje u budućnosti.

S obzirom da će se maksimalne ljetne temperature povećavati, može se očekivati nastavak trenda požara i u budućim razdobljima.

Procjena ranjivosti zahvata (Modul 3) Ranjivost zahvata (V) se računa prema izrazu: V=S x E S = osjetljivost (dobiveno u Modulu 1) E = izloženost (dobiveno u Modulu 2) Na temelju procjene osjetljivosti zahvata (Modul 1) i procjene izloženosti područja (Modul 2) u Tablici 3.1.6.2-6. prikazana je procjena ranjivosti.

Tablica 3.1.6.2-4. Ocjene klasifikacije ranjivosti s obzirom na osjetljivost zahvata i izloženost područja zahvata Izloženost Zanemariva

Srednja

Visoka

Zanemariva Osjetljivost Srednja Visoka

27

http://korp.voda.hr/pdf/Prethodna%20procjena%20rizika%20od%20poplava/8.%20KARTA%20%20PRETHODNA%20PROCJENA%20POTENCIJALNOG%20RIZIKA%20OD%20EROZIJE.pdf 28 Srednja godišnja količina oborina u 30-godišnjem razdoblju (1971.-2000.) na području Grada Pazina

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

76

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ Tablica 3.1.6.2-5. Ocjene vrijednosti ranjivosti zahvata s obzirom na izloženost područja i osjetljivost zahvata Ranjivost

ZANEMARIVA

SREDNJA

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

VISOKA

77

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“ T a b li c a 3 . 1 . 6. 2 - 6 . R a n j i v o s t z a h v a t a n a k li m a t s k e v a rij a b l e i s n ji m a p o v e z a n e o p a s n o s t i z a s a d a š n j e i b u d u ć e s t a n j e i zl o ž e n o s ti p o d r u č j a .

Ranjivost

PU

PU

4

Promjena ekstremnih količina oborina

5

Prosječna brzina vjetra

6

Maksimalna brzina vjetra

7

Vlažnost

8

Sunčevo zračenje SU

SU

Sekundarni učinci i opasnosti (SU) 9

Dostupnost vodnih resursa/suša

10

Oluje

11

Poplave

12

Erozija tla

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

78

Imovina i procesi in situ

Promjena prosječne količine oborina

Ulazne „tvari“

3

Izlazne „tvari“

Porast ekstremnih temperatura zraka

Transportne poveznice

2

IZLOŽENOST – BUDUĆE STANJE

Porast prosječne temperature zraka

Imovina i procesi in situ

Ranjivost

Primarni učinci (PU) 1

Ulazne „tvari“

Izlazne „tvari“

Transportne poveznice

Imovina i procesi in situ

Ulazne „tvari“

Izlazne „tvari“

Transportne poveznice

KLIMATSKE VARIJABLE I POVEZANE OPASNOSTI

IZLOŽENOST – SADAŠNJE STANJE

Izgradnja sustava odvodnje naselja Markovac

E l a b o r a t z a š tit e o k o liš a u z o cj e n u o p o tr e b i p r o cj e n e u tje c aj a n a o k o liš z a z a h v a t: „ S u s t a v o d v o d n j e i u r e đ aj z a p r o č iš ć a v a n j e ot p a d n i h v o d a n a s e lj a M a r k o v a c , O p ć i n a Viš nj a n“

13 14

Požari Nestabilnost tla / klizišta

Z e l e n i s e r v i s d . o . o S t r u č n i p o s l o v i z a š t it e o k o l i š a , S p l i t

79

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Procjena rizika (Modul 4) Procjena rizika se temelji na analizi ranjivosti koja je opisana pod Modulima 1 do 3, s fokusom na prepoznavanje rizika i mogućim opasnostima koji su povezani sa utjecajem. Procjena rizika će se bazirati na ranjivosti zahvata dobivenoj iz izloženosti zahvata za buduće stanje. Procjena rizika se radi za svaku klimatsku varijablu koju smo ocijenili u Modulu 3 (Tablica 3.1.6.2-7.) sa srednjom ili visokom ranjivosti za buduće stanje. Procjena rizika funkcionira kroz odnos posljedica rizika i rizika od pojave pojedinih klimatskih varijabli. Množenjem ocjene rizika od pojave (Tablica 3.1.6.2-8.) i posljedice rizika (Tablica 3.1.6.2-9.) dobivamo ocjene procjene rizika.

Tablica 3.1.6.2-7. Procjena rizika se ocjenjuje prema sljedećoj tablici.

Rizik od Malo Rijedak Vjerojatno pojave vjerojatno Posljedice 1 2 3 rizika Beznačajne 1 1 2 3 Male 2 2 4 6 Umjerene 3 3 6 9 Velike 4 4 8 12 Katastrofalne 5 5 10 15

Vrlo vjerojatno

Gotovo sigurno

4

5

4 8 12 16 20

5 10 15 20 25

Tablica 3.1.6.2-8. Način procjene posljedica rizika za područje zahvata Posljedice rizika Ocjene

Opis posljedice rizika na okoliš

Beznačajne

Male

Umjeren

1

2

3

Bez utjecaja na osnovne elemente okoliša.

Točkasti izvor rizika. Nema potrebe za oporavkom okoliša

Izvor lociran unutar granica zahvata.

Oporavak utjecaja unutar jednog mjeseca (30 dana) od nastanka

Umjerena posljedica sa mogućim štetnim utjecajem.

Oporavak utjecaja unutar 365 dana od nastanka

Velike

Katastrofalne

4

5

Značajna šteta sa širokim Značajna šteta utjecajem. sa lokaliziranim Oporavak učinkom. duži od 365 Oporavak od dana. nastanka duže Ograničena od 365 dana. vjerojatnost potpunog oporavka.

Tablica 3.1.6.2-9. Način procjene pojave rizika Rizik od pojave Ocjene Vjerojatnost pojave rizika

Rijedak

1 Visoka nemogućnost pojave incidenta. Šanse za

Malo vjerojatan Vjerojatan

2 Prema trenutnoj praksi i procedurama, incident se neće dogoditi.

Vrlo Vjerojatan

3 Incident se dogodio na sličnom području sa sličnim

4 Velika je vjerojatnost od incidenta. Šanse za

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

Gotovo siguran 5 Vrlo velika vjerojatnost događanja incidenta. Šanse za

80

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ pojavu su 5% godišnje.

Šanse za pojavu su 20% godišnje

postavkama. Šanse za pojavu su 50% godišnje

pojavu su 80% godišnje

pojavu su 95% godišnje

Tablica 3.1.6.2-10. Procjena rizika za zahvat u slučaju „Promjena ekstremnih količina oborina“ 4 Promjena ekstremnih količina oborina

Ranjivost

Imovina i procesi na lokaciji Ulazne „tvari“ Razina ranjivosti Izlazne „tvari“ Transportne poveznice

Opis

Pojava ekstremnih količina oborina stvara negativan utjecaj na predmetni zahvat radi povećanog opterećenja crpne stanice ukoliko na nju i UPOV dolazi veći priljev strane vode od projektiranog.

Područje zahvata je zanemarivo izloženo ovom utjecaju i nije u poplavnom području te se ne očekuju značajni utjecaji uslijed povećanja ekstremnih količina oborina.

Rizik

Porast opterećenja infrastrukture.

Vezani utjecaj

3 – Promjena prosječne količine oborina

Posljedice

1

Bez utjecaja na osnovne elemente okoliša. Točkasti izvor rizika. Nema potrebe za oporavkom okoliša

Rizik od pojave

2

Prema trenutnoj praksi i procedurama, incident se neće dogoditi. Šanse za pojavu su 20% godišnje

Ocjena procjene rizika

2/25

Primijenjene rizika

mjere

Mjere smanjenja rizika

crpne

stanice,

UPOV-a

i

ostale

smanjenja Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina.

Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina.

Tablica 3.1.6.2-11. Procjena rizika za zahvat u slučaju promjene „Dostupnosti vodnih resursa“ Ranjivost

9 Dostupnost vodnih resursa Imovina i procesi na lokaciji Ulazne „tvari“

Razina ranjivosti

Izlazne „tvari“ Transportne poveznice

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

81

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Opis

U slučaju smanjivanja vodnih resursa doći će i do smanjenog dotoka otpadnih voda u sustav odvodnje, crpnu stanicu i UPOV, što bi otežalo rad sustava pročišćavanja otpadnih voda. Za ispravno funkcioniranje sustava pročišćavanja otpadnih voda potreban je konstantan dotok nepročišćene vode (količina ovisi o dimenzioniranju samog UPOV-a).

Područje Općine Višnjan je na vodonosnom području, u zonama izvorišta Gradole te se ne očekuje značajno smanjivanje dostupnosti vodnih resursa na području zahvata.

Rizik

Nefunkcioniranje sustava odvodnje Oštećenje infrastrukture

Vezani utjecaj

3 – Promjena prosječne količine oborina

Posljedice

1

Bez utjecaja na osnovne elemente okoliša. Točkasti izvor rizika. Nema potrebe za oporavkom okoliša

Rizik od pojave

2

Prema trenutnoj praksi i procedurama, incident se neće dogoditi. Šanse za pojavu su 20% godišnje

Ocjena procjene rizika

2/25

Primijenjene rizika

mjere

Mjere smanjenja rizika

smanjenja Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina.

Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina.

Tablica 3.1.6.2-12. Procjena rizika za zahvat u slučaju promjene učestalosti „Požara" 13 Požari

Ranjivost

Imovina i procesi na lokaciji Ulazne „tvari“ Razina ranjivosti Izlazne „tvari“ Transportne poveznice

Opis

Za šire područje Općine Višnjan karakteristični su požari tijekom ljetnih mjeseci.

Elementi planiranog zahvata će se graditi pod zemljom. Dok se nadzemni dio odnosi samo na manje dijelove na elementima zahvata (kod CS to je INOX poklopac sa odzrakom ili površinski dio UPOV-a i upojne građevine). Cjevovodi su planirani isključivo pod zemljom, s tim da će lijevano željezni poklopci biti u ravnini sa površinom.

S obzirom na karakteristiku planiranog zahvata (podzemne građevine), ne očekuje se utjecaj uslijed pojave požara na području zahvata.

Rizik

Oštećenje infrastrukture

Vezani utjecaj

1. Porast prosječne temperature zraka

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

82

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ 2. Porast ekstremnih temperatura zraka Posljedice

1

Bez utjecaja na osnovne elemente okoliša. Točkasti izvor rizika. Nema potrebe za oporavkom okoliša

Rizik od pojave

2

Prema trenutnoj praksi i procedurama, incident se neće dogoditi. Šanse za pojavu su 20% godišnje

Ocjena procjene rizika

2/25

Primijenjene rizika

mjere

smanjenja Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina.

Mjere smanjenja rizika

Uobičajene mjere predviđene tehničkom regulativom za projektiranje ove vrste građevina.

Zaključak: Kroz module 1, 2 i 3 određeno je koji bi učinci i opasnosti mogli utjecati na zahvat s obzirom na karakteristike zahvata te na izloženost šireg područja određenim učincima i opasnostima klimatskih promjena. U modulu 4 procijenjen je mogući rizik uslijed klimatskih promjena na razmatrani zahvat.

Provedbom modula 1, 2, 3, i 4 utjecaja klimatskih promjena na planirani zahvat, kroz razmatranje klimatskih varijabli i povezanih opasnosti koje bi mogle imati utjecaj na zahvat, procjena mogućeg rizika ocijenjena je kao zanemariva.

S obzirom na navede smatramo da je razmatrani zahvat otporan na klimatske promjene te provedba modula 5, 6 i 7 nije potrebna u okvirima ovog elaborata.

3.1.7 Utjecaj na šume Planirani zahvat nalazi se na području gospodarske jedinice (GJ) Dubrava, Uprave šuma podružnice Buzet, Šumarije Velika Gorica.

Samo cca. 8 m planiranog kolektora i UPOV Markovac nalaze se rubno uz granice odjela 43, GJ Dubrava, dok trase ostalih planiranih kolektora, crpna stanica, odvod pročišćene vode i upojni bunar ne zahvaćaju odjele HŠ tj. šumska područja kojima gospodare Hrvatske šume, te se stoga utjecaji na šume ne očekuju.

3.1.8 Utjecaj na krajobraz Iskapanje kanala za polaganje cjevovoda sustava odvodnje naselja Markovac, odvijati će se u koridoru prometnica, a dijelom na privatnim parcelama, u naseljenom području te dijelom izvan naseljenog područja kojeg karakteriziraju obradive poljoprivredne površine.

UPOV i upojni bunar će se nalaziti izvan naseljnog područja i biti će smješteni podzemno.

Tijekom izvođenja radova na lokaciji zahvata se očekuje kratkotrajni i lokalni utjecaj negativnog karaktera na krajobraznu vizuru zbog prisutnosti radnih strojeva, opreme i materijala potrebnog

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

83

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

za gradnju. S obzirom na privremeni karakter utjecaja, isti ne predstavlja značajni utjecaj na krajobrazne vrijednosti područja.

Tijekom korištenja sustava odvodnje i UPOV-a ne očekuju se utjecaji na krajobraz, jer su kolektori sustava odvodnje, revizijska okna i crpna stanica te UPOV i upojni bunar podzemni objekti koji ne narušavaju postojeće krajobrazne vizure prostora.

3.1.9 Utjecaj od buke Tijekom rada građevinskih vozila i strojeva, na područjima izvođenja radova doći će do povećanja razine buke. Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), tijekom dnevnog razdoblja dopuštena je ekvivalentna razina buke na gradilištu od 65 dB. Dopušteno je prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB u razdoblju od 8:00h do 18:00h. Izvođenje radova noću nije predviđeno.

Smatra se da u uvjetima uobičajene građevinske prakse, tijekom izvođenja radova na planiranim zahvatima, utjecaj uslijed buke na okoliš, neće doseći razine iznad zakonom dopuštenih te se time utjecaj ne smatra dugoročno značajnim.

Tijekom rada sustava odvodnje, moguć izvor buke predstavljaju crpne stanice i UPOV. Obzirom da su to zatvoreni i podzemni objekti, utjecaj buke na okoliš je zanemariv i neće biti prekoračene razine dopuštene Pravilnikom (NN 145/04).

Drugi izvori bude, uslijed korištenja sustava odvodnje se ne očekuju.

3.1.10 Utjecaj od otpada Za vrijeme izvođenja zahvata mogu nastati određene količine otpadnih ulja, goriva i maziva kao posljedica održavanja i servisiranja radne opreme i strojeva. Očekuje se nastanak i male količine ambalažnog otpada (vrećice, kutije, plastična ambalaža itd.) i komunalnog otpada (ostaci od konzumacije hrane i pića), kao posljedica boravka i rada ljudi na lokaciji zahvata.

Nastanak otpada biljnog porijekla, građevinskog otpada, iskopane zemlje i kamenja te višak betona očekuje se kod pripreme terena i zemljanih radova za vrijeme iskopa rovova.

Sav otpad koji nastane tijekom provedbe projekta odvojeno će se sakupljati i odvoziti na zakonom definiranu lokaciju, od strane ovlaštenih sakupljača, sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).

Tijekom korištenja sustava odvodnje nastaju vrste otpada koje su povezane sa čišćenjem i održavanjem istog. Nastale količine otpada iz sustava odvodnje će se sakupljati odvojeno i zbrinuti sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).

Tijekom rada UPOV-a očekuje se nastanak otpadnog mulja. Predviđa se da će za konačni kapacitet uređaja od 200 ES nastajati 0,02 m3 mulja dnevno (sa 20% koncentracije suhe tvari), odnosno ukupno ≈5,0 m 3 godišnje.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

84

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Daljnjom obradom, ovisno od odabrane tehnologije, količina se može dodatno smanjiti i za 2,5 puta (tada dolazimo do mulja sa 50% koncentracije suhe tvari) te bi tada imali ukupno oko 2,0 m3 mulja godišnje za kapacitet uređaja od 200 ES. Budući da se radi o malom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz mulja je predviđen komunalnim vozilom te njegovo daljnje zbrinjavanje na zakonom definiranoj lokaciji.

3.1.11 Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu Prema kartografskom prikazu 3.C. Kulturno povijesna baština, PPUO Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“, br. 1/16, slika 2.3.12-1) na području naselja Markovac evidentirani su objekti kulturno-povijesne baštine: - crkva sv. Jelene, Markovac (oznaka na karti - 41-05), - kapelica, Markovac (oznaka na karti - 42-01) i - dio povijesnog naselja seoskog obilježja – Markovac (oznaka na karti - 33-12 ), koji su prema PPUO Višnjan predloženi za zaštitu.

Odvod prošišćene vode od UPOV-a do upojnog bunara i sam upojni bunar se prema navedenom kartografskom prikazu nalaze u blizini građevine javne namjene – nekadašnja stanica Parenzane Stacion (oznaka na karti - 44-02). U blizini upojnog bunara se nalazi manja sakralna građevina – kapelica Stancion (oznaka na karti - 42-02).

Dio planiranog zahvata ulazi u obuhvat kultiviranog krajobraza – padine s južne strane Markovca, koje predstavljaju područje vrijedno za panoramske vrijednosti krajobraza, a PPUO Višnjan su predložene za zaštitu.

Sukladno ishođenim Posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli, područje zahvata nije zaštićeno upisom u Registar kulturnih dobara RH, a unutar njega nema pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara.

Stoga je tijekom radova potrebno pridržavanje minimalne širine radnog pojasa te mjera predostrožnosti, a ukoliko se pri izvođenju građevinskih ili drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove je dužna prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo – Konzervatosrki odjel u Puli, sukladno čl. 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17).

Tijekom korištenja predmetnog zahvata ne očekuju se utjecaji na kulturno-povijesnu baštinu, uz pridržavanje zakonom definiranih mjera zaštite.

3.1.12 Utjecaj na materijalna dobra Iskapanje kanala za polaganje cjevovoda i revizijskih okana odvijati će se u koridoru prometnica, dijelom u naseljenom području, a dijelom uz poljoprivredne površine. Planirana crpna stanica kao i UPOV nalazit će se izvan naselja, na području poljoprivrednih površina.

Prema analizi PP dokumentacije, na području zahvata nalaze se postojeći vodoopskrbni cjevovodi.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

85

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Tijekom izvođenja zahvata, kao direktna posljedica rada strojeva i planiranih iskopa za polaganje cjevovoda, revizijskih okana i crpne stanice, postoji potencijalna mogućnost fizičkog oštećenja vodoopskrbnog cjevovoda smještenog u koridoru ceste ili druge linijske infrastrukture, zbog čega su ishođeni Posebni uvjeti od upravitelja druge linijske infrastrukture, kojima je prilagođena projektna dokumentacija u smislu paralelnog vođenja i križanja s drugom linijskom infrastrukturom29.

Pravilnom organizacijom gradilišta uz pridržavanje minimalnog radnog pojasa, primjenom odgovarajuće mehanizacije i alata te provedbom uobičajene građevinske prakse, ne očekuje se nastanak negativnih utjecaja na drugu infrastrukturu u zoni iskopa rovova za polaganje cjevovoda, revizijskih okana i crpne stanice.

Tijekom korištenja predmetnog zahvata ne očekuje se utjecaj na materijalna dobra.

3.1.13 Utjecaj na promet Izgradnja sustava odvodnje naselja Markovac planirana je u koridoru prometnica u naselju te drugih prometnih koridora koji nisu u sklopu naselja, a dijelom ulazi u područje privatnih parcela.

Tijekom provedbe planiranog zahvata izgradnje sustava odvodnje, biti će potrebno provesti regulaciju prometa na lokacijama odvijanja radova, što predstavlja direktan, ali privremeni utjecaj na promet.

Prema Zakonu o cestama (NN 084/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), pri izvođenju radova te poduzimanju drugih aktivnosti na javnoj cesti, mora se uspostaviti odgovarajuća privremena regulacija prometa na način koji osigurava sigurno odvijanje prometa i nesmetano izvođenje radova ili obavljanje drugih aktivnosti, sukladno prometnom elaboratu.

Uz uvjet da se lokacije izgradnje pravilno i vidljivo označe u skladu s važećim prometnim propisima i standardima, utjecaj na promet će biti privremen i bez većeg značaja za sudionike prometa, jer će se regulacije nakon prestanka radova ukinuti.

Tijekom korištenja sustava odvodnje i UPOV-a ne očekuje se utjecaj na promet s obzirom da su elementi sustava odvodnje podzemni objekti koji ne utječu na odvijanje prometa.

3.1.14 Utjecaj uslijed nastanka akcidenata Uslijed povećane prisutnosti radne mehanizacije i vozila za transport opreme za gradnju, nestručnog rukovanja strojevima i alatima, tijekom radova na izgradnji sustava odvodnje, revizijskih okana i crpne stanice postoji rizik od sljedećih akcidentnih situacija: - sudara kamiona ili radne mehanizacije i sl., - tehničkih kvarova na radnim strojevima - nekontroliranog izlijevanja štetnih tvari iz vozila (motorno ulje i gorivo) na tlo, a potom i ispiranja u okolno tlo, - nesreća uzrokovanih višim prirodnim silama (poplave, potresi),

29

HEP-ODS, HAKOM, Istarski vodovod

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

86

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

-

nesreća uzrokovanih ljudskom pogreškom.

Redovnim servisiranjem, održavanjem i provjerom stanja ispravnosti mehanizacije i vozila, koja će se koristiti za potrebe radova na predviđenom zahvatu, uz pridržavanje svih mjera zaštite i sigurnosti na radu te pravilnom organizacijom rada, utjecaji na okoliš, uslijed akcidenta, se smatraju malo vjerojatnim.

Tijekom korištenja sustava odvodnje i UPOV-a može doći do poremećaja ili prekida rada dijelova sustava zbog raznih kvarova ili neželjenih događaja kao što je požar, potres ili druga prirodna katastrofa.

Tijekom korištenja sustava odvodnje i UPOV-a uslijed navedenih neželjenih događaja moguće su sljedeće akcidentne situacije: - nekontrolirano izlijevanje otpadnih voda kroz objekte na sustavu odvodnje, kao posljedica začepljenja kanala ili filtera i/ili stvaranja uspora u kanalizacijskoj mreži iz raznih razloga (djelomično ili potpuno začepljenje kanala i sl.), - stvaranja metana unutar kolektora, uslijed zadržavanja otpadne vode i procesa razgradnje, - puknuće cijevi ili stijenki UPOV-a zbog slijeganja terena, mehaničkih oštećenja uslijed pojave većih predmeta u sustavu odvodnje.

Utjecaji na okoliš uslijed akcidentnih situacija izazvanih elementarnim nepogodama su nepredvidivi, ali obzirom na vjerojatnost njihovog pojavljivanja, smatraju se malo vjerojatnim.

Da bi se eliminirali mogući negativni utjecaji objekata za sakupljanje voda, kao i UPOV-a, isti su adekvatno dimenzionirani, planirani su tako da se izvode zatvoreni, vodonepropusni, dovoljno čvrsti da bi izdržali sva opterećenja koja se mogu javiti u redovnom radu kao i kod havarija.

Utjecaji na okoliš uslijed ostalih akcidentnih situacija izazvanih nepažnjom čovjeka se smatraju malo vjerojatnim te se veće posljedice akcidentnih situacija ne očekuju, uz uvjet redovitog nadzora rada cjelokupnog sustava odvodnje te redovitog i pravilnog održavanja opreme i objekata na sustavu kao i pravovremenog uklanjanja mogućih uzroka nesreća, sukladno propisima.

3.1.15 Kumulativni utjecaji Kumulativni utjecaji na sastavnice okoliša analizirani su na temelju postojećih i planiranih sustava infrastrukture na području naselja Markovac, a koji su predviđeni prostorno-planskom dokumentacijom.

Prema analizi PP dokumentacije na području planiranog zahvata nema izvedenih drugih infrastrukturnih sustava osim vodoopskrbne mreže, koja dijelom ide paralelno sa planiranim sustavom odvodnje.

U obuhvatu izgradnje sustava odvodnje naselja Markovac nisu vidljivi drugi infrastrukturni zhavati, osim cestovne infrastrukture, prema slici 2.2-3. Izvod iz kartografskog prikaza 1.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

87

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Korištenje i namjena površina, PPU Općine Višnjan („Službeni glasnik Općine Višnjan“ br.

1/16).

Na mjestima križanja i paralelnog vođenja s postojećim vodoopskrbnim cjevovodom radovi će se izvoditi prema Posebnim uvjetima izdanim od nadležnog upravitelja vodoopskrbne infrastrukture.

S obzirom da se građevine u funkciji infrastrukturnih sustava (sustav vodoopskrbe i odvodnje, energetike, telekomunikacija i dr.) u pravilu grade unutar građevinskih područja naselja i polažu se u koridore postojećih prometnica, ne očekuju se značajni kumulativni utjecaji na sastavnice okoliša uslijed provedbe zahvata ove vrste.

Mogući kumulativni utjecaji na EM Izgradnja sustava odvodnje naselja Markovac planirana je izvan područja ekološke mreže te se stoga mogućnost za kumulativne utjecaje s drugim zahvatima isključuje.

3.2 Vjerojatnost nastanka značajnih prekograničnih utjecaja Predmetni zahvat nije u blizini graničnog područja s Republikom Slovenijom te se ne očekuju negativni prekogranični utjecaji tijekom izgradnje i korištenja zahvata.

3.3 Opis obilježja utjecaja Sastavnica okoliša Stanovništvo i zdravlje ljudi Ekološka mreža Staništa Zaštićena područja Vode Tlo Zrak Klima Šume Krajobraz Buka Otpad Kulturno-povijesna baština Materijalna dobra Promet Akcidenti Kumulativni utjecaji

Obilježja utjecaja tijekom izgradnje

Obilježja utjecaja tijekom korištenja

Privremen, manjeg značaja

Pozitivan utjecaj

Nema utjecaja Privremen/trajan, manjeg značaja Nema utjecaja Nema utjecaja Privremen/trajan, manjeg značaja Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja Nema utjecaja Privremen, manjeg značaja Privremen, manjeg značaja Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja, primjenom propisanih mjera Nema utjecaja, primjenom propisanih mjera Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja Nema utjecaja

Nema utjecaja Nema utjecaja Nema utjecaja Pozitivan utjecaj Pozitivan utjecaj Nema utjecaja Nema utjecaja Nema utjecaja Nema utjecaja Nema utjecaja Nema utjecaja Nema utjecaja

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

Nema utjecaja Nema utjecaja Nema utjecaja Nema utjecaja

88

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

4 PRIJEDLOG MJERA STANJA OKOLIŠA

ZAŠTITE OKOLIŠA

I

PRAĆENJE

4.1 Prijedlog mjera zaštite okoliša Analizom utjecaja izgradnje sustava odvodnje i UPOV-a naselja Markovac na sastavnice okoliša, zaključuje se da utjecaja na većinu sastavnica okoliša nema ili su privremenog karaktera i malo značajni uz pridržavanje mjera zaštite, definiranih zakonskim propisima i uvjetima nadležnih institucija.

4.2 Prijedlog programa praćenja stanja okoliša Ne predviđa se potreba za dodatnim mjerama praćenja, osim propisanih važećim propisima i redovnog tehničkog održavanja.

5 IZVORI PODATAKA Prostorno planska dokumentacija: - Prostorni plan Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ br. 02/02, 01/05, 04/05, 14/05, 10/08, 07/10, 13/12, 9/16, 14/16-pročišćeni tekst) - Prostorni plan uređenja Općine Višnjan („Službeni glasnik Grada Poreča“, br. 6A/02, „Službeni glasnik Općine Višnjan“, br. 2/07, 2/14, 1/16) Projektna dokumentacija: - Idejni projekt „Izgradnja kolektorske mreže sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Markovac“, PRONGRAD BIRO d.o.o., Zagreb, 2019.

Ostala dokumentacija: - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike: Izgradnja kolektoske mreže sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan, Istarska županija, očitovanje, Klasa: 351-03719-01/290, Ur. broj: 517-03-1-1-19-2, 25. 04. 2019.

- HEP-ODS, Elektroistra Pula, Terenska jedinica Poreč: Posebni uvjeti građenja, br.

401100102/PM, 31.01. 2019.

- Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Pula: IVS d.o.o., izgradnja kolektorske mreže sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Markovac, na k-č. 525/2 i dr. k.o. Višnjan-mišljenje, Klasa: 612-08/1923/0401, Ur. broj: 532-04-02-10/9-19-02, Pula, 22. 02. 2019.

- Istarski vodovod d.o.o.: Posebni uvjeti građenja, broj: 93-10/778-19, 27. 03. 2019.

- HAKOM: Posebni uvjeti građenja, Klasa:361-03/19-01/484, Ur. broj: 376-10-19-2, 23.

01. 2019.

- Ministarstvo zdravstva RH, Uprava za sanitarnu inspekciju, Sektor županijske sanitarne inspekcije, Služba za Istru i Primorje, Ispostava Poreč, Sanitarno-tehnički uvjeti i uvjeti zaštite od buke, Klasa: 540-02/19-03/4653, Ur. broj: 534-07-4-4-2/1-19-2, 08. 02. 2019.

- Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove Sjevernog Jadrana, Klasa: 32501/19-18/0000452, Ur. broj: 374-23-3-19-2, 31. 01. 2019.

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

89

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

-

-

-

-

-

Ministarstvo poljoprivrede RH: Utvrđivanje posebnih uvjeta za zahvat u prostoruizgradnja kolektorske mreže sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Markovac, Klasa: 350-05/19-017114, Ur. broj: 525-07/0375-19-2, 6. 2. 2019.

Istarska županija: Zahvat izgradnje kolektorske mreže sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Markovac-očitovanje, Klasa: 351-01719-01/27, Ur. broj: 2163/1-08-02/5-19-02, 5. 2. 2019.

Lokalna razvojna strategija LAG-a "Središnja Istra" 2014. – 2020., Pazin, lipanj 2016.

Rudarsko-geološka studija potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Istarske županije, Hrvatski geološki institut - Zavod za mineralne sirovine, Poglavlja 2 i 4., Nacionalna klasifikacija staništa RH (IV.verzija, http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/201712/Nacionalna%20klasifikacija%20stanista_IVverzija.pdf https://www.visnjan.hr/ https://www.istraistria.hr/fileadmin/dokumenti/gospodarstvo/2013/Rudarsko_geoloska _studija_IZ/POGLAVLJE_2_GEOGRAFSKI_PREGLED.pdf http://istra.lzmk.hr/slika.aspx?id=548 http://seizkarta.gfz.hr/karta.php http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2146 file:///D:/Users/Korisnik/Downloads/Pogodnosti_tla_Istre_za_vinogradarsku_proizvod nju.pdf https://www.istrapedia.hr/hrv/1007/hidrogeologija/istra-a-z/ https://www.ivb.hr/o-vodovodu/distribucija-i-izvori/izvor-gradole/ https://www.istramet.com/klima-u-istri/ http://www.bioportal.hr/gis/ http://gis.hrsume.hr/hrsume/ows http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2689 https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 http://digured.srce.hr/arhiva/561/150391/SG-1-2019.pdf A. Hrvatin, TURISTIČKA KARTA I TURISTIČKI POTENCIJAL PAZINA, Sveučilište u Zagrebu Geodetski Fakultet, diplomski rad, Zagreb, rujan 2017. http://korp.voda.hr/pdf/Prethodna%20procjena%20rizika%20od%20poplava/8.%20KA RTA%20%20PRETHODNA%20PROCJENA%20POTENCIJALNOG%20RIZIKA%20OD%20E ROZIJE.pdf Sustav javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije - 1A. faza (Tehničko ekonomska analiza, Izradio: WYG savjetovanje d.o.o. 2017. god.)

Popis propisa: - Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. Official Journal L 206 , 22/07/1992 P. 0007 - 0050 - Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN 6/96) - Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979) (NN 6/00) - Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (NN 3/17) - Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14) - Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13)

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

90

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

-

Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN145/04) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. (NN 66/16) Odluka o izmjenama i dopunama odluke o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15).

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku ( NN 117/12, 84/17) Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17) Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljenje područjima ekološke mreže (NN 80/19) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19); Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19); Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39719); Zakon o vodama (NN 66/19); Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18); Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 44/17, 90/18) Zakon o cestama (NN 084/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).

6 PRILOZI Prilog 6.1. Izvadak iz sudskog registra i podaci o nositelju zahvata Tablica 6.1.-1. Podaci o nositelju zahvata Naziv i sjedište pravne osobe:

IVS – ISTARSKI VODOZAŠTITNI SUSTAV d.o.o.

52 420 BUZET, SV. IVAN 8.

Matični broj subjekta:

040205568

OIB:

52879107301

Ime i prezime odgovorne osobe:

Daniel Maurović, dipl. ing.

Prilog 6.1.-1 Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata, u nastavku:

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

91

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

92

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

93

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

94

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

95

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

96

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

97

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

98

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

99

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“ Prilog 6.2. Podaci o Ovlašteniku (Rješenje za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša izdano od Ministarstva zaštite okoliša i energetike)

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

100

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

101

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

102

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

103

Elaborat zaštite okoliša uz ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Markovac, Općina Višnjan“

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split

104