ANDRIJA MLINARI
EMIL HUSEJINOVI
NIKO AHEL
ANJA SABLI
KORINA UTJEŠINOVI
MAJA KOŠUTA
VIVIANA VITKOVI
SVJETLOST JE RADOST II. a
Znanje je mudrost.
Znanje je lijepo. Znanje je pola zdravlja. Znanje je za život dobro. (Fran, Noel, Liam, Jadran)
Darivanje je najljepše. Najljepša je stvar na svijetu kad darujemo ljubav. I na Boži darujemo.
( Ivan R., Ivan T., Jakov, Ronan)
Dijeljenje je dobar osje aj. (Doris, Renee, Maja, Nika)
Ljubav je najljepša. Ljubav je zarazna. Ljubav je najvažnija. Ljubav je izvor radosti. Ljubav je mir. Ljubav je mir i igra. Ljubav ini obitelj. (Ema, Charlize, Kofi, Lana)
Igra je najve a radost. Igra je sre a. Veselje je u igri. Igra nikad ne može biti loša. Igru se mora igrati pošteno. Igra je arolija blagdana. (Andrej, David, Beata, Petra)
Svjetlost kroz igru i uĀenje
2.b U IMO I IGRAMO SE! IGRE Vozili smo se na traktoru. Igrali smo se tko e brže guliti kukuruz. Bili smo mali pekari. Mijesili tijesto i izra ivali razne oblike peciva i kruš i a. Imali smo kviz znanja.
OD KLIPA…
DO LJEPLJIVOG TIJESTA…..
I KRUŠ I A SPREMNIH ZA PE ENJE…
U ENJE Upoznali smo više vrsta žitarica. Saznali smo kako su žitarice važne i korisne za rast i razvoj. Vidjeli smo kako se u mlinu melje kukuruz i nastaje brašno. Saznali smo što nam sve treba za izradu kruha. Zaklju ili smo da je put od zrna do kruha vrlo težak i dug.
DO PONOSNIH NASMIJANIH LICA….
3.a
MJESEC U tamnoj noći mjesec će doći i prosuti čarobni sjaj na pučinu mora. On je prekrasan dok snivam ovaj san. Elena Stoševski
RAMONA SILVESTRA MRAK
SVJETLO SUNCA Sunce se vinulo iznad mora, ljubi ga dok sjaji iznad gora. ERIOLA IMERAJ SUNCE Sunce se igra, pjesmice svira i nigdje nema mira.
Kad sunce zađe, more i gore plaču, tužne i žalosne. Korina Cupać
Kad đaci iz škole izađu, veselo se igraju i tko će lovit biraju. Gabriel Rončević
NOEL MILAZZI
SVJETLOST
LORENA NOVAK GRAD U NOĆI U svakome stanu ima barem jedno svjetlo. Noću se u gradu odjednom upale sva svjetla kao krijesnice. Bartol Oršić
Sunce sjaji, ko' peć nas grije. Djeca se igraju. Predivan je dan! Mjesec se diže na nebu. Djeca idu spavati. Ko' krijesnice zvjezdice svijetle. Jean Plazonić
DORA JELIČIĆ
BRUNO DELPIN DAN I NOĆ Na nebu visoko, visoko, sunce sja. Kada se umori, mjesec ga zamijeni. Tada dođe noć i zvijezde krase noćno nebo. Kad se ujutro probudiš, opet sunce vlada. Maja Vrkić
TKO MOŽE SVIJETLITI Svijetli zvjezdica, Mjesec i krijesnica. Svijetli jutro i zora koja doći mora. Svijetli sreća u meni. Svijetli radost u tebi. Svijetli svjetiljka u srcu ovog pjesnika. Toni Oreb
LARA MIDŽIĆ MJESEC Kad sunce zađe, mjesec vlada cijelu noć. On ne voli ujutro poć'. Igra se skrivača s nevidljivim oblacima. Igra se lovice sa zvjezdicama. Kad se umori, on spava, dok ga ne probudi sunčeva glava. Lu Anelić
LARA PAIĆ
SVJETLOST ME VESELI
Svjetlo Svjetlost sjaji, svjetlost žari, ali nikad ne stari. Ponekad se ugasi, ali tada eš znati da ide spati. Kada do e nova svjetlost svi se razvesele i sve po ne iznova. Mrak nije tako dobar jer plaši ljude. Zato svjetlo postoji da ugasi mrak i dade nam život lak. Svjetlost sada vlada, a mrak nestaje. Jana Budi i Nikola Kaštelan Fenjer je sunce u kutiji koje grije, koje svijetli. Barbara Margan
Što je svjetlost Što je svjetlost? Svjetlost je sun eva toplina, Svjetlost je mjesecom obasjana morska plima.
Svjetlost je zvijezdama obasjano no no nebo, to je fenjer koji je netko upaliti treb`o. To je svije ama obasjano ve e, svjetlost je izvor topline i sre e. Antonio Malatesti
Svjetlo i svjetlost Kada se svjetlo upali nestane tama. Tada znam da nisam sama. Svako jutro svjetlost nas budi. Novim zrakama nam poru uje: „Dobro jutro, ljudi!“ Škola se bliži, spremamo knjige No, kada se svjetlo umori, ono na po inak ide.
Lucija Grozdani
Ja fenjer Jednog dana djevoj ica Iva donijela me je iz podruma. Bio sam jako sretan. Upalili su me. Bio mi je to najbolji dan u životu. Dosta sam velik pa me nigdje nisu mogli staviti osim na pod. Svijetlio sam jako dugo. Svijet sam vidio drugim o ima. Ku a je bila puna lijepih stvari. Vidio sam: prekrasan kamin, drveni sat i lijepu drvenu policu sa starim knjigama. Svije a se, nažalost, ugasila. Bio sam sretan što su mi ostala lijepa sje anja. Niko Gligora
Stari fenjer Ja sam stari fenjer. Prije su me puno koristili. Bio sam koristan i svakodnevno davao svjetlo. A onda se dogodio mrak. Umjesto mene neka udna stvar po ela je davati svjetlo. To je bila žarulja. Nikome više nisam koristio. Dugo sam bio na prašnjavom i starom tavanu. Sva sre a nisam bio sam. Tu su bili moji dobri prijatelji: stari ormar, stare stolice i jedan dje ji stolac. Jednoga dana vlasnici su istili tavan i odnijeli me u njihov stan. Dobio sam po asno mjesto kao stari fenjer. Bio sam jako sretan. Vid Sišul
Izradili u enici 3.b
5. b razred
Svjetlosno one iš enje svako je suvišno rasipanje umjetne svjetlosti izvan podru ja koje je potrebno osvijetliti (nepotrebna i prekomjerna rasvjeta). Svjetlosno je one iš enje popratna pojava industrijske civilizacije, neadekvatnog planiranja, nedostatka stru nosti i svijesti. Problem prekomjerne rasvjete tako er je ekonomske prirode, jer se uzalud troši energija koja se pla a. Leni ervar
Emmanuelle Radinovi
Svjetla gradova i cesta raspršuju se u zraku, zbog ega itava atmosfera lagano svijetli. Radi se o još jednom izvoru one iš enja okoliša, kojeg prepoznajemo tek u novije vrijeme, kad je došlo do velikog pove anja emisija svjetlosti iz umjetnih izvora, uglavnom iz velikih urbanih podru ja. Svjetlosno one iš enje ometa astronomska promatranja, nepovoljno utje e na ljude i životinjski svijet. Svjetlost Rijeke snimljena s udaljenosti 50 km. Nezasjenjene i nestru no postavljene svjetiljke vanjske rasvjete esto susre emo i kod nas. Velik dio svjetlosnog toka (a time i dragocjene elektri ne energije) tako se bez ikakve koristi gubi u nebo. No no nebo nam je zato postalo svjetlije do te mjere, da se slabašni nebeski objekti posve gube u njegovom zale u. Svjetlost iz najudaljenijih dijelova Svemira putuje do nas na stotine, tisu e i milijune godina a izgubimo je upravo u zadnjem trenutku njenog putovanja. Preuzeto s: http://www.fonovic.com/svjetlosno_zagadjenje.html
Nikola Tesla jedan je od najve ih znanstvenika na svijetu. Ro en je u Smiljanu 10.7.1856. a preminuo je u 7.1.1943. godine u New Yorku. Njegovi najzna ajniji izumi za ljudsko ovje anstvo bili su: trofazna struja, indukcijski motor, beži na telegrafija, izmjeni na elektri na struja, tinjalica, daljinski upravlja i tzv. Teslin transformator. Nikolu Teslu nazivali su i gospodarem svjetlosti i munje. Viktor Prica
Foto: Mateo Krnjac
5. b razred
Zraka svjetlosti Zraka svjetlosti se provukla, uvukla kroz rupicu u malu sobicu, svjetlila, bljesnula i nestala. Ana Ipši
Foto: Tijana Smojver Dasovi
Ana Ipši
Foto: Nika Sobol
Kako posaditi svijetlo Viktor Prica Svijetlo posaditi nije lako, prvo moraš znati kako. Ne treba ti ni zemlje malo, samo da ti je do prijatelja stalo. Za posaditi svijetlo trebaju ti tople ruke, i sve eš riješiti bez muke. Za svijetlo ti ne treba ni vode kap, samo ljubavi slap. Andrej Detel
I eto, posadio si svijetlo. Sad ga prijatelju trebaš dati samo i on e odvesti svijetlo bilo kamo. Lana Terzi
Foto: Mateo Krnjac
Foto: Tijana Smojver Dasovi
6.b
Možda misliš da je tvoje svjetlo malo, no ono može mnogo promijeniti u životima drugih ljudi.
David, Matej, Matija i Bernard
Be a light to the world!!!
Ako želiš da svjetlo u e u tvoj život, moraš stajati blizu njegova izvora.
Lana, Matea, Mia i Emma
Svatko u tvom životu želi biti Sunce koje obasjava tvoj svijet, ali ja u radije biti Mjesec i zvijezde da mogu osvjetljavati tvoj put u najmra nijem trenutku tvoga života.
Lovro, Edi i Karlo
KINESKA IZREKA „Ako postoji svjetlo u duši, Bit e ljepote u osobi. Ako ima ljepote u osobi, Bit e sklada u ku i. Ako bude sklada u ku i, Bit e reda u narodu. Ako bude reda u narodu, Bit e mira u svijetu.”
Gdje ima ljubavi, Ima i svjetla!
Petra, Ana i Tanja
ZAGONETKE (SVJETLOST)
Ona je svije a koja gori ovjek koji se za mir bori Ljubav koja nas nosi I svakoj tami prkosi. NOEL NIKOLI
Ona je svugdje oko nas Vidimo ju svaki as. Kroz život nas vodi I tamu uhodi. LUCIJA GRIGI
Ona je život Nemoj je gasiti Jer eš sve upropastiti. Kad ona prestane sjati Život ne može više ništa dati. LENA LANZA
Djeca se skrivaju ispod deka Misle da ih u mraku udovište eka Al' kad se ona pojavi, Svane dan I djeca shvate da je sve bio san. MARKO CREPULJA
69-(7/(û( 5(./$0( U suvremeno vrijeme sve su prisutnije VYMHWOHüH UHNODPH 3URãHWDPR OL SR JUDGX SUYR ãWR üHPR XRþLWL VX QHRQVNL osvijetljene table koje pozivaju u McDonald's, H&M, Nike i razne druge GXüDQH 7R MH FLOM VYMHWOHüLK UHNOama da privuku kupce. Jer, ]DVLJXUQR üH þRYMHN SULMH SULPLMHWLWL EOMHãWDY UDVNRãDQ L QDPHWOMLY SR]LY QHJR onaj VNURPDQ L SRYXþHQ 2NR MH QDMYDåQLMH þXOR L GRELYD VYLK LQIRUPDFLMD NRMH þRYMHN SULPD 8SUDYR ]DWR GDQDV X VYLMHWX LPD VYH YLãH VYMHWOHüLK UHNODPD ,QGXVWULMD VYMHWOHüLK UHNODPD UD]YLMDOD VH VXNODGQR QDSUHWNX WHKQLNH 8 SRþHWNX VX NRULãWHQH RELþQH ODPSH NRMH VX þHVWR SUHJDUDOH þLQHüL UHNODPX QHXJOHGQRP GD EL VH GDQDV NRULVWLOH /(' åDUXOMH NDR QDMPRGHUQLMD ULMHþ WHKQLNH /(' UDVYMHWD MH ]ERJ GLPHQ]LMD L PDOH WHåLQH RPRJXüLOD VYH YHüH SRYUãLQH V UHNODPDPD na Times Square-X MH NUR] RVDP NDWRYD ]JUDGH SURãLUHQD QDMYHüD UHNODPD - ukupno 2322 þHWYRUQD PHWUD QDMPRGHUQLMH /(' WHKQRORJLMH u QDMYHüRM UH]ROXFLML VYLMHWOL PLOLMXQD /(' ODPSLFD VYDND VH VDVWRML RG FUYHQRJ SODYRJ L zelenog svjetla) osim u New Yorku, VYMHWOHüH UHNODPH WDNRÿHU su prisutne u kockarnicama kao poziv na dobru zabavu i brzu zaradu. ZDWR MH /DV 9HJDV MHGDQ RG JUDGRYD V QDMYLãH VYMHWOHüLK reklama uz Tokio i New York
NEONSKE REKLAME nDMVWDULML WLS VYMHWOHüLK UHNODPD i]UDÿHQH RG YLVRNRQDSRQVNLK FLMHYL -8 KW) boja ovisi o flourescentnome prahu NEON plin bez boje, okusa i mirisa od kojeg su napravljene neonske åDUXOMH u periodnom sustavu elemenata nosi oznaku Ne, protonski mu je broj 10 RWNULOL VX JD NHPLþDUL 6LU :LOOLDP 5DPVH\ L 0RUULV Travers dRELOL VX JD GHVWLODFLMRP WHNXüHJ ]UDND WDNR GD VX ]DPLMHWLOL GD RVWDMH MHGQD PDOD NROLþLQD ]UDND NRMu su nazvali neon, ãWR ]QDþL QRY
ZD D L]UDGLOH 'RUD %DULþHYLü 0arie Kinkela, Tea .QHåHYLü L /DUD 6PROLü-5RþDN
Rije ke dizalice Lu ke dizalice nalaze se na podru ju kojim gospodari Lu ka uprava Rijeka i dio je zašti ene urbanisti ke cjeline grada Rijeke. Nakon mnogih desetlje a prekrcavanja tereta dizalice su ostale bez svoje funkcije te su u jednom trenutku postale opasnost za prolaznike. Nakon otvorenja rije kog lukobrana za gra ane 2009. pokrenut je projekt obnove starih lu kih dizalica.
Po dovršetku obnove dizalica realiziran je projekt njihovog osvjetljavanja. Na svakoj dizalici nalazi se više reflektora koji imaju mogu nost stvaranja svjetlosti u raznim bojama i razli itog intenziteta.
Rasvjeta na dizalicama izvedena je LED tehnologijom, uz mogu nost osvjetljenja razli itog intenziteta i boja koje su za blagdane, vjerske praznike i dane koji se posebno obilje탑avaju u Rijeci unaprijed odre ene.
Autor projekta osvjetljenja je dizajner Dean Skira.
8.b, 2015./2016.
PROMETNA SVJETLOSNA SIGNALIZACIJA Prometna signalizacija nam služi za sigurnije sudjelovanje u prometu, a uz klasi ne znakove sve je više onih kojima je pridodan i poneki svjetlosni efekt. Za svaku vrstu prometa postoje karakteristi ne svjetlosne i druge oznake koje bojom, oblikom i veli inom upu uju i upozoravaju na poželjno ponašanje svih sudionika u prometu. Prou ili smo svjetlosnu signalizaciju kod dva razli ita tipa prometa, a to su cestovni i morski.
Cestovni promet:
Svjetlosni znakovi za ozna avanje radova na cesti ili raznih ošte enja koji su opasni za sigurnost prometa, mogu biti:
Nama najpoznatiji, cestovni promet od svjetlosnih oznaka naj eš e koristi: – svjetlosne znakove za upravljanje prometom (za vozila, tramvaje, pješake,…); – svjetlosne znakove za ozna avanje prijelaza preko željezni ke pruge u jednoj razini; – svjetlosne znakove za ozna avanje radova na cesti, raznih ošte enja i sl., koji su opasni za odvijanje prometa. Naj eš a svjetlosna oznaka cestovnog prometa je svakako semafor koji se nalazi na raskrš ima i regulira tok prometa vozila i pješaka, paze i da svi sudionici prometa imaju jednake uvjete prolaska. Semafori se naj eš e nalaze na stupovima uz rubove kolnika, ali mogu biti i obješeni na nosa ima iznad kolnika. Razli itih su vrsta, oblika i brojem boja kojima svijetle. Za automobile se koriste semafori s 3 razli ite boje (crvena – stop, žuta – priprema, te zelena boja – kreni), dok za pješake sa dvije boje (crvena i zelena) uz mogu nost zvu nih signala za osobe s ošte enjem vida. Ukoliko se na e na emo na prijelazu željezni ke pru pruge, susrest emo se sa ssemaforom trokutastog oblika s 2 crvena svjetla koja nas upozoravaju na približavanje vlaka.
– plo a za ozna avanje zapreka s treptaju im svjetlima; – pokretna plo a s treptaju im svjetlima i znakovima, – privremeni ure aji za davanje znakova prometnim sredstvima radi naizmjeni nog propuštanja vozila iz suprotnih smjerova.
Morski promet Za snalaženje u morskom prometu, vrlo je važna dobra vidljivost, te poznavanje morske signalizacije. Oznakama u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske obilježavaju se: bo ne granice plovnih kanala; prirodne navigacijske opasnosti i druge prepreke za plovidbu (podrtine i sl.); luke i prilazi lukama; podru ja i objekti zna ajni za plovidbu; zabranjena sidrišta; nove opasnosti za plovidbu.
Slika 1 - Plutaju a osnovna oznaka
Oznake mogu biti plutaju e, stalne (zidane) ili pobodene odnosno zglobno elasti ne. Na oznakama se mogu postaviti i odgovaraju a
svjetla. Zna enje oznake ovisi o jednoj karakteristici ili o više karakteristika, i to:
bijelom bljeskalicom na vrhu koja treperi to no odre enim ritmom;
x danju – o obliku, znaku na vrhu i boji, x no u – o boji i ritmu svjetla.
Posebne oznake koje su netipi nog oblika, žute boje i svjetla. Koriste se npr. za oznake istovarišta materijala, oznake zona vojnih vježbi ili oznake položenih kabela i cjevovoda.
Sustav obilježavanja sastoji se od osam tipova oznaka koji se mogu upotrebljavati u kombinaciji, a samo neki od njih imaju i svjetlosnu oznaku. To su:
SVJETIONICI
Lateralne ili bo ne oznake, ozna avaju lijevu ili desnu stranu plovnog puta. Naj eš e su valjkastog oblika, s crveno – zelenim prugama, a na vrhu imaju ugra eno crveno svjetlo sa solarnim napajanjem; Kardinalne (osnovne) oznake. One npr. ozna avaju najdublje vode u podru ju na strani koja je obilježena oznakom ili sigurnu stranu kojom treba pro i pored opasnosti. One su tako er izra ene u obliku valjka, s crno – žutim prugama (slika 1.), te bijelim svjetlom na vrhu; Oznake usamljene opasnosti. Ozna avaju razne hridi koje su odmah ispod i/li malo iznad površine mora. Izra uju se u obliku stupa s crveno – crnim prugama, dok na vrhu imaju bijelu bljeskalicu; Oznake sigurnih voda. Naj eš e pluta a s crvenobijelim uspravnim prugama i
Svjetionici su najve i i najzna ajniji objekti pomorske signalizacije koji omogu uju sigurnu dnevnu i no nu plovidbu odre enim morskim podru jem. Uglavnom su opremljeni s glavnim i rezervnim svjetlom. Domet glavnog svjetla je i do 30 milja. Neki svjetionici su opremljeni ure ajem s radarskim odrazom i/ili sustavom za maglu. Izgra eni su na najistaknutijim i/ili najudaljenijim to kama našeg teritorijalnog mora. Sastoje se od kamenih zdanja s uo ljivom kulom. Iako su svi svjetionici automatizirani i nadzirani putem sustava daljinskog nadzora, zbog zna aja svjetionika za sigurnost plovidbe, te zaštite svjetioni arskih zgrada od propadanja, na 17 svjetionika se još uvijek nalazi svjetioni arska posada.
Za 8.c istražile i zabilježile: Sara Jovandi i Katja Mravac