17. MNL "VUKOMERIČKE GORICE 2020." Glasnik LESSIE SE VRAĆA KUĆI !!! Broj: 11/2020
Datum: 28.07.2020.
DEČKI! TETA KORONA JE JOŠ NAVEK TU. MORAMO SE MAKSIMALNO PAZITI NJE I NJEZINIH LOŠIH STVARI I POKUŠATI MAKSIMALNO KORISTITI SVA ZAŠTITNA SREDSTVA I MJERE. DRŽIMO DISTANCU KOLIKO JE TO MOGUĆE I IZBJEGNIMO SVAKOJAKE GLUPOSTI KOJE NAM NISU POTREBNE, A TETA KORONA SAMO ČEKA DA NAM SE ZAVLEČE. ORGANIZATORE BREŠKIH DOGAĐANJA MOLIM DA PODUZMU SVE MOGUĆE RADNJE I PREDRADNJE PO PREPORUKAMA STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE KAKO BI SE SVI OSJEĆALI SIGURNO I ZAŠTIĆENO!!! Evo nas nakon dugo vremena pak u Šefankima. Jedan od boljih i ljepših travnatih terena, sa blagim nagibom, radi kiše, koji nam svaki put pruži kvalitetno druženje, radost, tugu, veselje i ushićenost. Sve u jednom danu. Mirta i dečki su si dali truda i kvalitetno se pripremili po pitanju svega: i jela i pila i muzike i dobrog terena i dobre zabave. Svatko tko je došao u dobroj namjeri našao je djelić zadovoljstva u događanjima koja su bila tamo. A događanja je bilo mali milijon. Očeš od dobrog nogometa, očeš od uzbuđenja, očeš od dobre komadof, muške i ženske, očeš od neuroze. Neki bi rekli i iznenađujućih rezultata. S njima se baš i ne bih složio. Jer kod nas na Breške lige nema iznenađujućih rezultata. Svatko može dobiti svakoga, u to smo se ove godine puno puta uvjerili, pa i danas. Kak smo već i prije rekli: nemreš više dojti na tekmu i reći da buš ove danas pregazil samtak. Nejde braco. Jer svi su došli igrati, svi su se zjačali i pomogli igrački, vi očeju pobediti. A pogotovo "jačeg" i "boljeg" od sebe. Zato svi oni koji imaju raznorazne teorije zavjeere u stili da posle žutoga dolazi ljubičasto, da je zemlja kockasta, da trava raste odozgora prema dole, da je prije mesec dan bilo onak da bi sad bilo ovak ..........ne, to ne pije vodu. Ali da našim dragim pratiteljima ne bi bilo dosadno i da ne izostane sata lagane povijesti, evo jedne drage nam i mili povijesne ličnosti i osobe iz ondašnjih vremena, a to je on: Miroslav Krleža. Miroslav Krleža bio je hrvatski pisac i enciklopedist. Rođen je 07. srpnja 1893. godine u Zagrebu, gdje je i umro 29. prosinca 1981. godine. Smatra se piscem najznačajnijih tekstova u hrvatskoj književnosti 20. vijeka i stoljeća. Najznačajnija djela Miroslava Krleže su: „Tri simfonije“, „Balade Petrice Kerempuha“, „Golgota“, „Vučjak“, „Gospoda Glembajevi“, „U agoniji“, „Leda“, „Aretej“, „Hrvatski bog Mars“, „Povratak Filipa Latinovića“, „Banket u Blitvi“, „Na rubu pameti“, „Zastave“. Od 1899. do 1903. godine pohađao je nižu pučku školu na Kaptolu. Godine 1903. upisao se na Kraljevsku veliku dolnjogradsku gimnaziju u Zagrebu. U rujnu 1906. prebacio se u Kraljevsku veliku gornjogradsku gimnaziju. Njegovi problemi u školi proizašli su iz brojnih sukoba sa gimnazijskim profesorima i školovanje nastavlja u vojnoj kadetskoj školi u Pečuhu do 1911. Nakon trećeg razreda kadetske škole ostvario je stipendiju za mađarski vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji, koga upisuje 1911. godine. Oduševio se Budimpeštom kao velegradom, gdje je stekao brojna životna iskustva. Tragao je za vlastitim identitetom onda kada je žudio za dalekim kontinentima. Intenzivno biva zaokupljen čežnjom za domovinom i vizijom južnoslavenskog ujedinjenja. Profesori su se žalili na njegovu preosjetljivost i prkosnu narav, a u jednom su se slagali sa Krležom, a to je da on nije podoban za vojnički život. Ubrzo je definitivno napustio Ludovicejsku
[1 od 7]