17. MNL "VUKOMERIČKE GORICE 2020." Glasnik K VEČERI JE NOĆ, JUTRU JE DAN !!! Broj: 13/2020
Datum: 03.08.2020.
DEČKI! TETA KORONA JE JOŠ NAVEK TU. MORAMO SE MAKSIMALNO PAZITI NJE I NJEZINIH LOŠIH STVARI I POKUŠATI MAKSIMALNO KORISTITI SVA ZAŠTITNA SREDSTVA I MJERE. DRŽIMO DISTANCU KOLIKO JE TO MOGUĆE I IZBJEGNIMO SVAKOJAKE GLUPOSTI KOJE NAM NISU POTREBNE, A TETA KORONA SAMO ČEKA DA NAM SE ZAVLEČE. ORGANIZATORE BREŠKIH DOGAĐANJA MOLIM DA PODUZMU SVE MOGUĆE RADNJE I PREDRADNJE PO PREPORUKAMA STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE KAKO BI SE SVI OSJEĆALI SIGURNO I ZAŠTIĆENO!!! Kozja draga nas je oept dočekala sasvim solidno uređena. Koliko smo imali za čuti, po zadnji put u ovakvom ruhu. Jer dolazi asfalt na teren. Za neke je to dobro, za druge nije. Ali kaje tuje, sve je spremno za današanja događanja koja će možda malo razrijediti priči ili će je zakomplicirati maksimalno, tko to zna. Uglavnom Kojzačani se se za se spremili. Događanja u Kozje drage dale su za pravo onima koji vele, a takve je mali milijon, da nigdar ne bilo napeteše nek sat. Možda su se neke stvari otkomplicirale, ali zato su se druge zakomplicerale. Na početku dana bil je kvintet u borbi za sam vrh smještenih u dva boda. sad ih je isto toliko, ali u tri boda. Znači, i dalje se zna da se nikaj nezna. Bitke će biti i dalje neizvjesne u preostala dva kola. Morti sreda na Opatije nekaj novoga ponudi, morti dodatno zakomplicera situaciju, morti otkomplicera, morti.......... Ipak, srijeda je na Oaptije i Dan Oluje je. Dan veličanstvene pobjede Hrvatske vojske u oslobođenju okupiranih hrvatskih krajeva, pa bi bilo lijepo da se na taj dan sjetimo Oca Domovine, Ante Starčevića. Ante Starčević (Veliki Žitnik, Gospić, 23.05.1823. - Zagreb, 28.02.1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik. Osim politikom, bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, dramom, političkom satirom i prevoditeljstvom. Još za života nazvan je-kao politički vođa i glavni ideolog hrvatskog nacionalizma – Ocem Domovine. Rođen je u Velikom Žitniku u siromašnoj obitelji, kao sin Jakova Starčevića i Milice, koja je prije udaje za Starčevića, bila udovica Čorak. Prije prve udaje bila je pravoslavka, ali je onda, udavši se, prešla na katoličku vjeru. Osnovnu školu polazio je u Klancu. Zbog siromaštva u kojem mu je živjela obitelj, jedina prilika za Starčevićevo obrazovanje bila je da postane svećenik. Od njegove trinaeste godine školovao ga je stric Šime Starčević, koji je bio svećenik, ali i jezikoslovac koji se još tada borio za hrvatski jezik pa se smatra prethodnikom hrvatskih preporoditelja. Upravo ga je on upoznao s hrvatskim jezikom kao naukom te ga je podučavao i latinski. Sa 16 godina Ante je otišao u Zagreb gdje je završio gimnaziju, usavršio pritom latinski, ali i njemački, talijanski, mađarski i grčki jezik. Kao mladića najprije ga je podučavao stric te mu usadio osjećaj domoljublja i ljubavi prema hrvatskom, tada narodnom, jeziku. Upravo zbog toga je tijekom studija odlučio napustiti svećenički poziv i svoj život posvetiti politici i književnosti, zanimanjima kojima je mogao najprije probuditi hrvatsku nacionalnu svijest, a onda se za nju i boriti te je odvesti u željenom smjeru – smjeru borbe i priznavanja hrvatstva. Nakon gimnazije otišao je u Senj u sjemenište, a onda na studij teologije u Peštu. Tamo je položio ispite iz slobodnih znanosti i filozofije, a 1946. godine postao je doktor filozofije. U to vrijeme odlučio je svoj život posvetiti borbi za slobodu Hrvatske, a
[1 od 7]