Što sa onkološkim pacijentima nakon kurativne medicine?
Prof. dr. sc. Marija Petković Klinika za radioterapiju i onkologiju KBC Rijeka
Četiri vrste tumora koje su u svijetu uzrokovale najveću smrtnost u 2002.god. Muškarci
Žene
Ca pluća
878.000
Ca dojke
390.000
Ca želuca
518.000
Ca želuca
317.000
Ca jetre
370.000
Ca pluća
282.000
Ca jednjaka 305.000
Kolorektalni ca 253.000
Više od 10.000.000 ljudi oboljeva od karcinoma (bez ca kože) Više od 7.000.000 ljudi umire godišnje od karcinoma
Rak u RH 20 051 novodijagnosticiranih slučajeva sa malignim tumorima 2006. god. (M 10 808, Ž 9 243) (HZZJZ, 2008.god.) 12 551 stanovnika umrlo je od raka 2006. god. (M 7 364, Ž 5 187) (HZZJZ, 2008. god.)
Udio najčešćih sijela raka, u RH 2004. god., HZZJZ
Standardni načini liječenja oboljelih od malignih bolesti Tip tumora
Tumorski genotip Radioterapija
Hormonska terapija
Liječenje
Molekularni fenotip
Biološka terapija Herceptin Tarceva Avastin TM
TM
Kemoterapija
®
Stadij bolesti
Onkološki bolesnici: simptomi i tegobe - brojni i raznoliki
bol, dispneja, zamor, depresija gubitak tjelesne mase i apetita oslabljena koncentracija (kognitivna oštećenja ili poremećaji) itd.
Kaheksija i anoreksija •
paraneoplastični sindrom
•
frustrirajuće stanje jer utječe na :
kvalitetu života fizičko funkcioniranje uspješnost liječenja mortalitet
Duža hospitalizacija Skuplje liječenje
Kraće preživljenje
Lošija kvaliteta života
KAHEKSIJA
Slabije podnošenje terapije Više komplikacija Inui Al. CA Cancer J Clin 2002.
Sveobuhvatni pristup onkološkom bolesniku
SUPORTIVNO SPECIFIČNO LIJEČENJE
PREŽIVLJENJE
Onkološki bolesnik Što zanima bolesnika? izliječenje
kvalitetan život smanjenje tegoba uklanjanje boli održanje prehrane
Razlika: kurativna/palijativna medicina
•
Kurativna medicina
Palijativna medicina
Primarno izliječiti
Primarno olakšanje patnji
Simptomima se pristupa u prvom redu kao ključu dg.
Objekt analize je bolesnik i obitelj
Važnost mjerljivih podataka
Vrednuju se i mjerljivi i subjekt. podaci
Sklona je umanjiti vrijednost subjekt. podataka.
Uvažava se bolesnikovo mišljenje
Liječenje med. opravdano ako iskorjenjuje ili usporava bolest.
Liječenje indicirano, ako kontrolira simptome ili olakšava patnju.
Razlika: kurativna/palijativna medicina Kurativna medicina Tijelu i umu bolesnika pristupa se odvojeno.
Palijativna medicina Bolesnik je osoba sa svim svojim fizičkim, emocionalnim, društvenim i duhovnim obilježjima. Bolesnika se promatra kao zbroj Liječenje se provodi u dijelova bez potrebe za skladu s vrijednostima i Cjelovitošću. interesima bolesnika i obitelji. Smrt predstavlja krajnji neuspjeh. Olakšavanje patnje bolesniku do trenutka smrti Predstavlja uspjeh.
Palijativna medicina obuhvaća •
Liječenje simptoma
•
Psihosocijalna podrška bolesnicima i njihovim njegovateljima
•
Rješavanje etičkih problema vezanih uz kraj života
•
•
•
•
Definicija palijativne skrbi prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) Palijativna skrb – aktivna, totalna skrb za pacijente oboljele od neizlječive bolesti koja više ne odgovara na kurativno liječenje Kontrola neugodnih simptoma – fizičkih, emocionalnih (psiholoških), socijalnih i duhovnih je najvažnija Cilj je postići najbolju moguću kvalitetu života za pacijenta i obitelj Aspekti palijativne skrbi primijenjuju se ranije, tijekom antikancerozne terapije (2002.)
Definicija palijativne medicine Palijativna medicina je potpuna skrb o bolesniku oboljelom od neizlječive bolesti, čija bolest ne odgovara na preventivnu i kurativnu terapiju Palijativna skrb dio je prava na zdravstvenu zaštitu u 120 država svijeta, te dio zakonodavstva Europske unije (EU) U RH Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje da u svakom Domu zdravlja moraju biti mobilni timovi za palijativnu skrb, u većim mjestima i regionalni centri, te dnevni boravak Ustanove za palijativnu skrb imaju Sarajevo, Tuzla, Beograd, Skopje i Bitola.
Pojam palijativne skrbi u RH
Ulazi u Zakon o zdravstvenoj zaštiti 2003. Predviđeno je osnivanje Ustanove za palijativnu skrb do 2008.
U RH godišnje umire više od 50.000 osoba, od toga više od 20.000 od malignih bolesti Palijativnu skrb treba više od 30.000 osoba, a dobije je oko 200 ljudi. Zaposleni članovi obitelji nemaju pravo bolovanja radi njege bolesnika kod kuće
U RH postoje: Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ Hrvatski centar za palijativnu skrb U travnju 2010. krenula je akcija “Ostani uz mene” radi prikupljanja sredstava za prvu Ustanovu za palijativnu skrb u Republici Hrvatskoj
Cilj palijativne skrbi • • • • • •
Umanjiti (ili otkloniti) patnju Poboljšanje kvalitete života na kraju Kontrola neugodnih simptoma Dobra smrt Podrška obitelji i bližnjima Prihvaćanje smrti kao normalnog dijela života
Cilj palijativne skrbi
Podizanje kvalitete života umirućih i njihovih obitelji/njegovatelja, tako i brigu o bolesničkim pravima i ljudskom dostojanstvu. Želi ukloniti ili ublažiti neugodne simptome: fizičke (bol), psihosocijalne, duhovne, ekonomske Bolesnik je centar svih događanja (holistički pristup) i u svakom trenutku osoba koju treba poštovati, koja sama, prvenstveno, o svemu odlučuje
Hospicij •
•
Filozofija skrbi, isto što i PS Mjesto gdje se skrb odvija (zgrada, ustanova), sa nizom sistema pružanja pomoći ljudima na kraju života i njihovim njegovateljima/obiteljima, a nakon smrti u žalovanju
Hospicij je stari srednjovjekovni naziv Palijativna skrb je suvremen izraz kanadskog porijekla
Kućna njega Obitelj
bol
Palijativna skrb/Hospicij
Liječnik obiteljske medicine
Liječnik specijalista
Interdisciplinarni pristup •
•
Uz holistički pristup, za pokrivanje svih segmenata, potreban je interdisciplinarni tim: liječnici, sestre, socijalni radnik, fizikalni terapeut, psiholozi, duhovnici itd. Centar tima su pacijent i obitelj
Organizacija palijativne medicine:
Kućne posjete palijativnog tima BolniÄ?ki palijativni timovi Ustanove za palijativnu medicinu Klinike Odjeli Hospiciji
Umiranje • • • • • •
Tabu tema Fraza: “Smrt je prirodna!” Svjesni neizbježnosti smrti ali puni straha Negiranje smrti stvara ponor između nje i nas Potrošačko, materijalističko društvo Osoba na kraju života - najranjivija
Problemi u praksi Sve veći broj bolesnika Mali smještajni kapaciteti – dugo čekanje na bolnički ležaj Mali broj specijalista Mali bolnički proračun Dugotrajno čekanje na dijagnostiku Nemogućnost amb. dolaska na terapiju Nedostatak smještajnih kapaciteta za terminalnog bolesnika
Veličina problema SPECIFIČNI POMOR STANOVNIŠTVA PGŽ - NOVOTVORINE Godina 2004
broj 878
100 % 27,89
2005
853
25,43
2006
852
26,36
2007
870
25,80
Veličina problema Specifični pobol stanovništva PGŽ
- Maligni tumori -
Godina 2004
broj 4.897
2005 2006 2007
na 100.000 100.000 1.603
4.697 4.739 5.321
> 65 g 2.365
1.537 1.551 1.742
2.384 2.425 2.803
RHrvatska • • • •
• •
Gdje i kako umiru? Da li imaju podršku (pomoć, suport)? Kakvu? Kako se obitelj i bližnji nose sa situacijom? Treba li obitelj podršku? Da li imaju mogućnost izbora?
Potrebe za palijativnom skrbi u Primorskogoranskoj 탑upaniji
Broj stanovnika preko 65 godina 49.469 ili 16,2%
Što je potrebno učiniti Hospicijski dnevni boravak
Problemi roblemi koje koje je je potrebno potrebno riješiti
Prostor
Kadar
E Edukacija
Stalni Izvori prihoda
Hvala na pa탑nji !