GLASILO 21. ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA BROJ 1, SIJEČANJ 2016., besplatni primjerak
INTERVJU
ŽARKO POTOČNJAK
40 GODINA KARIJERE
TEMA BROJA
MAKSIM MRVICA
PROGRAM ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE
UVODNIK Dragi čitatelji, u ovom broju predstavljamo slavnog pijanista, Šibenčanina Maksima Mrvicu. Na velikoj turneji u Aziji nastupao je sa sopranisticom Hanom Huljić, a hrvatsku publiku oduševio je koncertom u Zadru. Intervjuirali smo i poznatog glumca Žarka Potočnjaka koji slavi četrdesetu obljetnicu rada. Radionicom i časopisom kojeg sam izradila vrlo sam zadovoljna, ali naravno, uvijek može bolje. Učimo i napredujemo iz dana u dan i drago mi je što smo u mogućnosti izraziti svoju kreativnost. Vaša urednica, Magdalena Potočnjak
SADRŽAJ DOGAĐAJNICA TEMA BROJA
3 4
MEĐUPOGLED STRIP FOTOKOLAŽ
6 7 8
IMPRESSUM
FOTOGRAFIJA UREDNIŠTVA
KRIK, GLASILO 21. ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA, BROJ 1, SIJEČANJ 2016. (besplatni primjerak) Izdavač: Zimska škola informatike, Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 6, 49000 Krapina Za izdavača: Aron Bohr, voditelj ZŠI Voditelj radionice: Krešimir Varga Glavni urednik: Magdalena Potočnjak Fotografije: RHZK, KV, FreePik Dizajn i prijelom: Magdalena Potočnjak Tisak: Školski printer d.o.o. Krapina Broj tiskanih primjeraka: 0 kom 2
KRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2016.
Događajnica U KRAPINI ZAPOČELA 21. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE
Informatika za kreativne Zimska škola nudi nadopunu redovnim i izbornim sadržajima nastave informatike u školi, sadržaje za darovite učenike te aktualne sadržaje koji nisu dio redovnog školovanja. Prisustvuju joj brojni srednjoškolci iz čitave Hrvatske te učenici i nastavnici iz škola naše županije.
Zimska škola okupila brojne polaznike – od učenika osnovnih škola, pa sve do nastavnika zainteresiranih za informatiku
P
rijave za Zimsku školu informatike tek su nedavno završile, a radionice su već u punom zamahu. Manifestaciju i ove godine organiziraju SŠ Krapina, Krapinski informatički klub Krik i Hrvatski savez informatičara početkom sljedeće godine. Prvi krug radionica započeo je 4. siječnja, a drugi započinje 7. siječnja. Zainteresirani učenici i nastavnici osnovnih i srednjih škola mogli su se prijaviti online preko poveznice na mrežnim stranicama kluba Krik i Srednje škole Krapina ili se javiti nastavnicima u školi. Zimska škola informatike nudi nadopunu redovnim i izbornim sadržajima u školi, sadržaje za darovite učenike te aktualne sadržaje koji nisu dio redovnog školovanja. Može se pronaći za svakog ponešto. Radionice Početnici i Računalo+ namijenjene su učenicima koji tek ulaze u područje informatike. Osnovnoškolcima koji žele razvijati logiku namijenjene su radionice Small Basic, Logo i KRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2016.
Radionica grafičkog dizajna časopisa Struktura radionice Dizajn i prijelom časopisa temelji se usvajanju osnovnog teorijskog znanja iz područja grafičkog dizajna, stolnog izdavaštva i novinarstva, uz usvajanje i razvijanje informatičkih i dizajnerskih vještina korištenjem alata za stolno izdavaštvo i alata za obradu teksta i fotografija. Polaznici će u okviru radionice izraditi vlastiti časopis od nekoliko stranica koji će na kraju radionice objaviti u elektroničkom obliku. Pritom će naučiti kako učinkovito organizirati proces izradbe časopisa, osmisliti postavke dizajna i izraditi global svih stranica, primjenjivati osnovna tipografska pravila i pravila čitljivosti kod grafičkog oblikovanja časopisa te kritički analizirati vlastite i tuđe radove. (kv) Izradba Android aplikacija. Za one koji su više orijentirani dizajnu, teme su poput izradbe web-stranica korištenjem CSS-a i JavaScripta ili animacija u Flashu. Novinarska radionica Dizajn i prijelom časopisa približit će polaznicima Photoshop i Publisher. Programiranje je temelj radionica Početni C++ i Napredni C++ , Java za android te Python. Radionica robotike će koristeći Arduino i Lego Mindstorms povezati elektroniku i programiranje. Izradba aplikacija za pametne telefone financi-
rana je unutar projekta Mijenjamo se Srednje škole Krapina i Srednje škole Konjščina. Nastavnici su se mogli prijaviti na bilo koju radionicu, a isključivo njima namijenjena je radionica izrada online tečaja u Moodlu. Škola je besplatna, a učenici po završetku škole dobivaju potvrdu Hrvatskog saveza informatičara. Oni koji se posebno istaknu dobit će i pohvale i nagrade. Požurite po svoje informatičke vještine, poručuju organizatori. NAPISAO I SNIMIO: RHZK 3
Tema broja
KAD ON SJEDNE ZA KLAVIR I ZASVIRA AKORD, SVE ŽENE U PUBLICI UTIHNU I ZALJUBLJENO SLUŠAJU. KLASIKA U IZVEDBI MAKSIMA MRVICE DOISTA ZVUČI JAKO SEKSI.
M
aksim Mrvica je rođen u Šibeniku 3. svibnja 1975. U Šibeniku je završio osnovno i srednje glazbeno obrazovanje u klasi prof. Marije Sekso. Već kao devetogodišnjak počinje javno nastupati, da bi s nepunih dvanaest godina svirao svoj prvi koncert s orkestrom. Inače, prezime Mrvica potječe sa šibenskog otoka Žirja. Nakon brojnih koncerata u rodnom gradu, 1993. godine upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu te studira u klasi prof. Vladimira Krpana, kod kojega je 1998. godine diplomirao s odličnim uspjehom.
4
Maksim
Maksim se prije tri godine rastao od dugogodišnje supruge Ane. Po kome njegovi prsti prebiru kada ne sviraju, javnosti nije poznato. Iako se šuška da se u njegovom zivotu pojavila nova žena. Iste godine upisuje jednogodišnji studij usavršavanja na Konzervatoriju Franz Liszt u Budimpešti u klasi prof. Lászla Baranyaya. Od ožujka 2000. godine usavršava se na konzervatoriju Alexander Skrjabin u Parizu u klasi prof. Igora Laszka. Nastupao je u svim većim hrvatskim gradovima te u Salzburgu i Beču (Austrija), Genevi (Švicarska), Budimpešti (Mađarska), Parizu (Francuska) i St. Petersburgu (Rusija). Uspješno je snimao za Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju. Surađivao je s orkestrom Muzičke akademije u Zagrebu i sa Simfonijskim orkestrom HRT-a (Alan Buribaev). Dobitnik je nekoliko nagrada na domaćim i inozemnim pijanističkim natjecanjima, od kojih prve nagrade na Državnom natjecanju učenika glazbe u Zagrebu, Rektorove nagrade Sveučilišta grada Zagreba za akademsku godinu 1997./98.,
nagrade austrijskog Rotary cluba 1998. godine, prve nagrade na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Nicolai Rubinstein u Parizu 1999., te prve nagrade na pijanističkom natjecanju Portoise u Parizu 2001. Osim redovnog studija na Akademiji, usavršavao se i na brojnim majstorskim tečajevima aktivno sudjelujući na seminarima kod priznatih svjetskih pedagoga. Dobitnik je Diskografske nagrade Porin 2002. za najbolji album u kategoriji klasične glazbe.
No, kad je o ljubavi riječ, desetogodišnja kći Leeloo stoji na neprikosnovenom prvom mjestu. Dio ljeta provest ce s tatom. Na svojim albumima spaja klasičnu s pop/rock glazbom. Albumi: Geste/ Gestures (Lisinski Studios) (1999.), The Piano Player (EMI) (2003.), Variations Part I&II (EMI) (2004.), A New World (EMI) (2005.), Electrik (EMI) (2006.), Pure (MBO) (2007.), Pure 2 (MBO) (2008.), Appassionata (EMI) (2010.) i The Movies (EMI) (2012.). KRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2016.
Mrvica Maksim Mrvica u Aziji s nježnom plavušom prekrasna glasa
V
elika turneja Maksima Mrvice počinje nastupom u Nanchangu 22. studenog, a završit će u Šangaju 20. prosinca. Na njoj će svojim kristalnim sopranom posebnu pažnju plijeniti i najmlađa članica glazbene obitelji Huljić. Hana je krajem listopada otputovala u London te se s orkestrom spremala za galaprogram koji će izvoditi u Aziji.
Iako izgleda kao da veliki dio slobodnog vremena provodi u teretani, čini se da je ono za klavirom jedino vježbanje kojim se bavi.
Svoj pjevački debi imala je prije šest godina i to upravo s pijanističkim virtuozom na njegovom koncertu u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Na istom mjestu nastupili su ponovno prošle zime na autorskoj večeri njezinog oca Tončija i njegovog benda Madre Badessa, a proteklog ljeta s Maksimom je nastupala na pet koncerata.
Dvadesetčetverogodišnjakinja je studentica glazbenog odjela Umjetničke akademije u Splitu. Studira teoriju glazbe i kompoziciju, a jednu njezinu skladbu izvodi Zagrebački komorni orkestar. Hana od 10. godine svakodnevno komponira, ali i slika, a shvatila je, kaže, da mora upisati Umjetničku akademiju jer želi pisati mjuzikle.
'Pjevat ću nekoliko pjesama. Tome se jako veselim, a moram priznati da me čak malo i strah putovati tako daleko i biti dulje vrijeme odsutna od kuće', izjavila je Hana prije nekoliko mjeseci za tportal.
Maksim Mrvica i Hana Huljić s ostatkom benda
Maksim Mrvica oduševio Zadrane spektakularnim koncertom Naš najpoznatiji klavirski virtuoz i najprodavaniji svjetski crossover pijanist, oduševio je Zadrane na prepunom Trgu Pet bunara
P
ublika je gotovo dva sata uživala u Maksimovim omiljenim klasičnim djelima velikih skladatelja poput Mussorgskog, Chopina, Liszta i Skrjabina. Koncertom u Zadru ujedno je, na najbolji mogući način, završena Maksimova klasična turneja koju je započeo krajem travnja koncertom u Moskvi. Ipak, ljubitelji njegova glazbenog opusa imat će priliku uživati u još nekoliko koncerata.
Opće je poznato da Maksim ne opija dušu samo klasikom. Njegova druga glazbena ljubav jest elektronika. Na atraktivnoj lokaciji Ljetne pozornice u Opatiji, 10. srpnja započinje novi program pod nazivom 'Adriatic Tour’ gdje će s bendom svirati retrospektivu dosadašnjih deset objavljenih albuma. U sklopu 'Jadranske turneje', nakon OpatiKRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2016.
je, Maksim će nastupiti i na atraktivnim lokacijama poput šibenske tvrđave Sv. Mihovila i trogirske kule Kamerlengo, između ostalih.
Uvijek mi je zadovoljstvo kad imam priliku ponovno svirati pred hrvatskom publikom, a ona je u principu jako topla. Publike se razlikuju od države do države. Cijela koncertna turneja ujedno je i promocija Maksimova aktualnog albuma 'Mezzo e Mezzo' koji se može kupiti na svim koncertima u sklopu turneje, kao i u svim Dallas Music Shopovima, Tisak Media centrima, knjižarama Algoritam i ostalim glazbenim dućanima. UREDILA: MAGDALENA POTOČNJAK
Kad on sjedne za klavir, klasika zvuči seksi više no ikad! Zato ćemo reći: blago svakome tko će se naći na njegovim nastupima i koncertima. 5
Međupogled RAZGOVOR S GLUMCEM ŽARKOM POTOČNJAKOM POVODOM ČETRDESETE OBLJETNICE NJEGOVOG RADA
Obrtnik za glumačke poslove Izdvajanje najdraže uloge je kao da trebam od puno djece izabrati ono koje mi je najdraže. Danas me više veseli gledati druge, nove, mlade glumce na pozornicama, nego gledati samog sebe.
U
Hrvatskom narodnom kazalištu gledali smo Držićevu komediju Dundo Maroje. Nakon predstave uspjeli smo uloviti Žarka Potočnjaka, glumca koji je premijerom predstave Spelancije od Stanca (obrada Novele od Stanca Marina Držića) proslavio 40 godina glumačkoga rada, tijekom kojega je odigrao više od dvije stotine uloga u kazališnim, televizijskim i filmskim projektima. Ove godine, ovu kazališnu sezonu, proslavili ste četrdesetu obljetnicu svog umjetničkog rada i to Spelancijama od Stanca. Koje biste svoje tri uloge izdvojili kao najdraže? Pa teško je izdvajati uloge. Svaka uloga je na neki način čovjeku draga. Ali, recimo, kad bih morao birati, onda bih odabrao Skupa Marina Držića kojeg sam igrao na Ljetnim igrama u Dubrovniku, pa onda Janeza iz Krležinog djela Kraljevo kojeg sam igrao u Riječkom teatru i možda Richarda II. u Gavelli. Evo, ako se već mora od djece, od puno djece, odabirati neko koje je najdraže, tako bih možda rekao. Kako Držić funkcionira na kajkavskom narječju? Sjajno! To je toliko dobra dramaturgija. Prevedeno je sjajno i to funkcionira. Bitna je priča. Kao i prijevod npr. Shakespearea. On je pisao na engleskom, ali ako se djelo dobro prevede, Shakespeare ne izgubi ništa. Isto tako je i s Držićem. Ono što je najzanimljivije u svemu tome - vidi se koliko dobro Držić funkcionira i u drugom našem jeziku. Ja to namjerno ne zovem dijalekt, nego kažem – jezik. Koja bi bila Vaša definicija glumca? Hm, teško je definirati i glumu, a još teže glumca. Postoji jedna šala: mi se znamo zezati pa kažemo da smo mi obrtnici za glumačke poslove. Kako ste postali glumac? Ja sam, nekako, malo kao od šale otišao na prijemni ispit na kazališnu aka6
Žarko Potočnjak utjelovio je lik Uga Tudeška u Držićevoj komediji Dundo Maroje
demiju s nekim svojim prijateljima. Dogodilo se to da smo svi jednostavno prošli kao ekipa, kao škvadra, i onda čovjeka to vrlo brzo primi i ostane. Vidimo Vas često i na televizijskom ekranu. Jeste li Vi prvenstveno kazališni ili televizijski glumac? Reći ću da sam najviše filmski glumac jer meni je film ipak nekako u svemu tome najdraži. Nakon toga bi došlo kazalište, a televizija je samo televizija. Koji je najljepši kompliment koji ste dobili od publike, a koja je najžešća kritika? A, čujte, kritika je bilo puno. Obično kada se radi nešto inovativno, nešto
novo, nešto moderno, onda ljudi jako skaču na to, jako to kritiziraju i ljute se na to. Najveći kompliment? Pa, ne sjećam se. Bilo je puno komplimenata, ali preko toga se prijeđe. Za glumca su bitne negativne kritike jer kada spoznaš nekakvu svoju grešku, onda je imaš šansu ispraviti. Je li Vam nakon 40 godina već dosta glume ili nastavljate i dalje? Nastavljam i dalje, iako moram priznati da me sada više veseli gledati druge, nove, mlade glumce koji se pojavljuju na pozornicama. To mi je nekako zabavnije, nego gledati samog sebe. RAZGOVARALA: VKG, SNIMIO: KV KRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2016.
KRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2016.
7
21. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE KRAPINA
Dizajn i prijelom časopisa