Mario Šimudvarac by Zimska škola informatike

GLASILO 21. ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA BROJ 1, SIJEČANJ 2016., besplatni primjerak

PROČITAJTE

Informatika za kreativne Obrtnik za glumačke poslove

TEMA BROJA

Lektira po mjeri učenika

PROGRAM ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE

UVODNIK Poštovani učiteljice i učitelji, dragi roditelji, drage učenice i učenici! Pred vama nalazi se prvi broj časopisa Zimske škole informatike “Krik” koji smo samo za Vas dizajnirali i uredili pod zimskim praznicima u Krapini na radionici “Dizajn i prijelom časopisa”. Polaznici su naučili dizajnirati školske časopise pomoću programa Publisher. U prvom broju časopisa možete pročitati članak o 21. Zimskoj školi informatike u Krapini, intervju s hrvatskim glumcem Žarkom Potočnjakom povodom četrdeset godina njegova rada te strip Bankomat. U temi broja donosimo pet prijedloga naših učenika za novi popis lektire. Vaše zadovoljstvo časopisom i prijedloge za eventualna poboljšanja, javite na adresu uredništva. Uživajte! Mario Šimudvarac, prof. hrv. jezika

SADRŽAJ DOGAĐAJNICA TEMA BROJA

2 4

a tir jeri k Le o m p

MEĐUPOGLED STRIP FOTOKOLAŽ

6 7 8

IMPRESSUM KRIK, GLASILO 21. ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA, BROJ 1, SIJEČANJ 2016. (besplatni primjerak)

Izdavač: Zimska škola informatike, Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 6, 49000 Krapina Za izdavača: Aron Bohr, voditelj ZŠI Voditelj radionice: Krešimir Varga Glavni urednik: Mario Šimudvarac Fotografije: RHZK, KV, FreePik Dizajn i prijelom: Mario Šimudvarac Tisak: Školski printer d.o.o. Krapina Broj tiskanih primjeraka: 0 kom

FOTOGRAFIJA UREDNIŠTVA

Događajnica U KRAPINI ZAPOČELA 21. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE

Informatika za kreativne Zimska škola nudi nadopunu redovnim i izbornim sadržajima nastave informatike u školi, sadržaje za darovite učenike te aktualne sadržaje koji nisu dio redovnog školovanja. Prisustvuju joj brojni srednjoškolci iz čitave Hrvatske te učenici i nastavnici iz škola naše županije.

Zimska škola okupila brojne polaznike – od učenika osnovnih škola, pa sve do nastavnika zainteresiranih za informatiku

rijave za Zimsku školu informatike tek su nedavno završile, a radionice su već u punom zamahu. Manifestaciju i ove godine organiziraju SŠ Krapina, Krapinski informatički klub Krik i Hrvatski savez informatičara početkom sljedeće godine. Prvi krug radionica započeo je 4. siječnja, a drugi započinje 7. siječnja. Zainteresirani učenici i nastavnici osnovnih i srednjih škola mogli su se prijaviti online preko poveznice na mrežnim stranicama kluba Krik i Srednje škole Krapina ili se javiti nastavnicima u školi. Zimska škola informatike nudi nadopunu redovnim i izbornim sadržajima u školi, sadržaje za darovite učenike te aktualne sadržaje koji nisu dio redovnog školovanja. Može se pronaći za svakog ponešto. Radionice Početnici i Računalo+ namijenjene su učenicima koji tek ulaze u područje informatike. Osnovnoškolcima koji žele razvijati logiku namijenjene su radionice Small Basic, Logo i Izradba Android aplikacija. Za one koji KRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2015.

Radionica grafičkog dizajna časopisa Struktura radionice Dizajn i prijelom časopisa temelji se usvajanju osnovnog teorijskog znanja iz područja grafičkog dizajna, stolnog izdavaštva i novinarstva, uz usvajanje i razvijanje informatičkih i dizajnerskih vještina korištenjem alata za stolno izdavaštvo i alata za obradu teksta i fotografija. Polaznici će u okviru radionice izraditi vlastiti časopis od nekoliko stranica koji će na kraju radionice objaviti u elektroničkom obliku. Pritom će naučiti kako učinkovito organizirati proces izradbe časopisa, osmisliti postavke dizajna i izraditi global svih stranica, primjenjivati osnovna tipografska pravila i pravila čitljivosti kod grafičkog oblikovanja časopisa te kritički analizirati vlastite i tuđe radove. (kv) su više orijentirani dizajnu, teme su poput izradbe web-stranica korištenjem CSS-a i JavaScripta ili animacija u Flashu. Novinarska radionica Dizajn i prijelom časopisa približit će polaznicima Photoshop i Publisher. Programiranje je temelj radionica Početni C++ i Napredni C++ , Java za android te Python. Radionica robotike će koristeći Arduino i Lego Mindstorms povezati elektroniku i programiranje. Izradba aplikacija za pametne telefone financirana je unutar projekta Mijenjamo se

Srednje škole Krapina i Srednje škole Konjščina. Nastavnici su se mogli prijaviti na bilo koju radionicu, a isključivo njima namijenjena je radionica izrada online tečaja u Moodlu. Škola je besplatna, a učenici po završetku škole dobivaju potvrdu Hrvatskog saveza informatičara. Oni koji se posebno istaknu dobit će i pohvale i nagrade. Požurite po svoje informatičke vještine, poručuju organizatori. NAPISAO I SNIMIO: RHZK 3

Tema broja NOVI POPIS LEKTIRE ZA SREDNJOŠKOLCE PO NJIHOVU IZBORU

Lektira po mjeri učenika Razvoj čitalačke pismenosti važan je za razvoj svih drugih pismenosti. Kako bi izgledao popis literature po mjeri učenika? Donosimo pet naslova po odabiru naših učenika.

it ra eri k j e L om p

Tabula rasa: Knjige za popis lektire odabiru učenici naše škole.

oticanje čitanja među djecom i mladima u novije vrijeme sve više postaje prioritetom u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. U nekim europskim zemljama osnovani su instituti posvećeni čitanju čija je zadaća promicati čitanje kao dio cjeloživotnoga obrazovanja.

Reci mi što čitaš i ja ću ti reći tko si. (Martin Heidegger) Na podatke o kakvima govore istraživanja što ih provode hrvatske knjižnice, a koji kažu da samo 13 posto stanovnika ima člansku iskaznicu knjižnice te da samo 15 posto učenika čitanje smatra zanimljivim, doista treba znati kako primjereno odgovoriti. Koji su razlozi posvemašnjemu nečitanju? Tristo anketiranih učenika od prvoga do četvrtoga razreda srednje škole (strukovna i gimnazija) odgovaralo je pismenim putem na pitanja postavljena u anketnom upitniku: Čitate li školske lektire?” Koliko ste lektira pročitali 4

u prethodnom razredu?; Pored obavezne lektire čitate li i druge knjige. Ponuđeni odgovori za prvo pitanje bili su: Da, Ne, Ponekad i Čitam kratki sadržaj s interneta; Za drugo pitanje: Sve, Nijednu i Poneku; Za treće pitanje Da, Ne i Ponekad. Dobiveni rezultati pokazuju da samo 50 % učenika srednje škole čita obaveznu lektiru iz nastavnoga programa te da skoro isti postotak učenika čita i druge knjige. Međutim, podaci koji govore o tome da između 23 % i 32 % učenika u slučaju „obaveznoga“ i u slučaju „slobodnoga“ čitanja knjizi pristupa tek ponekad sugeriraju na potrebu za ozbiljnijim pristupom u cilju razvijanja ljubavi prema knjizi. S druge strane, zbog važne uloge lektire u razvoju ličnosti posebna pažnja nužna je i u slučaju učenika koji gotovo nikako ne čitaju. Na ispitanom uzorku taj se pokazatelj u najvećoj mjeri kretao do maksimalnih 5,7 % učenika koji ne čitaju ni program školske lektire ni neke druge knjige.

Učitelji bi vjerojatno rekli da učenici čitaju ako moraju (uglavnom školsku lektiru) te bi sigurno naveli nekoliko ljubitelja čitanja među svojim đacima (ipak ih ima!). Roditelji bi vjerojatno stali u obranu svoje djece i tvrdili da neprestano čitaju jer oni čitanje najčešće poistovjećuju s pretraživanjem internetskih stranica. Naime, dio profesora hrvatskoga jezika srednje škole smatra da je učenicima zahtjevnija te manje bliska klasična književnost pa onda na osnovu toga stvaraju otpor za čitanje već u ranoj fazi srednjoškolskog obrazovanja. Smatraju da treba ukinuti obveznu lektiru i omogućiti učenicima da za lektiru čitaju knjige po vlastitu izboru. Učenicima se zasigurno ne čitaju dosadni hrvatski klasici. U Kanadi nastavnik prihvaća svaki naslov koji učenici odaberu, a obveza je učenika godišnje napisati dva prikaza knjige po izboru. A što bi rekli sami knjižničari? Možda da nemamo dovoljno zanimljivih i djeci privlačnih knjiga?! Bilo kako bilo, u nastavi je poželjno poticati čitanje i razvijati ljubav prema čitanju. Stoga bismo još trebali istražili što nam preporučuju književni znanstvenici . Za čitanje se tvrdi da je najkompleksniji oblik ljudske kognitivne aktivnosti što znači da je zaposlena trećina moždanih stanica koje izvode 500 000 operacija. Čitajući tekst, zamišljamo slike onoga što čitamo, odnosno stvaramo mentalnu predodžbu teksta. Uživamo čitajući, proživljavamo s junacima razne pustolovine, svladavamo prepreke i probleme i tako jačamo samopouzdanje. U svemu tome razvijamo maštu, postajemo kreativniji i osposobljeniji za život. Nije slučajno da oni koji vole čitati imaju i više ideja i razvijeniju maštu, bolje povezuju, stvaraju i pišu…

Knjige nas podržavaju u našoj samoći i čuvaju nas od toga da postanemo teret sami sebi. (Jeremy Collier) KRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2015.

Ljudi ne razumiju knjige sve do određenog života i nijedan čovjek ne razumije duboku knjigu sve dok ne vidi i ne proživi najmanje dio njenog sadržaja. (Ezra Pound) Tu je i jedna drama autora Tennesseja Williamsa koji je za nju dobio Pulitzera 1948. godine. Stanley i Blanche, središnji junaci drame “Tramvaja zvan Žudnja (čežnja)”, predstavnici su različitih socijalnih klasa, ali puno važnija razlika i sukob proizlaze iz različitosti njihovih unutarnjih svjetova i iz njihovih odnosa prema životu.

“Harry Potter” serijal je od sedam romana koje je napisala britanska književnica J. K. Rowling. Knjige opisuju avanture mladoga čarobnjaka Harryja Pottera i njegovih najboljih prijatelja Rona Weasleyja i Hermione Granger, učenika Škole vještičarenja i čarobnjaštva Hogwarts. Okosnica radnje romana je Harryjev sukob sa zlim čarobnjakom lordom Voldemortom, čiji je cilj osvojiti čarobnjački svijet, pokoriti bezjake (ne-magične ljude) te uništiti sve one koji mu stoje na putu.

“Gonič zmajeva” prvi je roman afganistanskog pisca Khaleda Hosseinija. To je i nadimak Hasana, nepismenog afganistanskog dječaka s nevjerojatnom sposobnošću da predosjeti gdje će sletjeti papirnati zmaj. Tridesetosmogodišnji Amir, Hasanov najbliži prijatelj, priča o svojem životnom putu. Paralelno uz priču o dječačkom prijateljstvu koje razaraju strah, ljubomora i okrutnost koja nadmašuje čak i onu političku, teče priča o modernom Afganistanu.

Možda nema dana našeg djetinjstva koje smo tako ispunjeno živjeli od onih koje smo proveli sa omiljenom knjigom. (Marcel Proust)

Naslov romana jest “Hobit” jer radnja prati njegove pustolovine i dogodovštine te je on jedini lik s unutarnjim monologom. Odnos je glavnih likova većinom bratski i prijateljski između patuljaka jer žele vratiti izgubljenu domovinu, a s mladim hobitom imali su dobar odnos, ali ga nisu previše poštovali na početku romana, no s razvijanjem radnje poštovanje se povećavalo “Čini mi se da ste vi zbilja dobar obijač kad zatreba.”. Pred kraj odnosi se malo pokvare, ali se ubrzo poprave. U opširnom se romanu na pozitivnoj strani prikazuju hobiti, patuljci, vilenjaci i orlovi, a na negativnoj goblini, trolovi, varzi i veliki pauci. Ljudi su između dobre i loše strane tako da se oni u djelo uklapaju kao poveznica dobre i loše strane. Uloga je zlata i bogatstva, koje čuva zmaj, to da pokaže kako je pohlepa loša i kako novac može iskvariti ljude i učiniti ih pohlepnima.

KRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2015.

Danas smo pisanoj riječi izloženi više nego ikada prije, s toga budućnost čitanja nije upitna. Upitno je što, kako, zašto i gdje će se čitati. (Armando Petrucci)

“Ubiti pticu rugalicu” američki je dramski roman koji je 1960. godine napisala i objavila Harper Lee. Postigao je brz uspjeh te je osvojio Pulitzerovu nagradu i postao klasik američke i svjetske književnosti. Radnja se labavo temelji na autoričinim opservacijama o svojoj obitelji i susjedima kao i na događaju koji se je odigrao u blizini njena grada 1936. godine kada je imala samo deset godina. Drago nam je da naši učenici čitaju i takve naslove. IZVOR: FREEPICK, WIKIPEDIJA UREDIO: Mario Šimudvarac

Međupogled RAZGOVOR S GLUMCEM ŽARKOM POTOČNJAKOM POVODOM ČETRDESETE OBLJETNICE NJEGOVOG RADA

Obrtnik za glumačke poslove Izdvajanje najdraže uloge je kao da trebam od puno djece izabrati ono koje mi je najdraže. Danas me više veseli gledati druge, nove, mlade glumce na pozornicama, nego gledati samog sebe.

Hrvatskom narodnom kazalištu gledali smo Držićevu komediju Dundo Maroje. Nakon predstave uspjeli smo uloviti Žarka Potočnjaka, glumca koji je premijerom predstave Spelancije od Stanca (obrada Novele od Stanca Marina Držića) proslavio 40 godina glumačkoga rada, tijekom kojega je odigrao više od dvije stotine uloga u kazališnim, televizijskim i filmskim projektima. Ove godine, ovu kazališnu sezonu, proslavili ste četrdesetu obljetnicu svog umjetničkog rada i to Spelancijama od Stanca. Koje biste svoje tri uloge izdvojili kao najdraže? Pa teško je izdvajati uloge. Svaka uloga je na neki način čovjeku draga. Ali, recimo, kad bih morao birati, onda bih odabrao Skupa Marina Držića kojeg sam igrao na Ljetnim igrama u Dubrovniku, pa onda Janeza iz Krležinog djela Kraljevo kojeg sam igrao u Riječkom teatru i možda Richarda II. u Gavelli. Evo, ako se već mora od djece, od puno djece, odabirati neko koje je najdraže, tako bih možda rekao. Kako Držić funkcionira na kajkavskom narječju? Sjajno! To je toliko dobra dramaturgija. Prevedeno je sjajno i to funkcionira. Bitna je priča. Kao i prijevod npr. Shakespearea. On je pisao na engleskom, ali ako se djelo dobro prevede, Shakespeare ne izgubi ništa. Isto tako je i s Držićem. Ono što je najzanimljivije u svemu tome - vidi se koliko dobro Držić funkcionira i u drugom našem jeziku. Ja to namjerno ne zovem dijalekt, nego kažem – jezik. Koja bi bila Vaša definicija glumca? Hm, teško je definirati i glumu, a još teže glumca. Postoji jedna šala: mi se znamo zezati pa kažemo da smo mi obrtnici za glumačke poslove. Kako ste postali glumac? Ja sam, nekako, malo kao od šale otišao na prijemni ispit na kazališnu akade6

Žarko Potočnjak utjelovio je lik Uga Tudeška u Držićevoj komediji Dundo Maroje

miju s nekim svojim prijateljima. Dogodilo se to da smo svi jednostavno prošli kao ekipa, kao škvadra, i onda čovjeka to vrlo brzo primi i ostane. Vidimo Vas često i na televizijskom ekranu. Jeste li Vi prvenstveno kazališni ili televizijski glumac? Reći ću da sam najviše filmski glumac jer meni je film ipak nekako u svemu tome najdraži. Nakon toga bi došlo kazalište, a televizija je samo televizija. Koji je najljepši kompliment koji ste dobili od publike, a koja je najžešća kritika? A, čujte, kritika je bilo puno. Obično kada se radi nešto inovativno, nešto novo, nešto moderno, onda ljudi jako

skaču na to, jako to kritiziraju i ljute se na to. Najveći kompliment? Pa, ne sjećam se. Bilo je puno komplimenata, ali preko toga se prijeđe. Za glumca su bitne negativne kritike jer kada spoznaš nekakvu svoju grešku, onda je imaš šansu ispraviti. Je li Vam nakon 40 godina već dosta glume ili nastavljate i dalje? Nastavljam i dalje, iako moram priznati da me sada više veseli gledati druge, nove, mlade glumce koji se pojavljuju na pozornicama. To mi je nekako zabavnije, nego gledati samog sebe. RAZGOVARALA: VKG, SNIMIO: KV

KRIK | BR. 1 | SIJEČANJ 2015.

Strip

21. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE KRAPINA

Dizajn i prijelom časopisa