GLASILO ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA BROJ 1 SJEČANJ 2016.,BESPLATNI PRIMJERAK
TEMA BROJA
Klasična glazba
PROGRAM ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE
UVODNIK Dragi čitatelji! Nadamo se da će vam se naša tema broja sviđati naročito ako volite klasičnu glazbu i skladatelje. Naravno jednog od najpoznatijeg Mozarta! Mi smo na radionici naučili kako osmisliti i napraviti ovakav časopis. Sviđa nam se , a nadamo se da će se svidjeti i vama! Evo, priznajemo da smo neke sitnice mogli napraviti bolje no nećemo vam otkriti koje. Vaše urednice: Nela Horvat Klara Petrić
SADRŽAJ DOGAĐAJNICA
3
TEMA BROJA
4
MEĐUPOGLED
6
STRIP
7
FOTOKOLAŽ
8
IMPRESSUM
FOTOGRAFIJA UREDNIŠTVA
KRIK, GLASILO 21. ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA, BROJ 1, SIJEČANJ 2016. (besplatni primjerak) Izdavač: Zimska škola informatike, Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 6, 49000 Krapina Za izdavača: Aron Bohr, voditelj ZŠI Voditelj radionice: Krešimir Varga Glavne urednice: Nela Horvat i Klara Petrić Fotografije: RHZK, KV, FreePik Dizajn i prijelom: Nela Horvat i Klara Petrić Tisak: Školski printer d.o.o. Krapina Broj tiskanih primjeraka: 0 kom 2
KRIK|BR.1| SIJEČANJ 2016.
Događajnica U KRAPINI ZAPOČELA 21. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE
Informatika za kreativne Zimska škola nudi nadopunu redovnim i izbornim sadržajima nastave informatike u školi, sadržaje za darovite učenike te aktualne sadržaje koji nisu dio redovnog školovanja. Prisustvuju joj brojni srednjoškolci iz čitave Hrvatske te učenici i nastavnici iz škola naše županije.
Zimska škola okupila brojne polaznike – od učenika osnovnih škola, pa sve do nastavnika zainteresiranih za informatiku
P
rijave za Zimsku školu informa$ke tek su nedavno završile, a radionice su već u punom zamahu. Manifestaciju i ove godine organiziraju SŠ Krapina, Krapinski informa$čki klub Krik i Hrvatski savez informa$čara početkom sljedeće godine. Prvi krug radionica započeo je 4. siječnja, a drugi započinje 7. siječnja. Zainteresirani učenici i nastavnici osnovnih i srednjih škola mogli su se prijavi$ online preko poveznice na mrežnim stranicama kluba Krik i Srednje škole Krapina ili se javi$ nastavnicima u školi. Zimska škola informa$ke nudi nadopunu redovnim i izbornim sadržajima u školi, sadržaje za darovite učenike te aktualne sadržaje koji nisu dio redovnog školovanja. Može se pronaći za svakog ponešto. Radionice Početnici i Računalo+ namijenjene su učenicima koji tek ulaze u područje informa$ke. Osnovnoškolcima koji žele razvija$ logiku namijenjene su radionice Small Basic, Logo i Izradba KRIK | BR.1 | SIJEČANJ 2016.
Radionica grafičkog dizajna časopisa Struktura radionice Dizajn i prijelom časopisa temelji se usvajanju osnovnog teorijskog znanja iz područja grafičkog dizajna, stolnog izdavaštva i novinarstva, uz usvajanje i razvijanje informa$čkih i dizajnerskih vješ$na korištenjem alata za stolno izdavaštvo i alata za obradu teksta i fotografija. Polaznici će u okviru radionice izradi$ vlas$$ časopis od nekoliko stranica koji će na kraju radionice objavi$ u elektroničkom obliku. Pritom će nauči$ kako učinkovito organizira$ proces izradbe časopisa, osmisli$ postavke dizajna i izradi$ global svih stranica, primjenjiva$ osnovna $pografska pravila i pravila čitljivos$ kod grafičkog oblikovanja časopisa te kri$čki analizira$ vlas$te i tuđe radove. (kv) Android aplikacija. Za one koji su više orijen$rani dizajnu, teme su poput izradbe web-stranica korištenjem CSS-a i JavaScripta ili animacija u Flashu. Novinarska radionica Dizajn i prijelom časopisa približit će polaznicima Photoshop i Publisher. Programiranje je temelj radionica Početni C++ i Napredni C++ , Java za android te Python. Radionica robo$ke će koristeći Arduino i Lego Mindstorms poveza$ elektroniku i programiranje. Izradba aplikacija za pametne telefone financirana je unutar pro-
jekta Mijenjamo se Srednje škole Krapina i Srednje škole Konjščina. Nastavnici su se mogli prijavi$ na bilo koju radionicu, a isključivo njima namijenjena je radionica izrada online tečaja u Moodlu. Škola je besplatna, a učenici po završetku škole dobivaju potvrdu Hrvatskog saveza informa$čara. Oni koji se posebno istaknu dobit će i pohvale i nagrade. Požurite po svoje informa$čke NAPISAO I SNIMIO: RHZK 3
Tema broja
Razgovor s Mozartom o klasičnoj glazbi
Klasična glazba Mozart,jedan od najvećih velikana baroka i klasične glazbe vrlo je zanimljiva osoba pa to otkrite to u ovom kratkom intevjuu. Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, jedan od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte. Od koje godine skladate i bavite se skladanjem? Od treće skladam,a od pete održavam koncerte. Što je za vas klasična glazba? To ja za mene umijeće stvaranja i veeeeeeliko iskustvo! Što je u stvarnom životu klasična glazba? To je vrsta glazbe kroz barok,romantizam,klasicizam moglo bi se reći bar tako ja mislim da će ju u budućnosti mladi zvati staromodna glazba (smijeh). Koji instrumenti čine simfonijski or-
kestar? Hm ,ima ih puuno. Najvažniji su:violina,viola,violončelo,kontrabas,fla uta… Koje su vrste klasične glazbe? Pa,simfonija,opera,pjevačka djela,madrigal,komorna glazba i gregori-
janski koral. Hvala Vam puno na ovom malom,ali slatkom druženju. Puno sam saznala i naučila! Jako mi je drago i sad žurim na koncert vidimo se tamo!!!
Rađanje čuda od djeteta Već s četiri godine Wolfgang zadivljuje svog oca dok napamet svira nekoliko djela na čembalu. U dobi od pet godina ovaj dječačić prvi put javno nastupa u Salzburgu, i to pred sumnjičavim pogledima iz orkestra kojima je Leopold "nametnuo" svojega potomka. Improvizirajući, odgonetavajući bez teškoća svoje još prve glazbene lekcije i dokazajući svoju neospornu glazbenu lakoću, mali genij osvaja čak i najnepovjerljivije glazbenike. Četiri mjeseca nakon toga, na nastupu kod princa izabranika Bavarske Emanuela III., svi će podleći šarmu "božanstvenog". U pratnji starije sestre Nannerl (i poznatog oca Leopolda), Wolfgang svira u Münchenu gdje još jednom pridobiva svu naklonost slušatelja. Zatim se vraća u Beč, uvijek u pratnji oca i sestre, kako bi ondje svirao za najutjecajnije ljude toga grada. U listopadu 1762. Mozartovi će dvaput svirati u dvorcu Schönbrunn za caricu Mariju Tereziju koja će im, kao nagradu, darovati svečana odijela koja su pripadala njezinoj djeci. Vrlo brzo gradom će se proširiti tisuće anegdota o podvizima maloga genija. Slavna obitelj trenutačno izmamljuje glazbenu naklonost društva. Jedan glasoviti pjesnik objavit će nekoliko kitica posvećenih "božanstvenom geniju, bržem od svojih godina..." Početkom 1763. vraćaju se u Salzburg. Pod očevim budnim okom, Wolfgang proširuje svoju glazbenu naobrazbu: čembalo, violina, skladanje - ništa ne ostaje nedokučivo "božanstvenom".
4
KRIK|BR.1| SIJEČANJ 2016.
Violina se mijenjala kroz stoljeća…
Povijest violine Violina je gudački instrument sa četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. Riječ violina posredstvom romanskih jezika dolazi iz srednjovjekovne latinske riječi vitula što označava žičano glazbalo.Osoba koja svira violinu zove se violinist ili violinistica. Violina je nastala u sjevernoj Italiji u
samo tri žice. Postala je omiljeno glaz-
u muzeju Ashmolean u Oxford.e gusle i
ranom 16. stoljeću. Prvi graditelji violina balo među uličnim sviračima i plem-
lira da braccio.Jedan od najranijih de-
vjerojatno su spojili elemente tri tada
stvom, što pokazuje i činjenica da je
taljnih opisa tog glazbala, uključujući i
raširena glazbala: rebek koji je bio u
francuski kralj Karlo IX 1560. godine od
njegovo ugađanje je Jambe de Fe-
uporabi od 10. stoljeća (nastao od
Amatija naručio 24 violine.[5] Iz toga
rov Epitome musical,
arapskog glazbala zvanog rabab), rene- kompleta je i najstarija očuvana violina sansn objavljen u Lyonu 1556. Do tada
poznata kao "Karlo IX", proizvedena u
se violina već bila počela širiti Europom. Cremoni oko 1560. Violina "Mesija" Najstariju dokumentiranu violinu sa
ili "Le Messie" (poznata i kao "Salabue"
četiri žice nalik modernoj, izgradio je
koju je proizveo Antonio Stradivari
1555. godine Andrea Amati. Druge vio-
1716. nikada nije korištena i još uvijek je
line koje se spominju ranije imale su
u neiskvarenom stanju. Danas se nalazi
Izradile:Nela Horvat i Klara Petrić
Članovi simfonijskog orkestra
KRIK | BR.1 | SIJEČANJ 2016.
5
Međupogled RAZGOVOR S GLUMCEM ŽARKOM POTOČNJAKOM POVODOM ČETRDESETE OBLJETNICE NJEGOVOG RADA
Obrtnik za glumačke poslove Izdvajanje najdraže uloge je kao da trebam od puno djece izabrati ono koje mi je najdraže. Danas me više veseli gledati druge, nove, mlade glumce na pozornicama, nego gledati samog sebe.
U
Hrvatskom narodnom kazalištu gledali smo Držićevu komediju Dundo Maroje. Nakon predstave uspjeli smo uloviti Žarka Potočnjaka, glumca koji je premijerom predstave Spelancije od Stanca (obrada Novele od Stanca Marina Držića) proslavio 40 godina glumačkoga rada, tijekom kojega je odigrao više od dvije stotine uloga u kazališnim, televizijskim i filmskim projektima. Ove godine, ovu kazališnu sezonu, proslavili ste četrdesetu obljetnicu svog umjetničkog rada i to Spelancijama od Stanca. Koje biste svoje tri uloge izdvojili kao najdraže? Pa teško je izdvajati uloge. Svaka uloga je na neki način čovjeku draga. Ali, recimo, kad bih morao birati, onda bih odabrao Skupa Marina Držića kojeg sam igrao na Ljetnim igrama u Dubrovniku, pa onda Janeza iz Krležinog djela Kraljevo kojeg sam igrao u Riječkom teatru i možda Richarda II. u Gavelli. Evo, ako se već mora od djece, od puno djece, odabirati neko koje je najdraže, tako bih možda rekao. Kako Držić funkcionira na kajkavskom narječju? Sjajno! To je toliko dobra dramaturgija. Prevedeno je sjajno i to funkcionira. Bitna je priča. Kao i prijevod npr. Shakespearea. On je pisao na engleskom, ali ako se djelo dobro prevede, Shakespeare ne izgubi ništa. Isto tako je i s Držićem. Ono što je najzanimljivije u svemu tome - vidi se koliko dobro Držić funkcionira i u drugom našem jeziku. Ja to namjerno ne zovem dijalekt, nego kažem – jezik. Koja bi bila Vaša definicija glumca? Hm, teško je definirati i glumu, a još teže glumca. Postoji jedna šala: mi se znamo zezati pa kažemo da smo mi obrtnici za glumačke poslove. Kako ste postali glumac? Ja sam, nekako, malo kao od šale otišao na prijemni ispit na kazališnu akade6
Žarko Potočnjak utjelovio je lik Uga Tudeška u Držićevoj komediji Dundo Maroje
miju s nekim svojim prijateljima. Dogodilo se to da smo svi jednostavno prošli kao ekipa, kao škvadra, i onda čovjeka to vrlo brzo primi i ostane. Vidimo Vas često i na televizijskom ekranu. Jeste li Vi prvenstveno kazališni ili televizijski glumac? Reći ću da sam najviše filmski glumac jer meni je film ipak nekako u svemu tome najdraži. Nakon toga bi došlo kazalište, a televizija je samo televizija. Koji je najljepši kompliment koji ste dobili od publike, a koja je najžešća kritika? A, čujte, kritika je bilo puno. Obično kada se radi nešto inovativno, nešto
novo, nešto moderno, onda ljudi jako skaču na to, jako to kritiziraju i ljute se na to. Najveći kompliment? Pa, ne sjećam se. Bilo je puno komplimenata, ali preko toga se prijeđe. Za glumca su bitne negativne kritike jer kada spoznaš nekakvu svoju grešku, onda je imaš šansu ispraviti. Je li Vam nakon 40 godina već dosta glume ili nastavljate i dalje? Nastavljam i dalje, iako moram priznati da me sada više veseli gledati druge, nove, mlade glumce koji se pojavljuju na pozornicama. To mi je nekako zabavnije, nego gledati samog sebe. RAZGOVARALA: VKG, SNIMIO: KV KRIK|BR.1| SIJEČANJ 2016.
KRIK | BR.1 | SIJEČANJ 2016.
7
21. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE KRAPINA
Dizajn i prijelom časopisa