ŠTO JE VEĆI CIRKUS MANJE JE SMIJEHA by Kenan Sarač

ŠTO JE VEĆI CIRKUS MANJE JE SMIJEHA - izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka - sve fotografije su objavljene na facebooku, focanskidani, flickr-u ekranportal13, portalima... - priredio:Kenan Sarač

TUŽNE LI SU PJESME MOJE napisala : Nisveta Skejovid, 29. maja 2011.

Sve ulice puste tužnu pjesmu, meni nose. Eh' da mi je sada vidjet sjedi' pramen, tvoje kose. Sjest du malo pored Drine. Sjedat' du se onih dana... Kad si mene, milovao. A sad sam ti, dragi sama. Miluje me vjetrid, kao tuđa ruka. Meni teško dođe, pa srce zalupa. Uzdahom' mu tiho rekoh... Nemoj vjetre, boli da mi stvaraš. Zašto diraš dušu, nježna osjedanja. Koliko su teška, tuđa milovanja. Kolikim me bolom, ovaj uzdah boli. Kada ruke moje, ne grle te više. A poljupce tvoje, ni vrijeme ne briše. Kolko su tužne, ove pjesme moje. Eh' da tugu blaže, rastavljenih dvoje. Eto' ruke moje, ne grle te više. A poljupce tvoje, još vrijeme ne briše. Koliko mi tuge ovaj vjetar nosi. Kao da se igra, ili mi prkosi!? Koliko su tužna, vjetra' milovanja. Dođi dragi, dođi' tebe trebam sada. Tebe duša moja, ne zna da preboli. Eh' još srce moje, dragi' tebe voli... N.Skejovid nedjelja, 29.05.2011. u 23:18

40 STARIH FOTOGRAFIJA ALADŽA DŽAMIJE U FOČI (NEGDJE OKO 1970.) fotografije: Andrej Andrejevid izvor:avlija.me https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/posts/861658004189118

Aladža – šarena džamija, ime je dobila po lijepom i raznovrsnom koloritu i ukrasima. Podignuta je 1550. godine u Foči, a smatrana je biserom orijentalne kulture na ovim prostorima. U agresiji na BiH, 2. augusta 1992. godine, džamija koja je prethodno uvrštena 51

na UNESCO listu kulturne baštine, je minirana. Njeni ostaci pronađeni su nedaleko od lokaliteta gdje se nekada nalazila. Radovi na obnovi Aladže, koji su zvanično počeli 2014. godine, su u toku. Projekat finansira Generalna direkcija vakufa Republike Turske, a zvanično njeno otvaranje planirano je naredne godine (mart,maj ili avgust). Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-ihercegovina/ Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnienherzegowina/ Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51godine/ Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-ufoci/ Foča:Slovo o Aladži https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/ Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanjemonumenta-islamske-arhitekture/ *stari tekstovi+ HUSREF REDŽID : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto) https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonskakonzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/ Legenda o nastanku Aladže https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/ Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51godine/ Foča : Veliko groblje (Aladžanski park) https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/ SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO) https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/ VIDEO: Foča, 18.04.1990. – Aladža džamija – ikindija namaz… https://youtu.be/5mt20REHvIU Foča i Aladža džamija https://youtu.be/9JMIQVVeMd4

NENAPISANE FOČANSKE PRIČE Znameniti i zaslužni Fočaci Jasmin Skejovid _ Skeja (19. 02. 1955. Foča - 11. 01. 2008. Sarajevo) Uzorni omladinac i sportista. Nosilac štafete 1974. Predsjednik omladine u Foči 1974. /1975. Po mome nekom skromnom saznanju - meščini mi se - da je jedini Fočak - košarkaš koji je igrao u ondašnjoj Prvoj ligi SFRJ. Iz KK " Sutjeska" Foča do Prve YU košarkaške lige. Igrao je za 54

KK "Borac "- Čačak, KK "Olimpija" i KK "Vojvodina" Novi Sad. Po završetku košarkaške karijere bio je i košarkaški sudija. priredio: Kenan Sarač / focanskidani fotografija: arhiv focanskidani

ksenofobija ksenofobija (kseno- + -fobija), iracionalan osjedaj tjeskobe ili straha od stranaca. Često se izražava u predrasudama, stereotipima i odbojnim stajalištima o strancima te djelatnim suprotstavljanjem njihovoj prisutnosti u zajednici, što vodi diskriminaciji, segregaciji, sukobima, a u nekim slučajevima istjerivanju i fizičkom istrjebljenju stranaca. Ksenofobija ima prastari izvor u etnocentrizmu i vjerovanjima da je opasno ono što je nepoznato, odnosno što dolazi izvan poznate zajednice. Na strance se često primjenjuju vjerske i magijske predodžbe, rjeđe pozitivne (npr. neki su meksički starosjedioci u prvim španjolskim kolonizatorima prepoznali bogove), najčešde negativne i demonizirajude (npr. antisemitizam u Europi u vezi je sa stoljetnim kršdanskim uvjerenjima o krivnji Židova za ubojstvo Isusa Krista). (Hrvatska enciklopedija) Citiranje: ksenofobija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34341>. КСЕНОФОБИЈА Ksenofobija označava strah ili anksioznost prema strancima ili nepoznatom, etimološki riječ dolazi od grčkih riječi ξένος (ksenos), što znači stranac i φόβος (fobos) - strah. Pojam se opdenito rabi za opisivanje straha ili mržnje prema stranicima ili opdenito, prema ljudima drugačijim od samoga sebe. Na primjer, rasizam se ponekad opisuje kao oblik ksenofobije. Ksenofobija implicira vjerovanje (bez obzira na njenu istinitost) da je objekt straha (mržnje) na neki način stran. Predrasude protiv žena ne mogu se smatrati oblicima ksenofobije u ovom smislu, osim u ograničenim slučajevima ekskluzivno muških društava (institucija). Pojam ksenofilija odnosi se na suprotnu pojavu, simpatiziranju stranaca. "DSM-IV" pravilnik u opisu ove fobije spominje "intenzivnu anksioznost" koja slijedi izlaganju objektu fobije, bilo u stvarnom životu ili putem mašte ili video zapisa. Postoje dva glavna objekta ove fobije: - prvi je grupa građana u društvu, koja se po nekom kriteriju smatra izdvojenom, to su često nedavni doseljenici, no ksenofobija može biti usmjerena i prema grupi koja je dio društva ved stoljedima. Ovaj oblik ksenofobije može uzrokovati (potaknuti) nasilne reakcije, a krajnji vid mu je genocid. Šovinizam je agresivni oblik nacionalizma koji iskazuje ksenofobiju. 86

- drugi oblik ksenofobije je primarno kulturalni, a objekti fobije su kulturalni elementi koje smatramo stranima. Sve kulture su podložne stranim utjecajima, no kulturalna ksenofobija je često vrlo usmjerena, na primjer prema posuđenicama iz stranih jezika. Ovaj oblik ksenofobije rijetko izaziva nasilje prema ljudima, no može uzrokovati političke kampanje za kulturnu ili jezičnu čistodu (rabi se izraz purizam). Izolacionizam, opda odbojnost prema svemu stranom ne može se opisati kao oblik ksenofobije. (WIKIPEDIJA)

Najstariji narod na Balkanu Bosanci i Hercegovci su starosjedioci Evrope Prema podacima Igenea, jedne od vodidih svjetskih kuda u oblasti genetičkih istraživanja DNK korijena ljudske vrste, I2A haplogroupa (koja je direktno povezuje sa Ilirima) najrasprostranjenija je u Bosni i Hercegovini (40%), pa potom u Hrvatskoj (oko 34%), za razliku od Srbije (22%) i Slovenije (20%). Neke druge genetske studije potvrđuju jos vedu prisutnost I2A halpogroupe u BiH, čak od 50% do 70%, no one se ne uzimaju za meritorne podatke. Slijededi navedene podatke, evidentno je da stanovnici današnje BiH imaju najviše ilirskih gena, te da za njima slijede Hrvati, dok kod Srba preovlađuju slovenski i keltski geni, a kod Slovenaca germanski. Naučnici ovakav poredak stvari tumače geografskim podnebljem, odnosno brdsko-planinskim okruženjem koje je najvedim dijelom onemogudilo miješanje starosjedilaca sa novim narodima, pa se tako na prostoru BiH najviše i zadržalo starih Balkanaca – Ilira. Također, pojedini znanstvanici zastupaju tezu i da se razlog zašto Hrvati imaju toliko "ilirskih gena" krije u ogromnom broju katoličkih Bošnjana koji su se tokom stotina godina preseljavali u Hrvatsku. Stoga je danas genetska grupa mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine jednaka onoj koju imaju žitelji Dalmacije, Like i drugih krševitih hrvatskih krajeva. Za razliku od BiH i Hrvatske, stanovništvo Srbije (sa Crnom Gorom) ima najviše slovenskih (30%) i keltskih (14%) gena, a granična blizina teritorija omogudila je da se ‘keltski tip’ proširi i na ovdašnje prostore. Razlog zašto u BiH danas ima pripadnika keltske halpogroupe (15%) je naseljavanje vlaških plemena u vrijeme osmanske vladavine, i to najviše u dijelovima sjeverne, sjeverozapadne i srednje Bosne.

Ovu priču niste mogli nadi nigdje na internetu - Objavljena je u “Mailu” u nedjelju 14. aprila 1996. i nikada nije nigdje prenesena Novinarka Kim Vilšer otkrila pozadinu priče o fotografiji obješene Srebreničanke zbog koje je plakao cijeli svijet ,Nemamo oca, a sada nemamo majku’, rekla su novinarkama djeca Feride Osmanovid koja je imala samo 31. godinu kada je izvršila samoubistvo U aprilu 1996. godine dvije britanske novinarke došle su u Bosnu i Hercegovinu kako bi pokušale otkriti identitet žene, čije su tijelo reporteri fotografirali nakon što se objesila u šumama kraj Srebrenice, u julu 1995. godine. Radilo se o Kim Vilšer (Wilsher), koja sada radi u „Guardianu“, i fotografkinji Lin (Lynn) Hilton. Na dan, kad je zločincu Ratku Mladidu potvrđena kazna doživotnog zatvora, Vilšer se oglasila na Facebooku, podsjetivši javnost na ovu tragičnu priču. Njen status komentirala je i njena kolegica Hilton koja je napisala: „Sjedam se da sam plakala tokom cijelog intervjua. Mladid de truhnuti u paklu.” Otkrile identitet -U aprilu 1996. Lin Hilton i ja otišli smo u Bosnu pokušati otkriti identitet žene fotografirane kako visi s drveta nakon pada Srebrenice. Slika je obišla svijet, ali u to je vrijeme bila poznata samo kao “Obješena žena”.Osjedala sam da bismo morali znati ko je ona. Uz pomod bosanskih istraživača uspjeli smo joj dati ime: Ferida Osmanovid. Imala je 31 godinu – napisala je Vilšer. Njenog supruga Selmana (37) odvela je vojska bosanskih Srba predvođena generalom Ratkom Mladidem i masakrirala. -Više od 8.000 muškaraca i dječaka ubijeno je u Srebrenici. Pronašli smo i Feridinu i Selmanovu djecu, Damira (13) i Fatimu (10) koji su boravili kod rodbine u selu izvan Tuzle i razgovarali s njima o njihovoj majci. Bio je to jedan od najtužnijih intervjua koje sam ikad obavila – a imala sam ih mnogo… Fatima nam je tada rekla: “Znamo da se naša majka objesila. Otišli smo do njenog groba, ali na njemu nije pisalo ime, ved je samo pisalo „obješena“ na drvenom uzglavlju. Pa smo na dasci njeno ime napisali flomasterom.” – opisala je Vilšer. Damir se tada prisjetio nodi kad je njegova majka nestala: - ,Bila nam je druga nod u kampu i majka nas je uspavala. Spavali smo na asfaltu s pokrivačima. Rekla je da nas voli i laku nod, te je legla kraj nas. Kada sam se probudio, nje nije bilo – naveo je Damir’. Izbezumljena majka je bila otišla do obližnjeg drveta, splela svoj crni platneni remen sa smeđim šalom u omču i stavila ga oko vrata. Sljededeg dana, 17. jula, u 7.30 sati, grupa djece je našla njeno tijelo. -,Nemamo oca, a sada nemamo majku’, rekla su nam njena djeca. Svi u sobi plakali smo bez prestanka – napisala je Vilšer. Ovu priču nedete nadi nigdje na internetu. Objavljena je u “Mailu” u nedjelju 14. aprila 1996. i nikada nije nigdje prenesena. Mladid de truhnuti u zatvoru -Imam samo izrezani papir te priče, ali ne treba mi ni to da bih se sjetila strašnih detalja. Zašto to sada prepričavam? Pa, Ratko Mladid, takozvani balkanski kasapin i čovjek koji stoji iza masakra u Srebrenici izgubio je žalbu na presudu iz 2017. godine za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Truhnut de u zatvoru, i treba, zbog onoga što je učinio – napisala je Vilšer. “Obješena žena” – bila je samo jedna od hiljada i hiljada žrtava balkanskih ratova, ali njena je fotografija postala simbolom strahote u Bosni i Hercegovini. Drago mi je da joj je Lynn Hilton uspjela dati ime. Žao mi je ako ova fotografija vrijeđa. Objavljena je širom svijeta 1996. godine i, kako sam napisala, postala je modan simbol izdaje Srebrenice. Danas, ona ne bi bila objavljena – zaključila je Vilšer.

100

101

102

103

104

SKENDER-PAŠINA DŽAMIJA U SRCU SARAJEVA https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/posts/1252992971722284 Na poljani na kojoj se danas nalazi sarajevska Skenderija nekad je stajala džamija koju je davne 1518. godine sagradio Mustafa-beg Skenderpašid, sin Skender-paše. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije je, po nalogu vlasti, sa njene kupole skinut olovni pokrivač, pod izgovorom da ga treba zamijeniti bakrom. Nakon što je džamija otkrivena, spriječeno je njeno pokrivanje, tako da je za kratko vrijeme došlo do njenog urušavanja. Od džamije je do 1935. godine ostala samo munara. Međutim, komunističke vlasti su 1960. uklonile i munaru. Na mjestu Skender-pašine džamije komunističke vlasti su 1969. godine izgradile sportski centar pod nazivom Centar Skenderija.

SKENDER-PAŠINA DŽAMIJA U SRCU SARAJEVA https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/posts/1252992971722284

105

106

107

108

109

110

111

112

113

114

115

116

117

118

119

Vijede Europe usvojilo rezoluciju po kojoj cijepljenje nije obvezno, te da se necijepljeni ne smiju diskriminirati Dana 27. januara/siječnja 2021. Vijede Europe potpisalo je Rezoluciju 2361 koja kaže da cijepljenje u državama članicama EU nije obvezno. Nadalje, osobe koje nisu cijepljene ne smiju biti diskriminirane ni na koji način, što je suprotnost uvođenju „putovnica za cijepljene“.

120

121

122

123

124

125

126