vrsta kitova na svijetu

RASPRŠIVAČI BOJE. Na vrhu robotske ruke za bojanje je složena glava za rasprskavanje boje teška od pet do deset kilograma. Na slici desno je klasični rotacijski zračni elektrostatski raspršivač. Zračni motor rotira se velikom brzinom. Rotacijski sustav raspršivanja mehanizam je koji širi uzorak premaza pretvaranjem boje u finu maglu. No osim raspršivanja, sustav omogućuje elektrostatičko lijepljenje čestica boje. Elektrostatička sila koristi se za usmjeravanje fine magle. Uzemljena karoserija ima pozitivan polaritet, a raspršivač boje negativan. Pri visokom istosmjernom naponu od 70 do 100 KV čestice boje negativno se nabijaju pa prianjaju uz pozitivno nabijenu karoseriju. Tako se smanjuje gubitak boje, vrijeme bojanja, onečišćenje, a poboljšava radno okruženje. Standardni mjenjači boja omogućavaju promjenu do 16 boja. Kod promjene boje vrši se ispiranje mlaznica. Na slici desno je “inkjet” glava s visokim DPI (engl. dot per inch) koja boju “ispisuje” na karoseriju. Glava za ispis sadrži više od 1 000 mlaznica, a veličina kapljica na svakoj glavi za ispis može se kontrolirati u rasponu veličina od 20 do 50 µm.

boje. Obje boje nanose se u istom (jednom) prolazu. Time je povećana personalizacija vanjskog izgleda u serijskoj proizvodnji i znatno se smanjilo vrijeme bojanja. U stanici PixelPainta samo su dva robota za bojenje IRB 5500, a upravlja se korisničkim softverom RobotStudio. Boja se nanosi bez gubitaka i dvostruko brže od postojeće metode s mnogo boljom kvalitetom završne obrade. Uštede su milijunske. Standardni postupci imaju učinkovitost lijepljenja boje na površinu od 7 do 80%. Dio boje gubio se u postupku raspršivanja zbog nejednolikosti nanosa, lijepljenja boje na površinama alata itd. Postupak točkastog raspršivanja ima učinkovitost od 100% što znači da nema gubitaka ni zbog prevelikog ni nejednolikog nanošenja boje. Jedna od najvećih promjena u odnosu na dosadašnju ustaljenu praksu je u mogućnosti izvedbe dvobojne karoserije bez uobičajenog dvostrukog prolaska automobila kroz liniju bojanja. Dvobojni dizajn karoserije zahtijevao je da vozilo dva puta prolazi kroz liniju za bojanje: jednom za prvi sloj, a zatim, nakon sušenja i postupka maskiranja, ponovno za drugu boju. Uklonjeno je skupo maskiranje karoserije prije nanošenja druge nijanse boje. Na “maskiranju” karoserije prije nanošenja druge nijanse boje radilo je i do 20 radnika po smjeni, a dva radnika su trebala za uklanjanje maske nakon nanošenja boje. Igor Ratković

ROBOTIZIRANI POSTUPCI BOJANJA. Integrirana proizvodnja u proizvodnoj stanici postupka automobilskog bojanja nazvanog PixelPaint (slika lijevo) sastoji se od inkjet glave s mnoštvom točkastih mlaznica, svega dva robota za bojenje, paketa za kontrolu dotoka i kvalitetu bojanja te softvera RobotStudio za programiranje postupka bojanja dvobojnih dekorativnih automobilskih površina. Na desnoj slici je “klasično”, a zapravo standardno nanošenje prvog sloja pigmenta na tzv. “bijelu školjku” koja je prošla antikorozivnu zaštitu. Uočljiva je razlika u čistoći komora za bojanje u dva različita postupka. 35

NOVE TEHNOLOGIJE

Nova tehnologija “sluša” sjevernoatlantske prave kitove - jednu od najugroženijih vrsta kitova na svijetu

Jedna od najugroženijih vrsta kitova na svijetu mogla bi dobiti zaštitu od prijetnji koje predstavljaju ljudske aktivnosti na morima, putem tehnologije koju je razvilo Sveučilište Istočna Anglija (UEA). U suradnji sa Škotskim udruženjem za znanost o moru (SAMS) i tvrtkom za istraživanje mora Gardline Geosurvey Limited, istraživači iz UEA-e razvili su tehnike strojnog učenja koje se mogu koristiti za otkrivanje prisutnosti sjevernoatlantskih pravih kitova osluškujući zvukove koje oni proizvode pod vodom. Otkrivanje prisutnosti životinja prije nego što dođu u neposrednu blizinu velikih plovila može zaštititi životinje i izbjeći skupa zaustavljanja morskih operacija. Otkrića “Robusno otkrivanje pravog kita sjevernog Atlantika korištenjem modela dubokog učenja za uklanjanje buke” objavljena su u posebnom izdanju o strojnom učenju u akustici, u časopisu The Journal of Acoustical Society of America. Sjevernoatlantski pravi kitovi jedna su od najugroženijih morskih vrsta na svijetu sa samo oko 350 preostalih jedinki, a od njih samo oko 100 ženki je u dobi za parenje. Ljudske aktivnosti velika su prijetnja populacijama pravih kitova, dijelom zbog njihovog zaplitanja u ribarske mreže, a dijelom zbog udaraca brodova. Glasanje pravih kitova često se brka s bukom koja dolazi od plovidbe ili drugih podvodnih aktivnosti, poput ribolova i bušenja. Nove tehnike koje su razvili UEA i njeni partneri mogu ukloniti ove neželjene zvukove sa snimaka, povećavajući tako pouzdanost otkrivanja pravih kitova u nepovoljnim uvjetima. Uobičajeni način lociranja pravih kitova oslanja se na promatrače na brodovima, ali to je skupo i nije moguće izvoditi noću ili u uvjetima slabe vidljivosti. Automatizirana metoda za otkrivanje prisutnosti pravih kitova ulijeva puno više nade da bi vrsta mogla preživjeti i povećati svoju populaciju. Cilj ovog rada je razviti robusne metode otkrivanja morski sisavaca uz pomoć uređaja za pasivno akustičko praćenje u izazovnom okolišu, kaže vodeći istraživač dr. Ben Milner s UEA-ine škole računskih znanosti. Mogućnost primjene automatiziranog sustava - bilo na plutačama, autonomnim površinskim vozilima ili jedrilicama - koji može postići visoku razinu otkrivanja u stvarnom vremenu, presudno je za dugoročnu budućnost pravih kitova. Sposobnost pouzdanog otkrivanja morskih sisavaca važna je za praćenje populacije, jer su mnoge vrste ugrožene i zaštićene zakonima o okolišu. Cilj tehnologije je pronaći prave kitove u situacijama u kojima bi se mogli približiti potencijalno štetnim i bučnim aktivnostima u moru. U takvim se situacijama od pomorskog prometa može zatražiti da promijeni smjer, a u ekstremnim situacijama priobalne aktivnosti se moraju zaustaviti, što može predstavljati veliki financijski trošak. Obje vrste uobičajenog glasanja pravih kitova teško je čuti u bučnim uvjetima i vizualizirati ih na spektrogramima, jer su područja s niskom frekvencijom često prikrivena bukom prolaska brodova, bušenjem, seizmičkim istraživanjima ili zvukovima drugih morskih sisavaca, poput pjesme grbavog kita. U mnogim se slučajevima antropogeni i šumovi iz okoline preklapaju s glasanjem pravih kitova, što otežava njihovo otkrivanje. Izvor: www.scitechdaily.com

Snježana Krčmar