4 minute read

Prijenos električne energije

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

Električna energija kao jedan od najdragocjenijih oblika energije bila je važan faktor razvoja u XX., a posebice se ogleda u XXI. stoljeću. Sva električna vozila, računala, telekomunikacijski uređaji, male elektrane, uređaji u kućanstvima i gospodarstvu povezani su na distribucijsku mrežu električne energije. Iz toga razloga prijenos električne energije predstavljao je tehnološki napredak i temelj za razvoj gospodarstva, ali istodobno i korist stanovništva. Istodobno je razvoj ove tehničke grane velik i trenutačan izazov budući da više od milijardu ljudi u svijetu nema pristup električnoj energiji. Jedan od prvih prijenosa električne energije dogodio se 1895. godine kada je proizvedena električna energija na rijeci Krki kod Skradina, te je, zahvaljujući 11,5 km dugom dalekovodu za prijenos električne energije i gradskoj mreži za rasvjetu, bila u uporabi u Šibeniku. Ovome događaju svakako je prethodio onaj s frankfurtske izložbe 1891. kada se električna energija prenosila žicom na udaljenosti od 175 kilometara. Električna energija prenosi se pomoću prijenosne mreže od mjesta proizvodnje (elektrane) do potrošača (npr. gradovi). Riječ je o velikim količinama električne energije koja se prenosi na velike udaljenosti i na visokom naponu pomoću dalekovoda i transformatora, uz relativno male gubitke. Dalekovod je elektroenergetski nadzemni vod izmjenične ili istosmjerne struje visokog napona. Električna energija prenosi se neizoliranim vodičima koji su, zbog opasnosti od visokog napona za okolinu, postavljeni visoko iznad zemlje. Kao materijali za vodiče najviše se upotrebljavaju aluminij ili alumini-

Advertisement

Slika 2. Vodiči nadzemnoga voda pričvršćeni su na stupove koji se izrađuju od različitog materijala, najčešće od rešetkaste čelične konstrukcije

jeve slitine. Duljine nekih dalekovoda dosežu danas i više tisuća kilometara. Transformatori su električni uređaji bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuju dva električna strujna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnog napona pretvaraju u izmjeničnu električnu struju višega ili nižega električnoga napona. Prvi transformator sa zatvorenom magnetskom jezgrom prikazan je na izložbi inovacija u Budimpešti 1885. Nekoliko godina poslije Nikola Tesla izumio je transformator namijenjen stvaranju vrlo visokih napona uz visoku frekvenciju izmjenične električne struje.

Slika 1. Dalekovod ili visokonaponski nadzemni vod za prijenos električne energije na velike udaljenosti, od elektrana do transformatorskih stanica Slika 3. Maribor, drugi grad po veličini u Sloveniji, ove godine obilježava 100 godina od početka distribucije električne energije izmjeničnog napona

Danas prijenosna i distribucijska mreža tvore nacionalnu energetsku mrežu, čije su potporne točke elektrane velike snage. Nacionalne mreže povezuju se u veće, kao što je europska interkonekcija UCTE (fr. L’Union pour la Coordination de la Transport del’Electricite, UCTE) čime se osigurava pouzdanost opskrbe te mogućnost trgovanja električnom energijom. Brojne su marke izdane u svijetu koje se povezuju s ovim područjem te imaju za cilj podsjetiti i za budućnost očuvati pionirske događaje iz svijeta električne energije, bez koje današnji visok stupanj razvoja ljudske civilizacije ne bi bio moguć. Neke od tih maraka su: 100. obljetnica smrti talijanskog fizičara Alessandra Volte (1745.‒1827.) po kojem je nazvana jedinica za mjerenje električnoga napona volt i instrument za mjerenje električnoga napona voltmetar (Italija, 1927.), 50 godina od elektrifikacije ruralnog područja (SAD, 1985.), 60. obljetnica jednog od najvećih projekata elektrifikacije u svijetu GOELRO (bivši SSSR, 1980.), Teslin trofazni sustav koji je omogućio prijenos električne energije od Niagarinih vodopada do grada Buffala na udaljenosti od približno 40 kilometara (SAD, 1901.), 100 godina od početka distribucije električne energije izmjeničnog napona u Mariboru (Slovenija, 2020.), zahvalnost Teslinim patentima koji su stvorili uvjete za elektrifikaciju svijeta sustavom polifazne izmjenične struje (Gruzija, 2006.), 100 godina hrvatske elektroprivredne djelatnosti (Hrvatska, 1995.) i dr.

Pozdrav

Slika 4. Pozdravljanje je temeljno pravilo lijepog ponašanja Slika 5. Najuobičajeniji su pozdravi oni koji izriču dobre želje ili izražavaju brigu o zdravlju Vrlo lijep i slikovit tekst putem maraka, u vrijeme pandemije COVID-19, poslala je u svijet mala državica San Marino s Apeninskog poluotoka. Radi se o riječi “pozdrav” tiskanoj na četiri različita jezika: hello (engleski), salut (francuski), ciao (talijanski) i hallo (njemački). San Marino je također 2019. izdao nekoliko maraka s riječima kojima se “rješavaju” brojni međuljudski problemi i uspostavljaju bolji kontakti među ljudima: grazie (hvala), per favore (molim), scusa (oprosti) i dr. Tako jednostavne kretnje i izrijeke uobičajene pri susretu dvoje ili više ljudi kojima se izriče poštovanje, odanost, simpatija, prijateljstvo ili formalna uljudnost ponekad se često “zaboravljaju”. Osim govorom, pozdrav se izražava rukovanjem, zagrljajem, doticanjem, poljupcem, podizanjem ruke, skidanjem šešira ili dijelova odjeće, ali i različitim i pomalo čudnim načinima, npr. trljanjem nosova kod Eskima. Nažalost, zbog pandemije COVID-19 uvode se i drugačiji načini pozdravljanja kako se ne bi ostvario bliski dodir i prenijela moguća zaraza, npr. laktom. Uz pozdrave kretnjama, uobičajeni su i pozdravi koji izriču dobre želje: Dobro jutro! Dobar dan! Laku noć! ili izražavaju brigu o zdravlju: Zdravo! Također, mnogi pozdravi povezani su uz božje ime: talijanski Addio!, francuski Adieu!, njemački Grüss Gott!, engleski Good-bye!, hrvatski Zbogom! Počasni pozdrav pred vladarima izražavao se tijekom povijesti različitim načinima, npr. doticanjem tla čelom (Kongo). Također postoje i posebni pozdravi, vezani uz pojedina zanimanja, sredine i sl. kao što je salutiranje, vojnički pozdrav prinošenjem desnice sljepoočnici, revolucionarni pozdrav podizanjem ljevice sa stisnutom šakom ili ispružena tri prsta sa spojenim palcem i malim prstom kod izviđača. Ivo Aščić

This article is from: