Roboti u rudnicima Rudarstvo je postupak izdvajanja prirodnih mineralnih sirovina potrebnih za daljnju preradu. Počeci rudarstva su u paleolitiku, prije 40 000 godina. Zbog težine i opasnosti posla u rudnicima su radili robovi i osuđenici. U dugoj povijesti u rudnicima se koristio ljudski i životinjski rad. Čak i danas zbog skučenog prostora na iskapanju rijetkih metala za proizvodnju mobitela rade djeca. U suvremenom rudarstvu potrebno je prerađivati ogromne količine materijala na isplativ i siguran način. Zbog navedenoga, ali prije svega zbog isplativosti i sigurnosti zaposlenih, rudarstvo je područje rada u koje je dolazak robota neizbježan. Potreba za rijetkim metalima sve je veća pa su podzemni rudnici sve dublji, a površinski sve veći. Danas tisuće napuštenih rudnika uz promjenu modernih sredstava za istraživanje i mapiranje postaju ekonomični. Primjer su napušteni rudnici bakra koji postaju izvor rijetkih elemenata isplativih za iskapanje robotima. Strojevi s elementima autonomnosti postupno se uvode u rudarsku industriju. Iako osiguravaju veliku sigurnost i produktivnost, potpuno autonomna rješenja danas najčešće nisu primjenjiva ili učinkovita. Zbog toga u rudarstvu trenutno prevladava način upravljanja teleoperacijom. Osim što je produktivnije, daljinsko upravljanje je i sigurnije
SVIJET ROBOTIKE
Prema izvještaju agencije Međunarodne organizacije rada (International Labor Organisation) UN-a rudarstvo, u kojem je zaposlen 1% globalne radne snage, još uvijek je najopasnije zanimanje na svijetu odgovorno za gotovo 8% smrtnih slučajeva na radnom mjestu. jer su ljudi uklonjeni iz neposredne zone opasnosti i rade u kondicioniranim uvjetima i kada je u rudnicima ekstremna hladnoća ili vrućina. Strojevi za rudarenje na površini i u podzemlju razlikuju se prije svega po veličini. Površinsko rudarenje zbog širine prostora, pripremljenosti cesta i bolje vidljivosti lakše je robotizirati. U površinskim kopovima zemljane naslage s rudom usitnjavaju se eksplozivom nakon čega se materijali, poput boksita, mineralnog pijeska, uljnih škriljaca ili salitre mogu skupljati. Zbog ekonomičnosti rada strojevi za lomljenje, utovar i prijevoz rude s vremenom su postajali sve veći. Posebno su kamioni zbog ekonomičnosti dosegli gigantske razmjere i nosivost od 50 tona. Pratili su ih veliki bageri i utovarivači. Zbog dostupnosti GPS-a na otvorenim prostorima bušilice za rupe za eksploziv kod otvorenih kopova mogu se
RAZMJERI SUVREMENOG RUDARSTVA. Rudarski kopovi, kako površinski (slika lijevo) tako i podzemni (slika desno), postaju sve veći i dublji. Rudarski rovovi poprimaju razmjere tunela, a neki površinski kopovi vidljivi su i s Mjeseca. Podzemni rudnici u obliku su razgranatih tunela, a nadzemni u obliku velikih ljevkastih rupa sa spiralnim cestama. Rudnik zlata Mponeng kraj Johannesburga s oko 4 km dubine najdublji je rudnik na svijetu. Najveći površinski kop je rudnik bakra Bingham pored Salt Lake Cityja u SAD-u, dubok 1,2 km i širok približno četiri kilometra.
33
