Časopis ABC. tehnike broj 655 za svibanj 2022. godine

Rubrike

Cijena 10 KN KNI;; 1,32 EUR EURI;; 1,76 USD; USD;I 2,52 BAM; BAM;I 150,57 RSD; RSD;I 80,84 MKD

I Kodiranje - BBC micro:bitI I Shield-A, učilo za programiranje I I Mala škola fotografije I

Izbor I Pas-robot I I Sigurnost i zaštita u radnoj okolini I I Električna ekologija – struja u životinjskom svijetu I I Roboti u graditeljstvu I I Deset izuma koji su promijenili svijet (2) I Prilog

I Robotski

modelizaučenjekrozigru uSTEM-nastaviFischertechnik I )84(

www.hztk.hr ČASOPIS ZA MODELARSTVO I SAMOGRADNJU

Broj 655 I Svibanj / May 2022. I Godina LXVI.

NOVE TEHNOLOGIJE

U OVOM BROJU Pas robot . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Sigurnost i zaštita u radnoj okolini . . . . . . . . . . 3 Električna ekologija – struja u životinjskom svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Pas robot

BBC micro:bit [29]. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

Robotski modeli za učenje kroz igru Spota je proizveo Boston Dynamics, SAD. u STEM-nastavi - Fischertechnik (48) . . . . . . 14 ČetveronoAni robot nazvan Spot patrolira Pompejima traAećistrukturalneisigurnosne proškola fotografije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Mala bleme.Pompeji,drevni rimski grad na UNESCOunatrag. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 -ovu popisu svjetske kulturne ba,tine,smje,Pogled teni su u podnoAju Vezuva, 20-ak kilometara jugo- Analiza fotografija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . istočnoodNapulja.

SF-priča . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Uprava Arheolo,kog parka tvrdi da je robot ?sposoban pregledati čak i najskučenije prosto Shield-A, učilo re#.Spot je opremljen uređajima za 3D-lasersko snimanje i snimanje videozapisa od - 360 stup za programiranje mikroupravljača (25). . . . . . njevasasenzorimaslikekojiradejednako djelo Najveći kamion s pogonom na vodik . . . . . . . tvorno na jarkom suncu i u slabije osvijetljenim Mjerna jedinica herc. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . okruAenjima.UpravaParkaplaniraposlatisitnog i okretnog robota u podzemne tunele koje su Roboti u graditeljstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . iskopali pljačka,i grobova u namjeri - da ukra Deset izuma koji su promijenili svijet (2) . . . . du predmete za koje su zainteresirani trgovci umjetninama. ?Sigurnosni uvjeti u tunelima koje su iskopali pljačka,igrobovačestosukrajnjeproblematični.

Nacrt u prilogu: Uporaba robota mogla bi biti prekretnica jer Robotski modeli za učenje kroz igru bi nam omogućila da radimo brAe i bez ikakve opasnosti#rekaojeGabrielZuchtriegel,ravnatelj u STEM-nastavi - Fischertechnik (48) Arheolo,kogparka.

Okvir za sliku Spot se primjenjuje za razne poslove u cije lom svijetu, a i ,ire. Naprimjer, upotrebljava se za nadzorNaknad ladnik: rvatska zajednica tehni ke kulture, dalekovodimauAustraliji zatra p 149, 1 Dalmatinska 12, 2 agreb, Aenje o,tećene infrastrukture, Hrvat­ska/rC oatia a NASA ga navodno obučava za Glavni urednik: oran u an istraAivanjespiljanaMarsu.

Uredništov : van uri agreba ka zajednica (Izvor: snimka zaslona s tehni ke kulture, Sanja ova evi Dru tvo https://youtu.be/nYih4KB_V54) pedagoga tehni ke kulture agreb, Neven SK epenski Modra asta, oran u an urednik, T

, Danko

o

i

T

TP D / Laoy ut and design:

oran

ektL ura i ok rektura:

Morana

Broj 9 (65), svibanj kolska godina 2 Naslovan ts ranica:

akovo u

an

ova

20.

21

2

22

s Natjecanja mladih tehni ara

20 21 25 29 30 32 35

Uredništov i administracija: Dalmatinska 12, p 149, 1 2 greb, a­ rvatska tele on ( 1) 48 48 2 i aks ( 1) 48 4 9 9 hztk hr e-po ta: abc-tehnike hztk hr B“A C tehni” ek na adresi hztk hr zlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini (1 brojeva godi nje) Rukopisi, crte i i otogra ije se ne vra aju iro-račun: rvat­ska zajednica tehni ke kul­ ture R 82 1 1 15 594 ’evizniračun: rvatska zajednica tehni ke kulture, agreb, Dalmatinska 12, agre­ ba ka banka d d BAN: 82 11 15594 ABA R2 Cijena za inoemstz ov : 2,25 eura, po tarina uklju ena u cijeni Tisak: Al acommerce d o o , agreb

B

C:

Ministarstvoznanostiiobrazovanjapreporučilojeuporabu2ABCtehnike uosnovnimisrednjimkolama

Sigurnost i zaštita u radnoj okolini

TEHNIČKE PO TANSKE MARKE

Za,tita na radu, za,tita od poAara, sigurnost u prometu,za,tita okoline i medicina rada vrlo su popularne teme na po,tanskim markama,ne samo kod milijuna sakupljača po,tanskih mara ka već i kod velikog broja izdavatelja maraka koji time Aele pridonijeti promociji spomenutih tematskihpoljakojasuitekakobitnaiunjihovoj Aivotnoj i radnoj okolini.Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu, vatrogasne olimpijade, ergo nomija u uredu, sigurnost u prometu obvezno ( no,enje kacige, hitna pomoć, po,tivanje pro metnih znakova i sl.) i dr. svoje su mjesto na,li na po,tanskim markama renomiranih svjetskih po,tanskihupravapoputAustralije,SAD-a,Velike SlikaBrazila, 2. Prilikom sjedenja za računalom potrebno je voditi Britanije, Ujedinjenih naroda, Vatikana, računa o položaju leđa, ruku, nogu i udaljenosti očiju od Kanadeidr. monitora Po,tanske marke s motivima koji prikazuju sigurnost i za,titu u Aivotnoj i radnojsvih okolini ,tetnih utjecaja kojima su radnici i pojavile su se u ranom stadiju razvoja po, uz medicinski tan nadzor), osobna za,titna oprema skih maraka prije svega zato ,to su vlade drAa obvezno ( no,enje specifične za,titne opreme va, vlasnice nacionalnih po,tanskih operatera ovisno o poslovima koje radnikobavlja)sigu , Aeljele pokazati brigu oko sigurnosti iradno za,tite mjesto (poduzimanje svih radnji zb radnika o kojima najvi,e ovisi brzina i kvaliteta osiguranja potpune za,tite radnika) i vjeAb prijenosapo,tanskihpo,iljaka.Rijetki su radnom izdavamjestu (pravilno rukovanje određe telji po,tanskih maraka u svijetu koji nisu predmetima) izdali ; talijanskom liječniku Berna po,tanske marke na spomenute teme. Tako, Ramazziniju (163. ‒1714.) utemeljitelju medi primjerice, sakupljači po,tanskih maraka cine mogurada koja se bavi zdravstvenim pitan vi,e saznati o medicini rada na pet različitih u odnosu na rad i radnu okolinu na talijan juAnoafričkihpo,tanskihmarakaizgodine: 209. marki iz 206. godine. Ramazzinijevi radovi, u ergonomija u uredu (pravilno sjedenje i poloAaj kojima su opisana brojna zanimanja i ,tetn tijela te pravilan raspored informatičke kojima i druge su izloAeni radnici, temelj su dalj uredske opreme), liječnički nadzor eliminiranje (

Slika 1. Pri zavarivanju koristi se zaštitna varilačka maska koja štiti lice od iskri, a sastoji se od štitnika s prozorčićem od obojena stakla

Slika 3. Obvezno nošenje zaštitne maske na radnom mjestu radi mogućeg prenošenja akutne virusne bolesti COVID-19 čini se stvar je prošlosti

3

znanstvenog proučavanja profesionalnih bole sti. Zatim za,titi djece od negativnog utjecaja interneta na marokanskoj po,tanskoj marki iz 209. godine; vaAnosti civilne za,tite prikazane na omanskoj po,tanskoj marki iz 205. godine; XV. međunarodnom kongresu medicine rada na austrijskoj marki iz 196. godine, 28. međunarodnom skupu medicine rada na talijanskoj marki iz 206. godine; 2. svjetskom kongresu o stresu na mađarskoj marki iz 207. godine; 10. obljetnici nadzornog centra za sigurnost u prometu u Montevideu na urugvajskoj marki iz godine 209. isl.

Poduzeća i tvrtke te druge institucije iz pod Slika 4. Marku s Elvisom Presleyem, američkim rock-pjeručja sigurnosti iza,tite uAivotnoj - i radnoj oko vačem, gitaristom i glumcem u prosjeku posjeduje gotovo lini trebala bi obratiti pozornost na ovaj oblik svaki treći stanovnik SAD-a promidAbe, prije svega predlaAući po,tanskim operaterima motive na po,tanskim markama obziromnavelikunakladu,Elvisovamarkan obljetnice, ( vaAni događaji,edukativne prevenci neku filatelističku i novčanu vrijednos je,rariteti i sl.ali ), isto tako upotrebljavajuć o prigodnoj i već marki, vrijednosti 29 centi, ko postojeće marke s motivima iznjihove - djelatno pu,tena u promet 8. siječnja 193. godine na sti pri redovitom slanju korespondencije, Elvisov odno rođ 58. endan,adonijelajeUSPS-uprihod snoprilikomnekihmarketin,kihkampanja.od Zbog 36 milijuna dolara. Po,tanska sluAba - pok ,ala je istraAiti ,to se događa s markama k neprocjenjive vaAnosti sigurnosti u Aivotnoj i radnoj okolini, brojne po,tanske marke na suovu kupljene, a nikad nisu iskori,tene. Ist temu,nerijetkotiskaneumilijunskimnakladama, doveladoneprofesionalnihskupljača,dak izravnoilineizravnoskrećupozornost - nanepro koji nisu filatelisti i ne čuvaju marku z cjenjivoznačenje sigurnosti iza,tite uAivotnoj zine filatelističke i vrijednosti, nego ka Kad nje se objavi neka zanimljiva serija,na p radnojokolini,bezkojegjenezamislivodana, s likom modernodru,tvo,aliistotakopodsjeć - ajuna vaA Marilyn Monroe ili motivom spu,tan nost očuvanja od zaborava povijesnog razvoja na Mjesec,svi jeAele imati.Zanimljivo je d oveznanstvenediscipline. dizajnovemarkeAmeričkapo,tauključilac javnost,aAustreraspravevodilesu - seiu Kraljneiskoritenihmaraka tim kulturnim krugovima te su čakdospjel ?Elvis Presley nije samo rock kralj and rolla, Kongresa (parlamenta) s obzirom da je treb nego i filatelije#,objavila je Američka po,tanska sluAba engl. ( United States Postal Servic, USPS) koja redovito prati prodaju i zadrAavanje svojih po,tanskih maraka.Oko 124 milijuna maraka na kojima je lik američkog rock-pjevača, gitarista i glumca i kralja rock and rolla Elvisa Presleya tiskano je, a nikad nije iskori,teno za plaćanje po,tarine.

Zahvaljujućiatraktivnojscenskojpojavi,dotad neviđene senzualnosti, jedinstvenu glasu u podjednako uspje,nim interpretacijama prera đenihbaladainovokomponiranoga rockateizni mnovje,tumarketingu,Presleyjepostaosimbol svjetske pop-glazbe, ali i popularne kulture drugepoloviceXX. stoljeća,atomusupridonije Slika 5. Elvis Presley postao je simbol svjetske pop-glazbe le i njegove filmske uloge, Viva npr.

Las Vegas. S i zbog svojih filmskih uloga u drugoj polovici XX. stoljeća

4

odlučiti da li prikazati likElvisa Presleya druge u mla drAave poput Ruande 201. , Mongolije, đim ili starijim danima.ak Č je i ugledni časopis ;ADČ 197. a,; Malija, 197. ; Gvineje, 197.

20.

Peoplestavioovuvijestnasvojunaslovnicu. idr.

DesetkemarakauspomennaElvisaPresleyja Ivo Aščić izdale su osim SAD-a (193. i 2015.) i brojne

TEHNIKA ODPR

Električna ekologija – struja u životinjskom svijetu

Električna energija, čudo modernog svijeta vidimo statički je elektricitet, kojem bezkojegbina,asvakodnevicabilanezamisliva. svjedočimo kada npr. če,ljamo kosu ili o nju i Uostalom,kadaspomenemoisampojam?struje#, fore protrljamo balon pa ona postane sta vjerojatno prva asocijacija koja namnabijena. pada na Esad,identičnasestvarmoAedogod um, slika je zami,ljenog Tesle iznad čije glave i Aivotinjama! Vidite,kada Aivotinje trče,p sijevaju minijaturne munje i gromovilete, ili pak dijelovi njihova tijela trljaju s slika Aarulje, dalekovoda ili nekog - od mnogo u svom okruAenju : pa makar se pritom radilo brojnih kućanskih aparata prisutnih usamo svakom o zraku : ,to ih ?puni# nabojem. Količina domaćinstvu,poput hladnjaka ili perilice naboja rublja. koju Aivotinje mogu akumulirati na Noelektričnaenergijanijesamomoderninačin ljudski iznenađujuće je velika; ,tovi,e, mnogo fenomenpostojala : jeikoristilasevećidaleko Aivotinjskih vrsti akumulira naboje koj prije Tesle. +tovi, čak e, i mnogo prije postan­ mjere kao napon) mogu dosezati od nekoliko ka samog planeta Zemlje! Dana,nji je članak, stotina do nekoliko tisuć ‒ ,to aje volti vi,e od pogađate,posvećenelektricitetuinjegovoj napona prim koji izlazi iz na,ih kućanskih utičnic mjeniuprirodnomesvijetu.

Ukratko,mislimdanećupogrije,itiakoustvr Elektricitetje,pojednostavljenorečeno, da jepojam elektricitet,tj.njegova uporaba st kojim označavamo interakcije između bilo kojih evolucije. Mi ga (izuzev nesvjesno u vlasti električno nabijenih objekata (i to ne samo tijelima) onih koristimo za osvjetljenje, pog stvorenih ljudskom rukom!), kakve interakcije janje, kuhanjeE a Aivotinje ga vi,e-manje uvelike susrećemo i u prirodnom svijetupojednostavljenom među obliku, koriste u ist mnogimAivotinjamaibiljkama.

Stoga,i bezneke preopseAne analize,sloAit et ć Na mikrorazini, ove električne interakcije se da je elektricitet superpower prirode,zar ne? uključujunegativnonabijeneelektrone No,i/ipak, ilipozi­ iznesimo ovdje i neke manje poznate tivno nabijene protone pri čemu se suprotni činjenice. Statički naboji na nogama pomaA nabojiprivlače,dokseoniistiodbijaju.Međ gekonima utim, da se ?zalijepe# za povr,ine, zbog svaka od tih interakcija na mikrorazini čega dopri s lakoćom mogu trčati po zidu! Asocira nosi stvaranju učinaka koje potom moAemo li vas to na Spidermana? Naravno! I zaista, i vidjeti i na makrorazini, u konkretnim pauci inter također vole malo statičkog elektric akcijama između Aivotinja, biljaka te njihova ne samo da su njihove mreAe elektrostat okoli,a.Uvelikombrojuslučajevaono,topritom privučene prema ?nabijenim# letećim kukcim

Bumbar

Čudnovati kljunaš

Električna jegulja

5

već također koriste električnu energiju nu za električnu svo jegulju! ‒ posjeduje anatomsk jevrstan Kod let! nekoliko vrsti pauka biljeAimo strukture koje mogu generirati i do en pona,anjekojesenaziva?baloniranje#,pri 860 V!kojem Evo,čisto za usporedbu,ako nas?drmne# ispu,tajunitisvilekojeihpoputbalonastruja podiAuu iz kućne utičnice, trest e ć nas ok zrak,pomaAućiimkakobiprona,linovastani,ta.

V. Nadalje, morske vrste kao ,to su mors Ispostavilo se da statički elektricitet psi, u raAe, atmos pa čak i jedna vrsta dupina, tak feri (tip koji uzrokuje grmljavinu u ekstremnim se oslanjaju na posebne osjetilne or slučajevima), zapravo pomaAe paucima - u nji lov pod vodom. Iako rjeđe, kopnene Aivotin hovimzrakoplovnimnaporimastatičkiprivlačeć kao ,to i su bumbar, čudnovati kljuna, - i kr nabijene svilene niti prema gore u atmosferu. kokljuni jeAac koriste elektricitet No, nisu samo Aivotinje te koje iskori,tavaju hranete i komunikaciju.#ivotinje općenito nevidljive električne sile! Novija su istraAivanja električnu energiju na dva različita dokazala da pelud ?skače# s cvijeta na insekta elektrogeneza (generiranje električn ili ptičjeg opra,ivača čak ibezikakvog kontaktasa) i elektrorecepcija (otkrivanje t između njih. Naime, statički naboji insekata sa) . Pritom i elektrogene Aivotinje gen kolibrija dovoljno su jaki da privuku pelud električnu kroz energiju i ,alju je van iz svoj zrak,čakisnekolikocentimetaraudaljenosti!

Takve vrste uključuju npr. električne j Budući da prirodni elektricitet proAima afričke okoli,slatkovodne somove,odnosnovrs i Aivote tolikog broja organizama : i ima jasnu oda,ilju visokonaponske udare kako - bi o ekolo,kuvrijednostčinilo : sevjerojatnim sobile dasuplijen. S druge strane, elektrore neke Aivotinje moAda razvile senzorne sustave Aivotinje mogu otkriti slaba elektr da ga otkriju.Nedavna istraAivanja otkrila kojasu stvara da plijen. Kada električno pol mnogeAivotinjskevrstedoistamogu - otkriti u Aivi elek objekt, ono stvara izobličenje ko tricitetkadajetorelevantnozanjihovu ktroreceptivna prirodnu Aivotinja moAe osjet ekologijuelektrorecepcija) ( . takvih Aivotinja morski su psi, koji tr Primjerice, bumbari mogu osjetiti koristeć elek i organe zvane Lorenzinijeve a tricitet koji postoji oko cvijeća i upotrijebiti a koji su koncentrirani na području n ove informacije kako bi saznali koje cvijeć glava. eKonkretno, mogu osjetiti pokrete ima najbolje zalihe nektara.

Slično tome, dio drugih bića (potencijalnog plijena) koji s ?plesa pčela #,odnosno serije pokreta koje pčele električna polja, a posebno drastične izvode kako bi međusobno komunicirale gdje kakve proizvode npr. ranjene ili bolesn se nalaze najbolji pa,njaci, također se prenosi (,toimujednosignaliziralakplijen)!Eto,to električnim putem, tj. detekcijom -statički je ujedno nabi i glavni razlog one dobre - star jenog pčelinjeg tijela koje se trese. Takođ poruke er je dase,tomirnijeudaljiteukolik dokazano da oni na,i leteći pauci spomenuti perajuE Iznimno, malen broj vrsti koje su nekoliko redaka prije,mogu otkriti koliko ktrogene su jaki (npr. električne jegulje i slo lokalni atmosferski električni uvjeti, ribe) a ,zatim također mogu biti i elektrorecept mogu koristiti ove informacije da odluče koristeć kada i mali dio svoje električne spo e ć poku,ati uzlije­ tati. I zaista, elektronika daje otkriju druge Aivotinje u svom okr svuda oko nas. A posebice u nama! Čak i mi, tijekom lova. Međutim, velik je broj - elek ljudi, stvaramo slaba električna polja ceptivnih kad god Aivotinja koje pritom - nisu pomičemo mi,iće. No, krenimo korak dalje jer gene.Za mnoge Aivotinje koje obitavaju u postoje zaista impresivne Aivotinje koje nom slatkovodnom su ovu okruAenju, električn moć podigle stepenicu vi,e,razvijajuć - i sposob podjednako su vaAne kao ,to su nama npr.bo nost komunikacije,obrane i pronalaAenja ili hrane zvuk.Na primjer,stani,ta električne j pomoću elektriciteta. Većina takvih stvorenja slivovi rijeke Amazone i rijeke rinoco O u JuAnoj Aivi u slatkovodnim ekosustavima, koristeć Americi i : sadrAe velike količine sedimen električnu energiju kako bi anadoknadil svoj krajolika koji se stalno mijenja,,to je genetski uvjetovan slabiji vid ili kako razlog bi nadi, za,to lasu ove ribe i elektrogene - i ele opću nesposobnost da vide u mutnoj vodi. receptivne.Naime,ova vrsta koristi tri Otprilike 350 vrsta riba ‒ uključujući i legenar-organa smje,tena duA njihova tijela k

6

realizirala udare do 860 V,to : jedovoljno pronađenauNovojGvinejiiAustraliji,vjer energije da omami bilo drugog grabeAljivca u je jedina kopnena Aivotinja koja - korist obrani,bilo plijen.Svaki od ova tri organa koji : receptore za lociranje plijena.Elektrorecep se nazivaju centralni organ, Hunterov sustav organ i njegove mesnate nju,ke sličan je onome Sachov organ : sastoji se od stanica u obliku u kljuna,a, ali daleko manje sloAen, i s man diska zvanih elektrociti,a koji imaju pozitivan i od 20 receptora.

Eto, usprkos pozama,nom negativan kraj,poput dvije strane baterije bate­ napretku po pitanju znanosti u- svim sm rijske svjetiljke.Pod zapovjedni,tvom signala iz rovima,tek u novije vrijeme počinjemo ​​ otkr mozga,ovi se organi zajedno isprazne pa mogu vi,estruke niti određenih Aivotinjskih os djelovati kao milijuni siću,nih baterija u nizu vjerojatno postoje jo, i stotine, ako ne i koji uzrokuju impresivan strujni udar. Ovakav elek obrambeni mehanizam iznimno dobro dođevrsta sposobnih za vodenu ili zračnu i to u mnogo vi,e ekolo,kih- kontek tijekom su,ne sezone, kada su vodostajirecepciju, niski, sta; vrlo a veliki sisavci traAe hranu. Ako riba osjeti daje vjerojatno i da Aivotinjske v predstavljaju nečiji plijen mogu otkri se grabeAljivac pribliAava, moAe čak iskočiti iz grabeAljivcekadaimsepribliAavajupostat vode kako bi priredila neugodno iznenađenje. naboju samog predatora, vice kaoversa. i No Nadalje, električni som, Aitelj tropskih slatko vodnih okruAenja Afrike, sposoban - je proiz usprkos svim otkrićima koja nam tek predst vesti do 350 V kako bi ulovio hranu. Neke ribemoAda je jo, vaAnije procijeniti utjecaj također privlače parove pomoću svojevrsnog ljudske aktivnosti na ovu električnu ek naelektriziranog zaslona.Aenka MuAjak ribe i Vidite, obujam mnogih izvora električne en duha, podrijetlom iz JuAne Amerike, tijekom gije koje je stvorio čovjek usporediv je (a parenja proizvode blage električne impulse iz prirodnih izvora električne energ i veći!) od organa u repu.

Stoga je vrlo razumno pretpostaviti i da Ti trzaji pomaAu koordinirati -i sinkronizi jim emisijama redovito opterećujemo elekt rati otpu,tanje jaja,ca od Aenke, nakon čega osjetila ključnih opra,ivača ili se mije,a slijedi oslobađanje sperme od muAjaka preko prirodni svijet na druge, jo, nepoznate nač tih jaja,ca. Međutim, kako smo već i prije Iako je otkriće ovakvih električnih inter naznačili, nisu samo ribe te koje imaju ovakve Aivotinjskome svijetu nevjerojatno u iznimne sposobnosti; imaju ih i određene vrste ono također dodatno nagla,ava koliko mal sisavaca! Primjerice, dok su dupini općenito zapravo poznati po eholokaciji, tj. sposobnosti lociznamo o načinima na koje bismo mogli ili ometati svijet priro ranja objekata reflektiranjem zvuka,povrijediti gvajanski je poznato zagađenje bukom ili svjetlo,ću dupini, koji mogu Aivjeti i u slatkoj i unam slanoj vodi, u potpunosti su razvili drugačiju strate no koliko se zapravo govori o potencijal giju: otkrivaju plijen ugađajući se u njihova opasnosti zagađenja elektricitetom? Cilj elektropolja, te su ujedno jedini morski sisavci članka jest osvijestiti jo, jednu - dimenz za koje je poznato da to čine! Naime, studiji u skog djelovanja u odnosu na prirodni svi o dupinima iz Gvajane u zatočeni,tvu iz 201 . , to onu daleko suptilniju od bilo koje pri znanstvenici otkrivaju Aivotinje da ove imaju isključivonakrućojmaterijalnojravni.Uo elektroreceptorne ne slične orga onima koji se nije li ovo jo, jedna od mogućnosti da konačno nalaze kod mnogih vrsta riba te Aivotinja iz i sama znanost redefinira pojam Aivog bića,bil porodice kljuna,a.Tako je,primjerice, čudnovati koje vrste? Naravno, kao i mnogi drugi Aite kljuna, podrijetlom iz Australije poluvodeni ovoga planeta,mismosisavci.Moglibismobitii sisavac koji plijen moAe otkriti preko 40 0 beskraljeAnjaci, notonebibitnoutjecalo elektroreceptora smje,tenih u njegovu kljunu.

Jer,naposljetku ‒nismolisvimičista, Svojsupersenzornikljunkoristipoputdefiniciju. detektora nepatvorena energija? metala, pomičući ga s jedne na drugu stranu Ivana Janković, dok pliva kako bi u mutnoj vodi otkrio rakove i Croatian Wildlife Research ličinke. Kratkonosi jeAac, inače Aivotinja iz iste obitelji Monotremata kao i čudnovati kljuna,,a and Conservation Society

7

BBC micro:bit [29]

OK D I R A N J E

Po,tovaničitatelji,upro,lomjenastavku seri je predloAen zadatak za samostalan - rad u koje mu je kori,teno osjetilo plinova MQ--7B ugrađe no na modulu koji proizvodi DFROBOT.Ako ste izveli predloAene eksperimente i ustanovili da osjetilone,tomjeri,moAdastepomislilidajeto sve ,to je potrebnoznati,ali nije tako.

U nastav kuete ć saznati ,to sve trebate učiniti kako bi to osjetilo plinova ispravno koristili,a valja odmah napomenutidajeovoosjetilopodostazahtjevno 29.2.

Elektronička shema modula “DFROBOT ‒ Gas jer trebate ispuniti neke uvjete kojeSlika kod drugih Sensor V2” osjetilanistetrebali,nokreniteredom.

OsjetiloplinovaMQ-7B

Nashemijevidljivodanaponnapajanja KakojeprikazanonaSliciosjetilo 29.1 - plino dovesti do grijača i do prvih dviju elek vanalaziseunutarmalogplastičnogcilindra. da se Nanapon mjerenja preuzima s drugih dv vrhu je otvor prekriven metalnom mreAicom, elektroda. a nadonjemsedijelunalaze3+ izvoda.

Prema proizvođačkim specifikacijama - mje Sredi,nji izvodi 2 i 5 u spoju su s grijačem.nje treba izvesti u dva koraka. U prvom ko Izvodi1i3uspojususparomelektrodakojee ć treba do grijača i prvog para elektroda d trebati spojiti na napon napajanja,a izvodi napon 4 i 6 odV.5 TostanjetrebaodrAavati-sekun 60 u spoju su s drugim parom elektroda izkojih di.e ć U drugom koraku, kroz narednih 90 sekundi, sedobitisignalzaBBCmicro:bit. do grijača i prvog para elektroda treba do Kad u zraku bogatom kisikom nema plinovaodrAavati napon od 1,4V,a mjerenje treba vr,i za koje je ovo osjetilo građeno, između izvoda na kraju drugog koraka.Prije sljedećeg mje 1 ‒3 i 4 ‒6 mjerenjem otpora dobiva se - vrijed cijeliciklustrebaponoviti.Drugim-riječ nost od oko 20 T.Kod visoke koncentracije tilo treba jako zagrijavati 60 s,potom odrA ugljičnog monoksida ili drugih plinova kao slabo ,to grijanjes 90 iteknakontogamjeriti su vodik,metan,propan,butan i slično,omskito seponovitiprijesljedećegmjerenja,ato otporsniAavanaT10 doT.10 NaSlici29. između pojedinih mjerenja treba proći uku prikazana je elektronička shema cijelog2,5minute. modula DFROBOT-a.

Kako bi se udovoljilo opisanim zahtje trebateelektroničkimeđusklopsaSlike

Prilagodnimeđusklop

Slika 29.1. Unutar osjetila plinova ugrađeni su grijač i četiri elektrode. Dvije elektrode treba spojiti na napon napajanja, a preostale dvije koriste se za preuzimanje napona mjerenja

8

Kako međusklop radi?TraAeni naponi grija dobivaju se preko specifičnih integriran pova.BBCmicro:bitnesmijenasvojimizvod dobivati napon koji je vi,i od maksimaln V.Radi za,tite umetnut je relej preko koj za MQ-7B bira napon grijanja od 5 V kada je relej aktivan i 1,4 V kada je u stanju mirov a mjerenje je omogućeno samo u trenutku k jerelejustanjumirovanja.Nadalje, ­ pre vođačkim specifikacijama, kad je grijač osj plinova priključen na napon od 5 V tada razv snagu od 350 mW, ,to znači da bi se bate -

rija napajanja vrlo brzo iscrpila. Radi toga, kao izvor napajanja kori,ten je naponsko stabiliziran ispravljač (adapter) koji V230 gradskemreAepre tvara u 12 V istosmjer ne struje. Izabrano je 12 V jer je to napon koji treba relej. Aktiviran releja ide preko- tranzi stora BC337 čija je baza spojena na izvod P1 BBC micro:bita. Tri-serij ski spojene ispravljačk diode koriste seza - sniAa vanje napona napajanja na 10 V (naime, svaka ispravljačka dioda unosi Slika 29.3. Elektronička shema prilagodnog međusklopa za mjerenje koncentracije plinova pad napona od pribliAno 0,7 V) jer kad bi se na preko BBC micro:bita ulaz integriranog sklopa L7805 dovelo 12 V on bi se pregrijavao pa bi trebalo na njegovo kući,te montirati hladilo (dio ekonomičnije)Kod . relejajejo,jednaispravljačkadioda,spojenauzapornomsmjeru.Ona od induciranih napona koji nastaju prilikom deaktivira releja.

Sad kad ste ovo usvojili moAete sastaviti cijeli sk prema montaAnoj shemi sa Slike29.4 Kako ne biste pogre,no okrenuli polarizirane - elemen te, na Slici 29.5 pogledajte i proučite raspored izvoda za IC1 (L7805), IC2 (LM317L) i T1(BC337).

Pripazite i na smjer dioda jersuionepolarizirane.

Na Slici 29.6 prikazan je raspored izvoda kori,tenog relejaRe1.

NaSlicimoAete 29.7. vidjeti kako izgleda potpuno sastav ljensklop.

Ugađanje

Slika 29.4. Montažna shema cijelog sklopa sastavljena prema elektroničkoj shemi sa Slike 29.3. R1 = 270 Ω, R2 = 1000 Ω trimer-potenciometar, R3 = 2200 Ω

9

Radi sigurnosti, najprij izvucite BBC micro:bit - iz rub nog priključka. Zatim malim odvijačem ugodite trimer-

Slika 29.5. Raspored izvoda korištenih integriranih sklopova i tranzistora, pogled sa strane natpisa

Slika 29.6. Raspored izvoda releja finder 30.22.7, pogled odozgo

-potenciometar koji se nalazi na modulu iznad senzora, za maksimalnu osjetljivost, odnosno zakrenite njegov klizač skroz udesno. Krokodil-,tipaljke priključite na 12 V adaptera po,tujući polaritet, crvena na (+), a plava na ). - (AdapterSlika 29.8. Programski kôd za prikazivanje vrijednosti koje se dobivaju s osjetila plinova uključiteustruju.Zaono,toslijedi - trebate digi talnivoltmetarkojiete ć ugoditina - V2 istosmjer nog napona.Crvenim i crnim ticalom voltmetra Programiranje dodirujte gole dijelove crvenog i crnog izvoda UMCEditoruprepi,iteprogramsaSlike29.8 na pločici modula. Na eksperimentalnoj pločici PokreniteiugoditeaplikacijuTeraTer malim odvijačem ugodite trimer-potenciometar uzmite i otpremite program do BBC micro:bi R2 tako da na voltmetru čitate vrijednost Uključite 1,4 adapter.Akojesvekakovalja, n V (+/- 0,1 V). Ugađanje je zavr,eno. Isključite nu aplikacije prvi rezultat mjerenja v adapter, a potom vratite BBC micro:bit utek rubni nakon 150 sekundi. To e ć biti neki broj do priključak.

160. Nakon drugog mjerenja taj bi broj treba biti ne,to manji, pod uvjetom da je zrak up storiji bezplinova koje osjetilo moAe re odnosno da je zrak ?čist#. Kod trećeg mjeren brojbitrebaobitijo,manji.Teknakonminu 20 pročitana vrijednost e ć se stabilizirat broj manji od 50. Od ovog trenutka pa nadalj moAete očekivati vjerodostojne podat proizvođačkim uputama pi,e da bi trebalo - sač kati48sati!?

Eksperiment

Slika 29.7. Fotografija prikazuje cijeli sklop. Krokodil-štipaljke valja spojiti na adapter poštujući polaritet, crvena na (+), a plava na (-)

10

Kako biste se uvjerili da osjetilo osjeća neke plinove morate stvoriti i pr određene uvjete. Prema Slici 29. osjetilo pl novapoklopitepreokrenutomstaklenom a, Č u dovucite malo preko ruba radnog sto tako da dobijete pristupačan otvor. Bl otvora ispustite malo plina iz upaljača n daseplinzavučeunutarča,e.a, Č uvratitepre radnom stolu kako bi se spriječio izlazak Sačekajtedvamjerenja.

Osjetilo plinova izvucite te dopusti plin iz ča,e raziđe.Ponovno sačekajte dva mje renja.

Osjetilo plinova nanovo poklopite - pre tom staklenom ča,om. Na pamučnu vatu nane -

Dobivene rezultate usporedite s ov na SliciTo 29.1 su rezultati koje je- polu čioautorovihredaka.

Na slici je vidljivo kako je od počet mjerenja osjetilu trebalo 20 minuta se stabilizira. Na kraju mjerenja vidl i eksperiment s duhanskim dimom koji namjerno nije u uputama opisan. Uvr,ten je kao kuriozitet, ali vi nemojte s n eksperimentirati ako vam je stalo do stitogzdravlja!

Slika 29.9. Osjetilo plinova prekriveno staklenom čašom

Slika 29.10. Ispod čaše osim osjetila nalazi se i vata natopljena alkoholom

Zaključak

Zapravomjerenjekoncentracijepli u promilima (F) cijeli bi sklop trebalo softverski baAdariti.NaAalost, - to je u sitemaloalkoholazarane.Takonatopljenu terskim vatu uvjetima jako te,ko izvedivo. Kao pr gurniteispodča,e,Slika29.10 trebalibisteprofesionalniinstrumentk Jo,jednomsačekajtedvamjerenjapamaknite dobivene brojeve usporedili i pretvoril ča,uivatu.

Zatim biste trebali ugljični monoksid (jer Napomena! Morate biti jako paljivi taj dok plinosjetilograđeno!Njega ). je,ustvaril eksperimentirate sa zapaljivim plinovima! naćijer Za jetojedanodotrovnihplinova koj vrijeme eksperimenta nemojte prilaziti ,taju otvore motori s unutra,njim sagorijevanje nim plamenom! obzira ,to sklop nećete moći baAdariti, osjet plinovaradidobropabistegamoglikoristit kućnialarmzarazneplinoveidim.

Kućnialarmzadetekcijuplinovaidim

Sastavljenom sklopu dodajte aktivno -električnozujalo.Crveni izvodzujala prik na P2 BBCmicro:bita,a crni izvod nazajedničku masueksperimentalnepločice.

U MC Editor pokraj postojećeg programa sa Slikedodajte 29.8 blokovesaSlike29.1

Slika 29.11. Rezultati mjerenja nakon eksperimenta.

Komentari u crvenoj boji upisani su naknadno

Slika 29.12. Elektronička shema spajanja koračnog motora s BBC micro:bitom preko četiri tranzistora tipa NPN

11

Blok “every 500 ms# programska je petlja koja radi usporedno s programskom petljom “forever#. Drugim riječima, dvije se programske petlje odvijaju paralelno. Jedina razlika između tih dviju petlji je u tome every ,to500 e ć sems ponavljati s ka,njenjem,u ovom slučaju ponav ljanje upisanog koda unutar te petlje kreće s izvođenjem svakih pola sekunde.Unutar teSlika pet 29.13. Raspored izvoda integriranog sklopa ljebrojevidobivenisosjetilamatematičkim blo serije L78Lxx, pogled sa Slika 29.14. Raspored kovima svode se na jednoznamenkaste brojeve strane natpisa izvoda integriranog sklokoji se ispisuju na displeju BBCmicro:bita.Osim pa LM317, pogled sa stratoga,ovajepetljazaduAenazauključivanje zuja ne natpisa lakadvrijednostočitanjaprijeđezadaniiznos. +to se ovim programskim dodatkom dobiva?

NadisplejuBBCmicro:bitaispisivate ć sebrojevi koji ovise o koncentraciji raznih plinova uzraku.

Kad je zrak?čist#dobiva se 0 ili Kod 1. povi,ene koncentracije nekih plinova ili dima brojevi e ć bitiveći.Akosekoncentracijapovisitolikodase dobivabrojodnosno (4 bilokojibrojizmeđu350 Slika 29.15. Programski ičitano 49, uaplikacijiTeraTerm)tada , se - aktivi kôd za čitanje podataka s razujalokojee ć zujatinajmanje2,5minute.Kad osjetila plinova se kod novog očitanja dobije broj 3 odnosno ( bilo koji broj između 250 do čitano 349, u aplikacijiTeraTerm)zujaloe ć prestatizujati.

Slika 29.16. Osnovni spoj Glasanje alarma upozoravat e ć vas da zrak za stabilizirani regulator nije ?čist#, no na vama je da provjerite ,to ga napona je aktiviralo. Curi li stvarno plin iz peći ili je netko pobudio alarm pretjeranim pu,enjem?

Je li prostorija puna ugljičnog monoksida zacije zbog da se i,čitati izoznake.Na primjer,L7805 neispravnog dimnjaka ili je netko lakirao je stabilizator nokte za 5 V,L7809 je stabilizator za 9 pa su acetonske pare pobudile alarm?

- Je liV,pro dok je L7812 stabilizator za 12 VE Kako je storijapunadimajerjezagorioručakilividljivo jenetko naSlicipostoje 29.5 triizvoda.Naizv koristiodezodorans?

Vin valja dovesti istosmjerni napon ko U nastavku,elektroničari početnici mogu stabilizirati, pro GND izvod idenazajedničkumasu,a naći obja,njenja vezanaza neke sastavnice nakoje izvodu Voutdobivasestabiliziraninapon.Ka seprviputkoristekodopisanogsklopa. biispravnofunkcionirao,napon Vinmora kod biti barem 40% vi,i od napona Vout, no ne smije se pretjerivatijersekodvećihrazlikanap Stabilizator napona serije L78xx Integrirani sklop L7805 koji ste koristili inapona u izlazaintegriraniskloppregrija osjetilu plinova spada u takozvane stabilizatore Osim navedenog postoji i stabilizator z naponakojimanaponizlazaneovisio-struji jupri do 10 mA.Označava se dodatnim slovom L, ključenog tro,ila. Drugim riječima, napon izlaza naprimjerL78L0Ugrađ 5. ujeseumanjekući,te. imjeuvijekonolikizakolikosugrađeni, zarazli Izgled i raspored izvoda prikazani su na S ku od nestabiliziranih izvora gdje napon 29.13 moAe kolebati ovisno o struji koju povlači priključeno tro,ilo.

Univerzalni stabilizirani regulator Ugrađeno je u kući,te slično snaAnom - tranLM317L zistoru, odličnih je karakteristika i niske cijene ko,tanja.IzdrAi do 50 mAstruje (do 1Amaksi Tojeintegriranisklopkojisekoristi malno s montiranim hladilom),a napon - stabili lator stabiliziranog napona.Ugrađuje - se u

12

,tesličnotranzistoru,SlikaVaAnije 29.5 tehničke karakteristike su sljedeće: maksimalna razlika napona ulaza i izlaza 40 V;dropout (pad napona na samom integriranom sklopu) 3 V; izlazni naponVout je moguće ugoditi od 1,25VdoV;37 izlaznastrujaje10mA(maksimalno20mA).

Postoji i integrirani sklop za jače struje (do A)1,5 a , ugrađujeseukući,tekaonaSlici29.14 Na Slici 29.15 prikazan je osnovni spoj za određenistabiliziraninapon.

Kod proračuna se za R1 bira otpornik od Slika 29.18. Načelo djelovanja releja 150 T do 270 T, a otpornik R2 se računa for mulom: R2=[( Uout1] :/1,25) ×R1, R2iR1suizraAeniuomima,a Uoutuvoltima.

AkoseuserijusotpornikomR2ugraditrimer-potenciometar od 10 T do najvi,e 20 T, kaonaSlicidobiva 29.16 , semogućnostregula cijenaponaizlaza,odnosnonatajsenačinmoAe preciznougoditinaponkojitrebate.

Relej

Najjednostavnije rečeno, relej - je elektroma gnetskasklopka.Sastojiseodzavojniceizolirane bakrene Aice, kotve, opruge i mehaničke - izmje Slika 29.19. Slika prikazuje relej unutar kojega su ugrađenične sklopke. SluAi za zatvaranje i otvaranje ne dvije izmjenične sklopke strujnoga kruga preko mehaničkih kontakata ugrađene sklopke. Na Slici 29.17. prikazani su Zaovestevjebetrebali: nekimodelireleja.

• BBCmicro:bit Kad zavojnica releja nije pobuđena zatvoreni • USB-kabel su kontaktiAi B izmjenične sklopke.U trenutku • rubnipriključakzaBBCmicro:bit kadasezavojnicarelejapobudizatvaraju • spojne sekon Aiceuraznimbojama taktiBiCizmjeničnesklopke,aotvarajukontakti • dvijekrokodil-,tipaljke AiB,Slika29.18 • eksperimentalnupločicunaubadanje Postojerelejisdvijeilivi,eizmjeničnih • modul sklop DFROBOTsosjetilomplinovaMQ7B ki.SluAe za odvojeno upravljanje dvama ili • otpornike vi,e od270Ti20T strujnihkrugova,Slika29.1 • trimer-potenciometarod10T Tojesve,doidućegnastavka.

• elektrolitskikondenzator10µF/V25 • integriranesklopoveL7805iLM317L • tranzistorBC337 • četiriispravljačkediode1N407 • relejV,12 finder30.27 • digitalnivoltmetar • odvijač • aktivnozujalo • adapterV230 /V,12 60mA • ča,u • plinizupaljača • vatu • medicinskialkohol.

Slika 29.17. Fotografija prikazuje nekoliko različitih modeMarino Čikeš, prof. la releja. Uočite zavojnicu kod releja s prozirnim kućištem

13

Robotski modeli za učenje kroz igru VIATEM"SUN u STEM-nastavi - Fischertechnik (48)

Slike u prilogu

Automatizirani modeli robotskih vozila acija, pri-olak,ava usvajanje i razumijevan mjenjujuseusuvremenimnastavnimprocesima macijskih tehnologija i provođenje pos tijekom edukacije inAenjera srodnih programskih tehničkih rje,enja. Model robotskog v obrazovnihustanova.Praktičnaprimjena u pomoć stvar usenzorazaodređivanjeudaljenosti nim prometnim situacijama potaknula je tinuirano glo očitava digitalne ulazne poda balnu utrku i sustavni razvoj autonomnih prosljeđ vozilauje elektroničkom sklopu. Elekt krozusvajanjeznanstvenih činjenica izrazličitih sklop povezan je računalom s programsko tehničkihpodručja. opremom, sučeljem. Kontrola upravlj Autonomna vozila kontinuirano senzorima ulaznim i izlaznim elementima automatizir očitavaju prostor kojim se kreću, obrađ robotskog uju modela odvija se pomoću različ dobivene informacije i sigurno upravljaju programskih pro algoritama. cesom voAnje prateći promjene tijekom voAnje.

Slika1._ARV Mno,tvo tehnolo,kih izazova tijekom razvoja autonomnihvozilaodređujevrijemepotrebno Autonomno za robotskovozilo postizanjepotpuneautonomnostivozila. Robotsko vozilo sastavljeno je od pogo Autonomna vozila imaju ugrađene precizne mehanizma elektromotora) ( , prijenosnog me senzore koji prikupljaju informacije iznizma okolnog getriba) ( i gonjenog mehanizma (kotači). prostora. Dobivene podatke obrađ-uju suvre Ispred robotskog vozila smje,ten je senz menaračunalavelikombrzinomustvarnom vre određivanje udaljenosti koji detekti menu. Obrađene informacije računalo pretvara ispred putanje kretanja. Autonomno ro u naredbe koje omogu ć avaju sigurno kretanje vozilodetektiraprepreku,sučelje-pomoćua u zadanom prostoru. Senzori na autonomnim tama dobivene podatke procesuira i tr vozilima osiguravaju prikupljanje svih prosljeđ inforujenadigitalneizlaze. macijaurazličitimvremenskimuvjetima. Model robotskog vozila olak,ava usvaj Obrada i razumijevanje prikupljenih podata postupaka koji omogu ć avaju autonomno uprav ka odvija se kontinuirano sloAenim algoritamljanjeuporabomdodirnihsenzorazaodređi skim procesima unutar naprednog računalnog udaljenosti. Izradu i sastavljanje sustava. Većina autonomnih robotskih sustava robotskogmodelaomogu ć avapopiskonstrukcij izvr, ava postupke manipuliranja podacima skih blokova i elektrotehničkih elemen (ulaz-obrada-izlaz) pomoću različitih- senzor jepotrebnoprojektiratipostupnouko skihsustava.Ugrađeni algoritmi obrađ - uju priku Model robotskog vozila građen je od - pogon pljenepodatkeidonoseodlukekojeprosljeđ skog mehanizma uju (dva elektromotora), prije u upravljački modul autonomnog vozila. Sustav nogmehanizma(dvijegetribe)igonjenog - meha poslanih naredaba određuje koji - dionizma vozi(dvakotača). la izvr,ava naredbe (upravljački mehanizam, kočionimehanizam,autonomnisustavbrzine) Konstrukcija . autonomnogRV-a Programske procedure i algoritmi pokrećIzrada u konstrukcije robotskog vozila, povezivanje izvr,enje različitih problemskih prometnih vodičima izai upravljanje sučeljem, senzorom udaljezova: ubrzanje radi izbjegavanja prepreke, nosti,iz-elektromotorom za vrtnju kotača i signalnim nenadno kočenje izaustavljanje,promjena lampicama. trake kolnika radi izbjegavanja guAve, izbjegavanje Konstrukcijski izazovje ravnomjerno r prepreka na maloj udaljenosti ispred vozila. đivanje U mase robotskog vozila radi ostva ovom slučaju podaci iz senzora izravno pokreć niskog u teAi,ta i uredno povezivanje - elek naredbezazaustavljanjeautonomnogvozila. ničkihelemenatasvodičimaisučeljem.

Autonomni mobilni robotski sustav Faze izrade konstrukcije autonomnog r omoguć ava razumijevanje problemskih skog situ modela:

14

• izrada funkcionalne konstrukcije nog modela kotača.Kotači su učvr,eni ć steznim matica robotskogvozila maokrenutimapremaprijenosnommehanizmu.

• postavljanje upravljačkih elemenataNapomena: (senzorObaveznojejakopritegnutistezn udaljenosti) matice kotača radi stabilnosti robotsko • postavljanjesvjetlosnesignalizacije pri kretanju (lampice) i promjeni smjera rotacije • povezivanje električnih elemenata vodičima, motora.KrajnjipoloAajsteznematicenaoso sučeljemiizvoromnapajanja zupčanika omogućava čvrstoću spoja pri rotaci • izrada algoritama i računalnog programa kotača. s potprogramimazaupravljanje.

Slika_konstrukcijaE 7.

Napomena: Duljina vodiča sa spojnicamaSlika8._konstrukcijaF određuje udaljenost električnih elemenata Spajanje od zupčanika s dijelovima prijeno sučelja, ulaznim i izlaznim utorima spojnica mehanizma i odvija se preko osovine, pri čemu pozicijomizvoranapajanja(baterija). dolazi do prijenosa gibanja na kotače voz Model autonomnog robotskog vozila izrađSpajanje en oplate kotača s gumom i steznom jeoddvaelektromotora(M1iM2dvije ), lampice maticom osigurava povezivanje u funkciona (O7 i O8) i upravljačkog sklopa sa senzorom cjelinu pomoću elementaza sastavljanje l udaljenosti(I8). idesnogkotača(steznamatica).

Slika2._FT_elementi1 Napomena: Prijenos kruAnog gibanja - (rotaci Konstrukcijski i inAenjerski - izazovi: je)gradi elektromotora na prijenosni mehan vnim elementima izraditi stabilnu - i funkciona zupčanika ostvaren je čvrstom vezom. Vrtn lnu konstrukciju autonomnog robotskog prijenosnog vozila, mehanizmanijemogućasvedokne električneelementepovezativodičima,sučeljem, spojimo izvor napajanja na sučelje - i elekt izvoromnapajanjairačunalom. tor.

Slika3._konstrukcijaA Slika9._konstrukcijaG Slika4._konstrukcijaB Slika10._konstrukcijaH Istosmjerni elektromotor osigurava Slika pokre1._konstrukcijaI tanje prijenosnog mehanizma koji je povezan Veliki s trostranikutnielementiumetnu osovinom koja se rotira zajedno s kotačima. prednji U dioprijenosnihmehanizamaokrenu bočneutoreumetnutesudvijemalejednostruke smjeru podloge kojom se robotsko vozilo gib spojnice. PoloAaj spojnica koje su međusobno Njihova pozicija omogu ć ava povezivanje nosača okrenute za 180° omogu ć ava sigurnu i čvrstus jednostranim malim crnim građevnim blokom vezu dva elektromotora pozicionirana uspored smje,tenim u sredinu između lijevog i desnog nosrotorimauistomsmjeru. prijenosnogmehanizma.

Slika5._konstrukcijaC Slika12._konstrukcijaJ Slika6._konstrukcijaD Slika13._konstrukcijaK Pogonski elektromotor povezan je s prijeno­ Slika14._konstrukcijaL snim mehanizmom koji omogu ć uje promjeSlika15._konstrukcijaLJ nu smjera rotacije pomoću niza međusobno PoloAaj sučelja definiran je veličinom no spojenih zupčanika. Osovina puAnog oblika konstrukcije i teAi,tem robotskog vozila. Iznad istosmjernog elektromotora vrti se kada elektromotora kroz umetnuti su kutni elemen njegove polove prolazi struja iz -izvorana napa malu jednostruku spojnicu. Unutar Alij janja.VrtnjaosovinepuAnogvijkaelektromotora elektromotora (M1 i M2) umetnuta je mala direktno se prenosi na pogonski mehanizam spojnica i koja omogu ć ava precizno pode,avanje rotira zupčanike unutar pogonskog mehanizma. poloAajasučelja.

PuAni navoji elektromotora dodiruju zupčanik Slika16._konstrukcijaM koji je direktno povezan s nizom zupčanika Slika_konstrukcijaN 17. različite veličine prijenosnog mehanizma. Mala Slika18._konstrukcijaNJ osovina sa zupčanikom umetnuta je s vanjske Senzor za određivanje udaljenosti od pr strane unutar prijenosnog mehanizma.Ovime preke je smje,ten je s prednje strane robot omoguć en kontinuirani prijenos pri pokretanju vozila i umetnut u utor jednostranog spo zupčanika povezanog s osovinom lijevog i des elementapostavljenogusmjerukretanja

15

Napomena: Tri vodiča ultrazvučnog senzoraSlika30._konstrukcijaQ potrebno je uredno pozicionirati s gornjeNa strane prednju gornju povr,inu sučelja um nosačakonstrukcijeiumetnutiudigitalne nuti ulaze. sunosačizapostoljaLED-lampicaradibo Slika19._konstrukcijaO vidljivostiijednostavnemontaAeide Slika20._konstrukcijaP PoloAaj i orijentacija postolja LED-l Slika21._konstrukcijaR olak,avajuspajanjeiprovjeruispravno Na straAnju stranu elektromotora umetnut Za,titne je kapice na LED-lampicama su crvene dugački spojni element (30 mm) koji povezujezeleneboje. robotsko vozilo s postoljem malog kotača.Treć Napomena: i NuAno je precizno izmjerit kotačosiguravastabilnostprigibanjurobotskog i podesiti duljine vodiča radi bolje vozila,omogu ć avapromjenusmjerapriskretanju sti spojeva. Pregledno i uredno spajanje i voAnji unatrag.Veliki crni jednostruki nuAno građevni je grupirati radi izbjegavanja blok povezuje robotsko vozilo s konstrukcijom nja s rotirajućim dijelovima robotsko trećegkotača. (kotačimaizupčanicima).

Napomena: Spojni element trećeg kotača Postupak oAičenjaelektrotehničkihelem umećemo u rupu manjeg otvora koja je - okre (elektromotora M1 i M2) započinje s lijev nuta prema podlozi. Mala osovina provučena na desnu stranu robotskog radi vozila lak,eg kroz otvore postolja i sredinu malog kotača snalaAenja tijekom izrade programskih r omoguć uje rotaciju. Osigurač umetnut s vanjSpajanjevodičaolak,avapode,avanjeikon ske strane osovine dodatno učvr,ćuje poziciju ispravnosti elektrotehničkih elemena osovine. provjereiizradealgoritamaprograma.

Slika2._konstrukcijaS Slika31._FT_elementi2 Slika23._konstrukcijaT SpajanjeelemenatasTXT-sučeljem: Iznad velikog crnog jednostrukog građevnog • elektromotori (M1 : lijevi, M2 : desni) na elementa umetnut je veliki jednostruki izlaze spojni elementpozicioniranokomitonanjega.Ovime • senzor je udaljenosti(I8)naulaze osigurana jednostavna izmjena izvora napajanja • lampice(O7lijeva : iO8 ‒desna)naizlaze (baterije).Baterijski blok je masivan i osigurava • izvornapajanja ‒baterija(U=V) 9 . stabilnostrobotskogvozila.

Ultrazvučni senzor poveAemo sa sučelj Slika24._konstrukcijaU pazeći da pravilno spojimo boje vodiča Slika25._konstrukcijaV crna) ( , uzemljenje ┴, zelena ( ), izlaz 9 V (+, crve Slika26._konstrukcijaZ na). Dodatno napajanje ultrazvučnog senz Postavljanje električnih elemenata, omoguć LEDavapravilanradkojijenuAanzanje -lampica (svjetlećih dioda) i spojnih vodiča funkciju. na model robotskog vozilazavr,ni je koraku izradi Napomena: sve elektroničke elemente po konstrukcije. zujemoprijespajanjaizvoranapajanja Pomicanje poloAaja sučelja smje,tenog iznad Napomena: Duljine vodiča nuAno je izmjerit elektromotora definirano je ukupnim dimenzi podesitinaoptimalnuduljinuradi - bolj jama konstrukcije robotskog vozila.

- Iznad nosti elekspojeva vodiča s elektromotorim tromotora umetnuti su kutni elementi-lampicama, (30°) na senzorom udaljenosti (ultrazv malu jednostruku spojnicu. U utore na gornjoj i sučelja s vodičima.Pregledno i uredno slo stranielektromotora(M1iM2umetnuta ) jemala vodiče dobro je grupirati radi izbjegavan spojnica koja omogu ć ava precizno pode,avanjetanja s rotirajućim dijelovima robots sučelja. (kotačimaizupčanicima).

Napomena: Optimalan poloAaj izvora - napa Slika32._TXT janja,sučelja i ukupan raspored mase elemena Ispravnost rada elektroničkih elemen ta na robotskom vozilu olak,ava ravnomjerno vjerava se prije izrade algoritma i pr opterećenjenapogonskidiokonstrukcije. pomoćualata Test: Slika_konstrukcijaX 27.

• ispravakkonstrukcijskihnedostata Slika28._konstrukcijaY skomvozilu Slika29._konstrukcijaW

16

Nastavaknastranici 24.

MALA ŠKOLA FOTOGRAFIJE P]PB}]oB}˛]BU}(.

HDR FOTOGRAFIJA drugi dio

Ovdje će biti pokazan jedan od pseudopostupaka HDR-a kako bi se dobila što korektnija vidljivost svih detalja po cijelom prostoru kadra. Doduše, različiti su putevi dolaska do dobrih rezultata, ako ne do najboljih, onda makar približno dobrih. U analogno vrijeme autori su se dovijali na različite načine, ali uvijek s dugotrajnim i neizvjesnim postupcima razvijanja filma i izrada kopija u polumračnom laboratoriju. Naravno, uz tehničku preciznost i radnu disciplinu kemijske obrade filma i fotopapira dobivali su se sjajni rezultati. Danas je to znatno lakši posao jer nam ove naknadne mogućnosti korekcije ekspozicije omogućavaju različiti programi za obradu fotografija u ugodnoj atmosferi dnevnoga boravka ili profesionalnoga studija. Mi u našim primjerima koristimo svemogući Photoshop, pa krenimo redom.

Pred nama su dvije fotografije i niti jedna su zato urađene dvije fotografije ‒ jedna s nije u dobroj ekspoziciji da bismo po cijeloj podeksponiranim prednjim planom, a druga povr,ini kadra mogli pročitati svesdetalje. preeksponiranimzadnjimplanom.Dabismo Svjetlosni uvjeti prilikom fotografiranja bili sada iz ovih dviju fotografija napravili kolisu takvi da je bilo nemoguće ujednačiti ko-toliko korektnu fotografiju, poku,at ekspoziciju prednjega i zadnjega plana te ih spojiti u jednu pomoću Photoshopa.

otvorenom programu Photoshopa biramo na gornjem izborniku kategoriju File i kada nam se otvori prozorčić, biramo Automate pa zatim u novom prozoru aktiviramo Merge to HDR Pro označeno ( Autim na prvoj slici desno). Aktiviranjem Merge to HDR Pro otvara se prozor preko kojega emo ć otvoriti Aeljene fotografije za obradu (druga i treća fotografija desno). Kada smo pozvali Aeljene fotografije u Photoshop (četvrta slika desno)vide , se njihova imena (,ifre) u prozorčiću.Tada samo stisnemo opciju OK i na,e e ć se dvije odabrane fotografije različitih ekspozicija automatski spojiti u jednu fotografiju s najboljom srednjom ekspozicijom(fotografijaispodovogateksta)Na . ovoj novoj fotografiji sada su nam raspoznatljivi i prednji i zadnji plan, a Photoshop još tu daje mogućnost za korekcije ili njeno pobolj,anje.Ovi alati vidljivi su na petoj slici desno odovogateksta.

Uspoređujući dvije početne fotografije s ovom završnom u kojoj su integrirane obje, uočavamo ogromnu razliku. Ova završna ima ujednačenu tonsku skalu po cijeloj dubini kadra za razliku od originala gdje je kontrast prednjega i zadnjega plana izuzetno velik.

POGLED UNATRAG OLYMPUS OM-1 KadasenatrAi,tupojavioOlympus OM-1 sedamdesetih godina pro,loga stoljeća, odmah je zauzeo prvo mjesto po popularnosti. Bio je manjih dimenzija tako da je stao u šaku jedne ruke, ali mu to nije bila glavna karakteristika. Ono ,to ga je učinilo popularnim, i kod profesionalaca i kod amatera,njegovajetehničkaizvedba, pouzdanost zatvarača i odlična optika. Aparat je koristio lajka-format filma, a brzine zatvarača bile su od jedne sekunde do jedne tisućinke i jo, je postojala mogućnost B, ,to znači beskonačno, tj. drAimo okidač otvorenim dok god Aelimo. Poslije

ovoga modela proizveden je i nešto pobolj,an model OM-2, a nekoliko godina poslije i pojednostavljen model za masovnu upotrebu i znatno jeftiniji od ova dva prethodna podoznakomOM1Aparat 0. jedolazionatrAi,tesobjektivomZuikoo 50mmAari,neduljineinajče,e ć sa svjetlosnom jačinom 2,8 i najmanjimotvoromblendeZa 16. sveove modele tvornica je proizvodila vrlo ,irok dijapazon prateće opreme. U ovo digitalno doba ta je renomirana tvrtka proizvodila niz digitalnih modela Olympusa koji su na trAi,tu dobro prihvaćeni. ak Č su proizveli idigitalnuinačicuOlympusOM-1.

ANALIZA FOTOGRAFIJA Mare Milin

Mare Milin o sebi: "Rođena sam uZadrugodi1973. ne. Nakon mature upisala sam studij produkt-dizajna u Zagrebu. Na drugoj godini studija desilo ‘ono ne,to ,to je sve promijenilo.Bio je to kolegij iz fotografije. Odjednom sam se zarazila , i to je bilo to. Jo, uvijekbolujem.

Nakon par mjeseci dobila sam svoj prvi posao, slu$beni fotograf GDK Gavella u Zagrebu.Za to vrijeme bavila sam se i drugim fotoprojektima i polako kretala u smjeru primijenjene fotografije ‒ omoti glazbenih izdanja, omoti knjiga, objave u časopisima, ogla,avanje, modna fotografija.Odnadalje, 194. surađivala sam s određenim brojem hrvatskih ča Arkzin, Ultra, XL (niti jedanvi,e ne postoji)Zatim, . $enski časopisi Cosmopolitan, kao:Mila, Elle, tabloid Story, Playboyisl.kaorezultatsuradnjesnekolikoizdavačkihkuća,izdvaj sa Sysprintom ‒ edicija knjiga Suvremeni klasici, te omoti knjiga Milana Kundere u izdanj Meandra.Čitavo to vrijeme,moj interesza portretnu fotografiju ostao je n nastojanje odvelo me na hrvatsku glazbenu scenu, prvenstveno su to portreti glazbenika za razne omote CD-a (Dallas Records, Menart, Dancing Bear, Croatia Records).Tu je i s s hrvatskim baroknim ansamblom. Ovo polje mog djelovanja proširilo se na re$iranje i snimanje 6 video broj hrvatskihizvođača.

Od 19.radim kao fotograf na mnogim reklamnim kampanjama, surađujem s agencijama: Lowe Lintas Digitel BBDO,LeoBurnett,GreyZagreb,McCann Erickson, Hager (Poljska), Public Image, TFME Moj umjetnički rad bazira se na uhođenju ljudiisamesebe,nasituaci ma u kojima se ti ljudi nalaze, stanjima, stani,tima.#

^CtwL2!

Cortesonova maglina

Vesna je stajala sred hologramske kartekvadranta.Plavilaseokonjedok je očima pratila programiranu putanju Histre među zvijezdama oplakivanima plinovimaCortesonovemagline.Činilo se dovoljnim pustiti Histra neka plovi svojimputem.

Samo ,to je Vesna čula dovoljno pričadaznakakonarubuCortesonove magline ni,ta nije jednostavno. Ona pucketanjem prstiju ugasi 3D-kartu.

Nađe se okruAena zaslonima preko kojih su strujali nizovi podataka. ?Okna#,zapovjediona.Za,titnisekapci podignu i zapovjedni most preplavi filtrirana vrelina plinova ,to su se kovitlali u maglini. Nalazili su se na sigurnojudaljenosti.Samo,ovdjeni,ta nije sigurno, podsjeti se Vesna, pa pogledazaslone.

Jedan od tamnih krakova prebri,e preko okna, izvijajući se, skupljaju ći i ,ireći svoju membranu.

Histra je opet iskrivljavala prostor oko sebe u navigacijskome manevru, previ, - e slo Aenomdabigaračunalamoglapratiti u realnom vremenu.Ljudima ‒ i svim ostalim razumnim bićima ‒ manevar ske su operacije lignjopoda - bile pot puno nespoznatljive. Njima se, znala je Vesna, moAemo samo sluAiti.Vesni se to nije poput zvjezdanih baklji, a onda tek razmazi, d uvijeksviđalo,alitojebilotako. bisepotomzgru,aliunastranabićasmno,tvom Vesna je na svome lignjopodu plovila međ udova, u mr,avih tijela, kao izgladnjelih, izdu zvijezdama. nih glava, dugih repova. Utvare. Nastale kad s kolapsarske gigabombe (ne zna se čije) prije 10 *** ?Mama?# 0godinauni,tilecijelozvjezdanojato(nezna ?Da,du,o?# se koga) i stvorile maglinu ,to je kroz za,tit ?Mama,ne,tomijeispodkreveta!# stakla bola u oči: uAareni plinovi zagrijani ?Tinema,krevet,du,o.# cesima koji su jo, uvijek trajali duboko u ?Maznam,mama,alitosetakokaAe.# Vesnakaodajegledalaurazjapljenavrata Vesna uzdahne.Utvare su se naganjale preko ?Mama!#MirjaninjeglaspoAurivao,sadvećna zapovjednog mosta: nejasni obrisi, na trenutak rubuplača.

21

?U redu,du,o#,smirenoe ć Vesna.?Strpi se - tre Mirjana se spusti,mogla bi je zgrabiti i on nutak,dolazim.# hitroizvući,paakobiimala‒sreće Nijeimalasreće!Spasilojujesamoto,toj *** Bilo je razloga za plač, shvatila je Vesna zadnji čim trenspazilanaprezanjemi,ićaudlak je otvorila vrata i zakoračila u Mirjaninu nogama, inače kaodasenapinjukakveopruge.Aonda praznusobu.Holojebiouga,en.Pomoćnoplavo su opruge bacile krupno tijelo na Vesnu svjetloosvjetljavalojesobu.Mirjana paukoliki jebilagore stvortresnuojeuzid.Dasenije sasvim u kutu: bijela plutajuća kugla s crvenim na pod,tri para čeljusti upravo bi je koma i zelenim diodama oko pojasa, ,to su treperile krvavuka,u. kaolude.(KadsuseprijetrigodinepredVesnom Dlakava su stopala tukla po njoj d na,la dva moguća ishoda Mirjanine bolesti ‒ probijala ispod paukova tijela. udovi Č smrt u manje od tri mjeseca ili kiborgizacija ‒ okretalo, poku,avajući klije,tima uhvat nijedugorazmi,ljala.) podsobom.Kapiotrovaprskalesuokonje.Ond Stvar u sobi pomakla se, trznula, a ondaje se crno stvorenje stalo ,ibati straAnj rastvorilaune,topoputdivovskogacrnogtijela, pauka. izduAenim u bič,po podu.Udarci-su plj Da je imala osam nogu,Vesna se ne bi uznemi ,tali posvuda okoVesne,dokju je Mirjanaz ravala. Ovako. . Polako, vrlo polako ‒ praćena ispunjena stravom. udovi, Č te ju je-htjel s tri reda okruglih crnih očiju u kojimabiti su se nogama, istovremeno mlateći i ,kljoc odraAavale Mirjanine trepereć ‒Vesna e diode je ubojitim klije,tima. Mlazevi otrova prsk krenulapremanjoj,neskidajućipogleda ssjajnih čudo bodlji. Nekoliko kapi poprskalo vi,ta.Kuglasenijeusudilasamavan:izmeđunje po nadlanici i ona zasikće kroz zube od bol i vrata bio je pauk i noge da je dohvate čim Brzo se je otrla ruku o nogavicu,prije no ,to o malospustidaprođe. probijekoAu. Tri para klije,ta strugala su,zvukje bio poput Aonda jedanzamah biča silovito o,ineVes bru,enja noAeva. Bodlje na krajevima klije, preko ta leđa.Udarac ju je sru,io na trbuh.Nije bile su duge i crne.Na njihovimvrhovima svako prestala odgurivati od dlakavih nogu, va bi se malo pojavila kap tekućine.Otrov, - pretpo po podu ne bi li izbjegla bič i otrov. ‒ Jo, jedan stavljala je Vesna. Nije znala mogu li klije, udarac! taI jo, jedan! Kapi ,to joj prskaju ru probiti kuglu ,to je bila Mirjana, ali nije kojima uopće je,titilaliceismjestajojnagr sumnjalakakobinjuubilausekundi. ?Mirjana!#,povičeVesna krozubode o,tre bo BilajenapolaputadoMirjanekadsezapitala sklupčana dok je čudovi,te tuklo bičem oko kakavjojjezapravoplan?Jedino,tojenabrodu i po njoj. Crni pauk bio je sad potpuno - usr imala od oruAja bila je pu,ka na gumene metke. točen na Vesnu, laki plijen bio mu je nadoh Pa kad se nema nikakvog suvislog oruAja, klije, ,to ta,ikadbi.?Sad . moAe, ‒# preostajenegogolorukućiusobusčudovi,tem? ?Mama!#Vesna krajičkom svijesti shvat ?Mama. . .# Mirjanin poziv vi,e ne dolazi iz gornjeg ku ?Tiho, Mirjana#, Vesna e ć ,to je mirnijim gla pod stropom.Pametno moje malo,pomisli ona s sommogla.Znalajedasečudovi,tapoputovog olak,anjem kad spazi bijelu kuglu kako le pojavljuju na rubu Cortesonove magline. hodniku.

Nitko Sadsesamomorajo,ionaizvući! nije znao odakle dolaze, da li odnekud unutar Odjednom, sobu obasja plamen! Utvare i maglineiliizparalelnihdimenzija,moAdačak magline iiz ,to se izvijaju u plesu nejasnih podsvijesti.Da,Vesninapodsvijest-moglaje poput stvo mlazeva plina iz kojih se tek na tre riti ovako ne, Histra, to.,to joj je davala slobodu, da razabrati ne,to konkretno.Paukoliko č i Mirjana,koja ju je ispunjavala ljubavlju, ,tezastane bile suupolapokreta,zbunjenoiznena jojrijetkesvijetletočkeuAivotu. uljezima.Staklaste oči bile su muzaAarene Puzala je uza zid, promatrajući pauka, svaki bilo zaslijepljeno? Vesna nije znala.

- Tek, n trzaj neke njegove noge, pokret klije,ta.nutak +to jejujeprestalobičevati. htio? I je li uopće ne,to htio? Mogao ju je ubiti Vesnajeznaladajojjetoprva,zadnjaij u svakom trenutku. Ali samo ju je netremice prilika! gledao. Vesna pogleda gore. Kada dođe u kut i Ona se izgura pauku između nogu i skoči i potrči.Saplela se i pala pa,puzeći na sve četi

22

izletjela iz Mirjanine sobe.udovi, Č te se trgnulo tisne ikonu za kameru u hodniku.Zaslon ispu iz opčinjenosti plamenim obrisima. Klije,ta slika su s nje.Oba pauka predvratima gledala s za,kljocala tik za njom! Centimetar ju jekameru, dijelio savr,eno svjesna da ih se snima.Je l=v od smrti kad je tresnula o zid hodnika ito pose menezafrkavate,pomisliVesna trenutak gnulazakćeri. no,tosusepaucibacilinainstalacijeuhodn Nije lako obuhvatiti glatku kuglu skoro Kidali pola su kabele i cijevi, čupali Aice, odvalj metraupromjeru.Ačudovi,tejeprobilo - nestvar limene sanduke sa zidova.Vesnu zaglu, - i zavija nubarijeruplamenihutvara,jednom - kadje nje shva desetakasignalazauzbunu. tilokakobimogloostatigladno.

Tamni krakovi lignjopoda mahnito - su poku ?Zamnom!#,povičeVesnaMirjani.?Uzstrop!# ,avali iskriviti prostor u manevru bijeg Srećom, djevojčica ju je poslu,ala. Njih dvije nije imao kuda: napadači su bili unutar nje pohitaju hodnikom, praćene struganjem Nekoliko dla je trenutaka Vesna grozničavo ra kavih nogu i ,kljocanjem klije,ta. Vesna,ljala. nije Kakodaihserije,i? znala moAe li se sama rije,iti pauka,ali jednom Da vidimo kakoe ć vam se ovo dopasti,naceri zapečaćen,zapovjednimostsiguranjeodsvakog se odjednom ona i baci se u pilotski stol prodora. prebaci na ručno i primi se upravljača. Čim je Trideset metara.Toliko je bilo do neprobojnih dobila zeleni signal,gurnula je lignjopod r vrata mosta. Ni deset metara. Toliko je bilo uplamteć do eplinove. crnogvrtloganoguiklije,taibičastogarepa ?Mama! ,to # sevaljaoizanjih. ?Ne brini! MoAemo izdrAati#, umiri Vesna Odjednom ‒ otkud? ‒ pred Vesnu i Mirjanu Mirjanu.?Adavidimomogulioni!# iskoči jo, jedno čudovi,te i zapriječi im prolaz!

Signali za uzbunu zavijali su Histra dok se Praćena Mirjaninim vriskom, Vesna mu zamalo obru,avala. Vesna je osjetila kako se lignj uletiravnouklije,ta. opire,ali bio je to manevar u podrelativist ?Mirjana!#,krikneVesna.?Podignime!# prostoru, gdje je slu,ao njene zapovijedi. Kr ?Neznammoguli!# su ,ibali preko okna,membrane su se skupljal ?MoAe,!Podigni ‒#MirjanapadneVesni- nado predvrelinom.Vesnapreusmjerisvehlađenje hvationaskočiiobuhvatikuglurukama.Podigla zapovjednimost.Drugdje,temperaturajesko sedokjemajkavisjelasnje. ukritično.

Dva su pauka pod njima grabila nogama za Pogled na zaslon s čudovi,tima: prestala su Vesnom.Osjetila je kako joj dlanovi i prsti uni,tavati klize svečegabisedohvatila. po glatkoj povr,ini kugle.Jedna je dlakava noga ?Nismo vi,e tako zločesti, je li?#, procije dohvati,aliuspjelajujesamoodgurnuti.Vesna.

Mirjana A onda je prvo paukoliko čudovi, - te i,če je brzala uz strop prema zapovjednom mostu. zlo.Puf! i vi,e ga nije bilo.Za njim se izgubilo i Pauci su gazili za njom, poku,avajući oboriti drugo.Utvare su zaposjele zapovjedni most,s plijen.AVesnasejedvadrAala. jeokoVesneiMirjanebioveselivrtlogplam Potom opet nalet vatrenih utvara krozNjen hod je manevar uspio. Ali, čudovi,ta su za nik! Pauci su zastali u trku, straAnji je udario sobom ostavila u ,tete i pokazivači su i dalje prednjeg i oni su se sapleli u razjareno klupko. u crvenome. Alarmi nisu prestali probijat Trebalo im je nekoliko spasonosnih sekundi Vesna dok opali po tipki za ručno isključivanje se nisu, sikćući bijesno i prijeteći si klije, zapovjedni tima, semostvratiti,ina. raspleli.MirjanaiVesnauletjele-sunazapovjed Vesna vrati upravljanje lignjopodu. ?K nimost.Vesnalupipotipkizahermetičko zatva zapovjedi ona i nađe se opet sred zvjezdonav ranje i sru,i se u čvor boli,doksu te,kavrata gacijskog uz holograma. Zadovoljno je promatr potmulizvukzapečatilamost. kako ih lignjopod vraća natrag na putanju, s Pauci su ostali bespomoćno strugati po oko bodne od čudovi,ta.Plamene utvare plesale s mitoj neprobojnoj ploči. Na trenutak su zapovjednim bile mostom,aonda,kad Histra se stala sigurne.Ali, na rubu Cortesonove magline, riječ udaljavati od magline da skoči u nadrelati ?sigurno#nijepunoznačila. ki svemir, i one su se kao jedna izgubile: dobr Mora izbaciti čudovi,ta,odlučila je Vesna. duhovi, Ali preAivjeliizdrevnogarata. kako? Ona priskoči do jednog od zaslona i pri Aleksandar Žiljak

23

Nastavaksastranice 16.

• povezivanje TXT-sučelja s računalom (USB,većoj udaljenosti ili istoj,robotskovo Bluetooth,Wi-Fi) s izvorom napajanja - (bateri LED-lampicu (O7) i vrti se ulijevo oko svoje os jomU=V) 9 u vremenskom intervalu (t = 4 s). Nakon- peri • provjera rada spojenih elemenata: motora, oda od četiri sekunde isključi se LED-lamp senzora udaljenosti i lampica s programom (O7) i motor (M1) se zaustavi. Istovremeno se RoboPro. uključi LED-lampica (O8) i motor (M2) se vrti u Slika3._ARV1 suprotnom smjeru oko svoje osi u vremen Zadatak_1:Konstruirajmodelrobotskogvozila, intervalu(t=4s)LED. lampicaseisključiirobo izradialgoritaminapraviprogramkoji konstant se zaustavi dok ponovno ne očita predmet no provjerava senzorom za udaljenost prostor definiranojudaljenosti. ispred. Elektromotori (M1 i M2 = stop) miruju i Slika35._ARV_D_L LED-lampice (O7 i O8) su isključene ako senzor Zadatak_3:Konstruirajmodelrobotskogvoz za mjerenje udaljenosti nije detektirao izradi predmet algoritam i napravi program - koji naudaljenostimanjojodcm.

15 Kadaultrazvučni stantno provjerava senzoromza udaljen senzordetektirapredmetnavećojudaljenosti stor ispred. ili Pokretanjem programa,- elekt istoj,robotsko vozilo uključi LED-lampicu (O7tori )i (M1 i M2 = stop) miruju i LED-lampice (O7 vrti se u krug u vremenskom intervalu (t =i 4 s)O8. ) su isključene u periodu od t = 0,5 s ako je Nakon toga se LED-lampica isključi i robot se udaljenost manja ili jednaka (s = 15 cm)Nakon . zaustavi dok ne očita predmet na definiranoj toga senzor za mjerenje udaljenosti pro udaljenosti. nalazilisenekipredmetispredrobotsko Slika34._ARV_vrti Kada ultrazvučni senzor detektira pred Programsko rje,enje prikazuje tablica većoj koja udaljenosti od 15 cm robotsko vozi olak,ava razumijevanje kretanja-robotskog krećevozi se prema naprijed i uključi LED-lampic laiizradualgoritama.

(O7). Kada ultrazvučni senzor očita predmet na Tablica stanja ulaznih/izlaznih elemenata manjojudaljenostiod15cmvozilosezaust LED-lampicaseisključi.

ULTRAZVUČNI Napomena: Glavni program je LED MOTOR SENZOR podijeljenutripotprograma: L_off, I8 O7 (lijeva) O8 (desna) M1 (lijevi) M2 (desni) M_stop i M_fwdradipreglednosti.

Slika36._ARV_naprijed Off Off Off Stop Stop Zadatak_4: Konstruiraj model <=15 Off Off Stop Stop robotskog vozila, izradi algori On Off Cw (naprijed) Stop i napravi program koji konstan >=15 On Off Stop Cw (naprijed) provjerava senzorom za udalj ost prostor ispred. Pokreta Napomena:različitsmjervrtnjeelektromotora programa,elektromotori(M1iM2=stop)miruju omoguć ava vrtnju robotskog vozila u lijevu i LED-lampice i (O7i O8) isključene su u periodu desnustranu.Brzinavrtnjev=period 6, t=4s.od t = 0,5 s. Nakon toga senzor za mjerenje Izazov_1: Izradi četiri moguća algoritma iudaljenosti provjerava nalazi li se nek programska rje,enja za vrtnju robotskog ispred vozilarobotskogvozila.Kada ultrazvučni s u periodu od 6 s promjenom smjera i brzinomdetektira predmet na većoj udaljenost vrtnje.Spremi program i napi,i koje je najbolje od 15 cm,robotskovozilo kreće se prema napri rje,enje. jed i uključi LED-lampicu (O7Kada ). ultrazvučni Zadatak_2:Konstruirajmodelrobotskogvozila, senzor očita predmet na manjoj udalj izradialgoritaminapraviprogramkoji konstant od 15 cm vozilo se kreće unazad s uključenom no provjerava senzorom za udaljenost prostor LED-lampicom (O8). VoAnja robotskog vozila ispred. Elektromotori (M1 i M2 = stop) miruju i naprijed-nazad kontinuirano se ponavlj LED-lampice (O7 i O8) su isključene ako senzor isključimoprogram. za mjerenje udaljenosti nije detektirao Slika predmet _ARV_vozi 37. na udaljenosti manjoj ili jednakoj odSlika 15 cm.

38._ARV_PP Kada ultrazvučni senzor detektira predmet na

24

ULTRAZVUČNI SENZOR I8

LED

MOTOR

O~o]iZ

O~ĐvZ

M~o]i]Z

M2 (desni)

Off

Off

Off

Stop

Stop

<=15

Off

On

Ccw (nazad) Ccw (nazad)

>=15

On

Off

Cw (naprijed) Cw (naprijed)

Tablica stanja ulaznih/izlaznih elemenata

Shield-A, učilo za programiranje mikroupravljača (25)

Napomena: Glavni program podijeljen četiri je u potprograma: L_off, M_stop, M_bwd i M_fwd radi preglednosti.

Programsko rje,enje prikazuje tablica koja olak,ava razumijev nje kretanja robotskog vozil izradualgoritama.

Petar Dobrić, prof.

ONIKAELTR

U pro,lim smo nastavcima pokazali kako na ATtiny85 mikroupravljača realizirati slave I2C konektorJ1razvojnog sustavaShield-AmoAemo modul! povezatikomponenteimodulekojikomuniciraju Shema I2 C modula s mikroupravljačem prema I2C, 1-wire ili nekom drugom protokolu.ATtiny85 i trobojnom (RGB) svjetlećom diodom Iako je ponuda takvih komponenata i modula prikazana je na Slici 77. Namjena modula je raznolika, ponekad e ć se pojaviti potreba da, nakon da ,to od mastera dobije odgovarajuću za neku specifičnu namjenu sami projektiramo naredbu, samostalno odrAava zadanu - kombin nekakav slavemodul.Upravotoe ć bitina,a-slje ciju boja. Predviđene su dvije izvedbe: za RGB deća tema: pokazat emo, ć kako pomoću malog -diode sa zajedničkom katodom (na slici gore i za RGB-diode sa zajed ničkom anodom (na slici dolje).

Vrijednosti otpornik Rr, Rg i Rb treba odabrati ovisno o namjeni modula i karakteristikama RGB -diode. Za provjeru-funk cionalnosti sklopa, kada nisupotrebnivisoki - inten ziteti, odgovarat e ć otpori između 1,5 i 3, kΩ. Ako je dioda manje?osjetljiv ili kada su potrebni veći intenziteti, vrijedno otpornika moAemo smanjitisvedoΩ.150 Ponekadseznadogodi tidajeintenzitetsvjet neke boje primjetno veći odintenzitetaostalihbo Ako, npr. , dominira svje tlost zelene boje, otpor otpornikaRgtrebaprimje reno povećati; poku,ajte s dvostrukom ili jo, većom

Slika 77. I2C slave modul s ATtiny85 mikroupravljačem i RGB-diodom

25

vrijedno,ću. Napomena: Kod nekih tipova RGB- zadane ,irine bez ikakve programske aktiv -diodameđusobnosu?zamijenjeni#izvodicrvene Intenzitetom zelene boje upravljat - emo ć i zelene boje - ovo ne utječe na funkcionalnost sima generiranim u prekidnoj rutini pove modula,jersemoAeprogramskikorigirati. radom Timera0, jer niti jedan od njegovih Mikroupravljač kontrolira intenzitet izlazasvake nijemogućepovezatispinomPB3. pojedine boje postupkom ,irinske modulacije Pinove PB0/SDA i PB2/SCL spajamo na I2C impulsa (PWM), čija je frekvencija oko 50 Hz. sabirnicuiprekonjihna, slave RGB modulprima Moguće je odabrati između 256 različitih ,irina naredbe od I2Cmastera. Ove pinove smo cilja impulsa,,toe ć polučiti256različitihintenziteta no odabrali, jer ih je moguće interno pove svake pojedine boje. Ovdje smo pribrojili saiSDAdva i SCL-priključcima univerzalnog - seri krajnja slučaja,u kojima zapravo nema impulsa, skog komunikacijskog sklopa mikrouprav nego je izlaz mikroupravljača stalno u stanju ( Universal Serial Interface, USI). Nakon ,to ga logičke nule (= 0 V) ili logičke jedinice (= 5 V). konfiguriramo na odgovarajući način, USI skl KoristimoliRGB-diodusazajedničkomkatodom, ?odrađuje#ključne aktivnosti I2Cprotoko ,iri impulsi e ć uzrokovati veći intenzitet pojedi pojednostavljujemo program i ujedno st ne boje, dok e ć kod RGB-diode sa zajedničkompreduvjetezabrAuipouzdanijukomunika anodomintenzitetbititoveći,,tosuimpulsiFotografije uAi. naSliciprikazuju 78. dvijeizve Na shemama sa Slike 77. vidimo kako su RGB-modula: modul iz?kućne radinosti#gore) ( i otpornici crvenog i plavog segmenta RGB-diode ?profi# pločicu, na kojoj su predviđeni i kra spojeni na pinove PB1 i PB4koji , unutar - mikro spojnicizaizbortipaRGB-diode(JP1zadiodesa upravljača mogu biti povezani s OC1A i OC1B zajedničkom anodom, JP2 za diode sa zajednič izlazima Timera1.Zbog toga intenzitetima ovih kom katodom). Na modulima je, osim Attiny85 dviju boja moAemo upravljati na hardverskom mikroupravljača, moguće upotrijebiti i n nivou: nakon ,to ga konfiguriramo na - odgo ?mlađubraću#ATtiny45iliATtiny25. varajući način, Timer1 e ć generirati impulse

programski 2. zadatak

Treba napisati programza RGB-modul,kojie ć s master mikroupravljačem komunicirati pr I2Cprotokolu.

Master,aljeporukusljedeć-estru ture: • START • adresa RGB slave mikroupravljača odabral ( smoadresu&B110) • intenzitetcrveneboje(0-25) • intenzitetzeleneboje(0-25) • intenzitetplaveboje(0-25) • STOP KadanakonSTARTsignalaRGB slaveprepozna vlastitu-bitnu 7 adresu?110#osmi ( adresni bit, 0, je zapravo poruka slave mikroupravljaču da e ć mu master poslati jo, podataka),prihvat e ć sljedeća tri bajta i iskoristiti - ih za p nje intenziteta crvene, zelene i plave s RGB-diode. Adresu i svaki primljeni slave bajt treba potvrditi slanjem ACK signala.Kada sabirnici pojavi adresa nekog drugog čipa slave je neće potvrditi ACK-om i neće prihvaćat nikakvepodatkedoknebudeponovoadres Slika 78. Dvije izvedbe I2C slave modula s RGB-diodom, izrađene prema shemama sa Slike 77.

26

Rje,enjeBascom-AVR(program a Shield-A_22. bas)

Kako bismo korisnika oslobodili od pisanja Slijedi inicijalizacija komunikacijs vremenski kritičnih rutina koje prate promet va, Watchdog na tajmera i USI-sklopa, nakon čega I2C sabirnici, pripremili smo biblioteku ATtiny_ komunikacijski program ulazi u glavnu petl I2Cslave_USI.sub. Striktno gledano, ne radi se kojoj o prati promet na I2C sabirnici -i poziva p biblioteci u pravom smislu riječi, jer neprograme sadrAi iz korisničkog dijela programa kad novenaredbeilifunkcije:unjojsenalaziprimi glavna odmastera neku naredbu ili podatak, ili programskapetljakoja ako od masteraprimizahtjevdamutrebaposlat • pratikomunikacijunaI2Csabirnici, neki podatak. Sve to sadrAano jeu samoj bib • prepoznajeSTARTiSTOPsignale, oteci i ?nevidljivo#je za programera,od koga • provjerava primljenu I2C adresu i, akoočekuje ona samo da napi,e svoja tri potprogram odgovaravlastitojI2Cadresi,prihvaćapodatke Init_slave, Prepare_data_to_be_sent i Execute_i2c_ koje ,alje master i potvrđuje ihACK-signalima command. ili Prvi program koji moramo napisati zove se • ako to masterzahtijeva,,alje mu jedan ilivi, Init_slave. e Komunikacijski program izvr,it će ga podataka. samo jednom,prije nego li počne pratiti komu U nastavku emo ć je zvati ?komunikacijski nikaciju na I2C sabirnici. U njemu programer program# Na početku programa, korisnik treba definira varijable koje Aeli koristiti, k definiratiI2Cadresu, I/Opinove,inicijaliziraprekideisklopove mi ConstI2c_slave_address=&B110 upravljača (npr. , tajmere), tj. radi sve ono ,to broj bajtaslave koji očekuje od mastera (3) i inače napravio u uvodnom dijelu korisnič brojbajtakojemasteru e ć slati (0) programa.

ConstI2c_bytes_to_receive=3 U na,em primjeru najprije emo ć konfigurira ConstI2c_bytes_to_send=0 ti izlazne pinove mikroupravljača, kako bi te,konačno,pinove koje e ć koristiti - za komu njimamogliupravljaticrvenim,zelenimipla nikaciju: segmentomRGB-diode I2c_portAliasPortb Init_slave: I2c_pinAliasPinb !R=OCR1A(PB1) ConstScl=2 !PB.2=SCL !G=OCR0A,OCR0B(PB3int) , ConstSda=0 !PB.0=SDA !B=OCR1B(PB4) Nakon toga, korisnik učitava ATtiny_I2Cslave_ ConfigPortb.1=Output USI.subbibliotekuusvojprogramivi,enetreba ConfigPortb.3=Output brinutiosamojI2Ckomunikaciji:komunikacijski ConfigPortb.4=Output programizbibliotekeodraditesav ć posaopačak a zatim postaviti inicijalne vrijedno i resetirati mikroupravljač ako ne, - to u-registara komuni obatajmera: kacijipođepozlu.

Ocr0a=0 $includeAttiny_i2cslave_usi.sub Ocr0b=25 Biblioteka također definira bytedva vari niza Ocr1a=0 jabli: I2c_rcv_byte() i I2c_snd_byte(): Ocr1b=0 DimI2c_addressAsByte Ocr1c=25 Dim I2 c_rcv_byte( i2 c_bytes_to_receive) As Impulse za upravljanje intenzitetom cr Byte i plave boje generiramo pomoću Timera1 u DimI2c_snd_byte(i2c_bytes_to_send)AsByte PWMmodu.Tajmer1konfiguriramotakodabroji Duljina nizova određena je vrijedno, ću kon impulse frekvencije 125 kHz (= 8 MHz / 64) te, stanti I2c_bytes_to_receive i I2c_bytes_to_send.U nakon ,to ?prijeđe# preko vrijednosti upisa prvi niz komunikacijski program sprema podat OCR1C registar, postavlja izlaze OC1A i OC1B ke koje je master poslao slave čipu, i u na,em u stanje ?0# i počinje brojati od početka. U primjeru imat etri ć bajta.U drugi niz programer OCR1C=to 25, e ć sedogoditinakonsvakih256 trebaupisatipodatke slave koje poslati e ć masteimpulsa, tj. pribliAno 48 puta u sekundi. Kada ru i u na,em primjeru neće uopće biti definiran, sevrijednost brojača izjednači svrijedn jer I2c_bytes_to_send = 0.

OCR1A i OCR1B registrima,Timer1 treba posta viti izlaze OC1A i OC1B u stanje ?1#. .Timer1 je

27

konfiguriran direktnim upisom odgovarajuć Ovdje ihprogramer trebaI2c_snd_byte() u niz upivrijednostiunjegovekonfiguracijskeregistre, sati podatke jer koje Aeli masteru, poslati a komu nismo uspjeli pronaći odgovarajuću formulaciju nikacijski program e ć ih poslati čim mu se vr Bascomovenaredbe Config Timer1: kontrola.

Tccr1=&B010 Kako RGB slave ne ,alje povratne informacij Gtccr=&B010 masteru, taj potprogram e ć u na,em primjer Impulsima za pode,avanje intenziteta zele ostatiprazan(aligaipakmoramopredvidj ne boje upravljamo pomoću Timera0 i njemu Prepare_data_to_be_sent: pridruAenih prekidnih Tim0_compa_sub rutina i Return Tim0_compb_sub.Prekidne rutine pridruAit emo ć Treć i program koji moramo predvidj Timeru0iomogućitiodgovarajućeprekide: Execute_i2c_command, izvr,ava se uvijek kada OnCompare0aTim0_compa_subNosave komunikacijskiprogramprimi mastera od nared OnCompare0bTim0_compb_subNosave bu za pisanje (posljednji bit adrese - =?0#) i o EnableCompare0a kivani broj podataka. Komunikacijski pr EnableCompare0b upisuje primljene podatke I2c_rcv_byte(); u niz EnableInterrupts programer ih treba analizirati i -izvr,it Timer0 također konfiguriramo tako da broji varajuće aktivnosti, nakon čega vraća kon impulsefrekvencije125kHz glavnomprogramu.

ConfigTimer0=TimerPrescale , =64 Kada RGB slave prepozna svoju adresu,primi aprekidnerutinepozivate ć senakon - ,tobro e ć od mastera jo, tri bajta, upisatiI2c_ ih u niz jač?prijeđe#prekovrijednostiupisanihu rcv_byte() registre i zatim pozvati navedeni potprogra OCR0A i OCR0B. Same prekidne rutine smjestit Vrijednosti upisane u niz su u rasponu 0-25 i emo ć nakrajprogramaiunjimaradimoisto,to predstavljaju naredbe kojim intenzit je Timer1 odrađivao na hardverskom nivou - baju u svijetliticrveni,zeleniiplaviseg prvoj,postavljamoPB3ustanje?1# -diode. Intenzitete crvene i plave boje Tim0_compa_sub: emo ć prenijetiuodgovarajućeregistreTim SetPortb.3 Execute_i2c_command: Return Ocr1a=I2c_rcv_byte(1) audrugojustanje?0#: Ocr1b=I2c_rcv_byte(3) Tim0_compb_sub: Intenzitetom zelene boje upravlja ResetPortb.3 pomoćupridruAenihprekidnihrutina.Vrije Return u rasponu 1-25 , upisane u njegov OCR0A Uzinicijalne postavke OCR0 i OCR1 registara, registar, polučit e ć očekivani intenzite koje smo naveli ranije, osigurali smo da neć suena u potpunosti ugasiti zeleni segment.Z početkuprogramasvetribojeuga,ene.Nakraju toga emo, ć ako je traAeni intenzitetzaust 0, inicijalizacijskerutinepozvatemo ć kratki Timer0 demoi?ručno#postavitiPB3ustanje?1#: program i zatim vraćamo kontrolu komunikacij IfI2c_rcv_byte(2)=Then 0 skomprogramu: StopTimer0 GosubRgb_demo SetPortb.3 Return U svim ostalim slučajevima, samo emo ć - pre Demoprogram mijenja intenzitet sve tri nijeti boje zadaniintenzitetuOCR0Aiponovo po od najmanjeg do najvećeg i onda natrag - do naj nutiTimer0: manjeg,kao signal da jeslave RGBmodul spre Else man. Nakon ,to odradi tu animaciju, on nema Ocr0a=I2c_rcv_byte(2) nikakav utjecaj na rad modula pa ga ovdjeStart niti Timer0 nećemoanalizirati,amodule ć ispravno - funkcioEndIf niratiiakogapotpunoizostavimo.

Return Drugi potprogram koji moramo definirati Naredbom je Return vraćamo kontrolu komuni Prepare_data_to_be_sent. On e ć se izvr,iti uvijek kacijskom programu. Striktno gledano, Tim kada komunikacijski program primi masteraod bismo morali ponovo pokrenuti samo ako naredbu za čitanje (posljednji bit adrese prethodno = ?1). zadanintenzitetbio0;međutim,to

28

zahtijevalo jo, nekoliko dodatnih naredbi, Ocr0 paaje =NotI2c_rcv_byte(2) jednostavnije Timer0 pokrenuti kod - svake Start pro Timer0 mjene intenziteta, čak i ako on u tom trenutku EndIf radi.

Ocr1b=NotI2c_rcv_byte(3) Opisana rutina odgovara RGB-diodama sa Return zajedničkom anodom. Imamo li modul s RGB-diodom sa zajedničkom katodom, dobiveneO realizacijislave I2C modula na platformi vrijednosti moramo prije upisa u registre Arduino kom čitajteusljedećemnastavku,kada plementirati. Potprogram Execute_i2c_command pokazati kako isti programski zadatak rij utomslučajuizgledaovako: Arduino IDE, kao i kako napisati odgovarajuće Execute_i2c_command: master programe za upravljanje radom na,ih Ocr1a=NotI2c_rcv_byte(1) RGB-modula.

IfI2c_rcv_byte(2)=Then 0 Napomena: Biblioteka ATtiny_I2Cslave_USI.sub StopTimer0 i programShield-A_22.bas mogu se besplatno ResetPortb.3 dobitioduredni,tvačasopisa ABC tehnike.

Else Vladimir Mitrović, Robert Sedak

Najveći kamion s pogonom na vodik P RO M E T N A T E H N I K A

Najveći kamion s pogonom na vodik radi u južsvjetski otvoreni rudnik metala - platin noafričkom rudniku pine. Tvrtka njime namjerava zamijeniti Multinacionalna rudarska kompanija odAnglo 40 kamiona koji godi,nje tro,e oko milijun Americansasjedi,temuUjedinjenomKraljevstvu litaradizela. predstavila je prototip najvećeg-kamionaKamion pogo je dio zelenog vodikovog sustava na njenog vodikovim gorivim elijama ć na svijetu, lokaciji rudnika nazvanog nuGen Zero Emission osmi,ljenogkakobiprevoziote,keterete u Haulage rud Solution (ZEHS).Sustave ć crpitienergiju nicimaplatineuLimpopouuJuAnojAfrici. iz 140-megavatne solarne elektrane čija elek Hibridni kamion s vodikovom elijom ć odtrična 2 energija iz vode hidrolizom izdvaja v megavata (MW) generira vi,e snage od svog iosiguravazelenovodikovogorivozaovavozi dizelskog prethodnika ,to mu omogućava - prijeOčekujesedae ć projektZEHSbitiupotpuno vozteretamasedo290tona. sti pokrenut do 206.godine.To je prvi korak u Kamionuključujebaterijuod1,2MWh,budući tomedaosamrudnikatvrtkebudeugljično n da sustav kamiona koristi vi,e gorivnihtralno elija, ć dogodine.

203.

Globalnarudarskatvrtka kojeisporučujudo80kWsnage. postavila je za cilj potpuno ugljično neut Dizajniran je za rad u svakodnevnim rudar poslovanjedogodine.

204. skim uvjetima u rudniku Mogalakwena PGMsIzvor:www.dailymail.co.uk na sjeveroistoku JuAne Afrike. Rudnik je najveći Sandra Knežević

29

Mjerna jedinica herc

MJERNE JEDINICE NAZVANE PO ZNANSTVENICIMA

Herc engl. ( hertz;znakHz) je jedinica frekvencije, izvedena je jedinica Međunarodnog sustava jedinica (SI)Nazvan . jepoHeinrichuHertzu.

ne u Berlinu dodan je 20 3. godine naziv Heinrich Hertz, tako da mu je danas skraćeni nazivFraunhoferov institut za telekomunikacije Heinrich Hertz (njem. Fraunhofer-Institut für Podrijetlonazivamjerne herc jedinice Nachrichtentechnik, Heinrich-Hertz-Institut).

Heinrich Rudolf Hertz 1894.) (1857.: bio je njemački fizičar, osobito zapamćen po eksperi Staremjernejedinicefrekvencij mentalnom dokazu postojanja elektromagnet Frekvencija , čestota ili učestalost je brzina skih valova oko 18. godine i određivanju događanja periodičnih pojava (titranja njihovih osnovnih svojstava. Stoga su vibracija prvotno i dr.) njihovo vaAno svojstvo u elektromagnetski valovi u području radijskih tzv. tehničkoj primjeni. Od prvih se dana opis frekvencija bili nazivani Hertzovim valovima,kako brojem periodično ponavljajućih događa jeostalounekimjezicimaidodanas.-Tojeotkri jedinici vremena, dakle recipročnom vrij e ć bila osnova za izume radija i druge primjene perioda titranja, koji ciklusom se nazivao dogaradiovalova u telekomunikacijama.Prerana smrt đanja (lat. cyclus:okret,razdoblje). ugodini 37. od sepse nakon upale uha spriječilaKaomjernajedinicanametaosebrojcik ga je u daljnjim istraAivanjima i primjeni jedinici tihvremena.Stoga su se kao jedinice valova. recipročnejedinicevremena,sunazivima sekunPo Hertzu je 196. godine nazvan jedan di, u minuti, u satu itd. U fizici je prva jedinic asteroid, a uglednom Fraunhoferovom institufrekvencije ciklus biou sekundi,definiran: tu za telekomunikacije, osnovanom 1928. godi Ciklus u sekundi (znak c/s), stara jedinica frekvencije, u značenju recipročne sekunde c/ ( s = sp1 = Hz).

Pod utjecajem engleskoga jezika cycle engl. ( per second) rabioseosobitoudrugojpolovici stoljeća i znak cps.Osim polazne jedinice r suseidecimalnivi,ekratnici kilociklus u sekundi (kc/s)i megaciklus u sekndi(Mc/s).

U tehničkoj se primjeni često ispu,tal u sekundi, pa se jedinica nazivala kraće sam “ciklus# ili čak izobličeno cikl#, ?te vi,ekratnici “kilocikl# i ? megacikl#, odnosno znakovi ?kc# i ?Mc#.Odlaskom 1980-ih godina jedinice ciklus u sekundi u povijest,oti,li su i ti neispravni i znakovi, koji se jo, samo mogu naći u starij literaturiilina?skalama#starihradij

SIjedinica herc

Spomenik Heinrichu Hertzu na zgradi Instituta za tehnologiju u Karlsruheu u Njemačkoj i njegovu otkriću elektromagnetskih valova

30

Jedinica herc rabila se već početkom XX.sto ljeća,CGPM 9. međ (1948.) unizomvećustaljenih jedinicanavodiijedinicu herc,aCGPM 15.

(1960) je pri uvođenju Međunarodnoga sustava me izvedenim SI jedinicama s posebnim nazivim znakovima odredio i jedinicu herc i njezin znak Hz. Uvođ enjem Metarskoga sustava i potom Međunarodnog sustava jedinica suvisla mjerna

Klasični analogni frekventometar za mjerenje frekvencije izmjenične struje

Digitalni frekventometar

jedinicavremena sekunda je(znaks)a , popotreOd bezbroj raznolikih frekvencija - raznih p bi izvansustavne jedinice minuta (min), sat (h) i odičnihpojavaizdvajasenekolikokoje suo dan (d). Stoga je definirana SI jedinica- frekven tovaAnezačovjekailinaj,irutehničkuprimj cije herc: Frekvencije zvuka ili čujnafrekvencija obuhva Herc(znak Hz), jedinica frekvencije, izvedena ća područje čujnosti ljudskog uha, idealno j SI jedinica. Definiran je brojem perioda nekoga rasponu 16-20 0 Hz, u stvarnosti za odraslu titranja u jednoj sekundi. Jedan je od posebnih osobuoko20-1 0 Hz. naziva recipročne sekunde,tj.Hz = p1s.

Osnovna frekvencija glasa je najniAa frekven Hertz je preko sekunde definiran od - 20.svibcija sinusoidne sastavnice ljudskoga gl njagodine 2019. prirodnomstalnicom frekvenci mu,karacajeto90-12 Hz,auAena190-2 Hz, jomSvCzračenja cezijevaatoma13. osnovajedojmavisineglasa.

Nekeposebnefrekvencijeinjihovejedinice Usporedbeni glazbeni ton ili koncertni ton Utehničkojsepraksi,fizici,biofiziciidr.rabe jeton i a prve glazbene oktave, označavan neki posebni nazivi frekvencije i njihove a, 1 poseb a4,A 4 , a440 i sl. , frekvencijea1 = 40 Hz. nejedinice.

Normiran je 193 . godine normom ISO 16, Frekvencija vrtnje, rotacijska frekvencija, brzina koja je revidirana 201. godine. Oda,ilju ga vrtnje (znak n), omjer je vrtnje N i trajanja t,tj. radiopostaje točnoga vremena i frekven n = d N/d t,odnosno omjer kutne brzine ω i broja prema pravilnom rasporedu unutar sata. Pre 2U,tj. n = ω/(2U).Mjerna je jedinica frekvencije njemuseusklađujufrekvencijeostalihgla vrtnje okretaj u sekundi okr. ( /s), koja se katkad tonova i glazbenih instrumenata. I pokraj nazivahercom i (Hz), a u strojarstvu okretaj i u norme postoje stanovite razlike između vi minutiokr. ( /min)ilirecipročna minuta (minp1 ). usporedbenoga tona u pojedinim zemljama i Kutna frekvencija, kružna frekvencija, pulzacija orkestrima. Tako, na primjer, u njemačkim i (znak ω) umnoAak je broja 2U i frekvencije f, austrijskim simfonijskim orkestrima fre tj. ω = 2U ∙ f. Mjerna je jedinica kutne - frekven je usporedbenoga tona 43 Hz, a u ,vicarskim cije radijan u sekundi ili recipročna sekunda 42 Hz. (rad/s = p1s).

Normirana frekvencija izmjenične strujeiznosiu Frekvencija vala u nekom sredstvu ili praznini Europi 50 Hz,a u SjevernojAmerici 60 Hz,odre omjerjebrzinevvala ivalneduljine λ,tj. f = v/ λ. đena je normama i zakonima pojedinih zemalja Mjerna jedinica frekvencije hercvala (Hz), je Njezina je točnost mjera kvalitete ispo a često i decimalni vi,ekratnici: kiloherc (kHz), električneenergije. megaherc(MHz)idr.

Radijska frekvencija, radiofrekvencija, frekven Bilo ili puls je niz tlačnih udara u arterija cija je nosećega vala u radiokomunikacij ma krvotoka Aivih bića. IzraAava se brojem n (telekomunikacijama), u dana,njem stanju t otkucaja srca u minuti. Obično se uvrijeAeno, nike nalazi se u području 10 kHz do 30 GHz. ali neispravno, navodi samo brojčanom vrijed VaAno je svojstvo svakoga telekomunikac nosti, bez naznake mjerne jedinice, pri čemu ga sustava, a u tehničkoj primjeni omogućav se podrazumijeva da je u minuti to (1/min, izdvajanje određenoga signala od svih dru min:1 ili sl.). Fiziolo,ka vrijednost za čovjeka jeseoda,ilju. koji n u 70E90 min :1 Vrijednosti . izvantogapodručja Dr. sc. Zvonimir Jakobović upućujunapatolo,kepojave.

31

Roboti u graditeljstvu

SVIJET OB R TIO KE

Dva pregledna stručna članka, napisana uGraditeljstvo stvara velike količi razmaku od dva desetljeća, posvećena - trendo Procjenjuje se da otpad u EU koji se st vima primjene robota u graditeljstvu pokazuju gradnjom čini 25-30% cjelokupnog materi velike promjene u pristupu sagledavanja pro otpada,a na svjetskoj razini je i jalnog blema proizvodnosti (produktivnosti) te vrlo zgrada tro,i 40% svjetske 25-40%. Izgradnja vaAne privredne djelatnosti. Rad iz 208. bavienergijeisvjetskih 40% sirovina.Tosuveli se razlozima gotovo potpunog izostanka robo vaAni razlozi za promjene postojećih meto tike u graditeljstvu.Uspoređuje se proizvodnost gradnje. graditeljstva koje je skoro u potpunosti bez robota i automobilska industrija s najvećom robotizacijom.Zbog toga je autoindustrija potrebni svojusu sasvim drugačiji strojevi. R produktivnost za dva desetljeća povećala su mnogi za robotizirani sustavi za poslove i dok 50%, je graditeljstvo stagniralo sve dodorade kraja betonskihpodova,zidanjeopekom, m drugog desetljeća. Ipak, na kraju druge dekade taAezidovausuhojgradnji,zavarivanjea XXI.st.pojavilisusenovipristupiuizgradnji ire, koji etkastihkonstrukcija,ru,enje - zidov uoptimističnimpredviđanjimavidegraditeljstvo cijeiliizvanjskoči,enje ć građevina. čakikaovodećuprivrednugranuurobotizaciji.

Prva robotizacija građevinarstva zab Graditeljstvojeidanasuglavnom - tradicional na je u Japanu sredinom 80-ih godina XX. na privredna djelatnost s udjelom manualnog st. Primjenjivana je metoda nazvana ?t rada od 60% pa zbog toga zapo,ljava brojnu zgrada#Building ( factory) jer se tvornički- (serij ljudsku radnu snagu. Na robotizaciju graditelj ski) proizvodilo standardizirane i uni stva gleda se kroz mogućnost gubitka - zaposle građevinske elemente (module) koji se dov nja. U ukupnom drAavnom prihodu razvijenih na mjesto gradnje i tamo samo slaAu - i sp zemalja ono sudjeluje s vi,e od 10%.U EU ima ju. Opona,alo se donekle načela proizvod vi,e od dva milijuna građevinskih poduzetnika. u uspje,noj japanskoj autoindustrij Ali i u zemljama s razvijenom zakonskom - za,ti automatiziranih sustava za cjelokupn tom na radu, udjel smrtnih ozljeda- u graditelj vinsku konstrukciju; razvijeni su razli stvu penje se i do 20% od ukupnih u privredi.za čelične konstrukcije i za armiranobet SvejeizraAenijinedostatakradnesnage. konstrukcije; Prosjek odmanipulatoraprimonta zaposlenih u građevini je iznad 40 godina pa bigrađevinskihelemenatapoputstaklenih po svim kriterijima robotizacije to trebao do uređbiti ajaza glačanje betonskih podova iz prostorukojembitrebalobiti,tovi,erobota. va; znatno su pobolj,ali kvalitetu,smanj Građevinarstvo nije samo izgradnja zgrada ručni rad i omogućili tvornički tip i izgled o (visoka gradnja), već i izgradnja cesta, - mosto Aenja koje je bilo sigurnije i neovisno o va (niska gradnja). Za visoku i nisku gradnju vremenskim uvjetima.Pokazalo se,međutim,d

NISKAUSPOREDNAPROIZVODNOSTGRADITELJSTVAX Na dijagramu Euroconstructa iz 2008. (slika u sredini) uspoređuje se građevinarstvo s autoindustrijom u EU. Tradicionalno građevinarstvo (slika desno) desetljećima ne bilježi nikakve pomake u povećanju proizvodnosti u usporedbi s autoindustrijom (slika lijevo). Razlog je u tome što je graditeljstvo tradicionalna, radno intenzivna i nestrukturirana (neuređena) djelatnost. Zbog toga je u njemu teško primijeniti iskustva robotiziranja u drugim područjima poput autoindustrije.

ROBOTIZCIJA A KLASIČNOG GRADITELJSTVAX U ovoj fazi robotizacije graditeljstva ne mijenjaju se metode građenja, već se postojeći manipulacijski roboti nastoje uklopiti u klasično graditeljstvo. Klasična gradnja zidanja opekom (slika lijevo) ubrzava se uključenjem robotskih ruku. Pomični robotizirani modul radi uz čovjeka. End-efector za zidanje sastoji se od glave za prihvat cigle na koju je nanesen sloj veziva. Zidar programira posao i radi zahtjevnije poslove, dok robot izvršava jednolične aktivnosti pri čemu bi produktivnost robota u perspektivi mogla biti veća četiri puta. Za sada, s brzinom zidanja od 200 opeka na sat, roboti su daleko od ljudskog rekorda od 1000 opeka na sat. U modularnoj gradnji manipulatori omogućavaju lakši i brži rad pri ugradnji (slika u sredini). Isto tako složene prostorne armature brže i kvalitetom ujednačenije zavaruju robotski zavarivači (slika desno).

postoje ograničenja u takvom pristupu.nje Nakon oneči,enja ć ipotro,njeenergijepotrebn početnogubrzanog,irenjarazvoj?tvornica radikalne zgra promjeneutehnologijigradnje da# splasnuo je zbog smanjenja ulaganja U tradicionalnoj u gradnji ekolo,ki kr istraAivanje i razvoj, ali takvi sustavi materijal i danas suje cement.Industrija cementa p uupotrebi. di oko 5% globalnih emisija ugljičnog dioksida NajvaAnije postignuće upotrebe robota aupostoje gra i ogromne količine drugih materi đevinarstvu je primjena istih digitalnih poput naredbi čelika i stakla koji se moraju proizv kao i kod strojeva za računalno numeričko transportiratiiinstalirati.Zbog - togase upravljanje(CNC)uproizvodnojindustriji. đevinske Ugra industrije u 2019. u emitiranju - uglji đevinskim ?tvornicama zgrada# koriste se nog infor dioksida popeo na visokih 38% na svjet macijski modeli zgrada i CAD/CAM programi skoj razini. Stoga je pronalaAenje građevin za modeliranje i izradu građevinskih modula. materijalakojimanjezagađujejedanodzaht Procjenjuje se da e ć do 203. godine 15 do 20 budućeautomatiziranegrađevinsketehnolo posto novih zgrada biti izgrađeno modularno.

Jedan od novih načina gradnje koji je izi,a To se ocjenjuje sporim, ali mnoge građevinske iz razvojne faze i pokazao se vrlo upotreblji aktivnosti obavljat e ć se na mjestu gradnje zasniva jo,senapoznatojtehnici3D-tiskanjas nekovrijeme.Međutim,riječjeoznatnom - pomau velikim dimenzijama i uz primjenu cement ku koji e ć samo rasti u primjeni zbog -učinkovi kao aditivnog materijala.To je tzv.konturn tostiiu,tedetro,kovakojedonosiuizgradnju. engl.continous path ‒ CP) zidanje po CAD pro U novije vrijeme smanjenje otpada, oneči, gramiranim putanjama.Onoseizvodispajanj enja ć i potro,nje energije postalo je snaAna manipulativnih svojstava robotskih ruk motivacijazaistraAivačedatraAeautomatizirana tih kinematičkih struktura s trakastom građevinska rje,enja.Automatizacija - u graditelj jom po zadanoj putanji tankog sloja poseb stvu uglavnom smanjuje otpad optimizacijom brzo su,ećeg betona. Na vrhu robotičke ruke kori,tenjagrađevinskihmaterijala, - nozasmanje učvr,ena ć je mlaznica u obliku dvije lopatic

NOVI STROJEVI U GRAĐEVINARSTVUX Rušenje postojećih građevina težak je, opasan i prljav posao koji stvara otpad i koji nikada nije dovoljno brzo obavljen. Za te poslove koriste se teleoperatori (slika u sredini) koji izmiču ljude iz neposredne okoline rušenja klasičnim pneumatičkim razbijačima. Robot ERO stroj je koji razgrađuje beton. Tako štedi vrijeme i energiju u postupku dekonstrukcije. Rastavlja dijelove zida i pretvara ih u emulziju cementa, pijeska i vode, doslovno “brišući” zgradu umjesto da je ruši. Za iskope će se sve više koristiti daljinski vođeni poluautonomni građevinski strojevi. Jedan koncept prikazan je na slici desno. Dronovi (slika lijevo) već danas se koriste u građevinarstvu za velik broj poslova. Njima se vrše izmjere terena kod planiranja gradnje, kontrolira se gradnja, a vrši se i nadzor gotovih građevina.

33

NOVINAČINROBOTIZIRANEGRADNJEX U građevinarstvu veliki portalni sustav (slika u sredini) koji nosi mlaznicu kreće se po dvije paralelne tračnice postavljene na gradilištu nanoseći sloj po sloj zida. Jedna kuća ili niz kuća, svaka s mogućim drugačijim nacrtom, može se “izgraditi” postupkom 3D-tiskanja u jednom ciklusu. Obične građevine mogu se graditi kombinacijom klasičnih nosivih armirano-betonskih elemenata i tiskanih zidova. Korištenjem šupljih struktura zida (slika lijevo) karakteristične rebraste teksture mogu se izvoditi građevine bez vanjskih potpornih elemenata (slika desno) koristeći zatvorene samonosive oblike kao što su podovi i kupole umjesto krovišta.

promjenjivim razmakom kroz koju se istiskuje tiranje konstrukcija s različitim arh graditeljskasmjesaodposebnogbetona.Tako se geometrijama kojejete,korealiziratipr stvara,irokiitankislojglatkogmaterijala.

Zbog prakse ručne gradnje.Za vanjsk trenutne toga zid izrađen ovom metodom ima teksturu ,ine i kao punila između povr,ina mogu se-kori Aljebastepovr,ine. stiti različiti materijali,poputzemlje Za ekstruziju se koriste različiti materijali, vodovi mogu se postupno i točno oblikov ali je smjesa za 3D-adicijsko građenje - uglav u zidovima i podovima prema CAD podacima nom mje,avina betona koja teče kroz mlaznicu građevinskekonstrukcijetijekomtiska po programiranoj konturi. Materijali koji kemij Konvencionalni proizvodni procesi st ski reagiraju jedan s drugim mogu se unositi otpad pri krojenju na mjeru pa se računa kroz sustav mlaznica i mije,ati u cijevi mlazni za kilogram korisnog materijala potreb ce neposredno prije istiskivanja i nano, enja. od 20 kg sirovina.Nasuprot tome,kod 3D-ispisa Količina svakog materijala moAe se kontrolirati iskoristiseoko98postosirovine. računalom i povezati s različitim područjima Budući da se točne količine odabranih gra geometrijestrukture. vinskih materijala, poput betona, nanos Zidovi načinjeni 3 D- adicijom ( tiskanjem) na predviđena mjesta, količina betona isp nastaju uzastopnim nano,enjem slojeva (od nogugljikom moAeseizračunatizasvakiproj temelja prema vrhu zida) tako da se noviunaprijed. sloj Smanjuje se i ukupna potro, - nja nanosi na prethodni brizgani sloj. Slojevi gije se građenja. Postoje i drugi načini izgra nanose sve dok se ne zavr,i planirani objekt.

3D-tiskanjem kod kojega se nanosi sloj ma 3D-CPje isplativa metoda gradnje jer jevrijeme rijala po cijeloj povr,ini tlocrta, a pot otvrdnjavanja betona samo tri-dana, korisne a kom dijelove ,prica ljepilo. Nakon zav pletne strukture mogu se izgraditi i u roku odse vi,ak materijala i ostanu samo usisa nekoliko sati. Pri tome nema otpada materijala Taj postupak ima prednosti kod modula jer se trodimenzionalnim CAD modeliranjem ugrađivanjaarmaturečeličnemreAeugrađev moAe vrlo točno odrediti potreban materijal.

Igor Ratković Postupak3D-tiskanjazgrada omogućava- projek

PRVEDrTISKANEGRAĐEVINEX Prva na svijetu odjednom otisnuta 3D-dvokatna kuća površine 400 četvornih metara izrađivana je bez prestanka šest i pol tjedana (45 dana). Izrađena je 2016. u Kini (slika lijevo). Zidovi su joj debeli oko 2 m. Izgradnju prve 3D-kuće u Njemačkoj (slika u sredini) sputavale su zakonske odrednice klasične gradnje. Kuća Tecla (slika desno) nedaleko od Ravene (Italija) izrađena je od zemlje (umjesto betona) iz njene okolice čime se smanjuje utjecaj građenja na povećanje emisije ugljičnog dioksida. Izvedba je trajala 200 sati, potrošeno je 60 kubičnih metara prirodnih materijala, koji su kroz mlaznicu ekstrudirani u 150 km dugačak zemljani trakasti sloj. Zid se po visini sastoji od 350 takvih slojeva debljine 12 mm. Za izgradnju je potrošeno manje od 6 kW energije. Građevina ima organski dizajn karakteristične izvanjske rebraste strukture.

Deset izuma koji su promijenili svijet (2)

TIOSANMLZJV

Dio}u]v u ]vv uoiv v }Đ]u }Đ æX ]ivi æX }vEv]u v }X}PX Sl o]v]i i }v ]uE Đ }U } oi Đ Đ]i IP X Đ Doi]v o]v]i li v lvivi ]uE }Đ I}P]C C}uu}vUTROP}i

Naši životi ne bi bili isti bez ovih izuma

gorivo.2)Hodkompresije ‒paragorivaizrakse komprimiraju i zapale. 3) Radni hod ekspanzi ( Motor s unutarnjim izgaranjem ja)‒ gorivo sagorijeva i klip se potiskuje pr U tim motorima izgaranjem goriva oslobađdolje, a pokrećući stroj.4) Ispu,ni‒hod ispuh se se plin visoke temperature koji,kako se ,iri, istiskuje. pri mjenjuje silu na klip,pomičući ga.Dakle,motori s unutarnjim izgaranjem pretvaraju kemijsku Telefon energijuumehaničkirad.Mnogisuznanstvenici Nekoliko izumitelja napravilo je pionir desetljećima radili na projektiranjuna motora elektroničkom s prijenosu ‒ od glasa kojih su unutarnjim izgaranjem, koji je svoj (u osnovi) mnogi poslije podnijeli tuAbe za intelekt moderan oblik poprimio u drugoj polovicivlasni, XIX. tvo kada je upotreba telefona eks stoljeća. Motor je započeo industrijskorala doba, ‒ ali a upravo je ,kotski izumitelj Alexan omogućio je i izumvelikog broja strojeva, uklju Graham Bell bio prvi kome je dodijeljen pa čujućimoderneautomobileizrakoplove. za električni telefon 7. oAujka 1876. Tri dana Prikazanisukoraciradačetverotaktnog nakon mototoga, Bell je uputio prvi telefonski ra s unutarnjim izgaranjem. Hodovi su sljedeć svomi:pomoćniku, Thomasu Watsonu, rekav,i: 1) Usisni hod ‒ usisavaju se zrak i ispareno ?Gospodine Watson, dođite ovamo ‒ Aelim vas

}lv] Č u}}vvi]u]PviuX 1) Usisni hod ‒ usisavaju se zrak i ispareno gorivo. 2) Hod kompresije ‒ para goriva i zrak se komprimiraju i zapale. 3) Radni hod ‒ gorivo izgara i klip se gura prema dolje. 4) Ispušni hod ‒ ispuh se istiskuje. Izvor: Zephyris, Creative Commons

35

vidjeti#, stojiZavjera u knjizi telefonskog patenta iz 1876.: Kontroverza Elisha Gray-Alexander Bell i njezini mnogi igrači,autoraA.Edwarda Evensona ( The Telephone Patent Conspiracy of 1876: The Elisha Gray-Alexander Bell Controversy and Its Many Players).

Na Bellovu inspiraciju za telefon utjecala je njegova obitelj.Njegov je otac predavao govor

Patentni crtež Alexandera Grahama Bella za telefon, iz 1876. godine. Bellov telefon bio je prvi aparat koji je prenosio ljudski govor strojem. Izvor: Javna domena

Originalna Edisonova žarulja iz 1879. iz trgovine Thomasa Edisona u Menlo Parku, Kalifornija. Izvor: Terren, Creative Commons

logije tijekom 180-ih;Thomas EdisonzasluAan nu elokuciju (vje,tinu izlaganja i izraAavanja) je kao iprimarni izumitelj jer je 1879. godin specijalizirao se za podučavanje govora gluhih, stvorio potpuno funkcionalan sustav r njegova majka, uspje,na glazbenica, izgubila uključujuć je i generator i oAičenje, kao i Aa sluh u kasnijoj dobi Aivota, a njegova supruga ugljikovomniti.

Mabel, kojom se oAenio , 1877. bila je gluha od Osim ,to je pokrenuo uvođenje elektri svojepetegodine,premaEvensonu.Izumjebrzo energije u domove diljem zapadnog svij uzeo maha iznatno unaprijedio globalno poslo ovaj je izum također imao prilično neočeki vanje i komunikaciju.Kada je Bell umro kolo 2. posljedicu promjene u navikama spavanj voza 192. sve , telefonske usluge u SjedinjenimUmjestodaidemoukrevetkadapadnemrak DrAavama i Kanadi zaustavljene su na jednu nemamo ,to drugo raditi) i spavamo u segmen minutunjemuučast. timatijekomcijelenoći,spovremenim - razdo mabudnosti,moAemobitidugobudni,osimonih arulja neophodnihdo 7 8 sati predviđenihza spavanj Izum Aarulje preobrazio je na, svijet uklanja ičestospavamobezbuđenja. njem ovisnosti o prirodnoj svjetlosti, omogu ćujući nam da budemo produktivni u bilo koje Nastavakuidućembroju. vrijeme, danju ili noću. Nekoliko izumitelja bilo Snježana Krčmar jeključnourazvijanjuoverevolucionarne tehno