Deset izuma koji su promijenili svijet (3

ZANIMLJIVOSTI

Naši životi ne bi bili isti bez ovih izuma

Penicilin

Ovo je jedna od najpoznatijih priča o otkrićima u povijesti. Godine 1928. škotski znanstvenik Alexander Fleming primijetio je Petrijevu zdjelicu ispunjenu bakterijama u svom laboratoriju čiji je poklopac bio slučajno odškrinut. Uzorak je bio kontaminiran plijesni, a gdje god se plijesan našla, bakterije su bile mrtve. Pokazalo se da je ta antibiotska plijesan bila gljivica Penicillium, a tijekom sljedeća dva desetljeća kemičari su je pročistili i razvili lijek penicilin, koji je učinkovit protiv ogromnog broja bakterijskih infekcija kod ljudi, a da im pritom ne šteti. Penicilin se masovno proizvodio i reklamirao do 1944. Poster pričvršćen uz poštanski sandu-

Alexander Fleming u svom laboratoriju. Izvor: Bettmann čić na rubu pločnika savjetovao je vojnicima u Drugom svjetskom ratu da uzmu lijek kako bi se riješili spolnih bolesti. Otprilike jedna od deset osoba ima alergijsku reakciju na antibiotik, prema studiji objavljenoj 2003. u časopisu Klinička izvješća o alergijama i imunologiji (Clinical Reviews in Allergy and Immunology), no unatoč tome, većina tih ljudi i dalje može tolerirati lijek, kažu istraživači.

Kontracepcija

Ne samo da su kontracepcijske pilule, kondomi i drugi oblici kontracepcije potaknuli seksualnu revoluciju u razvijenom svijetu dopuštajući muškarcima i ženama da imaju seks radi razonode, a ne razmnožavanja, oni su također drastično smanjili prosječan broj potomaka po ženi u zemljama u kojima se koriste. S manje djece koje treba prehraniti, moderne obitelji postigle su viši životni standard i mogu pružiti bolji život svakom djetetu. U međuvremenu, na globalnoj razini, kontracepcijska sredstva pomažu ljudskoj populaciji da se postupno smanji; taj će se broj vjerojatno stabilizirati do kraja stoljeća. Neki kontraceptivi, poput kondoma, također suzbijaju širenje spolno prenosivih bolesti. Prirodna i biljna kontracepcija se koriste tisućljećima. Kondomi postoje u ovom ili onom obliku od davnina, stoji u knjizi znanstvenice Jessice Borge Prakse zaštite: Povijest tvrtke Londonska guma i poslovanja s kondomima (Protective Practices: A History of the London Rubber Company

Kombinirana monofazna pilula za ranu kontracepciju iz 1960. Izvor: SSPL/Getty Images and the Condom Business), a gumeni kondom razvijen je u XIX. stoljeću. U međuvremenu, FDA je odobrila prvu oralnu kontraceptivnu pilulu u Sjedinjenim Državama 1960. godine, a do 1965. godine više od 6,5 milijuna Amerikanki uzimalo je pilulu, prema autoru Jonathanu Eigu u njegovoj knjizi Rođenje pilule: Kako su četiri pionira ponovno izumila seks i pokrenula revoluciju (The Birth of the Pill: How Four Pioneers Reinvented Sex and Launched a Revolution). Znanstvenici nastavljaju usavršavati kontrolu rađanja, a neki laboratoriji čak rade i na muškoj verziji “pilule”. Trajni implantat za kontrolu rađanja pod nazivom Essure odobrila je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) 2002. godine, iako je 2016. upozorila da će za implantat biti potrebna snažnija upozorenja kako bi se korisnicima naglasili ozbiljni rizici korištenja Essurea.

Internet

Internet je globalni sustav međusobno povezanih računalnih mreža koji koriste milijarde ljudi diljem svijeta. U 1960-ima, tim računalnih znanstvenika koji su radili za Agenciju za napredne istraživačke projekte (Advanced Research Projects Agency) američkog Ministarstva obrane, izgradio je komunikacijsku mrežu za povezivanje računala u agenciji, nazvanu ARPANET, koja je bila prethodnik interneta. Koristila je metodu prijenosa podataka nazvanu “zamjena paketa”, koju je razvio informatičar i član tima Lawrence Roberts, na temelju prethodnog rada drugih računalnih znanstvenika. Ovu tehnologiju su 1970-ih unaprijedili znanstvenici Robert Kahn i Vinton Cerf, koji su razvili ključne komunikacijske protokole za internet, Protokol kontrole prijenosa (TCP: Transmission Control Protocol) i Internet protokol (IP), piše računalni znanstvenik Harry R. Lewis u svojoj knjizi Ideje koje su stvorile budućnost: klasični radovi računalne znanosti (Ideas That Created the Future: Classic Papers of Computer Science). Zbog toga se Kahn i Cerf smatraju “izumiteljima interneta”. Godine 1989. internet je dalje evoluirao zahvaljujući izumu World Wide Weba računalnog znanstvenika Tima Berners-Leeja dok je radio u CERN-u (Europska organizacija za nuklearna istraživanja). Prema CERN-u, “osnovna ideja WWW-a bila je spojiti evoluirajuće tehnologije računala, podatkovnih mreža i hiperteksta u moćan i jednostavan za korištenje globalni informacijski sustav”. Razvoj WWW-a otvorio je svijet interneta svima i povezao svijet kao nikada prije. Izvor: www.livescience.com

Snježana Krčmar

Djelomična mapa interneta temeljena na podacima od 15. siječnja 2005. pronađenim na opte.org. Svaka linija je povučena između dva čvora, što predstavlja dvije IP adrese. Duljina linija ukazuje na kašnjenje između ta dva čvora Izvor: Creative Commons, The Opte Project