Fenomen kineske robotike

Prije deset godina, u svom izvještaju za 2013. godinu, objavila je Međunarodna federacija robotike (IFR) da je Kina postala najveće svjetsko tržište industrijskih robota.

Ritam rasta robotizacije Kine nezabilježen je u povijesti robotike. Naime, u 2000. godini prodano je samo 380 jedinica, što je iznosilo samo 0,4 posto ukupne svjetske prodaje. Taj udio porastao je na 3,7 posto 2005. godine da bi 2010. iznosio već 12,4 posto. U 2016. Kina je kupila 87 000 jedinica ili 30 posto od ukupnog svjetskog tržišta od 294 000 jedinica.

Plan nazvan Made in China 2025 (Proizvedeno u Kini 2025) kineske vlade donesen 2015. potiče robotizaciju proizvodnih i uslužnih djelatnosti s ciljem da Kina od vodećeg svjetskog korisnika postane vodeći svjetski proizvođač robota. Zbog toga kineska vlada posljednjih godina aktivno promovira proizvodnju i korištenje industrijskih robota. Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije objavilo je 2013. Smjernice za promicanje i razvoj industrije robota po kojima se planira razvoj 3 do 5 vodećih svjetskih robotskih tvrtki i 8 do 10 industrijskih grupacija za proizvodnju komponenti kako bi se udio robotskih proizvoda na globalnom tržištu povećao za 45 posto. U Petogodišnjem planu za robotizaciju među dvadesetak novih zanimanja uvedeno je i zanimanje “tehničar za robotiku”.

Zašto kineska vlada, poslodavci i radnici potiču robotizaciju? Kineski gospodarski rast i njen uspjeh kao “svjetske tvornice” 80-ih godina XX.

Porast robota u Kini podudara se s padom rasta radno sposobnog stanovništva i rastom plaća u odnosu na konkurenciju u susjednim zemljama.

st. temeljio se na radu stotina milijuna proizvodnih radnika. No radna sposobnost Kine opada jer se u apsolutnom iznosu smanjuje broj stanovnika između 15. i 64. godine. Zbog porasta broja starijih ljudi robotizacijom se nastoji nadoknaditi nedostatak kvalificirane radne snage.

Godišnji porast kineskog radno sposobnog stanovništva dosegao je vrhunac 2003. s oko 17,7 milijuna da bi zatim počeo opadati i postao negativan 2015. godine. Vrijeme porasta broja robota odgovara vremenu opadanja radne snage. Uspon robota započeo je 2003., a ubrzao se 2010., rastući još brže od 2015. godine.

Uporaba robota u kineskom proizvodnom sektoru raste i zbog rasta cijene rada. Tijekom zadnjeg desetljeća povećali su se troškovi rada po čemu robotizacija Kine podsjeća na visoke troškove ljudskog rada koji su pratili prvu industrijsku revoluciju u Britaniji u XVIII. stoljeću. U razdoblju od 2005. do 2016. postupno raste važnost zapošljavanja u proizvodnji. Proizvodni sektor 2005. godine, od ukupno 746 milijuna radnika, zapošljava 62 milijuna (8,3 posto) da bi se 2016. postotak zaposlenih u proizvodnom sektoru povećao na 103 milijuna (13,3 posto).

KINA JE PRETEKLA SAD. U IFR-godišnjaku za 2022. objavljeno je da je Kina pretekla SAD po gustoći industrijskih robota i došla na 4. mjesto svjetske ljestvice (slika lijevo). Gustoća robota pokazuje koliko pojedina zemlja ima industrijskih robota na 10 000 zaposlenih u proizvodnoj industriji. Deset godina prije gustoća robota u Kini iznosila je samo 15 da bi se 2020. popela na 246. Tržište industrijske robotike u Kini zabilježilo je u 2021. novi rekordan rast od 243 300 novih instalacija, što je porast od 44 posto u usporedbi s prethodnom godinom. O razmjerima robotizacije u Kini govori i podatak da je 2016. godine prodaja industrijskih robota u Kini nadmašila ukupnu prodaju u cijeloj Europi i Americi (slika u sredini). Kina je najveći svjetski kupac industrijskih robota.

INDUSTRIJSKI ROBOTI PROIZVEDENI U KINI. Osim što kupuje poznate robotičke tvrtke (npr. Njemačka KUKA) i ulaže u gradnju stranih tvornica za proizvodnju robota (npr. ASEA BB), Kina stimulira domaću proizvodnju robota. Pet najvećih kineskih proizvođača industrijskih robota su: SIASUN, STEP, EFORT, HGZN Group i BORUNTE. Shanghai STEP Electric Corp. proizvodi robote za zavarivanje i rukovanje u elektroničkoj industriji. Na slici desno kineski su roboti SCARA kinematičke strukture. Na slici lijevo je manipulacijski robot tvrtke BORUNTE, a u sredini su roboti tvrtke EFORT zaposleni na proizvodnji automobila.

Događa se velika migracija seoskih radnika u proizvodni sektor smješten u velikim gradovima.

Godine 2005. samo je 6,6 posto radne snage i 7,6 posto radnika u proizvodnji imalo fakultetsko obrazovanje. Ti su brojevi porasli na 18,1 posto za cjelokupnu radnu snagu i 15,8 posto za radnike u proizvodnji u 2016. Iako se udio fakultetskog obrazovanja udvostručio za proizvodni sektor unutar jednog desetljeća, kineski proizvođači imaju velikih poteškoća u privlačenju radnika s fakultetskim obrazovanjem.

U razdoblju od 2005. do 2016. prosječna godišnja stopa rasta plaće u Kini bila je 10 posto za zaposlene u gradovima, a godišnja stopa rasta plaće za proizvodni sektor iznosila je 9,7 posto. No, troškovi rada u proizvodnji po satu iznosili su u 2015. oko tri US dolara i bili su viši od onih u susjednim zemljama ‒ Maleziji, Indiji, Tajlandu, Indoneziji, Vijetnamu.

S demografskim padom raspoložive radne snage i porastom cijene rada sve više kineskih proizvođača, da bi ostali konkurentni i nosili se s nedostatkom radne snage i rastom troškova rada, se robotizira. Državna politika snažno potiče robotizaciju.

Utjecaj politike vidljiv je i u službenom glasniku središnje vlade koji je između siječnja 2009. i siječnja 2019. objavio 346 izvještaja povezanih s industrijskim robotima, “industrijska i robotska revolucija” spomenute su 206 puta, a “zamjena posla i nezaposlenost” 85 puta. Nacionalna komisija za razvoj i reforme i Ministarstvo financija napravili su Plan razvoja industrije robotike u razdoblju od 2016. do 2020. koji promiče primjenu robota u više područja, uključujući i uslužni sektor. Planirano je uključivanje i 100 000 industrijskih robota iz domaće proizvodnje i godišnji prihod od oko 4,4 milijarde dolara od servisnih robota.

Jedan od razloga zašto Kinezi vide robotiku (i automatizaciju) kao pozitivnu pojavu je taj što mnogi vjeruju da je napredak u znanosti i tehnologiji bitan za uspon Kine kao svjetske sile. Ovakav stav dijelom potječe iz povijesnih iskustava Kine sa zapadnim svijetom. Od Opijumskog rata 1840. Kina je pretrpjela brojne strane invazije, koje su mnogi pripisivali tehničkoj zaostalosti Kine. Vlada je odredila industriju robotike kao godine gotovo pedeset posto. Osim standardne primjene logističkih robota po skladištima i za dostavu (slika desno) sve je više primjena u ugostiteljstvu (slika u sredini) ili na neočekivanim poslovima prometnih policajaca (slika lijevo). s od patroliranje, pretraživanje i uništavanje kao i navođenje napada uz veliku pokretljivost. Robo-Shark (slika desno) podvodni je robot koji izgleda kao morski pas, odlikuje se malom bukom, energetskom izdržljivošću, velikom brzinom i visokom fleksibilnošću. Propeler je zamijenjen bioničkom repnom perajom kojom postiže najveću brzinu od šest čvorova. Kina je i veliki proizvođač vojnih bespilotnih letjelica (slika u sredini) koje prodaje širom svijeta. izviđanje, strateški sektor pa je pokrenula razne programe i subvencije za poticanje korištenja robota zbog transformacije i nadogradnje proizvodne industrije.

Kina će i u budućnosti biti vodeća u svijetu ne samo po stupnju robotizacije već i po količini proizvedenih robota. Razlog je taj što se roboti najčešće koriste u automobilskoj i elektroničkoj industriji gdje Kina dominira svjetskom proizvodnjom i prodajom.

Robotizacija u Kini najizrazitija je u proizvodnji automobila i elektronike, što je slično s tržištima robota Japana, Sjedinjenih Država, Južne Koreje ili Njemačke. Robotizacija auto i elektroničke industrije znatno će utjecati na budućnost robota u Kini. Ona je još od 2008. godine najveći svjetski proizvođač automobila, a 2009. godine proizvodila je više automobila od Sjedinjenih Država i Japana zajedno. Preko 70 posto svjetske elektroničke industrije računala i elektronike nalazi se u Kini. To su razlozi zbog kojih će Kina postati još važniji korisnik robota.

Porast proizvodnje vlastitih robota u Kini jednako je upečatljiv kao i porast usvajanja stranih robota. U Kini je 2012. godine proizvedeno samo oko 5800 robota da bi do 2017. godine taj broj porastao više od 20 puta, na 131 000. Kinezi su kupovali strane tvrtke i stimulirali otvaranje pogona za proizvodnju robota u Kini, ali je 29 posto (37 800) od proizvodnje unutar Kine proizvedeno u kineskim tvrtkama. Broj tvrtki koje razvijaju i proizvode robote brzo raste. Godine 2005. Kina je imala samo 221 registriranu tvrtku za robotiku, no do kraja 2015. brojka je porasla na 6478. Prekretnica je bila 2013. godine od kada se broj registriranih tvrtki udvostručuje svake godine tijekom razdoblja između 2013. i 2015. Državne potpore su glavni pokretači razvoja ovih proizvođača.

Suprotno negativnim mišljenjima u drugim zemljama o robotima i ukidanju radnih mjesta, percepcija robota u Kini uvijek je bila pozitivna. Prijetnja gubitkom ili zamjenom posla rijetko se spominje u vladinim dokumentima koji promoviraju robotizaciju.

Tako primjerice već 2014. grad Dongguan u provinciji Guangdong daje poticaje za “zamjene radnika robotima”. Broj prijavljenih poduzeća za ova sredstva dosegao je 1262, a broj zaposlenih smanjen je za 71 000. U praksi se pokazalo da roboti nisu ljudima oduzeli posao i uzrokovali nezaposlenost. Velik broj radnika oslobodio se teškog i prljavog radnog okruženja. Više od 75 posto poduzeća koja su provela “zamjenu radnika robotima” nisu promijenila broj radnika ili su ga povećala.

Igor Ratković

plaćaju 2500 US dolara umjesto 75 000

Fullerov kalkulator

Tehnički muzej "Nikola Tesla" u svom bogatom fundusu koji broji preko 10 000 predmeta posjeduje i brojne naprave kojima su ljudi kroz prošlost pokušavali olakšati i ubrzati procese jednostavnih računskih operacija. I dok danas brojeve koje npr. želimo pomnožiti samo utipkamo u kalkulator, prije njegove pojave operacije množenja i dijeljenja bile su znatno dugotrajnije nekog broja, a njegova oznaka je “log”. Kao primjer možemo dati broj sto. Logaritam broja sto jednak je dva zato što broj deset moramo dvaput pomnožiti samog sa sobom kako bismo dobili broj sto. Računski to pišemo log 100 = 2. Brzo se uvidjelo da se pomoću logaritama množenje može svesti na zbrajanje, a dijeljenje na oduzimanje. U primjeru je log 100 (=2) + log 1000 (=3)

Fullerov kalkulator i zahtjevnije. Kako bi se takvi procesi ubrzali, bilo je potrebno operacije množenja i dijeljenja svesti na procese zbrajanja i oduzimanja što je omogućeno otkrićem logaritama početkom XVII. stoljeća. Logaritam je u stvari zapis potencije

= log (100 x 1000) = log 100 000 = 5 (2+3=5).

Kroz vrijeme su osmišljena i računska pomagala koja su omogućavala množenje i dijeljenje brojeva tako što su pomoću logaritama te operacije svedene na zbrajanje i oduzimanje.

Kako bismo logaritme vizualno jednostavnije zamislili upotrijebimo dvije skale. Obična linearna skala ima iste udaljenosti između dva broja. Na ravnalu je udaljenost između brojeva 1 i 3 ista kao i udaljenost između 3 i 5. Logaritamske skale su takve da je udaljenost između brojeva 10 i 100 identična kao i udaljenost između 100 i 1000 zato što je log 100 (2) – log 10 (1) = log 1000 (3) – log 100 (2). Gledajući logaritamske skale, udaljenosti između brojeva postaju sve manje. Vodeći se tim principima, sre-