Računalne igre

Po izdanjima poštanskih maraka može se vidjeti određena popularnost odnosno trend nekog područja ljudske djelatnosti. Dobar primjer za to je razvoj elektronike odnosno računala i primjenskih računalnih programa za zabavu. Razlozi za takva poštanska izdanja su privlačenje novih kupaca iz “svijeta” koji gotovo da i nema dodira s tradicionalnim uslugama kao što su poštanske, npr. slanje razglednica i pisama. I hrvatski izdavač poštanskih maraka se najnovijim izdanjem “Popularana kultura –PlayStations® junaci” okrenuo u tome smjeru, prikazujući neke od njihovih najpopularnijih junaka. Motivi ove serije neki su od njihovih najpopularnijih junaka – Kratos i Atreus, Aloy, Ellie i Joel te Ratchet, Clank i Rivet. Rigorozna i često skupa autorska prava vlasnika ovih računalnih igara nisu prepreka za izdanja ovih poštanskih maraka s obzirom da njihovi izdavači očekuju ne samo finacijsku već i PR (neplaćeno javno informiranje, od engl. Public Relations) korist.

Računalne igre ili videoigre u pravilu su interaktivne igre koje se odvijaju na osobnim računalima, specijaliziranim računalima, prijenosnim igraćim konzolama te na dlanovnicima, mobitelima i sl., a postoje i posebno konstruirani automati na novčiće ili žetone, namijenjeni zabavnim centrima i drugim javnim prostorima. Ove igre najčešće se svrstavaju u više žanrova, no bez strogih granica među njima – edukacijski, avanturistički, akcijski, simulacijski i dr.

Razvoj računalnih igara započeo je sredinom prošlog stoljeća, a prva takva igra bila je “Tennis

Tehni Ke Po Tanske Marke

for two” (Tenis za dvoje) iz 1958. koja se igrala uz pomoć analognog računala te prikazivala na osciloskopu. Igra “Pong” iz 1972. nalik stolnomu tenisu, predstavljala je prvu od niza vrlo raširenih igara koje su se tijekom 1970.-ih igrale na razmjerno pristupačnim kućnim igraćim konzolama i na igraćim automatima. Prva komercijalna igra bila je “Galaxy Game” postavljena u zgradi Sveučilišta Stanford, u Kaliforniji (SAD). Godine 1980. pojavile su se računalne igre u boji koje su označile prekretnicu u njihovom daljnjem razvoju. Razvoj računalnih igara kao oblika zabave vrlo je zahtjevan jer multimedijski oblik obuhvaća integraciju videa, animacije, zvuka, teksta, pokretne i/ili nepokretne slike i, ono što je najvažnije i bez čega ne bi postojale, interakciju. Radi stvaranja čim boljega stvarnog okoliša, za računalne igre se često koriste osobna raču- nala s puno boljim karakteristikama nego što su potrebne, primjerice, za svakodnevan uredski rad, a koja su, među ostalim, opremljena snažnim sklopovima za pripremu izlaznih procesorskih podataka za prikaz na monitoru (grafičke kartice). Premda su pojedine računalne igre edukacijskog karaktera, a neke razvijaju određene psihičke i motoričke sposobnosti, sve se češće postavlja pitanje negativnih strana takvog oblika zabave, koji kod nekih pojedinaca može stvoriti svojevrsnu ovisnost, te dovesti do otuđenja od društva i stvarnog života.

Ubrzaj promjene

Ove godine, 22. ožujka, po 30. put zaredom obilježen je Svjetski dan voda (engl. World Water Day). To je zasigurno među najprepoznatljivijim manifestacijama na svjetskoj razini, a glavni mu je cilj skrenuti pozornost ljudima diljem svijeta na važnost očuvanja vode za piće te na njezino mudro korištenje. U rijetko koju temu Svjetskog dana voda, kao što je ovogodišnja: Ubrzaj promjene - budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu” (engl. Accelerating change – be the change you want to see in the world), mogu se gotovo svi uključiti. Svatko može dati svoj doprinos na različitim područjima povezanima s vodom. Tema potiče ljude da poduzmu nešto u svojim životima kako bi promijenili način na koji koriste, troše i upravljaju vodom, jednim od najvažnijih prirodnih resursa bez kojega život na planetu Zemlji u postojećem obliku nije moguć. Najbolja inspiracija za ovogodišnju temu je legenda o kolibriću, najmanjoj ptici na svijetu. Ova ptičica duga je od 5 do 22 cm, a njenu priču prenosi i službena stranica www.worlwaterday.org (UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje) preko koje se između ostalih promovira Svjetski dan voda. Legendu o kolibriću, koji je ujedno i “zaštitno lice” ovogodišnje svečanosti prenosimo u cijelosti: Jednog dana u šumi je izbio požar. Sve su životinje pobjegle kako bi spasile život. Stajale su na rubu požara i prepadnute tužno gledale u vatru. Gore iznad njihovih glava, kolibrić je stalno letio naprijed-natrag do vatre. Veće životinje pitale su kolibrića što to radi. “Letim do jezera po vodu kako bih pomogao ugasiti požar”. Životinje su se nasmijale i rekle: “Ne možeš ugasiti požar”. Kolibrić je odgovorio: “Činim što mogu!” Priča o kolibriću potječe od naroda Kečua (španj. Quechua) u Peruu. U organizaciju ovogodišnjeg Svjetskog dana voda uključene su brojne međunarodne organizacije kao što su: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (engl. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, UNESCO), AquaFed - Međunarodna federacija privatnih operatora za vodu (engl. The International Federation of Private Water Operators), Svjetski parlament mladih za Svjetski dan voda (engl. World Youth Parliament for Water for World Water Day), Svjetska zdravstvena organizacije (engl. World Health Organization, WHO), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (engl. United Nations International Children’s Emergency Fund, UNICEF) i brojne druge institucije i udruženja. Tema ove godine ima za cilj ubrzavanje promjena kako bi se riješila kriza u vezi s vodom i sanitarnim uvjetima, što je ujedno i 6. cilj UN-ovog Globalnog cilja održivog razvoja do 2030. (još uvijek milijarde ljudi, brojne škole, poduzeća, zdravstvene ustanove, farme i tvornice

Slika 5. Kolibrić je najmanja od svih ptica, ali je zato veliki i legendarni junak