Vremenska prognoza

Jedna od najčešćih tema koje se mogu čuti u svakodnevnoj komunikaciji je vrijeme i vremenska prognoza. O predviđanju vremenskih prilika sluša se i gleda u svim informativnim emisijama, ali i čita svakodnevno na internetu. Gotovo svakog čovjeka, iz različitih razloga, interesira kakvo će biti vrijeme danas, sutra, idući tjedan… ili u određenom vremenskom razdoblju ili području. Svatko danas ima omiljene emisije ili internetske stranice za koje smatra da su najpouzdanije, pa se sukladno prognozi tako i oblači, priprema za radove, putovanje ili nešto drugo. O interesu za ovo područje pisao je i hrvatski prirodoslovac i popularizator znanosti i tehnike Oton Kučera 1897. u knjizi Vrieme – Crtice iz meteorologije Između ostalog napisao je: “Vrieme ne zanima samo izletnike od zabave; već kod turista o njemu gdjekada visi život. Brodaru, seljaku, gospodaru visi sva eksistencija o vremenu.” Još od samog nastanka ljudske civilizacije, ljudi su počeli prognozirati vrijeme, uz pomoć različitih opažanja, tzv. narodna meteorologija: “Komarci grizu k’o ludi, bit će kiše”, “Lastavice nisko lete, dolazi promjena vremena”, “Šišmiš leti kasno – sutra vrijeme krasno ”, “Mjesec u magli najavljuje pogoršanje”, “Pauci brzo pletu mreže, bit će lijepo” i dr.

Jedan od prvih zapisa koji se povezuju s prognozom vremena je djelo grčkog filozofa, znanstvenika i polihistora

Aristotela iz 350. godine prije Krista pod nazivom: Nebeske pojave. Aristotelov učenik i filozof Teofrast iz Ereza u III. stoljeću prije Krista objavio je Knjigu znakova u kojoj govori o vremenskoj prognozi koja će skoro dvije tisuće godina

Tehni Ke Po Tanske Marke

imati velik utjecaj na prognoziranje vremana. Razvoj meteorologije, posebice nakon velikih geografskih otkrića sredinom XV. stoljeća, ubrzalo je povećanje svijesti o nužnosti razvoja izrade vremenskih prognoza. Početkom XVII. stoljeća započela su prva instrumentalna promatranja na temelju kojih su se donosile vremenske prognoze. Razvoj meteorologije, i mogućnost njenog iskorištavanja u svakodnevnom životu, potaknuo je nastanak prvih meteoroloških službi. U Beču je 1873. godine održan Prvi međunarodni kongres meteorologa na kojem je osnovana Međunarodna meteorološka organizacija (engl. International Meteorological Organization , IMO).

Vremenske prognoze donose se za kraće, srednjoročno i dugoročno vremensko razdoblje. Uz ove postoje i specijalne vremenske prognoze, npr. za potrebe zrakoplovstva predviđa se razvoj vremenskih prilika na određenim visinama, za potrebe pomorstva uz meteorološke elemente uključuju se i stanje mora na određenom akvatoriju, dok se za vojne potrebe u vremenskim prognozama specificiraju meteorološki elementi važni za odvijanje planiranih aktivnosti. Reducirana i pogrešna vremenska prognoza, jednako kao i njezino neodgovarajuće predstavljanje, može uzrokovati znatne materijalne štete, pa čak i ugroziti ljudske živote.

Ženeva, svjetsko sjedište

Zbog povijesne uloge tijekom zadnjih stotinjak godina, švicarski grad Ženeva (fran. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra), danas je jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. Iako nije velika prema broju stanovnika (oko 200-tinjak tisuća), Ženeva je sjedište mnogih multinacionalnih kompanija i međunarodnih organizacija: Ujedinjeni narodi za Europu, Međunarodna organizacije rada (ILO), Svjetska meteorološka organizacija (WMO), Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Crveni križ, Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU), Europsko vijeće za nuklearna istraživanja (CERN), Europska unija za radiodifuziju i televiziju (EBU), UNHCR i dr. Neke od ovih organizacija povezane su izravno sa Ženevom, poput Crvenog križa: kada je u talijansko-austrijskom ratu 1859. u bitki kraj Solferina ostalo na bojištu 40 tisuća ranjenika bez vode, hrane i liječničke pomoći, očevidac te laboratorij bitke Švicarac iz Ženeve Henry Dunant, potaknuo je u Ženevi osnivanje međunarodne filantropske organizacije za pomoć ranjenima i bolesnima u ratu, a pod nazivom i znakom Crvenoga križa. U Ženevi su održane mnoge važne međunarodne konferencije, politički i znanstveni skupovi, npr. Ženevske konvencije (skupni naziv za niz međunarodnih ugovorâ sklopljenih radi zaštite osoba koje ne sudjeluju ili više ne sudjeluju u ratnim operacijama). Zbog svega navedenog, Ženeva je u samom svjetskom vrhu prema broju izdanih maraka, izravno ili neizravno povezanih s ovim kozmopolitskim središtem: 92. konferencija Međunarodne organizacije rada u Ženevi 2004. (Brazil), svečano otvorenje nove zgrade Međunarodne zdravstvene organizacije 1966. (Bugarska), 24. kongres Svjetske poštanske unije 2004. (Kenija), Europsko nogometno prvenstvo Austrija–Švicarska, Ženeva 2008. (Austrija) i dr. U Ženevi se izaju (pored New Yorka i Beča) i poštanske marke Ujedinjenih naroda s nominalnom vrijednosti u švicarskim francima (CHF). Ženeva je drugi grad po veličini u Švicarskoj. Nalazi se na francuskom govornom području, u jugozapadnom dijelu Švicarske na granici s Francuskom, na Ženevskom jezeru. Tijekom povijesti mijenjala je različite gospodare, ali je 1815. stupila u Švicarsku Konfederaciju kao 22. kanton (federalna jedinica koja ima svoj ustav, zakonodavstvo, parlament i upravu).

Ivo Aščić 4