GOSTE ĆE DOČEKATI OBNOVLJENI ISTARSKI HOTELI
UŠTEDE PULSKE BOLNICE NA SVOJIM LEĐIMA OSJEĆAJU U CIJELOJ ISTRI
Veliki hotelijeri ulažu u kvalitetniji smještaj oko 750 milijuna kuna
Svi u Pulu: Ukinuti specijalisti za domove zdravlja u Pazinu, Labinu, Umagu i Rovinju
KUNA
SLO 1,20 EUR 1,50 EUR
SRIJEDA
Pula, 27. ožujka 2013. Broj 84 GODINA LXX
U EU 1. SRPNJA
str. 12 i 13
nezavisni dnevnik
EUROPSKI POVJERENIK ZA PROŠIRENJE ŠTEFAN FÜLE U ZAGREBU: I SLUŽBENO JE POTVRĐENO DA SMO ISPUNILI SVE UVJETE ZA PUNOPRAVNO ČLANSTVO
Hrvatskoj širom otvorena vrata Europske unije • Ovo je poseban dan, prekretnica u
hrvatskoj uspješnoj priči, poručio je Füle
VODNJAN: PROMETNO USKO GRLO ZBOG RADOVA
Iz Pule za Savičentu zaobilazno preko Bala ili Marčane
str. 13
u prilogu Trezor FORBESOVA LISTA 50 NAJBOGATIJIH HRVATA
Vlahović i Cuccurin najbogatiji su Istrani
• Slovenski parlament idućeg će utorka
ratificirati hrvatski pristupni ugovor
str. 4 i 5
GOLOVIMA LOVRENA I EDUARDA “KOCKASTI” PREOKRENULI VELŠANE (1:2)
Prema Brazilu na brazilski pogon str. 30 i 31
Denis LOVROVI
7,00
str. 2 i 3
Glas Istre
Srijeda, 27. ožujka 2013.
aktualnosti
Sveto trodnevlje
Sveto trodnevlje ine tri dana pred Uskrs: Veliki etvrtak, Veliki petak i Velika subota. Po inje misom Ve ere Gospodnje, nastavlja se liturgijom Velikog petka, Uskrsnim bdijenjem, dnevnom misom na Uskrs, a završava slu beno
41
ve ernjom misom uskrsnog dana. Stari su hrvatski pisci Uskrs nazivali Vazmom, što je izvedenica od gr ke rije i “azima”- koja doslovno zna i “beskvasni kruh”, a skra eno se upotrebljava za idovsku Pashu. (GI)
*
U VELIKOM TJEDNU: RAZMIŠLJANJE O SMISLU ŽRTVE KAO POMIRENJU S BOGOM
Uskrs je prapotreba svih ljudi Prelijepi uskrsni običaji bez Krista postaju jalovi i besmisleni. Koliko će Uskrs biti zastrt bogatim stolom, a koliko će Isus biti stvarni gost i forma novoga života ovisi o svačijoj inteligenciji. Svakako, dalek je put i velika budućnost čovječanstva do postizanja života po mjeri Kristovoj PIŠE vlč. Marijan JELENIĆ dima. Za Izraelca Bog nije osamljenik, nego prebiva u ovjek pripada Bogu. narodu. Kod Izraela nema ni Biblija govori da su popratnih pojava kao u poprvi ljudi nakon otpa- gana: čaranja i magije, primida od Boga prinosili žrtve. sli gospodarenja ili hranjenja Žrtvom se čovjek hoće vra- božanstva. Bog je Stvoritelj, titi i vezati s Bogom. Upravo ne treba čovjekovih darova, latinski “sacrificium” znači nego čovjeka. Nema orgija ni “sveti čin” što mi izražava- mahnitanja. Žrtva je pokajmo pojmom žrtva. Žrtve su nički povratak Bogu i pomiprinosili ljudi kroza svu po- renje s ljudima. Bit svake žrtve je pomirevijest, u svim kulturama i civilizacijama. U svim zdravim nje jer je grijeh otpadništvo ljudima postoji prapotreba od Boga i čovjeka, a to uzrokuje nemir. Latinski se grivratiti se k Bogu. jeh naziva peccatum - sloTrostruki učinak žrtve mljenost, otrgnuće. Za grijeh Nekad se za žrtvu prinosi- se u Bibliji upotrebljavaju lo prve plodove zemlje: žito mnogi drugi izrazi koji uvii vino, osnovna sredstva za jek uključuju čovjeka, kao: život. Nekad se žrtvuje prva povreda, nepravda, pobulovina. Životinja na savrše- na, neposluh, dug. U Židova niji način od kruha i vina raša - zlikovac, kao i prianjapredstavlja čovjeka. Žrtvena nje uz idole što je uzrokose životinja ubijala odvaja- valo međuljudske sukobe njem krvi. Ubijanje je znači- što su nemilosrdno žigosalo - pod cijenu života vratiti li. Na grčkom se sva ta stvarse Bogu. Žrtvovatelj je osje- nost izriče pojmom hamarćao da je otpadom od Boga tia - grijeh. Otpad je od Boga zašao u smrt. Prolivena je nered i bolest što potvrđuje krv bila znak zadovoljštine. U toj velikoj čežnji za povratkom k Bogu i pomirenjem, u nekih se plemena žrtvovalo čak prvo dijete. Pogani prinose žrtve božanstvima, Židovi jedinome Bogu. Žrtve su različitog karaktera: zahvalne, pričesne i okajničke. Zahvalnom se žrtvom zahvaljuje Bogu za život, za uvjete života. U pričesnoj se žrtvi dio daruje Bogu paljenjem na oltaru, dio pojedu žrtvovatelj i svećenici. Žrtvom se iskupljuje mir nakon počinje- Raspelo, 19. st. nog grijeha. Zajedničkim se jelom uspostavlja izgubljeno i suvremena medicina, zato zajedništvo s Bogom. Okajni- Isus čudesno ozdravljenim com se nadoknađuje za grijeh bolesnicima uvijek kaže: Nemoj više griješiti! protiv Boga i čovjeka. Žrtva se prikazuje obredno, javni je čin. Kad se žr- Žrtva Novoga zavjeta tvuje životinja, mora biti bez Za Isusa se kaže da je apmane, vlastita. Bogatiji žrtvu- solutna i neprotumačiva noju janje, kozlića, june, a siro- vina u ljudskoj povijesti. Uz mašniji goluba ili golubicu. ostalo, napravio je veliki rez, Vlasnik postavlja ruku na žr- napustio prikazivanje žrtatvu čime garantira vlasništvo. va, bilo plodova, bilo životiPoložena ruka znači: to sam nja. Umjesto stvari, On Bogu ja. Žrtvu kolje svećenik, krv prikazuje samog sebe. Sav je odvaja i njome škropi žrtvu Božji. Kao čovjek sjedinjen je i prinositelja. Životinju stav- s božanskom naravi Druge lja na oltar. božanske Osobe u mislima, Za razliku od drugih po- riječima i djelima. On osobganskih naroda, Izraelac pri- no ne zna za grijeh, ali prinoseći žrtvu jednom Bogu hvaća na sebe odgovornost osjeća pitanje pravednosti, za grijehe ljudi. Prije njega žali otpadništvo od Boga, su se klale životinje i škropilo želi se vratiti, ali i nadokna- krvlju, on dopušta klanje njediti nepravdu učinjenu lju- ga i prolijevanje njegove krvi.
Ili točnije uskrsnuo. Dao mu proslavljeno, pobožanstvenjeno tijelo koje više nije podložno fizičkim zakonima, ni smrti. Tim je događajem sav svemir postigao svoj smisao pa je Isusovo uskrsnuće najčudesniji događaj, dovršenje Božjeg stvaranja. Simbolični je znak te čudesne preobrazbe Jaganjac sa zastavom.
Nova stvarnost u svijetu
Č
Simbol Uskrslog, vitraž u župnoj crkvi u Vodnjanu
Cijenom svoga života vraća Bogu one koji prihvaćaju žrtvu njegova života i njegove krvi. Budući da žrtvu života prihvaća slobodno, istovremeno je svećenik i žrtva. Njegova je žrtva, kao i one kroz tisućljeća istodobno: zahvalna, pričesna i okajna. On zahvaljuje Bogu za stvaranje. Pričesnica čini ljude koji ga nasljeđuju dionicima božanskog života. Okajnica jer životom plaća cijenu grijeha. Sve žrtve svih ljudi svijeta nisu mogle imati učinak koliko žrtva Isusova života. Više vrijedi Isus koji se svim bićem sjedinio s Bogom nego svi spaljeni plodovi, lovine i životinje kroz tisuće godina. Prihvaćanjem Isusova načina života čovjek se Bogu za-
hvaljuje, postaje pričesnik ili dionik božanskog života, okajava grijehe i nalazi budućnost bez kraja. Na to je dostojanstvo - “Evo, dolazim vršiti volju tvoju” - pozvano čovječanstvo. To je nova i jedina žrtva Novoga zavjeta. A gdje su danas ljudi koji prikazuju žrtve, tko uopće osjeća otpad od Boga? Opće nezadovoljstvo, sav tehnički,
kulturni i ini napredak, sve civilizacije, sve religije, pa i pogrešni oblici traženja sreće: pornografija, hedonizam, pomodarstvo, raskalašenost i posvemašnja sloboda, sve je to čovjekova žrtva u traženju smisla i sreće. Čovjek traži sebe. A naći se može jedino ondje gdje se našao Krist. Isusa je za njegovo postignuće Bog povratio iz smrti.
Sve žrtve svih ljudi svijeta nisu mogle imati učinak koliko žrtva Isusova života. Više vrijedi Isus koji se svim bićem sjedinio s Bogom nego svi spaljeni plodovi, lovine i životinje kroz tisuće godina
Bilo bi nelogično i bezrazložno da je uskrsnuo samo Isus. Isus je najavio svoje uskrsnuće, ali i uskrsnuće svih “koji vjeruju u njegova Oca i u Njega”. Uskrsnuće je, dakle, moguće isključivo po Njemu. Zato se i kaže: “sišao s neba zbog nas i našega spasenja”. Ili kako kaže Pismo: “nema drugoga imena pod nebom po kojem se možemo spasiti osim po Njemu”. Tko se želi vratiti Bogu ili spasiti, kako se kaže teološkim jezikom, uspostavlja osobnu vezu s Kristom. To je moguće ostvariti po inicijalnim sakramentima: po krštenju, krizmi i euharistiji. Krštenje znači biti cijepljen na Krista, naći u Njemu uzor života. Krizmati se znači primiti Duha Svetoga, biti obuzet božanskom ljubavlju prema sebi, prema drugima, prema Bogu i svemu stvorenome. A Euharistija je nepresušna radost zbog života bez kraja i ljubav prema svim ljudima, zajedničarima vječnoga života. Ljudi takvog iskustva novoga života tvore u svijetu novu stvarnost zvanu Eklesia - zajednica pozvanih na vječni život. Ono što mi nazivamo Crkva. Iako Crkva danas u našim krajevima proživljava povijesnu krizu, i čak i napade s mnogih strana, Crkva će uvijek svetošću ili obimom rasti jer bi u suprotnom svemir postao besmislenim. A svemir se i čovječanstvo ne može obesmisliti. Isus je uskrsli božanski cvijet izrastao na prostranstvu svemira, on je glava čovječanstva, spasitelj svakome čovjeku, jedina moguća poveznica čovjek - Bog. On je život, zdravlje i sreća svakom ljudskom biću. Koliko to danas shvaćaju roditelji koji u svijet donose djecu, političari, javni djelatnici, medijski radnici i intelektualci? Prelijepi uskrsni običaji bez Krista postaju jalovi i besmisleni. Koliko će Uskrs biti zastrt bogatim stolom, a koliko će Isus biti stvarni gost i forma novoga života ovisi o svačijoj inteligenciji. Svakako, dalek je put i velika budućnost čovječanstva do postizanja života po mjeri Kristovoj. Sretan Uskrs!