112 vjesnik - broj 15

Broj 15 Sadržaj Protokol o načinu komunikacije između DUZS i HŽ Infrastrukture

1

Sastanak s voditeljima ŽC 112

2

Prijedlog zakona o civilnoj zaštiti

3

Neželjene elektroničke komunikacije 3 Zaštita osobnih podataka

4

Vodič za samoliječenje, akutna i hitna stanja te bezreceptne lijekove

5

Što je ebola?

5

Stres na radu ili u vezi s radom

6

Cjeloživotno učenje

7

Stres nakon interventne situacije 7 - 8 Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je u operativnu funkciju 11. veljače 2005. godine.

Ravnatelj DUZS dr.sc. Jadran Perinić i član Uprave HŽ Infrastrukture mr.sc.

Ivan Vuković su 1. listopada potpisali Protokol o načinu komunikacije između Državne uprave za zaštitu i spašavanje i HŽ Infrastrukture d.o.o.

Svrha protokola je, u slučaju izvanrednog događaja u željezničkom prometu, osigurati pravodobno i kvalitetno koordiniranje djelovanja na spašavanju i informiranje operativnih snaga zaštite i spašavanja, tijela državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih sudionika zaštite i spašavanja.

Protokolom se utvrđuje protok informacija između DUZS-a putem županijskog centra 112 i Državnog centra zaštite i spašavanja te HŽ Infrastrukture (u čijoj su nadležnosti organizacija i reguliranje željezničkog prometa i zaštita željezničke infrastrukture) u slučaju prirodne ili civilizacijske ugroze, a vezanih uz željeznički promet i željezničku infrastrukturu.

Time se osigurava suvremeno komunikacijsko povezivanje nadležnih osoba HŽ Infrastrukture s ostalim sudionicima zaštite i spašavanja, kao baza za pravodobno i ciljano djelovanje u incidentnim slučajevima vezanim uz željeznicu. Danom donošenja ovog Protokola prestao je važiti Protokol o načinu komunikacije između DUZS i HŽ – Hrvatskih željeznica Holdinga d.o.o. iz travnja 2011. godine.

1

Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 15 - listopad 2014.

U prostorijama Učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja u Zagrebu, 2. listopada održan je radni sastanak načelnika Državnog informacijskog i komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja Davora Speveca s voditeljima županijskih centara 112.

Na sastanku su obrađene sljedeće teme: Pokazatelji uspješnosti rada ŽC 112 Zapažanja iz provedene vježbe tajnog pozivanja, Postupanja po pohvalama i pritužbama na rad operatera u ŽC 112 Informacije o protokolima i standardnim operativnim postupcima Održavanje sustava za uzbunjivanje Rashodovanje opreme Administriranje sustava Migracija na govornu IP platformu Opremanje radio-komunikacijskom opremom i KV sustav OS ZiS Izvještajni postupci Novosti u korištenju sustava ZeOS u ŽC 112 Također su razmijenjena iskustava kroz prijedloge rješenja uočenih poteškoća u komunikaciji i koordinaciji rada Županijskih centara 112 temeljena na „naučenim lekcijama“.

2 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 15 - listopad 2014.

PRIJEDLOG ZAKONA O CIVILNOJ ZAŠTITI Državna uprava za zaštitu i spašavanje otvorila je internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Prijedlog zakona o civilnoj zaštiti.

Predstavnici zainteresirane javnosti su do 17. listopada 2014. godine trebali dostaviti svoje prijedloge i komentare na Prijedlog zakona, a po završetku savjetovanja, svi pristigli doprinosi bit će javno dostupni na internetskoj stranici Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Prijedlog zakona o civilnoj zaštiti možete preuzeti na poveznici: http://www.duzs.hr/news.aspx?newsID=21842&pageID=203

Izravna promidžba i prodaja, uporabom elektroničkih komunikacijskih sustava, uključujući SMS i MMS poruke, dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu fizičke osobe - pretplatnika ili korisnika usluga.

Svako slanje SMS-a, MMS-a, ili pozivanje korisnika automatskim pozivnim i komunikacijskim sustavima kako bi se nešto prodalo ili oglašavalo je kršenje članka 107.

Zakona o elektroničkim komunikacijama. Česti su primjeri kršenja navedenog članka putem slanja SMS poruka čiji je sadržaj neprimjeren djeci i maloljetnicima. Što učiniti ako Vam netko šalje reklamne SMS ili MMS poruke, a niste mu dali privolu?

Pošaljite prijavu na adresu elektroničke pošte nezeljeni.sms@hakom.hr . U prijavi navedite broj s kojeg ste primili poruku, datum i vrijeme primitka poruke, Vaš broj, Vaše ime i prezime te sadržaj poruke iz kojeg je vidljivo da se radi o reklamiranju. Ako imate mogućnost, ove informacije pošaljite kao sliku zaslona telefona koji prikazuje primljenu poruku te je priložite svojoj prijavi. Što učiniti ako Vas netko naziva reklamirajući svoj proizvod ili uslugu, a niste mu dali privolu?

U ovom slučaju, koji je značajno rjeđi u odnosu na SMS-ove, možete slučaj pismeno prijaviti inspekciji HAKOM-a ili obavijestiti svog operatora. Pri slanju prijave HAKOM-u, navedite što više podataka o samim pozivima i pozivatelju te navedite Vaše podatke: ime i prezime, broj telefona na koji stižu pozivi, operatora kod kojeg imate ugovorenu javnu govornu uslugu te Vaš kontakt.

Izvor: hakom.hr

Slika pokazuje primjer neželjene SMS poruke sadržaja za odrasle koja je poslana sa broja koji je zlouporabljen za slanje SMS poruka. Broj je po prijavi isključen iz mreže operatora.

3 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 15 - listopad 2014.

Zaštita osobnih podataka Člankom 37. Ustava Republike Hrvatske propisano je:

„Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom.

Zakonom se uređuje zaštita osobnih podataka te nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi.

Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja“.

Temeljem ustavne odredbe o pravu na zaštitu osobnih podataka donesen je Zakon o zaštiti osobnih podataka (broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12 - pročišćeni tekst). Zakon uređuje zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba i nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u RH. Kao podzakonski akti u području zaštite osobnih podataka u RH u primjeni su Uredba o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka(Narodne novine, broj 105/04) i Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka (Narodne novine, broj 139/04). Zakon o zaštiti osobnih podataka, kao temeljni akt u području zaštite osobnih podataka u RH također je u svim bitnim odredbama sukladan Direktivi 95/46/EZ o zaštiti pojedinaca glede obrade osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.

ZAŠTITA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) je pravna osoba s javnim ovlastima, koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti utvrđenih Zakonom o zaštiti osobnih podataka:  nadzire provođenje zaštite osobnih podataka  ukazuje na uočene zlouporabe prikupljanja osobnih podataka  sastavlja listu država i međunarodnih organizacija koje imaju odgovarajuće uređenu zaštitu osobnih podataka  rješava povodom zahtjeva za utvrđivanje povrede prava zajamčenih Zakonom o zaštiti osobnih podataka  vodi Središnji registar zbirki osobnih podataka.

Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati. Osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Osobni podaci mogu se koristiti samo u vremenu koje je nužno za ostvarenje određene svrhe, osim ako posebnim zakonom nije određeno duže razdoblje.

Zabranjeno je prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobnih podataka o kaznenom i prekršajnom postupku.

Zaštita tajnosti podataka i osobnih podataka u centru 112 Uputa o postupanju u radu dežurne smjene u centru 112 u točci 4.4.8. regulira da se zaštita osobnih podataka provodi sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine”, broj 79/07) i Pravilnika o tajnosti podataka Državne uprave za zaštitu i spašavanje („Narodne novine“, broj 75/08), prema kojima je službenik centra 112 sve informacije o osobnim podacima koje je saznao tijekom obavljanja svojih zadaća obvezan čuvati kao službenu tajnu.

U točci 4.2.4. regulirano je izdavanje zvučnog zapisa ili podataka o pozivu: Zbog potrebe bilježenja poziva i utvrđivanja okolnosti događaja (postupanja operatera, točnosti informacija, vremenskog slijeda aktivnosti i slično) u centrima 112 instalirani su uređaji za snimanje telefonskih razgovora.

Podatkovni i zvučni zapis, temeljem članka 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“ br. 103/03, 118/06, 41/08.), smatra se osobnim podatkom s kojim treba postupati sukladno posebnim propisima i ne može se dostavljati drugim osobama bez prethodne pisane suglasnosti ravnatelja DUZS. U zahtjevu kojim se traži suglasnost za priopćavanje podatkovnog i/ili zvučnog zapisa moraju se navesti elementi podatkovnog/tonskog zapisa (datum, vrijeme, broj s kojeg je poziv upućen i mjesto) za koji se traži suglasnost i razlog zbog kojeg se zapis traži.

Nakon dobivanja suglasnosti, zapis se predaje podnositelju zahtjeva osobno u prostoru centra 112. Podnositelj zahtjeva i voditelj smjene potpisuju zapisnik o primopredaji. Ukoliko nije moguće obaviti primopredaju u centru 112, zapis se šalje preporučenom poštom s povratnicom.

Snimljene zvučne zapise nije dozvoljeno brisati ili naknadno uređivati.

Operater zvučne zapise može preslušati samo ako za to postoji opravdana potreba, na način kojim se ne ometa rad drugih operatera i tako da ga ne učini dostupnim drugim osobama.

Iznimno, službena osoba može u centru 112 preslušati zvučni zapis, nakon čega se upućuje službeni zahtjev za njegovom dostavom.

O preslušavanju ili preuzimanju zapisa izrađuje se zabilješka (tko je kada preslušao koji tonski zapis i u koju svrhu).

4 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 15 - listopad 2014.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je izdao Vodič za samoliječenje, akutna i hitna stanja te bezreceptne lijekove u kojem su između ostalog dana pojašnjena stanja kada treba zatražiti pomoć hitne medicinske službe, upute za samoliječenje te pojašnjenja uporabe pojedinih lijekova koji se izdaju bez recepta.

Vodič možete preuzeti ovdje.

Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Hitna stanja se definiraju kao ozljede opasne po život ili bolesti/stanja koja mogu postati opasna po život ako se ne započne s liječenjem.

Primjeri simptoma nekih bolesti zbog kojih treba potražiti pomoć hitne medicinske službe: naglo nastale poteškoće u disanju gušenje stranim tijelom zastoj rada srca i disanja gubitak svijesti iznenadna bol u prsnom košu iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca grčevi (konvulzije) otežani govor, slabost ili oduzetosti dijela tijela, iskrivljenost lica ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljeda (padovi s visine/ životinjski ugrizi/ ubodi/ prostrijeli…) neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela opekline udar električne struje ili groma pothlađivanje, toplinski udar utapanje otrovanje lijekovima/narkoticima/kemikalijama jaka alergijska reakcija iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u prsima/trbuhu/leđima) iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva/ubojstva) Ebola je rijetka, ozbiljna i često smrtonosna bolest koju uzrokuje virus ebole. Prenosi se izravnim kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, bilo živih ili preminulih. U to je uključen i nezaštićen spolni odnos s pacijentima do sedam tjedana nakon njihova oporavka od bolesti. Bolest se može dobiti i izravnim kontaktom s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih divljih životinja, živih ili uginulih, poput majmuna, šumskih antilopa i šišmiša. Virus ebole ne prenosi se zrakom poput virusa gripe.

Bolest iznenada započinje dva dana do dvadeset jednog dana nakon izlaganja virusu pojavom groznice, bolova u mišićima, slabosti, glavobolje i grlobolje. Sljedeću fazu bolesti obilježavaju povraćanje, proljev, osip i neispravan rad jetara i bubrega. Neki pacijenti imaju obilna unutarnja i vanjska krvarenja te im više organa prestane raditi.

Rizik od zaraze virusom ebole i kako ga izbjeći Čak i ako živite u zaraženim područjima ili ste putovali tamo, rizik od zaraze virusom ebole izrazito je malen, osim ako ste bili u izravnom kontaktu s tjelesnim tekućinama osoba oboljelih od ebole, odnosno živih ili uginulih životinja.

Virusom ebole ne može se zaraziti putem predmeta (osim ako su svježe kontaminirani krvlju i tjelesnim tekućinama bolesnika), namirnica (osim mesa zaraženih životinja) ili kupanjem u bazenu. Komarci ne prenose virus ebole.

Virus ebole jednostavno se uništava sapunom, dezinfekcijskim sredstvima, sunčevim zrakama ili sušenjem.

Pranje rublja kontaminiranog tjelesnim tekućinama u perilici za rublje uništit će virus ebole. Virus ebole živi vrlo kratko na površinama koje su na suncu ili posušenim površinama.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo 5 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 15 - listopad 2014.

Često ne možemo utjecati na uzroke

stresa,

ali

možemo

utjecati na to kako ćemo se suočiti sa stresom.

Suočavanje Zakon o zaštiti na radu koji je objavljen u Narodnim novinama broj 71/14, a stupio je na snagu 19. lipnja 2014. godine, između ostalog regulira stres na radu ili u vezi s radom.

Zakon o zaštiti na radu definira stres na radu kao zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika (Članak 3.).

Obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom Članak 51.

se

odnosi

na

ponašanje i reakcije kojima pojedinac nastoji svladati ili ublažiti

pritiske

izazvane

stresnom situacijom.

Zdrav način života, odnosno briga o zdravlju, dovode do povećanja otpornosti na stres.

(1) Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.

(2) Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na: 1) organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.)

2) radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.)

3) komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.)

4) subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).

Neke

mjere

i

vještine

suočavanja sa stresom: -

redovita

i

odgovarajuća

prehrana, -

izbacivanje

ili

smanjenje

uzimanja kofeina, nikotina i šećera,

Obveze radnika i njihovih predstavnika Članak 52.

- tjelesno vježbanje i druženje,

(1) Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom.

dovoljno vremena za spavanje,

(2) Radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.

na poslu ili kod kuće,

(3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na radnike koji u skladu s općim propisima o radu, kao rukovodeći radnici ili članovi obitelji poslodavca fizičke osobe, ostvaruju pravo samostalno odlučivati o svojem radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.

- redovit raspored odmora i - promjena rasporeda obveza -

prekidanje

s

nekim

aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje.

6 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 15 - listopad 2014.

Cjeloživotno učenje odnosi se na "svaku aktivnost učenja tijekom cijeloga života radi unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnoga, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca". Ono obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno).

Koncept cjeloživotnog učenja zamisao je usustavljivanja učenja u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno). Učenje je pritom kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca za učenje u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenima u mlađoj životnoj dobi. Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice postizanje veće konkurentnosti i trajne zapošljivosti. S druge strane ne smiju se zanemariti jednako važni ciljevi koji pridonose aktivnijoj ulozi pojedinca u društvu. Ti su ciljevi poticanje društvene uključenosti, razvoj aktivnoga građanstva te razvijanje individualnih potencijala pojedinaca.

Pojam cjeloživotno učenje često se zamjenjuje izrazom cjeloživotno obrazovanje, no važno je istaknuti da ta dva pojma nisu istoznačna. Obrazovanje obuhvaća samo organizirano učenje, a učenje je širi koncept koji uključuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja te se može provoditi cijeli život. U devedesetima se u Europi afirmira cjeloživotno učenje kao politika koja odgovara na probleme ekonomske krize i povećane nezaposlenosti. U tom razdoblju pomiče se fokus s obrazovanja, koje je institucionalizirani i organizirani proces, na cjeloživotno učenje, koje uključuje sve oblike učenja u svim životnim okolnostima.

Izvor: http://cjelozivotno-ucenje.hr/

Napredovanje i pokušaj dostizanja većih i viših vrijednosti nikako ne ide bez učenja! I moj cijeli dosadašnji život i sportska karijera je svakodnevno učenje kojim sam pokušavao pomicati granice i sportske, a i svoje ljudske - to još radim i radit ću do kraja života. Stjecanje novih znanja i vještina olakšava nam put ka ispunjenju vlastitih potencijala, mudrosti, sigurnosti, dostojanstvu, toleranciji te nam daje životnu snagu, povećava naše duhovno bogatstvo i mogućnosti izbora u životu.

Promjene nabolje traže svakodnevni svjestan trud i stalno ulaganje u nas same, čime postižemo veću razinu samopouzdanja i podižemo kvalitetu življenja.

IVICA KOSTELIĆ, sportaš 7 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 15 - listopad 2014.

Impressum

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik Izlazi povremeno Adresa: Nehajska 5, Zagreb E-mail: 112vjesnik@duzs.hr

Tekstovi: Marijan Bajt Mladen Tadić Internet stranice

Objavljeni brojevi: Broj 14 – srpanj 2014.

Broj 13 – travanj 2014.

Broj 12 – veljača 2014.

Broj 11 – studeni 2013.

Broj 10 – srpanj 2013.

Broj 9 – travanj 2013.

Broj 8 – veljača 2013.

Broj 7 – prosinac 2012.

Broj 6 – srpanj 2012.

Broj 5 – travanj 2012.

Broj 4 – veljača 2012.

Broj 3 – prosinac 2011.

Broj 2 – studeni 2011.

Broj 1 - listopad 2011.

Izdanje: listopad 2014.g.

Ovaj Vjesnik je internog karaktera i namijenjen je prvenstveno djelatnicima centara 112.

Autorski tekstovi ne izražavaju nužno službene stavove Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

8 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 15 - listopad 2014.