112 vjesnik - broj 22

Broj 22 Sadržaj 2

Obilježavanje Dana broja 112

3 - 4 Podaci o djelovanju Sustava 112 u 2016. godini 5

Broj 112 u Europskoj uniji

6

Isticanje obavijesti o broju 112 na dječjim igralištima

7

Emocionalna inteligencija

Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je u operativnu funkciju 11. veljače 2005. godine.

1 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 22 - veljača 2017.

OBILJEŽAVANJE DANA BROJA 112 Vijeće Europskih zajednica je 29. srpnja 1991. godine donijelo Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Council Decision 91/396/EEC) koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav pružanja pomoći građanima Europske unije.

Predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe su 11. veljače 2009. godine potpisali tripartitnu deklaraciju kojom je ustanovljen 11. veljače kao Dan jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112.

Deklaracijom se pozivaju zemlje članice EU da medijski promiču ovaj jedinstveni broj i sve aktivnosti kojima se obilježava ovaj dan kako bi što više građana Europske unije bilo upoznati s namjenom broja 112.

U svrhu širenja svijesti o postojanju i značaju broja 112 u Europi i Hrvatskoj prigodom obilježavanja Dana jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 Područni uredi za zaštitu i spašavanje u suradnji s hitnim službama organizirat će edukaciju predškolske i školske djece, izložbe opreme i vozila hitnih službi te posjete Županijskim centrima 112.

Po šesti puta na jedinstveni način promovira se zdrav način života i značaj broja 112 rekreativnim trčanjem građana i pripadnika hitnih službi na 5 km u Slavonskom Brodu.

Povodom obilježavanja Dana jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 u 2017. godini, radi promicanja vrijednosti Sustava 112 u Republici Hrvatskoj, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje dodijelit će zahvalnice pravnim osobama za posebno istaknutu suradnju sa Sustavom 112, a načelnik Državnog informacijskog i komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja dodijelit će pohvalnice zaslužnim službenicima u Sustavu 112.

Pisano izvješće o provedenim aktivnostima PUZS-i će dostaviti do 24. veljače 2017.g. putem Intranet portala DUZS – Projekt Dan 112-2017.

Sažeti edukativni video o broju 112 koji je emitirala Hrvatska televizija 8. studenog 2016. g. u emisiji „Informativka“ možete pogledati na Youtube kanalu DUZSvideo:

Državna uprava za zaštitu i spašavanje podupire europsku temu obilježavanja Dana jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 „Značaj društvenih mreža u hitnim situacijama“ te će prigodni sadržaji biti objavljeni na društvenim mrežama na kojima DUZS ima profile:

https://youtu.be/XDxknI8_gbQ

https://www.facebook.com/DUZS112 https://twitter.com/duzs_hr https://www.youtube.com/user/DUZSvideo 2 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 22 - veljača 2017.

POZIVI U 2016. godini zaprimljeno je 1.600.368 poziva na broj 112 od kojih je 58,3% bilo namjenskih, 41,2% nenamjenskih i 0,5% zlonamjernih poziva. Broj zlonamjernih poziva je najmanji od 2005. godine kao i broj zahtjeva za isključenje pretplatnika, svega 35. Pozivatelji su u 53,4% poziva koristili mobilnu, a u 46,6% fiksnu telefonsku mrežu.

NAMJENA POZIVA

namjenski nenamjenski zlonamjerni UKUPNO fiksni mobilni

BROJ

POSTOTAK

932.644 659.596 8.108

58,3 41,2 0,5

1.600.368

100

745.382 854.986

46,6 53,4

Od 2005. do 2016. g. zaprimljeno je 24.136.352 poziva na broj 112.

POZIVI PO NAMJENI

POZIVI PO MREŽI

DOGAĐAJI U 2016. godini zabilježeno je 424.443 događaja od kojih je 60,2% bilo medicinskih, 30,4% sigurnosnih, 5,5% složenih i 3,9% vatrogasnih.

VRSTA DOGAĐAJA

složeni sigurnosni vatrogasni medicinski UKUPNO

BROJ

POSTOTAK

23.256 128.899 16.623

5,5 30,4 3,9

255.665 424.443

60,2 100

Od 2008. do 2016. g. zabilježeno je 3.241.668 događaja u Sustavu 112.

3 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 22 - veljača 2017.

POZIVI PREUSMJERENI HITNIM SLUŽBAMA U 2016. godini hitnim službama je preusmjereno ukupno 454.056 poziva od kojih je 64,3% bilo za hitnu medicinsku službu, 31,6% za policiju i 4,1% za vatrogasce.

Od 2010. do 2016. g. preusmjereno je 3.632.949 poziva hitnim službama.

PREUSMJERAVANJA BROJEVA HITNIH SLUŽBI NA BROJ 112 Broj 193 preusmjeren je na broj 112 u 10 županija pa pozive zaprimaju Županijski centri 112: Bjelovar, Gospić, Osijek, Požega, Slavonski Brod, Sisak, Šibenik, Virovitica, Vukovar i Zagreb za područje Zagrebačke županije.

U Županijskim centrima 112 Šibenik i Zagreb (za područje Zagrebačke županije) djeluju vatrogasni koordinatori dok Županijski centar 112 Požega ima funkciju županijskog vatrogasnog operativnog centra.

Broj 194 preusmjeren je na broj 112 na području Zagrebačke županije pa pozive zaprima Županijski centar 112 Zagreb.

POZIVI NA STRANIM JEZICIMA U 2016. godini zaprimljeno je ukupno 7.628 poziva na stranim jezicima od kojih je većina, 64% bila na engleskom jeziku.

Od 2008. do 2016. g. zaprimljeno je 57.678 poziva na stranim jezicima.

JEZIK

UKUPNO

ENGLESKI

NJEMAČKI

TALIJANSKI

ČEŠKI

SLOVAČKI

MAĐARSKI

OSTALI

BROJ POZIVA

7.628

4.884

1.142

983

175

141

115

188

POSTOTAK

100%

64,0%

15,0%

12,9%

2,3%

1,8%

1,5%

2,5%

4 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 22 - veljača 2017.

Broj 112 jedini je broj za hitne službe u 9 država članica EU: Danskoj, Estoniji, Finskoj, Litvi, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj.

Više o prijemu poziva na broj 112 na području Europske unije, a i šire, možete doznati iz publikacije EENA European Emergency Number Association koja je izdana u prosincu 2016. pod nazivom „Public Safety Answering Points - Global edition“. Ona daje sveobuhvatni uvid u organizaciju prijema poziva i rada hitnih službi u 53 države.

Publikacija je dostupna na Sharepoint poveznici: http://portal.duzs.hr/dokumenti/Zajednicki%20dokumenti /PROPISI%20I%20DRUGI%20AKTI/Dr%C5%BEavni%20info rmacijski%20i%20komunikacijski%20sustav%20za%C5%A 1tite%20i%20spa%C5%A1avanja/EU%20istra%C5%BEivanj a%20i%20publikacije%20o%20112/2016_PSAPs_global_ed ition.pdf

5 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 22 - veljača 2017.

Pravilnik o izgledu, načinu i mjestu isticanja obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (NN 38/16) u članku 4. propisuje: „Obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 u obliku znaka 112 ili teksta o 112 obavezno ističu na vidljivom mjestu: – operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga u javnim telefonskim govornicama – pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalna i kulturna dobra i okoliš, a koje koriste velike količine opasnih tvari propisane posebnim propisima na području zaštite okoliša te su dužne izrađivati izvješća o sigurnosti – pravne osobe koje su vlasnici ili upravljaju akumulacijama vode i vodnim kanalima za proizvodnju električne energije i opskrbu vodom – pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a posluju unutar industrijske zone koja je prema aktima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša ugrožena domino efektom – pravne osobe nadležne za infrastrukturu i objekte na području povećanog rizika od nastanka izvanredne situacije (autoceste, parkovi prirode, nacionalni parkovi, dječja igrališta, marine i sl.).“

Norma HRN EN 1176-10 sadrži upute o postavljanju, nadzoru, održavanju i uporabi opreme za dječje igralište.

Ona između ostalog, sadrži zahtjeve za osnovnim informacijama namijenjenih korisnicima koje trebaju biti postavljene u obliku natpisa na svakom igralištu.

Na igralištu treba biti istaknut znak (piktogram) sa slijedećim informacijama:  Telefonski broj službe za hitne slučajeve  Telefonski broj osoblja za održavanje  Naziv igrališta  Adresa igrališta  Ostale važne informacije, ako je primjenjivo.

Primjena normi je dobrovoljna.

6 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 22 - veljača 2017.

Emocionalna inteligencija je izraz koji zvuči kao oksimoron jer u sebi sadrži dva naoko proturječna pojma - emocije i inteligenciju. Za većinu ljudi je intelekt gotovo suprotan od emocija, jer se ovo dvoje učestalo kose jedno s drugim. Događa nam se često da jedno mislimo a drugo osjećamo, da nam razum govori jedno a osjećaji drugo, da donosimo odluke suprotno glasu razuma jer ne možemo protiv vlastitih osjećaja i emocija. Često nam prevladaju emocije koje se protive razumu, zavolimo nekoga tko nam logički gledano ne odgovara, znamo da ne smijemo jesti toliko slatkiša ali ih svejedno jedemo potaknuti emocijama, spopada nas bijes zbog kojeg činimo stvari koje kasnije požalimo, temperamentnost nas tjera da činimo stvari bez razmišljanja i protiv onoga što znamo itd.

Emocionalna inteligencija je skup sposobnosti vezanih uz afektivnu sferu života koji ukazuje na emocionalnu zrelost pojedinca.

To je sposobnost prepoznavanja osjećaja i emocija, njihova jasnog identificiranja i razumijevanja, sposobnost njihova reguliranja i korištenja za postizanje ciljeva i ostvarenje želja.

Emocionalna inteligencija se često poistovjećuje sa socijalnom inteligencijom, no time je se ograničava, budući da je emocionalna inteligencija vrlo korisna i van okvira društvenog života - za potrebe samorazvoja, samorealizacije, zdravlja, unutarnjeg mira itd.

Kovači pojma emocionalne inteligencije, John D. Mayer i Peter Salovey, su emocionalnu inteligenciju početno (1990.) definirali kao „sposobnost praćenja i razlikovanja vlastitih i tuđih osjećaja i emocija, i korištenja tih informacija kao vodiča za razmišljanje i djelovanje". Naknadno (2000.) su revidirali svoju prvobitnu definiciju i zamijenili je ovom: „sposobnost opažanja, asimilacije, razumijevanja i upravljanja emocijama".

Po njima emocionalna inteligencija uključuje:  sposobnost uočavanja, procjene i izražavanja emocija;  sposobnost priziva ili generiranja željenih emocija u svrhu boljeg razmišljanja i odlučivanja;  sposobnost razumijevanja i interpretiranja emocija te  sposobnost upravljanja tj. reguliranja emocija u svrhu postizanja emocionalnog i intelektualnog razvoja.

Emocionalno inteligentni ljudi shvaćaju da postoji nešto važnije od prepuštanja svakojakim sirovim emocijama - neki viši cilj, viša svrha - stoga su spremni u važnim trenucima prepoznavati pojedine emocije, razumjeti ih, staviti ih u kontekst te ih tako regulirati za ostvarenje svog višeg cilja.

Emocionalna inteligencija je skup sposobnosti (vrline i vještine):              

prepoznavanje i imenovanje vlastitih emocionalnih stanja - samosvjesnost razumijevanje veze između emocija, misli i postupaka pronalaženje motivacije za postizanje uspjeha prepoznavanje i razumijevanje tuđih emocija, motiva i postupaka - empatija i tolerancija utjecanje na tuđe emocije i postupke ostvarivanje i održavanje zadovoljavajućih međuljudskih odnosa, s velikom dozom intimnosti i iskrenosti osobna afirmacija - sposobnost izražavanja i promicanja vlastitih mišljenja, uvjerenja i osjećaja na uvjerljiv i konstruktivan način tolerancija na stres i upravljanje stresom - sposobnost podnošenja stresnih i nepovoljnih okolnosti donošenje odluka i djelovanje pod pritiskom fleksibilnost i prilagodljivost promjenama okolnosti odolijevanja porivima ili kušnjama za prenagljenim djelovanjem kontroliranje vlastitih emocionalnih stanja, odnosno mijenjanje nepoželjnih (neugodnih) emocija u prikladnije (ugodnije) održavanje dobrog raspoloženja neovisno o okolnostima - podizanje raspoloženja, postizanje i održavanje duševnog blagostanja optimizam - sposobnost "gledanja na svijetlu stranu" i njegovanja "pozitivnog stava" u nepovoljnoj situaciji.

"Emocionalno inteligentni pojedinci ispravno percipiraju svoje emocije te koriste integrirane, sofisticirane pristupe za njihovo reguliranje, kako bi ostvarivali važne ciljeve."

Salovey & Mayer

Izvor: zivotna-skola.eu 7 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 22 - veljača 2017.

Impressum Impressum Objavljeni brojevi:

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik Izlazi povremeno Adresa: Nehajska 5, Zagreb E-mail: 112vjesnik@duzs.hr

Tekstovi i slike: Marijan Bajt Mladen Tadić Internet stranice

Broj 10 – srpanj 2013.

Broj 9 – travanj 2013.

Broj 8 – veljača 2013.

Broj 7 – prosinac 2012.

Broj 6 – srpanj 2012.

Broj 5 – travanj 2012.

Broj 4 – veljača 2012.

Broj 3 – prosinac 2011.

Broj 2 – studeni 2011.

Broj 1 - listopad 2011.

Broj 21 – kolovoz 2016.

Broj 20 – svibanj 2016.

Broj 19 – veljača 2016.

Broj 18 –listopad 2015.

Broj 17 – srpanj 2015.

Broj 16 – veljača 2015.

Broj 15 – listopad 2014.

Broj 14 – srpanj 2014.

Broj 13 – travanj 2014.

Broj 12 – veljača 2014.

Broj 11 – studeni 2013.

Svi objavljeni brojevi su dostupni na intranetu DUZS-a:

Izdanje: veljača 2017.g.

112 Vjesnik je internog karaktera i namijenjen je prvenstveno djelatnicima centara 112.

Autorski tekstovi ne izražavaju nužno službene stavove Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

8 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 22 - veljača 2017.